1.

Kljuni pojmovi Navodi se od dva do pet kljunih pojmova za svaku temu s ciljem da ih uenik primjereno i s razumijevanjem usvoji tako da mu postanu i ostanu trajno i uporabljivo znanje. 2. Potrebno predznanje Navodi se predznanje, dakle, pojmovi i injenice koje je uenik ve prije uio, a to je potrebno za uspjeno svladavanje teme. Sama injenica da je uenik neke sadraje uio ranije, u istom ili nekom drugom predmetu, nije jamstvo te da ih je i zapamtio. Ako uitelj u razgovoru s uenicima uoi da im nedostaje potrebno predznanje, ukratko e ga ponoviti, prije nego to pone s obradbom nove teme. Time je istaknuta jaa orijentacija prema sveobuhvatnosti (kumulativnosti) znanja. Rastereenje ostvareno u HNOS-u i sloboda koju uitelj ima u odreivanju dinamike obradbe pojedine teme ostavljaju dostatno vremena za ponavljanje prije obraenog gradiva i za prijenos teita na sveukupnost i uporabljivost znanja. 3. Prijedlozi za metodiku obradbu Moderna nastava zahtijeva primjenu raznovrsnih metoda, naina i oblika rada. Pri tome osobitu vanost imaju: metoda praktinih radova koja odgovara naelu zornosti, to od uenika zahtijeva aktivnost, razvija samostalnost, a uenici stjeu mnoge vjetine kao i novu kakvou znanja, metoda demonstracije, audio-vizualna metoda koja podrazumijeva pokazivanje svega onoga to uenici mogu doivjeti svojim osjetilima (razni modeli, slike, filmovi, praktini radovi, pokusi). Ova se metoda moe primijeniti u razliitim prostorima (uionici i kolskom prostoru, kolskom dvoritu, kolskom vrtu, muzeju, za kolskih ekskurzija i drugdje). U ovoj su odrednici navedeni jedan ili vie metodikih postupaka ili sredstava koji upuuju na iskustveno i istraivako uenje i pouavanje uz pomo zornih nastavnih sredstava. Navodi se jedna ili vie preporuka, no one ne obvezuju uitelja. Uitelj ima slobodu izbora i primjene metodikih modela rada koji su uinkoviti i primjereni razvojnim mogunostima uenika, njegovim interesima i potrebama, ali i sklonostima, metodikom znanju i kreativnosti uitelja. Navedene preporuke, osim to mogu posluiti kao orijentacija u nastavi, imaju cilj podsjeati uiteljstvo da nije poeljna predavaka nastava koja se temelji uglavnom na pisanoj ili izgovorenoj rijei. Ovakav pristup pridonosi tomu da uenici naue: kako djelotvorno uiti i kritiki misliti, kako doi do informacije te je kritiki razmotriti, procijeniti i upotrijebiti, kako samostalno razmiljati i postupati u skladu sa svojim razmiljanjem. Ta i sljedee dvije odrednice su prijedlozi uiteljstvu u obradbi nastavne teme, a uitelj sam bira odreenu strategiju pouavanja. Konkretna ilustracija koja se koristi u ovoj odrednici je osnovna ilustracija nastavne teme. Ona ima ulogu odreenoga ilustrativnog primjera na kojemu se ui novo gradivo. 4. Dodatna ilustracija Osim osnovnom ilustracijom, temeljni sadraj nastavne teme moe se potkrijepiti jo nekom konkretnom ilustracijom kojom e uenikovo razumijevanje dobiti na kakvoi, uz poveanje sposobnosti za trajnu uporabu znanja. U ovoj se odrednici daju neki prijedlozi za dodatnu ilustraciju, ali uitelj ima slobodu izbora izmeu predloenog ili nekog drugog slinog ilustrativnoga primjera, prema vlastitom izboru. 5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima Neke nastavne teme omoguuju povezivanje nastavnih sadraja koji se obrauju u vie predmeta. To valja iskoristiti kako bi uenik dobio bolji uvid u cjelinu sadraja, umjesto da se upoznaje iskljuivo s istrgnutim dijelovima unutar pojedinih nastavnih predmeta. Takve ilustracije, koje slue za povezivanje sadraja i nastavnih predmeta, mogu se obraivati i na pojednostavnjenoj informativnoj razini. Takvi primjeri mogu ueniku biti posebno zanimljivi, poticati ga na daljnja razmiljanja, a vani su i kao doprinos razvoju naela interdisciplinarnosti, koje e postajati sve vanije obiljeje razvoja u 21. stoljeu. Osim ovih horizontalnih suodnosa (povezivanje izmeu razliitih nastavnih predmeta u svakom razredu), treba uvoditi i vertikalne suodnose (povezivanje izmeu sadraja istog predmeta u razliitim razredima). 6. Sadraji koje treba ispustiti ili ispraviti Sadanji je nastavni program preoptereen enciklopedijskim sadrajima pa uiteljstvo treba upozoriti na ono to se od dosadanjeg gradiva moe ispustiti. Takoer, u nekim udbenicima

i nastavnoj praksi ima gradiva koje je pogrjeno. Takve pogrjeke takoer treba navesti uz nastavnu temu, s naznakom da se trebaju ispustiti ili ispraviti. U dosadanjem gradivu ima dijelova koji po sadraju ili po nainu obradbe nisu primjereni dobi djece, pa se i to navodi u ovoj odrednici. Glede opravdanosti ove odrednice treba rei da je ona potrebna samo u prijelaznom razdoblju, tako dugo dok se u nastavnoj praksi ne primijeni nova generacija udbenika pisanih prema HNOS-u. U njima se vie ne bi smjeli nai netoni, neprimjereni i optereujui podatci. 7. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu U ovoj odrednici navode se novi struni nazivci s kojima se uenik susree prvi put pri obradbi ove nastavne teme. Novih strunih nazivaka moe biti do osam po jednoj temi. Neki novi struni nazivi i kljuni pojmovi mogu se preklapati. Naime, neki novi struni nazivci mogu se izvesti iz kljunog pojma, a neki ga proiruju ili dopunjuju. Kako bi se osiguralo potrebno rastereenje uenika, uitelji u obveznim temama ne bi trebali proirivati nove strune nazivke izvan preporuenog popisa. 8. Brojani podatci koje uenik treba upamtiti I ova odrednica vodi rauna o rastereenju uenika. U dosadanjoj praksi uenik je esto bio optereen pamenjem brojanih podataka enciklopedijskog znaaja. Zato se uz svaku temu HNOS-a, kao jedna od mjera za rastereivanje uenika, izriito navodi treba li i koje brojane podatke uenik upamtiti. U nekim temama ne treba pamtiti ni jedan brojani podatak. U samoj obradbi teme mogu se kao ilustracije rabiti i neki dodatni brojani podatci, ali ih ne treba pamtiti. 9. Obrazovna postignua Ovo je iznimno znaajna odrednica jer su u njoj navedeni ciljevi povezani s temom. Navedena su osnovna znanja, umijea i sposobnosti koje uenik treba stei i koja e se vrjednovati u okviru odgojno-obrazovnih postignua, vezano za teme. Treba istaknuti da rastereenju uenika, izmeu ostalog, pridonosi i takva organizacija nastave koja ima na umu potrebe i sklonosti uenika, njegovu djelatnu ulogu i mogunost utjecaja na sadraj, nain i tempo uenja, iz ega proizlazi i odgovornost uenika za svoje obrazovanje. Ova odrednica odreuje najmanju potrebnu osposobljenost uenika. Njome se odreuje obrazovni standard na temelju kojeg se vrjednuju postignua uenika, rad uitelja i kola. Time ova odrednica usmjerava nastavu prema ostvarivanju oekivanih ishoda obrazovanja. 10. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni Ova se odrednica odnosi na vane sadraje koji dosad nisu bili ukljueni u nastavu, a postali su posebno aktualni u svezi s potrebama odgoja i obrazovanja mladih te suvremenim znanstvenim i tehnolokim razvojem. 11. Izborni sadraji za darovite uenike U okviru obvezne teme mogu se predloiti izborni sadraji namijenjeni darovitim uenicima i uenicima s veim zanimanjem za nastavne sadraje u okviru odreenoga nastavnog predmeta. U udbeniku takvi se sadraji navode kao za znatieljne ili za one koji ele znati vie. Ti su sadraji prikladni za radionice, samostalni rad uenika, uenike projekte, radionice koje uenici pojedinano ili u manjim skupinama sami pripremaju te izlau na kolskome satu. Uenici mogu i sami predlagati pojedine nastavne sadraje koji su njima zanimljivi. Ovi sadraji navedeni su u HNOS-u kao savjeti uitelju, a vodilja su i za pisanje udbenika. Mogu se obraivati po volji uitelja i uenika, ali se ne ocjenjuju. No njihovo usvajanje i primjena posebno se prate. Uenike koji se istaknu na izbornim sadrajima treba poticati, pohvaliti i nagraditi. 12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Uz svaku temu predloeni su savjeti za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, odnosno s tekoama u razvoju. Ti uenici, ukljueni s ostalim uenicima u redovitu nastavu, predstavljaju aroliku skupinu: od djece s motorikim i osjetilnim oteenjima, do djece snienih spoznajnih sposobnosti i onih s tekoama u ponaanju.

Pritom se primjenjuju iskustva nekih razvijenih europskih zemalja, primjerice, Engleske, gdje su djeca s posebnim obrazovnim potrebama ukljuena s drugom djecom u razredu, ali u izvedbi nekih dijelova nastave posebno osposobljeni uitelji rade s njima pojedinano i prilagoeno njihovim mogunostima. Razmatra se i uvoenje diferencirane nastave za uenike kojima sniene spoznajne sposobnosti onemoguavaju uspjeno svladavanje dijelova gradiva, posebno onoga s apstraktnijim sadrajima. Ovu odrednicu za sve predmete izrauju defektolozi, u suradnji s odgovarajuim predmetnim povjerenstvima, i nju treba shvatiti kao primjer, putokaz i olakanje uitelju u stvaranju svakodnevnog pedagokog rada s uenicima koji imaju posebne obrazovne potrebe. 13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji Zadaa kole nije samo stjecanje i razvijanje znanja, sposobnosti i umijea, nego i usvajanje vrijednosti, nazora i navika koji omoguavaju cjeloviti razvoj osobnosti. U koli se osim uenja i pouavanja ostvaruju odgojni ciljevi. Odgojni ciljevi kole odnose se na: promicanje opih vrijednosti; razvijanje osobne odgovornosti za zdravlje; razvijanje samopotovanja i potovanja drugih; potovanje ivota; promicanje snoljivosti i potovanje razliitosti; promicanje jednakovrijednosti spolova; promicanje vrijednosti rada; razvijanje poduzetnikog duha; razvijanje sposobnosti za timski rad; promicanje potovanja obitelji; promicanje ljubavi i ponosa prema zaviaju i domovini; uvanje i promicanje kulturne batine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta; potovanje duhovnih vrijednosti razliitih kultura i civilizacija; poznavanje vlastite religije kao i drugih religija i njihovih razliitosti unutar duhovne batine suvremenog svijeta, razvijanje ekoloke svijesti; razvijanje sposobnosti prosuivanja, razmiljanja, promatranja i samostalnog djelovanja; razvijanje svijesti o vrijednosti vlastitog miljenja i o potrebi da se s potovanjem sluaju tua miljenja; promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja; razvijanje osjeaja osobne i drutvene odgovornosti; razvijanje solidarnosti sa slabijima i potrebitijima; razvijanje sposobnosti i dara svake osobe sukladno njezinoj naravi; razvijanje sposobnosti za drutveni angaman, za neposredno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom drutvu.