7.

Boje
Stvaranje slike:
osjet boje je bioloki osjet FIZIOLOGIJA IVANI SUSTAV

SVJETLO

OBJEKT

PODRAAJ

PSIHOFIZIKA

PERCEPCIJA

7-1

ovjekov vid:
prostorna razdioba fizikalnih veliina informacija predstavljena atributima kao to su svjetlina, boja, rubovi boja je rezultat interakcije svjetlosti s ivanim sustavom ovjeka (podraaj poinje s 5 fotona), boja je subjektivni psihiki doivljaj, ista boja moe dati razliiti psihiki doivljaj ovisno o prilagoenosti oka ovjek razlikuje 10 milijuna boja boje se ee koriste u kvalitativnom nego u kvantitativnom smislu pridjeljivanje razliitog znaenja boji

7-2

 slika se formira na mrenici (retini) gdje se nalaze dvije vrste fotoreceptora osjetljivih na svjetlost
tapii - ~ 10 milijuna, uski i dugaki, aktivni pri slaboj svjetlosti unjii - ~ 6.5 milijuna, manje osjetljivi, prema tropodraajnoj teoriji postoje tri vrste unjia (boja) - daltonizam nedostaje jedna vrsta unjia

7-3

Ljudsko oko:

http://www.echalk.co.uk/amusements/OpticalIllusions/colourPerception/colourPerception.html

7-4

7-5

Svjetlost je elektromagnetsko zraenja Vidljivi spektar ~ 400 700 nm

http://www.colorado.edu/physics/2000/waves_particles/index.html

7-6

Vidljivi spektar ~ 400 700 nm

spektralna boja:
ljubiasta plava zelena uta naranasta crvena

valna duina:
400 450 450 500 500 570 570 590 590 610 610 700

7-7

Sustavi boja
RGB http://www.colorado.edu/physics/2000/laptops/laptop_screen.html CMYK HLS
lEclairage)

dijagram kromatinosti CIE (franc. Commission Internationale de Munsell Color Science Laboratory

http://www.cs.brown.edu/exploratories/freeSoftware/repository/edu/brown/cs/exploratories/applet s/spectrum/two_materials_java_browser.html

7-8

RGB sustav
R red G green B blue
* http://www.cs.rit.edu/~ncs/color/a_spaces.html

aditivni sustav boja smjesa tri primarne boje RGB 256 256 256 = 16.777.216 256 razina sive

7-9

CMYK sustav
C cyan M magenta Y yellow K black subtraktivan sustav boja smjesa pigmenata apsorbira odreene valne duljine i reflektira preostale npr. cyan filtrira crvenu boju pa ostaje plava i zelena zeleni papir je zelen jer reflektira zelenu boju, a apsorbira ostale. Ukoliko su filtrirane sve boje preostaje crna.
http://www.cs.brown.edu/exploratories/freeSoftware/repository/edu/brown/cs/exploratories/applet s/combinedColorMixing/combined_color_mixing_java_browser.html

7-10

HLS, HIS, HSV sustav

H (hue) nijansa boje, tonalnost, ime spektralne boje L (lightness, luminance) svjetlina, I (intensity) intenzitet S (saturation) zasienje koliko je boju razrijedila bijela odnosno siva svjetlost

7-11

Pokus podudaranja boja

Promatra podeava nezavisne primarne boje Zaslon

7-12

Pokus podudaranja boja - u podruju oko 500 nm podudaranje boja nije ostvarivo
kao aditivna kombinacija tri primarne boje

7-13

CIE

(franc. Commission Internationale de lEclairage) (engl. International Commission on Illumination) Dijagram kromatinosti - definira tri primarne hipotetske boje koje ne postoje i nisu vidljive, kako bi se izbjegli negativni koeficijenti - boja se oznaava s XYZ - koordinate kromatinosti x y z - projekcija na XY ravninu daje dijagram kromatinosti

x=

X , X +Y + Z Y y= , X +Y + Z Z z= , X +Y + Z x + y + z = 1.
7-14

rub potkove oznaava (eng. spectral locus) krivulju spektralnih boja ravna linija odreuje duinu purpurne boje (nespektarlne boje) Npr. duga. boje u unutranjosti manje su zasiene od dominantne spektralne boje - aditivna smjesa dvije boje C1C2 lei C3 na njihovoj spojnici spektar zraenja crnog tijela boja uarenog karbona dnevna svjetlost 6500K
C2 C3 C1 C

7-15

C standardno bijelo svjetlo, - neuniformna podruja komplementarne boje su one ijim se mijeanjem moe dobiti bijela boja smea boja - je crveno naranasta uz manju svjetlinu (lightness)

7-16

Gamut ureaja
gamut je definiran primarnim bojama koje ureaj koristi ne mogu se ostvariti sve vidljive boje * http://www.cs.rit.edu/~ncs/color/a_chroma.html

7-17

Odabir intenziteta
odabir intenziteta ne uzima u obzir vanu injenicu da je oko osjetljivo na omjer intenziteta, a ne na apsolutni iznos Npr:
50 100 150 100 250 = 2, = 1.25. 50 200 I0=I0, 200 250
1 255

I1=rI0, I2=rI1 =r2I0,

... I255=r255I0=1 r =
j 255

1 I0

1 I j = r I0 = I 0
j

I0 = I

j 1 255 0

n + 1 razina

1 r = I 0

1 n

Ij = I

j 1 n 0

, j = 0 .. n

Tipino I0 = 0.005 0.025

7-18

Gamma korekcija
pored toga karakteristika monitora je nelinearna to se esto ne uzima u obzir (na SGI postoji ova korekcija) I = k N I .. intenzitet koji emitira fosfor N .. broj elektrona koji pogaa fosfor I = K V ~ proporcionalan je naponu V, ~ odnosno vrijednostima slikovnih elemenata k, K, .. konstante, tipino za monitor = 2.5 LUT - tablice
I 1 L~V

L~V2.5

L~V1/2.5
7-19

Gamma korekcija
podatak o korekciji nainjenoj na slici esto nije predvien u zapisu slike (za slike na Internetu esto se pretpostavi i slike su korigirane) odabir intenziteta * - http://www.cs.berkeley.edu/~efros/java/gamma/gamma.html

7-20

HDR veliki dinamiki raspon boja (High Dynamic Range)

8 bita po boji (0-255) za visoko kvalitetan prikaz esto nije dovoljno dolazi do izraaja na mjestima gdje se izvori svjetla vide izravno primjer kod fotografija:
promjenom kontrasta jedne slike neemo dobiti dobre rezultate

kombinacija slika razliitih osvjetljenja (ekspozicija) kako bi se ostvario rezultat s dobro vidljivim sjenama (tamno) i vidljivim zelenilom kroz prozor (svjetlo)
7-21

HDR
vidimo detalje ili u osvijetljenom dijelu ili u pozadini

poveanje raspona za dobivanje, zapis i reprodukciju komponenti boje

kamera, CT 14 bita, slike generirane praenjem zrake jesu 0.0 - 1.0 zapisa - OpenEXR ILM (Industrial Light & Magic) slikovni elementi - 16-bit floating-point, 32-bit floating-point, 32-bit integer sklopovska podrka na grafikim karticama programska podrka i postupci preslikavanja za npr. 8-bita po boji izlazni ureaji monitori, printeri
7-22