Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine OBJAVLJEN: (Slubeni glasnik BiH, 1/97) ZAKON O CENTRALNOJ BANCI BOSNE I HERCEGOVINE

INDEX Poglavlje I OSNIVANJE, CILJEVI I ZADACI CENTRALNE BANKE lan 1. Osnivanje Centralne banke lan 2. Ciljevi i osnovni zadaci Centralne banke lan 3. Nezavisnost Centralne banke lan 4. Meunarodna saradnja Poglavlje II ORGANIZACIJA I ADMINISTRACIJA CENTRALNE BANKE lan 5. Organizacija Centralne banke lan 6. Funkcije Upravnog vijea lan 7. Ovlatenja Upravnog vijea lan 8. Konstituiranje Upravnog vijea lan 9. Naknada lanova Upravnog vijea lan 10. Ko ne moe biti lan Upravnog vijea lan 11. Diskvalifikacija i uklanjanje lanova Upravnog viea i njihov imunitet lan 12. Davanje ostavke lanova Upravnog vijea lan 13. Slobodno mjesto u Upravnom vijeu lan 14. Zasjedanje Upravnog vijea lan 15. Rasprave na sjednicama Upravnog vijea lan 16. Saoptenja lanova Upravnog vijea lan 17. Sastav uprave Centralne banke lan 18. Ovlatenja uprave Centralne banke lan 19. Slijedea sluba lan 20. Glavni kontrolor Centralne banke lan 21. Osoblje Centralne banke lan 22. Slubenici, posrednici i korespondenti Centralne banke lan 23. Sukob interesa lan 24. uvanje tajne Poglavlje III FINANSIJSKI PROPISI lan 25. Kapital Centralne banke lan 26. Obraunavanje istog profita ili istog gubitka Centralne banke lan 27. Raspodjela istog profita Centralne banke lan 28. Alokacija istog gubitka Centralne banke lan 29. Pokrivanje deficita u kapitalu Centralne banke lan 30. Ogranienja u raspodjeli istog profita Poglavlje IV MONETARNA FUNKCIJA I DJELATNOST CENTRALNE BANKE lan 31. Pravilo za izdavanje valute (aranman currency board) lan 32. Slubeni kurs za valutu Bosne i Hercegovine lan 33. Garantovana konvertibilnost valute Bosne i Hercegovine lan 34. Ostale finansijske transakcije Centralne banke lan 35. Izvjetavanje lan 36. Obavezne rezerve banaka

lan 37. Operacije na tritu novca Poglavlje V MONETARNA JEDINICA, NOVANICE I KOVANI NOVAC lan 38. Monetarna jedinica lan 39. Emisija i povlaenje novca lan 40. Raunovodstveni postupak izdatog novca lan 41. Zakonito sredstvo plaanja lan 42. Obiljeja valute i novanica u prelaznom periodu (Kuponi) lan 43. tampanje i uvanje valute lan 44. Neprikladna valuta lan 45. Valutni inventar i plan tampanja, odnosno kovanja novca lan 46. Opoziv valute lan 47. Umnoavanje i krivotvorenje valute Poglavlje VI POLITIKA DEVIZNOG KURSA, DEVIZNIH REZERVI I DEVIZNA KONTROLA lan 48. Devizna kontrola lan 49. Klirinki sporazumi i sporazumi plaanja lan 50. Devizne rezerve lan 51. Izvjetavanje o deviznim transakcijama Poglavlje VII ODNOSI CENTRALNE BANKE S DRUGIM JAVNIM INSTITUCIJAMA lan 52. Bankar, savjetnik i fiskalni agent lan 53. Konsultacije i davanje izvjetaja o zaduivanju javnog sektora lan 54. Depozitar i zastupnik pri plaanju lan 55. Funkcija fiskalnog agenta lan 56. Obavjetenja koja treba dostaviti Centralnoj banci Poglavlje VIII ODNOSI CENTRALNE BANKE S BANKAMA lan 57. Bankovni rauni u knjigama Centralne banke lan 58. Kliring i obraunske olakice lan 59. Mrea informacija Poglavlje IX RAUNI, FINANSIJSKI IZVODI, REVIZIJA I IZVJETAJI CENTRALNE BANKE lan 60. Finansijska godina Centralne banke lan 61. Raunovodstveni postupci lan 62. Finansijski izvodi Centralne banke lan 63. Revizija rauna Centralne banke lan 64. Slanje i publiciranje izvoda i izvjetaja Centralne banke Poglavlje X RAZLIITE ODREDBE lan 65. Konsultacije o zakonskim prijedlozima lan 66. Pravo Centralne banke na prioritet lan 67. Zabranjene aktivnosti Centralne banke lan 68. Prikupljanje statistikih podataka lan 69. Imunitet Centralne banke od oporezivanja lan 70. Propisi Centralne banke lan 71. Standardi dobre administracije lan 72. Prelazni aranmani lan 73. Povjerilaki rauni

lan 74. Definicije lan 75. Ukidanje prethodnih zakonskih odredbi lan 76. Stupanje na snagu

POGLAVLJE I Osnivanje, ciljevi i zadaci Centralne banke lan 1. Osnivanje Centralne banke 1.Ovim se osniva Centralna banka Bosne i Hercegovine, pod nazivom Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka). Na njenom elu nalazi se Upravno vijee i ona ne moe davati kredite kreiranjem novca i u tom smislu djeluje kao currency board. 2. Po zakonu Bosne i Hercegovine, zakonu Federacije Bosne i Hercegovine i po zakonu Republike Srpske, Centralna banka je pravno lice sa punim ovlatenjima. Centralna banka ima mogunost da sklapa ugovore, da nabavlja i raspolae s pokrenom i nepokretnom imovinom, te da je strana u sudskim postupcima. 3. Sjedite centralnog ureda Centralne banke je u Sarajevu. Meutim, ona svoje djelatnosti decentralizira u ostalim sjeditima zajednikih institucija Bosne i Hercegovine. Centralna banka osniva i odrava centralni ured i glavne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj: ove glavne jedinice nemaju pravni status ili ovlatenja koja su nezavisna od Centralne banke. Osnivaju se jedna ili dvije glavne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine i jedna u Republici Srpskoj. One svoje obaveze izvravaju prema odluci Upravnog vijea i Guvernera i, u skladu sa ovim zakonom, mogu raditi preko rauna otvorenih kod odgovarajuih institucija nadlenih za platni sistem. Upravno vijee Centralne banke moe uspostaviti predstavnitva i urede za kontakte u inostranstvu i naimenovati zastupnike i korespondente. Ono takoer moe uspostaviti predstavnitva pod nadlenou glavnih jedinica u mjestima u Bosni i Hercegovini, u skladu sa svojim odlukama. 4. Centralna banka ima peat sa slikom grba Bosne i Hercegovine i rijeima: Centralna banka Bosne i Hercegovine. Svaka glavna jedinica ima peat sa rijeima: Centralna banka Bosne i Hercegovine, te nazivom i sjeditem te glavne jedinice. Peati Centralne banke i njenih glavnih jedinica ukljuuju grbove, u skladu sa Zakonom o grbovima Bosne i Hercegovine. lan 2. Ciljevi i osnovni zadaci Centralne banke 1. Cilj Centralne banke je da postigne i odri stabilnost domae valute (Konvertibilna marka) tako to izdaje domau valutu prema aranmanu poznatom pod nazivom currency board. 2. Dunosti, zadaci i obaveze Centralne banke se izvravaju preko njene centrale,

glavnih jedinica i ostalih filijala. 3. Osnovni zadaci Centralne banke koji se izvravaju pod nadlenou njenog Upravnog vijea su: a. da definie, usvoji i kontrolira monetarnu politiku Bosne i Hercegovine putem izdavanja domae valute (Konvertibilna marka) po kursu 1 prema 1 u odnosu na njemaku marku i uz puno pokrie u slobodno konvertibilnim deviznim sredstvima, kao i kroz ostale funkcije koje ima prema ovom zakonu; b. da dri i upravlja slubenim deviznim rezervama Centralne banke na siguran i profitabilan nain; c. da potpomogne ili uspostavi i odrava odgovarajue platne i obraunske sisteme; d. da izdaje propise za ostvarivanje aktivnosti utvrenih u lanu 2. stav a. taka 3. ovog zakona; e. da koordinira djelatnosti agencija koje su nadlene za izdavanje bankarskih licenci i vrenje supervizije banaka u Entitetima na nain kako to odredi Upravno vijee Centralne banke, ukljuujui mjesene sastanke rukovodilaca tih agencija sa predstavnicima Centralne banke i podnoenje mjesenih izvjetaja od strane tih agencija Centralnoj banci o njihovim djelatnostima i o kretanjima u finansijskim institucijama u njihovoj nadlenosti; f. da provodi monetatrnu politiku u skladu sa lanom 2. stav a. taka 3. ovog zakona; g. da prima depozite od Bosne i Hercegovine i komercijalnih banaka radi ispunjenja zahtjeva za obaveznim rezervama. Centralna banka moe drati i depozite Entiteta i drugih javnih institucija, kao i druge rezerve komercijalnih banaka, ukoliko to one ele; h. da stavlja u i povlai iz opticaja domau valutu (Konvertibilna marka), ukljuujui novanice i kovanice zakonskog sredstva plaanja, pridravajui se strogo pravila currency boarda definisanog u lanu 2. stav a. taka 3. ovog zakona. 4. Naroito: (a) Upravno vijee Centralne banke ima iskljuivu nadlelnost za zadatke navedene pod (a), (b), (c), (d) i (e) stava 3. ovog lana, dok preostale zadatke treba da izvravaju centrala, glavne jedinice i ostale filijale Centralne banke (b) Ostali osnovni zadaci centralnog ureda Centralne banke i glavnih jedinica su: (I) da obavljaju devizne operacije na zahtjev banaka ije je sjedite u regionu kojeg pokriva glavna jedinica i (II) da prikupljaju podatke koji se odnose na ekonomske i finansijske aktivnosti u regionu u kojem se nalazi njihovo sjedite. lan 3. Nezavisnost Centralne banke U okviru svojih ovlatenja utvrenih ovim zakonom, Centralna banka je potpuno nezavisna od Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, te bilo koje javne agencije i organa, a u cilju objektivnog sprovoenja svojih zadataka, osim ako nije drugaije odreeno zakonom, Centralna banka nee primati instrukcije od bilo kojeg

drugog lica. Samostalnost Centralne banke treba biti potovana i niko ne moe bespravno traiti da se utjee na bilo kojeg lana tijela Centralne banke koje donosi odluke u izvravanju njegovih dunosti prema Centralnoj banci niti da se mijea u djelatnost Centralne banke. lan 4. Meunarodna saradnja 1. Centralna banka zastupa Bosnu i Hercegovinu na svim meuvladinim sastancima, tijelima i organizacijama po pitanju monetarne politike i drugih pitanja koja su u njenoj nadlenosti. 2. Centralna banka moe pruiti bankarske usluge u korist stranih vlada, stranih centralnih banaka i monetarnih vlasti, te u korist meunarodnih organizacija u kojima ona ili Bosna i Hercegovina sudjeluju. 3. Centralna banka moe sudjelovati u meunarodnim organizacijama koje rade na uvrivanju finansijske i ekonomske stabilnosti kroz meunarodnu monetarnu saradnju. 4. Kao zastupnik Bosne i Hercegovine, Centralna banka moe preuzeti odgovornost i izvriti transakcije u vezi sa sudjelovanjem Bosne i Hercegovine u meunarodnim organizacijama. POGLAVLJE II Organizacija i administracija Centralne banke lan 5. Organizacija Centralne banke 1. Centralna banka se sastoji od Upravnog vijea, uprave koja se sastoji od Guvernera i tri Viceguvernera i osoblja. 2. Centralna banka ima centralni ured i glavne jedinice. lan 6. Funkcije Upravnog vijea 1. Upravno vijee je nadleno za vrhovnu upravu i kontrolu sprovoenja politike, administraciju i poslovanje Centralne banke. 2. U izvravanju svoje funkcije, Upravno vijee mora periodino da vri procjenu monetarne i ekonomske situacije. U tu svrhu, uprava Centralne banke izvjetava Upravno vijee, ne manje od jednom mjeseno, o administraciji i djelatnostima Centralne banke, o voenju njenih monetarnih i regulatornih politika, o solidnosti finansijskog sistema, te o stanju novca, kapitala i deviznog trita, ukljuujui sve dogaaje i uslove koji imaju, ili e imati, znaajan efekat na upravljanje ili poslovanje Centralne banke, na sprovoenje njenih politika, na finansijski sistem, ili na prije pomenuta trita. lan 7. Ovlatenja Upravnog vijea

Upravno vijee ima slijedea ovlatenja: a) da utvruje monetarnu politiku u skladu sa lanom 2. stav a. taka 3. ovog zakona; b) da usvaja sve opteprimjenjljive propise, smjernice i upute koje e izdavati Centralna banka; c) da odobrava sve izvjetaje i preporuke koje Centralna banka treba da dostavi Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine ili Predsjednitvu Bosne i Hercegovine; d) da odluuje o prisustvu Centralne banke u meunarodnim organizacijama; e) da odredi nominalnu vrijednost i veliinu novanica i kovanog novca u skladu sa lanom 42. ovog zakona, da odlui o njihovoj proizvodnji i uvanju, kao i o uslovima opoziva novca. O dizajnu novanica i kovanog novca treba da odlui Upravno vijee, uz odobrenje Predsjednitva Bosne i Hercegovine; f) da usvoji Pravilnik Centralne banke i da utvrdi politike koje se odnose na administraciju i poslovanje Centralne banke; g) da utvrdi organizaciju Centralne banke; h) da odobri imenovanje Viceguvernera i Glavnog kontrolora Centralne banke i njegove zamjenike, te da, nakon prvih est godina funkcioniranja Centralne banke, izmeu svojih lanova izabere Guvernera Centralne banke; i) da otvara i zatvara glavne jedinice i ostale filijale i predstavnitva Centralne banke; j) da odredi finansijski plan Centralne banke i opte uslove zaposlenja slubenika Centralne banke, predstavnika i korespondenata; k) da odredi raunovodstvene prakse i standarde Centralne banke, centrale i glavnih jedinica i ostalih filijala, te odobri godinje izvjetaje i finansijske izvode Centralne banke; l) da utvrdi posebne rezerve u knjigama Centralne banke uz odobrenje Predsjednitva Bosne i Hercegovine; m) da odredi kategorije aktive koja bi bila adekvatna za plasman finansijskih sredstava Centralne banke i n) da odlui o bilo kojem drugom pitanju koje spada u kompetencije Upravnog vijea, to je definisano ovim zakonom. lan 8. Konstituiranje Upravnog vijea 1. Za vrijeme prvih est godina poslovanja Centralne banke, Upravno vijee se sastoji od Guvernera imenovanog od strane Meunarodnog monetarnog fonda uz prethodno obavljene konsultacije sa Predsjednitvom Bosne i Hercegovine i tri lana imenovana od strane Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Guverner koji je imenovan od strane Meunarodnog monetarnog fonda nije dravljanin Bosne i Hercegovine ili neke druge susjedne drave. Tri lana koje imenuje Predsjednitvo Bosne i Hercegovine su jedan Bonjak i jedan Hrvat iz Federacije Bosne i Hercegovine i jedan Srbin iz Republike Srpske. 2. Nakon prvih est godina djelovanja Centralne banke: a. Upravno vijee Centralne banke se sastoji od pet lanova imenovanih od

Predsjednitva Bosne i Hercegovine i b. Nakon imenovanja svojih lanova, Upravno vijee izmeu svojih lanova bira Guvernera na period od est godina; za vrijeme trajanja svog mandata Guverner nee biti zamijenjen, osim ako je njegovo uklanjanje iz Upravnog vijea u skladu s lanom 11. ovog zakona. 3. Izuzev Guvernera koji je imenovan od Meunarodnog monetarnog fonda, kandidati za lanstvo u Upravno vijee su dravljani Bosne i Hercegovine.To moraju biti osobe od visokog povjerenja i profesionalnog iskustva u monetarnim i bankarskim poslovima za koje ne postoji osnova da budu odstranjene po lanu 11. ovog zakona. 4. Mandat svakog lana Upravnog vijea je est godina. lanovi Upravnog vijea mogu biti ponovo izabrani ukoliko ne postoji osnova za odstranjenje po lanu 11. ovog zakona. lan 9. Naknada lanova Upravnog vijea lanovi Upravnog vijea dobivaju naknadu od Centralne banke koju odreuje Guverner u skladu sa opeprihvaenim standardima i koja je proporcionalna njihovin nadlenostima. lan 10. Ko ne moe biti lan Upravnog vijea Osoba koja je lan Predsjednitva, Parlamentarne skuptine, Dravnog savjeta ili Vijea ministara Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske, ne moe biti lan Upravnog vijea. lan 11. Diskvalifikacija i uklanjanje lanova Upravnog vijea i njihov imunitet 1. Predsjednivo Bosne i Hercegovine odstranit e iz Vijea svakog lana: a. koji kri pravilo currency boarda uspostavljeno ovim zakonom; b. koji nije podoban za lana Upravnog vijea u skladu sa lanom 10. ovog zakona; c. koji je proglaen krivim za prestup za koji je bio, ili bi mogao biti, osuen na kaznu zatvora bez mogunosti plaanja novane kazne; d. koji je postao insolventan ili je bankrotirao i nije rehabilitovan ili e. koji je zbog loeg ponaanja diskvalificiran ili suspendiran od strane nadlenih vlasti u obavljanju profesionalnih djelatnosti. 2. Nakon saznanja i prijedloga od strane veine lanova Upravnog vijea, svaki lan Upravnog vijea moe biti smijenjen od strane Predsjednitva Bosne i Hercegovine i to ako: (a) osoba predloena da bude udaljena iz slube nije u stanju da vri funkciju zbog tjelesne ili duevne bolesti koja traje vie od jedne godine; (b) osoba predloena da bude udaljena iz slube prisustvovala na manje od pola sastanaka Upravnog vijea koji su odravani tokom posljednjih dvanaest

mjeseci ili (c) osoba predloena da bude udaljena iz slube sudjelovala u ozbiljnom krenju Zakona ili ozbiljnom prekraju na radnom mjestu, koji bitno teti interesima Centralne banke. 3. Ni zbog jednog drugog razloga, lan Upravnog vijea ne moe biti udaljen iz Vijea. 4. lanovi Upravnog vijea Centralne banke nee biti krivino gonjeni ili hapeni i zatvarani bez odobrenja Parlamentarne skuptine. Imunitet se nee primjenjivati kod gonjenja, hapenja ili zatvaranja lica koje je uhvaeno u obavljanju teeg krivinog djela. lan 12. Davanje ostavke lnova Upravnog vijea lanovi Upravnog vijea mogu dati ostavku, s tim da Predsjednitvu Bosne i Hercegovine dostave pisanu ostavku najmanje tri mjeseca unaprijed. lan 13. Slobodno mjesto u Upravnom vijeu Svako slobodno mjesto u Upravnom vijeu se popunjava imenovanjem novog lana Upravnog vijea u skladu s lanom 8. s tim da njegov mandat traje do isteka mandata lana na ije je mjesto doao. lan 14. Zasjedanje Upravnog vijea 1. Guverner predsjedava sjednicama Upravnog vijea, a u sluaju njegove odsutnosti sjednicama predsjedava jedan od lanova Upravnog vijea. Tokom prvih est godina poslovanja Centralne banke, Upravno vijee, uz odobrenje Guvernera, moe raspravljati o pitanjima i donositi odluke i u sluaju odsustva Guvernera, pod uslovom da su na sastanku prisutna tri druga lana ili njihovi naimenovani zamjenici, te da se odluke donose jednoglasno. 2. Upravno vijee se sastaje tako esto kako to zahtijevaju djelatnosti Centralne banke, ali ne manje od jedanput svakog kalendarskog mjeseca. 3. Po pravilu, sjednice Upravnog vijea saziva Guverner. Sjednice Upravnog vijea mogu biti sazvane i na pisani zahtjev dvojice lanova Upravnog vijea, ili, u hitnom sluaju, od strane jednog lana Upravnog vijea. 4. Svi lanovi Upravnog vijea moraju biti obavjeteni o tanom vremenu, mjestu i dnevnom redu sjednice najmanje deset radnih dana prije zakazanog zasjedanja Vijea. U hitnom sluaju, sjednice Upravnog vijea mogu biti najavljene i u kraem najavnom roku. Ako lan Vijea, izuzimajui Guvernera, ne moe biti prisutan na sastanku Vijea on mora naimenovati predstavnika koji moe prisustvovati sastanku, ali koji nije jedan od lanova Vijea. Svaki od tih predstavnika mora ispunjavati uslove iz lana 8. taka 3. i podlijegati odredbama lanova 10. i 11. ovog zakona. 5. Svaki lan Upravnog vijea ima jedan glas. Meutim, tokom prvih est godina poslovanja Centralne banke, dva lana imenovana iz Federacije Bosne i Hercegovine

dijele jedan glas, to jest, svaki ima po pola (1/2) glasa. 6. Kvorum svake sjednice Upravnog vijea se sastoji od: (i) trietvrtine lanstva Upravnog vijea, ili njihovih naimenovanih predstavnika za vrijeme prvih est godina poslovanja Centralne banke i poslije toga (ii) tripetine lanstva Upravnog vijea ili njihovih naimenovanih predstavnika. 7. Osim ako nije drugaije navedeno ovim zakonom, u skladu sa obavljenim diskusijama po odreenom pitanju, odluke Upravnog vijea se prihvataju na osnovu veine glasova sakupljenih od prisutnih lanova Upravnog vijea ili njihovih naimenovanih predstavnika. Jedino lanovi Upravnog vijea ili njihovi naimenovani predstavnici koji su lino prisutni imaju pravo glasa, osim ako interni propis Centralne banke ne dozvoljava da se sjednice Upravnog vijea i glasanje vre telekonferencijski ili, u posebnim sluajevima, putem testiranog teleksa ili nekog drugog provjerenog elektronskog sredstva komunikacije. U sluaju neodlunog glasanja, Guverner moe dati odluujui glas. 8. Sve odluke donesene od osobe koja radi dobronamjerno kao lan Upravnog vijea su pravosnane, uprkos tome to neke nepravilnosti u njegovom imenovanju, biranju ili kvalifikaciji mogu biti kasnije otkrivene. lan 15. Rasprave na sjednicama Upravnog vijea 1. Rasprave sjednica Upravnog vijea su tajne. Upravno vijee moe odluiti da objelodani rezultate svojih rasprava. 2. Na svakoj sjednici Upravnog vijea se vodi zapisnik kojeg potpisuje predsjedavajui i sekretar Upravnog vijea. 3. Sekretara Upravnog vijea imenuje Guverner izmeu viih slubenika Centralne banke; on ne moe biti lan Upravnog vijea. lan 16. Saoptenja lanova Upravnog vijea 1. lanovi Upravnog vijea treba da periodino i u potpunosti prijavljuju Upravnom vijeu njihove znaajne interese koje oni ili lanovi njihovog domainstva mogu direktno ili indirektno imati; takva saoptenja trebaju odgovarati smjernicama koje je usvojilo Upravno vijee. 2. lanovi Upravnog vijea treba da poput ostalih viih slubenika zajednikih institucija Bosne i Hercegovine podlijeu istim propisima koji se tiu njihovih znaajnih poslovnih interesa. 3. Uvijek kada se na raspravu Upravnog vijea postavi pitanje o takvom interesu, zainteresirani lan Upravnog vijea treba da na poetku diskusije obavijesti lanove o svom interesu; on ne smije sudjelovati u raspravi i odluci o toj stvari. Ipak, njegovo prisustvo se broji u cilju postizanja kvoruma. lan 17. Sastav uprave Centralne banke

1. Uprava Centralne banke se sastoji od Guvernera i Viceguvernera koje, uz odobrenje Upravnog vijea, imenuje Guverner. 2. lanovi Upravnog vijea mogu biti naimenovani Viceguvernerima samo uz jednoglasnu odluku Upravnog vijea. 3. Guverner moe, uz suglasnost Upravnog vijea, dati privremena zaduenja ostalim lanovima Upravnog vijea. On takoe moe dati i dugorona zaduenja lanovima Upravnog vijea, ukoliko su ona jednoglasno odobrena od strane Upravnog vijea. lan 18. Ovlatenja uprave Centralne banke 1. Guverner je glavni izvrni funkcioner Centralne banke zaduen za svakodnevno poslovanje Centralne banke. Ako je Guverner odsutan, ili nije u stanju da obavlja svoje djelatnosti, Viceguverner kojeg on izabere uz odobrenje Upravnog vijea, vri dunost glavnog izvrnog funkcionera Centralne banke. 2. Guverner je odgovoran Upravnom vijeu za izvrenje njihovih odluka, te za upravu i kontrolu administracije i djelatnosti Centralne banke. 3. Sva ovlatenja koja nisu specifino data Upravnom vijeu dodjeljuju se Guverneru. U granicama svojih ovlatenja, Guverner ima zakonsko pravo da: poduzme sve traene mjere ili one za koje on sam smatra da su preporuljive za administraciju i poslovanje Centralne banke, ukljuujui i sklapanje ugovora u ime Centralne banke, imenuje slubenike, posrednike i korespondente Centralne banke i zastupa Centralnu banku u pravnim postupcima. Guverner moe, uz odobrenje Upravnog vijea da neke ili sva svoja ovlatenja povjeri drugim slubenicima Centralne banke. lan 19. Slijedea sluba 1. Bez prethodnog pisanog odobrenja Upravnog vijea Centralne banke, Guverner, lanovi Upravog vijea i Viceguverneri nee raditi u drugoj finansijskoj instituciji dok traje njihov mandat u Centralnoj banci. 2. Bez prethodnog pisanog odobrenja Upravnog vijea Centralne banke, tokom perioda od est mjeseci, raunajui neposredno nakon odlaska iz Centralne banke, prijanji Guverneri, ostali lanovi Upravnog vijea i Viceguverneri nee raditi u nekoj drugoj finansijskoj instituciji. lan 20. Glavni kontrolor Centralne banke 1. Glavnog kontrolora Centralne banke imenuje Guverner uz odobrenje Upravnog vijea na period od tri godine. Glavni kontrolor moe biti ponovo imenovan, ako se niti jedan razlog naveden u lanu 11. ovog zakona ne moe primijeniti na njega. 2. Glavni kontrolor moe dati ostavku na poloaj i to uruujui ostavku Guverneru najmanje tri mjeseca unaprijed. Glavni kontrolor e biti smijenjen s poloaja jedino po odluci Upravnog vijea, ako je ona potkrijepljena s jednim ili vie razloga za

uklanjanje s dunosti specificiranih u lanu 11. ovog zakona. 3. Dunosti Glavnog kontrolora su da: a. uspostavlja i odrava odgovarajue procedure i instrumente za kontrolu rizika u Centralnoj banci i nadzire njihovu primjenu; b. vri povremenu reviziju administracije i poslovanja Centralne banke kako bi osigurao strogu primjenu zakona i propisa koji se odnose na Centralnu banku; c. vri reviziju i podnosi Upravnom vijeu izvjetaje i preporuke o raunima i izvjetajima, kao i o budetskim i raunovodstvenim postupcima i kontrolama Centralne banke i d. revidira periodine finansijske izvode i odgovarajue dokumente Centralne banke i, ako su pravilno pripremljeni, izdaje certifikate u tu svrhu. 4. Upravno vijee moe naimenovati zamjenike kontrolora kako bi pomogli Glavnom kontroloru u obavljanju njegovih dunosti. lan 21. Osoblje Centralne banke 1. Tokom zaposlenja u Centralnoj banci, osoblje Centralne banke ne moe biti zaposleno, ili primati kredit, od bilo koga drugog osim Centralne banke, osim ako Centralna banka ne odlui drugaije. 2. Upravno vijee treba da usvoji propise Centralne banke kojima se reguliraju uslovi zaposlenja slubenika u Centralnu banku, kao i njihova prava i dunosti. lan 22. Slubenici, posrednici i korespondenti Centralne banke 1. Guverner imenuje i raskida imenovanje slubenika, posrednika i korespondenata Centralne banke u granicama i u skladu s optim uslovima o zaposlenju propisanim od strane Upravnog vijea. 2. Niti jedna plaa, zarada ili neki drugi honorar ili naknada plaeni od Centralne banke ne mogu se vezati za ist prihod, isti profit ili neki drugi prihod Centralne banke. lan 23. Sukob interesa 1. Dok su na poloaju, Guverner i Viceguverner treba da se u potpunosti profesionalno posvete radu u Centralnoj banci. Nijedan od njih ne moe imati neku drugu slubu ili zaposlenje, bez obzira da li je za to plaen ili ne, osim ako ta djelatnost nije odobrena od Upravnog vijea Centralne banke. 2. Nijedan izvrni slubenik iz rukovodne strukture ili osoblja Centralne banke ne moe istovremeno imati drugo zaposlenje, bez obzira da li je za to plaen ili ne, bez prethodnog pisanog odobrenja Upravnog vijea Centralne banke. 3. Nijedan lan Upravnog vijea, lan rukovodne strukture ili osoblja Centralne banke, ne moe prihvatiti bilo koji poklon ili kredit za sebe, ili u korist bilo koje osobe, s kojom je obiteljski, poslovno ili finansijski povezan, ako bi takvo prihvanje moglo dovesti do ili ostaviti dojam da dovodi do smanjenja njegovog nepristrasnog odnosa

prema dunostima u Centralnoj banci. lan 24. uvanje tajne Nijedna osoba koja je, ili koja je bila, lan Upravnog vijea, uprave ili osoblja, revizor poslovnih knjiga, zasutpnik ili korespondent Centralne banke ne moe da na nain koji nije zakonom dozvoljen: (i) dozvoli pristup, predoi ili publikuje tajni informativni materijal do kojeg je dola izvravajui svoje dunosti prema Centralnoj banci; ili (ii) koristi takve podatke, ili dozvoljava da se ti podaci koriste za linu korist. POGLAVLJE III Finansijski propisi lan 25. Kapital Centralne banke 1. Poetni kapital Centralne banke ima vrijednost od 25 miliona Konvertibilnih maraka to je ekvivalentno iznosu od dvadeset pet miliona njemakih maraka. Odobreni kapital Centralne banke je njen poetni kapital koji se povremeno moe poveavati ili smanjivati kao rezultat raspodjele istog profita, to je u skladu sa lanom 27. ili lanom 29. ovog zakona. 2. Ukupan poetni kapital Centralne banke se uplauje u punom iznosu u periodu od dvije sedmice od dana stupanja ovog zakona na snagu. Modalitete uplate poetnog kapitala odreuje Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine. lan 26. Obraunavanje istog profita ili istog gubitka Centralne banke isti profit ili isti gubitak Centralne banke se obraunavaju za svaku finansijsku godinu i to u skladu sa meunarodnim raunovodstvenim standardima kao iznos istih poslovnih prihoda ili gubitaka (ukljuujui realizovane dobitke i gubitke) i iste nerealizovane procjenjene dobitke ili gubitke, te nakon donoenja odredbi o: a. spornim i sumnjivim dugovanjima, amortizaciji aktive i doprinosima za penzioni fond uposlenih i b. neophodnosti izdavanja odobrenja od strane institucija nadlenih za budet Bosne i Hercegovine za ostale namjene koje Centralna banka moe smatrati nepohodnim. lan 27. Raspodjela istog profita Centralne banke Ako Centralna banka ostvari isti profit u bilo kojoj budetskoj godini, isti profit se rasporeuje od strane Upravnog vijea i koristi primjenjujui navedeni red prioriteta: a. raspodjela iz istog profita se vri na raun kapitala Centralne banke u iznosu koji je potreban da se povea iznos odobrenog kapitala Centralne banke koji je

ekvivalentan iznosu od pet procenata ukupnog iznosa novane pasive (kako je definirano lanom 31.) prikazane na raunima Centralne banke za kraj te finansijske godine; b. dodjela iz istog profita u generalnu rezervu koju dri Centralna banka se vri u iznosu koji je potreban da se povea iznos generalne rezerve na nivo koji je ekvivalentan iznosu odobrenog kapitala Centralne banke; generalna rezerva se moe koristiti samo za kompenziranje gubitaka Centralne banke; c. raspodjela iz istog profita se, na osnovu jednoglasne odluke Upravnog vijea, vri u rezerve za specijalne namjene koju je osnovala Centralna banka i d. svaki preostali profit koji je ostao nakon gore navedenih raspodjela bie raspodjeljen prema slijedeem: smatra se da se gore navedene raspodjele u potpunosti vre iz iste poslovne dobiti, osim u sluaju kada poslovna dobit nije ukljuena u isti profit ili, ako su navedene raspodjele iscrpile istu poslovnu dobit koja je ukljuena u isti profit, tada raspodjele treba da se vre iz iste nerealizovane procjenjene dobiti; svaki eventualni preostali iznos iste poslovne dobiti se raspodjeljuje odgovarajuim nadlenim organima za fiskalna pitanja koje odreuje Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine u skladu sa stavom 2. lana 25. ovog zakona u periodu od etiri mjeseca nakon zavretka budetske godine; svaka eventualna preostala ista nerealizovana dobit se raspodjeljuje na raun procjenjene vrijednosti rezervi koji se dri u bilansu stanja Centralne banke. lan 28. Alokacija istog gubitka Centralne banke Ako Centralna banka ostvari isti gubitak u bilo kojoj budetskoj godini, isti gubitak e biti alociran prema slijedeem: a. ako je isti gubitak sastavljen od istih poslovnih gubitaka i istih nerealiziranih procjenjenih gubitaka, iznos istih poslovnih gubitaka se stavlja na teret generalnih rezervi ili kapitala, dok se iznos nerealiziranih procjenjenih gubitaka alocira na raun procjenjene vrijednosti rezervi ili, ako bi bilans rauna procjenjene vrijednosti rezervi, kao posljedica takvog alociranja, bio negativan, taj iznos se alocira na generalne rezerve ili kapital, primjenjujui ovakav slijed; b. ako je isti gubitak iznos iste poslovne dobiti i veeg iznosa nerealiziranih procjenjenih gubitaka, gubitak se alocira na raun procjenjene vrijednosti rezervi ili, ako bi, kao rezultat takvog alociranja, bilans rauna procjenjene vrijednosti rezervi bio negativan, gubitak se alocira na generalne rezerve ili na kapital, primjenjujui ovakav slijed ili c. ako je isti gubitak iznos istih poslovnih gubitaka i manjih istih nerealiziranih procjenjenih dobiti, gubitak se stavlja na teret generalnih rezervi ili kapitala, primjenjujui ovakav slijed. lan 29. Pokrivanje deficita u kapitalu Centralne banke Uvijek kada: a. na kvartalnom preliminarnom bilansu stanja (bez izvrene revizije) Centralne

banke koji je pripremljen u skladu sa lanom 64. vrijednost aktive padne ispod iznosa aktive i nesmanjenog odobrenog kapitala ili b. je iznos istog profita Centralne banke za bilo koju finansijsku godinu nedovoljan da povea iznos odobrenog kapitala Centralne banke na nivo koji je ekvivalentan iznosu od pet procenata ukupnog iznosa monetarne pasive (kako je definisano lanom 32.) koji je prikazan na bilansu stanja Centralne banke na kraju odreene finansijske godine, u roku od dva mjeseca po podnoenju bilansa stanja Predsjednitvu Bosne i Hercegovine, ministarstvo odgovorno za budet Bosne i Hercegovine obezbjeuje Konvertibilne marke u iznosu ili iznosima koji su neophodni za pokrivanje deficita. lan 30. Ogranienja u raspodjeli istog profita Nijedan transfer, isplata ili plaanje u skladu s lanom 27. ili 28. ovog zakona se nee izvriti ako bi to po miljenju Upravnog vijea Centralne banke dovelo da aktiva Centralne banke bude manja od iznosa njene pasive i nesmanjenog kapitala i rezervi. POGLAVLJE IV Monetarna funkcija i djelatnost Centralne banke lan 31. Pravilo za izdavanje valute (aranman currency board) 1. Centralna banka je obavezna da osigura da ukupan iznos njene novane pasive nikada ne pree ekvivalentan iznos (izraeno u valuti Bosne i Hercegovine) njenih neto deviznih rezervi. 2. U svrhu ovog zakona: a.ukupan iznos novane pasive Centralne banke je uvijek zbir: (A) svih novanica i kovanog novca koje su u opticaj stavile centrala, glavne jedinice i ostale filijale Centralne banke i (B) potranih salda svih rauna koji se dre u knjigama Centralne banke i njenih organizacionih jedinica od strane rezidentnih vlasnika rauna; i b.neto devizne rezerve Centralne banke predstavljaju u svako doba razliku izmeu vrijednosti na fer tritu dole navedene aktive i pasive Centralne banke: Aktiva: (A) svo zlato i drugi plemeniti metali i drago kamenje koji se dre od ili za raun Centralne banke; (B) sve novanice i kovani novac u slobodno konvertibilnoj stranoj valuti koji se dre od ili za raun Centralne banke; (C) svako potraivanje naplativo u slobodno konvertibilnoj valuti koje se dri na raunima Centralne banke, u knjigama stranih centralnih banaka ili drugih stranih finansijskih institucija; (D) Specijalna prava vuenja Meunarodnog monetarnog fonda koja dri Centralna banka;

(E) sve mjenice, solo mjenice, uvjerenja o depozitu, obveznice i drugi dugovni vrijednosni papiri koje izdaju rezidenti drugih zemalja osim Bosne i Hercegovine, a koji su naplativi u slobodno konvertibilnoj stranoj valuti i koji su drani od ili za raun Centralne banke i (F) sve terminske kupovine ili ugovori o reotkupu koje sklapa Centralna banka koji su ugovoreni sa ili garantirani od stranih centralnih banaka ili meunarodnih finansijskih organizacija, svi terminski poslovi, kao i svi ugovori Centralne banke s pravom opcije koji obezbjeuju plaanje u slobodno konvertibilnoj stranoj valuti od strane rezidenata drugih zemalja osim Bosne i Hercegovine. Pasiva: (A) svako potraivanje koje je plativo u slobodo konvertibilnoj stranoj valuti ili Konvertibilnoj marci i vodi se u knjigama Centralne banke, na raunima stranih centralnih banaka ili drugih finansijskih institucija; (B) sve Konvertibilne marke koje dri Meunarodni monetarni fond; (C) svi dospjeli krediti prema stranim centralnim bankama i vladama, meunarodnim organizacijama i stranim finansijskim institucijama; (D) terminski ugovori Centralne banke o prodaji i preprodaji koje je ona zakljuila sa, ili za koje garantuje, strana centralna banka ili meunarodna finansijska institucija, i svi terminski poslovi Centralne banke kao i ugovori sa pravom opcije koji obezbjeuju prodaju rezidentima drugih zemalja osim Bosne i Hercegovine u slobodno konvertibilnoj stranoj valuti; (E) sve druge obaveze prema nerezidentima. lan 32. Slubeni kurs za valutu Bosne i Hercegovine Slubeni devizni kurs za valutu Bosne i Hercegovine je jedna Konvertibilna marka za jednu njemaku marku. lan 33. Garantovana konvertibilnost valute Bosne i Hercegovine 1. Na zahtjev, Centralna banka na teritoriju Bosne i Hercegovine bez ogranienja kupuje i prodaje Konvertibilne marke za njemake marke po kursu navedenom u lanu 32. ovog zakona. 2. Komercijalne banke i finansijske institucije u Bosni i Hercegovini na zahtjev kupuju i prodaju, bez ogranienja i bez provizija, taksi i drugih naplata, Konvertibilne marke za njemake marke, a prema kursu navedenom u lanu 32. ovog zakona. lan 34. Ostale finansijske transakcije Centralne banke 1. U skladu sa odredbama stavova 2. i 3. ovog lana, Upravno vijee Centralne

banke ima ovlatenje da preduzme sve neophodne djelatnosti u cilju sticanja, dranja i raspolaganja deviznom rezervnom aktivom na siguran i profitabilan nain, kako je definisano lanom 31. stav 2. ovog zakona. 2. Ukupni iznos bruto deviznih rezervi Centralne banke izraen u drugoj stranoj valuti, a ne u njemakim markama, nee biti poveavan ako, kao rezultat takvog poveanja, ukupan iznos prevazilazi ekvivalent od 50 procenata ukupnog iznosa nesmanjenog kapitala i rezervi Centralne banke. 3.Ukupan iznos pasive Centralne banke koja je izraena ili naplativa u stranoj vlauti, nee biti povean, ako bi, kao rezultat takvog poveanja, ukupan iznos premaio ekvivalent od 50 procenata ukupnog nesmanjenog kapitala i rezervi Centralne banke. O takvoj pasivi potrebno je da Upravno vijee donese jednoglasnu odluku. lan 35. Izvjetavanje Centralna banka svakog mjeseca objavljuje mjesene podatke o ukupnom iznosu Konvertibilnih maraka u opticaju kao i o zvaninim deviznim rezervama Centralne banke, sa presjekom koji prikazuje dranja njemake marke i drugih valuta. lan 36. Obavezne rezerve banaka 1. Upravno vijee Centralne banke propisom zahtijeva da banke dre depozite u Konvertibilnim markama kod Centralne banke, preko centrale ili glavnih jedinica, u minimalnom propisanom nivou koji iznosi izmeu 10 i 15% njihovih depozita i pozajmljenih sredstava izraenih u Konvertibilnoj marci. Obavezne rezerve se primjenjuju jednako za sve banke. 2. Obavezne rezerve se odravaju dranjem gotovine ili novanih depozita kod Centralne banke preko njene centrale i glavnih jedinica i obraunavaju se kao prosjene dnevne rezerve u desetodnevnom periodu. 3. Centralna banka isplauje bankama kamatu po trinoj stopi i to na iznos njihovih obaveznih rezervi koji prelazi ekvivalent od pet procenata ukupnog iznosa njihovih pojedinanih obaveza. 4. Propisi kojima se modificiraju nivoi obaveznih rezervi specificiraju datum do kojeg banke moraju obezbijediti iznos novih rezervi. 5. Ukoliko banka ne izvri svoju obavezu u pogledu obaveznih rezervi tokom dva uzastopna perioda, Centralna banka prestaje obavljati transakcije povlaenja za tu banku i obavjetava nadlene bankarske institucije kako bi se poduzele odgovarajue mjere i nadoknadio manjak u toku iste sedmice. Ukoliko se neispunjavanje obaveza produi za jo jednu semicu, Centralna banka e obavijestiti nadlene bankarske institucije kako bi one mogle zapoeti postupak zatvaranja banke. Centralna banka odreuje i naplauje kaznu za svaku banku koja ne uspije odrati obavezne rezerve na minimalnom nivou propisanom od strane Centralne banke, u iznosu od pet promila (5/1000) dnevno od ostvarenog deficita obaveznih rezervi te banke, sve dok se taj deficit ne ispravi.

lan 37. Operacije na tritu novca Centralna banka se nee ukljuivati u nikakve operacije na tritu novca, ukljuujui tu i vrijednosne papire bilo koje vrste. POGLAVLJE V Monetarna jedinica,novanice i kovani novac lan 38. Monetarna jedinica 1. Monetarna jedinica Bosne i Hercegovine je Konvertibilna marka koja se dijeli na stotinu Feninga, iji su simboli KM, odnosno F. Konvertibilnu marku izdaje Centralna banka i stavlja u cirkulaciju preko svoje centrale i glavnih jedinica. 2. Konvertibilna marka je zakonito sredstva plaanja svih javnih i privatnih obaveza i dugova u Bosni i Hercegovini. Naroito, sve javne institucije i privatna lica ili preduzea moraju prihvatiti Konvertibilnu marku u poravnjanju i plaanju bilo kojih obaveza prema njima. 3. Za plaanja u i plaanja iz budeta zajednikih institucija Bosne i Hercegovine (ukljuujui plaanja i doprinose od strane Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u budet Bosne i Hercegovine), te na zvaninim raunima zajednikih institucija Bosne i Hercegovine koristi se samo Konvertibilna marka. 4. Budet i zvanini rauni javnih institucija Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i tarife, takse i druga plaanja na raun javnih slubi ili slubi javnog prevoza se izraavaju u Konvertibilnim markama. Pored toga, u ove svrhe se mogu koristiti druge valute kao obraunske jedinice. 5. Zvaninici Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske treba da preduzmu sve napore da podstaknu upotrebu Konvertibilne marke u plaanjima svih prihoda i rashoda u njihovim budetima, kao i u njihovim javnim institucijama i javnim preduzeima na svim vladinim nivoima. Tokom tog procesa, sve valute koje su bile u upotrebi prije stupanja ovog zakona na snagu i dalje e biti u upotrebi. Nakon to Centralna banka uvede Konvertibilnu marku, Predsjednitvo Bosne i Hercegovine e svaka tri mjeseca sagledati uloene napore na osnovu analize koju dostavlja Meunarodni monetarni fond, a koja se odnosi na napore koje su uinili nadlelni organi na podsticanju upotrebe Konvertibilne marke. 6. Plaanja u transakcijama izmeu fizikih lica, privatnih preduzea i mjeovitih preduzea se vre u valuti o kojoj se strane u transakciji dogovore, ukljuujui strane valute koje su u irokoj upotrebi u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj na dan stupanja ovog zakona na snagu. lan 39. Emisija i povlaenje novca Upravno vijee Centralne banke je jedini autoritet u Bosni i Hercegovini koji donosi odluke o izdavanju zakonitog sredstva plaanja i povlaenju iz opticaja zakonitog

sredstva plaanja, preko centrale, glavnih jedinica i ostalih filijala u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. lan 40. Raunovodstveni postupak izdatog novca Ukupan iznos novanica i kovanog novca u opticaju se zavodi u raune Centralne banke (centrale, glavnih jedinica i ostalih filijala) kao pasiva cjelokupne Centralne banke; u tu pasivu nee biti ukljuene novanice i kovani novac koji se nalaze u rezervnom inventaru valute. lan 41. Zakonito sredstvo plaanja Novanice i kovani novac koje je izdala Centralna banka kao zakonito sredstvo plaanja, a koji nisu povueni iz opticaja, se prihvataju u svojoj nominalnoj vrijednosti kao sredstvo plaanja svih javnih i privatnih dugovanja u Bosni i Hercegovini. lan 42. Obiljeja valute i novanica u prelaznom periodu (Kuponi) 1. Upravno vijee Centralne banke odreuje nominalnu vrijednost i veliinu novanica i kovanica u skladu sa lanom 7. stav e. ovog zakona. O dizajnu novanica i kovanica treba da odlui Upravno vijee uz odobrenje Predsjenditva Bosne i Hercegovine. 2. Kao prelazna mjera dok se ne nae trajno rjeenje za dizajn novca koji je dogovoren, kao zakonsko sredstvo gotovinskog plaanja, Centralna banka stavlja u cirkulaciju Kupone. Centralna banka nee izdavati kovanice dok su Kuponi u upotrebi. 3. Kuponi imaju zajednike elemente dizajna kao i razliite elemente dizajna za Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. Dvije verzije Kupona koje e biti iste veliine za dati apoen, imaju takoe slijedee zajednike elemente: a. na novanici se nalazi rije Kupon; b.itkim slovima napisana reenica: Donosiocu ovog Kupona Centralna banka Bosne i Hercegovine na zahjev isplauje [--] Konvertibilnih maraka; c. apoen Kupona je ispisan uoljivim brojem s obje strane novanice; d. kao tehnika karakteristika sigurosti, Kupon e imati serijski broj. Obje verzije Kupona e imati isti status kao zakonsko sredstvo plaanja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 4. Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska e svaka imati vlastiti dizajn Kupona. Dizajn novanice treba da bude u potpunosti konzistentan sa Daytonskim sporazumom i nee ukljuivati uvredljive elemente u odnosu na drugi Entitet. Tekst na Kuponu moe biti ispisan razliitim pismom, po izboru Entiteta, i to jedan irilnim pismom a drugi latininim pismom. Imena: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska se nee pojavljivati na Kuponu. 5. Upravno vijee Centralne banke e preduzeti sve potrebne napore da osigura cirkulaciju Kupona, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Republici Srpskoj u

periodu od tri mjeseca po usvajanju ovog zakona. lan 43. tampanje i uvanje valute Centralna banka organizuje tampanje novanica i kovanje kovanog novca, brine se o sigurnosti i uvanju izdanih novanica i kovanog novca, a ako je potrebno, i o uvanju i unitenju otisaka, kalupa za kovanje novca i starih novanica i kovanog novca koji su zakonsko sredstvo plaanja u Bosni i Hercegovini. lan 44. Neprikladna valuta 1. Neprikladna valuta se povlai iz opticaja, unitava i zamjenjuje sa novanicama i kovanim novcem Centralne banke. 2. Centralna banka moe odbiti da zamijeni novanice ili kovani novac ako se njihov dizajn ne moe itati, ako je bezoblian ili izbuen, ili ako je vie od 40 posto njihove povrine uniteno. Takva sredstva plaanja se povlae i unitavaju bez nadoknade vlasniku, osim ako u posebnim sluajevima Centralna banka ne dozvoli potpunu ili djelominu kompenzaciju. 3. Ne moe se traiti od Centralne banke kompenzacija za izgubljene, ukradene ili unitene novanice ili kovani novac; sve novanice koje su promijenile vanjski izgled, naroito novanice na kojima se pisalo, bojilo, pretampavalo, utiskivalo, builo ili na koje se neto lijepilo, mogu biti zaplijenjene bez nadoknade. lan 45. Valutni inventar i plan tampanja, odnosno kovanja novca Centralna banka direktno vodi inventuru zalihe novca, planira izdavanje novca, a centrala, glavne jedinice i ostale filijale Centralne banke osiguravaju redovno snabdijevanje novanica i kovanica Konvertibilne marke tako da udovolje potrebama privrede Bosne i Hercegovine. lan 46. Opoziv valute 1. Centralna banka moe odluiti da opozove i povue iz opticaja bilo koje Konvertibilne marke koje su u opticaju na teritoriji Bosne i Hercegovine i to u zamjenu za tampanje, odnosno kovanje drugih novanica ili kovanog novca u jednakim iznosima; odluka treba biti donesena jednoglasno od strane Upravnog vijea i u obliku propisa Centralne banke kojim se precizira vrijeme za koje novanice i kovani novac trebaju biti zamijenjeni, kao i gdje (centrala, glavne jedinice ili ostale filijale Centralne banke) e se zamjena vriti. 2. Istekom vremena za promjenu novanica i kovanog novca iz stava 1. novanice i kovani novac koji su odreeni za zamjenu prestaju biti zakonsko sredstvo plaanja.

lan 47. Umnoavanje i krivotvorenje valute 1. Tko god: (i) falsifikuje, kuje, krivotvori ili mijenja bilo koju novanicu ili kovani novac koji su zakonsko sredstvo plaanja, da li u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu, ek, vrijednosni papir ili karticu, bilo da je izraena u valuti Bosne i Hercegovine ili drugoj valuti; ili (ii) ako posjeduje, prenosi ili izdaje takvu novanicu, kovani novac, ek, vrijednosni papir ili karticu za koje je znao da su falsifikati, krivotvoreni ili izmijenjeni; ili (iii) proizvede, posjeduje ili prenosi bilo koji otisak, kalupe za kovanje novca, kamenje, papir, tintu ili neki drugi predmet ili tekuinu za koje je znao da su bili namijenjeni za falsifikovanje, kovanje, krivotvorenje ili izmjenu bilo koje takve novanice, kovanog novca, ekova, vrijednosnih papira ili kartice bit e kriv za poinjeno krivino djelo. 2. Za bilo koje umnoavanje novanica, kovanog novca, ekova, vrijednosnih papira ili kartica bez obzira da li su izraeni u valuti Bosne i Hercegovine ili nekoj drugoj valuti, kao i za stvaranje bilo kojeg predmeta iji dizajn imitira takve novanice, kovani novac, ekove, vrijednosne papire ili kartice, potrebna je pisana dozvola Centralne banke. POGLAVLJE VI Politika deviznog kursa, deviznih rezervi i devizna kontrola lan 48. Devizna kontrola 1. Konvertibilna marka je slobodno kovertibilna u stranu valutu u Bosni i Hercegovini. 2. Centralna banka ili drugi autoriteti nee postavljati ogranienja na plaanja i meunarodne transakcije, osim ako Centralna banka ne odlui da su takva ogranienja potrebna za izvrenje obaveze Bosne i Hercegovine, u skladu sa meunarodnim zakonom. O svim ovim pitanjima Upravno vijee treba donijeti jednoglasnu odluku. lan 49. Klirinki sporazumi i sporazumi plaanja Centralna banka moe, ili za svoj vlastiti raun ili za raun i po nalogu Bosne i Hercegovine, da ue u klirinke i platene aranmane, ili sklopi bilo koji drugi ugovor u istu svrhu sa javnim ili privatnim klirinkim institucijama koje se nalaze u inostranstvu. lan 50. Devizne rezerve 1. Centralna banka stvara i odrava odreenu deviznu rezervu koja se sastoji od cjelokupne ili djelimine aktive Centralne banke navedene u lanu 31. stav 2. ovog zakona. 2. Centralna banka investira stranu aktivu u skladu sa principima i praksom zdravog ulaganja i samo u likvidnim vrijednosnim papirima koje izdaje Vlada ili

centralna banka zemlje u ijoj valuti su izraeni vrijednosni papiri. lan 51. Izvjetavanje o deviznim transakcijama Upravno vijee Centralne banke moe od banaka traiti da se periodino podnose Centralnoj banci izvjetaji putem njenih organizacionih jedinica o njihovim ukupnim otvorenim deviznim pozicijama. Centralna banka treba da propie obrasce za izvjetaj i odgovarajuu dokumentaciju koja se mora dostavljati. POGLAVLJE VIII Odnosi Centralne banke s bankama lan 57. Bankovni rauni u knjigama Centralne banke Svaka banka koja obavlja svoje djelatnosti na osnovu bankovne licence otvara i dri raun za obavezne rezerve u knjigama centrale i glavnih jedinica Centralne banke pod uslovima koje odredi Upravno vijee Centralne banke, te na zahtjev, bez odlaganja, dostavlja informacije Centralnoj banci ili njenim glavnim jedinicama i ostalim filijalama u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj koje se odnose na njeno poslovanje i finansijsku poziciju, to propisom odreuje Upravno vijee Centralne banke. lan 58. Kliring i obraunske olakice Centralna banka preko centrale i glavnih jedinica moe pomagati bankama u organiziranju klirinkih mogunosti i obraunu u meubankarskom plaanju, ukljuujui plaanje putem ekova i drugih platenih instrumenata i moe uspostaviti procedure i izdati takve propise koje smatra pravilnim. lan 59. Mrea informacija Centralna banka moe osnovati i odravati informativnu mreu za finansijski sistem Bosne i Hercegovine. POGLAVLJE IX Rauni, finansijski izvodi, revizija i izvjetaji Centralne banke lan 60. Finansijska godina Centralne banke Finansijska godina treba poeti na prvi dan mjeseca januara i zavriti na zadnji dan mjeseca decembra.

lan 61. Raunovodstveni postupci Centrala i glavne jedinice Centralne banke e stalno voditi raune i evidenciju koja e odravati njeno poslovno i finansijsko stanje u skladu sa meunarodnim raunovodstvenim standardima. lan 62. Finansijski izvodi Centralne banke Centrala Centralne banke priprema konsolidirane finansijske izvode za svaku od svojih finansijskih godina. Ti izvodi ukljuuju bilans stanja i bilans uspjeha, kao i ostale izvode. lan 63. Revizija rauna Centralne banke Reviziju rauna i evidencije Centralne banke vre vanjski revizori koje imenuje Predsjednitvo Bosne i Hercegovine, a po preporuci Upravnog vijea. lan 64. Slanje i publiciranje izvoda i izvjetaja Centralne banke 1. Centralna banka treba da u roku od tri mjeseca nakon zavretka svoje finansijske godine, podnese Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine slijedee: a. primjerak svojih finansijskih izvoda koji su ovjereni od strane njenih revizora; b. izvjetaj o svom poslovanju u toku te godine i c. izvjetaj o stanju privrede. 2. Centralna banka treba da u to kraem vremenu nakon zadnjeg radnog dana u kvartalu, ali u svakom sluaju u roku od deset radnih dana, pripremi i podnese Predsjednitvu Bosne i Hercegovine preliminarni (bez izvrene revizije) finansijski izvjetaj za taj kvartal. 2. Nakon podnoenja izvjetaja, Centralna banka e publikovati finansijske izvode i izvjetaje koji se odnose na stavove 1. i 2; isto tako, moe publikovati izvjetaje i studije o finansijskim i ekonomskim pitanjima koje smatra prikladnim. POGLAVLJE X Razliiti propisi lan 65. Konsultacije o zakonskim prijedlozima Upravno vijee Centralne banke se konsultuje o svim zakonskim prijedlozima vezano za sva pitanja koja se odnose na njeno poslovanje, ili koja su u domenu njene nadlenosti prije nego budu dostavljena zakonodavnom tijelu Bosne i Hercegovine,

Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. lan 66. Pravo Centralne banke na prioritet 1. Centralna banka ima apsolutno pravo na prioritet zadovoljenja svakog od svojih potraivanja za svaki potrani saldo i ostala sredstva koja dri na svom raunu ili na raunu odgovarajueg dunika, bilo da je to kolateralno jamstvo za osiguravanje svojih potraivanja ili kad takvo potraivanje postane dospjelo i naplativo, osim za aktivu koju Centralna banka dri kao obaveznu rezervu. 2. Centralna banka moe koristiti svoje pravo prioriteta jedino ako ima potrani saldo ili prodaje ostalu aktivu za razumnu cijenu, isplaujui sama sebe od prihoda stvorenog tom prodajom nakon odbijanja trokova nastalih prodajom. Da bi ostvarila svoje pravo prioriteta u skladu sa propisom iz ovog lana, Centralna banka ne treba da pokree sudski postupak. Nee se dozvoliti da neko drugo konkurentno potraivanje uspori ispunjenje tog prava, ak ni zahtjev na pravo vlasnitva ili neka druga prije steena prava, osim ako postoji jasan i uvjerljiv dokaz da je osoblje Centralne banke znalo, ili se smatra da je trebalo da zna da u vrijeme kad je imovina dola u vlasnitvo Centralne banke ona nije bila vlasnitvo dunika o kojem je rije. lan 67. Zabranjene aktivnosti Centralne banke 1. Osim ako nije drugaije propisano ovim zakonom, Centralna banka nee: a. davati nikakav kredit pod bilo kakvim okolnostima; b. drati depozit izraen ili plativ u valuti Bosne i Hercegovine ili rezidenta Bosne i Hercegovine, niti davati novane ili finansijske poklone; c. baviti se trgovinom, kupovinom dionica bilo koje korporacije ili kompanije, ukljuujui dionice bilo koje finansijske institucije, niti imati bilo koji interes vlasnitva u finansijskom, trgovakom, poljoprivrednom, industrijskom ili drugom preduzeu; d. sticati kupovinom, iznajmljivanjem ili na neki drugi nain prava na nepokretnu imovinu, osim ako ne smatra da je to potrebno i neophodno radi obezbjeivanja prostorija za svoju vlasitu administraciju i poslovanje ili za smjetaj svojih slubenika, odnosno za sline potrebe koje se odnose na obavljanje njenih funkcija u skladu sa odredbama ovog zakona. 2. Uzimajui u obzir sve propise ovog zakona, Centralna banka moe: a. uz odobrenje Predsjednitva Bosne i Hercegovine da ima dionice u vlasnitvu ili na neki drugi nain uestvuje u bilo kojoj organizaciji koja je ukljuena u aktivnosti koje su potrebne za valjano izvrenje funkcija i odgovornosti same Centralne banke; b. da u toku podmirenja dugova stie kamate ili prava prema gore navedenom stavu 1. pod uslovom da se tako steene kamate i prava prodaju kod prve povoljne prilike; c. da uspostavi penzione fondove za slubenike ili sline aranmane za dobrobit ili zatitu svojih slubenika i osoba koje od njih zavise ili koje oni navedu, da

uplauje doprinose za trokove vezane za te aranmane prema uslovima koje e ona odrediti. lan 68. Prikupljanje statistikih podataka 1. Centralna banka direktno ili preko svojih glavnih jedinica prikuplja statistike podatke od nadlenih institucija Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, o ekonomskim i finansijskim pitanjima, pod uslovom da relevantni nadleni organi takve podatke ne smatraju povjerljivim. U tu svrhu, ona treba da sarauje s nadlenim institucijama drugih drava i sa meunarodnim organizacijama. 2. Centralna banka doprinosi usklaivanju pravila i prakse za prikupljanje, kompilaciju i distrbuciju statistikih podataka u sklopu svoje nadlenosti. 3. Upravno vijee Centralne banke propisuje koji su statistiki podaci potrebni, na kojem se obrascu dostavljaju Centralnoj banci, koje osobe dostavljaju te podatke Centralnoj banci, kao i reim povjerljivosti koji treba primijeniti kod dostavljanja podataka Centralnoj banci. lan 69. Imunitet Centralne banke od oporezivanja Centralna banka, njena aktiva, imovina i prihod, kao i njena poslovanja i transakcije, osloboeni su od svih poreza i carina. lan 70. Propisi Centralne banke U izvrenju svojih dunosti, Centralna banka samostalno donosi propise. Svi propisi, smjernice i upute izdane od Centralne banke koji se odnose na vie ustanova objavljuju se u slubenim listovima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i stupaju na snagu da dan objavljivanja ili kasnije ako je tako naznaeno propisima, smjernicama i uputama.Takvi propisi, smjernice i upute imaju zakonsku snagu na podruju cijele Bosne i Hercegovine. Centralna banka vodi javni registar tih propisa, smjernica i uputa. lan 71. Standardi dobre administracije 1. Centralna banka koristi ovlatenja koja su joj propisana ovim zakonom, pravedno i ujednaeno i u skladu sa zdravom administrativnom praksom. Ona se treba uzdravati da ta svoja ovlatenja koristi u svrhu za koju ta ovlatenja nisu data ili da se njima koristi vie nego to je potrebno za postizanje ciljeva za koje je ovlatenje dato. 2. Odluke Centralne banke prema ovom zakonu su nepristrasne i motivirane su samo objektivnim i racionalnim razlozima; one se sprovode pravedno i s mjerom.

lan 72. Prelazni aranmani 1. Nakon etrdeset pet dana po stupanju ovog zakona na snagu, Narodna banka Bosne i Hercegovine i Narodna banka Republike Srpske prestaju da rade kao centralne banke. Naroito, one prestaju da prihvataju monetarne obaveze ili da se na drugi nain ukljuuju u monetarne operacije. Ostale institucije koje se u tom trenutku budu bavile monetarnim operacijama ili koje su na bilo koji drugi nain ukljuene u takve operacije prestaju obavljati iste. 2. Upravno vijee Centralne banke ima punu odgovornost i ovlatenja za sprovoenje prelaznih aranmana kako je to definisano ovim zakonom. Naroito, u periodu od etrdeset pet dana po stupanju ovog zakona na snagu, Upravno vijee treba da preduzme slijedee aktivnosti da: a. Monetarna pasiva Narodne banke Bosne i Hercegovine se prebacuje na povjerilaki raun Centralne banke zajedno sa i samo do nivoa dostupne, likvidne, konvertibilne strane aktive koju dri Narodna banka Bosne i Hercegovine. Tako prebaena pasiva ukljuuje i moe se ograniiti na preostale banknote bosanskohercegovakih dinara i depozita obaveznih rezervi komercijalnih banaka. Strana aktiva steena na takav nain moe biti prebaena na obine raune Centralne banke kad god Centralna banka izvri konverziju odgovarajue pasive u Konvertibilne marke do iznosa tako konvertirane pasive, u skladu sa pravilima i propisima koje je donijelo Upravno vijee Centralne banke u tu svrhu. Svaka ista aktiva koja je preostala na povjerilakom raunu nakon konverzije cijele takve pasive se koristi za likvidaciju ostale pasive Narodne banke Bosne i Hercegovine; b. centralni ured Centralne banke i njene glavne jedinice ponu sa radom i c. za Centralnu banku uspostavi novi sveobuhvatni sistem raunovodstva, u skladu sa lanom 61. ovog zakona. Svakog mjeseca se za internu upotrebu priprema opti saldo svih rauna i privremeni bilans stanja. lan 73. Povjerilaki rauni Centralna banka je ovlatena da otvara i vodi u svojim knjigama raune ija je aktiva i pasiva odvojena od ostale aktive i pasive Centralne banke tako da se aktiva sa svakog od takvih rauna moe koristiti samo da zadovolji pasivu tog rauna i nikakva druga aktiva Centralne banke se nee koristiti da bi zadovoljila iznos pasive tog odreenog rauna. lan 74. Definicije Termini upotrebljeni u ovom zakonu imaju slijedea znaenja: a. kredit je svaka direktna ili indirektna obaveza da se isplati suma novca u zamjenu za pravo otplate isplaene, a nevraene sume, kao i plaanje kamata i drugih trokova na taj iznos, svako produenje dospijea duga, svaka izdana

garancija za plaanje duga i svako sticanje prava plaanja iznosa novca, te svaki depozit kod rezidentne banke ili finansijske institucije; termin kredit nee obuhvatiti depozite i povlaenja iz bankovnih depozita koje dre rezidentne banke radi obaveznih rezervi, kao i vlade Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, ili Republike Srpske u onoj mjeri u kojoj Centralna banka djeluje kao bankar ili fiskalni agent. To ukljuuje kupovine, na sekundarnom tritu, vrijednosnih dugovnih papira koji su izdani od rezidentnih ili nerezidentnih lica koji su direktno ili indirektno u vlasnitvu rezidenata; b.vrijednosni papir je svaki prenosivi instrument zaduivanja i svaki drugi instrument koji je jednak navedenom instrumentu zaduenja, bilo da je ovjeren ili uknjien; c. javna agencija znai bilo koju agenciju ili instituciju Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske; Vladin nivo Bosne i Hercegovine i Entiteta kojem takve agencije pripadaju je posebno definiran u svakoj referenci ovog zakona; d. rezident je svaka fizika osoba koja je registrovana kao rezident Bosne i Hercegovine i svako pravno lice koje ima ured u Bosni i Hercegovini; e. valuta Bosne i Hercegovine znai Konvertibilna marka; f.meunarodni raunovodstveni standardi oznaavaju najsavremenije meunarodne raunovodstvene standarde koje izdaje Meunarodni odbor za raunovodstvene standarde; g. banka oznaava svako pravno lice koje uestvuje u poslovima primanja novanih depozita i drugih isplativih sredstava na osnovu bankarske dozvole koju izdaje nadleno tijelo odgovorno za licenciranje i superviziju banaka; h. currency board, u smislu ovog zakona znai operativno pravilo za izdavanje domae valute, prema kojem se domaa valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokriem u neto stranoj aktivi. To znai da Centrana banka ne moe davati kredit; i. glavna jedinica i filijala se koriste u ovom zakonu kao standardni termini, ime se ne spreava usvajanje drugaijeg zvaninog naziva za organizacione jedinice Centralne banke. Glavna jedinica u Republici Srpskoj e se zvati: Glavna banka Republike Srpske Centralne banke BiH Sva slova u ovom nazivu bit e iste veliine i formata; j.Kupon je privremena novanica koju izdaje Centralna banka dok se ne iznae trajno rjeenje za dizajn banknota Konvertibilne marke. Odredbe ovog zakona koje se odnose na novanicu (banknotu) se takoer primjenjuju i na Kupon. lan 75. Ukidanje prethodnih zakonskih odredbi Odredbama ovog zakona ukidaju se odredbe drugih zakona i propisa koji se odnose na ovu materiju u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj.

lan 76. Stupanje na snagu Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana po njegovom usvajanju od strane Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine. Napomena: Ovaj zakon je objavljen u Slubenom glasniku BiH, broj 1/97, a stupio je na snagu 20.06.1997. godine

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine OBJAVLJEN: (Slubeni glasnik BiH, 29/02) Na osnovu lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 1. augusta 2002. godine, i na sjednici Doma naroda, odranoj 5. septembra 2002. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CENTRALNOJ BANCI BOSNE I HERCEGOVINE lan 1. U Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 1/97), u lanu 2. u stavu 3. u taki a. rijei: po kursu 1 prema 1 u odnosu na njemaku marku zamjenjuju se rijeima: po kursu odreenom u lanu 32. ovog zakona. lan 2. U lanu 10. rijei: Dravnog savjeta zamjenjuju se rijeima: Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. lan 3. U lanu 20. stav 4. mijenja se i glasi: 4. Guverner moe, uz odobrenje Upravnog vijea, imenovati zamjenike glavnog kontrolora, kako bi pomogli glavnom kontroloru u obavljanju njegovih dunosti. lan 4. U lanu 25. u stavu 1. briu se rijei: ekvivalentno iznosu 25 miliona njemakih maraka. lan 5. U lanu 29. u stavu 1. u taki a. rijei: vrijednost aktive padne ispod iznosa aktive, zamjenjuju se rijeima: vrijednost njene aktive padne ispod iznosa njene pasive. lan 6. Tekst lana 32. ispod naslova mijenja se i glasi: Slubeni devizni kurs za valutu Bosne i Hercegovine je jedna konvertibilna marka za 0,511292 eura,odnosno jedan euro iznosi 1,955830 konvertibilnih maraka. lan 7. U lanu 33. u stavu 1. rijei: njemake marke zamjenjuju se rijeju euro. Stav 2. lana 33. mijenja se i glasi: 2. Komercijalne banke i druge ovlatene finansijske institucije u Bosni i Hercegovini na zahtjev kupuju i prodaju konvertibilnu marku za euro, bez ogranienja i po kursu odreenom u lanu 32. ovog zakona. Maksimum njihove provizije, taksi i

drugih naplata za ovakve transakcije ne moe iznositi vie od 1%. lan 8. U lanu 35. rijei: njemake marke zamjenuju se rijeju eura. lan 9. U lanu 36. u stavu 1. rijei: izmeu 10 i 15% zamjenjuju se rijeima: izmeu 10 i 20%. U lanu 36. u stavu 5. rijei: iste sedmice zamjenjuju se rijeima: istog perioda, odnosno 10 dana, a reenica: Ukoliko se neispunjavanje obaveza produi za jo jednu sedmicu Centralna banka e obavijestiti nadlene bankarske institucije kako bi one mogle zapoeti postupak zatvaranja banke. zamjenjuje se i glasi: Ukoliko se neispunjavanje obaveza produi za jo jedan period, odnosno 10 dana, Centralna banka e obavijestiti nadlene bankarske institucije kako bi one mogle poduzeti odgovarajue korake protiv banke. lan 10. U lanu 38. stavovi 3., 4., 5. i 6. se briu. lan 11. U lanu 74. brie se taka j. lan 12. Iza lana 75. dodaje se novi lan 75a, koji glasi: lan 75a. Pravna pitanja nastala zbog uvoenja eura 1. Gdje se u bilo kojem pravnom dokumentu ( daljem tekstu: pravni akt), vaeem na dan 31. decembra 2001. godine, poziva na jedinicu nacionalne valute koju zamjenjuje euro, ovakvo pozivanje e smatrati kao pozivanje na odnosnu euro jedinicu, u skladu sa zvaninim kursom za konverziju i u skladu sa pravilima zaokruivanja, uspostavljenim od Vijea Evropske unije. 2. Pravna pitanja koja proizlaze iz zamjene nacionalnih valuta eurom, koja se spominju u pravnom aktu, ukljuujui i pravna pitanja koja paodrazumijevaju varijabilnu kamatnu stopu ili indeks na koji se poziva u pravnom aktu, bit e rijeeni primjenom zakona zemlje ija se valuta na taj nain mijenja. 3. Zamjena naiconalne valute eurom nee imati efekat ponitavanja ili oslobaanja obaveze po bilo kojem pravnom aktu, niti e omoguiti bilo kojoj strani da jednostrano mijenja ili raskine takav ugovor. 4. Za potrebe ovog lana, pravni akt znai bilo koju zakonodavnu ili statutarnu odredbu, administrativni akt, sudsku odluku, ugovor, jednostrani pravni akt, instrument plaanja osim novanica i kovanica i bilo koji drugi instrument sa zakonskom snagom. lan 13. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom

glasniku BiH. PS BiH broj 80/02 5. septembra 2002. godine Sarajevo Napomena: Ovaj zakon je objavljen u Slubenom glasniku BiH,broj 29/02, a stupio je na snagu 20.10.2002. godine

Zakon o dodatnim izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj Banci Bosne i Hercegovine OBJAVLJEN: (Slubeni glasnik BiH, 8/03) VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU Koristei se ovlatenjima koja su Visokom predstavniku data lanom V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konani autoritet u zemlji u vezi tumaenja pomenutog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevi u obzir lan II.1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik prua pomo, kada ocijeni da je to neophodno, u pronalaenju rjeenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Ugovora; Pozivajui se na stav XI.2. Zakljuaka sa Konferencije Vijea za implementaciju mira odrane 9. i 10. decembra 1997. godine u Bonu, u kojima je Vijee za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konani autoritet u zemlji u vezi tumaenja Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaenju rjeenja za navedene probleme donoenjem obavezujuih odluka, kada ocijeni da je to neophodno, o odreenim pitanjima, ukljuujui i (prema taki (c) ovog stava) mjere kojima se obezbjeuje implementacija civilnog dijela Mirovnog sporazuma na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta; Vodei rauna o injenici da proces implementacije mira, sa kojim se nastavlja pod pokroviteljstvom Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, jo nije okonan; Vodei rauna takoe o injenici da je potrebno okonati proces implementacije mira kako bi se uspostavilo stabilno politiko i sigurnosno okruenje u Bosni i Hercegovini koje, pored ostalog, vodi ka temeljnoj reformi u privredi i povratku izbjeglica i raseljenih lica; Imajui u vidu lan 4. Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske i lan 4. Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, kojima se predvia mogunost da entitetske agencije za bankarstvo blokiraju raune klijenata i izvre prijenos iznosa sredstava sa rauna na Centralnu banku Bosne i Hercegovine ili na jednu

od njenih glavnih jedinica, kako bi se sprijeilo finansiranje aktivnosti kojima se opstruira odnosno prijeti opstrukcijom provedbe mirovnog procesa koja se odvija pod pokroviteljstvom Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da Centralnoj banci Bosne i Hercegovine treba dodijeliti jasne ovlasti kako bi pomagala u izvrenju radnji osmiljenih s ciljem da se presijeku izvori finansijske podrke aktivnostima koje pomau terorizam ili aktivnostima kojima se opstruira proces implementacije mira; Uzevi u obzir cjelovitost svih navedenih pitanja, Visoki predstavnik donosi sljedeu ODLUKU KOJOM SE DONOSI ZAKON O DODATNIM IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CENTRALNOJ BANCI BOSNE I HERCEGOVINE Zakon koji slijedi i koji predstavlja sastavni dio ove odluke stupa na snagu u skladu sa lanom 3. istog, na privremenoj osnovi dok ga Parlament Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova. Ova odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se odmah u Slubenom glasnku BiH. Broj: 118/03 7. marta 2003. godine VISOKI PREDSTAVNIK Sarajevo Peddy Ashdown, s.r.

ZAKON O DODATNIM IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CENTRALNOJ BANCI BOSNE I HERCEGOVINE (Slubeni glasnik BiH, br. 1/97 i 29/02) lan 1. Iza lana 2. stava 3. take g:, dodaje se nova taka koja glasi: g (i) da pregleda informacije koje Centralnoj banci proslijede entitetske agencije za bankarstvo na osnovu lana 4(l) Zakona o Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i lana 4(m) Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, izmijenjenih i dopunjenih u opem kontekstu Poglavlja VIII istog, ali s ciljem da se donesu posebni propisi u pogledu procedura za kliring i poravnanje meubankarskih plaanja, ukljuujui plaanja ekom i drugim instrumentima plaanja, ako bude bilo potrebno radi osiguranja postupanja u skladu sa nalozima za blokiranje u pogledu finansiranja teroristikih aktivnosti ili aktivnosti kojima se remeti mir kako se predvia u entitetskim zakonima o agencijama za bankarstvo i zakonima o bankama, te radi dodatnog osiguranja protiv pristupa na bilo koji nain blokiranim raunima kako se predvia u navedenim zakonima. lan 2. lan 36. mijenja se dodavanjem novih stavova 6.-8. koji glase: 6. Na osnovu uputstava nadlene agencije za bankarstvo Centralna banka otvara

poseban rezervni raun za komercijalnu banku od koje se trai da blokira depozite, transakcije i sl. osoba ili preduzea utvrenih u nalogu za blokiranje, koji izdaje Agencija za bankarstvo Republike Srpske ili Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine ili se izdaje po njihovom ovlatenju. 7. Od komercijalne banke koja ima obavezu prema nalogu za blokiranje izdatom na prethodno navedeni nain, trai se da odmah izvri prijenos ekvivalentnog iznosa sa svog rezervnog rauna u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine na poseban raun rezervi. Sredstva ostaju na ovom posebnom raunu rezervi sve dotle dok nadlena agencija ne odobri njihovo oslobaanje. 8. Na osnovu uputstava nadlene agencije za bankarstvo, Centralna banka Bosne i Hercegovine blokira sve rezervne raune komercijalne banke koja ne postupi u skladu sa prethodno navedenim uputstvima nadlene agencije za bankarstvo. Ovi rauni ostaju blokirani sve dotle dok Centralna banka Bosne i Hercegovine ne primi ovlatenje od nadlene agencije za bankarstvo da dozvoli deblokiranje rauna. lan 3. Ovaj zakon stupa na snagu odmah i objavljuje se odmah u Slubenom glasniku BiH. Napomena: Navedena odluka, odnosno Zakon o dodatnim izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine je objavljen u Slubenom glasniku BiH, broj 8/03, a stupio je na snagu 07.03.2003. godine.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine OBJAVLJEN:(Slubeni glasnik BiH, 13/03) Na osnovu lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 22. aprila 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, odranoj 23. aprila 2003. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CENTRALNOJ BANCI BOSNE I HERCEGOVINE lan 1. U Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj: 1/97 i 29/02), u lanu 36. u stavu 1: - rijei: "u Konvertibilnim markama" briu se, - rijei: "izmeu 10 i" zamjenjuju se rijeju: "do", - i rijei: "izraenih u Konvertibilnoj marci", zamjenjuju se rijeima: "bez obzira u kojoj valuti su sredstva izraena". U stavu 2. rijei: "gotovine ili" briu se. Stav 3. mijenja se i glasi:

"3. Propisom Upravnog vijea odreuje se naknada koju Centralna banka isplauje bankama na iznos rezervi." lan 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH, a obajavit e se u slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta. PS BiH broj 38/03 23. aprila 2003. godine Sarajevo Napomena: Ovaj zakon je objavljen u Slubenom glasniku BiH, broj 13/03, a stupio je na snagu 20.05.2003. godine.

Ispravka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine OBJAVLJENA: (Slubeni glasnik BiH, 14/03) Po izvrenom sravnjenju sa izvornim tekstom utvreno je da se u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, objavljenom u Slubenom glasniku BiH, broj 13/03 od 19. maja 2003. godine na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku potkrala greka, te se daje slijedea ISPRAVKA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CENTRALNOJ BANCI BOSNE I HERCEGOVINE Ispred lana 1. treba dodati lan 1. koji glasi: U Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 1/97, 29/02 i 8/03), u lanu 3. iza rijei odreeno dodaje se rije ovim. U lanu 1. rijei: U Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine(Slubeni glasnik BiH, br. 1/97 i 29/02), briu se. Dosadanji lan 1. postaje lan 2., a lan 2. postaje lan 3. Broj 02-02-27/03 27. maja 2003. godine Sluba Doma naroda Sarajevo Parlamentarne skuptine BiH Napomena: Ova ispravka Zakona je objavljena u Slubenom glasniku BiH, broj 14/03. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine OBJAVLJEN:(Slubeni glasnik BiH, 9/05)

Na osnovu lana VII. 1. Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 18. februara 2005. godine, i na sjednici Doma naroda, odranoj 22. februara 2005. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CENTRALNOJ BANCI BOSNE I HERCEGOVINE lan 1. U Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 1/97, 29/02, 8/03, 13/03 i 14/03), (u daljem tekstu: Zakon), u stavu 3. lana 2., iza take h. dodaje se nova taka i koja glasi: i. da provodi radnje u pomaganju borbe protiv pranja novca, pomae antiteroristike mjere i mjere protiv opstrukcije provoenja Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koje se odnose na banke. lan 2. U lanu 7. u taki h. rijei: Glavnog kontrolora zamjenjuju se rijeima: Glavni interni revizor. lan 3. U lanu 20. u naslovu i tekstu st. 1. do 4. kao i cijelom tekstu Zakona, rijei: Glavni kontrolor zamjenjuju se rijeima: Glavni interni revizor u odgovarajuem padeu. lan 4. U lanu 25. stav 1. mijenja se i glasi: 1. Poetni kapital Centralne banke ima vrijednost od 25 miliona konvertibilnih maraka. lan 5. lan 27. mijenja se i glasi: lan 27. Raspodjela istog profita Centralne banke Ako Centralna banka ostvari isti profit u bilo kojoj godini, isti profit rasporeuje Upravno vijee primjenjujui sljedei redoslijed prioriteta: a. dio istog profita izdvaja na raun generalne rezerve Centralne banke, tako da iznos poetnog kapitala i generalne rezerve bude ekvivalentan iznosu od pet procenata ukupog iznosa novane pasive (kako je definisano lanom 31. Zakona) prikazane na raunima Centralne banke za kraj te finansijske godine; b. ostatak istog profita rasporeuje se tako da 40 procenata Upravno vijee rasporeuje svojom odlukom za poveanje kapitala i rezerve za generalne rezerve Centralne banke, a 60 procenata Centralna banka uplauje na raun institucije zaduene za Budet Bosne i Hercegovine, u periodu od etiri mjeseca nakon zavretka budetske godine; c. ista nerealizovana dobit raspodjeljuje se na raun procijenjene vrijednosti

rezervi, koji se vodi u bilansu stanja Centralne banke.. lan 6. lan 28. mijenja se i glasi: lan 28. Alokacija istog gubitka Centralne banke Ako Centralna banka ostvari isti gubitak u bilo kojoj budetskoj godini, isti gubitak bit e alociran prema sljedeem: a. ako isti gubitak sadri isti nerealizovani gubitak, on se alocira na raun procijenjene vrijednosti rezervi ili, ako bi bilans rauna procijenjene vrijednosti rezervi, kao posljedica takvog alociranja, bio negativan, taj iznos alocira se na generalne rezerve, do iznosa u kome bilans generalnih rezervi, kao posljedica takvog alociranja, ne bi bio negativan; b. preostali gubitak sastavljen od istih realizovanih gubitaka stavlja se na teret generalnih rezervi do iznosa u kome bilans generalnih rezervi, kao posljedica takvog alociranja, ne bi bio negativan. lan 7. lan 29. mijenja se i glasi: lan 29. Pokrivanje deficita u kapitalu Centralne banke Uvijek kada: a. na kvartalnom preliminarnom bilansu stanja (bez izvrene revizije) Centralne banke, koji je pripremljen u skladu sa lanom 64. Zakona, vrijednost njene aktive padne ispod iznosa njene pasive i kapitala i rezervi, ili b. je iznos generalnih rezervi Centralne banke za bilo koju finansijsku godinu nedovoljan da pokrije isti gubitak kao to je definisano u lanu 28. Zakona, u roku od dva mjeseca po podnoenju bilansa stanja, ministarstvo odgovorno za Budet Bosne i Hercegovine obezbjeuje konvertibilne marke u iznosu ili iznosima koji su neophodni za pokrivanje deficita. lan 8. U lanu 30. brie se rije:nesmanjenog. lan 9. Raspodjela istog profita Centralne banke, u skladu sa lanom 5. ovog zakona (lan 17. Zakona), izvrit e se prema ostvarenim rezultatima poslovanja za finansijsku 2004. godinu, najkasnije do 28. februara 2005. godine. lan 10. Stupanje na snagu Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH, a objavit e se i u slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.

PSBiH broj 150/05 22. februara 2005. godine Sarajevo

Zakon o izmjenama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine OBJAVLJEN:(Slubeni glasnik BiH, 76/06) ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O CENTRALNOJ BANCI BOSNE I HERCEGOVINE lan 1. U Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 1/97, 29/02, 8/03, 13/03, 14/03 i 9/05) lanu 20. u stavu 1. rije tri zamjenjuje se rijeju etiri. lan 2. U lanu 36, stav 1. mijenja se i glasi: 1. Propisom Upravnog vijea Centralne banke utvruje se minimalni iznos koji se obraunava na depozite i pozajmljena sredstava, bez obzira u kojoj valuti su sredstva izraena, koji su banke dune da dre kod Centralne banke, preko centrale ili glavnih jedinica. Obavezne rezerve se primjenjuju jednako za sve banke.. lan 3. U lanu 64, stav 2. mijenja se i glasi: 2. Centralna banka treba da u to kraem vremenu, ali u svakom sluaju u roku od mjesec dana nakon zavretka kvartala, pripremi i podnese Predsjednitvu Bosne i Hercegovine preliminarni (bez izvrene revizije) finansijski izvjetaj za taj kvartal.. lan 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH, a objavit e se i u slubenim glasilima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.