PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

GRAANSKO PROCESNO PRAVO

SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Graansko procesno pravo Pojam i predmet Pravo kao sustav pravnih normi koje dodjeljuju subjektivna prava Ostvarenje prava na dva naina: Primjena dispozicije i primjena sankcije Ostvarenje prava je institucionalizirano: kome se povjerava primjena prava + postupak primjene prava procesne grane prava (kazneni, upravni, graanski) GPP: dvije vrste normi: organizacione (pravila u ustanovljavanju sudova, nadlenost, sastav, organizacija) i funkcionalne (postupak tj. pretpostavke od kojih zavisi mogunost raspravljanja i odluivanja) Graansko procesno pravo: grana prava Graanski postupak: skup normi, ustanova i propisa Metode ostvarivanja graanskog pravosua Graanski postupak je pravno ureeni oblik ostvarivanja sudske funkcije u podruju odreenih drutvenih odnosa. ini ga sistem radnji procesno-pravne radnje koje su pravne injenice uz koje pravo vee nastanak promjenu i prestanak procesnopravnih odnosa izmeu subjekata: sudova, stranaka i ostalih uesnika. Gpp je isto normativno-pravna tvorevina ti odnosi ne nastaju kao drutveni odnosi koje onda pravo regulira (kao graanskopravni) nastaju zbog potrebe realizacije subjektivnih prava i ostvaruju odreene pravno-zatitne ciljeve Zbog razliitosti pravno-zatitnih ciljeva razvile su se razliite vrste postupaka (graanski parnini, vanparnini, izvrni) Parnini i vanparnini: razlika u cilju sudske funkcije (zatita ugroenom ili povrijeenom pravu; ureivanje, stvaranje i mijenjanje graanskopravnih odnosa) Izvrni: konano ostvarenje prava subjekt se prinudom navodi da izvri obvezu iz izvrne isprave Izvori Zakon o parninom postupku Federacije BiH, Sl. novine FBiH, br. 53/03; 73/05; 19/06 Zakon o ovrnom postupku, Sl. novine FBiH, br. 32/03; 52/03; 33/06; 39/06; 39/09 Zakon o vanparninom postupku, Sl. novine FBiH, br. 2/98; 39/04; 75/05; Zakono sudovima Federacije BiH, Sl. novine FBiH, br. 85/05 Mjesto gpp u sustavu prava Javnopravna grana Odnos s ustavnim: ustav utvruje sustav, organizaciju i naela rada (zakonitost, nezavisnost, zbornost, dvostepenost i dr.) sudova a gpp to razrauje Odnos s graanskim (i obiteljsko, radno, trgovako): odnosi ija se zatita ostvaruje putem gpp. Od materijalnog se izdvojilo u 19. st. Rabe iste pojmove (zahtjev, prigovor, priznanje, odricanje i sl.) Odnos graanskog postupka i materijalnog prava Sadraj i forma Norme procesnog prava su u funkciji ostvarenja materijalnog (slue mu) isti krajnji cilj ostvarenje utvrenog pravnog poretka u drutvenim odnosima jedina doputena forma za ostvarenje graanskih subjektivnih prava Materijalne grane prava iz kojih nastaju sporovi koji se rjeavaju u gpp: graansko, obiteljsko, radno, trgovako zato postoje neki posebni parnini postupci (npr. brani i paternitetski). Vezu gpp i materijalnog prava pokazuju i neka naela i ustanove (naelo dispozitivnosti i raspravno n., odricanje od tube, sudsko poravnanje, priznaje tubenog z.). Zatim, nadlenost se odreuje s obzirom na norme materijalnog p. (da li spor spada u gpp), isto pravni poloaj umjeaa, presuda ovisi o primjeni normi materijalnog p. Sve to pokazuje da je postupak neodvojiv od materijalnog prava Forma i formalizam u postupku U postupovnim granama prava forma je mnogo naglaenija nego u materijalnim procesno pravni odnos se ostvaruje u samoj pravnoj formi Naelo stroge forme postupka u slubi je ostvarenja zatitne funkcije postupka koju izraavaju tri vrijednosti vrenja pravosua: zakonitost, pravna sigurnost i efikasnost. Ne smije prijei u formalizam (forma sama sebi svrha). Gpp i upravno pravo Odnos graanskog i upravnog postupka. Upravni slui ostvarenju upravnopravne djelatnosti, a ne rjeavanju sukoba. Izdvojio se iz gpp. Razlikuju se: formalnopravni kriterij kako je odredio zakonodavac. Danas: pribliavanje tako da upravni organi esto rade po pravilima slinim gpp Sud je u gpp vezan pravosnanim upravnim rjeenjem i obrnuto Gpp i kazneni postupak

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Oba slue ostvarenju sudske funkcije Slinosti: isti sudovi; naela (zakonitosti, nezavisnosti, zbornosti, dvostepenosti, kontradiktornosti, neposrednosti, usmenosti, javnosti, slobodne ocjene dokaza, materijalne istine) Razlike: zbog razlike u predmetima i zadacima: u kpp je ograniena primjena naela dispozitivnosti i raspravnog naela; gpp se pokree tubom, kpp javni tuilac; nema mogunosti arbitrae i sl., nema povlaenja tube, odricanja od tube, poravnanja. U kpp je raspravno naelo dopunjeno inkvizicijskim naelom, nema umjeaa, itd. Vezanost presudom Ako iste injenice proizvode i graanskopravne posljedice moe se u kaznenom postupku traiti utvrenje graanske odgovornosti (adhezijski postupak) ili pokrenuti gpp (l. 12. ZPP). 1. Ako sud donese osuujuu presudu moe rijeiti i graanski zahtjev, ako oslobaajuu upuuje na parnicu Ako nije donesena kaznena odluka graanski sud odluuje o svim injenicama jer kaznena odluka nije prejudicijelno pitanje Ako je ve donesena pravosnana kaznena odluka ona vee graanski sud: - u pogledu injenice postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti zbog naela ekonominosti i pravne sigurnosti zbog toga to je graanska odgovornost stroa i ira (ve za obinu nepanju) Oslobaajuom presudom nije vezan 2. Ako je kazneno djelo i odgovornost prejudicijelno pitanje: vezana je za oslobaajuu i osuujuu presudu (npr. nedostojnost za nasljeivanje zbog izvrenog kaznenog djela) 3. Kaznena presuda je pravna injenica uz koju se veu posljedice: (pravo na razvod braka zbog presude na zatvor) Parnini postupak - pojam Graanski postupak je metoda raspravljanja i odluivanja u graanskim sporovima. Pojam graanskog spora: tradicionalno to su imovinskopravni, nasljedni, obiteljski, radni, trgovaki. Zajednika obiljeja: jednakost stranaka, svi subjekti se mogu pojaviti u njima Pojam graanskog spora odreuje se formalno pravno zakonodavac: (Cl. 1. Ovim zakonom se odreduju pravila postupka na temelju kojih opcinski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije BiH raspravljaju i odlucuju u gradanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drukcije odredeno. ) Kako su to razliiti odnosi nastali su posebni postupci (brani, radni), zbog ekonominosti (platni nalog, sporovi male vrijednosti, trgovaki, zatita posjeda) Funkcija parninog postupka Ostvarenje pravosua kao javnopravne funkcije; zatita ugroenim subjektivnim pravima; reguliranje drutvenih odnosa i njihovo usmjeravanje; privatni konflikti se socijaliziraju Pojam parnice: postupak izmeu parninih stranaka povodom tubenog zahtjeva procesno-pravni odnos izmeu odreenih stranaka Pojam spora: stanje u materijalno-pravnim odnosima do kojega dolazi uslijed neizvjesnosti u pogledu sadraja prava i obveza ili njihovih povreda. Ne mora dovesti do parnice Temeljni pojmovi Oblici zatite subjektivnih graanskih prava: Samopomo naelno nedoputena, iznimka Zakonom ureena zatita (sudska i administrativna) Pravno-zatitni zahtjev: Pravo na tubu: materijalno-pravni zahtjev koji se razlikuje od tube u formalnom smislu Procesne pretpostavke Postupak (proces) se sastoji od procesnih radnji za ije poduzimanje norme procesnog prava odreuju uvjete i pravne posljedice. Cilj procesa je donoenje presuda kojom se odluuje na temelju materijalnih normi o osnovanosti tubenog zahtjeva. Da bi mogao raspravljati i donijeti presudu (da bi mogla nastati parnica kao procesno-pravni odnos) moraju biti ispunjene procesne pretpostavke. Nedoputenu tubu sud odbacuje rjeenjem. Ope (moraju postojati u svakoj parnici): A. tiu se suda: - meunarodna nadlenost domaeg suda; - jurisdikcija nad tuenim; - stvarna, funkcionalna i mjesna nadlenost redovnog suda B. tiu se stranaka: - postojanje stranaka; - stranaka sposobnost; -parnina sposobnost; uredno zastupanje ako nema parnine s.; - ovlatenje za voenje konkretne parnice (procesna legitimacija) C. tiu se predmeta spora: - nepostojanje presuene stvari; nepostojanje parnice (ne bis in idem); - postojanje pravnog interesa za tubu (ako se interes ne moe ostvariti bez suda ili se ne moe tako efikasno ostvariti) Posebne (samo za neke parnice ili se tiu odluivanja samo o nekim procesnim pitanjima) Nedostatak procesnih pretpostavki: nemogunost raspravljanja i odluivanja. Zato sud po slubenoj dunosti, utvruje njihovo postojanje, a pazi na njihovo postojanje u pravilu do kraja postupka (iznimke: npr. mjesna nadlenost samo do odreenog stadija).

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nepostojanje nekih vodi automatski i uvijek do odbacivanja (res iudicata i lis pendens); nedostaci vezani za stranke se pokuavaju otkloniti; nedostaci relativne nadlenosti - tuba se ne odbacuje nego dostavlja nadlenom sudu. Incidentalno pitanje (l. 12. ZPP) Pravni odnos o ijem postojanju ili nepostojanju ovisi odgovor na pitanje postoji li pravo koje je predmet spora. To su uvijek pravna, nikad injenina pitanja, i to samo ona koja ine pravnu cjelinu pa su stoga sposobna biti predmet pravnog odluivanja (npr. postoji li pravo vlasnitva na stvari ija se predaja trai; postoji li pravo zakupa ako se trai zakupnina i sl.). Mogu biti glavni predmet prethodne parnice. Odluka o i. p. ini sastavni dio injenine podloge spora i stoga odluka o i. p. ne stjee svojstvo pravosnanosti (ne ulazi u dispozitiv). O njemu e sud odluivati kao o glavnom samo ako to stranka/e izriito trae i ako za to ima pravni interes Ako i. p. spada u nadlenost nekog drugog suda ili drugog tijela onda rjeavanje suda zavisi od toga da li je nadleni organ o tome ve odluio pravosnano. Ako jest sud je vezan tom odlukom (naelo pravne sigurnosti; naelo povjerenja u rad drugih tijela). Ako nije, sud je ovlaten o njemu odluivati ali samo kao o prethodnom pitanju tj. s djelovanjem samo u toj parnici. Sud moe i prekinuti postupak i saekati da nadleni organ odlui (kako ne bi zbog razlike u odlukama kasnije dolo do traenja ponavljanja postupka). Vaenje normi procesnog prava A. S obzirom na prostor: naelo lex fori, tj. primjenjuje se procesno pravo suda bez obzira na stranke (materijalno pravo prema kolizijskim pravilima) Problem obavljanja procesnih radnji van podruja Federacije obavlja se preko meunarodne pravne pomoi i nai sudovi tako pruaju pomo stranima. U tom sluaju mogu primjenjivati i norme stranog procesnog prava (osim ako bi to bilo protivno javnom poretku) B. S obzirom na osobe: sve osobe na teritoriju BiH (i stranci) su pod jurisdikcijom domaih sudova mogu tuiti i biti tueni Iznimka: diplomatski imunitet. No i oni mogu: sporovi povodom prava na nekretninama na teritoriju BiH; ako izriito pristanu na jurisdikciju C. S obzirom na vrijeme: nema retroaktivnog vaenja zakona osim iznimno. To znai da e spor zavriti po procesnim pravilima koja su bila u vrijeme poetka ZPP: suprotno rjeenje tj. naelo tempus regit actum (Cl 454. Ako je prije dana stupanja na snagu ovoga zakona zapocet postupak pred prvostupanjskim sudom, daljnji postupak provest ce se prema odredbama ovoga zakona. ; iznimka Cl. 456. st. 1.: Ako je prije stupanja na snagu ovoga zakona donesena prvostupanjska odluka kojom se postupak pred prvostupanjskim sudom zavrava, daljnji postupak provest ce se prema dosadanjim propisima, ....ali i nekim odredbama novog zakona st. 2. l. 456.) Naela GPP-a 1. NAELO DISPOZITIVNOSTI I OFICIJELNOSTI; u svim postupcima (vanparninom i izvrnom), ali najiru primjenu u parninom gdje je neznatno ogranieno naelom oficijelnosti. Izraava vezu gpp i materijalnog graanskog prava za koje vrijedi naelo dispozitivnosti. Clanak 3. ZPP: (1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tijekom postupka. (2) Sud nece uvaiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima. Clanak 2. (1) U parnicnom postupku sud odlucuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Manifestira se: pokretanje postupka (na volju stranke nemo iudex sine actore) tubom kad spor prerasta u parnicu odreivanje predmeta parnice na volju stranke (sud zatitu prua samo u granicama tube, ni vie ni drugo) materijalne procesne dispozicije stranke mogu u tijeku postupka slobodno raspolagati tub. z. (odricanje od t. , priznanje, poravnanje) iste procesne dispozicije (formalne) iako sud rukovodi postupkom stranke nisu liene mogunosti da utjeu na postupak (sporazumom dovesti do mirovanja, povui tubu, inicirati drugostupanjski postupak i sl.) Domaaj naela oficijelnosti: u nekim graanskopravnim odnosima strankama je ograniena dispozitivnost imperativnim normama (npr. brani i porodini) pa sud moe npr. sam pozvati neke osobe da budu stranke u postupku i ne uvaiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim normama, neki se postupci pokreu i na zahtjev dravnih tijela (npr. ponitenje braka, utvrenje oinstva) Povrede dispozitivnosti: sud ex offo pazi da li se stranake pozicije kreu u okvirima naela dispozitivnosti, te da li doputene radnje imaju za cilj nedoputene dispozicije. Odluivanje na temelju nedoputenih dispozicija ima za posljedicu bitnu povredu postupka, kao i prekoraenje tubenog zahtjeva. NAELO RASPRAVNOSTI i ISTRANOSTI

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Da bi sud mogao odgovoriti na tubeni zahtjev mora utvrditi pravno relevantne injenice te pravo koje e na njih primijeniti. Utvrivanje injenica i prava su povezani. Utvrivanje prava: iskljuiva nadlenost suda (iura novit curia). Utvrivanje injenica: ako je dunost prikupljanja procesne grae (injenica i dokaza) na strankama to je raspravno naelo (sud moe raspravljati samo o injenicama koje stranke ponude), ako na strani suda (ex offo) to je inkvizitorsko naelo. Raspravno i istrano n. se meusobno dopunjuju. Raspravno je temeljno (dunost stranaka u vlastitom interesu). Clanak 7. (1) Stranke su dune iznijeti sve cinjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvrduju te cinjenice. (2) Sud je ovlaten ustanoviti i cinjenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (clanak 3. stavak 2.). Aktivna uloga suda u prikupljanju procesne grae ogleda se: iniciranju stranaka da prikupe procesnu grau prikupljanju injenica i dokaza U pogledu injenica: stupanj aktivne uloge suda zavisi od prirode predmeta spora: ako je to zahtjev s kojim stranke mogu disponirati vezan je za injenice koje stranke pribave (moe ih samo poticati) ako ne mogu disponirati (npr. brani i paternitetski sporovi) sud moe sam prikupljati injenice U pogledu dokaza: sud uvijek, bez obzira na prirodu spora moe prikupljati dokaze Odnos raspravnosti prema materijalnoj istini: nisu u suprotnosti (pogotovo kako je dopunjeno ogranienom primjenom naela inkvizicije) jer postoji interes stranaka da prezentiraju relevantne injenice, a do nekih bi sud bez stranaka teko doao Kontradiktornost Naelo kontradiktornosti ili obostranog sasluanja stranaka: obje stranke moraju imati mogunost da se izjasne o svim elementima odluivanja; da poduzimaju sve radnje koje moe i druga strana, da se izjanjavaju o svim radnjama u postupku . Slui ostvarenju naela ravnopravnosti u postupku (ustavno naelo) Mora se potovati u svim fazama postupka Clanak 5.: Svaka stranka ima pravo ocitovati se o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odredeno, sud je ovlaten odluciti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila dana mogucnost ocitovanja. Litiskontestacija: svaka se stranka moe izjasniti o svim aspektima postupka, ali esto one to dobrovoljno ne rade i da bi se otklonio negativan utjecaj pasivnosti stranke postoje dva rjeenja: a) afirmativna litiskontestacija: smatra se da stranka koja se ne izjanjava o navodima druge strane priznaje zahtjev (npr. presuda zbog izostanka) b) negativna litiskontestacija: smatra se da ih porie Nae pravo: blie je negativnoj l. sud aktivnom ulogom otklanja negativan utjecaj pasivnosti stranke. Iznimka presuda zbog izostanka. Realizacija kontradiktornosti: zbog znaaja za ravnopravnost stranaka naelom k. protkan je itav postupak (dostavljanje tube tuenom, sasluanje stranaka; ostavljanje roka strankama da se pripreme i sl.) Sud je ovlaten odstupiti od n. k. samo ako je to izriito odreeno (npr. izdavanje platnog naloga i sl.) Usmenost i pismenost Usmenost je naelo: sud odluku moe zasnovati samo na usmenom raspravljanju. Ostvaruje se na roitu kao procesnoj formi. Dvije vrste roita: pripremno (fakultativno u funkciji rasvjetljavanja spornog injeninog st.) i glavna rasprava (obvezna u funkciji utvrivanja istinitosti injeninih tvrdnji). Svi dokazi moraju biti izvedeni usmeno. Dopunjava se naelom pismenosti sve radnje koje su poduzimane pismeno imaju karakter pripremnih radnji i odluka se moe donijeti samo na temelju usmenih radnji. Iznimno sud moe odluiti bez glavne rasprave (u privrednim sporovima) Cl. 14.: Ako za pojedine radnje nije zakonom odreden oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parnicne radnje pismeno izvan rocita ili usmeno na rocitu. Neposrednost i posrednost Neposrednost: odluka se moe donijeti samo na osnovu neposrednog raspravljanja : - suci koji su uestvovali u raspravljanju na glavnoj raspravi; - sud stjee saznanja neposredno, bez treeg Povezano s n. usmenosti Vrijednost dolazi do izraaja u izvoenju dokaza (neposredna ocjena dokaza). Stoga se dokazi ne mogu izvoditi na pripremnom roitu. Povezano s naelom slobodne ocjene dokaza ne bi bilo mogue bez n. neposrednosti Odstupanja u korist naela posrednosti: - saznanja se stjeu posredstvom treega doputeno ako ne dovodi u pitanje pravilno utvrivanje injeninog osnova. Npr.: - ako se u tijeku rasprave izmijeni sastav sudskog vijea dokazi se ne izvode ponovo ako stranke na to pristanu; - posredno izvoenje dokaza (pred zamoljenim sudom ili predsjednikom vijea), ali samo ako postoje vani razlozi.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Povreda: bitna povreda pp ako u donoenju presude uestvuje sudac koji nije uope uestvovao u glavnoj raspravi (mora se otvoriti nova rasprava ako se vijee promijeni nakon zakljuenja glaven rasprave) Sve ostale povrede. Javnost Svaki punoljetni graanin moe prisustvovati raspravi Dvostruka funkcija: 1. Ustavno pravo graana 2. Procesna garancija za pravilno vrenje sudske funkcije (demokratinost, odgojna funkcija, kontrola graana nad radom suda) Ogleda se i u mogunosti objavljivanja u medijima. Veza s naelom usmenosti i neposrednosti zajedno osiguravaju pravilno utvrenje injenica. Iskljuenje javnosti: zbog viih pravnih vrijednosti (uvanje slubene, poslovne i osobne tajne, javni red i moral), ali ne automatski nego tek po odluci sudskog vijea- javno objavljenim i obrazloenim rjeenjem (nema posebne albe na rjeenje) Brani i paternitetski: javnost je iskljuena ex lege Iskljuenje javnosti ne odnosi se na: stranke, zastupnike, umjeae, slubene osobe, naune i javne radnike. Na zahtjev stranke sud moe dopustiti prisustvovanje dvije osobe. Pruanje pomoi neukim strankama Osigurava faktinu jednakost stranaka (pravna je osigurana naelom kontradiktornosti) U nekim pravima ostvaruje se preko instituta nunog punomostva (stranka ne moe sama poduzimati radnje u postupku) U naem pravu nema nunog punomonika, tj. svaka parnino sposobna stranka ima potpunu postulacionu sposobnost (moe sama poduzimati sve radnje u postupku, a moe uzeti i punomonika), jer ovaj institut ograniava naelo ravnopravnosti stranaka (trokovi punomonika). Stoga je pruanje pravne pomoi preputeno dunosti suda. Sud je duan upozoriti neuku stranku na upotrebu procesnih radnji koje joj jame ravnopravnost u postupku, te na posljedice proputanja tih radnji. Ako zakonski zastupnik stranke ne pokazuje dovoljnu panju sud je duan upozoriti organ starateljstva. Duan je upozoriti stranku na loe posljedice nepravilnog zastupanja i sl. Domaaj upozorenja suda kree se u okvirima procesnog prava, a ne moe ih pouavati o materijalnom pravu. Odnos prema naelu sudske nepristranosti: mora ga potovati pri pruanju pomoi Ekonominost Zahtjev pravovremenog pruanja pravne zatite uz to manji utroak vremena i sredstava. Odnos prema naelu zakonitosti: u mnogome se suprotstavljaju ustanove koje osiguravaju n. zakonitosti esto vrijeaju n. ekonominosti (npr. beneficium novorum) treba nai sklad. N. zakonitosti je jae ne smije ga se dovesti u pitanje zbog ekonominosti Ostvarenje n. ekonominosti: u fazi pripreme za raspravu; pripremnog roita i glavne rasprave. Zahtjeva da se ne odugovlai, da se rasprava zavri na jednom roitu; da se onemogui zlouporaba procesnih ovlatenja; neposredno i usmeno izvoenje dokaza. Naroito dolazi do izraaja: sporovi male vrijednosti; platni nalog Savjesno koritenje procesnim pravima Zloupotreba prava: vrenje prava protivno cilju zbog kojega je zakonom priznato Zloupotreba procesnih prava: ZPP nalae strankama dunost da govore istinu i da se savjesno koriste pravima priznatim u postupku, a sudu nalae da onemogui svaku zloporabu (l. 9. i l. 11. ZPP) Oblici nesavjesnog parnienja: - z. procesnih ovlatenja na traenje pravne zatite (bez pravnog interesa npr. dunik nije povrijedio obvezu; beznaajna vrijednost); - nesavjesno koritenje procesnih ovlatenja (npr. u cilju odugovlaenja postupka); stjecanje procesnog poloaja prevarom Dunost stranaka (punomonika) da govore istinu: povreda je zlouporaba. Odnosi se samo na injenice, ne i pravo. Dvojaka dunost: da iznesu sve injenice; da ih iznesu istinito Sredstva protiv procesnih zlouporaba: a) preventivne mjere: sud mora utvrditi cilj radnji stranaka (upravljanje postupkom je na sudu i mora sprijeiti zlouporabu) b) represivne mjere: - snoenje trokova (stranka ima pravo samo na trokove koji su potrebni za voenje parnice nema pravo npr. na trokove radnji izvedenih s ciljem odugovlaenja; ako tueni nije dao povod za tubu i sl.); - procesne kazne (novane, opomena, udaljavanje, privoenje, zatvor i sl.) radi teih zlouporaba, npr. povrede dunosti govorenja istine, ometanja reda, vrijeanja, izostanka uredno pozvanog svjedoka,vjetaka. c) naknada tete Sudsko upravljanje postupkom Sve radnje u postupku moraju biti u skladu s zakonom i postoji nekoliko sustava upravljanja postupkom: 1. sistem zakonskog upravljanja: strogo formalni stariji sustavi nikakva sloboda subjektima u oblikovanju postupka (npr. gubitak prava na radnju ako nije poduzeta u odreenom stadiju) 2. sistem stranakog upravljanja: anglo-ameriko pravo stranke su gospodari parnice (dominus litis) 3. sistem sudskog upravljanja: ideja o postupku kao javnopravnom institutu ostvaruje se postojei pravni poredak u interesu stranaka ali i u opem interesu. Naputa strogo formalni legalitet sud ima izvjesnu slobodu u okviru zakona suvremena prava,

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
i nae Slobodna ocjena dokaza Cilj postupka je utvrivanje istine i to se provodi prema dva sustava: s. slobodne ocjene dokaza i s. legalne ocjene dokaza Legalna ocjena: sud je vezan pravilima o doputenosti i ocjeni snage dokaza Slobodna ocjena: sud do istine dolazi na temelju vlastitog uvjerenja. Ukljuuje: sud odreuje koja e se dokazna sredstva izvesti sud ocjenjuje dokaznu snagu svakog dokaza ne moe zakljuak o tonosti zasnovati na vjerojatnosti Nae pravo: nikakva ogranienja primjene dokaznih sredstava ako su steena legalno. U vezi dokazne snage sud je jedino vezan dokaznom snagom javne isprave, ako se ona ne osporava. No, da ne bi bilo arbitrarnosti sud mora u obrazloenju argument. kako je i zato doao do zakljuaka ako toga nema, bitna povreda odredaba parninog postupka. Materijalna istina Dunost suda da potpuno i istinito utvrdi sporne pravno relevantne injenice Ostvarivanje: slue mu naela kontradiktornosti, pouavanja neukih stranaka, usmenosti, neposrednosti, inkvizitornosti, slobodne ocjene dokaza Povreda: nepravilno ili nepotpuno utvreno injenino stanje razlog za pobijanje presude Subjekti parninog postupka Pravosudna (sudska) funkcija: djelatnost primjene pravnih pravila na drutvene odnose: utvrivanje konkretnog ivotnog dogaaja, podvoenje pod pravnu normu i izvoenje pravne posljedice u obliku sudske odluke. 1. Sudska funkcija u materijalnopravnom smislu: to sudovi rade raspravljanje i donoenje odluke kojom se izrie sankcija u sluaju povrede, odnosno izrie to je pravo meu strankama 2. Sudska funkcija u formalno-organizacionom smislu: kako materijalnop. shvaanje ne moe odvojiti sudsku od npr. upravne djelatnosti, utvruju se i formalno-organizacione karakteritike: vre je sudovi: samostalni, nezavisni i nepristrani dravni organi; danas tu funkciju vre i druga tijela koja nisu dravna (arbitrae i sl.) ako su nezavisni i nepristrani postupak: u suenju primjenjuje osnovne procesne garancije odluka: snabdjevena snagom pravosnane presude koja vezuje stranke u sporu zakon za stranke i ne mogu traiti ponovno presuenje Definicija: djelatnost sudova kao samostalnih i nezavisnih organa koju oni vre u sudskom postupku, a koja se sastoji u raspravljanju i odluivanju o pravnim sprovima s autoritetom presuene stvari. Arbitrani sudovi Pravosudno nedravno tijelo koje su stranke suglasno i voljno izabrale i povjerile mu presuivanje u imovinskopravnom sukobu u kome mogu slobodno disponirati svojim pravima. Bitni elementi: - nedravni sud; - osnova derogiranja redovne sudske nadlenosti je autonomija volje; - pravni osnov za rjeavanje spora je arbitrani sporazum; - postupak pred arbitraom predstavlja suenje tek kad ga stranke ovlaste i traje do okonanja zadatka. Razlozi za: - da ostanu u prijateljskim odnosima; - utjecaj na sastav suda; strunost arbitara; - mogunost primjene prava manje strogog; - jednostepeni postupak (u pravilu); - manje formalni i time jeftiniji postupak; - garancija diskrecije; - veza arbitrae s gospodarskim ivotom; - odsustvo politike note; - pravila postupka odreuju stranke; - sumnja u efikasnost dravnih sudova itd. Razlozi protiv: - neobjektivnost arbitara; - ograniena mogunost pobijanja odluka; - mogunost nametanja arbitrae opim uvjetima poslovanja Pravna priroda arbitrae Teorije: - kontraktualna: a. nije sud nego graanskopravni medij stranaka definiran ugovorom, pa ni odluka nije presuda nego ugovor stranaka slino poravnanju kojemu pravni poredak priznaje djelovanje ovrne isprave; - jurisdikciona (publicistika): a. ima pravosudnu funkciju i procesnopravni karakter, presuda je izjednaena s presudom dravnog suda jer je pravni poredak priznaje - kompromisna: mjeovita ugovorno-procesna priroda Vrste arbitraa Po kriteriju organizacije: ad hoc i stalne (institucionalne) Od a. traba razlikovati: - kvazi (neprave) arbitrae tj. obligatorne a. - tijela kojim se stranke moraju obratiti radi rjeavanja odreenih sporova; - mirovna vijea koja nemaju funkciju suenja Po kriteriju stranaka: domae a. i a. s elementom inostranosti Arbitrani sporazum Akt kojim stranke ugovaraju da presuivanje postojeeg ili budueg spora povjere a., derogirajui time nadlenost redovnog suda. Moe kao poseban ugovor ili kao arbitrana klauzula u ugovoru

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ima procesno-pravnu prirodu Formalan (pisani) Problem valjanosti a. s. moe se postaviti pred redovnim sudom prije i u tijeku arbitranog postupka, sve do prinudnog izvrenja a. odluke Predmet a. mogu biti svi sporovi, osim ako bi to bilo suprotno javnom interesu. Kompetenz-kompetenz problem: da li je arbitrani sud nadlean da odluuje o vlastitoj nadlenosti: moe, uz mogunost naknadne dravne kontrole. Moe odluivati i o valjanosti arbitranog sporazuma. Sastav i imenovanje a. suda: neparan broj arbitara (svaka imenuje jednog a treeg predsjedavajueg sporazumno) Imenovani arbitar moe odbiti, ako prihvati zasniva ugovor o djelu A. postupak: odreuju stranke, a ako ne onda arbitri. Ako se obrate stalnoj arbitrai time prihvaaju njena pravila. Primjena materijalnog prava: stranke mogu ugovoriti mjerodavno pravo za spor, ako ne onda arbitri primjenjuju pravo na koje upuuje kolizijska norma. Neka prava doputaju primjenu lex mercatoria. Suenje po pravinosti: stranke mogu to ugovoriti Presuda: akt delegirane jurisdikcije koji za stranke ima snagu pravosnane sudske presude ako ugovorom nije predviena mogunost pobijanja preda a. vieg stupnja. Svojstvo izvrnog naslova stalne arbitrae same stavljaju klauzulu o pravosnanosti a za presuda ad hoc a. to rade redovni sudovi. Poravnanje: stranke mogu okonati spor i poravnanjem koje ima svojstvo izvrne isprave. Pobijanje a. presude: tubom za njen ponitaj pred sudom koji bi bio nadlean za taj spor. U naelu se ne moe ispitivati zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja i pogrene primjene materijalnog prava, osim zbog povrede javnog poretka zemlje suda. Moe zbog procesnih povreda. Nakon pobijanja mogu je nov postupak pred a. Naela organizacije i djelovanja sudova Ostvaruju funkcionalno jedinstvo u vrenju sudske funkcije u BiH. Utvreni su ustavima entiteta 1. Legalitet: sudovi sude na osnovu ustava i zakona (ope pravne norme). Ako smatra da propis nije u skladu s ustavom i zakonom nije ga duan primijeniti i duan je pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom. Naelo vrijedi za materijalno i procesno pravo. No, postoji odreena mjera stvaralake djelatnosti suda. 2. Sudska nezavisnost: sud je vezan samo zakonom, od svega ostaloga je nezavisan. a) Organizaciona: (samostalni organi, ni jedan drugi organ nema nad njima vlast). Nezavisnost pojedinog suca bira ga Visoko sudsko i tuilako vijee; moe prestati dunost samo razrjeenjem od istog organa iz zakonskih razloga u zakonskom postupku. b) Funkcionalna: u obavljanju dunosti iskljuivo pravo da na temelju slobodne ocjene dokaza odluuje o primjeni pravne norme na injenino stanje, o sadraju i znaenju norme. Nitko mu ne moe davati upute u tome ili utjecati na drugi nain. Nezavisnost se odraava i odnosima unutar sudova: nii sud nije vezan za pravna shvaanja vieg (ni Vrhovnog) 3. Javnost raspravljanja: ustavna garancija za zakonito i nepristrano postupanja, odgojna funkcija 4. Pravo na albu: ustavno pravo protiv presude, samo iznimno oduzeto ako je na drugi nain osigurana zatita prava i zakonitosti. 5. Jednakost graana pred sudom: jednakost pred zakonom, pravo na jednaku zatitu (pravo na tubu, pristupanost suda, jeftin postupak, pravna pomo itd.) 6. Pravo na upotrebu jezika: pravo da se upoznaje s injenicama na svom jeziku, da se slui svojim jezikom i pismom (bitna povreda), a pismena se dostavljaju na slubenom jeziku suda. Dunost osiguranja prevoenja na troak suda. 7. Inkompatibilnost: sudac ne moe vriti slubu nespojivu s sudskom funkcijom. U slubi nezavisnosti suca i dostojanstva. 8. Nepristranost i izuzee suca (l. 357.-361.): nepristranost prema strankama izuzee. Zakonski razlozi za izuzee: sam stranka u sporu, zakonski zastupnik ili punomonik, suovlatenik, sudunik, regresni obveznik; ako je u istom predmetu sasluan ili predloen kao svjedok ili vjetak; srodnik u pravoj liniji i pobonoj do 4. stupnja, brani drug, tazbina do 2. stupnja bez obzira da li brak traje; skrbnik, posvojitelj ili posvojenik stranke, njezinog zakonskog zastupnika ili punomocnika; ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke niega suda ili drugoga tijela Razlozi za izuzee po ocjeni suda: okolnosti koje dovode u sumnju nepristranost suca slobodna ocjena Na zakonske razloge sud pazi ex offo u toku cijelog postupka duan je prekinuti rad i obavijestiti predsjednika suda koji mu odreuje zamjenika (ako je predsjednik sam sebi ili obavjetava vii sud). Za ostale razloge: obavjetava predsjednika suda koji odluuje o izuzeu do odluke poduzima samo radnje koje se ne mogu odloiti. Izuzee mogu traiti i stranke: najkasnije do zavretka rasprave. Za vii sud u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek. Odluuje predsjednik suda, a za njega vii sud. Parnine radnje suca koji je izuzet ex offo ili po ocjeni suda bez djelovanja su. Ako je donio dluku ona se moe pobijati (bitna povreda) i izvanrednim lijekovima. Odredbe o izuzeu primjenjuju se i na zapisniare, prevoditelje, vjetake. Sastav suda Odredbama ZPP o sastavu suda se sud iz dravnog organa pretvara u subjekta u parninom postupku. Sastav suda je u slubi osiguranja pravilnog ostvarenja sudske funkcije. U prvostupanjskom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka, sudi sudac pojedinac.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U prvostupanjskom postupku, u sporovima male vrijednosti, moe postupati i odluivati struni suradnik koji moe poduzimati sve radnje kao sudac pojedinac U drugostupanjskom postupku i postupku odluivanja po reviziji sudi vijee od trojice sudaca. Povrede pravila o sastavu suda: pojedinac umjesto vijea bitna povreda nitavost presude Tuilatvo U graanskom postupku se pojavljuje kao: stranka (posebnim zakonom ovlaten, npr. ponitaj braka) trea osoba (zakonski intervenijent u cilju pravilne primjene prava ako postoji opravdana sumnja da stranke idu izvan okvira dispozitivnosti) ulae zahtjev za zatitu zakonitosti Ombudsman Parlament imenuje 3 ombudsmana sa zadatkom: tite ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamene Ustavima. U pp pojavljuju se kao stranka (ako ih posebni zakon ovlauje) i kao intervenijenti kad u vrenju nadlenosti za to ima osnova i tad moe traiti utvrenje injenica i dokaza koje stranke nisu navele. Organ starateljstva Kao stranka: npr. tuba za ponitaj braka, i sl. Kao zakonski zastupnik: ako je staratelj parnino nesposobne stranke; ako roditelj zanemaruje prava djeteta (npr. utvrenje oinstva, ostvarenje prava uzdravanja i sl.) Kao intervenijent: zatita maloljetnika pod roditeljskom skrbi (npr. u postupku za izdravanje) Kao punomonik: stara i samohrana lica u ostvarivanju prava na uzdravanje mogu ovlastiti organ starateljstva u svojstvu punomonika Pravobraniteljstvo Po posebnom zakonu ex lege zastupa u svim postupcima imovinske interese dpz i njene organe koji se financiraju iz budeta. Po ovlatenju stranke moe zastupati i druge pravne osobe. U postupku moe poduzimati sve radnje. Ako postupa po ovlatenju ima poloaj ugovornog zastupnika. Advokatura Oblik pruanja pravne pomoi. Nezavisna profesionalna sluba ureena zakonom. Organizaciona samostalnost komore. Nezavisnost prema strankama. Javno-pravni karakter, drutvena sluba - uestvuje u vrenju sudske funkcije iako na osnovu privatne punomoi. Uvjeti: upis u imenik (dravljanstvo, pravni fakultet, pravosudni ispit) Obveze: duan pruiti pravnu pomo (moe odbiti samo ako bi bilo inkompatibilno), duan upozoriti stranku na sve, titi zakonitost Nadlenost Djelokrug poslova jednog suda dunost i pravo suda da postupa u pravnim stvarima. S aspekta stranke pravo stranke da joj sudi zakonski sud 1. Apsolutna nadlenost: djelokrug poslova koji spadaju u nadlenost sudova uope (razgranienje od drugih dravnih organa i stranih organa). To je procesna pretpostavka ako sud utvrdi da nije nadlean (nego neki drugi organ ili strani sud/organ) oglaava se nenadlenim, ukida provedene radnje i odbacuje tubu. Povreda pravila o apsol. n. je apsolutna bitna povreda nitavost presude (mogu i izvanredni pravni lijekovi). Clanak 16. Sud tijekom cijelog postupka, po slubenoj dunosti pazi spada li rjeavanje spora u sudsku nadlenost. Meunarodna nadlenost Nadlenost u sporovima s elementima inostranosti. Sudovi sude na svom teritoriju i stoga nacionalno pravo odreuje ovu nadlenost. Element inostranosti: u strankama ili u predmetu spora Nain odreivanja: u naem pravu u pravilu prema prebivalitu tuenog. Prema pravilima Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima Nadlenost suda BiH (lex fori) postoji ako: - tuenik ima prebivalite/sjedite u BiH (actor sequitur forum rei); - tuenik nema prebivalite u BiH niti u kojoj drugoj dravi a ima boravite U BiH - ako su parnine stranke dravljani BiH nadlenost suda postoji i kad tuenik ima boravite u BiH - ako ima vie tuenika sa svojstvom materijalnih suparniara, ako jedan od tuenika ima prebivalite odnosno sjedite u BiH. Retorzijska nadlenost: Ako u stranoj dravi postoji nadlenost stranog suda u sporovima protiv dravljana BiH po kriterijima o nadlenosti kojih nema u odredbama o nadlenosti suda BiH, ti e kriteriji biti mjerodavni za postojanje nadlenosti suda BiH u sporovima u kojima je tuenik dravljanin te strane drave. Prorogatio expressa: Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti stranog suda samo ako je barem jedna od njih strani

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
dravljanin ili pravna osoba sa sjeditem u inozemstvu a nije rije o sporu za koji postoji, iskljuiva nadlenost suda BiH. Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti suda BiH ako je barem jedna stranka dravljanin BiH ili pravna osoba sa sjeditem u BiH Stvarna nadlenost (competentia ratione materiae) Razgraniavanje nadlenosti meu sudovima razliitog ranga i vrste (Zakon o sudovima FBiH). Kriteriji: predmet spora; (u drugim pravima - vrijednost spora; - subjekti; - atrakcijski kriterij). l. 17. Svaki sud tijekom cijelog postupka, po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost. l. 15/3: Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud (ustaljenje nadlenosti). 2) U graanskim predmetima opinski sud u prvom stupnju sudi: a) u svim graanskim sporovima i b) u izvanparninom postupku. 3) U gospodarskim predmetima, opinski sudovi koji imaju gospodarska odjeljenja: a) u sporovima koji se odnose na prava i obveze po osnovi pravnog prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama te na prava i obveze proistekle iz vrijednosnih papira, u kojima su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizika osoba koja, u svojstvu samostalnoga poduzetnika ili u drugome svojstvu, obavlja gospodarsku ili drugu registriranu djelatnost u obliku osnovnog ili dopunskog zanimanja; b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu morem i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika; c) u sporovima koji se odnose na zrakoplove te u sporovima na koje se primjenjuje zrakoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika; d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijskog vlasnitva; e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistiki sporazum; f) gospodarske prijestupe i g) u postupku steaja i likvidacije, sukladno Zakonu, kao i u svim sporovima koji nastanu u tijeku i povodom provoenja postupka steaja i likvidacije. 4) U drugim predmetima: a) da provodi ovrni postupak, ako Zakonom nije drukije propisano; b) da odreuje mjere osiguranja, ako Zakonom nije drukije propisano; c) da rjeava u posebnim postupcima, ako Zakonom nije drukije propisano; d) da obavlja zemljino-knjine poslove, sukladno Zakonu; e) da prua pravnu pomo sudovima u BiH; f) da obavlja poslove meunarodne pravne pomoi, ako Zakonom nije propisano da koje od tih poslova obavlja kantonalni sud; g) da obavlja poslove upisa u registre pravnih osoba i h) da obavlja druge poslove propisane Zakonom. Kantonalni sud je nadlean: Drugostupanjska nadlenost a) da odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova; b) da odluuje o drugim redovnim i izvanrednim pravnim lijekovima, ako je to odreeno Zakonom. Ostalo a) da rjeava o sukobu mjesne nadlenosti izmeu opinskih sudova sa podruja kantona; b) da odluuje o prijenosu mjesne nadlenosti sa jednog opinskog suda na drugi opinski sud na podruju kantona; e) da rjeava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovakih sudova i stranih arbitraa; g) da obavlja druge poslove propisane Zakonom. Posljedice stvarne nenadlenosti: sud pazi ex offo do kraja postupka. Ako je tuenik ve dao odgovor na tubu, vii sud prvog stupnja se ne moe ni glede prigovora, ni po slubenoj dunosti proglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti niega suda prvog stupnja. Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadlenom sudu. Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod njega bio pokrenut. Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su oevid, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i drugo nisu bez vanosti zato to ih je poduzeo nenadlean sud. Funkcionalna nadlenost Podjela ovlatenja unutar istog suda (ovlasti predsjednika i vijea) ili izmeu razliitih sudova po rangu (instanci) Po tom kriteriju opinski sudovi kao sudovi prve instance vre stvarnu nadlenost, a kantonalni samo funkcionalnu jer su samo

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
sudovi druge i tree (po zzz kantonalnog tuitelja) instance, Vrhovni sud vri samo funkcionalnu (sud druge i tree instance) Rjeavanje sukoba nadlenosti ima karakter funkcionalne nadlenosti Sud na funkcionalnu nadlenost pazi ex offo u toku itavog postupka bitna povreda Odreivanje vrijednosti predmeta spora (l. 316.-322.) Znaajno za vrstu postupka, podnoenje revizije i sl. Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnoga zahtjeva. Ako se zahtjev odnosi na buduca davanja, vrijednost se racuna po njihovom zbiru, ali najvie do zbira davanja za 5 godina Ako jedna tuba protiv istog tuenika obuhvaca vie zahtjeva koji se temelje na istoj cinjenicnoj i pravnoj osnovi, vrijednost se odreduje po zbiru svih zahtjeva. Ako zahtjevi proizilaze iz raznih osnova ili protiv vie tuenika, vrijednost se odreduje prema vrijednosti svakog zahtjeva. Za spor o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, vrijednost se racuna prema jednogodinjoj najamnini, zakupnini, osim ako je zakljucen na krace vrijeme. Kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novcanu svotu, mjerodavna je vrijednost koju je tuitelj u tubi naznacio Mjesna nadlenost (l. 28.-52.) Koji je od vie stvarno nadlenih sudova nadlean u konkretnom sporu. Mjerodavna je veza spora/stranaka s odreenim sudom. Svaki je sud suveren na svom teritoriju, samo iznimno moe poduzimati radnje na teritoriju drugog suda Mjesna nadlenost se odreuje na osnovu: zakona; odlukom vieg suda; voljom stranaka. Moe biti: 1. opa 2. posebna: a) izberiva; b) iskljuiva; c) supsidijarna Opa mjesna nadlenost (forum generale) Onaj sud kod kojega se protiv tuenog moe podnijeti svaka tuba sud prebivalita/boravita tuenog (forum domicilii) Prebivalite: mjesto gdje osoba prebiva s namjerom da tu stalno ivi Ako tuenik nema prebivalite, opce mjesno je nadlean sud na cijem podrucju ima boravite. Ako pored prebivalita ima i boravite, a moe se pretpostaviti da ce tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnoenja tube, opce mjesno je nadlean i sud boravita tuenika U sporovima protiv dravljanina BiH koji stalno ivi u inozemstvu, opce mjesno je nadlean sud njegova posljednjeg prebivalita u Federaciji. Za sudenje u sporovima protiv pravnih osoba, opce mjesno je nadlean sud na cijem se podrucju nalazi njihovo sjedite. Izberiva mjesna nadlenost Tuilac moe tubu podnijeti kod suda ope nadlenosti ili drugog odreenog suda, po svom izboru, a radi olakavanja tuitelju ili radi olakavanja pravosudne funkcije. 1. U sporovima za naknadu tete (izvanugovorne): osim suda opce mjesne nadlenosti, nadlean je i sud na cijem je podrucju tetna radnja pocinjena ili na cijem je podrucju tetna posljedica nastupila. Ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne ozljede, nadlean je i sud na cijem podrucju tuitelj ima prebivalite, odnosno boravite. (isto vrijedi i za sporove protiv osiguravatelja i za regresne zahtjeve) 2. U sporovima radi zatite prava na osnovi jamstva proizvodaca: nadlean je, osim suda opce mjesne nadlenosti, i sud opce mjesne nadlenosti za prodavaca. 3. U sporovima za zakonsko uzdravanje: ako je tuitelj osoba koja trai uzdravanje, nadlean je pored suda opce mjesne nadlenosti i sud na cijem podrucju tuitelj ima prebivalite, odnosno boravite. 4. Nadlenost u bracnim sporovima: radi utvrdivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitaja braka ili razvoda braka nadlean je, pored suda opce mjesne nadlenosti i sud na cijem su podrucju bracni drugovi imali posljednje zajednicko prebivalite. 5. Nadlenost u sporovima o utvrdivanju ili osporavanju ocinstva ili materinstva: ako je tuitelj dijete, nadlean je pored suda opce mjesne nadlenosti i sud na cijem podrucju tuitelj ima prebivalite, odnosno boravite. 6. Nadlenost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe: protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedita, ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, i sud na cijem se podrucju ta poslovna jedinica nalazi. 7. Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa: Dok ostavinski postupak nije pravomocno zavren, za sudenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, sporovima o trabinama vjerovnika prema ostavitelju, i sud na cijem se podrucju nalazi sud koji vodi ostavinski postupak. 8. Nadlenost po mjestu placanja: u sporovima imatelja mjenice ili ceka protiv potpisnika nadlean je, pored suda opce mjesne nadlenosti, i sud mjesta placanja. 9. Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa: ako je tuitelj uposlenik, pored suda opce nadlenosti, i sud na cijem se podrucju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na cijem bi se podrucju rad morao obavljati, te sud na cijem je podrucju zasnovan radni odnos. 10. Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretninama: pored suda opce mjesne nadlenosti, i sud na cijem se

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
podrucju dogodilo smetanje. Iskljuiva mjesna nadlenost Iskljuuje se primjena ope mjesne nadlenosti i odreuje drugi sud. 1. Nadlenost u sporovima o nekretninama: Za sudenje u sporovima o pravima na nekretninama, zbog smetanja posjeda na nekretnini, sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa, iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih prostorija, iskljucivo je nadlean sud na cijem se podrucju nalazi nekretnina. Ako nekretnina lei na podrucju vie sudova, nadlean je svaki od sudova. 2. Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodu: Kad je za sudenje u sporovima o stvarnim pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu, nadlean sud u Federaciji, iskljucivo je mjesno nadlean sud na cijem se podrucju vodi registar. Kad je za sudenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima nadlean sud u Federaciji, mjesno je nadlean, pored suda na cijem se podrucju vodi registar, i sud na cijem se podrucju dogodilo smetanje. 3. Nadlenost za sporove u ovrnom i stecajnom postupku: u sporovima u tijeku i u povodu sudskog ili administrativnog ovrnog postupka, odnosno u tijeku i u povodu stecajnoga postupka, mjesno je iskljucivo nadlean sud na cijem se podrucju nalazi sud koji provodi ovrni ili stecajni postupak, odnosno sud na cijem se podrucju provodi administrativna ovrha. Supsidijarna nadlenost Rjeenja za situacije koje se ne mogu podvesti pod odredbe ope mjesne n. 1. Nadlenost za suparnicare : Ako je jednom tubom tueno vie osoba u svojstvu materijalnih suparnicara, a za njih ne postoji mjesna nadlenost istoga suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenika. 2. Nadlenost za osobe za koje ne postoji opca mjesna nadlenost u Federaciji: Tuba o imovinsko-pravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji opca mjesna nadlenost u Federaciji, moe se podnijeti svakom sudu u Federaciji na cijem se podrucju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai. Ako nadlenost suda u Federaciji postoji zato to je obveza nastala tijekom boravka tuenika u Federaciji, mjesno je nadlean sud na cijem je podrucju obveza nastala. 3. Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupstvo strane osobe u Federaciji: U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedite u inozemstvu, glede obveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tuba se moe podnijeti sudu u Federaciji na cijem se podrucju nalazi njezino stalno zastupstvo za BiH ili sjedite tijela kome je povjereno obavljanje njezinih poslova. Odreivanje mjesne nadlenosti od strane vieg suda Jo sve situacije nisu rijeene, a u nekim sluajevima postojea pravila mogu biti nesvrsishodna, zato zakon dozvoljava intervenciju vieg suda u odreivanju mjesne n. Dvije vrste: 1. delegacija 2. ordinacija Delegacija: a) Nuna: ako sud ne moe postupati (npr. zbog izuzea jedinog suca) neposredno vii sud odreuje drugi. b) Svrsishodna: okolnosti spora pokazuju da bi bilo lake raspravljati pred drugim sudom - Kantonalni sud moe, na prijedlog stranke ili nadlenog opcinskog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean opcinski sud s njegova podrucja, ako je ocito da ce se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. Vrhovni sud Federacije moe, na prijedlog stranke ili nadlenog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadlean sud u drugom kantonu ako je ocito da ce se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. 2. Ordinacija: Ako je za sudenje nadlean sud u Federaciji, ali se prema odredbama zakona ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Federacije ce, na prijedlog stranke, odrediti koji ce stvarno nadlean sud biti mjesno nadlean. Ugovorena mjesna nadlenost (forum prorogatum) - prorogacija Svrha pravila o mjesnoj nadlenosti je da se olaka strankama ostvarenje pravne zatite. U duhu toga moe se strankama ostaviti mogunost da ugovore mjesnu n. Ako zakonom nije odredena iskljuciva nadlenost, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadlean, ako je stvarno nadlean. Ako je zakonom odredeno da su za sudenje u odredenom sporu mjesno nadlena dva ili vie suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi jedan od tih sudova ili koji drugi stvarno nadleni sud. Sporazum mora biti pismen i moraju ga potpisati sve stranke. Ispravu o sporazumu tuitelj mora priloiti uz tubu. Ako tuba nije podnesena sudu na koji upuuje sporazum o mjesnoj nadlenosti tuenik moe zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu. Mjesna nadlenost kao procesna pretpostavka Na m. n. sud pazi ex offo, ali ne u cijelom tijeku postupka. Prigovor mjesne nenadlenosti moe se podnijeti najkasnije na pripremnom roitu, a ako nije odrano do uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Po slubenoj dunosti sud se moe proglasiti mjesno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu, a ako nije odrano do uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari. Ako se ovi rokovi propuste sudi mjesno nenadleni sud (tzv. preutna prorogacija) smatra se da su stranke preutno pristale da im sudi taj sud. Atrakcija nadlenosti Nadlenost odreenog suda se zasniva na injenici to se pred tim sudom ve vodi neki drugi spor koji je u odreenoj vezi s namjeravanim postupkom (n. ekonominosti i koncentracije) 1. Nepotpuna atrakcija: mijenja se samo mjesna n. (npr. sporovi vezani za ostavinu pored suda ope m. n. i ostavinski sud; izvrni i steajni postupak sporovi povodom tih odnosa) 2. Potpuna atrakcija: mjesna i stvarna (npr. sporovi za zakonsko uzdravanje ako se vode zajedno s branim ili paternitetskim s.; isto za glavnog umjeaa) Sukob nadlenosti Kad dva ili vie organa smatraju da su nadleni (pozitivan s. n.) ili odbijaju nadlenost (negativan s. n.) 1. Sukob o jurisdikciji (apsolutnoj n.): izmeu sudova i drugih tijela. Rjeava ga ustavni sud 2. Sukob o relativnoj n.: sukob 2 ili vie sudova koji odbijaju nadlenost (moe biti samo negativan jer pravila o litispendenciji onemoguavaju pozitivan s.). Nakon pravosnanosti odluke kojom se proglaava nenandlenim sud ustupa predmet nadlenom sudu koji nastavlja postupak kao da je kod njega pokrenut. Parnine radnje nisu bez vanosti samo zato to ih je izvrio nenadleni sud Rjeavanje povodom sukoba nadlenosti: u pravilu neposredno vii sud Sukob nadlenosti izmedu opcinskih sudova s podrucja dva ili vie kantona rjeava Vrhovni sud. Sukob nadlenosti izmedu opcinskog suda jednog kantona s kantonalnim sudom drugog kantona, kao i sukob nadlenosti kantonalnih sudova rjeava Vrhovni sud. Sukob nadlenosti Vrhovnog suda i opcinskog, odnosno kantonalnog suda, rjeava Vrhovni sud u opcoj sjednici. Dok se ne rijei sukob nadlenosti sud kojem je predmet ustupljen duan je poduzimati one radnje za koje postoji opasnost od odgode. Protiv rjeenja kojim se odlucuje o sukobu nadlenosti nije doputena alba. Stranke u parnici (l. 291.-298.) Parnica kao procesno pravni odnos je izgraena na principu dvostranaja (bez obzira koliko je osoba na svakoj strani) tuitelj i tueni (stranke iz materijalno-pravnog odnosa) koji ostvaruju u pravilu suprotne interese (iznimka: npr. sporazumni prijedlog za razvod braka). Ako u toku parnice doe do konfuzije parnica prestaje. Stranke su ravnopravne (to osigurava primjena naela kontradiktornosti i sl.) Obje stranke moraju biti tono odreene. Pojam stranke je procesno-pravni poloaj u parnici, a ne poloaj u materijalno-pravnom odnosu za poloaj stranke irelevantno je da li postoji materijalno-pravni odnos dovoljno je da netko tui i da bude tuen. Procesno-pravna priroda pojma stranke pokazuje nezavisnost parnice od materijalno-pravnog odnosa povodom kojega se vodi. Stranaka sposobnost Tko moe biti stranka u parnici (procesno-pravna sposobnost), tj. nositelj prava i obveza u parnici kao procesno-pravnom odnosu. Izvodi se iz pravne s. svatko tko ima pravnu ima i stranaku s., ali je stranaka ira (na temelju posebnog propisa ili odlukom suda moe se priznati s.s. npr. nasciturus, kuni savjet, organ starateljstva) Stranaka s. je procesna pretpostavka: pazi ex offo za trajanja postupka. Ako se utvrdi da nedostaje sud e naloiti da se to ispravi. Nepostojanje s.s. - presuda je apsolutno nitava (moe se pobijati svim pravnim lijekovima). Ako nije bilo 2 stranke (npr. jedna je umrla prije pokretanja postupka) presuda je nepostojea. Parnina sposobnost Sposobnost poduzimati radnje u parnici i time proizvoditi procesno-pravne uinke odgovara poslovnoj sposobnosti. 1. Fizike osobe: imaju p.s. u granicama poslovne sposobnosti. Ako nije p.s. prema zakonu svog kantona ali jest po zakonu kantona suda, moe sam voditi postupak. Isto za strance. 2. Pravne osobe: puna parnina s. P. s. kao procesna pretpostavka: p. s. je uvjet od kojeg zavisi doputenost tube, punovanost svih radnji i odluke. Sud pazi ex offo za cijelo vrijeme. Ako uoi parninu nespos. zastaje s postupkom i poziva njenog zakonskog z. ili organ starateljstva da imenuje staratelja. I sud moe postaviti privremenog zastupnika. Dok nema zastupnika sud moe poduzimati samo neodgodive radnje. Stupanjem zakonskog zastupnika u parnicu otklanja se nedostatak p. s. Ako on odobri do tada poduzete radnje one su valjane. Isto vrijedi i ako je stranka u tijeku parnice stekla p. s. Ako stranka nije bila parnino sposobna to je apsolutno bitna povreda (svi pravni lijekovi) ukida i vraa na ponovno raspravljanje nakon to se ukloni nedostatak.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Postulaciona sposobnost Sposobnost parnino sposobne stranke da u parnici sama, bez punomonika, poduzima procesne radnje. U nekim je sustavima parnino sposobnoj stranci oduzeta mora uzeti punomonika (nuni punomonik) Legitimacija 1. Stvarna legitimacija: Tuitelj je aktivno legitimiran ako je ovlatenik iz materijalno-pravnog odnosa, a tueni pasivno legitimiran ako je obveznik iz tog odnosa povodom kojega je dolo do parnice. Za zasnivanje parnice kao procesnog odnosa, za raspravljanje i odluivanja irelevantna je materijalna l. (nije procesna pretpostavka). Prigovor stvarne legitimacije je materijalno-pravni prigovor koji ima za cilj odbijanje tubenog zahtjeva kao neosnovanog ne utjee na doputenost parnice nego na sadraj odluke. 2. Procesna legitimacija: Ovlatenje na voenje spora pripada subjektima spornog materijalno-pravnog odnosa, ali to pravo na voenje spora moe biti preneseno i na tree osobe pa se procesna i stvarna l. ne podudaraju (npr. javni tuilac, organ starateljstva, trea pravna zainteresirana lica). Ima karakter procesne pretpostavke i sud pazi ex offo za cijelo vrijeme ako je nema tubu odbacuje kao nedoputenu Promjena stranaka u parnici (sukcesija) Svojstvo stranke stjee se podnoenjem tube, ali se moe stei i u tijeku parnice kada se mijenja osoba stranke. Ta promjena nema utjecaja na identitet parnice. Sve radnje zadravaju punovanost. 1. Zakonska (iz razloga nunosti): prestankom stranke (smrt i prestanak pravne osobe) 2. Voljna (iz razloga svrsishodnosti) : a) materijalna singularna sukcesija; b) preinaenje tube u subjektivnom smislu; c) imenovanje prethodnika u parnici; d) stupanje umjeaa Samostalnost parnice od materijalno-pravnog odnosa dolazi do izraaja naroito ako doe do materijalno pravne sukcesije (npr. stranka otui stvar ili pravo koje je povod parnice). To nee ipso facto utjecati na parnicu ona se nastavlja meu strankama. Materijalnopravni sukcesor moe stupiti u parnicu na mjesto tuitelja samo s pristankom obje stranke ili se moe umijeati kao sporedni intervenijent. To stoga to tuilac iako nema materijalnu l. ima procesnu l. Sukcesor ima materijalnu ali nema procesnu, bez pristanka obje stranke (res litigosa). Presuda koja se donese izmeu starih stranaka ima uinak i prema novom ovlateniku (materijalno legitimiranome). No, po vladajuem shvaanju tuitelj koji je otuio sporno pravo u tijeku parnice mora prilagoditi svoj tubeni zahtjev tako da trai da se ispuni materijalnom sukcesoru, ako ne eli da ga sud odbije zbog nedostatka stvarne legitimacije. Zastupanje Zastupnik je osoba koja u parnici u ime i za raun zastupanoga poduzima radnje. S obzirom na osnov ovlatenja na zastupanje postoje: 1. Zakonski zastupnik: za poslovno nesposobne. Ovlatenja: - koja vri samostalno; - koja vri uz odobrenje organa starateljstva (poslovi koji prelaze okvire redovnog upravljanja). Ovlatenja u parnici podudaraju se s ovlatenjima koja ima za materijalnopravne odnose Zakonsko z. kao procesna pretpostavka: ex offo pazi da li ima ovlatenje i kree li se u okvirima. Sud nastoji da se nedostaci uklone ako ne apsolutno bitna povreda pp nitavost presuda izvanredni pravni l, revizijski sud pazi ex offo Sud pazi da li zakonski z. savjesno vri ovlatenja (diligentia processum), ako ne moe traiti da organ starateljstva postavi posebnog staratelja, moe mu davati savjete. Sud moe postaviti privremenog zastupnika tuenome (curator ad litem) pod uvjetima: -ako bi postupak postavljanja redovitog z. z. dugo trajao; - ako bi zbog toga mogle nastati tetne posljedice za stranku. Moe ga postaviti: - ako tueni nije parnino sposoban a nema z. z.; - ako postoje suprotni interesi tuenog i njegovog z.z. ; - ako obje stranke imaju istog z. z.; - ako je boravite tuenoga nepoznato a nema punomonika; - ako se tueni ili njego z. z. koji nemaju punomonika nalaze u inozemstvu a dostava se nije mogla obaviti. U posljednje dvije situacije sud izdaje oglas u Sl. listu i na oglasnoj ploi suda. O postavljanju privremenog z. sud obavjetava organ starateljstva. Privremeni z. vri dunosti dok se ne pojavi tueni ili njegov punomonik odnosno dok organ starateljstva ne postavi staratelja. 2. Punomonik (l. 300.312.): Zastupnik koji zastupa parnino sposobnu stranku (dobrovoljni zastupnik). Radnje u postupku to ih punomocnik poduzima u granicama punomoci imaju isti pravni ucinak kao da ih je poduzela sama stranka. Punomocnik moe biti: odvjetnik, odvjetnicko drutvo ili uposlenik slube za besplatnu pravnu pomoc, kao i, za pravne osobe uposlenik te pravne osobe, a za fizicke osobe bracni i izvanbracni drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini. Odvjetnika kojem je stranka izdala punomoc moe, uz izricitu ovlast stranke, zamjenjivati drugi odvjetnik, a pred sudom prvog stupnja i odvjetnicki pripravnik koji je kod njega uposlen. Punomo: ovlatenje na vrenje zastupanja; procesno-pravni institut jer izvan parnice nema djelovanja i jer predstavlja procesnu pretpostavku. Razlikuje se od posla na temelju kojeg je izdata, nezavisna je. Moe biti generalna (za sve radnje u postupku) i specijalna. Ako stranka u punomoci nije poblie odredila ovlasti, punomocnik koji nije odvjetnik moe obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebita izricita ovlast za: povlacenje tube, priznanje ili za odricanje od tubenog zahtjeva, zakljucenje nagodbe, odricanje ili odustanak od pravnoga lijeka, prenoenje punomoci na

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
drugu osobu, te podnoenje izvanrednih pravnih lijekova. Mora biti izdana pismeno ili na sudski zapisnik. Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit ce na pismenu punomoc otisak prsta. Ako se u tom slucaju punomoc izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna su dva svjedoka. Uee stranke koja ima punomonika: Stranka koju zastupa punomocnik moe uvijek doci pred sud i davati izjave pored svog punomocnika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vjetake moe ispitivati samo preko punomocnika, ako je on nazocan na glavnoj raspravi. Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svoga punomocnika na rocitu na kom je ta izjava dana. Ako je punomocnik priznao koju cinjenicu na rocitu na kojem stranka nije bila nazocna ili je koju cinjenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud ce cijeniti obje izjave kao da je sama stranka najprije priznala a onda osporila injenicu. Punomo kao procesna pretpostavka: samo radnje ovlatenog punomonika i u okviru punomoi mogu proizvoditi uinke u parnici. Ako posumnja u istinitost pismene punomoci, sud moe rjeenjem odrediti da se podnese ovjerovljena punomoc. Protiv tog rjeenja nije doputena alba. Punomocnik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomoc. Sud je duan tijekom cijeloga postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomocnik ovlatena za zastupanje. Ako sud ustanovi da osoba koja se pojavljuje kao punomocnik nije ovlatena za zastupanje, ukinut ce parnicne radnje to ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka naknadno odobrila. Odluka suda na temelju radnji neovlatenog punomonika: apsolutno bitna povreda pp (svi pravni lijekovi) Prestanak punomoi: Okonanjem parnice ili faze za koju je izdana; Opozivom ili otkazom: u svako vrijeme. Opoziv, odnosno otkaz mora se priopciti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik. Opoziv/otkaz vai za protivnu stranku od trenutka kad joj je priopcen. Nakon otkaza punomoci, punomocnik je duan jo 15 dana obavljati radnje, ako je potrebito da od stranke otkloni tetu. Smrt ili poslovna nesposobnost stranke ili njenog zakonskog zastupnika ili ako zakonski zastupnik bude razrijeen dunosti: punomocnik je ovlaten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik, moe opozvati punomoc. Smrt punomonika Prestanak pravne osobe stranke (jo 15 dana obavljati poslove teta) Punomoc koju je izdao stecajni dunik otvaranjem stecajnoga postupka (jo 15 dana obavljati poslove teta). 3. Zastupnik pravne osobe: p. o. parninu sposobnost izraava preko svojih organa volja pravne osobe. Funkciju organ vre osobe upisane u registar kao ovlatene na zastupanje. Moe poduzimati sve radnje u postupku; ako se za neku radnju po statutu trai odobrenje nekog tijela, mora ga imati. Pravna osoba izjavom volje zastupnika moe angairati punomonika. Uee treih osoba u parnici (l. 369.-372.) Ako je ishod parnice od pravnog interesa za tree njima se omoguava uee u parnici (procesna intervencija). Moe biti: a) obina intervencija (svaki trei s pravnim interesom) b) zakonska intervencija: javni tuilac, ombudsman Trei se mijea u parnicu i u svom vlastitom interesu pomae stranci na ijoj se strani mijea poloaj umjeaa. Pretpostavke za doputenost uea umjeaa: 1. Postojanje parnice: u bilo kojem stadiju 2. Pravni interes: ako bi odluivanje u parnici imalo uticaja na pravni poloaj umjeaa, a naroito ako: odluka ima uinak pravosnanosti i na umjeaa (npr. cesija u toku parnice) ako stranka koja izgubi parnicu ima regresni zahtjev prema umjeau (prodavatelj kod evikcije) kad je intervenijent hirograferni vjerovnik stranke (nema zalono pravo) Na postojanje pravnog interesa sud pazi ex offo Poloaj obinog umjeaa: Radnje poduzima u svoje ime ali s pravnim posljedicama za stranku na ijoj se strani mijea. Umjeac mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umijea. U daljem tijeku parnice on je ovlaten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnicne radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka (sva napadna i obrambena sredstva u korist stranke). Ako je stupio u parnicu do pravomocnosti odluke o tubenom zahtjevu, ovlaten je podnijeti i izvanredni pravni lijek. Ne moe poduzimati dispozitivne radnje (povlaenje tube, priznanje, preinaenje i odricanje od tubenog zahtjeva, nagodba i dr.) Parnicne radnje umjeaca imaju za stranku kojoj se pridruio pravni ucinak ako nisu u protivnosti s radnjama stranke.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako je stranka nesavjesnim voenjem parnice propustila upotrijebiti neko sredstvo moe joj u parnici koju stranka pokrene radi ostvarenja regresa prema umijeau suprotstaviti prigovor nesavjesnog voenja parnice i time ukloniti intervencijsko djelovanja presude. Intervencijsko djelovanje presude: u parnici koju stranka pokree protiv umjeaa za ostvarenje regresa. Sud na ovo djelovanje pazi ex offo. Presuda nema prema umjeau djelovanje pravosnanosti jer nije stranka. Intervencijsko djelovanje znai da umjea ne moe osporavati ni injeninu ni pravnu pravilnost presude u novoj parnici (ire djelovanje od pravosnanosti koja djeluje samo za dispozitiv). Ovo djelovanje presuda ima samo izmeu stranke i umjeaa. Umjea ga moe otkloniti samo isticanjem prigovora koji se tiu nedostataka u voenju parnice koje je skrivila stranka kojoj se pridruio. Umjea s poloajem jedinstvenog suparniara: ako odluka prema njemu ima uinak pravosnanosti (npr. steajni vjerovnik u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju potraivanja osporenog u steajnom postupku). Obavjetavanje o parnici (litis denuntiatio): tree osobe koja ima pravni interes proizvodi uinke: a) procesnopravne: nastupanje intervencijskog uinka presude (bez obzira da li se trei umijeao); b) materijalnopravne: prekid roka zastare Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris): oblik obavjetavanja o parnici. Pripada samo tuenome ako stvar dri ili pravo vri u ime treega (npr. zakupac, skladitar kojega se tui vlasnikom tubom na povrat stvari). Tueni mora imenovati prethodnika najkasnije do uputanja u raspravljanje. Obavjetavanje ima intervencijsko djelovanje prema prethodniku bez obzira da li se odazvao. Ako prethodnik stupi u parnicu dolazi do procesno-pravne sukcesije (prethodnik ispada iz parnice ili moe ostati kao intervenijent). Pristanak tuitelja nije potreban, osim ako ima prema tuenome i neke druge zahtjeve. Suparniarstvo (litis consortium) l. 362.-368. U ulozi tuitelja (aktivno s.) ili tuenika (pasivno s.) se pojavljuje 2 ili vie osoba. Parnica ostaje dvostrani odnos. Moe nastati tubom ili u tijeku postupka (pristupanjem novog tuitelja ili proirivanjem tube). Novi moraju postupak primiti u stanju u kojem jest. U pravilu nastaje voljom stranka, iznimno je nuno. Uloga: u interesu stranaka ekonominost (vrijeme, sredstva); pravna sigurnost (vea vjerovatnost jedinstvenog odluivanja) Prema uvjetima koji moraju biti ispunjeni dijeli se: 1. Materijalno: ako su glede predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obveze proistjecu iz iste cinjenicne i pravne osnove (suvlasnitvo, suposjed, isti ugovor, suprouzrokovanje tete) zajednica prije pokretanja parnice 2. Formalno: ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obveze iste vrste koji se temelje na bitno istorodnoj cinjenicnoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadlenost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuenika (npr. vie osiguranika tui osiguratelja iz slinog dogaaja) nema nikakvog pravnog ni stvarnog odnosa meu njima prije parnice. S obzirom na djelovanje u postupku: 1. Obino: svaki od s. ima poloaj samostalne stranke (onoliko samostalnih odnosa koliko je osoba na jednoj od strana) i njegove radnje ili propusti niti koriste niti tete drugim s. (nastanak i okonanje zasebno; procesne pretpostavke se posebno utvruju; samostalno disponiranje predmetom spora; rokovi teku odvojeno). Odluka za svakog moe biti razliita. Formalno s. je uvijek obino, a i materijalno ako se zasniva na stvarnoj zajednici. Materijalno koje se zasniva na pravnoj zajednici moe biti obino i nuno (ovisno da li priroda odnosa zahtijeva donoenje jedinstvene odluke) 2. Nuno: ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo na isti nain, tako da ako pojedini suparnicari propuste koju parnicnu radnju ucinak parnicnih radnji koje su poduzeli drugi suparnicari protee i na one koji te radnje nisu poduzeli. S obzirom na pravne razloge koji trae jedinstvenu odluku nuno s. moe biti: a) Jedinstveno: Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo na jednak nacin prema svim suparnicarima smatraju se oni kao jedna parnicna stranka. Ali, svi se ne moraju pojaviti u parnici kao stranke. Presuda djeluje pravosnanou prema svima (i onima koji nisu sudjelovali u parnici; npr. tuba za proglaenje nitavosti oporuke, presuda djeluje prema svima sunasljednicima) b) Nuno u uem smislu: sporni se odnos mora rijeiti na isti nain prema svim s. i svi oni moraju sudjelovati kao stranke u procesopravnom odnosu, budui da samo svi zajedno imaju potpunu stvarnu legitimaciju (jer samo svi zajedno mogu raspolagati pravima i obvezama) npr. tuba za ponitaj braka (tuena su oba brana druga kao nuni s.; za razvrgnue suvlasnike zajednice i sl.) Djelovanje nunog s.: svaki je procesno-pravno samostalna stranka, ali kako se moe donijeti samo ista odluka za sve, neke radnje ne proizvode uinke ako ih nisu svi poduzeli (dispozitivne radnje kao odricanje, priznanje, poravnanje). Ali ako neki propusti odreenu radnju u svoju korist, prema njemu djeluju takve radnje drugih (npr. pravni lijek jednog djeluje prema svima), rokovi teku odvojeno, ali radnja moe biti poduzeta sve dok ne istekne rok za zadnjeg od njih. Eventualno (supsidijarno) s. Tuitelj tui vie tuenika tako da trai da zahtjev bude prihvaen prema slijedeem ako je pravosnano odbijen prema prethodnom. Osim prvotuenog ostali su supsidijarni. Zahtjev mora biti isti prema svima, a ako su razliiti moraju biti u

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
meusobnoj vezi i za sve mora biti nadlean isti sud. Koristi se kad tuitelj nije siguran u stvarnu legitimaciju. Slui ekonominosti Suparniarstvo na osnovu zakona Posebne odredbe zakona ine suparniarima: - dunika i jamca - osoba koja u cijelosti ili djelomice trai stvar ili pravo o kojem izmedu drugih osoba vec tece parnica, moe pred sudom pred kojim ta parnica tece tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok se postupak pravomocno ne zavri (glavni intervenijent). Aktivnosti procesnih subjekata u parnici Procesne radnje su pravne injenice procesnog prava p. p. za njih vee nastanak pravnih uinaka. To su sve radnje koje su regulirane normama p.p. po pretpostavkama i uincima. Mogu biti parnine radnje stranaka i suda Procesne radnje stranaka Mogu se poduzimati aktivno, konkludentnim radnjama i proputanjem. Ope karakteristike: pretpostavka za punovanost je stranaka, procesna i postulaciona sposobnost u pravilu je jednostrana izjava upuena sudu ne primjenjuju se odredbe materijalnog prava o nedostacima u izjavama volje djelovanje ne moe zavisiti od uvjeta u pravilu su opozive ako ne stvaraju novu procesnopravnu situaciju (injenini i dokazni prijedlozi stranka). Ako stvaraju novu situaciju u pravilu se neopozive (npr. povlaenje tube, odricanje i sl.) veina se poduzima u slobodnoj formi Vrste procesnih radnji stranaka: I. S obzirom na unike: 1. Posredne: same po sebi ne proizvode uinke ve samo iniciraju sud u donoenju odluka ili pruaju injeninu podlogu uinke dobivaju tek posredstvom djelovanja suda. To su: a) Prijedlozi: - procesni (njima s. utjeu na vremenski razvoj parnice (npr. p. za odlaganje roita, produenje roka i sl.); - stvarni (tiu se odluivanja o predemtu spora (tubeni p., albeni p., p. da se tubeni z. odbije i sl.) b) Tvrdnje: - injenine i pravne 2. Neposredne: same po sebi proizvode uinke (npr. povlaenje tube, ulaganje albe). Sud ih ispituje samo sa stanovita njihove osnovanosti. Neke imaju istovremeno karakter i posrednih i neposrednih (tuba, alba). Nedostaci procesnih radnji stranaka: radnja nije u skladu s procesnim normama i u pravilu je bez djelovanja. Ako su nedostaci vezani za: - pretpostavke, sposobnost stranke ili ovlatenja zastupnika takva je radnja bez uinka ali moe konvalidirati naknadnim odobrenjem. Ako su nedostaci vezani za sadraj i formu radnje, mogu se otkloniti: - opozivom radnje; - ispravljanjem, dopunjavanjem ili ponovnim poduzimanje; - odricanjem od pozivanja na nedostatak. Procesne radnje suda Putem njih sud ostvaruje svoja ovlatenja pravosudnog organa. Najvanije p. r. su odluke: a) presude: odluuje o meritumu b) rjeenja: odluke kojima se konkretizira naelo sudskog upravljanja postupkom: radnje kojima utjee na vremenski razvoj postupka (zakazivanje, odlaganje, odreivanje rokova); radnje kojima se osigurava cjelishodnost u raspravljanju (spajanje parnica i sl.); radnje pripremanja glavne rasprave (prikupljanje procesne grae). Oblik procesnih radnji Suvremeni pp naputa strogost procesne forme (naelo usmenosti) Samo se najvanije pr. r. poduzimaju u strogoj formi (tuba, prijedlog za povraj u prijanje stanje, alba i dr. pravni lijekovi i sl.) Procesne radnje suda (odluke) su najee u pisanoj formi Podnesci (l. 334.-336.): procesne radnje koje se poduzimaju van roita i u pisanoj formi (npr. ulaganje stvarnih i procesnih prijedloga van roita). Uvjet pisanog oblika ispunjavaju i podnesci upuceni brzojavom, telefaksom ili elektronskom potom (ovjerovljeni kvalificiranim elektronickim potpisom). Moraju biti razumljivi i sadravati sve potrebno da se po podnesku moe postupiti. Ako ne sud e stranku poduiti da ga ispravi i odredit e joj sudski rok koji ne moe biti dui od osam dana. Ako bude podnesen u tom roku smatra se da je podnesen onog

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
dana kada je prvi put podnesen. Ako ne bude vraen u roku smatra se da je povuen. Ako je vraen bez ispravke sud ga odbacuje. Isto i ako nije dovoljan broj primjeraka. Zapisnik (l. 373.-377.) Sve usmene radnje (na roitu i van roita) unose se u sudski zapisnik procesni dokument. Iako se presuda ne donosi na temelju zapisinika nego na rezultatima cjelokupnog raspravljanja, vaan je naroito u postupku po pravnim lijekovima (jedino preko z. vii sud ima uvid u sadraj raspravljanja ako o odlunim injenicama nema suglasnosti izmeu odluke i zapisnika to je bitna povreda pp). Iz z. je mogue utvrditi: - da li je sud odluku zasnovao na temelju dokaza izvedenih na glavnoj raspravi - da li je strankama bilo omogueno da se izjasne - da li je sud donio odluku u istom sastavu u kojem je bio na posljednjem roitu itd. Z. je javna isprava. Stranka moe traiti ovjeren prijepis zapisnika. Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita brisati, dodati ili mijenjati.Prekriena mjesta moraju ostati citka Stranke imaju pravo procitati zapisnik ili zahtijevati da im se procita, te staviti svoje prigovore na sadraj zapisnika. To pravo imaju i druge osobe cija je izjava unesena u zapisnik glede onog dijela zapisnika koji sadri njihovu izjavu. Ispravci ili dodaci glede sadraja zapisnika koje treba obaviti u povodu prigovora stranaka ili drugih osoba ili po slubenoj dunosti unijet ce se na kraju zapisnika. Na zahtjev tih osoba unijet ce se i prigovori koji nisu prihvaceni. Zapisnik potpisuju sudac, zapisnicar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici, kao i tumaci. Svjedok i vjetak potpisuju svoj iskaz na zapisniku kad se sasluavaju pred zamoljenim sudom. Ako se odluka donosi u vijecu, o vijecanju i glasovanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod viega suda u postupku u svezi s pravnim lijekom odluka donesena jednoglasno, nece se sastaviti zapisnik, nego ce se u izvorniku odluke staviti biljeka o vijecanju i glasovanju. Zapisnik o vijecanju i glasovanju sadri tijek glasovanja i odluku koja je donesena. Zapisnik potpisuju svi clanovi vijeca i zapisnicar. Zapisnik o vijecanju i glasanju zatvorit ce se u poseban omot. Taj zapisnik moe razgledati samo vii sud kad rjeava o pravnom lijeku. Rokovi i roita (l. 323.-333.) Rok: vremenski interval za poduzimanje (ili pripremanje) procesnih radnji. U slubi naela efikasnosti Vrste: - zakonski (oreeni zakonom, prekluzivni) - sudski (mogu se produivati na prijedlog stranke ako za to postoje opravdani razlozi.) Razlikuju se od materijalno-pravnih rokova. Instruktivni rokovi: nema posljedica ako se nepotuju (rok za izradu presude) Poetak i raunanje rokova S obzirom od kad se raunaju: - subjektivni i objektivni. Raunanje: na dane, mjesece i godine. Ako je odreden na dane, u rok se ne uracunava dan u koji pada dogadaj otkad treba racunati trajanje roka, vec se za pocetak roka uzima prvi iduci dan. Rokovi odredeni na mjesece, odnosno na godine zavravaju se protekom onoga dana posljednjeg mjeseca/godine, koji po broju odgovara danu kad je rok otpoceo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjega dana toga mjeseca. Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istjece protekom prvog iduceg radnog dana. Odravanje rokova: rok je odran ako je radnja preduzeta prije isteka roka. Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije no to rok protekne predan nadlenom sudu Ako je podnesak upucen preko pote preporucenom poiljkom ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu kojem je upucen, a ako je upucen telefaksom, danom predaje smatra se dan primitka telefaksa u sudu. Ako je podnesak upucen elektronickom potom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme koje je naznaceno na verifikaciji kvalificiranog elektronickog potpisa. Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upucen nenadlenom sudu prije proteka roka, a stigne nadlenom sudu nakon proteka roka, smatrat ce se da je na vrijeme podnesen. Prestanak tijeka rokova Zastoj u razvoju postupka (prekid prestaju i zakonski sudski; mirovanje prestaju samo sudski). Rok se prekida u trenutku kada je nastupila injenica koja je izazvala zastoj, a ne od momenta sudske odluke o tome. Kad se postupak nastavi prekinuti rokovi poinju tei iznova. Roita Procesno-pravna forma kojom se uobliava poduzimanje usmenih procesnih radnji.

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Mogu biti: - obligatorna (kad ih zahtijeva zakon r. za glavnu raspravu, r. o prijedlogu za povraaj u preanje stanje); fakultativna (ocjenom suda pripremno r., r. za izvoenje dokaza i sl.) R. uvijek saziva odlukom sud. Moe biti i van sudske zgrade kad ustanovi da je to nuno ili da ce se na taj nacin utedjeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv takvog rjeenja nije doputena alba. Sud ce u pozivu na r. osobito upozoriti stranke i ostale sudionike u postupku na zakonske posljedice izostanka s rocita Proputanje procesne radnje P. r. je proputena ako nije poduzeta u roku ili do odreenog stadija postupka. Objektivno je odreeno bez obzira na krivnju i volju stranke Posljedice: - prekluzija (gubitak procesnog prava najee kod zakonskih rokova) - fikcija da je poduzeta neka druga radnja (smatra se da je podnesak povuen ako ne bude u roku dopunjen) Povrat u prijanje stanje Ako proputanje dovodi do prekluzije to moe imati negativne posljedice za stranku iako nije kriva za proputanje. Zato se u sluajevima neskrivljenog proputanja doputa povrat u prijanje stanje fikcija da je radnja u roku poduzeta. Uvjeti: a) propust roita ili roka b) posljedica je prekluzija c) ako ocijeni da je do proputanja dolo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjeci d) blagovremeni prijedlog za povrat (8 dana, od dana kad je prestao razlog za propust, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje od dana kad je saznala. Nakon proteka 60 dana od propusta ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.) Ne moe se zahtijevati povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijanje stanje, ili ako je proputeno rocite odredeno u povodu tog prijedloga. Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti proputenu radnju. Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog propusta roka, predlagatelj je duan istodobno s podnoenjem prijedloga obaviti i proputenu radnju. U svezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud ce zakazati rocite, osim ako su cinjenice na kojima se prijedlog temelji opcepoznate. Protiv rjeenja kojim se prihvaca prijedlog za povrat u prijanje stanje nije doputena posebna alba. Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijanje stanje nije doputena posebna alba, osim ukoliko je prijedlog podnesen zbog donoenja presude zbog proputanja. Posljedice: parnica se vraa u stanje prije proputanja ukidaju se sve odluke suda donesene zbog proputanja. Tuba (l. 53.-61.) Procesno pravna forma u kojoj se ostvruje pravo na pravnu zatitu (veza materijalnog i procesnog p.; naelo dispozitivnosti) Podizanjem t. subjekt materijalnog prava se pretvara u stranku. Upravljenja je sudu, dostava tube ima za posljedicu pokretanje parnice. Sud mora dostaviti t. tuenome. T. se podnosi u pismenom obliku (podnesak) ili usmeno na zapisnik kod suda. Elementi (sadraj t.): osnova za nadlenost suda, odreen zahtjev glede glavne stvari i sporednih traenja (tubeni zahtjev), cinjenice na kojima tuitelj temelji tubeni zahtjev, dokaze kojima se utvrduju te cinjenice, naznaku vrijednosti spora, pravnu osnovu tubenog zahtjeva i druge podatke koje sukladno odredbama clanka 334. ZZP mora imati svaki podnesak. Sud nije vezan za pravnu osnovu tubenog zahtjeva. Sud ce postupiti po tubi i kad tuitelj nije naveo pravnu osnovu tubenog zahtjeva. Osnov tube injenini osnov: pravno relevantne injenice iz kojih se izvodi t. zahtjev. U tubi mora biti prezentiran u obujmu koji omoguuje doputenost raspravljanja, a ne i koji omoguuje odluivanje. Dovoljno je da odreuje tubeni zahtjev tako da ga se moe razlikovati od drugih slinih zahtjeva (konkretizacija i utvrenja identiteta tubenog zahtjeva) Pravni osnov: fakultativni element njega utvruje sud (iura novit curia) Tubeni zahtjev (petitum) T. z. je predmet spora odreena pravna tvrdnja tuitelja i zahtjev da sud izrekne odreenu pravnu posljedicu. Nije isto to i materijalnopravno ovlatenje nego je to procesno-pravni zahtjev sudu da prui pravnu zatitu, zasnovan na tvrdnji da tuitelju pripada pravo da trai ostvarenje odreenih pravnih posljedica iz odreenih injenica.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sud ne ide mimo ni preko zahtjeva zato su stranke dune da odrede sadraj i obujam pravne zatite to ine tubom formulirajui prijedlog odluke. T. z. je osnovna procesna ustanova jer odreuje identitet spora (prigovor litispendencije i prigovor presuene stvari ako se podnese tuba za istu stvar) Vrste tubi Prema sadraju pravne zatite koja se trai: dosuujue (kondemnatorne); utvrujue (deklaratorne); preobraajne (konstitutivne). Prema djelovanju na subjektivna prava: osobne (zatita relativnih prava) stvarne (zatita apsolutnih prava) Kondemnatorna tuba Predmet: upravljene su na ostvarenje postavljenog zahtjeva zahtijeva radnju tuenog (pozitivnu ili negativnu). Ako tueni dobrovoljno ne izvri ovrha. Pravni interes: procesna pretpostavka ako je zatita nuna jer se povreda ne moe otkloniti bez suda. Preuranjena k. t.: inidba jo nije dospjela nema pravnog interesa, ali bitan je trenutak zakljuenja glavne rasprave, a ne tube. Iznimka: npr. kod zakonskog uzdravanja; povrat stvari predmeta zakupa ili najma tuba prije prestanka odnosa. Deklaratorna tuba Tubeni zahtjev upravljen na utvrenje postojanja ili nepostojanja prava ili pravnog odnosa. Moe se zahtijevati utvrenje cijelog pravnog odnosa ili samo pojedinih pravnih posljedica, ali ne i odreenog elementa pravnog odnosa (npr. da li je rok ispunjenja nastupio) Ne moe se traiti utvrivanje odreenih pravno relevantnih injenica samih za sebe (npr. postojanje poslovne sposobnosti). Iznimka: moe se traiti utvrenje ne/istinitosti isprave. Ne moe se traiti utvrenje apstraktnih pravnih pitanja. Ne moe se traiti utvrenje pravnih odnosa koji e nastati u budunosti. Pravni interes: procesna pretpostavka, ex offo pazi odbacuje kao nedoputenu. Sadraj: ova je t. isto procesnopravni oblik jer sadraj pravne zatite (utvrenje ne/postojanja prava) nema osnova u samom materijalnopravnom ovlatenju. Cilj: prevencija; ako postoji nesigurnost u pogledu prirode i sadraja odnosa prije dospjelosti obveze otklanja tu nesigurnost. Odnos deklaratorne i kondemnatorne: ako doe do povrede odnosa nema vie pravnog interesa za deklaratornu. No, iznimno moe postojati pravni interes i u tom sluaju: - ako u zahtjevu iz kondemnatorne ne istie sva ovlatenja iz tog odnosa; - ako je mogue podii kondemnatornu i prije dospjelosti - prejudicijelni ili incidentni zahtjev za utvrenje: tuilac tu tubu podie u toku parnice pokrenute kondemnatornom t. jer mu je tek u toj parnici nastao pravni interes za podizanje deklaratorne t. (odluka u sporu zavisi od toga postoji li neki pravni odnos koji je u toku parnice postao sporan). To je glavni t. z. (iako je prejudicijelno pitanje za kondemnatorni zahtjev) ako tuitelj ima interesa da se utvrdi ne/postojanje prava jer u nekoj drugoj parnici na temelju tog presuenja moe ostvarivati pravo na inidbu. Konstitutitvna (preobraajna) tuba Tubeni zahtjev upravljen na ostvarenje pravne promjene, stvara se nova pravna situacija preinauje ili ukida postojei pravni odnos. Mogua je samo ako se to pravo na pravnu promjenu moe ostvariti iskljuivo presudom (npr. razvod braka, osporavanje branog oinstva, izmjena inidbe u ugovoru itd.) Presuda ima znaaj pravne injenice koja dovodi do promjene/prestanka pravnog odnosa. Djelovanje (uinci) tube 1. Procesnopravni: ocjenjivanje nadlenosti vri se prema injenicama koje su postojale u trenutku podnoenja t., tj. kasnije promjene se ne uzimaju u obzir (ustaljenje nadlenosti) 2. Materijalnopravni: prekid zastare i dosjelosti pod rezolutivnim uvjetom da se postupak okona odreenje roka dospjelosti obveze ako u branim sporovima nakon t. tuitelj umre nasljednici imaju pravo nastaviti postupak Litispendencija Dostavljanjem tube tueniku nastaje parnica kao procesnopravni odnos (litispendencija). Ako se kasnije postave novi zahtjevi (preinaenje t.; incidentni z., protutuba, prigovor kompenzacije) litispendencija se za njih zasniva od obavjetavanja suprotne strane.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
L. prestaje okonanjem parnice. Prekid i mirovanje postupka nemaju utjecaja na l. Djelovanje l.: 1. Procesnopravno: - dok parnica tee ne moe se pokrenuti nova; - ako stranka otui stvar ili pravo to ne sprjeava da se parnica zavri; - nakon dostavljanja tube tueniku za objektivno preinaenje tube treba pristanak tuenika - protutuba i t. glavnog intervenijenta mogua je tek nastankom parnice - umjea se moe pridruiti jednoj od stranaka 2. Materijalnopravno: - savjesni posjednik se pretvara u nesavjesnog. Zabrana dvostruke litispendencije: zbog interesa tuenog, pravne sigurnosti i ekonominosti. Drugu t. e sud odbaciti kao nedoputenu Za utvrivanje dvostruke l. mjerodavan je isti: a) identitet stranaka (iste osobe, bez obzira na uloge u parnicama) b) predmet spora: dva tubena zahtjeva su ista ako se njima ostvaruje isti pravno-zatitini cilj te ako pravosnanost odluke iz prve parnice uinak protee i na predmet druge (nije zabranjeno podii tubu na dosuenje dok jo tee spor na utvrenje jer je tubeni zahtjev razliit) L. pred stranim sudom: postojanje parnice pred stranim sudom nije apsolutna prepreka tubi pred domaim. Jedino ako: - se radi o sporu za koji nije predviena iskljuivan jurisdikcija suda BiH; - postoji faktika uzajamnost. Objektivna kumulacija Procesna ustanova koja omoguava tuitelju da u jednoj tubi prema istom tuenom istakne vie tubenih zahtjeva. Svaki je zahtjev procesnopravno samostalan samostalni procesnopravni odnosi (vanjsko spajanje koje ne utjee na identitet svakog zahtjeva) radi ekonominosti. Mogua je: ako su svi zahtjevi povezani istom injeninom i pravnom osnovom iako nisu povezani na taj nain, ako je isti sud stvarno nadlean i odluuje u istoj vrsti postupka. Vrste: 1. Kumulativno spajanje: tuitelj istie vie tubenih zahtjeva 2. Eventualno spajanje: trai da sud prihvati sljedei (eventualni) od vie zahtijeva ako prethodni (osnovni) nije osnovan. To je mogue jedino ako se svi temelje na istom ili bitno istovrsnom injeninom stanju, s tim to se meusobno iskljuuju. Litispendencija nastupa jednako za sve zahtjeve. Ako prihvati glavni zahtjev, pravosnanost presude znai prestanak litispendencije i za pomoni i to retraktivno. 3. Alternativno spajanje: u sporovima povodom alterantivnih obveza tui na sve, ali izbor ostaje na tuenom kumulacija je samo fiktivna 4. Procesna facultas alternativa: tui na jednu inidbu, ali pristaje da mu se izvri umjesto toga druga. to drugo nema karakter tubenog zahtjeva nego materijalnopravne izjave volje. Time tueni stjee samo pravo ali ne i obvezu da izvri drugu inidbu (ne moe na to biti prisiljen) Zato je i ovo prividna kumulacija. Preinaenje tube Promjena onih elemenata koji odreuju identitet tube: -predmeta spora (objektivno p. t.); - tuenika (subjektivno p. t.); 1. Objektivno p. t.: sporno da li to znai samo promjenu tubenog zahtjeva ili i promjenu tubenog osnova (injeninog osnova za zahtjev). Promjena pravnog osnova ne znai preinaenje tube jer tuiteljevo shvaanje pravne osnove ne obvezuje sud. l. 56. ZPP: Preinaka tube jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povecanje postojeceg ili isticanje drugoga zahtjeva uz postojeci. Tuba nije preinacena ako je tuitelj promijenio pravnu osnovu tubenog zahtjeva, ako je smanjio tubeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode. Kvantitativna i kumulativna modifikacija: poveanje postojeeg i isticanje novog zahtjeva, iako identite nije promijenjen Tuitelj moe preinaciti tubu najkasnije do zakljucenja pripremnoga rocita ili do pocetka glavne rasprave, ako pripremno rocite nije odrano. Nakon odravanja pripremnoga rocita, a najkasnije do zakljucenja glavne rasprave, sud moe dopustiti preinaku tube samo ako ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovlacenje postupka i ako tuenik pristaje na preinaku. Smatrat ce se da postoji pristanak tuenika na preinaku tube ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinacenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci. 2. Subjektivno p. t.: tui neku drugu osobu umjesto prvobitno tuenog. Moe samo uz pristanak prvotuenog (ako se vec upustio u raspravljanje o glavnoj stvari) i novotuenog. Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuenika mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa. Tijek parninog postupka pred prvostupanjskim sudom Dvije faze: - pripremni postupak (utvrivanje procesnih pretpostavki i pripremanje procesne grae); -glavna rasprava (izvoenje

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
dokaza) Pripremni postupak se sastoji od: prethodno ispitivanje tube, dostava tube tueniku; pripremno roite; zakazivanje glavne rasprave. Prethodno ispitivanje tube Obligatorna procesna radnja. Provjeravanje ispunjenja procesnih pretpostavki na temelju tube i drugih poznatih mu injenica. l. 66.: Kad ustanovi da je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane l. 53. (nepotpuna tuba), ili da postoje nedostaci glede stranake sposobnosti tuitelja ili tuenika, ili nedostaci glede zakonskog zastupanja, ili nedostaci koji se odnose na ovlasti zastupnika da pokrene parnicu kad je takva ovlast potrebita, sud e radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebite radnje predviene cl. 295. i 336. Nakon prethodnog ispitivanja tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako ustanovi: 1) da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost; 2) da je tuba podnesena nepravodobno, ako je posebnim propisima odreden rok za podnoenje tube; 3) da o istom zahtjevu vec tece parnica; 4) da je stvar pravomocno presudena; 5) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba; 6) da se tuitelj pred sudom odrekao tubenog zahtjeva; 7) da ne postoji pravni interes tuitelja za podnoenje tube za utvrdenje; ili 8) da tuitelj u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz clanka 66. (2) Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim i predmet ustupa drugom sudu, ako ustanovi: 1) da nije mjesno nadlean rjeavati o tubenom zahtjevu; ili 2) da nije stvarno nadlean rjeavati o tubenom zahtjevu. Dostavljanje tube i odgovor na tubu (l. 69.-73.) Tuba s prilozima se dostavlja tueniku na odgovor u roku od 30 dana od dana primitka ispravne i potpune tube u sudu. Tuenik je duan u roku od 30 dana dostaviti pismeni odgovor na tubu. Prigodom dostave tube, sud ce pouciti tuenika o obvezi da odgovori u roku, o tome to treba sadrati odgovor i o posljedicama nedostave odgovora na tubu. U odgovoru na tubu, tuenik ce istaci procesne prigovore i ocitovati se priznaje li ili osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje sukladno cl 334. mora imati svaki podnesak. Ako tuenik osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadrati i razloge iz kojih se tubeni zahtjev osporava, cinjenice na kojima tuenik temelji svoje navode, dokaze za te cinjenice, te pravnu osnovu za navode. Kad je predvideno da stranka moe staviti prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parnicnu radnju dok se tuenik ne upusti u raspravu o glavnoj stvari, takav prigovor odnosno prijedlog moe se staviti dok sud ne primi odgovor na tubu. Kad ustvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud ce radi otklanjanja tih nedostataka postupiti sukladno odredbi cl 336. ovoga zakona. Neodgovaranje na tubu nema negativnh posljedica za tuenika. Protutuba i odgovor na protutubu l. 74.: (1) Tuenik moe u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom rocitu, podnijeti protutubu, ako je zahtjev protutube u svezi s tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protutubom trai utvrdenje kojeg prava ili pravnog odnosa o cijem postojanju ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomice odluka o tubenom zahtjevu. (2) Nakon odravanja pripremnoga rocita, protutuba se moe podnijeti samo ako tuenik na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protutube nije usmjereno na odugovlacenje postupka. (3) Protutuba se ne moe podnijeti ako je za zahtjev iz protutube stvarno nadlean vii sud. (4) Odredbe ovoga zakona o tubi i odgovoru na tubu na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na protutubu i odgovor na protutubu, ako ovim zakonom nije drukcije odredeno. Pripremno roite (l. 75.-84.) Svrha: utvrivanje uvjeta za nesmetano odvijanje parnice i prikupljanje procesne grae; odvajanje spornog od nespronog, odreivanje sutine spora, koji se dokazi mogu izvesti. Nema izvoenja dokaza. Odravanje pripremnog rocita je obvezno, osim u slucajevima u kojima sud, nakon ispitivanja tube i odgovora na tubu, ustanovi da medu strankama nema spornih cinjenica ili da zbog jednostavnosti spora odravanje p.r. nije potrebito. U pozivu za pripremno rocite sud ce izvijestiti stranke o posljedicama izostanka s p. r., kao i o tome da su dune najkasnije na p.r. iznijeti sve cinjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti sve dokaze koje ele izvesti, te na p.r. donijeti sve isprave i predmete koje ele uporabiti kao dokaz. Na pripremnom rocitu sud ima glede upravljanja postupkom sve ovlasti koje ima i na glavnoj raspravi. Vrijeme: Nakon primitka odgovora na tubu/protutubu, sud ce zakazati pripremno rocite. Ako tuenik nije dostavio odgovor na tubu, a tuitelj u tubi nije traio donoenje presude zbog proputanja, sud ce zakazati pripremno rocite nakon proteka roka za podnoenje odgovora na tubu.

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pripremno rocite odrat ce se, u pravilu, najkasnije u 30 dana od dana primitka pismenog odgovora na tubu, odnosno, od proteka roka za odgovor na tubu, ili, ako je tuenik podnio protutubu, u roku od 30 dana od primitka odgovora na protutubu. Neprisustvovanje stranaka: Ako na pripremno rocite ne dode tuitelj, a bio je uredno obavijeten, smatrat ce se da je tuba povucena, osim ako tuenik ne zahtijeva da se rocite odri. Ako na pripremno rocite ne dode uredno obavijeten tuenik, rocite ce se odrati bez njegove nazocnosti. Tijek: 1. Utvrivanje postojanja procesnih smetnji: Nakon izlaganja tube i odgovora na tubu, raspravlja se o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljnji tijek postupka. O tim se pitanjima mogu na pripremnom rocitu izvoditi dokazi kad je to potrebito. Sud ce, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, postupiti po cl 67. (odbacivanje tube ili ustupanje nadlenom sudu ako postoje smetnje za voenje postupka). Ako sud ne prihvati prigovor da postoji koja od smetnji za vodenje postupka, odluku o prigovoru donijet ce zajedno s odlukom o glavnoj stvari. 2. Razjanjavanje pitanja koja se tiu predmeta spora: U daljnjem tijeku p. r. raspravlja se o prijedlozima stranaka i cinjenicnim navodima kojima obrazlau svoje prijedloge. Sud ce prema rezultatima rasprave na p. r. odluciti o cemu ce se raspravljati i koji ce se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke sud ce odbiti i u rjeenju naznaciti razlog odbijanja. Protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba. Sud nije u daljnjem tijeku parnice vezan za svoja rjeenja iz ovoga clanka. Ako pred istim sudom tece vie parnica izmedu istih osoba ili u kojim je ista osoba protivnik raznih tuitelja ili raznih tuenika, sud moe, uz suglasnost stranaka, rjeenjem spojiti sve te parnice, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi. Za sve spojene parnice sud ce donijeti zajednicku presudu. Sud moe, uz suglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tube, te ce nakon svretka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima. Ova se rjeenja mogu, u pravilu, donijeti najkasnije na pripremnom rocitu ili do pocetka glavne rasprave, ako pripremno rocite nije odrano. Protiv ovih rjeenja nije doputena posebna alba. Zakazivanje rocita za glavnu raspravu Na pripremnom rocitu sud ce rjeenjem odrediti: 1) dan i sat odravanja glavne rasprave; 2) pitanja o kojima ce se raspravljati na glavnoj raspravi; 3) dokaze koji ce se izvesti na glavnoj raspravi; 4) osobe koje ce biti pozvane na glavnu raspravu. Glavna ce se rasprava, u pravilu, odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnoga rocita. Sud ce na rocite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile nazocne na pripremnom rocitu, kao i svjedoke i vjetake koje je na pripremnom rocitu odlucio pozvati. U pozivu za glavnu raspravu, sud ce obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka s rocita. Glavna rasprava (l. 97.-122.) Jezgro postupka. Obligatorna. Glavna funkcija: utvrivanje pravno relevantnih injenica kao osnova presude sud moe zasnovati odluku samo na procesnoj grai koja je bila predmet usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja. Sastoji se u pravilu od vie roita koja su procesnopravno jedinstvo pa su stranke slobodne da procesne radnje poduzimaju u cijelom toku glavne rasprave. Ako sudi vijee funkcija rukovoenja g. r. je povjerena predsjedniku vijea. Dostavljanje (l. 337.-355.) Procesnopravna djelatnost uruivanja pismena adresatima (procesna radnja suda). Omoguava svakoj stranci da zauzme stav prema radnjama druge i suda u slubi naela kontraditkornosti. 1. Nain d.: preko pote, ovlatene pravne osobe registrirane za obavljanje poslova dostave, ovlatene slubene osobe suda, diplomatskim putem. 2. Adresat d.: fizickim osobama osobno, ako zakonom nije drukcije odredeno; tijelima vlasti i pravnim osobama - osobi ovlatenoj za primanje pismena, ako se takva osoba ne zatekne uposleniku koji se zatekne; kad stranku zastupa zakonski zastupnik/punomocnik, zakonskom zastupniku odnosno punomocniku. Ako ima vie z. z./punomocnika, dovoljno je jednome. Dostava odvjetniku moe se obaviti i predajom osobi koja je zaposlena u uredu. vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog, rijecnog, pomorskog i zracnog prometa - i preko njihova

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
stoera, odnosno neposrednog starjeine. osobama lienim slobode - preko uprave zatvora pravnoj osobi - i putem njezine poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice. Dostava pravnoj osobi koja ima sjedite u inozemstvu, - i putem njezina zastupstva, odnosno predstavnitva u Bosni i Hercegovini ili Federaciji. 3. Vrijeme i mjesto dostave: svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu fizicke osobe, u sjeditu tijela vlasti, u uredu pravne osobe, ili u sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne. Dostava se moe obaviti na bilo kojem mjestu, ako se obavlja osobnim urucenjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti. D. putem pote: preporucenom poiljkom s povratnicom, obicnom pismonosnom poiljkom, uz obrazac o potvrdi primitka . D. preko ovlatene pravne osobe ili ovlatene slubene osobe suda: a) Dostava fizickim o.: osobno ili odraslom clanu domacinstva koji je duan primiti, a ako ih nema kuepazitelju ili susjedu ako oni pristanu. Na radnom mjestu,ako se tu ne zatekne, osobi koja tu radi, ako pristane. Kad se dostava uini navedenim osobama, osoba kojoj se pismeno imalo dostaviti o tome ce biti pismeno obavijetena. Ako se pismeno ne moe dostaviti na navedene naine, a dostavljac ustanovi da osoba stanuje na toj adresi, ostavit ce u stanu ili pribiti na vrata, pismenu obavijest da ce pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga moe preuzeti u roku od 15 dana. Dostava ce se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, protekom 15 dana. Ako se dostavlja tuba pa se tuenik ne zatekne na adresi poziva ga se da bude odreeng dana na toj adresi, a tek nakon toga se postupa kao gore. Ako je tuenik nepoznatog boravita dostava ce se obaviti istodobnim objavljivanjem pismena na oglasnoj ploci suda i u najmanje jednim dnevnim novinama. Dostava se smatra obavljenom protekom 15 dana od dana objavljivanja. Osoba kojoj se dostava obavlja, bit ce obavijetena o objavi slanjem pismene obavijesti na adresu njezinog posljednjeg poznatog boravita. b) Dostava pravnim osobama: Ako se dostava ne moe obaviti, a adresa nije izmijenjna postupa se isto kao i s fizikim osobama. Isto ako je adresa nepoznata. Odbijanje primitka: Ako neka od osoba koja je duna primiti pismeno to odbije, dostavljac ce pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili ce ga pribiti na vrata. Na dostavnici ce zabiljeiti dan, sat i razlog odbijanja primitka, te mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena. Dostavnica: Dostavnicu potpisuju primatelj i dostavljac. Primatelj ce na dostavnici citko, slovima, napisati dan primitka, svoje ime i prezime i u kojem svojstvu prima pismeno. Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavljac ce to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena. Kad je prema odredbama ovoga zakona pismeno predano drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici ce dostavljac naznaciti odnos tih dviju osoba. Ako se dostava obavlja na druge naine, dostavljac ce to naznaciti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava pokuana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest. Ako je na dostavnici netocno ili necitko naznacen nadnevak dostave ili je dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i na drugi nacin. Punomocnik i zastupnik za primanje pismena: Tuitelj ili njegov zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, a nemaju punomocnika u BiH, duni su vec prigodom podnoenja tube imenovati punomocnika za primanje pismena. Ako ne, sud poziva da imenuju punomonika, inae tubu odbacuje. Za tuenika vrijedi isto, inae e mu ga sud postaviti. Ako vie osoba zajednicki tue, a nemaju zajednickog zakonskog zastupnika, odnosno punomocnika, sud ih moe pozvati da u odredenom roku imenuju zajednickog punomocnika za primanje pismena. Ako tuitelji u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomocnika, sud ce jednog od njih odrediti za zajednickog punomocnika za primanje pismena. Isto vrijedi i kada je vie osoba osoba tueno, kao jedinstveni suparnicari. Zastoj postupka Procesno-pravna situacija koja ne ukida parnicu kao procesno-pravni odnos, nego samo zaustavlja njen tijek dok postoje odreene okolnosti. Razlikuje se od faktikog diskontinuiteta parnice koje ne proizvodi nikakve procesnopravne uinke (kada je sud ovlaten da zastane s postupkom do nastupanja odreenog stanja npr. ako donosi meupresudu sud zastaje s postupkom do njene pravosnanosti). Prekid postupka (l. 378.-382.) Zastoj do kojeg dolazi kada se u toku parnice pojave odreene smetnje odvijanju parnice. 1. Obligatorni: neke injenice samim postojanjem vode do prekida (nedostaju procesne pretpostavke). To su: 1) smrt ili gubitak parnicne sposobnosti stranke, a nema punomocnika u toj parnici; 2) smrt zakonskog zastupnika, prestanak ovlatenje za zastupanje, a stranka nema punomocnika u toj parnici; 3) prestanak pravne osobe odnosno zabrana rada; 4) nastup pravnih posljedica otvaranja stecajnog postupka;

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5) zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu; 6) ako je drugim zakonom odredeno. 2. Fakultativni: sud moe prekinuti postupak 1) ako je odlucio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju; 2) ako se stranka nalazi na podrucju koje je zbog izvanrednih dogadaja, kao to su poplave i slicno, odsjeceno od suda. 3) ako se odluka o tubenom zahtjevu ne moe donijeti prije no to bude donesena odluka u postupku u povodu privrednog prijestupa ili u kaznenom postupku. Posljedice prekida: prestaju teci svi rokovi za obavljanje parnicnih radnji. sud ne moe poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio nakon zakljucenja glavne rasprave, moe na temelju te rasprave donijeti odluku. parnicne radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni ucinak. Njihov ucinak pocinje tek nakon to postupak bude nastavljen. Nastavak postupka: nakon otklanjanja smetnje (kada nasljednik, staratelj novi zakonski zastupnik, steajni upravitelj ili pravni sljednici pravne osobe preuzmu postupak; kad se prejudicijelni postupak pravosnano okona) Do nastavka dolazi na inicijativu stranke na ijoj je strani nedostatak (osim kaod prejudcijelnog pitanja kad sud ex offo nastavalja postupak. Dokazivanje Djelatnost prikupljanja, izvoenja i ocjene dokaza. Predmet dokazivanja Teret dokazivanja

Dokazna sredstva Izvoenje d. Ocjena d. Predmet dokazivanja Dokazuju se: - pravno relevantne injenice; -pravila iskustva Pravna pravila nisu nikada predmet dokazivanja Ne dokazuju se: priznate injenice (mogu je opoziv priznanja; iznimno sud moe narediti dokazivanje ako smatra da stranke idu na to da raspolau zahtjevom kojim ne mogu raspolagati); opepoznate injenice (notoria); pretpostavljene injenice (druga strana moe ih obarati); injenice utvrene krivinom presudom Teret dokazivanja Prikupljanje dokaza je na strankama i na sudu. Ako sud moe iz prezentiranih dokaza izvesti zakljuak, ne primjenjuju se pravila o teretu dokaza (pravila materijalnog prava), nego tek ako to nije mogue. Svaka stranka duna je dokazati cinjenice na kojima temelji svoj zahtjev. Sud ce naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje odluke, a koje stranke nisu predloile, ako ustanovi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati Dokaz vrste dokaza Dokazne injenice ili dokazni osnov su sve inj. iz kojih sud crpi saznanja o tonosti pravno relevantnih injenica. Dokazna sredstva: izvori iz kojih crpi saznanja Dokazi (dokazane injenice) mogu biti neposredni (npr. tekst ugovora kao dokaz o postojanju ugovora) i posredni (indicije) Dokazna sredstva Svjedoci (l. 137.-146.): fizike osobe koje iznose saznanja o injenicama Opa sposobnost svjedoenja: svaka osoba; svaki graanin ima dunost istinitog svjedoenja Posebna sposobnost svjedoenja: za pojedinu parnicu ne moe: sudac, vjetak, stranka, zakonski zastupnik Ogranienja svjedoenja: Ne moe se sasluati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost cuvanja slubene ili vojne tajne, dok je nadleno tijelo ne oslobodi te dunosti. Svjedok moe uskratiti svjedocenje: o onome to mu je stranka kao svom punomocniku povjerila; o onome o cemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedala; o cinjenicama to ih je svjedok saznao kao odvjetnik, lijecnik ili u obavljanju drugog poziva ili druge djelatnosti, ako postoji

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
obveza da se kao tajna cuva ono to se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti. Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja: ako bi odgovorom izloio opasnosti od kaznenog gonjenja sebe ili srodnike po krvi u pravoj liniji, u pobocnoj liniji do treceg stupnja zakljucno, bracnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja i onda kad je brak prestao, izvanbracnog druga ili njegove srodnike do drugog stupnja, te skrbnika ili staranika, posvojitelja ili posvojenika. Izvoenje dokaza sasluanja svjedoka: Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se sasluati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave. Svjedoci se sasluavaju pojedinacno i bez nazocnosti svjedoka koji ce se kasnije sasluavati. Svjedoka ispituje stranka koja ga je predloila, a nakon toga suprotna stranka. Sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku. Vjetaci (l. 147.-162.) Struna osoba koja raspolae zanjima potrebnim za dokazivanje. Sadraj vjetaenje odreuje sud (utvrivanje injenica, a moe i izvoenje zakljuaka). Na prijedlog stranke (druga str. se oituje, ako se ne sporazume o osobi koja vjetaka i predmetu i obujmu vjetacenja, odluku donosi sud - rjeenje) Razlika svjedokastrunjaka i vjetaka Jedan ili vie vjetaka (prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka), strune ustanove. Vjetaci su duni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i miljenje. Osloboenje od vjetaenja: iz razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje, te iz drugih opravdanih razloga. Izuzee: iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudac. Zahtjev prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem (osim ako je za razloge saznala kasnije). Protiv rjeenja kojim se prihvaca ili odbija zahtjev za izuzece nije doputena posebna alba. Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najkasnije 8 dana prije rocita za glavnu raspravu. Sud ocjenjuje miljenje vjetaka po naelima slobodne ocjene dokaza. Sasluanje stranaka (l. 163.-168.) Razlika informativnog sasluanja stranaka (da se prikupi procesna graa tuvrdi to je meu strankama sporno i sl.) i s. s. kao dokaznog sredstva. Na prijedlog stranke, moe samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. Za stranku koja nema parnicnu sposobnost sasluat ce se njen zakonski zastupnik. Sud moe odluciti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika, saslua sama stranka. Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda niti se moe prisiliti na davanje iskaza. Odredbe o izvodenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivat ce se i pri izvodenju dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije to drugo propisano. Isprave (l. 132.-136.) Svaki tjelesni predmet na kome je znacima izraena neka misao. Stvarna dokazna sredstva. Vrste: 1. s obzirom na sadraj: dispozitivne ili konstitutivne (ugovor) i dokazne ili dokumentarne (poslovna prepiska). 2. s obzirom na formu: konstitutivne (forma ad solemnitatem) i deklaratorne (forma ad probationem) 3. s obzirom na izdavatelja: javne (nadleni organ, prpisan forma, u okviru nadlenosti) i privatne. Dokazna snaga: slobodna ocjena dokaza kod privatnih; presumpcija autentinosti i istinitosti javne. Ako medunarodnim ugovorom nije to drugo odredeno, inozemne javne isprave koje su propisno ovjerovljene imaju, uz uvjet uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domace javne isprave. Stranka je duna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud moe tu stranku pozvati da podnese ispravu. Stranka ne moe uskratiti podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rijec o ispravi koju je po zakonu duna predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njezin sadraj cijeni zajednickom za obje strane. Sud moe, na prijedlog stranke, narediti trecoj osobi da podnese ispravu samo kad je ona po zakonu duna pokazati ju ili ju podnijeti ili kad je rijec o ispravi koja je po svojm sadraju zajednicka za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu. Pravomocno rjeenje o dunosti trece osobe da podnese ispravu moe se ovriti prema pravilima ovrnoga postupka. Sud ce ovo rjeenje po slubenoj dunosti dostaviti nadlenom ovrnom sudu radi prisilne ovrhe. Oevid (l. 130.-131.) Ocevid se poduzima kad je za utvrdivanje koje cinjenice ili za razjanjenje koje okolnosti potrebito neposredno opaanje suda.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ocevid se moe obavljati i uz sudjelovanje vjetaka. Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod trece osobe, kod tijela vlasti ili kod pravne osobe kojoj je povjereno obavljanje javne ovlasti, na odgovarajuci ce se nacin primjeniti odredbe cl. 134. do 136. ZZP o pribavljanju isprava od ovih tijela ili pravnih osoba. Osiguranje dokaza (l. 169.-173.) Procesna sutanova koja omoguava izvoenje dokaza prije ili izvan glavne rasprave u sluajevima kada bi izvoenje kasnije bilo oteano ili nemogue. Uvjeti: - opasnost; - prijedlog za osiguranje dokaza. Kad se trai prije pokretanja postupka, te u iznimnim slucajevima, ako je postupak u tijeku, nadlean je nii sud prvog stupnja na cijem se podrucju nalaze dokazi. Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza sud ce dostaviti protivniku, ostavljajuci mu odgovarajuci rok za odgovor (iznimno ako postoji opasnost, i bez oitovanja). Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi sudjelovanja na rocitu za izvodenje dokaza, postaviti privremenog zastupnika. Protiv rjeenja suda kojim se prihvaca prijedlog za osiguranje dokaza, te protiv rjeenja kojim se odlucuje da izvodenje dokaza zapocne prije nego to se rjeenje dostavi protivniku, nije doputena alba. Izvoenje i ocjena dokaza Svaka stranka duna je dokazati cinjenice na kojima temelji svoj zahtjev. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. Sud ce slobodnom ocjenom dokaza ustanoviti cinjenice na temelju kojih ce donijeti odluku. Sud ce naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje odluke, a koje stranke nisu predloile, ako stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. Ne treba dokazivati cinjenice koje je stranka priznala pred sudom tijekom parnice. Ako stranka porekne cinjenice koje je priznala, sud ce ocijeniti hoce li te cinjenice cijeniti priznatim ili osporenim. Cinjenice cije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se moe dokazivati da te cinjenice ne postoje, ako zakonom nije to drugo odredeno. Ne treba dokazivati cinjenice koje su opcepoznate. Ako sud na temelju ocjene izvedenih dokaza ne moe sa sigurnocu ustanoviti koju cinjenicu, o postojanju te cinjenice zakljucit ce primjenom pravila o teretu dokazivanja. Na prijedlog stranke, podnesen najkasnije na pripremnom rocitu, sud moe odluciti da se odredeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). Sudija zamoljenog suda ima pri izvodenju dokaza sve ovlasti koje ima sudac kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi. Protiv rjeenja suda kojim se odreduje izvodenje dokaza pred zamoljenIm sudom nije doputena posebna alba. Ako se zbog iznimnih okolnosti koji dokaz ne moe izvesti u rokovima predvidenim ovim zakonom, sud rjeenjem moe odrediti rok za izvodenje dokaza. Kad odredeni rok protekne, rasprava ce se provesti bez obzira na to to odredeni dokaz nije izveden. Parnini trokovi (l. 383.-405.) Sastoje se: - sudske takse; - trokovi stranaka i zastupnika izazvani radnjama u parnici i povodom nje. Snose ih stranke (prethodno ona koja ih je izazvala, a na kraju ona koja je izgubila). Ne smiju biti prepreka za ostvarenje pravne zatite. Sud ne moe odbaciti tubu zato to stranka nije platila takse, ali moe zahtijevati prinudno izvrenje. Prethodno snoenje trokova: Kad stranka predloi izvodenje dokaza, duna je unaprijed poloiti svotu potrebitu za podmirenje trokova. Kad izvodenje dokaza predloe obje stranke, sud ce odrediti da svotu potrebitu za podmirenje trokova poloe obje stranke na jednake dijelove. Sud ce odustati od izvodenja dokaza ako svota potrebita za podmirenje trokova ne bude poloena u roku koji odredi sud, osim ako sud po slubenoj dunosti odredi izvodenje dokaza (ako stranke ne upalte predujam trokova za izvodenje dokaza isplatit ce se iz sredstava suda). Konano snoenje trokova: Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duna je protivnoj stranci naknaditi trokove. Ako stranka djelomice uspije u parnici, sud moe, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje trokove ili da jedna stranka naknadi drugoj razmjeran dio trokova. Pri odlucivanju koji ce se trokovi stranci naknaditi, sud ce uzeti u obzir samo trokove koji su bili potrebiti radi vodenja parnice. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge trokove, odmjerit ce se takvi trokovi sukladno tarifi. Stranka je duna neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranci trokove koje je prouzrocila svojom krivnjom ili slucajem koji se njoj dogodio. Ako nije bilo povoda za podnoenje tube, tuitelj ce naknaditi tueniku parnicne trokove. Tuitelj koji povuce tubu duan je protivnoj stranci naknaditi trokove, osim ako je povlacenje tube uslijedilo nakon

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
udovoljenja zahtjevu od tuenika. Stranka koja odustane od pravnog lijeka duna je protivnoj stranci naknaditi trokove nastale u povodu pravnoga lijeka. Svaka stranka podmiruje svoje trokove ako je parnica zavrena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drukcije ugovoreno. Suparnicari podmiruju trokove na jednake dijelove. Ako postoji znatna razlika glede njihova udjela u predmetu spora, sud ce prema razmjeru tog udjela odrediti koliki ce dio trokova naknaditi svaki od suparnicara. Suparnicari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za trokove dosudene protivnoj strani. Za trokove prouzrocene posebnim parnicnim radnjama pojedinih suparnicara, ostali suparnicari ne odgovaraju. O naknadi trokova odlucuje sud na zahtjev stranke bez raspravljanja. Zahtjev za naknadu trokova stranka je duna staviti najkasnije do zavretka raspravljanja koje prethodi odlucivanju o trokovima. O zahtjevu za naknadu trokova sud ce odluciti u presudi ili rjeenju kojim se zavrava postupak pred tim sudom. U tijeku postupka sud ce posebnim rjeenjem odluciti o naknadi trokova samo kad pravo na naknadu trokova ne ovisi o odluci o glavnoj stvari. Kad sud preinaci odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tubu, odlucit ce o trokovima cijeloga postupka. Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno sudenje, ostavit ce da se o trokovima postupka u povodu pravnog lijeka odluci u konacnoj odluci. Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na rjeenje ako se istodobno ne napada i odluka o glavnoj stvari. Oslobodenje od placanja trokova: Sud ce osloboditi placanja trokova postupka stranku koja prema svom opcem imovnom stanju ne moe podmiriti te trokove bez tete za nuno uzdravanje svoje i svoje obitelji. Oslobodenje od placanja trokova obuhvaca pristojbe i predujam za trokove svjedoka, vjetaka, ocevida, prijevoda i sudskih oglasa. Sud moe osloboditi stranku placanja svih trokova ili jednog dijela trokova. Protiv rjeenja suda kojim se prihvaca prijedlog stranke za oslobodenje od placanja trokova postupka nije doputena alba. Predujam za trokove od cijeg je placanja stranka oslobodena isplatit ce se iz sredstava suda. Ako je protivnik stranke koja je oslobodena placanja trokova postupka obvezan naknaditi parnicne trokove, a ustanovi se da on nije u stanju te trokove platiti, sud moe naknadno odrediti da trokove plati u cijelosti ili djelomice stranka koja je slobodena placanja trokova postupka iz onog to joj je dosudeno. Time se ne dira u pravo te stranke da za ono to je platila trai naknadu od protivnika. Dispozitivne radnje kojima se okonava postupak Radnje kojima stranke slobodno disponiraju zahtjevom (priznanje zahtjeva, odricanje, povlaenje tube, sudsko poravnanje) Povlaenje tube: (l. 59) procesnaradnja kojom tuitelj odustaje od pravne zatite u pokrenutoj parnici, ali ne i uope. Posljedica je gaenje parnice. Tuitelj moe povuci tubu bez pristanka tuenika prije nego to je tuba dostavljena tueniku. Tuba se moe povuci i nakon dostave tueniku, sve do zakljucenja glavne rasprave, ako tuenik na to pristane. Ako se tuenik u roku od osam dana od dana obavijesti o povlacenju tube ne ocituje o tome, smatrat ce se da je pristao na povlacenje. Povucena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovo podnijeti. Medijacija i sudska nagodba (l. 86.-93.) Najkasnije na pripremnom roitu, sud moe predloiti strankama da spor rijee u postupku medijacije, kako je predvideno posebnim zakonom. Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zakljucenja glavne rasprave. Stranke mogu zakljuciti nagodbu o predmetu spora u tijeku cijelog postupka. Sud ce, na pripremnom rocitu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljuce sudsku nagodbu. U cilju doprinosa nagodbi sud moe strankama predloiti kako da se nagode, vodeci racuna o eljama stranaka, prirodi spora, odnosima medu strankama i drugim okolnostima. Sudska se nagodba moe odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio. Pred sudom se ne moe zakljuciti nagodba glede zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati. Kada sud donese rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, zastat ce s postupkom dok to rjeenje ne postane pravomocno. Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zakljucena kad stranke potpiu zapisnik. Nagodba sadri i sporazum o trokovima. Sudska nagodba ima snagu ovrnog naslova. Sudska se nagodba moe pobijati samo tubom. Sudska se nagodba moe pobijati ako je zakljucena u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. Tuba se moe podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana zakljucenja sudske nagodbe. Sud ce u tijeku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti vodi li se parnica o predmetu o kojem je ranije bila zakljucena sudska nagodba i ako ustanovi da se parnica vodi o predmetu o kojem je zakljucena sudska nagodba, odbacit ce tubu. Obrambene radnje tuenoga Prigovori:

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. procesnopravni: ukazuje na nedostatke glede procesnih pretpostavki nedostatak na koje sud pazi ex offo (nadlenost, sposobnsot stranaka, nedostaci vezani za predmet spora presuena stvar i sl.) usmjereni na odbacivanje tube kao nedoputene 2. materijalnopravni: osporavanje osnovanosti t. z. , injenine i pravne tvrdnje. Istiui ih upustio se uraspravljanje o meritumu. Po sadraju se dijele: A) injenice koje spreavaju nastanak prava (nitavost ugovora) B) injenice koje izazivaju prestanak prava (ispunjenje duga) C) injenice koje uskrauju ostvarenje prava: mogu biti - peremptorni trajno ukidaju zahtjev - prigovor zastare); - dilatorni (odgaaju zahtjev nedospjelost duga). Mogu biti injenine tvrdnje kojima osporava istinitost injenica na kojima tuitelj tui (spor o injenicama) i pravne tvrdnje (iz injenica koje je iznio tuitelj ne proizlazi pravo spor o pravu) Prigovor kompenzacije Ako je izvrena izvan parnice nema vie predmeta spora civilnopravna k. Ako se istakne u parnici to je materijalnopravni prigovor koji ima procesno djelovanje. Uinak prestanka obveze ne nastaje isticanjem prigovora nego tek odlukom suda (sudsko prebijanje) Ako se postupak ne zavri presudom (povlaenje tube i sl.) ne nastaju uinci kompenzacije. Potraivanje tuenog se moe kompenzirati samo do visine tubenog zahtjeva. Moe se istai samo do zakljuenja glavne rasprave. U albenom postupku se ne moe isticati Protutuba (l. 74.) Tuba tuenika za ostvarenje samostalnog zahtjeva. Moe biti: obrambena i defanzivna. Tuenik moe u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom rocitu, podnijeti protutubu, ako je zahtjev protutube u svezi s tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protutubom trai utvrdenje kojeg prava ili pravnog odnosa o cijem postojanju ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomice odluka o tubenom zahtjevu. Nakon odravanja pripremnoga rocita, protutuba se moe podnijeti samo ako tuenik na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protutube nije usmjereno na odugovlacenje postupka. Protutuba se ne moe podnijeti ako je za zahtjev iz protutube stvarno nadlean vii sud. Odredbe zakona o tubi i odgovoru na tubu na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na protutubu i odgovor na protutubu, ako zakonom nije drukcije odredeno. O protutubi sud moe dluiti meupresudom. Vrste: Koneksna: zahtjev iz protutube zasniva se na istom injeninom osnovu kao i zahtjev iz tube (npr. Iz istog ugovora) Prejudicijelna: da se utvrdi (ne)postojanje pravnog odnosa od kog zavisi odluka o tubenom zahtjevu (npr. tvrdi da ugovor ne postoji), ako ima pravni interes da se pravosnano utvrdi o prejudicijelnom spornom odnosu. Kompenzacijska: kada je njegovo potraivanje vee od potraivanja tuitelja pa ima interes da se cijelo potraivanje utvrdi pravosnanom presudom (a ne prigovorom kompenzacije koji djeluje samo do visine tubenog z.) Sudske odluke (l. 174.-202.) Stav suda prema raznim pitanjima izraava se u sudskim odlukama. Vrste: presude i rjeenja (ne odluuje o predmetu spora nego o drugim pitanjima koja se tiu spora; zatita posjeda; platni nalog) Presuda (l. 176.-197.) Odluka o predmetu spora, o osnovanosti glavnog i sporednih zahtjeva. Ako postoji vie zahtjeva, o svim zahtjevima odluuje jednom presudom; silogistika operacija. Oduke u presudi: Sud moe naloiti tueniku da obavi odredenu cinidbu samo ako je ona dospjela do zakljucenja glavne rasprave. (iznimke: zahtjev za uzdravanje). Ako je tuitelj traio odreenu stvar, ali je izjavio da je voljan umjesto stvari primiti novcanu svotu, sud ce izreci da se tuenik moe osloboditi plaanjem) Kad se stranci u presudi nalae izvriti cinidbu, odreuje se rok, ako posebnim propisima nije drukcije odredeno, rok je 30 dana (u mjenicnim i cekovnim sporovima 15 dana). Rok za izvrenje cinidbe pocinje teci prvoga dana nakon donoenja presude, odnosno, prvoga dana nakon dostave prijepisa presude. Presuda zbog proputanja i presuda drugostupanjskoga suda donesena bez rasprave, dostavlja se strankama Donoenje, pismena izrada i dostava presude Sud ce donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljucenja glavne rasprave. Nakon zakljucenja glavne rasprave, sud ce nazocne stranke obavijestiti o nadnevku donoenja presude. Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomocnici, duni su sami preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud nece dostavljati presudu. Ako su stranke bile uredno obavijetene o nadnevku donoenja presude, rok za albu protiv presude pocinje teci prvoga narednoga dana nakon donoenja presude. U iznimnim okolnostima, sud moe na zahtjev stranke odluciti da se dostava presude obavi na nacin predviden odredbama o dostavi.

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izvornik presude potpisuje sudac. Pismeno izraena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloenje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnoga lijeka protiv presude. Uvod: naziv suda, ime i prezime suca, ime i prezime i prebivalite, odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljucenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika koji su toj raspravi bili nazocni, te dan kad je presuda donesena. Izreka: odluku o prihvatu ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ticu glavne stvari i sporednih traenja, te odluku o postojanju ili nepostojanju trabine istaknute radi prebijanja. Obrazloenje: zahtjeve stranaka i njihove navode o cinjenicama na kojima se ti zahtjevi temelje, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud utemeljio presudu. U obrazloenju presude zbog proputanja, presude na temelju priznanja ili presude na temelju odricanja, iznijet ce se samo razlozi koji opravdavaju donoenje takvih presuda. Ispravak presude Pogreke u imenima i brojevima, i druge ocite pogreke u pisanju i racunanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit ce sud u svako doba. Ispravak ce se obaviti posebnim rjeenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama ce se dostaviti prijepis rjeenja. Ako izmedu izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost glede koje odluke sadrane u izreci presude, strankama ce se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje pr ijanji prijepis presude. U takvom slucaju rok za izjavu pravnoga lijeka glede ispravljenog dijela presude tece od dana dostave ispravljenog prijepisa presude. O ispravku presude sud moe odluciti bez sasluanja stranaka. Pravomonost presude Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravomocna. Sud tijekom cijeloga postupka po slubenoj dunosti pazi je li stvar pravomocno presudena, i ako ustanovi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je vec pravomocno odluceno, odbacit ce tubu. Ako je u presudi odluceno o trabini koju je tuenik istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju te trabine postaje pravomocna. Sud je vezan za svoju presudu cim je donesena. Presuda prema strankama ima ucinak od dana donoenja, a u slucajevima u kojima strankama prema odredbama zakona presudu dostavlja sud od dana kada im je dostavljena. Pravomonost znai da se presuda osamostaljuje nitavost procesnih radnji koje su joj prethodile nema utjecaja na pravomonost moe se u postupku pravnih lijekova presuda ponititi ali ako do pobijanja ne doe presuda je punovana usprkos povreda normi (naelo pravne sigurnosti). Nepostojea presuda: nema je u zakonu teorija kada je nije donio sud,ako je izvan sudske nadlenosti, kada nije objavljena (otpremljena) Presuda bez djelovanja: (teorija): kada je donesena prema subjektu koji nije pod jurisdikcijom suda, prema osobi koja je prestala postojati; donesena nakon povlaenja tube i sl. Vrste presuda I. Prema vrsti pravne zatite: 1. Kondemnatorna: povodom kond. tube ako sud udovolji zahtjevu (ako ga odbija utvrujua jer samo utvruje da je tubeni zahtjev neosnovan). Dio o trokovima uvijek je kondmenatoran. Podobna za prinudno izvrenje. 2. Deklaratorna: povodom delk. t. utvruje ne/postojanje pravnog odnosa. Ninsu podobne za izvrenje. 3. Konstitutivna: t. z. upravljen na promjenu u pravnim odnosima utvruje pravo na promjenu i ostvaruje tu promjenu. II. Prema predmetu odluivanja: 1. Konana: po novom ZPP mora biti potpuna (odluuje o svim zahtjevima) tj. vie nema mogunosti donoenja djelomine presude (samo o nekim zahtjevima) 2. Dopunska: Ako je sud propustio odluciti o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima, a koji su vec raspravljeni, stranka moe u roku od 30 dana od primitka presude predloiti parnicnom sudu da se presuda dopuni. Kad sud nade da je prijedlog za dopunu presude utemeljen, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave donijet ce, u roku od 8 dana, presudu o zahtjevu koji nije rijeen. Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i alba protiv presude, prvostupanjski ce sud zastati s dostavom te albe drugostupanjskom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke. Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena alba, ta alba zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostavit ce se drugostupanjskomu sudu. Ako se prvostupanjska presuda pobija albom samo zato to prvostupanjski sud nije presudom odlucio o svim zahtjevima

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
stranaka koji su predmet parnice, alba ce se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda. Presuda na temelju priznanja Ako tuenik do zakljucenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud ce bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaca tubeni zahtjev (presuda na temelju priznanja). Sud nece donijeti presudu na temelju priznanja i kad je udovoljeno potrebitim uvjetima, ako nade da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati. Priznanje tubenog zahtjeva, na rocitu ili u pismenom podnesku, tuenik moe i bez pristanka tuitelja opozvati do donoenja presude. Treba je razlikovati od priznanja injenica. Priznanje ne smije biti simulirano i uinjeno radi ostvarenja nedozvoljenog cilja. Ne moe se pobijati radi pogreno utvrenog injeninog stanja niti radi pogrene primjene materijalnog prava, budui da tueni odreuje priznanjem sadraj presude. Presuda na temelju odricanja Ako se tuitelj do zakljucenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud ce bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev (presuda na temelju odricanja). Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenika. Tuitelj moe do donoenja presude, na rocitu ili u pisanom podnesku, opozvati odricanje od tubenoga zahtjeva bez pristanka tuenika. Treba je razlikovati od povlaenja tube kojim tuilac odustaje od pravne zatite u konkretnom sporu ali se ne odrie sudske zatite ubudue kao ovdje disponira svojim pravom. Presuda zbog proputanja Kad tuenik, kome je uredno dostavljena tuba u kojoj je tuitelj predloio donoenje presude zbog proputanja, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud ce donijeti presudu kojom se prihvaca tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja), osim ako je tubeni zahtjev ocigledno neutemeljen. Tubeni zahtjev je ocigledno neutemeljen: 1) ako je tubeni zahtjev ocigledno protivan cinjenicama navedenim u tubi; 2) ako su cinjenice na kojima se temelji tubeni zahtjev u protivnosti s dokazima koje je sam tuitelj predloio ili s opcepoznatim cinjenicama. Ako je zahtjev ocigledno neutemeljen, sud ce donijeti presudu kojom se odbija tubeni zahtjev. Presuda zbog proputanja nece se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati. Protiv presude zbog proputanja nije doputena alba, ali tuenik moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje. Pravodobno podnesen prijedlog sprjecava da presuda zbog proputanja postane pravomocna. Rjeenja Odluka o procesnim pitanjima, iznimno o tubenom zahtjevu (zatita posjeda). Dijele se: 1. kojima se postupak okonava bez odluivanja o osnovanosti tubenog zahtijeva (t. se odbacuje kao nedoputena; konstatira se da je parnica okonana dispozitivnom radnjom stranke). Ovim je rjeenjem sud vezan i stranke imaju pravo na albu. Moraju sadravati sve dijelove kao presuda. 2. odluke o upravljanju postupkom: sud nije vezan; samostalna alba esto nije doputena; unose se u zapisnik. Sva rjeenja donesena na roitu objavljuju se, ostala se dostavljaju ako je protiv njih dozvoljena posebna alba ili ako se na osnovu njih moe traiti ovrha ili to zahtijeva upravljanje parnicom. Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njima odbija prijedlog stranke ili se rjeava o oprenim prijedlozima stranaka. Ako se stranci nalae rjeenjem izvrenje neke radnje odreuje joj se rok (parcijski), u pravilu 15 dana Pravosnanost presude (196.-197.) Pravosnanost je u slubi pravne sigurnosti (rtvovanje pravilnosti i zakonitosti). Osigurava snagu presude i ogleda se u djelovanju presude. Presuda ne stjee svojstvo pravosnanosti donoenjem iako od tog trenutka obvezuje sud (ne moe je sam ukinuti ili preinaiti), nego to zavisi od stranaka (hoe li uloiti pravni lijek pa e se postupak okonati u drugom stupnju). Vrste pravosnanosti: I. procesna (formalna): presuda koja se vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekom. Stjee se: istekom roka za albu; odricanjem ili odustankom od pravnog lijeka; donoenjem drugostupanjske presude 1. i 2. nastupaju za svaku stranku u razliito vrijeme (tzv. podjeljena pravosnanost), 3. istovremeno (jedinstvena p.) II. Materijalna: tie se sadraja presude i ogleda se u njenom djelovanju, i to: Res idudicata: iskljueno je pokretanje nove parnice o istom predmetu izmeu istih stranaka (ne bis in idem) pravomona

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
presuda je zakon za stranke, time se osigurava naelo pravne sigurnosti (i ekonominosti). Pretpostavka istinitosti (res iudicata pro veritate habetur) Djelovanje presuene stvari: negativna procesna pretpostavka na koju sud pazi ex offo (apsolutno bitna povreda) isti tubeni zahtjev (bez obzira to ga tuitelj temelji na drugom injeninom ili pravnom osnovu) se odbacuje. Prejudicijeno djelovanje: svaki dravni organ vezan je presuenom stvari ako se predmet te odluke pojavljuje kao prethodno pitanje Uvjet za izvrnost presude: u pravilu. Granice pravosnanosti: 1. objektivne: s obzirom na predmet pravosnanou je obuhvaen samo tubeni zahtjev, tj. dispozitiv (ukljuuje i odluku o prejudicijenom pitanju i o protuzahtjevu). Svojstvo pravosnanosti ne stjeu elementi raspravljanja koji se unose u obrazloenje odluke (injenice i opa pravila na kojima se temelji odluka, ono to je sud o njima rekao u obrazloenju ne vezuje sud u drugom predmetu; niti prigovori tuenika (osim prigovora kompenzacije) i odluka o prethodnom pitanju ako se o njemu odluuje kao o sporednom pitanju). 2. subjektivne: u naelu djelovanje p. se protee samo na stranke (iznimno, prema svima, npr. odluka o ne/postaju braka). Ali postoje presude s proirenim djelovanjem pravosnanosti prema univerzalnim i singularnim sukcesorima; prema neposrednom posjedniku. Od toga treba razlikovati intervencijsko djelovanje presude (presuda djeluje u parnici koju stranka pokree prema treemu regresni zahtjev tada djeluje dispozitiv i obrazloenje) 3. vremenske: pravosnanost odluke se vee za stanje u momentu zakljuenja glavne rasprave. Stranka ne moe kasnije iznositi injenice koje joj nisu bile poznate do tog trenutka samo ako zatrai ponavljanje postupka. Ako nastanu nove injenice nakon zakljuenja glavne rasprave moe se pokretati nova parnica Pravosnanost rjeenja Rjeenja postaju pravomona kao i presuda ako je protiv njih doputena posebna alba, ako nije (rjeenja kojima se upravlja parnicom) ona proizvode djelovanje samo unutar parnice. Pravni lijekovi Omoguavaju realizaciju naela zakonitosti, pravne sigurnosti i efikasnosti. Slue i jedinstvenoj primjeni zakona. Vrste: 1. redovni: ulau se protiv nepravomonih presuda i rjeenja; 2. izvanredni: protiv pravomonih Redovni: alba Obiljeja: suspenzivnost (odlaganje pravomonosti), devolutivnost (nadlenost vieg suda), preksluzivnost (vremenski ogranieno ulaganje albe). alba (appelatio) 203.-236. Dispozitivna radnja stranaka, protiv svake prvostupanjske presude. Sud ne moe povodom albe preinaiti presudu u korist one strane koja nije uloila albu. Stranka se moe odrei prava na albu do isteka roka za albu. Moe odustati od izjavljene . do donoenja odluke vieg suda. Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati. Rok: 30 dana od dana donoenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja, 30 dana nakon dostave, ako u zakonu nije odreden drugi rok. U mjenicnim i cekovnim sporovima taj je rok 15 dana. Oblik i sadraj albe Sadraj albe: 1) oznaka presude protiv koje se izjavljuje alba; 2) izjavu da se presuda pobija u cijelosti ili u odredenom dijelu; 3) razlog albe; 4) potpis podnositelja. Ako alba ne sadri ove podatke (nepotpuna alba), prvostupanjski sud ce rjeenjem protiv kojeg nije doputena alba, pozvati alitelja da u roku od osam dana dopuni ili ispravi albu. Ako alitelj u roku ne postupi tako, sud ce rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu. U albi se ne mogu iznositi nove cinjenice i predlagati novi dokazi, osim ako alitelj dokae da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti do zakljucenja glavne rasprave. Pozivajuci se na nove cinjenice, alitelj je duan navesti dokaze za njih, a predlauci nove dokaze, duan je navesti cinjenice koje tim dokazima treba ustanoviti. Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred prvostupanjskim sudom ne mogu se iznositi u albi. Ako su zbog iznoenja novih cinjenica i predlaganja novih dokaza prouzroceni trokovi, te ce trokove neovisno o ishodu spora podmirivati ona stranka koja je iznijela nove cinjenice/dokaze. Razlozi za albu Presuda se moe pobijati: 1) zbog povrede odredaba parnicnoga postupka;

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2) zbog pogreno ili nepotpuno ustanovljenog cinjenicnog stanja; 3) zbog pogrene primjene materijalnog prava. Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parnicnoga postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju/odricanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (a ne i zbog pogreno utvrenog injeninog stanja ili pogrene primjene materijalnog prava). Povreda odredaba parnicnoga postupka: ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu zakona, a to je bilo od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne presude. Pogreno ili nepotpuno utvrdeno cinjenicno stanje: sud koju odlucnu cinjenicu pogreno ustanovio, ili nije ustanovio. Nepotpuno utvrdeno cinjenicno stanje postoji i kad na to upucuju nove cinjenice ili novi dokazi. Pogrena primjena materijalnoga prava: sud nije primijenio odredbu materijalnoga prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio. Povrede odredaba parninog postupka: A) apsolutno bitne: dovode do nitavosti presude bez obzira na utjecaj na donoenje pravilne odluke. Sud na njih pazi poslubenoj dunosti (koje se odnose na stranacku sposobnost i zastupanje; apsolutnu nadlenost i litispendenciju). Taksativno nabrojene u zakonu B) relativno bitne: pazi na zahtjev stranke i samo ako su utjecale na donoenje pravilne odluke. Sve ostale. APSOLUTNO BITNE POVREDE: ako je odluceno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadlenosti ili o zahtjevu o kome vec tece parnica ili o kojem je vec prije pravomocno presudeno ili koga se tuitelj odrekao ili o kojem je vec zakljucena sudska nagodba (odbacivanje tube). ako je u prvostupanjskom postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao ovlasti za vodenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji, ako nije bilo naknadno odobreno (s obzirom na prirodu povrede ukinut ce prvostupanjsku presudu i vratiti predmet, ili ce ukinuti presudu i odbaciti tubu). Kad drugostupanjski sud ukine presudu prvostupanjskog suda i predmet vrati istom sudu na ponovno sudenje, moe narediti da se nova glavna rasprava odri pred drugim sucem. Postupak po albi alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu albu, odbacit ce rjeenjem prvostupanjski sud bez odravanja rocita. alba je nepravodobna ako je podnesena nakon proteka zakonskoga roka. alba je nedoputena ako je albu podnijela osoba koja nije ovlatena, ili osoba koje se odrekla ili je odustala od albe, ili ako osoba koja je podnijela albu nema pravnoga interesa albu. Primjerak pravodobne, potpune i doputene albe dostavit ce prvostupanjski sud protivnoj stranci odmah, a najkasnije u roku od osam dana od primitka. Protivna stranka moe u roku od osam dana od primitka albe podnijeti tome sudu odgovor na albu. Primjerak odgovora na albu dostavit ce prvostupanjski sud alitelju odmah, a najkasnije u roku od osam dana od primitka. Nepravodobno podnesen odgovor na albu nece se uzeti u razmatranje. Nakon primitka odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor na albu, prvostupanjski sud ce albu i odgovor na albu sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu najkasnije u roku od osam dana. Ako alitelj tvrdi da su u prvostupanjskom postupku povrijedene odredbe parnicnoga postupka, sudac prvostupanjskog suda dat ce objanjenje u povodu navoda albe koji se ticu tih povreda, a prema potrebi ce provjeriti istinitost tih navoda u albi. Kad spisi po albi stignu drugostupanjskom sudu, odreduje se sudac izvjestitelj. Drugostupanjski sud odlucuje o albi u sjednici vijeca ili na temelju odrane rasprave (kada ocijeni da je radi pravilnog ustanovljenja cinjenicnog stanja potrebito ustanoviti nove cinjenice ili izvesti nove ili iste dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parnicnoga postupka potrebito odrati raspravu pred drugostupanjskim sudom). Drugostupanjski ce sud odrati sjednicu vijeca, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon to primi spise po albi. Drugostupanjski ce sud donijeti odluku u roku od 30 dana od dana odravanja sjednice vijeca/zakljuenja rasprave. Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici, a i oni svjedoci i vjetaci za koje sud odluci da se sasluaju. Ako s rasprave izostane alitelj, rasprava se nece odrati, a odluka ce se donijeti na temelju navoda albe i odgovora na albu. Ako s rasprave izostane stranka koja nije alitelj, sud ce raspravljati o albi i donijeti odluku. Odredbe zakona o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na raspravu pred drugostupanjskim. Granice ispitivanja prvostupanjske presude Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija albom, u granicama razloga navedenih u albi, pazeci po slubenoj dunosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parnicnoga postupka koje se odnose na

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
stranacku sposobnost i zastupanje. Odluke drugostupanjskog suda o albi Odluke drugostupanjskog suda donose se nakon vijecanja glasovanjem. Za svaku odluku vijeca potrebita je vecina glasova. Clanovi vijeca ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi predsjednik vijeca. Clan vijeca koji je pri glasovanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne moe se suzdrati od glasovanja o pitanju o kojem se ima kasnije odluciti. Ako se glede pojedinih pitanja o kojima se odlucuje glasovi podijele na vie razlicitih miljenja, tako da nijedno od njih nema vecinu, razdvojit ce se pitanja i glasovanje ce se ponavljati sve dok se ne postigne vecina. Drugostupanjski sud moe u sjednici vijeca ili na temelju odrane rasprave: 1) odbaciti albu kao nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu; 2) odbiti albu kao neutemeljenu i potvrditi prvostupanjsku presudu; 3) ukinuti prvostupanjsku presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno sudenje; 4) ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu, 5) preinaciti prvostupanjsku presudu. Ad 1. Nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit ce drugostupanjski sud rjeenjem, ako to nije ucinio prvostupanjski sud. Ad 2. Drugostupanjski ce sud presudom odbiti albu kao neutemeljenu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po slubenoj dunosti. Ad 3. Sud e ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu radi odravanja nove glavne rasprave, ako ustanovi da postoji jedan od sljedecih razloga iznesenih u albi: ako je protivno odredbama zakona sud donio presudu na temelju priznanja ili presudu na temelju odricanja; ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave nije dana mogucnost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne presude; ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; ako je presudu donio sudac koji se po zakonu mora izuzeti. Ad 4. Ako drugostupanjski sud ustanovi da je u postupku pred prvostupanjskim sudom odluceno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadlenosti ili o zahtjevu o kome vec tece parnica ili o kojem je vec prije pravomocno presudeno ili koga se tuitelj odrekao ili o kojem je vec zakljucena sudska nagodba, ukinut ce prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu. Ako drugostupanjski sud ustanovi da je u prvostupanjskom postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebite ovlasti za vodenje parnice, ako vodenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinut ce prvostupanjsku presudu i vratiti predmet nadlenom prvostupanjskom sudu ili ce ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu. Ad 5. Drugostupanjski ce sud, u sjednici vijeca ili na temelju odrane rasprave, preinaciti prvostupanjsku presudu, ako postoji jedan od sljedecih razloga iznesenih u albi: 1. ako postoji povreda odredaba parnicnoga postupka, osim onih navedenih ad 3. i ad 4. (cl. 227.); 2. ako je u sjednici vijeca drukcijom ocjenom isprava i posredno izvedenih dokaza vec izvedenih pred prvostupanjskim sudom ustanovio drukcije cinjenicno stanje; 3. ako je nakon odrane rasprave, na temelju novih dokaza ili ponovnog izvodenja izvedenih, ustanovio drukcije cinjenicno stanje; 4. ako je cinjenicno stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrdeno, ali je sud pogreno primijenio materijalno pravo; 5. ako je prvostupanjskom presudom prekoracen tubeni zahtjev. Drugostupanjski sud ne moe preinaciti presudu na tetu stranke koja se alila, ako je samo ona podnijela albu. alba protiv rjeenja Protiv rjeenja prvostupanjskog suda doputena je alba, ako u zakonu nije odredeno da alba nije doputena. Ako zakon odreduje da posebna alba nije doputena, rjeenje se moe pobijati samo u albi protiv konacne odluke. Pravodobno podnesena alba zadrava ovrhu rjeenja, ako nije drukcije propisano. Rjeenje protiv kojeg nije doputena posebna alba moe se odmah ovriti. Rjeavajuci o albi drugostupanjski sud moe: 1) odbaciti albu kao nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu; 2) odbiti albu kao neutemeljenu i potvrditi rjeenje; 3) uvaiti albu i rjeenje preinaciti ili ukinuti, te prema potrebi predmet vratiti na ponovni postupak.

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U postupku po albi protiv rjeenja na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe zakona za albu protiv presude, osim odredaba o odravanju rasprave pred drugostupanjskim sudom. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI Revizija: Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomocne presude donesene u drugom stupnju u roku od 30 dana od dana dostave presude. Revizija nije doputena ako vrijednost pobijanog dijela presude ne prelazi 10.000 KM. Iznimno, Vrhovni sud moe dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlucivanje po reviziji bilo od znacaja za primjenu prava u drugim slucajevima. O reviziji odlucuje Vrhovni sud Federacije. Podnesena revizija ne zadrava ovrhu pravomocne presude. Revizija se moe izjaviti: 1) zbog povrede odredaba parnicnoga postupka ucinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom; 2) zbog pogrene primjene materijalnog prava; 3) zbog prekoracenja tubenog zahtjeva, ako je ta povreda ucinjena u postupku pred drugostupanjskim sudom. Revizija se ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrdenog cinjenicnog stanja. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojemu se pobija revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeci po slubenoj dunosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parnicnoga postupka koje se odnose na stranacku sposobnost i zastupanje. Stranke mogu u reviziji iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na povrede odredaba parnicnoga postupka koje su ucinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom. Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu. Nepravodobnu ili nepotpunu reviziju, odbacit ce rjeenjem prvostupanjski sud, bez odravanja rocita. Primjerak pravodobne i potpune revizije prvostupanjski ce sud dostaviti protivnoj stranci. U roku od 8 dana od dana dostave revizije protivna stranka moe podnijeti sudu odgovor na reviziju. Nakon primitka odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za odgovor, prvostupanjski sud dostavit ce reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima, revizijskom sudu i drugostupanjskom sudu. O reviziji revizijski sud odlucuje bez rasprave. Nedoputenu reviziju odbacit ce revizijski sud rjeenjem, kao i nepravodobnu ili nepotpunu reviziju, ako to nije ucinio prvostupanjski sud. Revizija je nedoputena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlatena, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako nema pravni interes za podnoenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne moe podnijeti. Revizijski sud ce presudom odbiti reviziju kao neutemeljenu, ako ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena. Ako ustanovi da postoji povreda odredaba parnicnoga postupka zbog koje se revizija moe izjaviti, revizijski sud ce, s obzirom na prirodu povrede, preinaciti presudu ili rjeenjem ukinuti u cijelosti ili djelomice presudu i predmet vratiti na ponovno sudenje istom ili drugom vijecu drugostupanjskog suda, odnosno drugom nadlenom sudu. Ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom odluceno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadlenosti ili o kojem je vec prije pravomocno presudeno ili kojega se tuitelj odrekao ili o kojem je vec zakljucena sudska nagodba, revizijski sud ce ukinuti rjeenjem donesene odluke i odbaciti tubu. Ako su u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom, povrijeene odredbe o strankama i zastupanju, revizijski ce sud s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st. 1. ili 2. ovoga clanka. Ako revizijski sud ustanovi da je materijalno pravo pogreno primijenjeno, presudom ce prihvatiti reviziju i preinaciti pobijanu presudu. Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrene primjene materijalnog prava ili zbog povrede pravila postupka cinjenicno stanje nepotpuno utvrdeno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku presude, rjeenjem ce prihvatiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelomice presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno sudenje drugostupanjskom sudu. Ako ustanovi da je pravomocnom presudom donesenom u drugom stupnju prekoracen tubeni zahtjev, revizijski sud ce presudom preinaciti pobijanu presudu. Ako zakonom nije to drugo odredeno, u postupku u povodu revizije na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe zakona o albi protiv presude, osim odredaba o odravanju rasprave pred drugostupanjskim sudom. Revizija protiv rjeenja Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rjeenja drugostupanjskoga suda kojim je postupak pravomocno zavren. Revizija protiv rjeenja nije doputena u sporovima u kojima ne bi bila doputena revizija protiv pravomocne presude. Revizija je uvijek doputena protiv rjeenja drugostupanjskog suda kojim se podnesena alba odbacuje, odnosno kojim se

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
potvrduje rjeenje prvostupanjskog suda o odbacivanju revizije. U postupku u povodu revizije protiv rjeenja na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe ovoga zakona o reviziji protiv presude. Ponavljanje postupka Postupak koji je odlukom suda pravomocno zavren moe se ponoviti: 1) ako je pri donoenju odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet; 2) ako stranci nezakonitim postupanjem nije bila dana mogucnost da raspravlja; 3) ako je u postupku sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku, ili ako pravnu osobu nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zastupnik nije imao potrebite ovlasti; 4) ako se odluka suda temelji na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka ili na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjerovljen neistinit sadraj; 5) ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca, zakonskog zastupnika ili punomocnika stranke, protivne stranke ili koje trece osobe; 6) ako stranka sazna za nove cinjenice ili stekne mogucnost upotrijebiti nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te cinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijanjem postupku. Iz razloga 1. do 3. ne moe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku. Zbog okolnosti 1 i 6. ponavljanje postupka moe se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te okolnosti iznijeti prije nego to je prijanji postupak zavren pravomocnom sudskom odlukom. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to: 1) tocka 1. od dana kad je stranka saznala za taj razlog; 2) tocka 2. od dana kad je odluka dostavljena stranci; 3) tocka 3., ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku -od dana kad je odluka dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik -od dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno njenom zakonskom zastupniku, ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebitu ovlast za vodenje parnice ili za pojedine radnje u postupku - od dana kad je stranka saznala za taj razlog; 4) toc. 4. i 5. od dana kad je stranka saznala za pravomocnu presudu u kaznenom postupku; 5) tocka 6. - od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove cinjenice, odnosno nova dokazna sredstva. Ako bi rok poceo teci prije nego to je odluka postala pravomocna, taj ce se rok racunati od pravomocnosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek, odnosno od dostave pravomocne odluke vieg suda izrecene u posljednjem stupnju. Nakon to protekne pet godina od dana kad je odluka postala pravomocna, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti, osim ako se ponavljanje trai iz razloga 2. i 3. O prijedlogu za ponavljanje postupka odlucuje drugostupanjski sud, i to sudac pojedinac koji nije sudjelovao u donoenju drugostupanjske odluke u prijanjem postupku. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stupnju. U prijedlogu se moraju navesti zakonska osnova po kojoj se trai ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrjepljuju navodi predlagatelja, te uciniti vjerojatnim da bi u ponovljenom postupku mogla za predlagatelja biti donesena povoljnija odluka. Nepravodobne, nepotpune ili nedoputene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit ce rjeenjem prvostupanjski sud bez odravanja rocita. Ako prvostupanjski sud ne odbaci prijedlog, dostavit ce primjerak prijedloga protivnoj stranci koja ima pravo u roku od 15 dana odgovoriti na prijedlog. Nakon primitka odgovora na prijedlog prvostupanjski sud ce prijedlog i odgovor na prijedlog, dostaviti drugostupanjskom sudu najkasnije u roku od osam dana. Drugostupanjski sud odlucuje o prijedlogu za ponavljanje postupka u pravilu bez odravanja rasprave. U rjeenju kojim se doputa ponavljanje postupka izreci ce se da se ukida odluka donesena u prijanjem postupku. Protiv rjeenja drugostupanjskog suda kojim se prihvaca prijedlog za ponavljanje postupka alba nije doputena. alba protiv rjeenja drugostupanjskog suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se istom sudu. U ponovnom postupku pred prvostupanjskim sudom ne moe postupati sudac koji je odlucivao u prijanjem postupku. Odnos prijedloga za ponavljanje postupka i revizije Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se moe izjaviti i

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
revizija, smatrat ce se da je izjavila reviziju. Ako stranka izjavi reviziju iz razloga to je u prvostupanjskom ili drugostupanjskom postupku odluceno o zahtjevu o kojemu je vec prije pravomocno presudeno ili koga se tuitelj vec odrekao ili o kojem je sklopljena sudska nagodba, i istodobno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga, sud ce prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do zavretka postupka po reviziji. Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kog razloga, osim iz tih razloga, i istodobno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga 4. i 5., koji su potkrijepljeni pravomocnom presudom, sud ce prekinuti postupak po reviziji do zavretka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka. U svim ostalim slucajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istodobno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka, sud ce odluciti koji ce postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimajuci u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze.

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM