Poznavanje svoga neprijatelja

Dean Sherman

U Pavlovo vrijeme hrvanje je bio popularan sport, zato ga je Pavao upotrijebio kao analogiju za duhovno ratovanje. Postoje neke vane slinosti izme u sportskog hrvanja i duhovne borbe. Za razliku od veine sportova hrvanje ne ostavlja nimalo vremena da se opusti ili predahne. Od prvoga trenutka poetka svake runde, hrvanje trai stalnu koncentraciju. Svaka misao mora biti usredotoena i svaki mii spreman. Izgubiti koncentraciju makar na tren, znai protivniku osigurati pobjedu, ili u najmanju ruku izgubiti prednost. Duhovna je borba neprekidna, poput hrvanja. Kada bih mogao impresionirati krane samo jednom stvari, bilo bi to da je naa borba apsolutno neprekidna: rat se vodi 24 sata na dan, sedam dana tjedno, 52 tjedna godinje. Sotona si ne uzima slobodno vrijeme u subotu naveer ili ponedjeljak ujutro, i nikada ne odu-staje zbog bolesti. On je nepopustljiv u svojim pokuajima da osujeti Boje djelo u nama i kroz nas. Kad kaem da je borba neprekidna, ne kaem da se trebamo boriti kako bismo zadrali ono to je Bog uinio. Ne trebamo se boriti kako bismo postigli spasenje. Boja milost nas je dovela do tog stanja. Ne stojimo za spasenje ve poradi spasenja. Kao to je ranije spomenuto, vei dio borbe je izvojevan naom svjesnou o djelovanju neprijatelja. Nije stvar u neprekidnoj borbi, ve u svjesnosti da se borba odvija u svakoj minuti naih ivota.

Ne moemo ivjeti u Disneylandu

Moda je sotonina najvea prednost u odnosu na Boju djecu njegova postojanost nasuprot naoj nepostojanosti. Krani su, ope poznato, nepostojani. Kolebamo se izme u razdoblja inten-zivne odanosti Bogu i razdoblja samonametnutog otu enja od njega. avao je ve ranije vidio nau nepostojanost. Shvatio je da ljudi izjavljuju: Zaista u dobro upoznati Gospodina. Promijenit u svijet i uiniti velike stvari za Boga. No sotona nije vrlo impresioniran naim trenutnim ustupcima posveivanju. On zna koliko se krana prvoga sijenja odluuje na redovitu molitvu i itanje Biblije, samo dok se ne obeshrabre prije sredine veljae. Tijekom naih razdoblja snage i ozbiljna predanja Bogu, sotona si moe priutiti strpljivo ekanje dok ne popustimo u svome straarenju. Sotona e ekati tjednima, mjesecima i godinama, ako je to potrebno. Koliko si puta uo kako krani daju sljedee izjave: Trenutno mi neke stvari nisu poznate. Zbunjen sam. Moji su me vo e iznevjerili; moji su me prijatelji iznevjerili; Bog me iznevjerio. Upravo sada prolazim kroz to. Samo trebam povui se nakratko, uzeti neko vrijeme da se priberem. Volio bih da ivimo u drukijem svijetu - Disneyland svijetu - gdje bismo mogli odmoriti se od ivota i borbe izme u prave-dnosti i nepravednosti. No ne moemo. Nikada ne moemo uzeti odmor od kranstva. Niti Boga niti avla ne moemo staviti na ekanje. Nikada ne moemo rei: Bog razumije ako se odmorim samo nakratko. On zna moju tragediju, moje okolnosti, moju bol. On e mi dati malo vremena da njegujem svoje rane. Bog uistinu razumije nau borbu, bol, alost; no njegova je namjera da ivimo u pobjedi, ne u porazu. On nam nudi milost da budemo vie nego pobjednici. I iako on razumije, postoji netko tko nikada nee uiniti ustupke prema nama - sotona.

Koliko je on zao?
Zar ne bi bilo lijepo kad bi nas avao ostavio na miru kada prolazimo kroz teka vremena? Volio bih da je tako, ali vas moram izvijestiti da on to ne ini. On se uvijek bori na prljav nain. Sotona vidi naa razdoblja potitenosti kao svoje prilike. Sukladno njegovoj naravi, on napada sa svojom opakom odlunou kada smo najslabiji. Nita manje ne moemo oekivati od neprijatelja. Moramo shvatiti koliko je sotona zao i kako su uasne njegove namjere prema nama.

Sotona je nepopustljiv u svojim napadima zato jer nas duboko mrzi. On eli nae potpuno unitenje. Nema nikakve dobrote u njemu. On nema apsolutno nikakve vrline i suuti. To je njegova narav i on se nee promijeniti. Pomisli na najgore, groteskne stvari koje ljudi ine jedni drugima. Pomisli na pei u nacistikim koncentracijskim logo-rima, ili sjenila za arulje nainjena od ljudske koe. Pomisli koliko su uasnih naina muenja i ubijanja ljudi izmislili: vezali ljude na hrpi drva i gledali ih kako gore, ili ih vezali rukama i nogama za etiri konja koji bi galopirali u etiri razliita smjera i raskidali rtvu u dijelove. Sjetite se Gulaga ili bombardiranja crnakih crkava na Jugu (SAD-a, op. pr.), te ubijanja malih djevojica u njihovoj nedjeljnoj odjei. Zamisli kako mogu neki roditelji silovati svoju etveromjesenu bebu ili kipuom vodom politi svoju djecu. Ljudi ine neopisive stvari jedni drugima - bestidna, udovina, nasilna djela. U zatvorima irom svijeta oi i nokti bivaju svakodnevno va eni, a ljudi bivaju prisiljavani jesti svoju vlastitu neist. Na seansama vjetica ubijaju se i jedu bebe. U izbjeglikom kampu u Tajlandu sreo sam ljude koji su mi ispriali uasne prie o vojnicima koji su rezali trbuhe trudnim enama, a male su nero ene bebe ispadale u blato dok je zgranuta obitelj stajala i gledala s nevjericom. Zgraamo se uasnuti tim stranim stvarima koje ljudi ine jedni drugima. Uglavnom smo mi zatieni od uasa tih stvarnosti. No sve je ovo iznjedrio na neprijatelj. Sotona je daleko gori od bilo ega stvarnog ili zamiljenog. Moramo imati objavu o naemu neprijatelju. Ba kao to trebamo boansko otkrivenje o Bojoj dobroti, milosr u i ljubavi, tako moramo imati otkrivenje o sotoninoj zloj i razarajuoj moi. avao nema osjeaja za fer igru. On je nemilosrdan. Kada smo potiteni, on nas udara. Poput morskog psa, kada namirie krv, pribliava se kako bi ubio. On je pun mrnje, i uspijeva muiti. Kada se dogode tragedije - kada nisi uspio u koli, kada si izgubio posao, kada su te mu ili ena prevarili, kada si izgubio obitelj u prometnoj nezgodi - tada avao mie sve zapreke i estoko te proganja. Ljudski je biti shrvan i doivjeti emocionalnu traumu kada nam se dogode tragedije. No tijekom tih razdoblja moramo tako er ostati svjesni i paziti na napad neprijatelja. Sotona biljei nau slabost bilo da je strast, sumnja ili depre-sija. On strpljivo eka pogodnu priliku i tada sije sjeme unitenja u naim ivotima. Dok on gleda kako ono puta korijene, mi zamijetimo kad je prekasno ili uope ne zamijetimo. Naa je odgovornost prepoznati upornost neprijatelja i izne-naditi ga time to emo pretraiti podruja slabosti zbog kojih smo pali u prolosti. Ako si nekad imao prometnu nezgodu na odre enoj dionici autoceste ili na nekom krianju, ne moe proi to mjesto a da ne postane silno svjestan njegove opasnosti. Ako nigdje drugdje, tamo e sigurno voziti daleko opreznije. Na isti nain moemo biti jaki i nadvladati ono gdje smo u prolosti pali.

Sotona te mrzi i ima uasan plan za tvoj ivot

Lopov ne dolazi, osim da ukrade, zakolje i uniti. Ja sam doao da ovce imaju ivot i da ga imaju u izobilju (Iv 10,10). Ovaj redak opisuje narav i djelovanje avla. Evo to sotona ini: on krade, ubija i unitava. On je lopov koji nam eli uzeti sve to moe. eli nam ukrasti zdravlje i koju godinu ivota. eli nam ukrasti nau produktivnost, nae odnose, nau radost, na mir i nau vjeru. Koliko si puta rekao: Kako uasan dan sam imao. Kako neproduktivan mjesec! To je upravo ono to neprijatelj eli. On nam eli iz dana u dan pljakati ivote. Mi potpomaemo lopovluk neprijatelja padajui u njegovu lo dan formulu. Moramo biti oprezni i svjesni. Ne smijemo mu dopustiti da nam uzima dane. initi tako, znailo bi polagano samoubojstvo, jer je na ivot samo zbroj naih dana. Kada nas okolnosti ugroavaju, moramo rei: Sotono, ja ti neu dopustiti da mi uzme ovaj dan ili ovaj trenutak, i neu ti dopustiti da mi oduzme moju radost. Sotona je tako er ubojica. On voli ubijati. Sve to ima imalo veze sa smru dobiva njegovu punu podrku i ohrabrenje. On je taj glavni utjecaj koji stoji iza izjava poput: Volio bih da se nikada nisam ni rodio, i Volio bih da sam mrtav. On bi volio sve nas navesti na samoubojstvo i ubojstvo. Mnogo je ljudi, ak i krana, udomilo ideju da okonaju sve, no svaka je samoubilaka pomisao od okrutnoga, ubojitog srca sotone. Ja ne pokuavam za sve kriviti njega, no samoubojstvo je avolsko djelo. Njegova je narav unititi nas; nije u naoj naravi da traimo samounitenje. Bog je stvorio

ovjeka s nagonom za preivljavanje kao njegovim najjaim instinktom. Potrebitim, oajnim srcima, sile tame nude samoubojstvo kao izlaz. Kada avao ne moe jamiti nae trenutano samounitenje, on e nas namamiti prema sporijem obliku samoubojstva - nekom samorazarajuem bijegu od ivota. Najoitiji oblik polaganog samoubojstva su droge i alkohol. Kad god kaemo: Ne mogu podnijeti ivot, ovo e me pokopati, na putu smo samoubojstva. To je isto naelo i isti duh. Ovaj odre eni oblik moe varirati i ak se ini bezazlenim: moe biti ovisnost o hrani, seksu, televiziji ili kupovini. No ako se neim sluimo kako bismo se odrekli ivota, pobjegli od stvarnosti, to je samoubojstvo - to je smrt. Sotona nas tako er eli unititi pomou grijeha. On nas kua da grijeimo sa zavodljivim obeanjem za ispunjenje. Primjerice, ako nismo ispunjeni u naem braku, vjerujemo kako moemo nai ispunjenje u zagrljaju drugoga. Me utim, neprijatelj nikada nije namjeravao dati nam ispunjenje. Kad odemo iz istine i pravednosti o ispunjenju, stupamo na podruje sila tame. Na udio u grijehu daje silama tame dozvolu i priliku da djeluju u naim ivotima. Mi postajemo suradnici sotone i njegova cilja za unitenje naih ivota. Sotona je stvaran. Njegova zla narav, njegove namjere i njegovo mijeanje u nae poslove su stvarni. Kada stupamo na njegov teritorij, postajemo prijatelji s nemilosrdnim lopovom, avolskim razaraem i monstruoznim ubojicom. Njegova je cjelokupna namjera unititi nae umove, naa tijela, na karakter, nau reputaciju i nae odnose. On ezne za tim da iskorijeni sve to je pravedno i dobro. A ipak postoji mnogo ljudi koji misle kako se mogu poigravati s grijehom - da se mogu mijeati sa silama tame. Bog razumije kau oni. On e mi oprostiti. Ovdje se ne radi o tome razumije li Bog ili prata li. Ne moemo igrati se s najperverznijim, najgnjusnijim, najubo-jitijim stvorenjem u svemiru i izvui se. Ovo je na izbor. Kada se radi o grijehu, ili stojimo protiv neprijatelja ili stojimo s njim.

Nekodljiva prijevara ili smrtna opasnost?

Neka se kod tebe ne na e nitko tko bi kroz oganj gonio svoga sina ili svoju ker; tko bi se bavio gatanjem, aranjem, vraanjem i arobnjatvom; nitko tko bi bajao, zazivao duhove i due predaka ili se obraao na pokojnike. Jer, tko god takvo to ini, gadi se Jahvi (Pnz 18,10-12). Sotonski mamac za unitenje je vrlo zavodljiv i jednako prijevaran. Njegovi se planovi odnose i obuhvaaju sva iva bia. Ponekad su njegovi planovi skriveni, dok su drugi put razvikani kao u sluaju New age pokreta. Tijekom zadnjih dvaju desetljea, rast i raireno prihvaanje okultnoga bilo je nevjerojatno. Na jedan ili drugi nain, ovi tren-dovi utjeu na veinu od nas. Svakoga jutra uz kavu milijuni listaju novine do horoskopa u dnevnim novinama kako bi otkrili kakav e im biti dan. Ako je netko bogatiji, moe si nabaviti osobnu astroloku kartu nainjenu posebno za njega ili moda unajmiti kanalizatora. Na policama gotovo svake trgovine, u ladicama radnih stolova, u kovezima za djeje igrake stoje tarot karte i razne igre sa udovitima, kao i kominih knjiga s demon-skim likovima. Na sajmovima se ita iz dlana, a ljudi gledaju u alice od kave kako bi otkrili odsjaj budunosti. Smatra se da postoje dobri i loi dani, i mi ih moemo razlikovati. Poto je John Lennon bio ubijen u New Yorku, neki su takozvani strunjaci rekli da bi John, samo da je provjerio, znao da je dan njegovoga ubojstva bio lo dan za njega. Kazali su da nikada nije trebao napustiti svoju kuu. Mnogi misle kako su ove prakse bezazlene, ili ista glupost. Siguran sam da su mnoge kolumne o horoskopima jednostavno puka naga anja ljudi voljnih da zabave znatieljne. Nema nieg demonskog u neosnovanim proricanjima u jutarnjim novinama. Ipak, Bogu je to mrsko - ne zbog sadraja, ve zbog toga to ljudi odluuju otvoriti svoje ivote za sotonske planove. Sotona doista ima plan za nae ivote. Krani trebaju biti svjesni toga - svjesni, ne uznemireni. Trebamo znati da se ako se savjetujemo s nadnaravnim izvorom traei informacije, otvaramo silama tame. Ima opasnosti u naem izboru - naa spremnost da idemo nekome drugom osim Bogu za naizgled nekodljiv odraz budunosti. Taj nas odraz moe uiniti otvorenima za plan smrti koji uistinu postoji u sotoninu umu. U Starome zavjetu bilo je apsolutno zabranjeno sudjelovanje u okultnim aktivnostima. Oni koji su bili uhvaeni u vraanju, proricanju sudbine ili spiritualnim praksama bili su izvedeni izvan grada i nasmrt kamenovani. Bog je ozbiljan u svom osu ivanju takvih stvari.

Umjesto da uimo napamet popis zabranjenih aktivnosti, trebali bismo znati ovo naelo: Svaka je nadnaravna informacija ili aktivnost ili od Boga ili od avla. Ako je od Boga, dolazi po Duhu Svetomu, u ime Isusa i u skladu s Bojom Rijeju. Druge nadnaravne pojave su mrske Bogu. One su gnusoba zato jer ak i naizgled dobre stvari od sotone vode k unitenju ili ropstvu. One su loe zato jer Bog eli upravljati, voditi i informirati nas. Ono to nas vodi, to je na Bog, a zapovje eno nam je da nemamo drugih bogova osim Njega (Izl 20,3).

Tko je najbolji u kazivanju nepoznatoga?

Sramotno je to su vidovnjaci i okultisti ponovno predstavili svijetu veliko razumijevanje nadnaravnoga, kada je Crkva sve vrijeme znala o tome. Naalost, Crkva jo uvijek kopa po teolokim knjigama, pitajui se ini li Bog i danas nadnaravne stvari, dok vidovnjaci govore policiji gdje moe nai tijela. ekam dan kada e policija zvati Crkvu i rei: Hoete li vi ljudi moliti Boga za informacije? Glavni razlog zato Bog ne eli da traimo savjete iz nadna-ravnih izvora je zato to eli da On bude na jedini izvor nadna-ravnog djelovanja. ivi Bog nas ljubi i eli biti na vodi. On nam je obeao u Psalmu 32: Ja u te voditi. U Ivanu 10 Isus je rekao: Moje ovce sluaju glas moj. Biblija je puna Bojih obeanja o vodstvu, pomoi i opominjanju. Zato ne idemo Bogu? On ima planove za nas. On e nam dati sve nadnaravne podatke i djelatnosti koje ikada moemo poeljeti kako bismo mogli ispuniti te planove. ak i ako ne razumijemo u tom trenutku, i ak ako nam je ponekad teko uti njegov glas, jo uvijek se moemo pouzdati u njegov karakter. Jo uvijek moemo vjerovati kako e On upravljati nae korake. On ima nepogreiv zapisnik. Nikada nije nikoga povrijedio niti iznevjerio. Nikada nije bio drukiji nego vjeran, pravedan i dobar. Doista moemo svoje pouzdanje staviti u njega.

Usponi i padovi
Svi mi imamo prirodne priljeve i odljeve, emocionalne i psiho-loke. Mjeseni ciklus kod ena je jedan primjer. Ti usponi i padovi nisu demonski u svojoj naravi. Me utim, neprijatelj poku-ava iskoristiti te prirodne cikluse. Moramo biti oprezni. Ne trebamo dopustiti da nam ti ciklusi ili avao pokvare dan. Kada se David jutrom budio, ponekad je bio zabrinut i potiten. No David je govorio svojoj dui: to si mi, duo, klonula i to jeca u meni? U Boga se uzdaj! (Ps 42,11). David je neprestano hrabrio sebe u Gospodinu. Bog ne oekuje od nas da stalno budemo u emocionalnom usponu. Normalno je ponekad se osjeati klonulo, potiteno ili tuno. Nekad sam mislio da kada postanem duhovno zreo, vie neu imati uspone i padove. Tada sam na televiziji vidio jedan od onih monitora za srce i zamijetio da su usponi i padovi znak ivota. Kada crta postane ravna, znai da si mrtav! Kranska zrelost ne znai da nemamo uspona i padova. Moramo se sjetiti da neprijatelj esto napada kada smo ranjivi. Moramo nauiti kako hrabriti sebe i jedni druge.

Duhovni radar
Duhovna borba trai oprez - postojanu opreznost prema aktivno-stima neprijatelja. Koliko si puta uo opomenu: Nemoj razmi-ljati ili govoriti o avlu. Samo gledaj na Gospodina? Me utim, nije mogue doslovce gledati u Gospodina. Ta izjava znai da trebamo pomno paziti na Boga. On moe raditi u nama i kroz nas zato jer nas voli i uva nas svojom moi. To znai biti svjestan Boga, sjeajui se tko je On i to ini. Nema nieg loe u tom savjetu, no vrijeme je da tijelo Kristovo prihvati jednu drugu izreku: Pomno pazi na avla. Za veinu od nas ovo je neugodan pogled. Nekako smo uvjereni da ako nae oi prate avla, ne mogu gledati Boga. No svi moemo doi do toga da budemo neprestano svjesni ivoga Boga, dok smo istovremeno tako er svjesni onoga to ini neprijatelj. Kada bih bio usred bitke, dok oko mene eksplodiraju granate, mogao bih prii pukovniku i rei: Vidim da se vodi rat. Protiv koga se borite? Koliko ih ima? Koji su njihovi ciljevi? Kakve korake poduzimaju? Kakvo oruje koriste?

to ako je odgovor: Pa, ne brinemo se zbog neprijatelja. Ne elimo previe razgovarati o njemu. Ne znamo gdje je i to radi. Mi samo pucamo iz naih puaka i bacamo rune granate. Zamisli, danas smo ispucali 17000 metaka. Zar to nije uzbudljivo? Je l da nam ide dobro?" Apsurdnost vo enja rata s takvim neznanjem je jasna. A ipak sam esto sluao o takvu pristupu prema duhovnom ratovanju od dobronamjernih krana koji se pokuavaju zatititi od sila tame. No neznanje o neprijatelju nas nee zatititi. Moramo dobro paziti na njega! S druge strane, ako gledamo na avla a ne i na Boga, tako er smo u nevolji. Moramo gledati na Boga, i bez straha tako er gledati i na avla. Moramo znati gdje je i to radi. Ova je opreznost poput radara. Da bi se uope isplatilo, radar mora neprestano biti ukljuen. Ako se tanjur prestane okretati na bilo koje odre eno vrijeme - naveer ili vikendima, na Boi, blagdane, redovito mjeseno odravanje ili pak kada se operator ne osjea dobro - radar je beskoristan. Ako provedemo est mjeseci u opreznosti to se tie sila tame, i samo na jedan dan popustimo u tom straarenju, moemo biti sigurni da e neprijatelj napasti toga dana. On eka na to da ne uspijemo odrati postojanu opreznost. Planira i u potpunosti iskoritava nae padove. Sama nazonost radara je ponekad dovoljna da odvrati neprijatelja od napada koje planira. Na isti nain, naa neprestalna svjesnost moe odvratiti sotonu u njegovim pokuajima da nas sprijei. Kada avao do e u radarsko vidno polje, u nama bi se trebala ukljuiti crvena svjetla i sirene pripremajui nas za napad, a ponekad i za potpuno spreavanje napada. Mostovi, ceste, zrane luke, TV i radio postaje strateki su objekti koji se u svakom ratu dobro utvr uju kako bi ih se ouvalo od neprijatelja. Tko god dri kljuna mjesta vjerojatno e dobiti bitku. U naim ivotima postoje tri strateka podruja koja moramo uvati od napada: um, srce i usta. Slino kao i kod vanih vojnih poloaja, moramo se boriti kako bismo ih titili sve do zadnjeg daha.

Tekst je preuzet iz knjige Duhovna borba za svakog kranina u izdanju Bogoslovnog instituta iz Zagreba.