KIDANJE VEZA

Ka o se osloboditi lane sigurnosti i negativnog programiranja

Phyllis Krystal

KIDANJE VEZA

Phyllis Krystal olovana je psihoterapeut inja Jungove i Eric sonove ole. Roena je u Engles oj, a sada ivi i radi u Kaliforniji gdje je razvila vlastite tehni e psiho terapije. esto putuje Ameri om i Engles om i dri predavanja i seminare o svom radu.

ime uvjetovan, rob je toga. Savrena sloboda nije dana nijednom ovje u n je sam smisao smrtnoga ivota odnos s drugim i ovisnost o drugome. to m je sloboda. Savrena je, da le, sloboda stanje apsolutne odsutnosti elja.

Sri Sathya Sai Baba

Sloboda je ari ili je bilo a Zemlji, jer anje elja, vea

neovisnost o izvanjs omu. ovje

ojemu treba pomo druge osobe, a ve stv

Zahvala ___________________________________________________________________________ Zahvaljujem se na pomoi ljudima oji su radili sa mnom. Njihovi su pr oblemi i pitanja pota nuli odgovore, a ti su odgovori utjecali na razvoj tehni a oje su pri azan e u ovoj njizi.

Posveta Ovu njigu posveujem Sri Sathya Sai Babi oji u ljuds ome li u predstavlja viso u svijest prisutnu u sva omu i svemu.

PREDGOVOR ___________________________________________________________________________ itatelj e la e razumjeti ovu njigu a o stalno ima na umu da se ona bavi u prvome r edu simbolima. Simbol je orue ojim se poru a uspjeno prenosi do nesvjesnoga dijela uma. Simboli su djelotvorni jer se jezi nesvjesnog uma sastoji od simbola i sli a. Budui da je nesvjesni um primitivan i ponaa se poput djeteta, simbole oji s njim omuniciraju treba izabrati u s ladu s time. Upravo ao to djeca bre i la e ue roz igru i u oputenu ozraju, ta o i djetinji dio uma cvjeta ada se pri ladnim metodama nastoji u njega utisnuti ono to svjesni um eli razumjeti ili provesti. Rituali bogati s rivenim poru ama, posebno a o su ispunjeni emocijama i ozbiljno izvedeni, ta oer djeluju na nesvjesni um. Sve tehni e, rituali i simbol i oji su pri azani u ovoj njizi, mogu u nesvjesni um utisnuti pozitivne poru e ojima se u lanjaju ne e od negativnih uvjetovanosti oje je osoba moda ste la u dosadanjem ivotu.

itatelj e zato imati vie

oristi a o se uzdri od

riti e i prosuivanja.

Ne treba odbacivati razliite tehni e smatrajui ih suvie djetinjastim da bi bile djelotvorne. Svjesno se uzdravajui od prosuivanja, itateljev e nesvjesni um moi sudjelovati i imat e orisi od pozitivnih uvjetovanosti oje simboli predstavljaju. A o se ne utjee na nesvjesni um, nita se u naem ivotu nee promijeniti, bez obzira na to oli o se mi svjesno elj eli mijenjati ili razvijati.

UVOD ___________________________________________________________________________ U ovoj je njizi pri azana metoda ojom se moe postii osoboenje od raznih izvora lan e sigurnosti. Ta metoda pomae osobi da postane neovisno i cjelovito ljuds o bie oje se oslanja jedino na svoj unutarnji izvor sigurnosti i mudrosti, dostupan sva omu t o trai njegovu pomo. Ta je disciplina vrhunac e sperimenta oji traje vie od dvadeset god ina, a oji smo zapoele moja olegica i ja. Upoznale smo se do smo istodobno istraivale razne metode nadajui se da e nam pomoi u potrazi za smislom ivota. I jedna i druga bile smo nezadovoljne i razoarane poman anjem uvjerljivih odgov ora na vana ivotna pitanja. Zato smo ovdje? T o smo? Kuda idemo? pitale smo se, osjeajui da sigurno posoji ne i pra tini nain ojim bi se dalje traili od govori na ta pitanja. Nauile smo tehni u sna na javi i odluile smo je upotrebljavati a o bismo pomou nje doznale to bi trebalo is usiti ili nauiti. Redovito smo se sastajale, izmjenju jui uloge jednom je vodila jedna, a druga primala dojmove, drugi bismo se put zamijenile. Najprije smo nauile upotrebljavati tro ut ao osnovu za rad u ojemu emo se povezati s viso im sebstvom, mudrou u sva om od nas, a o bismo od njega traili da nas vodi. Taj je izvor mudrosti uvije dostupan, ali a o sami od njega ne zatraimo po mo, nee se uplitati u na ivot niti djelovati protiv nae slobodne volje. Na poet u rada vizualizirale bismo liniju svjetlosti a o nas spaja na razini t la. Jedna je od nas bila na toci A, a druga nasuprot, na toci B. Tada bismo zamislile linije svjetlosti a o se uspinju naom raljenicom, izlaze roz vrh glave i idu dalje u vis do se n e spoje u toci C, u vrhu naeg tro uta. Ta je to a mjesto na ojemu se sastajemo sa svojim vis o im sebstvom, mjesto na ojemu postajemo jedno s njim. S vremenom, tu smo to u C nazvali viso o C (poetna slova engles ih rijei High Consciousness, viso a svijest ) i otada smo sva i na sastana preputali njegovu vodstvu traei da nas podui onomu to nam je toga

trenut a bilo potrebno i to smo bile u stanju primiti.

Tro ut Na temelju is ustva oje smo ste le radei s razliitim ljudima, za ljuile smo da je pojam viso og C svima prihvatljiv, bez obzira na ulturno i civilizacijs o o ruen je. Veina ljudi oji tragaju za smislom ivota, imaju ne a vu, ma ar i nejasnu, i deju o tome da u sva om pojedincu postoji snaga oja transcendira ogranienu svjesnu osobnost. Sami m time to trae pomo, po azuju da su oito doli do spoznaje da im svjest i um n isu u stanju pomoi boriti se sa svim problemima. Kada im se po ae a o da dou u dodir s mudrou oja u njima prebiva, sa zahvalnou pristaju od nje traiti daljnju pomo. Rad s viso i m C

5 bitno se razli uje od drugih metoda pri ojima je svjesni um lijeni a ili terapeuta gotovo uvije autoritet, a savjetovanje se dogaa du osnovice tro uta, naime tee od jednog svjesnog uma do drugog. Tije om mnogih godina rada sa upili smo veli u zbir u materijala o raznim tema ma, zajedno s odgovorima na mnoga pitanja i tehni ama ojima moemo pomoi sebi i drugim a a o se radi o osobnim problemima. U 50-im i 60-im godinama na je rad izgledao udan , pa smo o njemu rijet o govorile. Meutim, sada, u doba golema zanimanja za psiholo e i duhovne teme, ta je metoda postala prilino moderna. Od prvih poeta a pridruivali su nam se, s vremena na vrijeme, drugi zainteresirani. Ne i bi s nama radili ne o vrije me do ne bi rijeili svoje probleme, i tada bi renuli dalje. Drugi bi, po uavajui pronai pomo, du blje uronili u rad ot rivajui ta o nove istine i tehni e. Danas sve vie ljudi, posebno mlade, zanima rad na ot rivanju sebe. N e i od njih pronalaze put ovom nainu rada. Nadamo se da e upotrijebiti metode o jima smo ih poduili a o bi ot rili to vie novih odgovora i pra tinih tehni a oje e im pomoi u potrazi za cjelovitou. Svoja ot ria moi e tada prenijeti drugima i ta o dalje iriti ue je. Metoda nije ni o otala ni statina, ona se neprestano razvija, a o se njome orist i sve vie ljudi. Ova njiga pri azuje metod, razne tehni e i rituale ojima se postie osloboenje od

starih vezanosti i modela ponaanja, ao i ne a uenja oja smo dobili. elja nam je ova o ih pribliiti to veem broju ljudi, to ne bismo uspjele uiniti u osobnom onta tu. Ovo je, da le, priruni za lai e ali i za profesiona lne terapeute jer je oritenje ove metode potpuno sigurno a o se pozorno prate upute i a o se trai pomo viso og C. Mnogi ojima je ta metoda pomogla, ve me dugo nagovaraju da o tome nap iem njigu. U poet u me je ta pomisao odbijala. Nisam profesionalni pisac i ozbi ljno sam sumnjala u tu svoju sposobnost pa sam na jednoj seansi zatraila savjet viso og C. Reeno mi je da se njig ve obli ovala tije om godina rada i da je jedino treba prenijeti u opipljiv obli jednostavna i neposredna stila. I ta o, nadam se da e ova njiga sve vas oji je proitate i odluite se njome ori stiti, odvesti u pustolovinu i da e vam biti blagoslov ao to je bila svima onima oji su pripomogli da se obli uje. Phyllis Krystal

1. METODA RADA U ovoj je njizi opisana metoda oja omoguuje dvjema osobama oje zaje dno rade, da dota nu znanje i uenje oje se nalazi s onu stranu njihova svjesnog u ma. Stanje uma za vrijeme rada moe se poistovjetiti sa stanjem sna na javi ili s a tivnom imaginaci jom, ia o ni jedno od toga ne odgovara tonom opisu. Svi oji su to stanje doivjeli, opisuju ga ao stanje poviene svijesti i upozoravaju da su emocije oje se doivljavaju mnogo jae nego u obinom stanju svijesti, a mentalne sli e ivlje. Odmah na poet u elim objasniti dvoje. Prvo, sudionici su tije om sesije (sastan a) potpuno budni i svjesni svega to doivljavaju, nisu u transu i poslije se mogu sjet iti svega to se dogodilo. Drugo, da bismo se time mogli baviti, ne trebamo biti p osebno obdareni ili vidoviti, odnosno ne trebamo imati medijs e sposobnosti. Oba partnera trebaju is reno tragati za istinom, trebaju biti predani radu i moraju se po oriti unutarnjem vodstvu. T a oer, trebaju odbaciti svoj ego, osobne elje, osobna uvjerenja ili predrasude a o bi viso o C moglo poduavati a da, a o je i a o mogue, ne bude obojeno njihovom osobnou. Jednoga dana, do smo nas dvije radile, vidjela sam zanimljivu sli u ojom mi je po azano oli o je vano biti potpuno otvoren, bez ega, to se vie moe. K ao i obino,

traile smo da nam se po ae ono to nam je tog dana bilo potrebno. Jedina sli a oju sam dobila bila je urna oja je vrsto stajala pred mojim unutarnjim pogledom, ne blij edei i ne nestajui. Koncentrirajui se na nju, postala sam svjesna da je napu nuta i da ima o rnjene rubove. Pomislila sam da ne bi mogla zadrati vodu. Zapitala sam zato mi se po azuj e sli a oteene urne. Odgovor se pojavio poput bljes a, zaprepastivi me. Odjednom sam znala da urna predstavlja mene, a da smo svi mi o rnjeni i napu nuti. S ola anjem sam spoz nala da to ne utjee na nae sposobnosti da se bavimo ovim radom. Ka o dolazimo u dodir sa svje tlou u sebi s namjerom da odagnamo mra neznanja, ta se svjetlost jo bolje vidi roz p u otine i la e se iri prema drugima. Otada sam se prestala brinuti o tome da li sam dovoljno sposobna za taj rad ili pa da li sam dovoljno ist anal. Sva i tim treba ispunjavati dva preduvjeta: suradnici se moraju dobro slagati a o bi se mogla ustanoviti osnovica tro uta pomou ojega e se doi u dodir s viso im C, tre baju biti disciplinirani i redovito raditi i, a to je najvanije, trebaju se to manje meusobno natjecati i to manje donositi samostalne odlu e jer je znanje oje se trai unutarn je znanje, a ne partnerovo. Razli e meu suradnicima mogu biti orisne jer doputaju veu polarnost i smanjuju mogunost da se jedno od njih udalji od teme rada. Zbog ta vi h razli a partneri primaju sli e ili dojmove oji na prvi pogled djeluju ontradi torno, ali oji zapravo sadravaju istu poru u razliito izraenu. Poru e se na taj nain meusobno pot vruju. Kat ad je sli a oju primi jedan partner samo dio cjeline oju zajedn o tvore sli e obaju partnera. S vremenom, postalo nam je jasno da se na rad moe is oristiti na razliite naine. Ve u poet u bilo nam je reeno da ono to smo nauile trebamo dijeliti sa svima oji su otvoreni prema tom znanju i oji e se njime oristiti. Ta o smo, osim to smo se sa stajale zbog osobna voenja i uenja, to je nali ovalo pohaanju vie ole, radile i s drugim ljudima oji su nam dolazili sa svojim problemima traei od nas savjet i pomo. Kat ad bi jedna od nas neposredno radila s onima oji su traili pomo, ili bismo se obje us ladile s viso im C, ili bismo pa s njima podijelile prijanja is ustva o ja smo ste li radei s drugim ljudima. Kat ad smo ljudima tumaile njihove snove ili bismo radile ono to smo smatrale pri ladnim za odreenu osbu ili za odreeni problem. U drugi m smo pa sluajevima radile zajedno traei da nam se po ae najbolji nain ojim emo pomoi osobi oja trai pomo. Tu smo tehni u oristile u prvom redu za osobe oje su ivjele dale o i oje nisu mogle raditi zajedno s jednom od nas dvije. Tada bismo se javile telefonom ili pismom i opisale im mentalne vjebe ili meditacije oje im se preporuuju . Stalno smo primale upozorenja da ne preuzimamo na sebe ono to trebaju obaviti drugi, jer tim

e jaamo svoje mentalne i duhovne miie umjesto da to ine oni. Razliiti problemi s ojima smo se susretale, bili su zapravo nain ojim smo prim ale nova uenja o najrazliitijim temama. S vremenom smo nauile imati povjerenja u izvor oji nam je prenosio uenja, pogotovu ad smo se uvjerile u njihovu uin ovitost. Postupno se proirio glas o naem radu. Za njega su saznali i ne i psiholozi oji su nas poeli nazivati traei nau pomo u posebno te im ili zbunjujuim sluajevima. Moja starija i, psihologinja, osobno je imala oristi od naeg rada. Sa svojim je lijentima up otrebljavala razliite tehni e i vjebe oje donose izvanredne rezultate. K tomu, nas se dvije redovito sastajemo a o bismo od viso og C dobile daljnje spoznaje i upute o problemima njezinih lijenata, traeli ujedno da joj se pomogne u radu. Ovom metodom ona pomae samo oni m lijentima oji su otvoreni za ova av nain rada, oji daju za to svoje doputenje i voljni su slijediti ta o primljene naput e. Veina je njih sretna to ima tu dodatnu pomo i zbo g toga to im moja i moe la e pomoi da oni pomognu sami sebi, to i jest preduvjet njihova iscjeljenja i rasta. Us oro uvide oli o ta av rad ubrzava proces iscjeljivanja, i sva i put ad se naemo, e a nas dug popis novih zahtjeva. Iz naeg je rada izala metoda oji mogu oristiti psihoterapeuti, a oju emo pri a zati u njizi. Nadamo se da e s vremenom sve vei broj terapeuta oristiti veli u mudros t oja nam je na raspolaganju, ada se zajedno s lijentima obrate viso om C. Tije om savjetovanja gotovo sigurno dolazi do proje cije ili prijenosa. Taj se ui na moe umanjiti a o se i lijent i terapeut oslone na viso o C umjesto na terapeuta, te a o oboje provode vjebu vizualizacije oju smo dobile da bi se smanjio taj probl em. Tu smo vjevu nazvale osmicom. Njezino e se oritenje potan o pri azati u njizi. 2. BIT RADA Tije om sesije s mojom eri, u ojoj smo se spremale zatraiti pomo za razumijevanje problema ne ih njenih lijenata, posve neoe ivano ot rila nam se bit il i glavna tema ove njige. Na on to smo se umirile , ona je na glas proitala imena ljudi oji su traili pomo, a potom smo mentalno izmeu sebe podignule tro ut. Tada sam odjednom ugled ala, ao na unutarnjem platnu, neto to je nali ovalo cir usu s mnogo aveza u ojim a su se nalazile razne ivotinje. Promatrajui tu unutarnju sli u, bila sam oarana raznoli ou naina na o ji su ivotinje reagirale na svoje zatoenitvo. Ne e su veli e ma e uznemireno hodale po

avezu, graciozne ali frustrirane; druge su se u oevidnu bijesu i pobu ni bacale na ip e aveza, izbezumljene i prestraene, u oajni om po uaju bijega. Ne e su se i votinje povu le u stranji dio aveza, smotane u loptu poput zamet a, povlaei se i ne elei sudjelovati u ivotu. Ne e su traj ale glau, odbijajui hranu; druge, poput medvjeda, izvodile su tri ove nastojei privui pozornost i pobjei ta o od dosade. N e e su se umiljavale, molei hranu od svojih uvara. Do sam promatrala te razliite rea cije, pitala sam se zato mi se po azuje upravo ta sli a. Odmah sam postala svjesna da su i svi ljudi, poput ivotinja oje gledamo, zatvoreni u aveze oje su si sami stvorili. Znala s am, ta oer, s unutarnjom sigurnou, da se mogu osloboditi svojih aveza a o to ele. Da li je mogue da net o ne eli biti slobodan, pitala sam se. Kao o dgovor na to pitanje, moj me je um podsjetio na ne olicinu ljudi oji sva a o spad aju u tu ategoriju. Promatrajui dalje, shvatila sam da se mnogi ljudi opiru bilo ojoj vrsti promjene , da im je draa sigurnost poznate situacije, bez obzira na to oli o bila te a ili izazivala bol, od neizvjesnosti oju sa sobom nosi nepoznato i razliito od onoga na to s u navi nuli. Ima i onih oji au da ele biti slobodni, ali ada im se u ae mogunost da po bjegnu iz svoje tamnice, shvate da tu slobodu ipa ne ele toli o da bi se odre li svojih vezanost i za ljude, vlasnitvo, elje, sigurnost ili bilo to drugo bez ega ne mogu ivjeti. Ljudi e se trudit i do iscrpljenosti ne bi li zatitili svoje dragocjene snove i elje, i borit e se protiv sva og po uaja ojim ih se eli upozoriti da upravo u njima lei uzro njihove nesree. Postala sam ta oer svjesna da ovje , ao u mitu o Arijadninoj niti, mora procesu dopustiti da ga dovede natrag do uzro a, zaobilazei dimnu zavjesu prote sta oju postavlja svjesni um, a o bi pronaao lju ojim e moi ot ljuati vlastitu tamnicu. Jer lijeenje

biti uspjeno jedino a o se ot rije s riveni uzro simptoma. Ego sa svo jim elim i ne elim zahtjevima, dubo o je u orijenjen i poput a ve tvrave esto o se bra ni ljutnjom, strahom i oajem prije nego to onano apitulira pred viso im sebstvom. To predavanje unutarnjoj mudrosti preduvjet je zdravlja i cjelovitosti , i istins o je znaenje reenice: Ne a se vri Tvoja, a ne moja volja. Tvoja volja odnosi se na volju naeg viso og sebstva oje jedino zna to je ne i pojedinac u ovom ivotu, do je moja volja ompulzivna osobna volja ega vezanog za bezbroj elja. Shvatila sam da nam je dana slobodna volja, no, pogledajet amo nas ona obino v odi u aveze! Do ne spoznamo da smo slobodni te ada nauimo imati povjerenja u viso o C, ne moemo istins i shvatiti to je sloboda. U svijesti mi je sinula reeni ca: Dopustite da povjerenje u viu mudrost slomi tvravu vieg sebstva. Uvidjela sam da su s

vi psihi i problemi i tuge samo zna ovi oji upozoravaju na unutarnji su ob i da nas, a o ih ispravno shvatimo, mogu dovesti do svojih uzro a. Do sam gledala uo olo, spoznala sam da svi ivi pate od ne e vrste bolesti zbog odvojenosti od viso og C. Ne i ljudi pate vie od dr ugih, ne i svoju patnju uspijevaju uspjeno pri riti ili sa riti sluei se raznim sredstvima, npr. neprestanom a tivnou, drogama, al oholom, se som, televizijom, njigom ili jelom. Ka o li smo samo nali onim ivotinjama u avezima! Pred tom sam sli om ostala zadivlje na. Tada sam se prisjetila istonih filozofija oje inzistiraju na odsutnos ti sva e elje i odma u od svega, i uvidjela sam da nam je u naem radu po azano a o se mogu pre i nuti veze oje nas spajaju sa stvarima, ljudima, mjestima, nainom ivota ili bilo ime to nas spreava da budemo slobodni. Postalo mi je jasno da e tehni e oje su nam se otrivale u dugogodinjem radu, pomoi i nama i drugima da pobjegnemo iz aveza. Imala sam i rat o is ustvo te mogue slobode, ot rivi da je identina razini svije sti oju sam at ad tije om radnih sastana a na rat o dosizala, a oju sam nazvala razinom tapiserije. Kat ad bih, usredotoena na sli e ili misli oje sam primala, postajal a odjednom svjesna goleme promjene svoga stanja. Imala sam osjeaj ao da slobodno lebdim u p rostoru u ne om ruiastom svjetlu, poput ptice na vjetru, i promatram ispod sebe najljepe is t anu tapiseriju. Uvije sam uivala u tim rat im trenucima na tim posebnim razinama svijesti, osjeajui ao da svijet gledam iz Bojeg ugla, to me ni ada nije prestalo oaravati. Kat ad bih po uala svjesno stii do te razine svijesti, ali mi to ni ada nije uspjelo. inil o se da je to stanje s onu stranu svjesne ontrole. U poet u su me te promjene razi ne svijesti prilino plaile. Do sam promatrala neljuds ost u ponaanju ljudi, ratove, ubijanja , silovanja i nesree, osjeala sam da, uspr os tomu, ao to je Browning re ao: Bog je na nebu, sa svijetom je sve u redu. Ne oli o trenuta a prije toga povila bih se p od tugom oju su izazivali ti prizori, ali bih se na drugoj razini na trenuta oslobodila svijeta i promatrala ga s odma om, znajui da je sve to neizbjeno jer se jedino ta o ui. Gledana s visine, tapiserija se uvije inila pre rasnom sa svojim bljetavim boja ma, i tamnim i svjetlim, spletenim u zamren uzora , ali je sva i dijeli bio na svome mjestu. Meutim, ista ta tapiserija viena odozdo, s razine nae ograniene svijesti, izgledala je potpuno drugaije. Doimala se zamuenom i nejasnom jer su mnogobrojni vorovi i po ida ni rajevi niti s rivali predivan uzora oji sam vidjela s visine, a sve su se boj a stapale. Postalo je jasno da se pravi uzora moe vidjeti jedino s motrita viso og C.

Nai se ivoti isprepleu zbog naega meusobnog uenja, i mi privlaimo one ljude i ona is ustva oja nas trebaju poduiti onome to nam je potrebno. Budui da nismo u st anju vidjeti izvan naeg ogranienog vido ruga, uzora nam se ini runim i neurednim, a stog a i rivim. No gledan odozgo, oda le se jasno vidi, sve je na njemu ona o a o jest i a o mora biti ona av je a vog smo ga svi mi ist ali. a su i negativni dije lovi neizbjean dio cjeline. Tada sam shvatila da su a i vorovi u redu. To je fraza ojom smo s e esto oristile da bismo po azale a o su a i naizgled negativn is ustva upravo ono to nam je potrebno da bi nas pogurnulo i prisililo da rastemo. Veina je ljudi s lona oputanju i uzimanju ivota ola o, ada sve tee glat o. To dovodi do stagnacije i sprjeava rast. Samo zato to vidimo jedino donju stranu oja izgleda negativno i jer ne moemo vidjeti p re rasno ist an uzora oji bismo eljeli mi napraviti, rivo ga prosuujemo. Do sam jednog dana opisivala tu sli u mladoj eni oja je dola meni jer je bil a u veli oj alosti zbog gubit a voljene osobe, upitala me je iz dubine svog oaja: Zar n as ne bi gledite oje opisujete uinilo nemarnima i ravnodunima? Znala sam tono na to misli jer sam se u poet u i sama toga pribojavala. Meutim, to nam zapravo donosi vie suosjeanja i vee razumijevanje, te smanjuje s lonost a ritiziranju drugih, to je jedino polazite s ojega se moe ponuditi pomo. Naavi se tije om rada na razini tapiserije, jedan je mladi ovje reagi rao sasvim dru ije. Nije je elio napustiti i vratiti se u dosadnu svijest sva odnevnog ivota, a o ju je nazvao, ao to se ni droge ne ele odrei oni oji je uzimaju da bi izbjegli zamor, d osadu, strah i runou svoga ivota. Bezbroj smo puta bili upozoreni da samo do smo u ljuds om tijelu i ivimo u ovo m svijetu, moemo raditi na sebi a o bismo dosegli cilj slobodu oju smo na tren ug ledali na razini tapiserije. Moramo raditi na sebi a o bismo ste li pravo da tamo boravim o zauvije . Povuemo li se na bilo oji nain od ivota, samo usporavamo svoj napreda . Klju oji otvara vrata aveza u ojem smo zatvoreni, nalazi se u avezu oji je i sam utamnien u svijetu u ojem ivimo. Klju emo nai ta o da opamo dubo o u sebi i ot rijemo gdje se drimo za reet e, odnosno za oje smo stvari, ljude ili uvjerenja vezani.

im sam shvatila znaenje scene s utamnienim ivotinjama, razumjela sam da s u upute i orua oja smo primali tije om godina, savreno zamiljena ao pomo onima oji se ele osloboditi lane sigurnosti i svega onoga to ih dri zatoene u avezima. Prizor sa zatvorenim ivotinjama uistinu je osnova naeg rada i njegova je sredinja tema. Da bismo postali potpuno slobodni, trebamo se odvojiti od svih i svega to n

as vee ili nama vlada, ili u emu traimo sigurnost umjesto da je potraimo u viso om C oji se n alazi u sva om od nas. Sjetila sam se tada da je Isus re ao bogatau da ostavi svoje roditelje, enu i do m i da ga slijedi. Sad razumijem da to ne znai da bismo svoje najblie trebali napustiti d oslovno ili fizi i, zanemarujui odgovornosti oje smo preuzeli. To bi se prije moglo odnositi na odma od ovisnosti o obitelji oja esto prijei osjeaj potpune predanosti viso om C i slob odu da se slijedi njegova volja i njegove upute, a ne volja ega ili oje druge osobe. Jedna od najvanijih sastavnica naega rada jest idanje veza ili spona oje nas v eu za bilo to ili za bilo oga t o u nama izaziva povjerenje i postaje zato za nas mali bog. Budui da su ti manje vani bogovi nestalni i mogu nam biti oduzeti, oni nisu pouzda n izvor sigurnosti. Nije vano jesu li te veze is ovane iz ljubavi, potrebe, saalje nja, suuti, straha, mrnje ili ojega drugog osjeaja. Ono to je vano, to je da imaju mo drati nas ovisnima o stvarima za oje se veemo umjesto da se veemo za viso o C. Tije om godina pojavio se obrazac ili niz postupa a oji se obli ovao u metodu ojom se mogu oristiti ljudi oji zajedno rade da bi se oslobodili u svrhu obos tranog razvoja. Ta metoda prua sustav oji mogu rabiti profesionalni terapeuti u radu s lijentim a, a viso o C dodaje vanu dimenziju oja uveli e ubrzava proces iscjeljivanja. Kada je ljuds o bie voljno uzdignuti se u svijesti a o bi dolo u dodir s unutar njim izvorom mudrosti i zdravlja, njegovo e djelovanje, a ve god prirode bi lo, postati profinjenije i snanije jer se uzdie izvan vladavine ega. Za terapeuta je jedna o t oli o vano traiti vodstvo viso og C oli o i za lijenta, jer se pomo la e dobije a o oboje us rdno trae pomo viso og C. Po azano nam je mnogo razliitih veza ili spona o ojima emo govoriti u iduim poglavljima, a bit e ta oer rijei i o nainima a o ih pre inuti. Ti postupci esto u l juuju oivljavanje starih rituala puberteta oje je naa dananja ultura prepustila zaborav u. Prve se veze stvaraju u djetinjstvu s roditeljima ili starateljima, blis im roacima, braom i sestrama, uiteljima, prijateljima i svima onima oji na bilo o ji nain utjeu na dijete ili ga programiraju. Kasnije se veze ustanovljavaju s prijateljima, ljuba vnicima, branim partnerima, drugim lanovima obitelji, djecom ili s onim osobama na oje se oslanjamo traei sigurnost, bilo da su ive ili mrtve. Postoje i druge suptilne vez e, npr. veza oju uzro uje elja da uvije bude ona o a o to mi hoemo, ili se vezujemo za naa miljenja ili pa za snane emocije poput ljutnje, ljubomore, straha ili ponosa. Mogu nastati i

veze oje uzro uje elja za stvarima ao to su hrana, al ohol, droga, novac, dragu lji, odjea, ue, automobili, mo, socijalni status, obrazovanje, uspjeh nabrojimo samo ne e. Konano, vezanost za sam ivot uzro uje od ljudi silan strah od smrti. Uvidjele smo da a o tije om ivota na ovome svijetu ljudi postignu pravi odma o d svega, smrt postaje jednostavan dogaaj oji ne zastrauje. Kada se umirua osoba oslo baa fizi og tijela, slobodna je renuti u druge dimenzije svijesti i ne podlijee napas ti da ostane preblizu vezanostima u zemaljs oj sferi, niti da se prepusti emocio nalnim pritiscima ljudi oji e biti lieni njezine fizi e prisutnosti. Vidimo, da le, da je rad na sebi trajan proces u ojemu osoba u o slobaanju od vezanosti moe ii onoli o dale o oli o to sama eli. A o se doe do raja, to moe doves ti do oslobaanja od svih elja i napo on do osloboenja od ruga ponovnog roenja. Meutim, malo ih je oji to postignu u jednom ivotu, a svi to i ne ele postii . No to ne treba obeshrabriti one oji se ovom metodom ele osloboditi bar toli o oli o je potrebno da se mogu uhvatiti u otac s problemima, poboljati svoje stanje i odnose s drugima te voditi puniji ivot.

3. PRIPREMA ZA PRVU UNUTARNJU SESIJU Veze s roditeljima U prvom susretu s ne om osobom, najprije po uavamo ustanoviti zato je dola po ovu v rstu pomoi. O ova vu radu ljudi uju jedino od onih ojima je on oristio, pa su ta o do ne le upoznati s njegovim metodama. im ponemo uviati prirodu problema, osobu upozorimo da najprije obrati pozornost na svoje vlastite stavove jer joj se moe pomoi da nad nj ima ste ne ontrolu, a to je esto dovoljno da popravi vlastito stanje. Tada joj objasnimo da je porije lo veine problema esto u nesvjesnim rea cijama n a rano uenje i uputimo je da na tome radi pomaui joj da se oslobodi roditelja postup om oji uvjetno nazivamo ritual puberteta ili idanje spona oje vezuju. Tim se postup om os oba ne oslobaa samo nezdrave ovisnsti, ve esto i negativnog utjecaja svojih roditelja u djetinjstvu, oji je jo uvije stvaran na dubo oj nesvjesnoj razini i prijei je da spozna samu sebe. Ovaj prvi sastana prua joj prili u da is usi razliito stanje svi jesti oje nazivamo snom na javi, a u isto vrijeme onome t o vodi sastana daje dobar uvid u to a o e se lijent ponaati tije om ova va naina rada.

Prirodno, prve se spone stvaraju s roditeljima jer su oni anali o jima smo ste li roenje. Za vrijeme prvih godina ivota, u ojima je djetetu prije o potre bna sigurnost ao temelj daljnjeg razvoja, vrlo je vano da se uspostavi snana veza s roditeljima. Ponovno se javlja obiaj oji se naziva vezivanje, a ojim se te vez e ubrzo na on roenja iznova osnauju. Ot riveno je da je novoroene potpuno svjesno i da ima otvoren e oi oje su u stanju usredotoiti se dvadeseta minuta na on roenja. Budui da se danas pri porodu oriste rezne prirodne metode i da u tom sudjeluju oba roditelja, a maj a je pri tom potpuno svjesna, dijete se vezuje za oba roditelja izravnim onim onta tom odmah po roenju. Meutim, ne o su se u pubertetu, ada mladi ulaze u svijet odraslih, razne veze s roditeljima pre idale a o bi se mladi mogli dalje razvijati u neovisne pojedinc e. Na alost, u naem su drutvu zanemareni mnogi stari obiaji i rituali. To se posebno o dnosi na rituale puberteta i rituale smrti. Pa i tamo gdje se jo provode, razvodnjeni su i povrni te time i bes orisni za bilo a vu pra tinu uporabu, postavi praznom ljus om bez i zvornoga simboli og znaenja, svedeni te na pu u drutvenu formu. Sva om novom lijentu opisujemo a o izvodimo taj ritual i objanjavamo mu da se on moe izvoditi i na on puberteta, bez obzira na dob, jer se zapravo gotovo ni ad ne provede u pravo vrijeme. Govorimo mu o starim obiajima oji se jo uvije provo de u ne im primitivnim drutvima, i istiemo oli o je za mladu osobu oja je na pragu zrelosti vano da se odvoji od roditelja i svijeta djetinjstva i pone sudjelovati u ivotu sela ao m lada odrasla osoba. Kada se te veze i na on puberteta ne pre inu, esto se stvara nezdrav odnos u o jem dijete, bez obzira na dob, biva pretjerano ovisno o jednom ili o oba roditelja, te ta o nesposobno izraziti svoju pravu osobnost, ili se pa esto o pobuni i o dvaja od roditelja u meusobnu optuivanju. Posljedica ta va stanja stvaranje je posebno negativn ih spona oje mogu vezati vre od pozitivnih. Ljudi ovu istinu primaju razliito, ovisno o svom is ustvu i porije lu. Ne i e lj utito do azivati da su se ve odavno odvojili od roditelja i postali neovisni, esto pri t om opisujui drastine metode ojima su to postigli. No ot rili smo da su rijet o ada doista s lobodni i da otuenje i udaljenost od roditelja, pa a ni njihova smrt, ne znai da su se uistinu odvojili. Zapravo, ta va je osoba esto jo snanije vezana, ia o toga nije svjesna. Drugi pa , ada im govorimo da bi trebali pre inuti veze, reagiraju dru ije. Osjeaju ola anje ada uju da nije

asno i da bez obzira na svoju dob mogu postati slobodnima. Sjeam se jedne etrdesetogodinje ene oja je imala posebno dominantnu maj u. Uzvi nula je: Pomognete li mi da se odvojim od maj e, svi e moji problemi nestati. Jedan je mladi ovje re ao: Odselio sam se 6 000 ilometara dale o da bih se to vie udalji o od svog oca, ali bezuspjeno. I pre o sve te udaljenosti, osjeam a o me ritizira. Ne mogu ustu nuti pred pomilju o odvajanju vjerujui da su obiteljs e veze svete, unato tome to moda imaju poguban utjecaj na pojedine lanove obiteljs e zajednice. Im a i ta vih oji mrze i samu pomisao da bi mogli biti izgurani iz gnijezda. Draa im je sigurnost oju ono daje negoli samostalnost oja znai da su sami na svijetu. Ima ljudi oje su odgojili roaci, prijatelji obitelji, posvojitelji ili a va u stanova. U ta vim smo sluajevima ot rili da postoji dubo o u orijenjeno nesvjesno n eprijateljstvo prema pravim roditeljima i da osjeaj odbaenosti obiljeuje itav njihov ivot. Ta ve lju de treba provesti roz postupa odvajanja i od pravih i od zamjens ih roditelja. Nemogue je da roditelji budu savreni svojoj djeci, pa se a i od oni h najboljih trebamo odvojiti elimo li biti samostalni odrasli ljudi. a i ada nema mnogo su oba, mudro je pre inuti veze, to obavezno stvara bolje meusobne odnose oji postaju slo bodniji i nesputaniji. Kao i od starih rituala, prije no to se pone s idanjem veza, treba obaviti odr eene pripreme. Za tu smo svrhu dobili pripremnu vjebu. Ta se vjeba treba izvoditi sva o ga dana najmanje dva tjedna za sva og od roditelja ili s rbni a. Nazvali smo je osmicom jer izgleda ao broj a 8. Ona se oristi a o bi se osoba to vre smjestila u svoj osobni prostor ili teritorij, a postala je jednom od naih naj orisnijih simbola. Dvoje ljudi, blis o povezani, redovito projiciraju dio sebe jedan na drugoga ta o da niti jedan od njih nije zaseban pojedinac. A o pre inu veze a da se prije nisu p ovu li u svoj zaseban prostor, rezultat e biti zbr a budui da e sva i od njih nositi sa sobom pro je ciju onoga drugoga, oja e pre riti njihovo pravo ja. Da bismo to popravili, dana nam je vjeba osmice oju u opisati ona o ao to to inim ada je ne ome objanjavam prvi put. Upute za vizualizaciju osmice

Prije no to pre inete veze izmeu sebe i svojih roditelja, trebate izvodi ti ovu vjebu najmanje dva tjedna za sva og roditelja. Zatvorite oi i udobno se smjestite na stolcu ili na podu. Zamislite da o o sebe na podu crtate rug promjera vaih ispruenih ru u i prstiju. Vizualizirajte rug ao c ijev zlatne svjetlosti, poput suneve. Ne urite se i ne napreite se da biste ga vidjeli, dopusti te da vam se

pojavi pred unutarnjim o om. Kada budete sigurni da ste u sreditu rug a zlatne svjetlosti, vizualizirajte slian rug oji te dodiruje va, ali se s njim ne pre lapa. Sada po gledaje oji e se roditelj pojaviti u rugu nasuprot vaem, ada ih pozovete. Pripazite da oboje stanete u samo sredite ruga, a a o vam se uini da se net o od vas poma nuo ili da po uava ui u prostor drugoga, zamislite da ste lut e oje se mogu podii i staviti tamo gdje im je mjesto. Moda ete to morati uiniti ne oli o puta prij e no to se oboje smjestite u sredite. Osobito se to dogaa ada je jedna osoba dominantnija od druge. Kada budete jasno vidjeli oba ruga i ad oboje budete sjedili u sreditu, vizua lizirajte blijedoplavo neons o svjetlo a o tee u zlatnoj cijevi poevi od to e u ojoj se dva ruga dotiu, u smjeru azalj e na satu, najprije o o ruga vaeg roditelja pred vama i za tim natrag toci u ojoj se rugovi dotiu. Sad promatrajte a o plava svjetlost nastavlja pu t lijevom stranom vae runice, o olo vas straga nadesno i potom natrag do to e oja zatvara o smicu.

Nastavite promatrati to plave svjetlosti pred svojim unutarnjim o om sve dotle do tu sli u moete zadrati bez napora. Trajanje se razli uje od osobe do osobe, ali malo ada prelazi dvije minute. Plavo e vas neons o svjetlo magnets i uvui u svoj rug, a vaeg oca il i maj u u njihov, ta o da e svat o zauzeti svoj zaseban prostor.

Osmica Tu vjebu treba sva odnevno izvoditi sve do ne bude te la glat o, a time e se poru a da elite postati samostalna osoba utis ivati u podsvjesni um, a o va ta o i vaih roditelja. Podsvjesni um razumije sli e i simbole la e nego rijei, no treba ih redovito ponav ljati a o bi poru u primio i djelovao u s ladu s njom. Najbolje vrijeme za slanje ta vih p oru a rano je ujutro na on buenja i neposredno prije nego li utonemo u san, ada sm o najblie podsvjesnom umu. Kada je sli a jasno ucrtana, dovoljno je vjebati otprili e dvije minu te ujutro i na veer. Tije om dana dobro je vizualizirati da ste svoju osmicu malo pogurnuli a o bi ostala u po retu, ona o ao to to ini dijete ada lagano tapom dota ne ota da bi se nastav io retati. Molim vas, ne o lijevajte nazvati me budete li imali a vih problema s ovom vjebom, jer morate biti sigurni da je od poet a radite ispravno. Zanimljivo je uti rea cije ljudi oji rade s ovim simbolom. esto e do

ono po uava ui u teritorij roditelja. Dogaa se i da su oba roditelja umrla, ali vez a ostaje neta nutom toli o dugo do se sve spone ne pre inu. Ne i e ljudi rei da je jedan r oditelj, obino maj a, umro pri porodu ili do su jo bili mali, te ga se jedva sjeaju. Obino s u ih odgajali djed i ba a, drugi roaci, prijatelji, ili su zavrili u sirotitu, a moda su ih i usvojili. U ta vim sluajevima, ia o su pravi roditelji malo utjecali na djecu, n ajprije treba vjebati idanje veza upravo s njima. K tomu, trebat e se odvojiti od svih o ji su ih odgajali ili neposredno na njih utjecali u djetinjstvu. Povremeno emo se susretati s ljudima oji jo uvije gaje osjeaj ogorene mrnje spram roditelja pa im je suvie te o ili ih uznemiruje vizualizirati ga sva i dan. Taj se problem moe rijeiti na ne oli o naina. Umjesto da se vizualiz ira odreena osoba, moe se upotrijebiti njezina sli a, inicijali ili simbol oji e je zamijeniti. ena s ojom je radila moja i, toli o se jo uvije bojala svog oca, da uope nije mogla izvoditi vjebu. Zamolili smo da nam se po ae a o bismo joj mogli pomoi, i do bili smo odgovor da zamisli da izmeu sebe i oca podie debelu pregradu i da je on s drug e strane zatitnog zida, u svom rugu i odvojen od nje. Po uala je i ustanovila da ta o moe v jebati osmicu ao potrebnu pripremu za oslobaanje od njegova utjecaja. Tu je enu njezin o tac od najranijeg djetinjstva spolno is oritavao i ona je jo uvije od toga tr pjela posljedice, ne mogavi ni a o ostvariti trajnu vezu s mu arcem. Ot rili smo da je incest uobiajenij i no to se openito smatra. Pri azane su nam razliite metode ojima se moe rijeiti taj problem. Njih u opisati u iduim poglavljima. Veina ljudi nema problema s vizualizacijom, a vjebanjem se ta sposobno st brzo poveava. No uvije ima i onih ojima je to te o izvesti ili a nemogue. Za njih imam o druge naine utis ivanja simbola u podsvijest, a at ad i onim sami pronau rijeenje za svoje pote oe. Sjeam se mlade ene oja je pomou ompasa i plave rede ne oli o puta ujutro i na veer crtala veli u osmicu na papir. Mnogi ljudi crt aju u slobodnim trenucima, primjerice do neto e aju. Njima savjetujemo da uvije pri ruci imaju papir i olov u a o bi, za to vrijeme, mogl i crtati osmicu, a u sredite ruga trebaju staviti svoje inicijale i inicijale svojih r oditelja. Jedan je ovje izrezao dva ruga od papira i stavio ih na pod sobe. Sjeo je u jedan rug, a u d rugi je stavio sli u svoje maj e, i prstom je iscrtavao osmicu vizualizirajui ujedno plavu svjet lost. To mi je dalo ideju za jednu enu oja je vizualizirala osmicu da b i se odvojila od supruga od ojega se upravo razvodila. Bila je vrlo ivana i te o se oncentrirala p

minantni roditelj po uavati ui u djetetov rug, a

at ad e se dijete iznenaditi vidjevi da upr

a sam joj predloila da izree dva ruga, stavi ih na pod i da zatim hoda o o osmice. Vidjela je da to moe la o raditi, a samom je fizi om a tivnosti potroila neto od svoje ivan e energije oja ju je prijeila da se oncentrira. Usput reeno, to je tipian primjer oji po az uje a o se metoda oja nam je dana za pomo jednoj osobi, moe uspjeno is oristiti i za druge sa slinim problemima. Na on to paljivo objasnimo osmicu, vjebu ponovi osoba ojoj je namijenjena, a o bismo provjerili da li ju je ispravno razumjela i da li je dobro vizualizira. elj ela bih ista nuti da je ta provjera veoma vana jer nam se vieput dogodilo da smo bili uvjereni a o smo sve pojasnili, a onda bi se po azalo da je osoba crtala simbol o o pojas a, prsiju ili o o vrata, at ad i iznad glave, umjesto na podu o o svojih stopala. Ne i su os micu zamiljali u uspravnom poloaju s rugovima postavljenim jedan ponad drugoga. Ta vi su nesporaz umi jo ei a o se upute daju telefonom, to inimo jedino ada osoba uistinu mor a poeti vjebati to prije. Da bi se izbjegle zabune, najbolje je traiti od osobe da na glas ponovi upute. Ta o emo ih moi provjeriti i ujedno moda odgovoriti na ne a dodatna pitanja. Osim osmice, u isto vrijeme treba zapoeti sa jo dvijema a tivnostima. Sva oga ju tra ada se probudi, osoba treba zapisivati snove ojih se sjea, i to joj treba postati navi om. Mnogima se ve dogodilo da su se probudili sa jo ivom sjeanjem na ne i san, moda su ga

a migli i odmah analizirati, a onda su, sigurni da je dovoljno jasan i da ga nee zaboraviti, opet zaspali. No, ada su se ujutro probudili, mogli su se sjetiti jedino toga d a su sanjali. Da ne bi ta o gubili snove, a s njima moda i vane poru e iz podsvijesti, predlaemo im da po raj reveta dre papir i olov u ili magnetofon, a o bi san la e zab iljeili im ga se prisjete. Predlaemo, ta oer, da osoba prije spavanja usmijeri svoju podsv ijest ta o da je roz san podui onomu to joj je potrebno u odreenom trenut u. San esto u pozorava na glavni problem u ivotu osobe i ta o s rauje vrijeme potrebno da se ot rije u emu se sastoje tegobe. Ta oer im predlaemo da sastave listu dobrih i loih osobina svojih roditelja, to e im pomoi da jasnije sagledaju a o su ih u djetinjstvu programirali te a o su oni na to reagirali, prilagoavajui se ili opirui se. Predlaemo im da u zmu dva veli a lista papira, za sva og roditelja po jedan, i da ga crtom po sredini podijele u dva stupca. Na lijevoj strani treba popisati osobine i navi e roditelja na oje je osoba negativno reagirala, a na desnoj pa sve osobine na oje je reagirala pozitivno i ojima se divila. Za te je liste po trebno vremena i strpljenja te se ne treba uriti niti ih zavriti u jednom mahu. Najoitij e se ara teristi e

odmah po au, no na dijete esto najjai dojam ostavljaju one suptilnije o je se esto zaborave ili potisnu, i oje sporo izbijaju iz podsvijesti na povrinu. Korisno je pri ruci imati papir i olov u i zapisivati pozitivne i negativne rea cije im ih se prisjetimo, j er ada proces zapone a podsvijest postane svjesna onoga to je potrebno, iz prolosti e poeti izvlaiti potisnute i zaboravljene rea cije iz djetinjstva. Moda se ini da se time previe trai od ne e osobe, ali primijetili smo da su upravo oajni, razoarani i nezadovoljni ljudi oni oji su voljni puno raditi i oji su najdiscipliraniji. To je, ini se, pravilo. Svi smo pomalo lijeni i rijet o se uistinu potrudimo, izuzev a o na s neto na to ne natjera ili pa previe patimo pa smo spremni sve uiniti da si ola amo bol. Uzro moe biti fizi i, mentalni, emocionalni, financijs i ili bilo oji drugi, sli dovo ljno snaan da nas pota ne na djelovanje. Ima, da a o, i ta vih oji su nadahnuti pustolo vinom samoga rada toli o da ih i to motivira. Naime, upravo emocionalna energija omoguava pojedincu da probije barijere oje postavlja svjesni um, i doe u dodir s podsvijeu. Tije om godina zamijetili smo jo jednu zanimljivu pojavu. esto, naime, osoba oj a trai pomo, ne moe odmah poeti s radom, ili ne moe doi na prvi sastana . Postalo je oigledno da to odgaanje, umjesto da nesigurnoj osobi pojaa frustraciju , poveava elju da zapone raditi i daje energiju potrebnu za poeta rada, to je veoma van o. 4. PRVA SESIJA: RITUAL PUBERTETA KIDANJE VEZA S JEDNIM RODITELJEM

Da bismo uli u stanje unutarnje svijesti, nuno je fizi o tijelo to vie opustiti, a ne udobnost ili smetnje uzro ovane napetou ivaca i miia, svesti na najmanju mjeru. Vjeba oputanja razvila se postupno tije om rada s mnogim ljudima, a njezino smo traj anje odredili prema prosjenom pojedincu. Posebno napeti ljudi trebaju obratiti vie panje onim dijelovima tijela u ojima svi mi osjeamo napetost, naime vratu i ramenima. Na on primarne rela sacije, daju se dal jnje upute tim dijelovima tijela, sve do osoba ne ae da joj je cijelo tijelo oputeno. Pametno je prije poet a vjebe oputanja predloiti odlaza u toalet a o se poslije ne bi pre idao rad. Ja e emocije, naime, obino utjeu na mjehur. Meutim, treba nagla siti da je preporuljivo ustati ada je god to potrebno. Ne valja trpjeti neugodu zbog pun a mjehura. Osoba moe ustati, otii do toaleta, vratiti se i ponovo uroniti u isto stanje, a da se ne pre ine unutarnji doivljaj. Treba olabaviti ili s inuti ravate, pojaseve, grud nja ili na it oji bi mogao smetati. Osobu oja ulazi u stanje sna na javi pitamo oputa li je vie usprav

an ili leei poloaj. Treba joj objasniti da je cilj to bolje opustiti tijelo a o n e bi dolo do ometanja stanja sna na javi. Ne i povezuju leei poloaj sa snom pa bi za njih b ilo bolje da sjede uspravno ili da se lagano naslone na neto. Treba im dati tan u de u jer je mnogim a u stanju dubo e rela sacije hladno, a a o lee, treba im ponuditi jastu . Kada osoba udobno sjedne ili legne, lice joj po rijemo laganom maramom. Ta o e sli e oje bude vidjela biti jasnije, a ugodnije e se osjeati a o doivi snane osjeaje . Ot rili smo da ne i ljudi vie vole mentalno otii na zamiljeno ili omiljeno mjesto , do su drugi potpuno zadovoljni tamo gdje jesu. Da bismo im pomogli odluiti se, predlaemo im razliite mogunosti: sjenovitu umu, vrh brijega, sjedenje pod granama veli og starog stabla, leanje u viseoj mrei, peinu ili vlastitu spavau sob u. Zatim ih zamolimo da mislima odu tamo, udobno se smjeste, opuste, stisnu i ponovo opuste stopala, sjednjane miie i ramena. Glavu treba poma nuti lijevo-desno ne oli o puta, a ru e p ustiti da vise uz tijelo. Tada objasnimo da se oristi suneva ili mjeseeva svjetlost a o bi se tijelo njo me ispunilo i opustilo, to e ga tititi tije om rada i lijeiti. Pitamo lijenta oja mu je svjetlost milija. Veina ljudi tu ne o lijeva, a esto e im mjesto oje su izabral i u mati pomoi u izboru svjetlosti. Kada se osoba odlui, objasnimo joj da emo razliitim dijelovima n jezina tijela davati usmene upute a o bi se otvorili i primili svjetlost. Ka o ne elimo ontrolirati niije tijelo niti um, osoba sama treba tiho ponavljati upute vlastitom tijelu. U naem radu svjetlost ima etiri svojstva: ono oputa, iscjeljuje, proiava i osnauje. Ta e se etiri svojstva esto spominjati tije om rela sacije a o bi se sugestije utisnule u podsvjesni um i tu djelovale. Podsvijest, naime, dobro reagira na pon avljanje. Korisno je imati audiozapis s tehni om oputanja a o bi ljudi od ue mogli sami vjebati. Time se s rauje vrijeme potrebno za rela saciju na poet u sva e se snimiti i vlastiti glas a o daje upute. Na on ne oli o sluanja, veina se ilino brzo i uz malu pomo moe opustiti. Druga je dobra strana vrpce u tome to se moe d ue ada se osjeamo umornima ili smo odve napeti da bismo mogli zaspati. Pri azat u tehni u oputanja od rijei do rijei ao da je upravo sada s sesije. Moe ljudi pr

ne im radim.

Upute za oputanje Zamislite da ste se udobno smjestili na mjestu oje ste izabrali za o vaj sastana . Kada se smjestite, recite mi gdje se u svojoj unutarnjoj sceni nalazite.

oristiti

Kao to sam vam prije objasnila, u ovoj vjebi oputanja oristit emo sune vu ili mjeseevu svjetlost. Recite mi, da le, da li je u vaoj unutarnjoj sceni dan ili no, a o bih znala oju svjetlost da oristim. Davat u vam usmene upute za oputanje, ali budui da ne elim ontrolirat i vae tijelo ili va um, molim vas da naput e upuene razliitim dijelovima vaeg tijela ponav ljate za mnom. Spominjem iz ta o da vae tijelo slua vae, a ne moje naredbe. Vizualizirajte zra u svjetlosti oja pada pravo na vas i uputite je u none prste. Opustite ih to je mogue vie i naloite im da se otvore i prime svjetlost oja, za ove potrebe, oputa, iscjeljuje, proiava i osnauje. Ponovit u to ne oli o puta tije om vjebe ao bi e ta svojstva utisnula u va podsvjesni um. Podsvijest trai ponavljanje a o bi primi la poru u i poela djelovati u s ladu s njom. Osjetite svjetlost oje proima vae none prste u toplom smirujuem mlazu i postupno je pomiite du stopala, o o peta do glenjeva. Svjetlost sada ispunjava sva i mii, sva u ost, sva i ivac i sva u stanicu vaih stopala. Promatrajte je zat im a o se penje prema listovima i oljenima. Naloite donjim dijelovima nogu da prime svjetlost i da osjete a o ona ulazi u sva u ost, sva i mii, sva i ivac i sva u stanicu te ih istodobno oputa, iscjeljuje, proiuje i osnauje gdje je god to potrebno. Sada uputite gornji dio nogu da se otvori i primi taj umirujui snop svjetlosti i gledajte ga do se penje od oljena bedrima i u ovima donosei oputenost, iscjeljenje, pr oienje i snagu gdje je to potrebno. Zahvalite svojim nogama to vas nose sva i dan i dopu stite im da se potpuno odmore do traje ovaj tretman, jer ih za to vrijeme neete trebati. Usmjerite svoju pozornost s nogu na podruje zdjelice i ne a taj dio vaega tijela, sva i njegov organ, sva a lijezda, sva i ivac i sva i mii budu iscijeljen i, oputeni, proieni i ispunjeni energijom gdje je to potrebno, sve do donjeg dijela raljenice, prodirui u sva i raljea . Napustite sada taj dio i otvorite sljedei dio tijela za svjetlost oja oputa, pr oiuje, iscjeljuje i osnauje. To su sada trbuh i unutarnji organi. Osjetite a o svjetlos t obasjava sva i mii, sva i organ, sva u lijezdu i dio raljenice u abdominalnom predjelu. Obratite sada pozornost na solarni ple sus, na sredini vaeg tijela, odmah ispod rebara. To je sredite vaega ivanog sustava, oje se at ad naziva se undarnim mozgom. Iznimn o je vano u taj dio unijeti svjetlost potpuno, a o bi se cijeli ivani sustav, do pos ljednjega ivca u vaem tijelu, opustio, iscijelio, proistio i osnaio. Sada bih eljela da mi aete a av cvijet vidite u podruju solarnog ple susa. Reci te mi to vam se prvo pojavi pred unutarnjim o om. Nije vano a o mu ne znate ime, samo ga

opiite. Je li cvijet otvoren ili zatvoren? A o je zatvoren, naredite mu da se otv ori toli o da moe propustiti svjetlost sve do svoga sredita, i recite mi ada se to dogodi. Zati m upravite svjetlost u samo sredite cvijeta a o bi otud mogla renuti sva om ivcu u vaem ti jelu, nosei sa sobom iscjeljenje, oputanje, proienje i snagu. Upravite zatim svjetlost a s vim dijelovima toga dijela tijela i natrag u raljenicu. Vizualizirajte sada svjetlost oja se nastavlja retati prema gornjem dijelu p rsnog oa i gornjem dijelu lea. Tom dijelu tijela recite da ete sva i put ada udahnete upit i u sebe jo svjetlosti, a ada izdahnete odstranit ete iz sebe sve negativne osjeaje ao to su strah, tjes oba, napetost ili bilo to dugo to bi moglo zaprijeiti to svjetlost i. Ta naredba ne a bude u vaoj podsvijesti cijelo vrijeme naega dananjeg rada ta o da i vae prirodno di sanje pomogne u tretmanu. Upravite sada svjetlost u sve dijelove gornjeg dij ela prsnog oa, u sva i organ i u sva u lijezdu te u raljenicu, i ne a svjetlos t donese iscjeljenje, oputenost, proienje i snagu gdje je god to potrebno. Sada vizualizirajte svjetlost a o se sputa od ramena niz vae ru e i po uajte osjet iti a o ispunjava vae prste i zglobove ru u donosei snagu, iscjeljenje, proien je i oputenost. Promatrajte a o svjetlost ispunjava vae ru e, od zglobova pre ma la tovima, proimajui sva u ost, sva i mii, sva i ivac i sva u stanicu i donosei oput nost, iscjeljenje, proienje i snagu. Promatrajte a o svjetlost struji gornjim dijelom vai h ru u i pritom oputa, iscjeljuje, proiava i osnauje. Zahvalite sada svojim ru ama to rade za v as i dajte im doputenje da se odmore za vrijeme tretmana. Usmjerite sada svoju pozornost s ru u na grlo. Ovdje emo u radu ponovno oristiti

cvijet jer je grlo ulaz u va ljezdani sustav. Opiite cvijet oji vidite na grlu i r ecite mi da li je otvoren ili zatvoren. A o je zatvoren, naredite mu da se otvori toli o da moe propustiti svjetlost oja e odatle tei u sva u lijezdu vaeg tijela, donosei oputenost, iscjeljenje, proienje i snagu tamo gdje je potrebno. Recite mi ada osjetite da se to dogodilo. Zamislite a o svjetlost sada tee do vaeg vrata gdje veina ljudi osjea n apetost. Po uajte osjetiti a o prsti sat ani od svjetlosti njeno ali vrsto masira ju sve miie na vaem vratu i ramenima ot lanjajui napetost, i recite mi ada osjetite da se to dog odilo. Poaljite sada mlaz svjetlosti niz raljenicu, od vrata sve do trtine osti, vizualizirajui a o na tom putu proima sva i raljea iscjeljujui, oputajui, proiuju i dajui snagu gdje treba. Sada unesite svjetlost u glavu i lice i upravite je prema bradi i eljustima. A o vam je jezi na nepcu, pustite ga da padne, a a o su vam zubi stisnuti, opustite ih a o bi vam se rela sirali eljust i grlo i a o bi ih svjetlost mogla posve ispuniti. Vizualizir

ajte sada svjetlost a o ulazi u vae obraze, ui, nos i oi donosei sa sobom oputenost, iscjeljenje, proien i snagu gdje treba. Zahvalite sada svojim osjetilima na tome to vas slue osjetilu dodira, sluha, vida,

Ritual puberteta Kada je osoba potpuno oputena, predloim joj da izmeu nas zamisli tro ut i zatim obj asnim njegovu fun ciju, a o to dotad nisam uinila. Osoba je na osnovici tro uta u toci B , a ja sam u toci A. Povezane smo linijom oja predstavlja uzajamno povjerenje, o je ao suradnici imamo jedno prema drugome. Zatim oboje vizualiziramo liniju oja se uzdu nae ralj enice i roz vrh glave penje u prostor do to e C tro uta, oju nazivamo viso o C, viso a svijest, ili boans o sebstvo. Viso o C uroena je mudrost u nama, po ojoj smo svi jedna i. Tada oboje zamolimo viso o C da nas vodi ta o da osoba oja radi s lijentom p ostavi prava pitanja, a osoba u stanju oputenosti primi i bude spremna suoiti se s onime t o u tom trenut u treba vidjeti, osjetiti, spoznati ili is usiti. Ta se metoda tije om mnogih godina po azala uspjenom. Ni ada se nije dogodilo d a se osoba s ojom smo radili, na on tretmana nije bila u stanju suoiti s bilo oji m sjeanjem, pogre om ili starom traumom. Klijentu objasnim da nema mjesta uznemiravanju a o prvi put ne uspije nita vidj eti jer u tom sluaju ja mogu la o ui u stanje sna na javi i opisati to vidim, a zatim g a uputiti ona o a o sam iznutra voena. a i ada bi to bilo te o, objasnim da mogu, a o sam ta o voena, preuzeti rad, promatrati i opisivati dojmove oje primam i initi to je potre

mirisa i o usa, i dopustite im da se odmore jer za ovaj unutarnji rad fizi a osjetila nisu potrebna. Upravite sada svjetlost prema sljepoonicama i elu, du glave dubo o u moza . Ne a prome sva i dio, svjesni ili nesvjesni, opusti, iscijeli, proisti i osnai gdje je god to potrebno. Sada udahnite pola o i dubo o tri puta. Do udiete upijte u sebe jo vie svjetlosti, a pri izdisaju oslobodite se preostalih napetosti. Pola o i bez urbe, svojim unutar njim oima pregledaje cijelo tijelo i recite mi da li je oputeno ili na ne im d ijelovima jo treba raditi. A o ima oje ta vo mjesto, upravite svjetlost prema njemu sugerirajui mu da se op uta sve vie do traje na rad. A o za vrijeme tretmana osjetite da se u ne om dijelu tijela stvara napetost, re cite mi to im toga postanete svjesni, jer to moe upozoriti na psihosomats o stanje oje je povezano s vaim doivljajem toga trenut a. Tada moemo odmah potraiti uzro i najbolji nain da s e time pozabavimo. Fizi i e simptom vrlo esto nestati im se ono to se dogaa u vaem tijelu povee s onim to doivljavate u svijesti.

bno a o bih osobi pomogla na unutarnjoj razini. ini se da to osobu oja misli da nee moi vizualizirati, osobaa sva e tjes obe i pritis a. Na on toga zamolim lijenta da vizualizira dvije runice osmice, s ime se ve dobr o upoznao u prote la dva tjedna sva odnevnog rada, i u rug nasuprot nj egovome pozove roditelja od ojega se provodi odvajanje. Uputim lijenta da roditelju ae da e ih ritual oji se spremamo obaviti osloboditi, ta o da mogu ivjeti svoje ivote ao zasebne jedin e te da ih djela onoga drugog vie nee optereivati sponama oje ih jo povezuju. Tada zamolim oso bu da po ua vidjeti spone izmeu sebe i roditelja i da mi ae na ojim su dijelovima tijela privrene. Veina ljudi to prilino brzo uspije vizualizirati, a pone i su uistinu pren eraeni onim to vide. Upozorim ih da se ne uznemiravaju jer e nam ono to vide najbolje pomoi u razrjeavanju odnosa. Uope nije neobino da roditelj suprotnoga spola bude vezan za svoje di jete pre o spolnog organa, to nam mnogo govori o njihovu odnosu i po azuje na emu treba radit i ele li jednom imati dobar odnos s osobom suprotna spola. Ne i ljudi pronau samo jednu sponu, drugi ih ot riju ne oli o, ovisno o tome o li o su vrsto povezani, bilo pozitivno ili negativno. U ne oli o je sluajeva veza bila toli o ja a da su osobe bile povezane poput sijams ih blizanaca. Stoga osoba oja se eljela o sloboditi nije mogla jasno vidjeti niti sama obaviti operaciju. A o se to dogodi, osoba oja vodi sesiju mora biti voljna umjesto lijenta obaviti operaciju, a lijent treba u tome to vie sudjelovati. Kada se ustanovi gdje su spone, traim od lijenta da opie njihovu veliinu i meterijal od ojega su napravljene. ula sam doslovce stotine razliitih o pisa oji su simbolizirali odnos, i njihovo ot rie esto zapanjuje. Bilo je tu barunastih vrpca, najlons ih niti, ribars ih najlona, ica, lanaca, metalnih ip i i mnogo vrsta onopca. Kada odredimo o ojoj se sponi radi, lijent treba zamoliti da mu se po ae pri ladan instrument ojim e je pre inuti. Tu ponovno imamo zauujeu raznoli ost. Sve vrste ara i noeva, od uhinjs ih do lova ih, maevi, bodei, svjetlosne i lasers e zra e, vatra, iselina, pile... da spomenemo samo ne e. Obino predlaem da se spona najprije preree na sredini i da se zatim odstrane oba raja s tijela osoba oje su njome povezane. esto moram pomoi odstranit i spone oje se malaze na dijelu tijela oje lijentu nije dostupno ili je suvie osjet ljivo da bi ga mogao uspjeno sam odstraniti. Kada se oba raja spone odstrane, lijent treba staviti svoju desnu ru u (a o je denja ; inae lijevu) na mjesto s ojega je odstranjena spona, a lijevu na isto mje sto s druge

strane tijela tvorei ta o energets o polje. Tada zamolimo da iscjeljujua energija potee iz viso og C u nae ru e i ranu oja je nastala presijecanjem spona. Spone se tada na podu sloe na hrpu i lijent zatrai da mu se po ae najbolji nain d a ih uniti a o se ne bi ponovio stari obrazac odnosa. Veina ljudi odlui ih spaliti, politi iselinom, ili ih baciti u more ili brzu ri je u. esto se ta o grozniavo ele rijeiti spona, da ne mogu za to pronai dovoljno dobar nain. Zat o odluuju zemljom zatrpati vatru u ojoj su spalili spone te nogama dobro utabaju t o mjesto s aui po njemu a o bi zatrli sva i trag. Kat ad se to pretvoi u ne u vrstu indijans og ratnog plesa. Predloim im stoga da taj ples postane izraz njihova ola anja to su na po on slobodni. Potiem ih da se opuste i izraze svoju slobodu ona o a o to ele. Na on to poduzmu sve a o bi zatrli sva i trag starih veza, aem im da sada zahv ale roditelju od ojega su se upravo odvojili, to im je omoguio dolaza na ovaj svijet u ljuds om tijelu i ta o dao prili u da u ovom ivotu naue ono to im je potrebno. To je esto vrlo te o, osobito ada meu njima ima mnogo gorine. Veoma je vano oprostiti jer je to dio procesa ojim se oslobaamo veza i postajemo cjeloviti. A o nam to ne uspije, mogu se nanovo s ovati negativne veze. Obino zapoinjemo ta o da osoba zamoli roditelja za oprost jer se ini da je taj di o rituala veini ljudi neto la i. Mnogi su optereeni osjeajem rivnje i to im je prili a da se toga osjeaja oslobode. Savjetujem lijentu da dopusti da mu se u umu pojavi sve o no za to bi htio dobiti oprotaj, i da to jedno za drugim izgovori ili spomene u sebi. A o to spomene u sebi, traim da mi neim da do znanja da je s time zavrio. Ta oer mu aem da se s onim to eventualno na nadno is rsne, moe raditi i poslije. Ot rili smo da je sva a pril i a u ojoj se trai oprotaj dobrodola jer oslobaa osobu osjeaja rivnje i aljenja oji proganjaju mnoge ljude, osobito na on smrti roditelja. Na on toga osoba oja eli pre inuti veze treba oprostiti roditelju za bol ili z lo oje mu je svjesno ili nesvjesno nanio. To je za veinu ljudi dale o najtee, a ne i ne m ogu uiniti ni prvi ora . Tada savjetujem osobi da od viso og C ili boans og dijela sebe zat rai da s vrha tro uta roz nju poalje roditelju pratanje. To gotovo uvije svi prihvate, a i oni oji znaju da moraju oprostiti, ali u sebi ne nalaze snage za taj in. Predlaem im da se prisjete odreenih sluajeva ada je bio potreba roditeljs i oprotaj a o bi se obo je oslobodili negativnih emocija oje ljude vezuju jedna o ao i pozitivne. Na raju zatraimo od roditelja da napusti unutarnju scenu i rene svojim putem, sada slobodan od stalnog emocionalnog pritis a djeteta. To ne znai da se ti me pre ida onta t meu njima. Naprotiv, odnos nee vie biti ta o emocionalno nabijen i postat e mnogo bo lji.

Uvije savjetujemo pri ladan rastana , a o je mogue, s blagoslovom. Ka t ad se po ae potreba da se izmeu roditelja i djeteta vizualizira tro ut oji ih povezuje s viso im C, a ne jedno s drugim. Po azano nam je da je ta vizualuzacija najvie to ovje moe uinit i za drugu osobu, a nazvali smo je postavljanje tro uta. esto to napravimo sami ada pri mimo poziv u pomo (a i prije no to smo osobi ita re le) i poveemo osobu s viso im C to je prije mogue. Slijedi ora ojim e se dovriti oslobaanje. To je proces proiavanja ojim e se isprati ne adanje uvjetovano ponaanje i stare navi e. On je priprema za rad na sva oj navici posebno, o emu emo govoriti u iduem poglavlju. Kat ad do osloboenja doe trenutano, a at ad pa za to treba vie vremena. Obino savjetujem osobi da promotri unutarnji prizor i potrai vodu u obli u poto a, jezerca, oceana ili vodopada. Uputimo je tada da se svue i odjeu ostavi na tlu, uz me veli list ili glat i amen te ue u vodu i dobro se opere. To e odstraniti neeljene obras ce navi a i ponaanja oje se poprimaju od roditelja. Treba ih se sjetiti s popisa negativnih roditeljs ih osobina oje je prije sastavila. Kada joj se ini da se dobro oistila, aemo joj da protri uo olo a o bi se osuila i da s ae, izraavajui ta o svoju slobodu. Kada se osui, doda m joj istu i udobnu odjeu ili halju neutralne boje da je nosi do sama ne razvije vlastite ara teristi e. A o sam pota nuta iznutra, at ad je povedem da sama i zabere svoju novu odjeu. Tada je upitam a o eli unititi staru odjeu oja je vezuje za rea cije iz dje tinjstva.

Najee e odjeu zapaliti, i tu me, ao i u drugim dijelovima ovoga rada, e sto zapanji sloenost postupa a oji ljudi odabiru da bi unitili odjeu. Najvanije je da lijent a tivno sudjeluje u radu, a to je i jedini nain da dopre do podsvjesnog uma. to su emocije snanije, jae se u podsvijest utis uje nova poru a, i samim time prije postaje djelatna. Veina se ljudi raduje prilici da se moe o sloboditi starih neeljenih navi a, i nije im se te o emotivno u ljuiti u rad. Uvije upozorim osobu da mu sljedea tri dana mogu donijeti podvojene osjeaje ao to su aljenje ili tuga pomijeana s ola anjem. To ih ne treba uznemiravati jer je uob iajeno i prolazno. A o lijenta ne upozorimo na to i on zapadne u depresiju ili oje sl ino stanje ili raspoloenje, moe doivjeti zbog toga o , to e baciti sjenu sumnje na itavo is ustvo. Korisno je osobu upozoriti da o svom is ustvu ne pria ni sa im barem tri dana, jer emocionalnu energiju treba sauvati a o bi se stabilizirala, utvrdila i postala s tvarnost. A o se prerano govori o svojim is ustvima, energija e se rasipati, osobito a o je oso ba s ojom razgovaramo nepovjerljiva ili pa otvoreno sumnja. Ta je rea cija zarazna i moe u nititi tu njenu licu novoga oja se razvija u osobi na on tretmana. Zatim oboje zahvalimo viso om C to je upravljalo sesijom. Tada osobi dam usmene

upute a o bi se potpuno vratila u svijest fizi og tijela. Podsjetim je da je tij elo, do smo radili na unutarnjoj razini, bilo izloeno iscjeljujuem tretmanu. Savjetuje m joj da stisne i opusti none prste, savije oljena, poma ne u ove, savije lea i protegne ru e, pop ut psa ili ma e oji se proteu cijelim tijelom na on to se probude. Kaem oji je datum, podsjetim je da smo u mojoj radnoj sobi i zatraim da se pola o uspravi, s ine povez s oiju, vrati se punoj dnevnoj svijesti i pone sl obodno djelovati osloboena prijanjih stega. Na on idanja veza dobro je napisati roditelju pismo u ojem mu govorimo o svom osloboenju. To pismo ne treba poslati. Ono e zaobii svjesni um osobe ojoj je namij enjeno ali e doprijeti do njezine podsvijesti. Najbolje ga je napisati odmah na on idan ja veza jer su emocije oje je proces uzbur ao jo vrlo snane. to su jae emocije s oji ma je pismo napisano, to e dublje djelovati i na poiljaoca i na primatelja pisma. Emocija je, naime, energija oja je potrebna da se podsvjesnom umu prenese poru a. U pismu treba po noviti ono to je reeno tije om rituala, naime da sada obje osobe mogu slobodno ivj eti ao zasebne jedin e. U njemu ne smije biti nieg negativnog, ao to je riti a i o ptuivanje. Treba se usredotoiti samo na slobodu oju e sada i roditelj i dijete is usiti. Vidjela sam esto dramatine ishode ta vih pisama oja su sastavljana s ja im osjeajima. Sjeam se sluaja da sin ve godinama nije bio u onta tu sa svojim rodit eljima. Odjednom ih je, a da nije znao zato, pozvao telefonom. To se dogodilo na on to je maj a prola ritual idanja vrste veze oja je jo uvije postojala meu njima i na on to je napisala pismo oje nije poslala. Jedan drugi mladi ovje , ta oer ne znajui zato to ini, nazvao je roditelje da im ae da ih voli. To nije bio u stanju ni ada prije rei. Dogodilo se t o na on to je otac pre inuo spone oje su ga za njega vezivale i pustio ga da ivi svoj ivot. Ima mnogo sluajeva da roditelji promijene svoj stav prema odrasloj dj eci na on to su ovi pre inuli veze oje su ih sputavale. Uvije je dolazilo do presta n a napetosti i mnogo oputenijeg odnosa. Osim toga, mnogi spominju da im je la e razgovarati i d a prvi put jedni u drugima gledaju ljude, a ne lanove obitelji. A o su osobu odgajali usvojitelji ili s rbnici, od tih se veza treba oslobodit i te na on idanja veza s pravim roditeljima. Metoda je gotovo ista, osim mjesta na ojemu zahvaljujemo roditeljima to su nam omoguili roenje u fizi om tijelu. Umjes to toga, zahvalit emo im to su preuzeli brigu u ime pravih roditelja. A o se idaju veze s drugim lanovima obitelji oji su imali djelomian utjecaj na na odgoj, ao to su primjerice djed i ba a, rijei oje oristimo tije om sesije mogu se, u s ladu s tim, izmijeniti.

5. RAD S NEGATIVNIM PODITELJSKIM ARHETIPOVIMA Kao to sam prije spomenula, elimo li da se osoba oja je prola pubertet, razvija sl obodno, ao neovisni pojedinac, trebala bi se osoboditi utjecaja obaju roditelja, bez ob zira na to da li su pozitivno ili negativno utjecali na dijete. Meutim, a o se radi o negativnim roditeljima, potrebno je uiniti daljnji ora j er je ta av roditelj neizostavno u djetetovim oima poprimio arhetips e i pretjerane pro porcije. Na arhetipu ta oer treba raditi. Dva su rituala za ta ve sluajeve osloboditi dijete o d negativne maj e i osloboditi ga od negativna oca. Da bi ola ali rad, dane su n am simboline personifi acije poput zmajeva, vjetica, divova i nemani iz baj i, te crnih udovic a, hobotnica i slinih udovita. Na on provedene rel sacije i postavljanja tro uta, savjetujemo osobi da zamoli viso o C da joj po ae li oji e predstavljati negativni roditeljs i arhetip a o se nad njom prijetei uzdie. Opisat u vlastito is ustvo u radu na oslobaanju od snane negativne maj e. Ne o sam vrijeme oristila tehni u stanja sna na javi da bih na sebi radila i tada sam doivjela tipino suoavanje sa zmajem oji je za mene personificirao negati vni majins i arhetip. U to sam vrijeme te nejasno razumijevala vanost onoga to se dogaalo. Mnogo poslije, ada su nam po azane druge simboline figure i ada nam se ob jasnilo njihovo znaenje, shvatili smo da smo dobili metodu ojom si ljudi mogu pomoi u oslobaanju o d ta o ja ih sila. im sam se toli o opustila da sam mogla ui u stanje sna na javi, postala sam svjesn a da jaem onja, obuena u o lop poput ne adanjih vitezova. Ubrzo mi je postalo jasno da me oe uje unutarnja pustolovina u ojoj moram ubiti zmaja oji prodire ljude u zastrau juem broju. Instin tivno sam znala da ga moram iznenaditi pa sam sjahala s onja i pr ivezala ga za oblinje drvo. Nastavila sam ii pjeice prema peini oja je, znala sam, s rivala zmaja . Pred sobom sam u lijevoj ruci drala tit a u desnoj oplje, i radom sam se pribliavala p eini u ojoj sam vidjela zaspala zmaja. Znala sam da mu moram pronai ranjivo mjesto ispod trbuha, i probosti ga opljem. Budui da sam ga iznenadila na spavanju bila sam u prednosti i, na on rat a su oba, opljem sam mu probila me ani trbuh iz ojega je poela lipta ti rv do je u samrtnoj muci bijesno udarao repom. Promatrala sam ga do mu sv a rv nije iste la i upila se u zemlju na ojoj je leao. Shvatila sam da e zmajeva rv pognojiti tlo i

omoguiti da novi usjevi budu snani i obilni. im sam se uvjerila da se to dogodilo i da zmaj vie ne daje zna e od sebe te da se ne mie, stala sam mu na lea i, u triju mfu, viso o uzdignula oplje. Stajala sam sama, nit o me nije vidio i znala sam da je to bila unutarnja pobjeda. Postala sam svjesna da mi oplje, oje je jo bilo pre riveno zmajevom rvlju, pali ru u. S inula sam acigu i uzdignula rvavo oplje ao rtvu Bogu. Osjeala sam snanu radost zbog svoje pobjede nad zmajem. Stajala sam ta o ne oli o minuta s nogama na zmajevim leima, pritis a jui ga i osjeajui njegove ljus e. Izgledala sam pobjedni i ali u meni nije bilo n i traga sebinoh osjeaja. Samo sam bila dubo o zahvalna to zmaj lei mrtav pod mojim nogama do njego va rv oplouje zemlju. Bila sam ispunjena strahopotovanjem. Kle nula sam po raj tijel a oje je sada bilo poput prazne ljus e, zabola sam u njega oplje i na njega objesila svoju acigu. S inula sam o lop i stavila ga na oplje. To mi je posluilo a o oltar. Ponizno s am le nula da bih se zahvalila to se vie niega ne trebam bojati. Do sam se dizala ugledala sm a o iz mra a peine izlazi pogrbljena starica. Ka da me je ugledala uz mrtva zmaja, naglo se uspravila i njezina naborana i suha oa p oela se guliti i otpadati ot rivajui pre rasnu mladu djevoj u.

U blizini se nalazila rije a s malim vodopadom. Drei se za ru e ren ule smo se o upati u bistroj i istoj vodi. Ona se oistila od ostata a stare oe, a ja sam spra la sa sebe zmajevu rv te smo se ta o obje obnovile. Sada ada smo pronale jedna drugu, mogl e smo se popeti planins om stazom i postati jedno s viso im C. Mnoge smo ljude proveli slinim ritualima. Ne i su oristili zmaja, dr ugima su se pri azali razni simboli za dominantnu negativnu maj u ao to su stara vjetica, hob otnica, crna udovica i druge mits e ens e nemani. Vana se zadaa oju mu arci i ene trebaju obaviti, sastoji u tomu da o slobode ens i dio sebe oji je zatoio dominantni majins i arhetip. Maj a obino odreuje obraza c ens e prirode, a otac odreuje mu i obrazac. A o je bilo oji od tih dvaju aspe ata potisnuo ili nadvladao dominantni roditelj, osoba nije u ravnotei jer je jedan aspe t jai o d drugoga. Na on sesije ola anje je at ad toli o ja o da ni sam lijent ne moe povjerovati da se to uistinu dogodilo. esto e zapla ati i ta o osloboditi negativnu energiju oja je toli o dugo bila zapretena u njemu. Zanimljivo je da na on toga utjecaj roene maj e spadne na uobiajnu mjeru i da ga je la e podnositi. Kao i od drugih odvajanja, osobu upozorimo da e u sljedea tri dana moda biti vrl o

osjetljiva, ali da se ne treba brinuti jer e taj osjeaj brzo proi. Na on toga doivje t e nov osjeaj slobode i doto energije oja je bila zatvorena u negativnom li u a sada j e osloboena. Kada se mu arac provede ritualom oslobaanja od snane ili dominantne maj e, njegova se vlastita anima ili aspe t ens og osjeanja oslobaa omoguujui mu da bude djelotvorniji u sva odnevnom ivotu. Kada se ena bori s negativnom maj om poziva se njezin animus ili mu i aspe t da joj pomogne u borbi s nemani. Koristim termine a nimus i anima ojima je Carl Jung opisivao ens i dio u mu arca i mu i u ene. O tim terminima

podrobnije emo govoriti u jednom od iduih poglavlja. Uz pomo animusa, ena moe osloboditi svoju ens u prirodu oja je potisnuta jo od djetinjstva. Simbol dominantnog negativnog oca obino je div ili neman, a najee i lo p. Veoma je vano da se osoba oja trai osloboenje od te sile, vrlo paljivo pripremi za su ob. Treba staviti zatitni o lop, zajahati onja i u ru e uzeti ma, bode ili oje drugo pri ladno oruje ojim e obaviti ritualno ubijanje. Negativnom se arhetipu oca treb a prii tiho i pod o riljem mra a, do jo spava, a o bismo ga sprijeili da napadne prvi. Postoji ranjivo mjesto u oje treba ciljati ao i od zmaja. Ki lopu najprije treba is opati o o . Tada ga se moe la e ubiti ubodom noa u srce. im umre, treba osloboditi mu u figuru oja je zatoena u njemu ili u dvorcu i sjediniti je s oslobodiocem. To je sj edinjavanje jedna o orisno i za mu arca i za enu. Kao i od oslobaanja od negativne maj e, time se pos tie ravnotea izmeu mu og i ens og aspe ta osobe. Primjera je bezbroj, ia o su glavne crt e sline od svih ljudi. Pojedinosti se esto razli uju ovisno o tomu oje su dojmove osobe donijele iz svoje prolosti i da li su vjete u vizualizaciji. I mu arci i ene podjedna o mnogo dobivaju od ovog rada. Kada se ne a osoba, bez obzira na spol, oslobodi utjecaja, bolje e se us laditi fun cije osjeanja i miljenj a oje su povezane s animusom i animom. Tada e osoba postati potpunija i oristi t e oba svoja aspe ta. Nee se vie, ao do sada, oslanjati na drugu osobu a o bi nado nadila dio oji joj nedostaje.

6. POZITIVNE I NEGATIVNE RODITELJSKE OSOBINE Kada se ovje oslobodi roditeljs og utjecaja, roditelje treba promatrati ao obine ljude, to je mogue vie neosobno, a o bi se moglo odrediti oli o su programirali svoje dije te, bilo

svjesno ili nesvjesno. Dvije su vrste ranog programiranja neposrednim poduavanjem i primjerom. Te se dvije vrste programiranja ne po lapaju uvije jer je la o drugome savjetovati to da radi te odluivati to je pravo a to rivo, no te o je te savjete pretoiti u sva odnevni vlasti ti ivot. Svi smo mi licemjeri jer ne inimo ona o a o propovijedamo, bez obzira na to oli o se trudili i po uavali do azati suprotno. Meutim, nije na nas djelovalo ono to su nai roditelji inili ili govorili, ve nain na oji smo reagirali na njihovo ponaanje prema nama. Svoje smo roditelje ili oponaal i ili se bunili protiv njih, no ni u jednom ni u drugom sluaju nismo mogli iz raziti svoje pravo ja. Vrlo je vano te rea cije jasno sagledati i po uati ih razumjeti, jer j edino ta o moemo ot riti t o se uistinu rije iza te lane rin e ili posuenih stavova. Te tada moem o svjesno odluiti oje su osobine vrijedne te ih treba zadrati, a ojih se treba rijeiti. Rea cije neposredno vode vrijednosnim sudovima. Ono to vidimo ili doivljavamo svia nam se ili nam se ne svia. A o smo potpuno is reni prema samima sebi, moramo priznati da je u trenut u ada ne oga ritiziramo i pri tom se ja o uzbuujemo, na djelu jedna od dviju navedenih mogunosti. Naa riti a upuena drugima moda je proje cija vlastiti h nedostata a ojih nismo svjesni. La e je optuivati drugoga da je sebian, nepoten, gr ub ili egocentrian negoli priznati da su to i nai nedostaci. to se vie u ne oj ritici emoc ionalno angairamo, to je vjerojatnije da i sami imamo iste mane ili nedostat e. Zapravo s mo suvie blizu svojim slabostima i suvie smo rat ovidni ili lijeni da bismo ih bili svjes ni i ispravili ih. No jo je jedan s riven i prilino suptilan razlog zato druge ritiziramo, a on se e sto previdi. Djela ili osobine oje nam od drugih smetaju, moda su pretje rani primjeri ara teristi a oje nam nedostaju i oje bismo trebali razviti da bismo postigli ravnoteu. No zbog straha ili zaprijeenosti nismo ih u stanju izraziti. Osjeam o se rivima i naprilagoenima pa ritiziramo one oji ih slobodno izraavaju, ia o esto v rlo neu usno, umjesto da u sebi razvijemo te odli e i ta o postanemo uravnoteeniji. Primjerice, vrlo srameljiva osoba esto e ismijavati otvorenost i agresivnost u drugoga, umjesto da t u prili u is oristi ao zrcalo oje e joj ot riti to joj samoj nedostaje i osvijestiti taj n edostata da bi mogla raditi na njemu. U ta vim sluajevima ritiziranje pri riva s rivenu ljubomo ru i osjeaj neprilagoenosti. Do le god budemo reagirali na jedan od ta dva naina, ni ada neemo zn ati t o mi uistinu jesmo. Te ada budemo spremni u svima o o sebe vidjeli zrcal o u ojem se odraavaju i dijelii nas samih, moi emo sruiti svoje obrambene zidove i pogledati u se

be da bismo ot rili t o smo. Budui da su nai roditelji bili naa prva zrcala, moramo ih promotriti nepristrano a o bismo ot rili ojim smo se to njihovim osobinama divili i oponaali ih, a pro tiv ojih smo se bunili zavjetujui se da ih ni ada neemo ponoviti. Te nas dvije rea cije mog u dovesti do e strema, do je nae pravo ja negdje na sredini. Kada postanemo sv jesni tih rea cija i onoga to ih uzro uje, moemo donijeti svjesnu odlu u da emo promijeniti o ne osobine u nama oje ne volimo u svojim roditeljima, umjesto to po uavamo promijeni ti njih. S tog razloga traimo od lijenta da napravi popis osobina oje e mu pomoi u samoosvjeivanju .

Najprije treba zapisati one ara teristi e oje izazivaju ja u emocionalnu rea ciju, jer se upravo one mogu is oristiti da bi se riti i pogled usmjerio prema unutra, u potrazi za njihovim odgovarajuim parovima. to smo presli ali, a protiv ega smo se bunili? Koji su nai stvarni stavovi i miljenja sada ada smo odrasli i onano se odvojili od svojih roditelja i njihovog ranog programiranja? Postavimo li ta pitanja is reno i sa e ljom da postanemo cjelovita bia, pred naom e se svijeu pojaviti nepoznati ili s riveni aspe ti oji e nas voditi prema ispravljanju ili promjenama. Najbolje je razmatrati jednu po jednu negativnu osobinu. Trebamo je postati sv jesni u vlastitu ponaanju tije om dana, uoiti je u situacijama u ojima se po a zuje neeljenom osobinom oja ograniava rast. im je prepoznamo, na njoj moemo raditi, i na on toga je se odrei. Primijetimo li pa u sebi nedostata odreene osobine oju ritiziramo od d rugih, to nas moe upozoriti na to da trebamo poraditi na toj slabosti. Izvrsnu metodu ojom se ola ava rad na odstranjivanju negativnih osobi na, dobili smo prije ne oli o godina ada smo moja i i ja prvi put poele redovito raditi, mn ogo prije nego je ona postala psiholog. Tije om jedne sesije reeno joj je da u pi pa et razliito obojenih arata. Sva i put ada joj je tije om rada u azano na ne u manu ili ju je sama uoila i bila spremna odrei je se, reeno joj je da izabere artu odreene boje i na njoj ci jeli dan, dan za danom, zapisuje dogaaje oji su joj pomogli da je uoi, te o ol nosi oje su je izazvale. Ljutnja se moe zabiljeiti na crvenu artu, ljubomora na utu, lijenost na zelenu, nepotenje na plavu, pohlepa na uto-sivu artu... Ot rila je da joj ta metoda pomae u osvjeivanju podruja ojima treba posvetiti pozornost i da je ta av rad p ravi izazov jer itajui iz dana u dan to je napisala na artama, sama moe vidjeti oli o napreduje. Uveli e pomae ada se o sadraju arata redovito razgovara s terapeutom. Ta o se mogu razjasniti uzroci odreene navi e, to zatim pomae u njezinu razrjeavanju. Ta met

oda ubrzava proces oslobaanja od onih naih aspe ata oji nam ometaju napreda . Osoba e vrlo esto, ba u pravo vrijeme, usnuti san oji e joj omoguiti dublji uvid u problem. U sn u e se pojaviti osoba oja e imati jednu od spavaevih mana, pretjerano izraenu a o bi se la e uoila. Osoba u snu ponaat e se ao to se ponaaju ivi ljudi, i posluit spavau ao zrcalo oje odraava njegovu manu a o bi je bolje uoio. Kada se jednom neeljene oso bine prepoznaju i ada se uvidi da one sprijeavaju daljnji rast, pojavit e se razne met ode pomoi ojih ih moemo is orijeniti, a one se uglavnom sastoje u odailjanju odr eenih poru a podsvijesti. Dane su nam razne tehni e vizualizacije ojima se poru e alju u podsvijesni dio uma; o njima emo govoriti u poglavlju o simbolima. S riveni dijelovi u nama dre nas u s tanju neprestana su oba i sprjeavaju nas da postanemo potpuno svjesni i cjeloviti. Do l e god ne odluimo raditi na njima, ti nepoznati dijelovi nas samih odvraat e nas od naeg puta slobodi. To je veli o pospremanje la e obaviti a o smo pre inuli veze s roditeljima, jer s e tada stanje moe bolje sagledati. Vano je ta oer imati na umu da roditelji za nas vie nisu autoritet, i da sve odlu e o budunosti treba donositi uz pomo i vodstv o viso og C oje jedino zna to je za nas u odreenom trenut u najbolje i to nam treba. Taj je proces neprocjenjiva pomo pri ot rivanju svoga pravoga identite ta. On tragatelju pomae da se oslobodi ranog, negativnog programiranja oje s riva pravo ja. Upoznaj sebe, ta e te istina osloboditi. Ponitavanje negativnog programiranja Ne e e osobe ot riti da je negativno programiranje oje je posljedica utjecaja njihovih roditelja u ranom djetinjstvu, postalo ta o automats o i da su navi e ta o dubo o utisnute u ivani sustav, da ih se je veoma te o rijeiti ili zamijeniti pozitivnima. Vrlo sam se rano suoila s tim problemom i zamolivi da mi se po ae a o da ga rijeim, vi djela sam zanimljivu sli u oja ga je razjanjavala. Vidjela sam snijegom pre rivenu padinu na ojoj su se jasno ocrtavali tragovi s ija. Do sam promatrala taj prizor, postalo mi je jasno a o bi la o bilo s ijati tim tragovima i renuti istim putem niz padinu. To objanjava zato je ta o la o ponavlja ti stari obrazac. Ta oer sam znala da me je strah od ponavljanja sprijeio da postavim nove tragove. Zamolila sam da mi se po ae a o da popravim situaciju, i odgovor se pojavio br

zo poput munje. Stavi s ije i prevezi se pre o starih tragova. U mati sam upravo to i uinila osjetivi veli u radost to sam ta o odluno ras inula sa starim tragovima. To mi je t a oer pomoglo da rastjeram prijanji strah i nemo. Otada sam, ada god bih se uhvatila a o ponavljam staru navi u, vizualizirala a o novim tragovima presijecam stare i stvaram nove. Ta mi je vjeba vizualizacije pom ogla da svjesno odluim djelovati na nov i eljen nain umjesto da stalno iznova p onavljam stari obrazac ponaanja. Ima mnogo naina da se ovo provede, jer e sva a osoba pronai svoju vl astitu metodu u rjeavanju problema sa starim obrascima. Ne i e ljudi napraviti popis svih osobina ojih se ele rijeiti. Kada to uine, mogu ga unititi ona o a o im se p o ae, a najee spaljivanjem. Jedan je mladi ovje dvama popisima roditeljs ih loih osobina, dodao i ne e svoje. Tada je zamislio da papir s popisom ree na omadie i da je na sva om omadiu papira ispisana po jedna osobina. Uzimao je papirie jedan po jedan i pritom glasno zapovjedni i izjavio da se eli osloboditi odreene osobine, na on ega bi p apiri bacio u vatru. Bio je pritom silno uzbuen, a je araem gurao papirie dublje u vatru a o bi b io siguran da su potpuno izgorjeli i da od njih nije preostao ni omadia . Brzo je i s oiglednim uit om zavrio taj ritual, pustivi na on toga pobjedni i ratni i ri a o bi izrazio ola anje. Obino je roz ovaj obred dovoljno proi jednom do se nalazimo u stanju sna na ja vi. Meutim, at ad ga osoba ponovi od ue elei ponovno spaliti papirie s ispisanim stari m negativnim navi ama. To je izvrsna zamisao, a sva a o je vano da osoba bude posve sigurna da e poru a o odbacivanju starih navi a doprijeti do podsvijesti gdje su navi e u orijenjene. Ta av je postupa djelotvoran, a posebno je oristan a o smo u prvoj sesiji prev idjeli ne e mane ili smo se ponovno vratili starom obrascu ponaanja. Druga, ta oer dobra, moetoda sastoji se u tome da osoba ita na glas negativne navi e s popisa i snima ih na asetofon. Mnogima se ta tehni a ini p ri ladnijom jer se o uvjetovanosti ili programiranju esto govori ao o staroj ploi. Jedan je ovje snimio svoj popis negativnih navi a oje je ste ao jo ao dijete i zatim je vrpcu odmah izbri sao. Onda je snimio nov popis pozitivnih navi a ojim je zamijenio onaj izbrisani. Na on toga je stalno iznova sluao novu vrpcu a o bi time osnaio svoju elju za promjenom. No ne mogu svi te ta o promijeniti stare navi e. Ne im je ljudima potreban unutarnji ritual ojim e utisnuti novu poru u u podsvijest. Sjeam se ene oja je bila

odgajana prema rutim i strogo odreenim pravilima. Njezina je maj a bilo toli o n esigurna ada je rodila prvo dijete, da je zatraila od pedijatra da joj da po tpuno razraen popis djetetove prehrane, ojega se doslovno pridravala. Mnogo godina na on to ga ena je pronala te papire u jednoj njizi. Proitala mi je upute o oliini hrane, primjerice jedna lica itarica, jedna lica vonog pirea, etvrtina alice pirea od rumpira itd. Na dnu stranic e bila je navedena hrana oju je trebalo sva a o izbjegavati. Naravno, tu je bilo u ljue no sve ono to djeca najvie vole sladoled, slat ii i sl. Nije bilo nimalo udno to je ta ena cijel svoj ivot imala problema s teinom. Previe je jela, to je oigledno bio nain pobune protiv ta o stroga raima prehrane. Predloila sam da obje zamolimo viso o C za pomo u rjeavanju njezina problema. Rado je to prihvatila. im smo podignule tro ut, vidjela sam je u li u djevojice u dobi od godine i pol. Na glavi je imala slualice poput onih oje stavljamo a da gledamo film u avionu. Bile su povezane s asetofonom na ojem je bio snimljen glas njezine maj e oja je itala upute do je djetetu pripremala jelo. Istodobno, maj a je pourivala dijete d a pojede sve na tanjuru inae e morati i dalje sjediti na svome viso om stolcu za hranjenje. Savjetovala sam eni da vizualizira sli u sebe ao malene djevojice i da tada u mati

s ine slualice s uiju. To je vrlo la o uinila pa sam joj re la da ae djetetu da moe unititi slualice i asetu a o god hoe. Kada je to dijete ulo, prva je rea cija bila strah. Savjetovala sam joj da objasni unutarnjem djetetu da e od sada ona zauzeti majino mjesto te da se ne treba bojati azne zbog unitene asete. Njih je se dvije, naime, moraju oslobodit i a o bi se rijeile ne adanjeg programiranja. Na on due stan e, ena mi je prenijela da je dijete razumjelo i nogom je gazilo asetofon idajui i mrsei snimljenu vrpcu. Kada je zavrilo, re la sam joj da ae djetetu da s upi sve ostat e na gomilu i potpuno ih uniti. Nato je djevojica po upila ostat e u zadignutu su nju i odnijela ih do vatre oja je veselo gorjela u aminu. Ispraznila je su nju u vatru i oduevljeno promat rala a o ostaci asetofona bez traga nestaju u plamenu. Predloila sam eni da ae djetetu ne a izrazi svoju radost to se oslobodilo starih i rutih pravila. Odmah je opisala zelenu livadu na oju je djevojica dotrala pleui i vrtei se od radosti to je onano slobodna. Re la je da se djevojica valja po travi od silne radosti. Savjetovala sam joj da joj se pridrui i podijeli s njom radost. Do su se poslije odmarale u svjeoj travi, razgovarale smo o pra tini m stvarima, primjerice, u oje bi vrijeme trebala biti tri glavna obro a u danu, oju bi hra nu valjalo ne o vrijeme izbjegavati a oju jesti. Istodobno sam joj savjetovala da ne

ograniava svoj izbor. Upitala sam ojoj vrsti hrane ne moe odoljeti. Na on trenut a o lijevanja odgovor ila je da je to sladoled, jedno od zabranjenih jela s njezina djejeg popisa. Predloila sam joj da svojoj unutarnjoj djevojici objasni da e joj ona zamijeniti maj u i da e biti odgovorna za nju, ali da e se morati pridravati ne ih pravila do se ne ustanove nove navi e. Meutim, jed nom na tjedan u odreeno vrijeme njih e se dvije poastiti sladoledom ili neim drugim to u tom trenut u budu ja o eljele. Ta se metoda moe oristiti za bilo oju navi u i prilagoavati se spr ecifinom problemu odreene osobe. Ovo je te ne oli o primjera oji mogu pomoi lj udima u ot rivanju vlastita naina borbe sa starim ploama. No oju god metodu izabrali, ona m ora biti dovoljno dramatina i emotivno odglumljena da bi mogla doprijeti do podsvijes ti oja e tada primijeniti nove prijedloge.

7. POVEZIVANJE S UNUTARNJIM KOZMIKIM RODITELJIMA Stablo Stablo nam je dano ao simbol bezlinog sebstva oje je s onu stranu opre a i ao ta vo zatieno od radosti i tuga ivota. U orijenjeno je u zemlju ili ozmi u maj u a protee se do sunca ili ozmi og oca i iz oba izvora prima hranu oja ga podrava u rastu izmeu neba i zemlje. Simbol stabla oristimo u vjebi potrebnoj ljudima rastrzanim suprotnost ima. Taj ih simbol isto ta o povezuje s osobnim predodbama ozmi e maj e i ozmi og oca, s arhetipovima oje svi dijelimo i oji sadravaju pravu hranu oju rijet o dobijemo od vlastitih roditelja, bez obzira na to oli o nas oni voljeli i oli o nam pomagali. U ne im sluajevima, ada se osoba osjea iznimno nesigurnom pri pomisli na odvajanje od rod itelja, preporuamo joj vjebu stabla prije rituala puberteta. Tu vjebu propisujemo i na on idanja veza s roditeljima a o bi se, na on to prestane njihov utjecaj, mogli povezati s ozmi im roditeljima oji su nam svima zajedni i i oji imaju jedinstvenu mo da nas odravaju . Ustanovili smo da oni oji redovito izvode vjebu stabla postupno post aju sve sigurnijima i snanijima, do se istodobno gubi osjeaj odbaenosti ili poman j anja ljubavi oji ih je progonio od djetinjstva. Na on uspjena idaja veza s maj om, jedan me je mladi ovje ojemu s

am propisala tu vjebu, sav uzbuen nazvao da bi mi re ao da se ni ada u i votu nije osjeao ta o sigurnim. Na raju je uzvi nuo: To je prava arolija, na to sam odgovorila: Jedin o a o sami vjebate, jer u tome i jest tajna uspjeha ovih simbola. Ne oristi mnogo a o ne ome samo opiete simbole. Ia o uje opis, on prodire te d o njegova svjesnog uma oji e reagirati s odobravanjem ili odbojno i zat im e, to se esto dogaa, zaboraviti to je uo. Zato je vano sva odnevno vjebati a o bi se simbol utisnu o u podsvijest jer e te tada biti djelatan u sva odnevnom ivotu. Zatim slijede upute oje se, ovisno o osobi, mogu done le mijenjati. Zatvorite oi, opustite se i povucite se u svoj unutarnji prostor. Zamolite svoje viso o C da za vas izabere odreeno stablo i opiite mi ga. Nije vano a o ne znate a o se o no zove. Vano je samo da ga jasno vidite svojim unutarnjim o om. Pola o birajte , ne urite se, i zapamtite da se ono poslije moe promijeniti a o je to povoljnije za vas. Kada se vae stablo pojavi, pozorno ga promotrite a o bi se njegov obli utisnuo u vae sjeanje i a o biste ga potom, ada god poelite, mogli prizvati. Sada zamislite da mu prilazite i grlite njegovo deblo osjeajui njegovu energiju. Drite i dalje ru e o o njega ali se malo odma nite i pov ucite ga ao da is uavate njegovu snagu i vrstinu. Sada se o renite i naslonite se leima na stablo, sjedei ili stojei, a o vam se vie svia. Po uajte osjetiti vrstinu debla i svjesno se naslonite svom teinom ta o da vas ono u potpunosti pridrava. Osjetite radost i ola anje to vas stablo podrava i potpuno se opustite. Recite si da je to oslanjan je zdravo jer e vas ojaati, a ne oslabiti a o to inae biva ada se oslanjamo na druge ljude. Sada se po uajte poistovjetiti sa stablom i postati jedno s njim. Osjetit ete a o ori jenje edno prodire dubo o u zemlju izvlaei hranu oja je potrebna stablu da bi izraslo vi so o i snano. Po uajte i sami osjetiti a o od maj e zemlje dobivate hranu oja vas odrava i snai. Sa sva im udisajem svjesno u sebe upijajte tu vitalnu dobrotu i ne a tee cijelim vaim tijelom. Sa sva im izdisajem ne a iz vas iziu sve sumnje, strahovi, tjes obe i druge negativne emocije oje bi mogle blo irati prito pozitivne energije oja struji u vas. Pon avljajte pola o tu radnju i oncentrirajte se na disanje. Osjetite ugodu i zadovoljstvo a o vas preplavljuje. Sada svjesno izaberite ne oli o osobina, primjerice ljubav, suosjeanje, njenost ili ohrabrenje, za ojima ste eznuli, a oje vam vaa maj a, oli o god to eljela, nije uvije mogla pruiti budui da je ona samo ljuds o bie. Upijte sve to moete s to g izvora i oslobodite se svega to blo ira taj to .

Kada vam bude dosta, obratite pozornost na lie i grane svog stabla. Uzdignite se poput njih prema nebu da pre o sunanih zra a primite energiju i svjetlost od oca sunca, to e vas, zajedno s hranom oju vam daje maj a zemlja, ojaati i pomoi sva om vaem dijel u da raste. Udiui, ispunite se sunevom energijom, izdiui izbacite iz sebe sve to bi mogl o ometati taj proces, primjerice, sumnju ili osjeaj manje vrijednosti. Nastavite dubo o disati i prisjetite se osobina oje su vam ao dje tetu najvie nedostajale od svoga oca, primjerice hrabrost, mudrost, razumijevanje i prihvaanje. Dopustite si da vas te osobine promu i ispune prazninu u vama. Provedite rae vrijeme sa svojim ozmi im roditeljima, udiui sve njihove osobine, a izdiite sve to vam sprjeava pristup tom novoot rivenom izvoru hrane. S ada se pola o o renite stablu i zahvalite mu za sve to vam je dalo i mirno se vratite u stanje pune svijesti. Ponesite sa sobom sve to ste doivjeli i obeajte da ete mu se redovit v raati ada vam zatreba obnova. A o moete doi do stvarnog stabla, cijelu vjebu moete raditi do se doi sta naslanjate na njega. Moete gledati zemlju ispod svojih nogu i zatim ne bo. To pomae jer vjebi daje osjeaj stvarnosti, posebno u poet u ada vam se vjeba moe uinit i pomalo neobinom. Ovu vjebu treba raditi barem jednom na dan ali, a o elite, moete je ponoviti i vie puta, osobito a o se iz bilo ojeg razloga osjeate nesigurnima i slabima. Povezivanje s ozmi im roditeljima U nastav u rada osoba mora prizvati svoju vlastitu sli u ozmi ih roditelja a o bi s njima uspostavila dublji i osobniji odnos. To osobito pomae onim ljudima oji su imali izrazito negativne roditelje ili su u djetinjstvu izgubili jednog ili oba roditelja, pa s ada pate od dubo e unutarnje potrebe za ljubavlju ili prihvaanjem. U veini sluajeva najbolje je poveza ti se s jednim po jednim ozmi im roditeljem i pitati viso o C s ojim treba najprije uspostaviti onta t. Poinjemo s vjebom stabla s ojom smo se ve upoznali. Uputimo osobu da ne oli o puta dubo o udahne a o bi se povezala s ozmi im roditeljima. Na on toga treba z amoliti da se jedan roditelj pojavi pred njom u ne om obli u jer e ta o moi uspostaviti dublji i prisniji onta t. Objasnimo joj da se ozmi i roditelji at ad pojavljuju ao li ovi, at ad ao simboli i da nam treba opisati to vidi na unutarnjoj razini. A o osoba ne uspije vizualizirati li oji personificira ozmi og roditelja, to je zbog toga to nema jasnu predodbu o pozitivnom roditelju. Umjesto toga moe vidjeti simbol, to je zna da jo n ije

spremna uspostaviti prisniji onta t. U tom joj sluaju predlaemo da vizualizira si mbol sva i dan do se ne privi ne na pomisao da je na dubo oj razini njezina bia taj simbol podrava i hrani. Tada moe ponovno po uati uspostaviti onta t s osobnijim aspe tima ozmi ih roditelja. A o se pojavi li , upitati emo ga oji se ozmi i roditelj pojavio ao zamjena za ljuds og roditelja. A o se prvo pojavi ozmi a maj a, savjetujemo osobi da sae a do sli a ne postan e potpuno jasna i do ne osjeti da je ozmi a maj a uistinu s njom. Mnogi tada osje te da su cijelo vrijeme to e ali, a da toga nisu bili svjesni, i od tog trenut a sami mogu nastaviti s vjebom. Ta o su mnogi doivjeli dubo a i vana is ustva, esto pri tom lijui poto e suza i izraavajui veli u radost. Meutim, nisu svi dovoljno slobodni da bi mogli sami na staviti, i tada se moraju drati uputa viso og C. A o se pojavi ozmi a maj a, osobi moemo rei: Moda biste eljeli zamisliti da ste ponovno malo dijete i da se penjete njoj, u njezino prostrano rilo. Osjeaj te a o vas njezine ru e grle i a o vas miluje po glavi do privijate svoje lice uz nju. Mod a elite da vas podoji ili imate ne u drugu elju oja dolazi iz dubine vaega bia. D o taj unutarnji prizor postaje emotivno sve snaniji, treba pota nuti osobu da slobodno pusti emoc ijama da izbiju na povrinu, ao to su, primjerice, ola anje ili tuga zbog samoe u prolosti. Mn ogi is oriste ovu prili u da izraze sve boli i razoaranja, osjeaj odbaenosti i neprihvaenosti. Mnoga se potisnuta sjeanja pojavljuju zajedno s emocijama oje su s njima bile po opane. Uvije savjetujemo da se te emocije slobodno izraze, bilo u sebi ili na glas, ov isno o tome to e pomoi osobi da prihvati ono to joj treba od njezina novog roditelja. Prirodno, to su emocije dublje, to is ustvo ima dublje terapeuts o djelovanje. No nisu svi sprem ni suoiti se s ta o snanim osjeajima te zato vodstvo sesije treba prepustiti viso om C slijedei njegove upute. To je posebno vano a o se dogodi da osoba izraava ja e negativne emocije, j er je vano znati oli o dubo o smije osjeati sva u od tih emocija. Tada moe doi uputa da s e obavi ritualno pranje ili da se cijeli prizor izbrie ao s ploe. esto e se osoba samoinicijativno vratiti u ne i dogaaj iz prolosti. To se po azalo veoma orisnim pa savjetujemo lijentu da se vrati u bilo oji dogaaj iz prolosti, oji treba zalijeiti. Moda mu je nedostajala ljubav, razumijevanje ili prihvaanje, moda su ga u mjesto toga zanemarivali, ismijavali ili odbacivali. A o je uzro toga jada b ila maj a, lijentu predloimo da, a o to eli, povede svoju ozmi u maj u u nesretno is ustvo iz prolosti. Ne a vidi a o bi se ona ponaala u slinim o olnostima jer mu ona moe dati upravo on o to mu je potrebno, a to mu njegova ljuds a maj a nije mogla dati. Ta o se razrjeuju i

iscjeljuju mnoge stare traume, a tu atarzu esto prati neizmjeran osjeaj slobode. A o se pojavi ozmi i otac, postupa je isti, osim to je zbog mu og li a is ustvo , naravno, dru ije. Savjetujemo lijentu da zamoli da mu se pri ae personi ficiran li ozmi og oca i, a o dalje moe sam nastaviti vjebu, s vremena na vrijeme postavimo m u po oje pitanje a o bi podrali to is ustva. Zanimljivo je da od oca najee traimo da nas shvati ozbiljno. Kada na ozmi i otac zadovolji tu potrebu, potpuno smo zadovoljni . A o je ljuds i roditelj bio slab, lijentu treba predloiti da svom ozmi om ocu pristupi ao dijete i da po ua osjetiti snagu i sigurnost oevih ru u te ugodu oja nastaje do ga ispunjava oeva hrabrost i ja ost. Kao i u sluaju ozmi e maj e, lijent bi ozmi og oca trebao povesti u odreene doivljaje iz djetinjstva i promatrati njegovo ponaanje oje je posve razliito od ponaanja ljuds og oca jer je ozmi i otac pun podr e i mudrosti um jesto riti e i odbacivanja. U ta vim situacijama izbijaju na povrinu sve vrste potisnu tih osjeaja ao to su netrepeljivost, ljutnja, nezadovoljstvo i nerazumijevanje. Sve to moe bi ti praeno suzama, jecajima pa i psov ama, a at ad ljudi a i vrite zbog siline osjeaja ojih se oslobaaju. Vrlo je vano uvjeriti osobu da onaj oji ga vodi roz to unutarnje is ustvo nij e u ulozi suca, ve je tu zato da mu pomogne da otpusti sve ono iz prolosti to ga sprjeava u nj egovu rastu prema cjelovitosti. Ovdje je potrebno izrei jedno upozorenje. Da bi mogao provesti drugo ljuds o bie roz ta vo is ustvo, voditelj sesije mora biti povezan s viso im C jer jedino ta o moe znati oli o ta vo is ustvo smije trajati, i ada mora zavriti sesiju. Jedan je mladi ovje bio toli o zapostavljen od svojih roditelja da je s ozmi im roditeljem oji se pojav io, mogao biti te ne oli o trenuta a. On me podsjea na zatvoreni e oncentracijs ih logora oji su na on osloboenja mogli jesti samo male oliine hrane, inae bi povraali. S reom, taj je mladi ovje bio svjestan svoje izgladnjelosti i znao je da moe samo na rat o boraviti sa svojim novim roditeljima oji ga toli o mnogo vole. Sva a osoba ima svoje, poseb ne, potrebe pa nema zajedni e formule za sve. Stoga je nuno da oba partnera u sesi ji budu u stalnom onta tu s viso im C i prate njegove upute, jer je jedino to siguran nain rada. Simboli za viso o C Tije om rada, osoba e u jednom trenut u morati pronai poseban simbol il i li oji e predstavljati viso o C. Budui da je ljudima ljuds i li najblii, najla e im je omu nicirati sa

slinim obli om. Snage oje su nas godinama pouavale, pojavljivale su nam se ao sn age a ne ao osobe, ali su se zbog nas personificirale a o bi nam ola ale proces uenja. O njima smo uvije govorili ao o specijalistima jer uzimaju razliita oblija za razliite prob leme. Mnogo je simbola za viso o C. Na Zapadu su najei simboli Isus i Marija, na Isto u su to Buddha i Quan Yin, u Indiji razni aspe ti Boga ao to su Krina, iva, Vinu i Ga nea. Ima i drugih li ova, ovisno o tome s ojim aspe tom Boga trebamo s tupiti u onta t u odreenoj prilici, a tu su u ljueni gurui i sveci. Ja sam po lonica Sathya Sai Babe i za mene njegov li simbolizira unutarnju Boj u prisutnosti ili viso o C. Baba se esto pojavljuje tije om seansi sna n a javi te poduava, savjetuje i iscjeljuje ada je to potrebno. Kada sazrije vrijeme da lijent uspostavi svjesniji dodir sa svojim osobnim vi so im C, po mogunosti na on to je pre inuo veze s ljudima za oje se nadao da e mu pruiti sigurnost, savjetujemo mu da zatrai od viso og C da mu se po ae. Da b ismo pota nuli onta t, uspostavljamo tro ut ao i obino, i tada mu savejtujemo da sv oju stranu tro uta upotrijebi ao telefons u icu i pozove svoje viso o sebstvo da mu se po ae u vidljivu obli u. Meutim, viso o se sebstvo ne pri azuje uvije u ljuds om li u. Kat ad e se pojaviti ao simbol, primjerice, ao sunce, ru a ili svjetlost. Jedna je mlada djevoj a s rameljivo re la da vidi sidro i pitala se da li je to u redu. Zapravo, za nju i nije mogao posto jati pri ladniji simbol jer je ona spadala u onaj tip ljudi oji ao da veinu vremena lebde iznad zemlje bez dodira sa stvarnou a vom je mi znamo. Odluila je objesiti sidro o o vr ata a o bi se prizemljila. Kada simbol ili li postanu jasni, osoba bi ih trebala zamoliti da se s njom vrate u djetinjstvo i pomognu joj sjetiti se posebno bolnih ili zastraujuih dogaaja, te je podrati i zatititi je do se s njima suoava. Prisutnost toga pozitivnog uzvienog l i a izvanredna je pomo pri ponovnoj procjeni starih, negativnih is ustava. Pomae i u zacjeljivanju d ubo ih rana ili tuge, te oslobaa energiju oja je bila zarobljena bolnim sjean jima pa se ta o nije mogla oristiti u sva odnevnom ivotu. esto osobi savjetujemo da razgovara s njim i po ua dobiti odgovore na mnoga svoja pitanja. Simbol ili li oji predstavljaju viso o C ne moraju uvije , ada se pojave, biti isti. ini se da poprimaju obli primjeren odreenom trenut u i pomoi oja se trai. Primjeri ce, jedan je mladi ovje vidio Kristov li , ali je njegova halja bila plave boje a v u obino na sli ama nosi Djevica Marija. Ispostavilo se da mu je toga dana trebao majins i as pe t a o

bi mu pruio ljubav i zadovoljstvo oje mu vlastita maj a nije pruila. Kada se li pojavi, osoba e spoznati da je on uvije uz nas, samo ga treba poz vati. Za one oji su uspjeli uspostaviti onta t s viso im C, on postaje za n jih bogat izvor snage i zadovoljstva. Ti ljudi au da se vie ne osjeaju ta o osamljenima i naputenima jer zn aju da je pomo blizu a o je zatrebaju.

8. UNUTARNJE DIJETE Tije om neprestana procesa samoot rivanja i na on odvajanja od roditelja, na ses iji ili u snu esto se pojavi unutarnje dijete. Njemu je potrebna panja i iscjeljenje. Po azano nam je mnogo naina a o da to uinimo. Djetetu treba pomoi da odraste do zrelos ti a o bi ga osoba mogla unijeti u temeljnu bit svoga bia zajedno sa svim drugim v idovima osobnosti oji su izbili na povrinu. Dijete moe biti mu o ili ens o, ovisno o tome oji je aspe t osobe ostao nezreo, i moe biti bilo oje dobi. To e ovisiti o vremenu u ojemu se dogodilo neto zbog ega j e unutarnje dijete ostalo na odreenoj razini, umjesto da raste zajedno s drugim aspe tima osobe. im se unutarnje dijete pojavi iz nesvjesnoga gdje je bilo s riveno, osoba se u sjeanju treba vratiti u to vrijeme a o bi se s motrita odrasle osobe suoila s bolnim dogaa jem. esto je potrebna pratnja uzvienog li a ao to je, primjerice, personifi acija viso og C. Ta je potpora osobito vana a o je dogaaj bio iznimno traumatian i a o je prisuta n strah od njegova oivljavanja. Tada se taj li pozove a o bi iscijelio, utjei o i pruio potrebnu podr u. Najtraumatiniji dogaaji s ojima se susreemo, jesu fizi o zlostavl janje i odbacivanje sa strane jednog ili oba roditelja. Najvie zla od svih obli a zlostav ljanja moda ipa izaziva spolno zlostavljanje i incest, oji su mnogo ei no to se pretpostavlja. Na rtve djeluje na mnogo negativnih naina, a najvie na njihov spolni ivot i izb or partnera. Prisjeam se dvaju primjera, potpuno su razliitai, ali djeluju jedna o porazno. Jedna je mlada djevoj a bila pred udajom, ali prepuna straha na pomi sao o spolnim odnosima oji su dio bra a. Molila nas je da joj pomognemo ot riti r azlog toga dubo o u orijenjena straha. im se je opustila, obje smo zataile od viso og C da je povede u ne i od potisnutih dogaaja iz prolosti oji je moda uzro ovao strah vei od ljubavi prema ovje u za ojega se namjeravala udati. Pola o je promatrala godine oje su s

e nizale pred njom i odjednom se u sjeanju pojavio dogaaj iz njezine osme godine. Ispriala na m je da su je stariji djeaci prisilili da s njima ode iza jednog zida po raj ole oju su pohaali . Kada su bili sigurni da ih nit o ne vidi, s inuli su joj gaice i maltretirali je uspr os njezinu otimanju i pozivima u pomo. Na on tog ostavili su je prestravljenu i punu modrica. Otrala j e ui i histerino plaui ispriala roditeljima to se dogodilo. Njezin je otac bio bijesan i pri jetio je da e prijaviti djea e. No oni su se samo smijali, i u malom gradu u ojem su ivjeli proirili su glas da ih je upravo ona na to navela jer je bila ta va djevojic a. Njezina je obitelj bila siromana, pripadala je niem drutvenom sloju, do su djeaci pripadali bogatim i ugled nim obiteljima, pa se povjerovalo njihovoj prii. Djevojica je bila odbaena i obiljeena ao nemoralna, a maj e su svojoj djeci zabranile da se drue s njom. Odbacili su je, i a o je bila neduna. ovje za ojega se udavala bio je iz ugledne obitelji. Upoznali su se na fa ultetu. Ona je naporno radila da bi se uzdigla iz svoga nis oga drutvenog statusa, olujui se uz pomo stipendije. Njih su dvoje bili dobar par, imali su mnogo zajedni ih s lonosti , i sve je upuivalo na uspjean bra ada bi se samo uspjela osloboditi straha od spolnog odno sa. Kada je stanju sna na javi s motrita odrasle osobe gledala na taj dogaaj, spoznala je da je ao malena djevojica bila rtva o olnosti na oje nije mogla utjecati. Shvati la je da ne postoji valjan razlog za straan osjeaj rivnje oji je nosila sve te godine, ao ni za os jeaj srama zbog poruge njezinih vrnja a oji nisu znali pravu istinu. Vidjela je isto ta o d a se uzdigla iz svoga s romnog porije la i da je ao potpuna ena nala svoje mjesto u svijetu. Shva tila je da vie ne smije dopustiti da je to potisnuto sjeanje i dalje progoni i sprijei je da u zme to joj se nudi, a to su dobar suprug i sretna budunost.

se o upati i sa sebe isprati sva i osjeaj manje vrijednosti, ao i osjeaj da je up rljana, to je zahvalno uinila. Zagrlila je djevojicu, obrisala je, oeljala, umirila je i cijelo joj vrijeme govorila ao da je njezina mala i. Savjetovala sam joj tada da uzme djevojicu nat rag u sebe ta o da taj dio nje moe rasti i sjediniti se s ostalim dijelovima njezine linosti. Trebala bi joj sva i dan posvjetiti ne oli o trenuta a a o bi nastavile omuni aciju i da bi u vjerila djetinji dio sebe da ga voli i prihvaa. Re la sam joj da vizualizira stazu oja vodi do li jepe zelene livade prepune cvijea gdje se moe izuti i plesati poput bezbrine djevojic

Re la sam joj da zamisli a o vodi malu osmogodinju djevojicu na rije u u

ojoj e

e, radosno i slobodno. Kada se dovoljno naplesala, re la sam joj da zamisli da joj prilazi za runi , da mu ona tri u susret i govori mu dobru vijest o svojoj onano naenoj slobodi. I jedna i druga smo se zaudile a o je to la o uinila, jer je u poet u svojega unutarnjega putovanj a bila prepuna straha. Nastavila je vizualizirati prizor i u trenu u ada je osjetila njego ve ru e o o sebe, izala sam iz sobe na ne oli o minuta do je ona zamiljala njihov ljubavni zagrljaj na svim razinama, ao generalnu probu onoga to e se dogoditi. Kada sam se vratila u sobu, po izrazu njezina lica shvatila sam da su nestali svi njezini prijanji strahovi. Na on ne og vremena udala se za svog zaruni a, i sada su ponosni roditelji lije pa i zdrava djea a. Sreom, njezin je suprug izvanredno njean, paljiv i pun razumijevanja te joj je pomogao da se u potpunosti slobodi straha i rivnje. Drugi se sluaj odnosi na mladu enu oja je osjeala nagons u potrebu d a se prostituira. Ulazila je u spolne odnose s mu arcima oji joj ni po emu nisu odgova rali, oje nije voljela, a nisu joj se a ni dopadali. Mrzila je samu sebe zbog tih avantura i oajni i je eljela pre inuti ta av ivot jer se na on sva og ta vog susreta osjeala p rljavom. Njezino svjesno sjeanje nije nam dalo objanjenje za ta vo ponaanje. Sigurno je bilo jedino to da je uvije imala loe miljenje o samoj sebi. Unato tome to je neprestano po uavala biti bo lja, progonio ju je osjeaj manje vrijednosti oji je na on sva og spolnog is ustva pos tajao sve jai. Bila je uistinu oajna. esto je najbolje potraiti pomo upravo u ta vu stanju, jer izgleda da mnogi ljudi moraju ja o trpjeti da bi bili spremni zapoeti tea i bolan rad na promjeni samih sebe. Za oputanje joj je trebalo vie vremena no to je uobiajeno jer je bila vrlo napeta zbog silne elje da ot rije uzro svojih problema. Podignule smo tro ut i zatraile da nam se po ae ono to ona treba znati, is usiti ili vidjeti, a o bi se mogla osloboditi os jeaja mrnje prema sebi. Uputila sam je da vizualizira cestu i rene njome pomno motrei uda o na vodi i sve to se dogaa na njoj i o o nje. Na on raeg vremena trgnula se i re la da vidi uu u ojoj je ivjela u djetinjstvu. Tu je uu potpuno zaboravila, ia o se sjetila da ju je jednom vidjela u obiteljs om albumu i pitala ija je. Re la sam joj da prie ui i ue na gla vna vrata ao da je nevidljiva, ali da moe promatrati sve to se zbiva o o nje. O lijevala je, to me uvrstilo u uvjerenju da smo moda blizu dogaaju oji se zbio u toj ui a oji je uzro om njezina problema, te da moda nee biti potrebno otii dublje u prolost. Ponavljala sam joj pitanja, primjerice: Vidite li ne oga u ui? i blago je ali vrsto poticala da mi ae t

o vidi, bez obzira na to inilo se to njoj vano ili ne. Naime, a i na izgled mali i beznaajni dogaaji mogu esto izazvati ozbiljne probleme a o u djejoj mati poprime goleme razmje re. To ju je opustilo pa je opisala ne e predmete oje je vidjela u sobama. Na on ne og vremena utihnula je i ostala ta o dulje vrijeme. Viso o C me je uputilo da ne pr e idam tiinu, ve da zatraim od njezina Viso oga C da joj pomogne ot riti to je to u njoj zapreteno. Odjednom je zajecala i vrisnula Ne! Ne! Ne! Uvjerila sam je da je za nju izvanredno vano da se oslobodi onoga to vidi, a to j oj uzro uje ta o snanu bol. Re la sam joj i da nisam tu da bih joj sud ila, ve da bih joj pomogla. Konano je roz jecaje ne a o uspjela rei to vidi. Malo-pomalo sastavila je sli u a o je otac spolno is oritava u ta o ranim godinama da nije ni shvaal a to se dogaa. Istodobno je bila uasnuta prijetnjama o stranim posljedicama oje e je snai a o bilo ome bude govorila o njihovu odnosu. Ia o je bila ta o mlada, shvatila je da je to net o loe. Sjetila se a o je otac uvije nazivao loom djevojicom, ime je po uavao pri riti svoju vlast itu rivnju. Izgleda da je maj a znala za to, ali se plaila oca jer je bio nasilan ovj e . Bilo je la e zatvoriti oi pred onim to se dogaalo negoli se suoiti s problemom. I ona je svoj oj eri govorila da je loa djevojica, no to je inila sa zlobom jer je bila ljubomorna to suprug po azuje panju prema eri a nju zapostavlja. Jadno dijete nije imalo ni podr e ni l jubavi od svojih roditelja pa nije udno to se osjeala ta o nevaljanom. Traila je ljubav gdj e god je mogla, a najradije u poniavajuim i bolnim situacijama budui je to bio p rvotni obrazac njezinih spolnih a tivnosti. Mislila je da je manje vrijedna, a a o su je rodit elji programirali da se ta o i osjea, traila je samo negativna is ustva. Patila je i od osjeaja rivnje zbog incestuoznog odnosa s ocem, to je poslije sh vatila ali je to potpuno potisnula. Kanjavala je sebe uniavajui se na sve mogue naine, mislei

da time plaa za svoje rane grijehe. Kada se smirila, savjetovala sam joj da promotri tu malu djevojicu oja je jo uv ije bila ta o iva u njoj. Ostala je u istoj dobi i jo je uvije patila od starih osjeaja rivnje i stida. Predloila sam joj da uzme djevojicu u naruje i utjei je, dajui jo j svu ljubava za ojom toli o ezne. Ponovno je zapla ala i re la da to eli uiniti vie no ita na svijetu. eljno je vizualizirala a o upa i elja djevojicu te je mae iscjeljujuom mau i njeno miluje ao da joj je i. Predloila sam joj zatim da djetetu pjeva uspavan u. Odmah je to uinila. Ni a o n ije prestajala tetoiti dijete sada ada joj se u azala prili a da za njega

preuzme odgovornost. Kada je dijete zaspalo, re la sam joj da mu govori a o su sva runa is ustva bila samo san ili nona mora i da e sve zaboraviti ada se probudi. Spremno je slijedila moje upute i razgovarala je s djetetom ao da je stvarno. Tada sam je uputila da se obrati sv ome viso om C i zamoli ga da se pojavi u obli u simbola ili osobe oja e iscijeliti zaspalo dij ete. Nije bila sigurna moe li to uiniti ali je bila voljna po uati i, na njezino se iznenaenje, na unutarnjoj razini pojavio li Krista. I, ao to se esto dogaa, bio je odjeven u pre rasnu tamnoplavu halju, a vu inae nosi Marija. Upitala sam je zato je to ta o, na to je s dubo im potovanjem odgovorila: To je otac obuan ao maj a, oba ju jednom. Na on ove vizije, ponovno je briznula u pla. No ovaj put uzro nije bio bo l, ve ista radost i ola anje jer je u sebi nala i oca i maj u u jednom. Re la mi je da se jo uvije ne osjea istom pa ne eli da je taj li dota ne. Predloi la sam joj da se o upa ao to je uinila s djevojicom. Odmah je odgovorila : Da, u moru. Objasnila je da e slana voda sprati svu neistou. Savjetovala sam joj da s ine odjeu, stavi je na hrpu i zapali. Tu odjeu mora zamijeniti novom jer stara predstavlja prijanj e ponaanje. Uinila je to sa arom, opisujui a o nogama gasi vatru, a pepeo za apa dubo o u zeml ju a o bi mu se zauvije zatro sva i trag. Sada je slobodno otrala do mora i upala se u slanoj vodi sve do nije u lonila svu neistou s tijela. Predloila sam joj tada da pronae nai n na oji e izraziti osjeaj novosteene slobode. Odmah je odgovorila da eli bit i dupin i pliva morem iz iste ivotne radosti. Kada je napo on izila iz mora, pruila sam joj bijelu haljinu oja simbolizira ist ou. Obu la ju je spremno i gotovo s potovanjem. Re la sam joj da ponovno rene u ivot s tajnim saznanjem da je sada proiena od svojih prolih is ustava, rivnje i mrnje prema sebi, i s novom sli om o sebi. Ubrzo na on te sesije upoznala je dobra ovje a s dvoje djece, ija je supruga preminula u automobils oj nesrei. U poet u ju je njihov odnos pomalo pl aio jer nije poznavala obrazac blis a ljubavna odnosa s mu arcem. Ubrzo je dola potrai t pomo i u stanju sna na javi zatraila je da joj se ae to jo treba znati a o b i se suoila s tim izazovom. Povela sam je u mati natrag na obalu gdje se upala na prijanjoj sesiji, re la j oj da legne na pijesa i opusti se na suncu ao da je uistinu na plai. Kada se opustila , re la sam joj da ostane u tom stanju oputenosti i vizualizira ovje a oji joj je ponudio bra a o joj se

pola o pribliava treei je. U poet u je bila napeta, ali ada je primijetila da je i on napet zbog njihove veze, zaboravila je vlastite strahove i mahnula mu da joj se priblii . Na on to je legao po raj nje na pijesa , savjetovala sam joj da dopusti da prizor dalje t ee bez i a va potis ivanja. Savjetovala sam joj ne a zamoli viso o C da im pomogne da zajedno pobijede svoje strahove. Izila sam iz sobe na ne oli o minuta a o bi se mogla slobodnije opustiti u svojem unutarnjem doivljaju, a ada sam se vratila, ona je blistala. R e la je da se rijeila starih strahova i da misli a o tom ovje u moe biti dobra ena, a njego voj djeci dobra maj a. Na on ne oli o dana doao je njezin zaruni . Re ao je da je jo uvije tuan zbog smrti svoje supruge i da s njom eli pre inuti veze prije nego to se ponovno oeni. O bjasnila sam mu uvodnu vjebu osmice oju treba vjebati dva tjedna. Na on dva tjedna doao je pre inuti veze sa suprugom. Te to je poeo govoriti na ojem su mjestu spone oje ih povezuju, naglo je zastao usred reenice. Na moj upi t to se dogodilo, re ao je da mu se ini da njegova ena, oju je jasno mogao vidjeti, jedna o eljno oe uje da se pre inu veze meu njima. Objasnila sam mu da s njom moe r azgovarati, postavljati joj pitanja i primati njezine odgovore u obli u misli. Re ao je da m u se ini da se upravo to i dogaa, i da mu ena ae a o se nada da e se on ponovno oeniti te da njemu i njegovoj novoj eni daje svoj blagoslov jer je zahvalna to e njezina dje ca opet imati majins u brigu. Pla ao je do mi je prepriavao enine rijei. Re ao je da ni ada nije mislio da bi mogao imati ta o uvjerljiv i stvaran doivljaj. Oigledno je bio dubo o potresen i i stodobno zapanjen onim to se dogaalo na unutarnjoj razini. Nastavili smo sesiju, i on je opisao a o je pre inuo spone oje s u ga vezivale za enu. Zagrlio ju je i blagoslovio, a zatim promatrao a o odlazi u dru gu dimenziju svijesti presretna to se oslobodila svijeta oji je poznavala ao njegova ena. Uslijedilo je vjenanje, a djevoj a oja je bila odbaena i uprljana ao dijete, n ala je sreu sa svojim suprugom i voljela je njegovu djecu ona o a o je nauil a voljeti svoje unutarnje dijete. Sada se vesele roenju svoga djeteta. To su samo dva od mnogih slinih primjera. U sva om je ovje u dubo o za opan djetinji dio oji trai da ga se oslobodi, iscijeli, da se o njemu vo di briga a o bi mogao sazrijeti i djelatno se u lopiti u cjelovitu osobu. Time se oslobaa i energija o ja je dotad bila zatoena sa starim sjeanjima, a oju se sada moe oristiti u sva odnevnom ivotu. Ima, naravno, i manje dramatinih pria, ali se u sva om pojedinom sluaju od osobe trae da preuzme odgovornost za unutarnje dijete o ojemu sva i dan treba brinuti do posve ne odraste i stopi se s cjelovitom osobnou.

Odbacivanje Sva i in odbacivanja, bez obzira na to da li ga je osoba oja je za njega odgovor na svjesna ili ne, negativno djeluje na ponaanje odbaene osobe. Svi znamo da ima rodit elja oji ar o ele dijete odreena spola pa, razoarani, vrlo emotivno reagiraju a o dijete nije tog a spola. Beba tu rea ciju doivljava ao odbacivanje, a to e na nju djelovati cijeli ivot jer je njezin dolaza na ovaj svijet povezan s nesigurnou i neprihvaanjem od strane dvoje ljudi oji bi joj trebali pruiti prvu sigurnost. Rano odbijanje, a i a o roditelji s vremenom z avole dijete, uvjetuje mnotvo negativnih rea cija prema ivotu. Ne i e ljudi stalno trait i situacije u ojima e biti odbaeni jer je to stanje oje im je poznato, pa su ta o na udan nain s igurni.

Drugi roz ivot idu neprestano traei ljubav i panju a o bi utaili glad za prihvaanjem , ali ni ad nisu zadovoljni bez obzira na to oli o prime. Osim zbog neeljena spola, roditelj se pri porodu ili u ranim godinama moe udalji ti od djeteta i zbog drugih razloga. Ne i se roditelji uznemire a o dijete pri poro du nije dovoljno lijepo ili ne napreduje jedna o brzo ao druga djeca njegove dobi, pogotovo djec a roa a ili prijatelja meu ojima esto vlada bespotedno natjecanje. Koji god da je razlog, odba civanje e u budunosti rezultirati patnjom i tugom. A o ot rijemo razoaranje a bol otpustimo , vidjet emo pravu sli u sebe bez sjene oju je stvaralo razoaranje oje su rod itelji projicirali na nas, zbog ega smo se osjeali ao da im ni ad ne moemo udovoljiti. Kada nam se za pomo obrati osoba oja pati od neuobiajeno ja a strah a od odbacivanja, najprije po uamo ot riti razlog tomu. On se esto po ae do osobu vodimo roz ritual puberteta ili do sastavlja popis roditeljs ih osobina. Kat ad je dovoljno saznati uzro problema, da bi se osoba oslobodila njegovih posljedica. Meutim, da bi se d oivjela istins a sloboda, uvije treba potpuno oprostiti roditelju ili ojoj dr ugoj osobi oja nas je odbacila. Kat ad se odbacivanje nije moglo izbjei, primjerice u sluaju gibit a jednog ili oba roditelja u ranoj dobi, a svjesni um jo nije dovoljno razvijen da bi se gubita objasnio i pravilno shvatio, da le ao neto to roditelji nisu mogli sprijeiti. Budui da dijete ta av gubita i dalje tumai ao odbacivanje, odrasla se osoba s tim mora suoiti eli li se osloboditi posljedica i svjesno mijenjati svoje stavove. Navest u za to dva primjera. Prvi je primjer mlada ovje a oji ni ada nije upozn ao svoju maj u jer je umrla ubrzo na on poroda. Odgojili su ga majini ro ditelji oji nisu

proputali prili u da ga podsjete da je on uzro smrti njihove drage eri. To je pr votnome bolu zbog injenice da ga je napustila maj a, pridonijelo i osjeaj rivnje. Povela sam ga, u ulozi odrasla promatraa, natrag u prolost, u doba ada je umrla njegova maj a. Savjetovala sam mu da razgovara s njom i da je upita a o se osjea la ada je shvatila da e napustiti svoje novoroeno dijete. Poslije mi je ispriao da je bila nesretna i tuna, prepuna brige to ga ostavlja sama, bez panje i ljubavi, ta o brzo na on odvaj anja od njezine utrobe u ojoj je bio siguran i zatien. Tiho je pla ao do je trajao razgo vor oji mu je objasnio razli u izmeu odbacivanja za oje je mislio da ga je doivio, i nevolj a rastan a oji mu je opisivala maj a na unutarnjoj razini. Jecao je do ga je uvjeravala d a nije riv za njezinu smrt. Predloila sam mu da je zamoli za oprotaj jer je vjerovao da ga je napustila. Rad osno je prihvatio tu prili u te sam ga povela roz onaj dio rituala pubert eta u ojemu se oprata roditelju i od njega trai oprotaj. Napo on se osjeao ao da mu je s ramena pao veli teret, i mogao je majci rei oli o mu je ao to ju je godinama o rivljavao. Drugi je primjer mlade ene iji je otac umro ada je imala neto manje od tri godin e. Jasno se sjeala a o mu je sjedila u rilu do je itao novine, a o ju je uzimao u naruje i grlio je ada bi se na veer vraao s posla, te mnogih drugih malih iz raza ljubavi oje je eljno oe ivala od njega. Na on njegove smrti oajni i joj je nedostajala njegova njeno st i, a o su prolazile godine, potis ivala je tugu dubo o u sebe mislei da tu nee toli o boljeti. Tije om uobiajene sesije idanja veza od oca, sve to je potis ivala izbilo je a o bijes zbog toga to ju je napustio i ostavio samu. Uasnula se nad svojim emocionalnim isp adom jer nije znala oli o je dubo o potisnula osjeaj ljutnje. Predloila sam joj da ponovno postane mala djevojica, to je s la oim po stigla. Vidjela se u dobi od dvije godine. Zatim sam joj predloila da se pre tvara ao da eljno oe uje oca oji sva og trena treba stii ui, i da mi ae to se dogaa i a o se osjea. Opisala je a o uje lju u bravi i a o mu tri u susret. Otac joj se obraa rijeima od milja, pita je a o je provela dan, podie je na ru e i grli nazivajui je svojom malom pri ncezom. Do je opisivala taj prizor, vidjela sam da se potpuno uivjela i da je stvarno ta mo u svom sjeanju. Opisala je a o osjea zagrljaj njegovih snanih ru u, a o je gladi po osi, te mnogo drugih malih prisnosti. Savjetovala sam joj tada da mu ae to joj je na srcu, a o joj oajni i nedostaje i da ga pita zato ju je ostavio. La o je to uinila, a zatim ga je zamolil a za oprotaj jer mu je toli o mnogo godina zamjerala i u sebi gajila osjeaj ljutnje. Oprostila mu je i to ju je napustio, jer sada je mogla osjetiti da razumije, a ne samo intele tualno pojmit

je bila mala, i tomu se uvije ja o radovala. Jednog je dana pota nuta djetinjom znatieljom dota nula njegov penis i upaila se njegove grube rea cije. Ne samo da ju je udalj io od tua, ve ju je potjerao iz upaonice i za ljuao vrata. Vie joj ni ada nije dopustio da se tuira s njime. Nit o joj ni ada nije objasnio zato se to dogodilo, a a o je bila premale na da povee svoju nevinu gestu i oevu rea ciju, zauvije je u njoj ostala bol i nerazjanjena t ajna. Posljedica njezine rea cije na taj dogaaj bila je da, unato svojoj toploj naravi , nije uspijevala uspostaviti intimni odnos s mu arcem. Nije joj bilo jasno zato se to do gaa i nije si mogla pomoi do nije onani ot rila to je tomu uzro . Jo je prerano da bi se znao rezultat njezine spoznaje, no sigurna je da e sada, ada zna oda le potjee problem , pre inuti sa starim ponaanjem.

9. ANIMUS I ANIMA: MUKI I ENSKI ASPEKTI U MUKARCU I ENI Zbog jo jednoga razloga treba procijeniti posljedice roditeljs og utjecaja na dij ete. U mnogo sluajeva upravo su roditelji odredili njegov izbor partnera. Carl Jung je svijetu ponudio teoriju prema ojoj u sva ome mu arcu postoji ens i aspe t oji se zove anima. Ist o ta o, u sva oj se eni nalazi mu i aspe t oji je nazvao animus. Obrasci tih aspe ata bivaju zacrtani, ovisno o tome a o osoba reagi ra na primjer

i. Razumjela je da nije imao izbora i da je bio nesretan to je ostavlja, ao to je i ona patila zbog tog rastan a. Tog sam joj trenut a predloila da zagrli malu djevojicu ao da je njezin a i, i da je voli i tjei ao to je to ne ad inio njezin otac. Savjetovala sam joj da to ini sv a odnevno, zamiljajui da je djevojica uvije s njom. Na on ove sesije, vidjela sam da je oputenija nego i ada dotad. Re l a mi je da se osjea ao da je s nje spao tea teret. Nastavila je svjesno se trudit i ne bi li promijenila obrazac prema ojemu je oe ivala da je mu arci napuste, i pola o je pr ijanju sli u odbaene djevojice mogla zamijeniti pozitivnijom sli om o sebi. Sada je s ama preuzela odgovornost za tu djevojicu. Kat ad se ini da je odbacivanje suvie neznatno da bi uzro ovalo probl eme u budunosti. No ot rili smo da nain na oji dijete reagira na situaciju odreuje poslj edice, a ne sama ozbiljnost ina odbacivanja. Navest u sluaj ene oja se esto tuirala s ocem do

mu osti ili ens osti svojih roditelja. Ka o se ti obrasci razvijaju nesvjesno, lju di nisu uvije svjesni procesa i vjeruju da pri izboru partnera djeluju ao slobodni pojedinci. Idealan odnos izmeu dva dijela mu arca bio bi ada bi mu i dio domini rao, a ens i ga podravao i s njim suraivao. Kod ene, ens i dio treba biti jai od mu oga oji e mu biti potpora. Ravnotea se moe poremetiti na bezbroj naina, ovisno o tome a o j e osoba reagirala na stav roditelja prema njihovu vlastitom spolu. K tom u, osoba se raa s odreenim nasljednim s lonostima ili a s onima naslijeenima iz prethodnih ivota. Svi smo upoznali mu arce oji imaju malo dodira sa svojom animom te im za to nedostaje sposobnost osjeanja. Slino tome, ima ena oje su potpuno enstvene ali nisu u onta t u sa svojim animusom, te im nedostaje sposobnost jasnog razmiljanja. Postoje dva e strema ili, a o ih at ada od jasno definiranih sluaj eva zovemo dvije ari ature. Mu arci s toli o snanom animom da djeluju feminizirano i ene oje njihov animus toli o ontrolira da postaju dominantne, nasilne i ponaaju se poput mu araca. Po azano nam je vie naina a o moemo pomoi u ta vim sluajevima. Prvi je ora prouiti roditeljs e stavove i po uati razumjeti njihov utjecaj na razvoj dje teta. Tu je esto u igri lanana rea cija jer su roditelji izloeni obrascima ponaanja s vojih roditelja, i ta o unatrag generacijama, gdje sva a generacija ponavlja navi e prethod ne. Ta o e mu arca vjerojatno privui ena oja e ga podsjeati na maj u, a o je s njom bio u dobri m odnosima. A o pa nije, privui e ga ena potpuno razliita od njegove maj e. Isto se pravilo odnosi i na ene i njihov izbor partnera. enu e obino privui mu ar ac oji je podsjea na oca ili, a o oca nije voljela, osoba razliita od njega. Na alost, ljudi projiciraju na svog partnera sve osobine oje povezuju sa svojim idealom. Sirota osoba od oje se oe uje da ponese te proje cije, bit e prisiljena ivjeti ulogu oju joj nameu ao ideal, umjesto da slobodno izrazi svoje pravo sebstvo. Na on idanja veza s roditeljima , i ada se sastave popisi roditeljs ih pozitivnih i negativnih osobina, vrlo je vano prouiti ih da bi se uvidjelo oli o su roditelji utjecali na nas. Jednom me je ne i mladi, s ojim sam radila na idanju veza od maj e, uzbueno nazvao i ispriao mi to mu se upravo razjasnilo. Shvatio je da na emot ivnom planu vrlo nali uje svojoj majci te da zastupa upravo one stavove oje je od n je uvije ritizirao. Shvatio je ta oer da je jedan od glavnih razloga njegova razvoda taj t o mu je supruga u azivala na slinosti oje postoje izmeu njega i njegove maj e prije no to je bio s preman

priznati ih i suoiti se s njima. Ljudi mogu spoznati i prihvatiti ta ve aspe te s ebe samih te ada su spremni na njima raditi i ada ih se naui a o to initi. Primijetili smo da u veini sluajeva osoba mora uistinu ja o patiti prije no to je ta bol natjera da potrai pomo. Veina se ljudi ulijeni do ivot glat o tee i do ih nita n e prisiljava da se promijene. Opiru se promjenama i vie vole ono to im se ini poznatim i sigurnim, bez obzira na to oli o to bilo nezadovoljavajue, negoli nepoznate ili zastraujue zamjene.

Patnja oja e ih natjerati da preuzmu ontrolu nad sobom i promijene se moe biti novane, emocionalne, fizi e ili mentalne prirode. Sva a situacija s ojom se vje n e moe sam suoiti, moe ga prisiliti da potrai pomo u rjeavanju problema oji uzro uje njegov u patnju. To bolno is ustvo moe tada znaiti blagoslov jer e ga povesti osloboenju. Mijenjati sebe veli je zadata oji se ovje u moe initi poput nedostin a cilja. Kat ad se sam sebi moe initi potpuno nesposobnim da bi mogao uspjeti u svome naumu . Treba ga stalno podsjeati da se to ne mora uiniti u trenu ve ora po ora . Kao i od sva og zadat a, ne treba po uavati uiniti sve odjednom, no svat o moe zapoeti s mali m i us oro e napredovati vie no to je smatrao moguim, jer e se sva i mali d io povezati s drugim, poput djelia u slagalici. Sirene i ene meduze Ima mu araca oji su zalueni tzv. enama meduzama. Gotovo su to uvije u spjeni poslovni ljudi te se zato to doima jo udnijim. Poput sirena iz starih mitova oje su mamile mornare svojim ens im ar ima i izljevima ljubavi odvodei ih u smrt, i ove suvremene sirene ine to ist o. Kao da su pred mu e oi postavile arobne filtre oji ih ine slijepima za pravu stvarnost, i ta o ih dre u svojoj vlasti. One su same u sjeni meduzina arhetipa oji ima daje neljuds u mo ojom svoj plijen pretvaraju u amen ao to zmije znaju paralizirati zeeve ili manje ivotinje. To nisu astrirajue ene ojima vlada animus. One su enstvene ali im n edostaje protutea animusa te mu ost trae izvan sebe. Zato svoj animus projiciraju na vrlo mue vne mu arce ojima pa nedostaje snana anima i oji je zato trae u ta vim e nama. Ta vo dvoje ljudi vrsto povezuje njihova meusobna potreba, i oboje su bespomoni ada po uavaju pre inuti aroliju oja ih vea u tome smrtonosnu zagrljaju. Ta ve se ene mu arcima ine slat ima, punima ljubavi i privrenosti, ali ih one istodobno unitavaju ao to crna udovica ubija svog muja a na on parenja. Mu arci oj

e zarobe ta ve ene, perverzno uivaju u ta vu odnosu. Pogreno ga tumae ao ljubav i osjeaj, i na jedan se udan nain osjeaju ispunjenima i cjelovitima. Te ene oje djeluju ta o enstveno, zapravo su agresori oji se s mu arcima igraju poput ma e s miem. Kat ad ih ostavljaju, da bi se zatim ponovno vratil e i jo vre zavladale njima. One se nee uvije udati za tog mu arca, vie ga vole u rasti od dru ge ene. U ta vim se sluajevima esto supruge obrate za pomo elei svoje mueve oslobo diti robovanja ta vim enama. No mu arca nije dovoljno samo osloboditi od ta ve ene. On s e treba ispuniti pozitivnom energijom i mora mu se pomoi da razumije to mu se dogodilo a o bi se sprijeilo da ga ponovno privue ista ena ili isti tip ene. K tomu, preporul jivo je da mu arac razvije u sebi svoju unutarnju enu ili fun ciju osjeanja, a o ga ne bi opet svladale ta ve ljuds e sirene. Kada radimo sa enom meduzina arhetipa, potrebno je dozvati pozitivni arhetips i li oji e pomoi oslobaanju mu arca, ao i nje same. Homose sualnost Po azano nam je da homose sualnost ima ne oli o razliitih uzro a. Ideja rein arna cije daje mogue objanjenje. Prema toj ideji osoba se ne in arnira samo u razliitim ulturama i vremens im razdobljima, ve se u svojim mnogobrojnim ivotima raa i ao mu arac i ao ena. ini se vjerojatnim da moe doi do zabune ada se iz jednog ivota, ao pripadni odreenog spola, prelazi u drugi ivot u tijelu suprotnog spola. Dua oja se in arnir a donosi sa sobom prijanje ara terne osobine, a ada su one ja e, la o mogu nadvladati novu osobnost. Ta o se snaan mu arac oji se u novom ivotu rein arnira u ens om tijelu, i dalje moa ponaati ao mu arac. Isto ta o, vrlo enstvenoj osobi oja se r odi u mu om tijelu, te o e biti ivjeti u ulozi agresivnog mu arca. Promjena spola jo je zamrenija a o je osoba u prijanjem ivotu bila spolno vrlo a tivna i snano vezana za spolna zadovo ljstva. Ljudi primaju obrazac enstvenosti i muevnosti od svojih roditelja ta o da ih ili oponaaju ili se protiv njih bune. To djeluje na psihu, njihov animus i animu. Na mu arevu psihu djeluje otac, a na njegovu animu maj a, do na ens u psihu djeluje maj a, a na njezin animus otac. K tomu, oni nesvjesno reagiraju na stavove svojih roditelja ne samo prema svom spolu, ve i prema partnerovom. Lanana rea cija u djece oja reagiraju na svoje roditelje ao to su oni prije re agirali na svoje, moe se pre inuti ada ljudi ponu raditi ne us laivanju muevnosti i enstveno sti u sebi i ada shvate pojam animusa i anime.

Bra ili vezivanje Jednam mi je u stanju sna na javi po azano da nas najblii odnosi, primjerice oni u obitelji, mogu najvie nauiti. To se sva a o odnosi na brane partnere. ele li oboje raditi na s ebi, od neprocjenjive je vanosti a o vizualiziraju tro ut oji ih povezuje s viso im C. A o od njega zatrae pomo, umjesto da sami po uaju rijeiti svoje probleme oslanjajui se samo na svo j svjesni um, zajednitvo e im mnogo vie donijeti i mnogo e vie oristiti i jednom i drugom. Isto ta o, dobit e prili u da pre inu simbiozan odnos, oji se ta o vrsto razvije izmeu dvoje ljudi, a o po uaju ojaati svoje slabe strane umjesto da se oslanjaju na ja u stranu svog partnera. U ne im se sluajevima partneri dre jedan drugoga poput dviju hobotnica, i nije neuobiajeno da se jedan od njih ili a oba opiru po misli da pre inu taj vrsti zagrljaj, radije se i dalje oslanjajui jedan na drugoga. To im je stanje, na ime, poznato i daje im lanu sigurnost. To se odnosi posebno na veze oje dugo traju i u ojima su se uspostavile snane navi e. U ta vim je sluajevima smrt jednog partnera st rahovit o za onoga oji ostaje sam. Mu arac ili ena mogu propasti na on smrti branog partnera je r se vie nemaju na oga oslanjati. Idealno bi, da a o, bilo da ljudi oji se vole pomognu jedni drugima a o bi s va i od njih ostvario bolju ravnoteu. To znai da bi sva i trebao raditi na ubl aavanju pretjerano razvijenih fun cija ili osobina i jaanju slabih, te bi ta o oboje mogli postati s amostalne osobe oje se vie ne bi oslanjale jedna na drugu. Uspije li se ostvariti t a va meusobna pomo, razvit e se zdravo i dinamino zajednitvo u ojemu e si partneri meusobno pomagati na putu individualnoj cjelovitosti, a ne meusobnoj ovisnosti. Postignu li to prije no to jedan od njih umre, mnogo e la e podnijeti razdvojenost. La e e se moi prilagod iti novom ivotu i neizbjenoj samoi oja nastaje na on gubit a partnera. No nisu se svi spremni mijenjati, ne i e se, dapae, boriti protiv sva e promjene. Sjeam se mladog ovje a oji se ljutio na mene jer sam njegovu suprug u nauila vjebu osmice. Uzalud sam po uavala pre inuti njegovu bijesnu tiradu da bih mu obja snila da ta vjeba ne samo da nee razoriti njihov bra , ve e im uveli e pomoi jer e omoguiti da oba partnera u njemu imaju svoj vlastiti prostor. No on je imao ta vu vlast nad svojom suprugom, da se ona nije usudila ni poma nuti bez njegova doputenja. Dospjela je u rizu i shvatila je da mora pre inuti svoj podreeni poloaj, eli li opstati ao jedin a. Na a lost, taj je bra zavrio razvodom, no to sigurno nije bilo zbog osmice. Razlog

je bila suprugova tvrdoglavost i po uaj da od svoje supruge napravi obespravljenu robinju. Po njegovu miljenju, ona se rodila jedino zato da bi udovoljavala njegovim hirovim a. Mora da je bila uistinu oajna, ada se odluila promijeniti to stanje. Oaj je , naime, esto preduvjet da bismo s upili hrabrost i suprotstavili se problemu. Nadati se je da ta ena nije zapoela novu vezu prije dubljeg rada na sebi, jer postoji opasnost da je privue slian mu arac s ojim e se ponoviti stari obrazac. I suprug e moda morati ponavljati obrazac i sva i bra zavravati razvodom, do ne shvati da je sam odgovoran za neuspjeh.

Tro ut se moe uspjeno oristiti i u vezi sa spolnim odnosima. A o se i ena i mu arac ele sjediniti u toci viso og C, a ne na osnovici tro uta, da le na razini pojedinanog i fizi og, tada e njihov odnos dosei viso u vibraciju meusobnog ispunjenj a oja uveli e nadmauje uobiajena zadovoljstva. Oba e se partnera ispuniti energijom svojega viso oga sebstva, a ne samo energijom na razini pojedinca.

10. KIDANJE OSTALIH VRSTA VEZA Sretna su djeca iji roditelji uviaju oli o je vano osloboditi ih svog utjecaja u g odinama puberteta. Naravno, roditelji su i dalje autoritativne osobe sve do di jete ne pone razvijati vlastitu nezavisnost i ne odraste. Ne i roditelji s ojima smo radili, doista su jedva e ali da pre inu veze sa svojom djecom, no to ni ada ne treba initi prije puberteta oji p a razliito nastupa, ovisno o djetetu. Ritual je slian idanju veza izmeu odrasle d jece i njihovih roditelja. Kada se idaju veze s adolescentom, predlaem roditeljima da na raju rituala pr edaju dijete na uvanje viso om C. To se radi ta o da roditelji vizualiziraju tro ut izmeu sebe i djeteta, a od viso og C silazi zra a svjetlosti i ulazi u djetetovu glavu. Reeno nam je da je to najdjelotvornija vjeba oju moemo napraviti za lana obitelji. A o je dijete odraslo , treba vizualizirati ispre idanu crtu. Osoba e je popuniti ada bude spremna p otraiti onta t s viso im C. Vano je ta oer da roditelji pre inu vezu s djecom oja su umrla, bez obzira na

njihovu dob, a o bi ih oslobodili na on smrti, te da bi se s ratilo vrijeme opl a ivanja. Dijete treba hrabriti da rene dalje u svjetlost ili da se pridrui onima oji su se poja vili ao pratnja. O tome emo podrobnije govoriti u poglavlju o smrti. Kidanje veza preporua se i od namjernog ili spontanog pobaaja. Spontani pobaaj obino je praen veli om tugom roditelja oji su s radou oe ivali dijete, a maj a trpi jer je pre inut njezin tjelesni ritam, te joj zato ta oer treba pomoi. Ritual idanja vez a isti je ao ve opisani s time to se dijete mora uvjeriti da zbog svoje prijevremene smrti ni n a oji nain nije odbaeno. Primijetila sam da tije om te sesije maj e oslobaaju veli u oliinu na gomilanih osjeaja te ih uvije potiem da se dobro isplau. U sluaju spontanog pobaaj a esto si predbacuju da su same ne a o s rivile pobaaj. Moda nisu potivale pravila prehrane, ili nisu dovoljno vjebale, ili su previe jele, puile ili pile. Ovo je izvan redna prili a da progovore o rivnji oje moda nisu ni bile svjesne, i trae oprotaj od due ojoj je u s raen ulaza u ljuds o tijelo. esto se pritom pojavi Krist, Baba ili oje drugo boans o bie da ih utjei i udijeli im oprotaj. Isti je postupa za namjerni pobaaj. Meutim, budui da je ena razmislila prije no to je odluila odbiti dolazeu duu, vano je da od nje zatrai oprotaj. ene uvije osjete veli o ola anje na on to prime oprost za svoj in odbacivanja. Inae e svoju rivnju no siti godinama. Kat ad pobaaj ne uspije, to ta oer djeluje na novoroenu bebu. Sjeam se dvaju sluajeva ada su maj e po uale pobaciti, ali u tome nisu uspjele. Jedna je pritom uzimala lije ove, ruga je oristila metalnu u u. Novoroena djeca, djevojica i djea , po a zivali su prema svojim maj ama otpor i ljutnju bez i a va vidljiva razloga, i tomu su trpjeli od silnoga straha da e biti odbaeni. Te ada su ot rili razlog svome pon aanju i razot rili staru traumu te oprostili majci, uspjeli su se potpuno osloboditi toga neprirodnoga straha i mogli su s njom uspostaviti bolji odnos. Kidanje veza s ostalim lanovima obitelji U obiteljima s vie djece, at ad se od starije djece oe uje da preuzmu odgovornost za mlau, oja tada osjeaju ao da imaju vie oeva ili maj i. To moe zbunjiva ti dijete i djelovati na njegov razvoj. U ta vu sluaju osobu treba provesti roz r itual odvajanja od starije brae ili sestara, ao da su roditelji. Osoba se ta o oslobaa i spremna je pronai vlastiti identitet. Znamo za sluajeve da su brat i sestra bili toli o povezani da ih je taj odnos s prjeavao u ostvarivanju uspjene veze s osobom drugoga spola. Ne elim rei da su sve ta ve veze

obavezno incestuozne, ia o se i to at ad dogodi. Incestuozni osjeaji mogu biti p risutni ia o se moda ne izraavaju otvoreno, ve su potisnuti zbog ulturnih tabua. Kat ad su incestuozni osjeaji ta o dubo o s riveni, da ih ljudi uope nisu svjesni. Dubo o biste ih uvrijedili da im to spomenete, ia o je onima oji ih poznaju to sasvim jasno. Ta ve veze obino ot rivamo u prvom razgovoru o lanovima obitelji ada p o uavamo ustanoviti oji su od njih najvie utjecali ili programirali osobu oja eli pre inu ti veze. Prisjeam se ene oja se dva put udavala i razvodila. Uzro je bio t aj to je esto navodila bratove rijei, a u raspravama izmeu svoga supruga i brata, uvi je bi stala na bratovu stranu. Kada je napo on shvatila to radi i razumjela uzro , bila je sprem na proi roz proces idanja veza sa svojim bratom. Zatim je ozbiljno poela raditi na tome da o t rije svoj vlastiti unutarnji animus, na on ega je prvi put uspjela ostvariti potpun odnos s mu arcem. Ponovno se udala i sada je, ini se, sretna. Kat ad ta o vrsta veza moe sprijeiti osobu da stupi u bra jer ima n ejasan i uznemirujui osjeaj da bi time iznevjerila ljubljenog brata ili ljubljenu sestru. Ne i ljudi strahuju da ni ada nee moi ostvariti jedna o dobar odnos s drugim ljudima. Postoje ta oer negativni odnosi meu djecom istih roditelja, u ojima v lada nerazumna odbojnost ili mrnja. Ta va veza, ia o je negativna, jedna o o graniava ao i pozitivna, i treba je pre inuti. Jasno nam je po azano da je sva a veza, bilo da je s ovana u ljubavi ili u mrnji, prepre a slobodi i razvoju osobnosti. Stoga se s njom treba suoiti i zatim je razrijeiti. Popis spona oje nas ograniavaju nema raja. On u ljuuje i dvoje ljudi u blis om odnosu, s tim da je jedna osoba snano utjecala na drugu, osobito u djet injstvu ada je um ja o podloan dojmovima. Ot rili smo da su mnoge ta ve veze zapoele u p rolom ivotu ada su te osobe moda ta oer bile zajedno, ali u drugoj vrsti odnosa. Primjerice, sadanja je supruga prije mogla biti u ulozi supruga; sadanji brat i sestra moda su prije bili ljubavnici ili suprunici itd. A o je to mogue, tada bi bilo dobro po uati prodrjeti u prethodni ivo t a o bismo vie nauili o tadanjim odnosima. To bi nam pomoglo da nauimo a o da se bolje odnosimo spram drugih u sadanjem ivotu i a o da pre inemo s obrascima prolosti. ini

se da se ne e s upine ljudi esto in arniraju zajedno, to objanjava zato su lanovi pojedinih obitelji od roenja iznimno snano meusobno povezani. Kidanje veza sa starim ljubavima Prije no to mu arac i ena ostvare novu i uspjenu intimnu vezu, moraju pre inuti sve stare

spone s prijanjim partnerima. Ta o se otvara put novom zajednitvu, a lju di se oslobaaju proje cija na prethodne partnere. Ritual je slian ve opisanome ojim se idaju vez e izmeu roditelja i djece. Najprije treba vjebati osmicu a o bi se izbrisale sve proje cije, i obje se os obe time oslobodile aspe ata onoga drugog. Tada se spone vizualiziraju, pre idaju , u lanjaju i unitavaju. Zatim se prijanjem partneru zahvaljuje za sve to smo nauili i sp oznali u tom odnosu. Napo on slijedi ritual traenja oprosta, te pratanje. To je izvan redno vano, pogotovo a o je odnos bio napet i a o su partneri jedan drugome mnogo zamjerali, primjerice u sluau razvoda. Kod ena treba dodati i ritual ienja jer nam je po azano da ena, poput posude, prima u sebe bit sva og mu arca s ojim je imala spolne odnose. Trebala bi zato u loniti sve to je od njih zadrala a o bi postala uistinu slobodna i sp osobna uspostaviti ist odnos s drugim mu arcem. Postupa je isti, bilo da se radi o smrti partnera, razvodu ili nevjenanoj zajednici oju su partneri napustili elei ivjeti svoj zaseban ivot. Navest u ao primjer mladu enu oja se uputala u spolne odnose s puno mu araca, ali je odluila pre inuti stari nain ivota i renuti duhovnim putem. eljel a se udati za ovje a s ojim je dijelila uvjerenja oja su promijenila njezin dotadanj i ivot. Ja o ga je voljela, ali se osjeala neistom zbog svojih prijanjih veza, i stoga je odgaala bra . Dola je meni optereena osjeajem da nije dostojna njegove ljubavi. Bila je pre sretna uvi da postoji nain da se oisti i pripremi za novu ulogu supruge. Uputila sam ju da vizualizira spone sa to vie svojih prijanjih partnera i da ih z amisli ao uplje slam e ili cijevi oje povezuju njezine i njihove intimne di jelove. La o je to zamislila. Tada sam joj re la da dubo o die i da sa sva im izdahom izbaci iz sebe ono to od prijanjih mu araca jo moda nosi u sebi. Sve to treba snano izdahnuti ili s dubo om uzdahom otpustiti iz sebe. Uputila sam je da pri udisaju vizualizira zlatnu svje tlost oja ulazi u nju te je proiava, oputa, iscjeljuje i osnauje onaj dio nje ojemu je to potrebno. Sva og je mu arca tada zamolila da joj oprosti i svima je sama oprostila, a na raju je zahvalila za sve to je od njih nauila, te za taj dio svog ivota. Pitala sam je da li bi eljela zamoliti svoje viso o C da joj opros ti, na to je rado pristala. Savjetovala sam joj da zatrai da se pojavi njegov simbol ili personifi acija, a o bi mogla s njime la e omunicirati i osjetiti da je doista u vezi sa svojim viso om sebstvom. Odgajana je u atoli om duhu, no zapostavila je vjeru pa je bila dubo o iznenaena i dirnuta ada joj se u azao pre rasan ens i li oji joj se smijeio suosjeajno i s ljubavlju, a podsjeao je na Maj u Mariju.

Tiho je zapla ala i ispriala a o ju je taj li poveo do molog vodopada. Tu se svu la i obu la tan u haljinu, a zatim stala pod vodu ao da je tu. Temeljito se oprala put ajui da joj hladna voda lizi cijelim tijelom. Kada je izila ispod vode, Maj a Marija je na n jezinu elu napravila zna ria i zatim nestala. Ona je i dalje tiho pla ala, ali ne od tuge ve od dubo a ola anja i zahvalnosti. To je is ustvo ispriala ovje u oji se htio njome oeniti, i oni su u s oro stupili u bra i dobili lijepu djevojicu. Mlada je ena bes rajno sretna u svojoj novoj ulozi, osloboena starog tereta oji ju je pritis ao i onemoguavao da se osjea vrijednom lj ubavi. esto sam oristila varijacije na ovu temu, poneto mijenjajui pojedinosti. Sva a je ta va sesija zavravala osobaanjem od prolosti te je osoba sada mogla ui u nov odnos, ne strahujui da e joj se ostaci starih odnosa nai na putu. Postoji i problem s ojim se suoava osoba oja je jo uvije vezana za partnera oji je umro ili je ras inuo vezu. Ta voj je osobi te o pre inuti vezu, a to uzro uje mno go tuge i gorine. Do toga obino dolazi ada se jedan od partnera tije om zajedni og ivota suvie oslanja na drugoga, umjesto da razvija vlastitu snagu i samopouzdanje. Posljedica je toga osjeaj naputenosti, potpune izgubljenosti i bespomonosti na on gubit a partnera. U e stremnim sluajevima oaloeni partner moe izgubiti vezu sa ivotom i umrijeti a o bi se pridruio po ojnome. Drugi nas pa izvjeuju da ih po ojni partner vue se bi a o bi se spojili u smrti. Ne i tome ne odolijevaju, drugi se opiru elei nastavit i svoj ivot. U ta vim sluajevima moramo uspostaviti onta t s po ojni om i objasniti mu da mora napustiti zemaljs u razinu i renuti u druge dimenzije te da e ga njegov partner sliediti ada za to doe vrijeme. Dodajemo da nit o nema pravo ubrzati smrt. Vie emo o tome govori ti u poglavlju o smrti, a ovdje to navodimo vezano uz odanje spona s prijanjim odnoso m a o bi se omoguio nov. Kat ad smo viali sluajeve da po ojni partner dolazi u snove ili se in i ao da se nalazi u sobi. ivi bi se partner zbog toga uznemirio ili bi se osjet io rivim to, moda, pomilja na novog ivotnog druga. To oito moe biti prepr e a nastavljanju normalnog ivota. Mnogima se dogodi da, zabunom, novog partnera nazovu imenom starog. Mnogi su nam pa re li da im se ini da vode ljubav sa starim partnerom, a za pravo su u fizi om odnosu s novim. Pone i au da im se ini da se prijanji partner po uava mijeati u njih ovu novu vezu. Jedan je ovje , ija je supruga umrla ne oli o godina prije, ispriao da j e siguran da je njegova prijanja ena u revetu s njim i njegovom novom suprugom. Osjeao se r ivim i esto nije mogao voditi ljubav, to je zbunjivalo njegovu novu suprugu

i zbog toga se neugodno osjeao. U mnogim se sluajevima preivjeli partner osjea rivim zbog nove vez e, i ritual odvajanja veli o je ola anje sa, esto, dramatinim posljedicama. Kao to se vidi iz navedenih primjera, mnogo je bolje a o dvoje ljudi uspiju pre inuti veze do su jo u bra u ili u blis om odnosu. Ta o mogu postati cjelo vita bia oja se ne moraju oslanjati na drugoga i u njemu traiti potporu ili sigurnost. Potpora i sig urnost dolaze iznutra, od viso og C.

Kidanje veza za druge ljude Kao to sam prije re la, ne i ljudi ne mogu ui u promijenjeno stanje svijesti. To j e, meutim, potrebno a o bismo se privremeno odma nuli od svjesnog uma i oslobodili podsvje sni um ontrole. Ta o e se pojaviti sli e i simboli s ojima treba raditi. Kat ad je osoba oja trai pomo toli o nesigurna da ne bi vjerovala vlastitim sli ama a i a o bi se pojavile, smatrajui ih plodivima mate. U oba ta sluaja vizije bi bile obezvrijeene, a cjelo upan bi rad bio doveden u sumnju, te osoba ne b i mogla primiti pomo. Susreemo se i s dru ijim sluajevima. Ne e osobe oje su ule o naem radu, eljele bi raditi na sebi, no ne mogu putovati a o bi mogli izravno raditi s nama. Ima i onih oji su premladi, suvie bolesni ili je pa njihovo stanje toli o te o da se ne bi mogli dovoljno opustiti i dopustiti da na povrinu izbiju dojmovi iz podsvijesti. U svim ta vim sluajevima obratimo se viso om C i pitamo trebamo li mi raditi za njih. No prije toga moramo imati njihovo doputenje. Nauili smo da ni ada ne smijem o ui u unutarnji ivot bilo ojeg pojedinca, a da to on nije od nas izriito traio. A o se r adi o djeci, to trebaju zatraiti roditelji ili s rbnici, a a o se radi o bolesnim ili mentalno poremeenim osobama, doputenje moe dati blis i roa ili prijatelj. Prvi smo put ta o radili na zahtjev moga starog prijatelja oji je radei samnom mogao upoznati prirodu naeg rada i njegove metode. U to je vrijeme bio u E ngles oj gdje me je esto znao posjeivati sa svojom maj om. Oboje su ja o voljeli Engles u, i moj se pr ijatelj sada prvi put vratio u zemlju na on njezine smrti. Primila sam pismo u ojemu me moli za pomo jer prolazi roz te o ivo tno razdoblje. U dubo oj je depresiji muen uspomenama na maj u. Kada sam ga te upozn ala, bio je ja o vezan za nju i potpuno podreen volji te snane ene. Razgova rajui jednom o pojmu Boga, nesvjesno je saeo svoju situaciju. Ozbiljno me pogledao i posve nesvjestan impli acija svoje tvrdnje, re ao da njemu Bog nije potreban jer je za njega Bog njegova maj a. Otada je mnogo radio na tome da se oslobodi te vezanosti, i

zato je i bio toli o potresen ada je na on dolas a u Engles u osjetio da je majin utjecaj ja ao i prije. Zamolio me da mu pomognem. Pozvala sam suradnicu s ojom sam radila ada je trebalo pomagati i raditi um jesto drugih, i prvi smo put tada dabile upute a o idati veze izmeu dviju osoba oje nisu prisutne. Otada smo taj nain oristili esto i oslobodile smo veli broj ljudi vrstih spona oje su ograniavale njihov unutarnji rast.

U ovom sluaju, vrlo je te o bilo uvjeriti maj u da treba osloboditi sina svog ut jecaja. Bila je to snana i odluna ena oja je voljela ivot, uzbuenja novih pustolovina, izazo ve i pothvate. ivjela je dinamino i slobodno, pogotovo za svoje vrijeme. Vidj ela sam da roz svoga sina i dalje eli sudjelovati u ivotu. Kada se vratio u Engles u, zemlju oju su oboje voljeli, njezina mu se prisutnost nametnula svom teinom, i potonuo je u depresiju . Razgovarali smo s njom ao da je iva i po uali joj objasniti uzaludnost ta va nj ezina poluivota. Nagovarali smo je da rene dalje u pun ivot oji ju e a u drugoj dimenzi ji, na razliitoj razini svijesti. Objasnili smo joj da time to ostaje ovdje onemoguuje svo j osobni razvoj, a i razvoj svoga sina. Uvje je gajila dubo e religiozne osjea je pa nas je onano poela sluati, te smo je ipa uspjeli uvjeriti. Ot rili smo da je nezadovoljna jer ne moe uivati u ivotu ao prije, a i roz svog a sina, i da je spremna primiti pomo ojom bi razrijeila svoje stanje. P omogli smo joj da napusti zemaljs u ravan, na ojoj je bila ta o snana, i da se suoi s novim ivotom oji je e a u drugoj dimenziji. Do smo je blago ali uporno bodrili da rene, ugledala je svoje roditelje oje je veoma voljela. Pruali su prema njoj ru e, pomaui joj da prijee ostata puta. Zadnje to smo vidjeli bila je presretna ena oja je trala u susret svojim rod iteljima. Napo on je prela na drugu stranu, a ja sam svojem prijatelju odmah napisala pismo u ojem sam opisala naa is ustva. Prije no to ga je mogao primiti, javio mi je da zna da sam mu po mogla i da ga prisutnost maj e vie ne optereuje. Nestalo je potitenosti, i napo on je mogao uivati u svom borav u u Engles oj. Poslije smo provjerili datum i vrijeme nae s esije i trenut a u ojem se osjetio osloboen, i ot rili da se podudaraju. Kada smo zavrile sesiju bil o je 11 sati ujutro po ameri om vremenu, a 7 sati naveer po europs om. Moj prijatelj ni ada vie nije osjetio prisutnost svoje maj e. Oslobodio se starih osjeaja oje je na ad gajio prema njoj poput oboavanja, hinjene ljubavi i mrnje. Napo on je prema njoj uspio razviti novu vrstu

ljubavi i potovanja, no to se dogodilo te ada joj je oprostio to ga je drala u sv ojoj vlasti, ao u zagrljaju hobotnice. Meutim, svi se sluajevi ne razrijeavaju ta o brzo. Kat ad treba e ati d anima, tjednima, mjesecima pa a i godinu dana, da bi se osjetilo ola anje. Nauili smo da se ne obaziremo na vrijeme, pa ni na rezultate. Bili smo zadovoljni inei samo ono to nam je reeno, a ishod smo preputali viso om C i samom lijentu. Ponaati se dru ije, znailo b i otvoriti put svom egu, to pod sva u cijenu treba izbjei.

11. OSLOBAANJE OD NEGATIVNIH SILA Negativne moi u ru ama grupa i pojedinaca

S vremena ne vrijeme, za pomo nam se obrate ljudi oji su, privueni ne im pojedincima i grupama, povjerovali da e promjenom naina ivota postii pozitivne poma e. Kada su u to dublje uli, ot rili su upravo suprotno. To se esto dogaa dobrim ali la ovjernim ljudima oji nisu svjesni da osim pozitivnih, na svijetu postoje i n egativne sile, te da se motivi i uvjerenja drugih ne moraju po lapati s njihovima. Kada ta va osob a uvidi to joj se dogodilo, obino je ve u vlasti grupe ili pojedinca, i nema se snage oslobod iti, osim uz neiju pomo. Radei na ta vim sluajevima po azane su nam metode ojima se trebamo zatititi da i sami ne budemo uvueni u istu situaciju. Obino upotrijebimo ne i od s imbola svjetlosti, primjerice valja , uglu ili piramidu. Njih emo podrobno opisati u poglavlju o si mbolima. Oni obino pruaju dovoljnu zatitu, ali smo ipa at ad morali oristiti i o lop ili oji drugi jedna o djelotvoran simbol ao dodata posebnom ritualu zatite. Jednu smo osobu po uavali osloboditi grupe ljudi oja je nastojala stei ontrolu nad njom. Usred sesije oboje smo osjetili pospanost i postalo nam je iznimno te o on centrirati se na ono to smo morali uiniti. Odmah smo zatraili savjet od viso og C i shvatili d a su ne i lanovi grupe bili svjesni da je njihova rtva zatraila pomo ia o su joj to zabranili. Po azano nam je da upotrijebimo simbol zvijezde s pet ra ova (vidje ti poglavlje o simbolima) na svim vratima i prozorima prostorije u ojoj smo radili.

Mnogo je proroanstava i upozorenja oji govore da e se u doba Vodenja a, ojemu se upravo pribliavamo, su obiti pozitivne i negativne sile a o na ma ro oz mi oj razini, da le, na razini svijeta, ta o i na mi ro ozmi oj, odnosno na pojedinanoj razini.

Tije om godina po azano nam je da ne e obitelji sa sobom nose crni obla oji je , ini se, sastavljen od traumats ih is ustava to su ih proivjele s upine ili pojedinci oji su ne ada bili lanovi te obitelji. Taj je problem mnogo prisutniji od ne ih etn i ih s upina, a ponajvie meu idovima, Crncima, Ircima i ameri im Indijancima, oji svi iza sebe imaj u dugu povijest progona. Stanovite proivljene te oe u ivotu lanova ta ve obitelji, pota nu obiteljs o sjeanje na slian problem. Ta stara obiteljs a trauma toli o obuzme poje dinca da se s njom ne moe suoiti. Iz is ustva znamo da se vjerojatno to dogaa onim ljudima oji se doslovno slome pod teinom problema, ia o se on ne ini toli o ozbiljnim da bi izazv ao ta o razorne posljedice. Tu vjerojatno lei uzro mnogih samoubojstava.

Obiteljs i smo obla prvi put susreli ada nam se za pomo obratila mlada ena u dubo oj depresiji zbog s orog razvoda i u strahu da e izgubiti starateljstvo nad djecom. Bila je potpuno unezvjerena i izvan sebe od straha. No ada smo je paljivo ispitali, i spostavilo se da problem nije toli o tea ao to ga je ona pri azala. Sami smo po ua li za nju nai rjeenje jer nije bila u stanju sudjelovati u radu. Od njezinih prijatelja, oji s u nas zamolili da joj pomognemo, saznali smo da nije histerina ena i da, ini se, jedino u ovoj situac iji gubi ontrolu i postaje ta o bespomonom da ne moe donijeti oigledne i jednostavne odlu e u vezi sa svojim problemom. im smo moja suradnica i ja zapoele rad, opustile se i obavile uvodne vjebe, vraena sam natrag u vrijeme, i u poet u sam mislila da mi se po azuje jedan od eninih prijanjih ivota. Ka o se pria razvijala, uspjele smo sloiti jezovitu pripo vijest jedne

Naslijeeni obiteljs i obla

Upalili smo mirisne tapie i svijee, to je sprijeilo pristup svim vrstama negativnih sila. Te smo tada mogli nastaviti rad, potpuno budni i bez ometanja. Kat ad u ta vim sluajevima vizualiziramo osmicu s negativnim pojedincim a u jednom, a rtvom u drugom rugu. Tada zamolimo da nam se po ae nain na oji emo izvui osobu iz vlasti grupe. Dobili smo razliite metode, a sva a je od njih savreno odgovarala sluaju na ojemu smo radili. Meutim, ta vim se radom mogu baviti samo o ni oji se potpuno preputaju unutarnjem vodstvu i jedino onda ada im to naloi viso o C, a to se obino dogodi te na on to su odreeno vrijeme radili za druge ljude.

talijans e obitelji sline obitelji Medici, ia o ne toli o poznate. Dobil a sam uputu da se oncentriram na jednu granu obitelji u ojoj se zbio dogaaj umnogome s lian ovom dananjem. Dvije su zaraene strane trgovale djecom ao da su piuni ili lut e, a ne ljuds a bia s osjeajima. Ni oga nije bilo briga da li ive ili e u svaama biti ubijeni. Jo uvij e mislei da se radi o prolom ivotu, pitala sam to ena treba iz svog sadanj eg is ustva nauiti, a to u prolom ivotu nije razumjela ili pretvorila u pra su. Na nae iznenaenje, uvidjela sam da se scena iji sam bila svjedo ne odnosi na proli ivot, ve na njezinu obiteljs u povijest od prije mnogo generacija. Negdanje is ustvo bilo je ispunjeno negativnim emocijama oje su se poput crnog obla a nadvile nad obitelj. U sadanjo j, slinoj situaciji ena se nenamjerno vratila u prolost, te njezine naizgled pretjerane rea cije i uas na pomisao da su joj djeca u veli oj opasnosti, postaju razumljivije i manje neutem eljene. Nae slijedee pitanje bilo je to uiniti da je oslobodimo toga staroga zastraujueg obiteljs og sjeanja. Zatim nam je po azana metoda ojom emo raspriti crni obla oj i se nadvio nad obitelj. To ne samo da e pomoi njoj ve i drugim lanovima obitelji u ojim a bi se moglo probuditi staro sjeanje, ao to se dogodilo njoj. Koristili smo tu metodu za mnoge crne obla e nad obiteljima ili etni im s upinama.

Dvoje ili vie ljudi, a o je moguu, trebaju mirno sjesti, zatvoriti oi, i u mati pruit i ru e suncu dlanovima s upljenih u obli u posude u oju e od sunca primiti po zitivnu snagu ili energiju potrebnu da bi se otopili ili rasprili negativni osjeaji u obl a u. Kada se osjete ispunjeni sunevom energijom, trebaju s lopiti ru e ao u molitvi i upra viti energiju roz vrhove prstiju prema vizualiziranom obla u sve do se ne smanji i nepo on ne nes tane. Mladi s ojim sam radila na rasprivanju obiteljs og obla a, opisao je a o se njegova boja mijenja od tamnosive u sivoutu, zatim u svjetlosivu i napo on u gust u bijelu maglu oja je nestala do smo prema njoj upravljali nae s lopljene ru e ispunjene sunevom energijom. Posebno je zadovoljstvo moi raspriti te tamne obla e, i lijepo je znati da se os oba oslobodila tjes obe, straha i drugih negativnih emocija. Tada ostaje sa mo njezin osobni problem s ojim se mora boriti. esto doznamo da su i drugi lanovi obitelji osjetil i ola anje. Mnogo su me puta pitali a o izgleda ta av obla . Mogu jedino rei da je to slino

osjeaju

oji imamo

ada, na izgled bez razloga, elimo im prije napustiti

Ka o raspriti crni obla

ne u zgradu ili grad, jer znamo da emo, a o to ne uinimo, zapasti u depresiju. Naslijeena mrlja od tinte Dijete oje se rodi u odreenoj obitelji, dobiva gene oji nose sa sobom pozitivne i negativne obiteljs e obrasce. Taj se proces moe usporediti s ompjuterom oji dob iva informacije o osobinama i slabostima oje su novom lanu obitelji potrebne radi uenja u ovom ivotu. Obrasci oji sada nisu potrebni, ostaju uspavani ili latentni u podsvijesti. Za razli u od crnog obla a oji se pojavljuje ada se osobna trauma po lopi sa starim obiteljs im problemom, negativni naslijeeni obrazac oji nazivamo mrljom od tinte , prisutan je u djetetu od trenut a roenja. On se moe oitovati u negativnim s lonostima, osjeaj ima ili osobinama na bilo ojoj razini osobnosti. Obiteljs i crni obla biva privuen izvana, do je mrlja od tinte iznutra od samog poet a. A o osoba svjesno radi na svojim negativnim osobinama i svjesna je to iz njih m ora nauiti, taj se proces moe ubrzati, a negativne osobine ublaiti. Osoba tre ba mrlju najprije vizualizirati. im se ona pojavi, u nju treba upraviti zra u svjetlosti te e ona postajati sve svjetlijom i u sljedeoj e se sesiji s njome la e raditi. Vjebu treba izvoditi jednom na dan barem tjedan dana, a a o je potrebno i dulje. Duljina je odreena brzinom ojom mr lja nestaje pod djelovanjem svjetlosti. Kada se to dogodi i mrlja izgubi svoju ta mnu boju, osobu dovedemo u stanje sna na javi. Klijent tada moe traiti da mu se po ae to jo treba uini ti da bi mrlju potpuno u lonio. Moja je i vidjela mrlju ao tamnu blatnu lo vu oja se postupno suila do je pr ema njoj sva odnevno slala svjetlost. Na on tjedan dana mjesto na ojem se nalazila lo va izblijedjelo je, ali je i dalje imalo crn obris. Upitala je to da uini i reeno joj je da uzme lopatu i is opa zemlju o o lo ve. Zatim je odluila posijati sjeme osobina potpuno suprotnih onima prijanjima, te ta o zamijeniti mrlju od tinte. Na on to je uoila mrlju, sva a e osoba ot riti svoj osobni nain da je u loni. Metoda je at ad dugotrajna i sloana, at ad brza i jednostavna. Kao i od drugih tehni a, sama je ta osoba treba provoditi, jer e ona najbolje poru u prenijeti svojoj pods vijesti.

12. UNUTARNJI NEPRIJATELJ

Treba izie na raj s jo jednim li om prije nego li se potpuno oslobod imo a o bismo slijedili vlastiti put a cjelovitosti. Taj li obono ja o izmie, esto se te na tr enuta moe vidjeti u snu ili u snu na javi. Nazivamo ga unutarnjim neprijateljem. Unutarnji je neprijatelj s lop svih aspe ata odreene osobe, oji stalno rade protiv nje i njene dobrobiti, oli o god ona uporno po uavala napredovati. Taj li poprima mnoge obli e; moe biti mu o ili ens o, mlad ili star. Njegova pojava najavljuje da smo blizu sri problema, najee onog a oji je najvaniji. Unutarnji neprijatelj obino uza se vee veli u oliinu energije oja se, na on to ga se pobijedi, oslobaa, i moe se upotrijebiti u sva odnevnom i votu. Jo je vanije to da ta dodatna energija moe ubrzati rast a cjelovitosti. Unutarnji neprijatelj uzro om je mnogih nonih mora u ojima poprima l i ubojice, napasni a, zavodni a, sumnjiavca, podrugljivca ili ne i drugi obli oji osobu moe sprijeiti u postizanju cilja. Svi imamo na upine negativnosti s rivene u sebi, mnoge smo od njih donijeli iz predhodnih in arnacija. Trebaju se osvijestiti prije nego to e se moi jasno vidjeti i oistiti. A o, meutim, na povrinu iziu prebrzo ili iznenada, osobu moe preplaviti sadraj njezin a nesvjesnog. A o su ti sadraji prete i ili previe zastraujui da bi se s njima mogla su oiti, moe se povui u amneziju ili ludilo, moda e postati toli o bolesna da e se nai na rubu smrti, izvriti samoubojstvo, postati al oholiar ili pa ovisni o drogama i slino. Stotinu je jo naina oje je ovje izmislio a o bi izbjegao bol. Stoga je opasno traiti ovaj li prije nego li se spontano pojavi, moda u snu, jer inae postoji opasnost da se otvori prava Pandorina utija. Kada se taj negativan li spontano pojavi u snu, zna je da je osoba spremna suprotstaviti mu se. Te tada moemo zamoliti viso o C da nam po ae pri ladan nain a o bismo oprezno uinili prvi ora i suoili se samo s onoli o toga oli o u odreenom t renu u moemo podnijeti. Kao i pri odvajanju od neega ili od ne oga, osobi emo najprije predl oiti vjebu osmice oja e sada odvojiti taj li iz sna oji simbolizira onaj dio te osobe oj i je ugroava. U slijedeem ora u uobiajenim e postup om osoba prerezati veze oje e viz ualizirati izmeu sebe i svoga unutarnjeg neprijatelja te pitati to bi trebala uraditi s negat ivnim li om. Kat ad ga se moe spasiti na isti nain ao i unutarnje dijete. esto je dovoljno vidj eti ga u rugu nasuprot u osmici a o bi se smanjila njegova veliina i mo. Kat ad je ta o zastraujui da se najprije mora uiniti nemonim, da bi ga pobijedili na odgovarajui nain . Sjeam se mladia ojem u se u snu pojavio li oji je ometao sve to je on i ada

po uao uiniti. Mladi je upotrijebio osmicu i zaprepastio se ada je vidio da je taj njegov unutarnji neprijatelj postao boleljiv i cmizdrav prosja . Oboje smo zatraili da mu se po ae to treba uiniti s tim dijelom sebe. Bio je zaprepaten brzinom ojom mu je iznutra odgovoreno da treba stati na prosja a i istisnuti svu energiju oja j e zarobljena u tom prosja om dijelu njega. O lijevao je, ta o da sam predloila da ponovno provjeri od govor, i ovaj je put imao sasvim jasan osjeaj da ga sam prosja moli da brzo djeluje i rijei ga njegova jada. To mora da je pota nulo njegovo suosjeanje, jer se odmah prihvatio posla. Do je to radio, ot rio je da se li , oji je bio ta o zastraujui , naprosto zguvao pod njegovim stopalima ao da je napravljen od papira, la o se pretvorivi u prah oji je on pomeo u lopaticu i bacio u vatru. Drugi jedan mladi ot rio je svojeg unutarnjeg neprijatelja do smo zazivali nje gove ozmi e roditelje. Vidio ga je ao tvrdo ornog adolescenta oji se bio namjerio u nititi ga i sprijeiti ga da stupi u vezu sa svojim ozmi im roditeljima. U tom prvom sueljavanj u nije se dalo uiniti drugo doli ga izvesti van gdje je ostao sve vri jeme do smo mi radili. U ne oli o iduih tjedana jednom je ovje u uzro ovao razne probleme. U sljedeem susretu, im se opustio, re ao je da vidi djea a oji mu se prijetio a o i prije, premda ga je po uavao u rotiti. Predloila sam mu da pozove svoga ozmi og oc a oji e mu za to dati potrebnu snagu. Tada sam osjetila iznenadni poriv i predloila mu da se s djea om suoi u bo s-meu. Po uao je i veoma se iznenadio vidjevi da se djea uplaio ada mu se pribliio, te postao slab i bijedan ta o da ga je uspio baciti na pod b rzim udarcem u solarni ple sus. Tada me je upitao: to elite da uradim s njim, da ga ubijem? Odgovorila sam: Ja ne znam to bi ti trebao uiniti. Zamoli svoje viso o C da ti po ae. Opisao mi je tada da je prestraenog djea a uzeo za ru u, podigao ga viso o u vis, zavitlao o o glave i bacio u prostranstvo svemira. Budui da nam djea vie nije smetao, mogli smo do raja uspost aviti vezu s ozmi im roditeljima. Kada san u ojem se pojavljuje unutarnji neprijatelj poprima obli n one more, moramo biti otvoreni za mogunost da je li privu ao sloj drugih negativnih misaon ih obli a oji su na istoj valnoj duini ili istoj vibraciji, i oje sanjau uzro uju njegov zastraujui izgled. Da bismo izili na raj sa tim li om, potrebna nam je pomo uzv ienog li a, ozmi og oca ili ojega drugog odgovarajueg arhetipa, ao dodatna snaga i energija bez oje ne moemo nadvladati neprijatelja. Primijetili smo da taj negativan li esto izbija na povrinu ada net o ozbiljno rene putem samospoznaje i razvoja. Namjera je unutarnjeg neprijatelja sprijeit i ga u tom

pozitivnom ora u oji, da a o, ugroava njegovu vlast nad njim. To je jedan od uzro a mnogih naizgled negativnih is ustava oja se dogaaju u ivotu osobe im pon e raditi na sebi. Odstranjivanje drugih negativnih misaonih obli a Osim unutarnjeg neprijatelja u ljuds om obliju, mogu se pojaviti i druga negativn a oblija oja uzro uju probleme, pa se je potrebno s njima suoiti da bi se oslobodilo isti ns o sebstvo. I ona esto izlaze na povrinu u snu, to po azuje da je osoba spremna uhvatiti se u otac s njima. Ne treba ih traiti a o nema jasnog unutarnjeg zna a da je za to dolo pravo vrijeme. Kat ad poprime obli ivotinja to upuuje na drevne ostat e nae prvobitne ivotinjs e prirode. Nedanvo je Baba u svom govoru razradio to gledite. Usporedio j e razne s lonosti u ljudima s pojedinim ivotinjama i ista nuo a o su ta obiljeja jo uvije prisutna u ljudima. Bivol je poznat po tvrdoglavosti, ponosu i uobraenosti. Glavna je ara teristi a ovce glupost oja joj onemoguuje logino razmiljanje i shvaanje. Ma a je po znata po prepredenosti te po spremnosti da u rade ono to ne moe dobiti. Majmun je udljiv i nepostojan, uvije u s o u s jednog stabla na drugo. Popis bi se mog ao proiriti i mnogim drugim ivotinjama poput svinje, primjerice, oja simbolizira pohlepu, nos oroga oji simbolizira podmu ao napad i sl. Sva a bi osoba trebala traiti da joj se po au njezini simboli i da joj se protumae. Ti simboli esto dolaze do izraaja u ponaanju osobe. Ka da se suoi s njima i prizna ih, moe ih prevladati na razne naine. Najuobiajeni ji je postupa namamiti ih van i s blagoslovom ih pustiti na slobodu a o bi se vr atili u svoje prirodno prebivalite. Ima ljudi oji osjeaju teinu ili ao da ih neto gloe u ne om dijelu tijela pa to at ad povezuju s odreenom emocijom strahom, ljutnjom ili osjeajem rivnje. esto ta j osjeaj ne mogu odstraniti sami jer je postao dijelom njih. Tada je najbolje to ope rirati, ao to se i tumor ili ne a druga izraslina treba odstraniti s fizi og tijela.

Dva su naina na oja se to moe uiniti. Operaciju moe obaviti onaj i ima dovoljno is ustva i ojemu je viso o C po azalo da to treba uiniti. O bavit e to slijedei unutarnje upute viso oga C. Jedna o ta o, dvije osobe oje imaju is us tva u zajedni om radu, mogu operirati a o bi odstranile nepoeljni aspe t s bolesne osobe. Jednom, do sam radila sa svojom er om za jednu od njezinih lijent ica oja je osjeala veli u tugu, po azano nam je da treba odstraniti mrtvi zameta jednog sna ili

oj

stvarala og pregnua. Kada smo zapoele s operacijom, ta nam je ena re la da je u to vrijeme osjeala pritisa ispod solarnog ple susa i malo iznad pup a. Jedan nam je djea re ao da stalno neto osjea u svom elucu. On je to neto nazvao Gospodinom elucem. Mogao je to neto i nacrtati, bio je to ja o neobian li . Na njegov zahtjev, uspjeli smo to odstraniti iz njega. S ne im se bolestima moe izii na raj ta o da bolesni trai da mu se u snu ili za vrijeme sesije po ae simbol za njegovu bolest. Zadivljuje to golemo mnot vo raznovrsnih simbola i razliitih naina ojima ih ljudi unitavaju, obino vrlo uspjeno. Raznatrali smo ve probleme negativnih simbola oje osoba ima u sebi, ali ne i l judi imaju sasvim dru iju vrstu problema. U njima ne obitavaju razliiti neeljeni gosti, v e ih zasjenjuju negativni misaoni oblici ili arhetipovi ta o da ih ometaju, pa ne mog u izraziti svoje istins o sebstvo. Jona i it jasan su primjer tog stanja. To se obino dogaa ada s e naemo u ne oj situaciji iz oje elimo pobjei, ali se umjesto toga naemo op oljen i negativnim emocijama poput straha ili u avilu a. Primjer je za to sluaj ovje a oji je, elei pobjei od maj e oja ga je guila svojom ljubavlju, pobjegao u svijet njiga i ta o podigao zid izmeu sebe i nje . Zatvorio se u svoj vlastiti svijet oji mu je u snu pri azan simbolom mors og udovita. Sanjao je da s e nalazi u tom stvorenju oje je plivalo u moru. Nije se mogao osloboditi iz zatvora u oje mu se nalazio niti ga unititi. To je tipian primjer situacije ada osobu mora izbaviti onaj oji vodi sesiju, a to sam u ovom sluaju bila ja. Po azano mi je da se to stvorenje treba izvui iz mor a na opno a o bi se oslobodio ovje oji je u njemu bio zarobljen. Da je to stvorenje osta lo u moru, ovje bi bio u opasnosti, puten na milost i nemilost oceanu nesvjesnog. Morala sam upotrijebiti harpun. Sjetivi se uputa iz Herrigelove njige Zen u umijeu gaanja iz lu a, zatraila sam da se harpun otpusti u pravo vrijeme i pogodi u ranjivo mjesto na tijelu tog stvorenja, a o se ne bi ozlijedio ovje oji je u njemu bio zarobljen. im sam to uradila, trebala sam umirue mors o udovite izvui na obalu i rasporiti ga ta o da je ovje moga o izii. Kada se naao na slobodi, pomogao mi je da udovite gurnem u ocean. Bio je slobo dan, na vrstom tlu i spreman da poduzme daljnje ora e potrebne da bi postao do raja svjestan. Nauili smo da se treba suoiti sa ivotom jer nema trajnog bijega, a na due je staze

mnog zahvalnije nositi se s odreenom situacijom nego je uvije nanovo po uavati iz bjei. Po azano nam je ta oer da pie, droge, cigarete, pa a i meditacija, zap ravo sve to se oristi ao vrsta bijega, ljude moe otvoriti negativnim misaonim oblicima ili i h odvojiti od ivota i zatvoriti u valstiti nestvarni svijet. I u jednom i u drugom

sluaju nisu u dodiru sa ivotom i s drugim ljudima. Sva su ta stanja proizvod ega ao dijela ovje a ojim s e najtee upravlja. Ego je poput zmije, pojavi se iznenada i esto nezamjetljivo, a o bi na s naveo da slijedimo njegove upute, a ne one oje nam dolaze od viso og C. Njegova se mo sma njuje postupno, a o je net o voljan sve se vie predavati vodstvu viso og C. Ne moemo ub iti svoj ego, ali ga moemo izgladnjeti do po ornosti a o prestanemo hraniti njegovu nezasi tnu glad za prevlau.

13. UNUTARNJA KUA Osoba esto sanja uu na on to se odvoji od roditelja ili staratelja. U snovima i u stanju sna na javi, ta ua esto simbolizira stru turu oju je net o izgradio o o sebe a o bi oznaio teritorij ili prostor oji zauzima u svome svijetu, prostor u ojem ivi, ree se i postoji. San nam moe pomoi da ustanovimo u a vu je stanju naa unutarnja ua i uputiti nas na ono to moramo poduzeti a o bismo ot rili svoje istins o sebstvo. San moe p o azati to treba uraditi da bi se ua uredila po vlastitu u usu. Bilo bi poeljno unijeti na jprije red u vlastitu uu prije nego li se ne om drugom ae to treba uiniti. Net o esto sanja a o se vraa u uu u ojoj je ivio ao dijete. To je zna da jo uvije ivi u starom o ruenju svoga djetinjstva i da je dio njega jo u dobi u ojoj je bio ada je tamo ivio. elei ta voj osobi pomoi da ispravi to stanje i dovede je do sadanjeg trenut a, vratit emo je u san putem dubo e rela sacije. Najprije emo jo j rei da nae pri ladniju uu oja e bolje predstavljati njen sadanji ivot odrasla ovje a , a onda da izvede svoje unutarnje dijete iz starog o ruenja i dovoede ga u novo u ojemu e mu pomoi da sazrije. Pa i a o nema sna oji bi uputio na put ojim treba ii, bilo bi pametno ispitat i vlastitu unutarnju uu. U jednom dijelu rada zamolimo viso o C da osobu odvede do ue oja predstavlja njezino sadanje sebstvo. udesna je raznoli ost ua oje se na taj nain ot rivaju sva a od njih ot riva stanje u ojemu je odreena osoba i po azuje joj g dje bi bilo dobro neto promijeniti. im osoba vidi svoju uu na unutarnjem planu, povedemo je u obilaza , n ajprije izvana, potom iznutra. Pota nemo je da govori o onome to vidi i omentira svoje p onaanje. Kat ad e osoba odluiti da neto treba promijeniti. Ohrabrit emo je da to uini im osjeti da je to potrebno. Moda e nas izvijestiti da njezina ua nama prozore ili da su prozor

s i apci zatvoreni pa je u mra u cijela ua ili pojedine sobe. Nije te o za ljui ti da je ta osoba zatvorena u sebi i da ne eli pogledati izvan sebe niti eli da t o pogleda u nju. A o je ta o, ohrabrit emo je da otvori prozors e ap e a o bi u uu mogla ui svjetlost, da je p oisti, prozrai ili da popravi bilo oji dio ue a o to smatra potrebnim. Kat ad e pone a osoba biti za ljuana, najee u prizemlju oje simbolizira podsvijest. Tada je moda potrebno provesti cijelu sesiju a o bi se tu osobu pota nulo na to da njeno ali odluno ot ljua vrata oja vode u zatvoren prostor u njoj i da se suoi s onim to je bilo s riveno od njezina svjesnog uma. Puno starih i zaboravljen ih trauma, osjeaja rivnje i negativnih sjeanja izlazi ta o na svjetlost dana. A o se pri pomisli da mora ot ljuati zatvorena vrata nagomila puno straha, zamolit emo da se pojavi personifi acija viso og sebstva a o bi je pratila i pomogla joj da se suoi s onim to e nai unutra. Na on to je osoba otvorila i oistila svoju uu, predlaemo joj da , oboji i uredi ona o a o se njoj svia, da napravi promjene rasporedu za oje smatra da su pogodne ili u loni stare dijelove i zamijeni ih Uvije istiemo da e moda proi dulje vrijeme prije nego to bude zadovoljna svojom uom, je sada promijeni u njezinu novima. ali da moe i treba

promijeniti sve to eli, onoli o esto oli o eli, sve dotle do ne osjeti da joj se s via i da je udobna. Ne e e osobe urediti prostoriju po prostoriju. Mogu zapoeti s uhinjom gdje se hrana priprema i daje. I ostalim je prostorijama esto potrebna promjena. To je u paonica u ojoj se odstranjuju suvina i neupotrebljiva tvar i gdje dolazi do ienja, prizemlje u ojem su us aditena sjeanja iz prolosti, oja se moda trebaju izvui i pogledati, te spavaa s oba u ojoj je osoba za vrijeme sna najblia svom nesvjesnom dijelu. Ta oer predlaemo sva oj osobi da nae a vo mjesto u svojoj ui, sobu i li ut sobe, nije vana veliina, gdje moe meditirati i vjebati razliite mentalne vjebe oje tr eba provoditi s vremena na vrijeme. Taj prostor treba paljivo odabrati. Treba biti miran i jednostavno ureen s vrlo malo namjetaja a o bi se izbjeglo s retanje pozornosti. Ne i tu vole postavljati oltar, drugi sli e ili ipove oji ih nadahnjuju ili pa svijeu ili a av drugi simbolian predmet. im je to napravljeno, preporuamo osobi da mentalno ode na to mje sto prije nego to pone s vjebama meditacije ili vizualizacije, a o bi je n jeno mentalno o ruenje dovelo u stanje mira i osvijetenosti. Zanimljivo je promatrati promjene do ojih dolazi do ljudi rade na sebi mijen jajui svoju unutarnju uu. Jedna je od najeih rea cija uita oji se osjea zbog potpune slobode oja se ima u ureenju ue. Mnogi su u ivotu prisiljeni po oravati se u usu ljudi s

ojima ive, a ne i su jo uvije pod utjecajem u usa svojih roditelja ili djedova.

Sjeam se, jednom sam radila s mladom djevoj om oja je sanjala stari ns u uu u vi torijans om stilu s glomaznim i tamnim namjetajem te s bogatim zasto rima oji su gotovo potpuno za rivali prozore. Sve je bilo u savrenu redu ali se o na ipa osjeala sputanom i uplaenom gledajui o o sebe. Postavljala sam joj pitanja po uav ajui ot riti zato sanja ta o starins u uu, i ot rila sam da je ivjela sa svojim djedom i svojom ba om po majci od svoje pete do osme godine. Zamolivi je da ih opie, doznala sam da je o sobiti njezina ba a imala ja o razvijen vi torijans i u us, ideje, obiaje i stavove oje je utisnula u nju do je bila malo dijete, u vrijeme ada je ivjela s njom. Shvati la je da to rano programiranje jo uvije djeluje na nju, sputavajui je i ograniavajui ta o da joj je bilo te o us laditi se sa svojim vrnjacima iz ijeg je drutva esto bivala is lj uenom zbog svojih staromodnih stavova. Kada joj je postalo jasno to se dogodilo, oduevljeno je poela graditi vlastitu uu poevi od samih temelja. Taj joj je posao pomogao da se oslobodi ne ih svojih zasta rjelih uvjerenja oja su je titila. Nastavila je taj proces u svome sva odnevnom ivotu. Kat ad e se u snu ili u stanju sna na javi po azati ua oja izgleda privlano izv ana, ali je iznutra u veli om neredu. To je o za osobu oja vidi tu sli u jer joj ona ot riva nju samu izvana po azuje osmjeh, ali iznutra nije sve ta o privlano ao to izgleda. Kua ima toli o oli o ima ljudi oji su voljni nai ih i raditi na njima a o bi se promij enili. Ne i ljudi pomou vrta rade na sebi, upotrebljavajui razliito cvijee i razliita stab la oji simboliziraju orisne i pozitivne navi e ili sposobnosti u njima, te orov oji predstavlja njihove negativne ili destru tivne ara teristi e. Izvrsna vizualna vjeba sastoji se u tome da se sva i dan posadi jedan cvijet oji e predstavljati eljenu valitetu ili sposobn ost, i iupati jedan orov oji simbolizira neeljenu navi u. Jednu mladu djevoj u, ojoj sam je preporuila, ta je vjeba oduevila te je uistinu naporno radila u svojem vrtu. S vremena na vrijeme javljala mi je a o zalijeva bilj e sva og dana i brine se o njima. Jednoga dana, na njezino veli o zaprepatenje, pojavio se u njezinu vrtu li Krista, i razgovarao je s njom. Nastavio je dolaziti sva og dana tje om ne oli o tjedana poduavajui je za to vrijeme mnogo emu, to joj je omoguilo da shvati mnogo tog a o sebi. Sva a osoba dru ije upotrebljava tu vjebu. No najvaniji je uina oji se njome postie. Zato ljude potiemo da joj potpuno slobodno prisutpe i odaberu n ain oji e im najvie pomoi.

14. MANDALA Rad na postizanju ravnotee etiriju fun cija intuicije, osjetila, osjeaja ili emocija i intele ta ili razuma vaan je za sva og ovje a. Opisat u jednu od vjebi o je smo dobili a o bismo tu ravnoteu la e ostvarili. Vjebu zovemo mandala, a dobivena je da bi je najprije upotrijebila moja obitelj, oja se je sastojala od mog mua, mene i nae dv ije eri. Jednom, za vrijeme boinih blagdana, ada su obje nae eri dole ui iz le, starija, oja je nedavno poela raditi sa mnom, zamolila me je da uem u sebe i vidi m da li bismo nas etvero mogli dobiti pomo i upute o tome a o poboljati nae odnose i postii veu ravnoteu. Svi smo bili veoma razliite i ja e osobe pa je te o bilo izbjei su obe ada bismo bili zajedno, ma ar a o rat o to trajalo. Posebno je bilo te o postii s lad u odnosima za vrijeme ols ih blagdana jer su djevoj e izbivale iz ue ve ne oli o go dina i za to vrijeme uivale u potpunoj slobodi. To je bila prva od ne oli o ta vih sesija oje su nam pomogle da se ao obitelj suoimo s mnogim rizama, ohrabrujui nas da za sebe ao grupu zajedni i traimo pravo rjeenje, a o nit o od nas ne bi vladao drugim, ili pa a o ne bismo inzistirali na vlastitim planovima i zamislima. Ovo je jedna od najteih metoda i esto je potrebno mnogo vre mena prije no to sva i pojedinac uistinu bude voljan traiti zajedni o rijeenje, umjesto d a nastoji na svojemu. Poslije emo uvidjeti da mandalu mogu upotrijebiti svi oni oji ele dovesti u ravnoteu svoje etiri fun cije. Time se postie cjelovitost. im sam se utiala u ula u stanje sna na javi, vidjela sam pred sobom, u razini oiju, veli u uglu. Izgledala je poput mjeseca iza ojega sije sunce. Bila je podijeljena u osam isjea a, poput ri i torti. Do sam ih promatrala, sva i drugi isjea is punio se drugom bojom. U sredini je bio mali dijamant u ojemu su se odraavala sve te boje. Oboje ni isjeci obli ovali su ri. Isjea na vrhu bio je ut, onaj na dnu zelen, isjea s desne stran e bio je plav, a s lijeve tamnoruiast.

Mandala Tada mi je po azano da taj simbol predstavlja us laenu ili cjelovitu osobu, odn

osno ideal ojemu svi teimo. Po azano mi je da mi, poput mjeseca, moemo odraavati svjetl ost sunca uz pomo te etiri obojene lee oje predstavljaju etiri glavne fun ci je intuiciju, osjetila, razum i osjeaje. Pre o njih uspostavljamo vezu sa svijetom o o sebe. Primijetila sam da su obojeni dijelovi poprimili obli ljuds og tijela uti dio na vrhu predstavljao je glavu, zeleni dio na dnu noge, plavi s desne strane desnu ru u, a ruiasti s lijeve lijevu ru u. Tada mi je po azano da uta boja ili glava predstavljaju intui ciju, zelena boja ili stopala osjetila, plava boja ili desna ru a razum, a ruiasta ili lijeva r u a osjeaje. U li u oji sam najprije vidjela, sve su etiri boje bile iste jaine to je upuivalo na podjedna u razvijenost svih etiriju fun cija. To je neto izvanredno, a moe se vidjeti jedino u majstora oji su provodili ne u od joga ili oju drugu duhovnu vjebu, i postigli savren s l ad. Tada mi je za sva og lana obitelji po azano oje su mu slabe, a oje ja e fun c ije. Prema uputama oje sam dobila, trebala sam zamisliti da mogu dosegnuti iza sva e boje gdje u nai otporni oji bi, o renut udesno, pojaao jainu boje, a o renut ulijevo, smanji o bi je. esto je jedna fun cija razvijena na tetu ostalih triju. Da bi se premo stila ta neravnotea, otporni om treba malo smanjiti onu oja je previe razvijena, najslabiju pojaati, a ostale dvije u s ladu s tim poveati ili smanjiti. U veine ljudi jedna fun cija prevladava, jedne gotovo uope nema ili je za opana u podsvijest i stoga od male oristi, a ostale su dvije negdje izmeu toga. Da bi mi se objasnila ta neravnotea, reeno mi je da stojim uspravno s ru ama ispruenima sa strane, ta o d a mi tijelo predstavlja taj li . Najprije mi je bilo po azano to bi se dogodilo da je intele t najjai od etiriju fun cija. Sagnula sam tijelo na desnu stranu ta o da se jedna ru a sputala a zem lji a druga je bila u zra u. Mogla sam vidjeti i osjetiti a o mi se cijelo tijelo nagnulo n adesnu stranu i ta o izgubilo ravnoteu. Slino tome, da su osjeaji najjai, to bi me povu lo na lijevu stranu i izbacilo mi tijelo iz ravnotee u suprotnom smijeru. Da je intuicija na jjaa, osjetila bi vjerojatno bila ja o slaba i ja ne bih bila dovoljno prizemljena ve bih lebdjela tri metra iznad zemlje. Da su osjetila najjaa, bila bih uronjena u opipljive stvari sv ojim osjetilima vida, sluha, dodira, o usa i mirisa, i vjerojatno bih bila zatvorena prema intuiciji, istins i je se bojei. Kada je jedna od fun cija dominantna, ljudi su s loni njome se oristiti vie od drugih fun cija jer djeluje ta o dobro i daje im osjeaj sigurnosti u svemu to poduzimaju. Jedan je

od najboljih primjera za to ovje oji svoj pretjerano razvijeni intele t upotreb ljava u svim svojim odnosima. Ta mu sposobonost uveli e pomae u njegovu zanimanju i u poslovnim transa cijama, ali ada se radi o meuljuds im odnosima, posebno u najuoj obitelji, to moe postati problem i uzro ovati drugima patnju, posebno a o je od njega slabije razvijena fun cija osjeanja. U veini ta vih sluajeva, umjesto da razvijaju svoju unutarnju an imu, i time svoju sposobnost osjeanja, ti mu arci prisiljavaju svoje supruge da nose fun ciju oja im nedostaje. A o supruga ojim sluajem ima razvijeno osjeanje, a slabija je intel e tom, taj se par zatvori poput brave i niti jedan od njih ne razvija suprotan, uravnoteavaj ui fa tor ili svoju slabu fun ciju. Mnogi parovi ive na ovaj is rivljen nain, oslanjajui se jedno o drugo ao o ta u. Kada jedan od partnera ima jae razvijenu intuiciju a drugi fun ciju os jetila, prvi e prepustiti pra tinijem partneru sve sva odnevne pojedinosti ivljenja i radije e ivj eti u svijetu snova umjesto da naui rjeavati sva odnevne poslove, do e se drugi pobrinut i za pra tino, a propustiti razvoj svoje intuitivne strane. Onima oji is reno ele raditi na podjedna om razvijanju svih etiriju f un cija, preporuamo da sva odnevno vizualiziraju mandalu. Najprije se vizual izira savreno uravnoteena mandala ojoj su sve etiri boje iste jaine, i iza oje je sunce oje ih osvjetljava. Ta bi se sli a trebala zadrati rat o vrijeme, o o dvije minute. Tada treba vizualizirati simbol u ojem prevladavajua fun cija po azuje ja u boju, najslabija je ja o blijeda, a ostale su dvije negdje izmeu. Iznenauje s oli om la oom veina ljudi moe vidjeti svoj obrazac, i oli o je la e partnerima prepoznati to jedno u drugome. Na on toga potrebno je otporni om pojaati najslabiju fun ciju, a smanjiti najjau boju. Na tu novu sli u treba se oncentrirati minutu ili dvije.

Najbolje je poeti raditi s najjaim i najslabijim fun cijama, i dodati ostale dvi je na on to je dolo do promjene u ivotu. Vjeba se moe zavriti s ne oli o minuta oncentracije n a izvornu sli u u ojoj su sve boje iste jaine. Ta o se zadrava model savreno uravnot eena simbola oji je onani cilj i na ojemu treba raditi. Cijela vjeba ne bi trebala t rajati dulje od pet minuta, to je dovoljno da poru a o tome da se mora poeti s promj enom bljesne u podsvijesti. To je veoma snana vjeba a o se redovito provodi sva oga dana. uli smo da je dolo do iznenaujuih promjena u onih oji su je redovito i is reno provodili. Kao i druge vjebe oje smo dobili, i ova bi se trebala vjebati ujutro odmah na o n buenja i ponovno netom prije no to zaspimo jer se ta o postiu najbolji rezultati. U

to je doba svjesni um manje djelatan ta o da sli e mogu izbjei njegovu cenzu ru i stii do nesvjesnog gdje zapoinje rad bez ojega trajna promjena ne bi bila mogua. A o su mu i ena voljni raditi s mandalom, njihovi e brani odnosi biti s ladniji i pretvoriti se u uravnoteeno i a tivno zajednitvo. Ta e im vjeba ta oer pomoi da raviju svoje slabe fun cije, umjesto da se oslanjaju na vlastite ili na part nerove ja e fun cije. Mandala esto pomae u situaciji ada je jedan od partnera oslonac ili ta a onomu dru gomu, pa se ta o stvara nezdrava meuovisnost. Zanimljivo je promatrati parove ada rade na taj nain jer je svat o od njih puno svjesniji ja ih i slabih fun cija onoga drugoga, nego vlastitih. A o mogu prihvatiti primjedbe onoga drugoga, njihovo e zajednitvo postati smislenije i dinaminije i oboje e od njega imati oristi. Obino smo preblizu da bi jasno vidjeli a o izgledam drugima, ali oni s ojima ivimo uglavnom nas dobro poznaju i mogu nam mn ogo pomoi. No to je ostvarivo jedino a o se sva i od partnera s ljubavlju brine o razvoju drugoga, ne e ajui sva u prigodu da bi ga ritizirao, natjecao se s nj im ili mu se osveivao. A o su, usto, voljni podii tro ut izmeu sebe i zamoliti viso o C da ih vodi , njihov e se odnos podii na vii stupanj, to e opet ubrzati razvoj sva og od njih. Do se radi na ovoj vjebi, od veli e e pomoi biti a o se ima neto opipljivo ao podsjetni . Tome izvrsno moe posluiti uporaba boja oje simboliziraju raz liite fun cije. Zanimljivo je da je neija omiljena boja esto upravo ona oja simbolizir a njegovu dominantnu fun ciju. Ta o e nadasve intele tualni mu arac ili ena uvije odabrati p lavu boju, do e oni s loniji osjeajima odabrati ruiastu ili crvenu boju. Sada ada je postalo moderno i drutveno prihvatljivo da mu arci nose odjeu svjetl e boje, ruiasta oulja moe podsjetiti mu arca oji ima previe razvijen intele t da i on treba razviti svoju osjeajnu stranu a o bi postao uravnoteenija osoba. Ja o snanoj poslovnoj eni s dominantnim animusom, ta oer bi pomoglo da nosi ruiastu o djeu. S druge strane, mu arci i ene oji su previe osjeajni, trebali bi se oblaiti u plavo a o bi se podsjetili da svoje osjeaje uravnotee sa svojim intele tom. Isti se postupa moe pr imijeniti sa utom i zelenom bojom. Sanjars om, rastresenom mu arcu ili ta voj eni moglo bi oristiti vie zelene boje a o bi se prizemljili u sva odnevnom svijetu zbilje, d o bi osobe oje su s lone materijalisti om shvaanju svijeta trebale nositi uto ao p odsjetni da bi trebale dopustiti intuiciji da se razvije a o bi uravnoteili svoju snanu razinu o sjetila. Samci oji nemaju para s ojim bi se savjetovali ili vjebali, mogu zamoliti za pomo blis og prijatelja oji e biti is ren i paljiv. Vrlo je la o neprimjetn o s liznuti u stanje

neravnotee, a da toga nismo svjesni. To se posebno dogaa poslovnim enama. One esto postaju previe agresivne pretvarajui se u pu e strojeve za razmiljanje. U o rutnoj borbi s mu arcima, s olone su se oslanjati prije svega na svoj intele t, potis ujui svoju ens u stranu oja bi inae mogla biti uravnoteujui inilac. Osobu oja je ja o uronjena u svoja osjetila i oja sve procjenjuje na osnovi njih, treba povesti na zamiljen ptiji let. Predlaemo joj da najprije vizalizira bilo oju pticu , s time da je galeb omiljen izbor veine ljudi, moda zbog uspjeha draesne njige Gal eb Jonathan Livingston Richarda Bacha. Tada ju se uputi da u svom sjeanju ili unutarnjim o om promatra pticu a o leti, obara se, roni u vodi, nalazi struju vjetra i lijeno joj se pre puta doputajui vjetru da je nosi, ne upotrebljavajui svoja rila. Tada joj predlaemo da se poistovjeti s pticom, da zamisli a o se die u zra i igra igru slijedi vou, ao to je to vjerojatn o inila ao dijete, oponaajui sva i po ret oji ini ptica. Treba je pota nuti da opie sve to se dogaa, a o to osjea i to vidi, pomoi joj da potpuno is usi slobodu letenja. Za mnog e je ljude to ta o novo is ustvo da im je te o ostaviti sigurnost njihova dodira sa ze mljom, ali im se dublje u ljue u tu vjebu, osjeaj veselja i uenja nadomjeuje bojazan nesigurnost, i oni najee na raju potpuno uivaju u vjebi. Ta se vjeba s pticom ne preporuuje onima s ja o razvijenim suprotnim polom intuicije, jer su ta vi i inae s loni odve lebdjeti. Stoga ta vu osobu pov edemo na sasvim dru ije zamiljeno putovanje. Najprije joj predloimo da vizualizira a o oblai te e ze lene izme u oje bi moda bilo potrebno staviti utege a o bi je vrsto drale na zemlji. Ta da ju se uputi da se proee stazom oja e se pred njom otvoriti. To moe biti seos a cesta, grads a ulica, put oji vodi prema plai ili oja druga staza. Vano je da su joj ob je noge sve vrijeme vrsto na zemlji i da se othrva napasti da pone letjeti. U graninim sluajevim a to se moe po azati ja o te im. Nije la o promijeniti uzora po ojem postupamo dugi niz godina. Za mnoge je te o odustati od divnog osjeaja slobodnog letenja i najmanjeg mogueg dodira sa zemljom. Ta ve se osobe ale da je alternativni put osjetila previe spor i mu otrpan. Taj je ontrast jedan od glavnih problema s ojim se suoava ju osobe oje su puno uzimale halucinogene droge, i to je razlog to mnoge od njih postanu ovisne o njima. Droge mogu biti pogubne za osobe ojima je snana fun cija intuicija, jer mogu uzr o ovati njihovu smrt dajui im lano uvjerenje da mogu letjeti. Droge mogu biti uzro om njihova odvajanja od ta ozvane zbilje ta o da stalno ostaju u neprirodnoj dime nziji svijesti, ne upotrebljavajui ostale tri fun cije oje bi ih uravnoteile. Bolnice za mentalne bo

lesti pune su ta vih ljudi. Ta vim intuitivnim ljudima ta oer predlaemo da svjesno sva oga dana po uaju vie upotrebljavati svojih pet osjetila a o bi se otvorili punijem osvj eivanju o svemu onome to se dogaa u svijetu o o njih. Korisne su za to i odreene fizi e a tivnosti a o bi postali svjesniji fizi og tijela u ojem ive. A samo pre o tijela mogu uspostaviti onta t sa svijetom i ljudima a o bi odradili svoju armu. Ponuen je jo jedan simbol, stupnjevita piramida, ao dodatna p omo za usuglaavanje etiriju fun cija. Kada se taj simbol prvi put pojavio u sesiji, po az ano mi je da je sva a osoba na razliitoj stepenici od tla, na sva om od etiri zida piramide. Primjerice, ne a osoba moe biti dvadeset stepenica uz plavu stranu zb og intele ta, dvanaest stepenica uza zeleni zid osjetila, pet stepenica uza uti zid zbog intuic ije i moda te na prvoj stepenici ruiaste strane radi osjeaja. Tim se simbolom veoma jasno po azuje gdje je t o s obzirom na etiri fun cije, i moe se upotrijebiti ao inaica mandale. Da bi net o upotrijebio piramidu, treba ga uputiti da u svojoj mati ode u piramidu, stane u njezino sredite, odmah ispod to e rova, i gleda u stranu oja predstavlja njegovu najslabiju fun ciju. Tada mu se ae da se otvori i m je vie mogue a o bi upio boju, gledajui u nju u svojoj mati, sjeajui a o ju je gledao ili gledajui je na omadu papira ili materijalu ta ve boje. Tada mu se ae da dubo o u dahne i po ua osjetiti ao da doslovno udie sve to ta boja simbolizira. Jedna je mlada djevoj a upitala da li bi, poput Alise u zemlji udesa, mogla ot inuti omadi te boje i pojesti je. Odgovorila sam da treba uiniti sve to joj padne na pamet a moe joj pomoi d vjebu uini stvarnijom i ta o se pobrine da poru a doe d o njezina podsvjesnog uma. Tada treba zamolit osobu da se o rene i pogleda svoju sljedeu najslabiju fun ci ju, i ta o unao olo etiri strane piramide, doputajui o o petnaest udisaja za najslabiju, deset za sljedeu najslabiju, pet za sljedeu i jedan veli i udisaj za najjau.

Kristali

ta o da se osoba zamoli da vizualizira a o u ruci dri vrpcu boje svoje najslabij e fun cije. Do je dri, ae joj se da se otvori im je vie mogue a o bi s vrha svibanjs og drva oji predstavlja viso o C primila svojstva oja u ljuuju fun ciju oja joj j e potrebna. Osoba mijenja vrpce radei ta o sa sva om fun cijom.

Svibanjs o drvo

oje emo opisati u poglavlju o simbolima, moe se slino upotrijebiti

esto upotrebljavamo amene ristale ojima se postie bolja ravnotea. Krist al varca prirodno je polariziran, odnosno sadri pozitivan i negativan pol te stoga moe posl uiti poput prijamni a, ao u starim radio aparatima ili aparatima oji su radili na ristal . Kameni ristali stoljeima se ve upotrebljavaju ao zatitno sredstvo, zatim za pronalaenje podzemnih voda, u meditaciji, za iscjeljivanje, a ae se za njih da potiu latentne intuitivn e sposobnosti u osjetljivih ljudi. Kristali se mogu nositi o o vrata radi zatite ili se u medit aciji mogu drati na dlanu lijeve ru e ta o da ih se po rije desnom a o bi se ru ama zatvorio ru g. Veina ljudi ima ristale oji slue ao na it, a mogu posluiti i u meditaciji. Na on to smo odabrali ristal, zamolimo da se oisti i da se novom v lasni u da odgovarajua meditacija i upute o tome na ojem ga je dijelu tijela najbolje nosit i. Za vrijeme meditacije sva i se ristal ponudi Nuti, egipats oj boici neba oja, prema vjerovanju, odvodi due pre o crte oja razdvaja ovaj i onaj svijet. Boi ci Nuti ostavi se ristal da se za njega brine tri dana. Kada se ristal uzme, oien je i proet ara te risti ama viso og C svoga vlasni a. Osoba dobiva meditaciju oju e upotrebljavati s amenom . To je uvije najpri ladnija meditacija i uveli e e oristiti a o se sva i dan vjeba s r istalom.

15. SNOVI esto sam spominjala vanost oji snovi imaju u ovom radu. Sada u objasni ti a o ih upotrebljavamo. Kada osoba prvi put ugovara susret, na on to ju je preporuio net o t o je ve is usio ovaj nain rada, obino joj treba pomo u vezi s odreenim proble mom ili eli raditi na sebi a o bi postigla ravnoteu i cjelovitost. Na on to s osobom dogovori m termin, zamolim je da prati svoje snove od te noi donaega prvog susreta. Traim od nje da op ie snove sa to vie pojedinosti jer nam oni mogu po azati oda le da ponemo raditi. esto e nam ta va osoba rei da je imala vrlo sli ovit san upravo no prije naega prvog susreta. Kao da podsvijest, ie ujui, hvata prili u da poalje poru u do svjesno g uma ada je pri ruci net o t o e je protumaiti. Ne i mi ljudi au da ni ada ne sanjaju, no tada im objasnim da je to nemogue jer svi sanjamo, pa i oni oji se toga ne sjeaju. Moem

o se navi nuti da se prisjeamo snova, zapiemo ih ili snimimo. Veoma je vano zabiljeiti sa n jer se esto dogodi da se nou probudimo na on to smo sanjali, leimo u postelji prisjeajui s e sna ili ga a po uavamo odmah protumaiti. Uvjereni da ga ni a o ne moemo zaboraviti, ponovno emo zaspati a da ga nismo zabiljeili i, na svoje veli o nezado voljstvo, ada se probudimo, shvatiti emo da se ne moemo sjetiti ni najmanje pojedinosti. Dobro je uz uzglavlje, na dohvat ru e, imati mali blo za pisanje, obinu ili e mijs u olov u te depnu svjetilj u (bateriju) a o bismo mogli brzo zapisati snove oji s u dovoljno jasno da nas probude. Ne i radije oriste azetofon oji mogu u ljuiti ada se nou probude, snimiti ono to au, ugasiti ga i ponovno zaspati. A o se snovi snimaju , poslije ih treba zapisati a o bi se mogli protumaiti. Budui da snovi dolaze iz nesvjesnog, sanja na ne oj razini zna njihovo znaenje pa stoga moe nauiti njihove simbole i uz nau pomo razumjeti poru e iz s riv enog dijela vlastitoga uma. Kada se ini da snovi izmiu tumaenju svjesnog uma, znaenje moemo potraiti pomou tehni e sna na javi. Na on to je osoba ula u stanje opute nosti a mi od viso og C zatraili da nam pomogne protumaiti san, esto ta vu osobu vraam u san a o bi ga proivjela i usput je pitam za znaenje. Zahvaljujui toj metodi esto uspijevamo raz umjeti poru u i promijeniti dijelove sna do se on proivljava. A o osoba sanj a da bjei od napadaa, umjesto da nastavi bjeati, moe se o renuti i pogledati t o je progoni. Moe se dogoditi da doivi pravi o ada ot rije identitet progonitelja. Jedna je mlada ena, o renuvi se prema svome progonitelju, preneraeno uzvi nula: Pa to sam ja. Ja samu sebe progonim! Shvatila je oli o je to bilo i stinito. U svom je sva odnevnom ivotu uvije urila zadihana, ao da se bojala da na svoje odredite ni ada nee stii na vrijeme. Jedna se druga ena, o renuvi se prema svom progonitelju, zaprepastila ada je vidjela da je ne progoni jedna, ve tri osobe: njezin mu i njezini roditelji. Zapla ala je ada je shvatila to to znai jer je odmah razumjela oli o se to po lapalo s njezinim ivo tom. Od djetinjstva su je roditelji pourivali u svemu to je radila, i uvije j e imala osjeaj da je previe mala da bi ih mogla pratiti. Udala se za ovje a uz ojega se jedna o ta o o sjeala, nesvjesno odabravi poznat, premda bolan obrazac, to ljudi esto ine. Navela sam je da se suoi sa tim trijom i mirno s njima porazgovara, da im ae da ona ima svoj vlastiti unutarnji sat i ritam i da e od sad sluati samo sebe. Predloila sam joj da upotrijebi osmicu sa sva im od svojih progonitelja a o bi pre inula njihov upad u svoje podruje. Obeala mi je da e

raditi tu vjebu ali me je uvjeravala da joj je ve samo to to je razumjela ono to joj je san govorio i nain na oji je raagirala na svoju obitelj, uveli e pomoglo. Dogaa se da se probudimo prije no to san zavri. Posljedica toga moe biti osjeaj bespomonosti ili bezrazloan strah. Ljudi esto au: Upravo sam se u tom tr enut u probudio, ta o da ne znam to se tada trebalo dogoditi. Uano se osjeam jer st alno mislim na to. Taj osjeaj moe prijei u dubo o ola anje ada ta vu osobu odvedemo u san i pota nemo je da ga dovri. Veoma je vano u naem radu upravo to to snovi mogu upozoriti osobu na to gdje treba zapoeti, esto je dovodei ravno do glavnog problema. Primjerice, jad na je ena iznijela samo djeli iz sna sadraj ojega je stao u jednu jedinu reenicu. Toli o joj je san bio odvratan, da se niega vie nije mogla sjetiti. Otac joj je dao bu et crvenih rua s m nogo vie trnja nego to ga rue obino imaju. Kada je eljno uzela rue, ras rvarila je ru e. Re la sam joj da je otac njezin glavni problem, i da bismo rad trebale zapoeti idanjem veza s njim. Zaudila se oli o sam bila u pravu i dodala da je njezin drugi veli i problem odnos s mu arcima. Ona dobiva ljubav, ali uvije s puno trnja. Po azano nam je da snove treba promatrati ao igro aze ili scene iz drams ih predstava oje pri azuje nesvjesni um a o bi nas poduio o nama samima . Ne i snovi po azuju sanjau njegove strahove i elje. Ne i snovi nadomjeuju podruja oja su izvan ravnotee, ne i nam po azuju budunost. Kao da sva i od li ova u tim unutarnjim priz orima igra jednu stranu nae linosti. Svi mi u sebi rijemo cijelu trupu izvoaa . Ne i od njih surauju, drugi trae da bude a o oni hoe, izbacujui ostale iz ravnotee. Te razliite st rane iste osobe po azuju se u snovima personificirane njezinim znancima ili pa strancima oje ni ada do tad nije vidjela. Da bismo analizirali uloge oje imaju glumci u predstavama iz snova, predlaemo osobi da opie sve one oje prepoznaje i odredi to simboliziraju. To e joj pomoi da s hvati ulogu oju ta njezina strana linosti ima u njezinu ivotu, ao i ulogu oju imaju s tvarni ljudi. Snovi imaju neprocjenjivu vanost jer po azuju sanjau da se drugi ljudi, u snu i na javi, mogu upotrijebiti ao zrcalo u ojima se odraavaju njegova vlastita unutarnja obl ija. Te ga proje cije potiu da razli uje izmeu raznih oblija u sebi ojima se divi i onih oje bi elio promijeniti ili is orijeniti. Vidjevi svoja razliita oitovanja u drugima, moe nastojati preuzeti odgovornost za svoje gre e umjesto da ih ritizira u drugima. Glumci oji se u snovima ne prepoznaju, predstavljaju s rivene ili n esvjesne strane sanjaeve due. Njihovo ponaanje u snu moe biti lju za nesvjesne ara terne crte sanjaa . Mu arcu mu i li ovi, poznati ili nepoznati, personificiraju razliite dijelove nje gova mu og, intele tualnog sebstva, a ene e predstavljati razliita obiljeja njegove ens e i

li osjeajne strane, anime. eni e ens i li u snu predstavljati nalije njezina ens og sebs tva, a mu i e glumci predstavljati nalija mu arca u njoj ili animusa. Zadata je sanjaa da dobro pogleda tu unutarnju s upinu glumaca i pripazi moe li ih uhvatiti a o se izmjenjuju u njegovu sva odnevnom ivotu. Na raju bi ih sve trebao dovesti pod svjesnu ontrolu, ene ujediniti u zajedni u svoju ens u stranu, a mu arc e u mu u. Kada se svi ti potpuno razliiti i at ad zaraeni dijelovi sa upe i sjedine u dva glavna li a, ona e se ne o vrijeme stalno po azivati u snovima. Na raju e sanja sanjati u nutarnje vjenanje izmeu ta dva li a. Kada sanja nae unutarnju enu ili unutarnjeg m ua u sebi, la e e pre inuti s projiciranjem vlastitih unutarnjih osobina na svog partnera. Dijete tog unutarnjeg sjedinjenja ili mistinog bra a novo je, cjelovito, uravno teeno sebstvo. Do njegova roenja, do ojega esto dolazi u snu, to se novo sebstvo moglo vidjeti te usput, ao mogunost. Razvijajui se i sazrijevajui, unutarnje e dijete na raju moi zamijeniti razbijenu osobu oju su u raznim smjerovima vu la razliita njezina oblija . Dijete unutarnjeg bra a bit e u snovima boans o, zrelo ili posebno, do su obine bebe i djeca u snovima zapravo naa nova oblija u razvoju ili ona s oranja. Kat ad, ipa , dijete e predstavljati jednu nau stranu oja je zaostala u razvoju ili je ostala v ezana za mladu dob. Ta vo dijete upozorava sanjaa da se treba potruditi da i taj dio njega sazri je. Kat ad e li ovi oji se pojavljuju u snovima imati posebnu auru, bit e vei nego l i u ivotu ili e biti na ne i drugi nain posebni. esto predstavljaju arhetipov e poput mudrog starca ili ozmi og oca, mudre starice ili ozmi e maj e, unutarnjeg neprijatelja i ostale ve opisane simbole. Snovi mogu upozoriti sanjaa na opasnost od opsjednut osti ili na ranjivost s obzirom na negativne utjecaje oji dolaze od ljudi ili sn aga izvan njega. None more esto su ta va upozorenja ili tragovi oji vode unutarnjem neprijatelju. Veoma je vano pratiti snove jer se time provjeravaju uinci rada i vi zualizacije na sanjaa. Podsvjesni um omentirat e napreda u radu putem snova i redovito e po azat i to je potrebno uiniti i ada. Radila sam s mnotvom snova i vjerujem da e sljedei primjeri pojasniti taj rad. Pri azat u san jednog homose sualca i na rad na ot rivanju njegova znaenja. etao sam ploni om s ru ama punim pa eta. Doao sam do s upine ena i jednog mu arca, oji su igrali odboj u, ali bez mree. Lopta je odletjela i dos oila do mene. e ali su da im je dobacim. Po uao sam to ne oli o puta ali bezuspjeno jer su mi smetali pa eti. Konano sam im uspio dobacit i loptu upotrijebivi oljeno. S obzirom na o olnosti, vjerovao sam da sam to dobro uinio. Nastavili su s igrom ali mi se inilo da su se pri tom podrugljivo smje ali. Kada sam im se pribliio, mu arac mi je dobacio puno manju, prljavocrvenu gumenu loptu, ne

svjetlocrvenu poput one prve. Bio sam iznenaen i ljut jer je to uinio naglo, ne davi mi prili u da je uhvatim. Spustio sam pa ete i vratio mu loptu. Uhvatio ju je i dod ao je enama oponaajui pri tom moje po rete bacio ju je ao da ima iaene rune zglobove. Bio sam povrijeen, posramljen, ja o ljut i uznemiren pri pomisli da je moja ho mose sualnost ta o oita. Upitala sam ga zna li moda to je bilo u pa etima zbog ojih se nije mogao igrati s drugim dijelovima sebe predstavljenima s upinom ena i mu araca. Odgovorio je da ne zna, ali bi elio doznati. Pomogla sam mu da se opusti i ue u stanje sna na javi. Tada sam mu predloila da zamoli svoje viso o sebstvo da mu po ae te pa ete oji su ga sprjeavali da se u lj ui u igru ivota, i zapita to bi trebao uiniti s njima. Ot rio je da je bilo sedam pa eta. Poeo ih je otvarati jedan za dr ugim. Opisao je njihov sadraj i zamolio da mu se objasni. U prvom je pa etu bila ispunjena lut a oja je imala veli u glavu i te neto malo tijelo. Bila je to vrlo draesna lut a oja je zbog br ova podsjeala na njegova djeda. Gledajui je shvatio je da je preuzeo ne a obiljeja svoga djeda, no sada ih vie nije elio. Iz njega je provalilo: Ne elim vie taj dio sebe, vratit u lut u u trgovinu. Otvorivi drugi pa et, ugledao je marionetu na ici. Ponovno je uzbueno re ao: Napravljena je od crna proivena naterijala i vrlo je, vrlo runa. Poput ari ature. Ne svia mi se. To je dio mene oji je od svih prihvaao sve. Moram to unititi . Razrezao sam je i veli im je batom razbio na stijeni, zapalio ono to je ostalo i otpuhnuo pepeo. U sljedeem je pa etu bila lopta za plau s crvenim, bijelim, plavim i zelenim prugama povezanima zlatnom niti. Ta lopta predstavlja obeanja drugih ljudi, oja sam napuhao i sauvao d a bih se igrao s njima. Najprije moram ispuhati loptu. Ona se smanjuje puput b alona, i us oro ne ostaje mnogo od nje. Sada izgleda stara i ras vaena. Razrezao sam je arama, is op ao rupu u zemlji i za opao je a o bi istrulila. Red je doao na glaalo na paru oje je bilo ja o te o. Kazuje da sve to radim najprije dobro 'izglaam'. Dosta mi je rute tir e i dosta mi je glaala! Bacam je u ocean. Ta o je te a da se o o nje podie voda, i potom pada na dno. U petom je pa etu bila prozirna plastina utija sa srcem napravljenim od votana riina papira s crvenim i bijelim uzor om i tis anom ljubavnom poru om. Simbolizira nostalgiju za prolim ljubavima i nadama. Spaljujem ga. Ja o je rh o pa je zaas iz gorjelo. I utiju bacam u vatru. U sljedeem pa etu naao je zlatnu oaricu za ruh presvuenu crvenim barunom, u ojoj je bio dogled na ijim su leama bele nacrtane ens e oi. Promatram sve iz ens og

uta gladanja, a ta je povrina lea bez dubine ili osjeaja. Ne elim vie gledati roz taj dogled pa ga bacam u vul an i promatram a o ga lava topi. Nalazim novi dogled n a ojemu nita nije nacrtano. Mogu ga prilagoditi ens om i mu om gledanju. Nosim g a o o vrata a o bi mi bio pri ruci ada mi god ustreba. U sebi uvam oaricu za ruh, i dobro se zbog toga osjeam. U posljednjem je pa etu bila sasvim mala utija s boicom za parfem. Veoma je lijepa i sjaji se poput ristala, ali mi se ne svia miris. Ne elim je sauvati jer j e ristal proet mirisom. Simbolizira stare ristalizirane emocije. One su previe slat e i ljeplji ve. Bacam je u vul an. Mladi ovje , po loni Sai Babe, sanjao je da mu Baba, oji predstavl ja njegovo viso o sebstvo, daje savjet. Evo tog sna. Stojim na mjestu oje podsjea na glavnu ulicu u gradu na Zapadu iz o o 1800. godine, s drvenim uama i trgovinama te prljavom cestom. Sai Babini po lonici sj ede ispred jedne od tih ua i e aju Babu. Upravo sam stigao i osjeam da bismo trebali sjediti negdje drugdje. Do ta o razmiljam da li da odem sjesti tamo gdje mislim da bismo trebal i sjediti, ili se trebam pridruiti drugima, ili im pa moda rei ono to mislim, pojavljuje se Ba ba i prolazi po raj mene. Pitam ga gdje trebam sjesti i on mi po azuje mjesto za oje sam osjeao da je pravo. Tada ga pitam neto u vezi s mojim osobnim ivotom i mojo m te oom u donoenju odlu a. 'Baba, brine li se uistinu o sva oj pojedinosti ili sa mo o vanim odlu ama?' Odgovorio mi je: 'Ne brinem se o pojedinostima. Dane su ti dvije ru e ojima stvara svoj materijalni ivot. Dobije ono to zasluuje. Isto vrijedi i na duhovnoj razin i.' San je bio toli o jasan i toli o je tono odgovorio na njegovo pitanje, da mu ni je bilo potrebno dodatno tumaenje. Sasvim jasnu poru u dobila je u snu mlada ena oja je imala veli ih problema sa samodisciplinom. Ta je mlada ena sanjala da sa svojom maj om i nepoznatim ovje om stoji na vrhu duga niza stepenica niz oje su trebali sii. Kada je pogledala ispred sebe, vidje la je da je put po riven sagom od finih olaa. Pitala se treba li hodati po olaima i za ljuila da to ne bi bilo pametno. No njezina ju je maj a uvjerila da je to u redu, i ona je dopustil a da je se uvjeri. Ali ada su poele silaziti, probudila se osjeajui se vrlo udno. Budui da fini olai veini ljudi simboliziraju ugaanje vlastitim s lonostima, san j oj je oito govorio da e se idui tim putem sputati u ugaanje svojim osjetilima. Njezino je svjesno sebstvo to znalo i bilo je spremno ii drugim put em. No stari obrazac oji je njezina maj a postavila u djetinjstvu, jo je na njezinom dubo oj nesvjesnoj

razini bio stvaran, i mamio ju je sebi. Da bismo joj pomogli da radi na tom pr oblemu, trebali smo najprije ispitati njezino rano programiranje a o bi ot rila oda le potjee problem, i potom odluiti a o negativan obrazac zamijeniti pozitivnijim. Da bih primjerom po azala a o moemo, a o smo upoznati s metodom, pr imiti poru e iz podsvijesti putem snova, navest u niz snova oje sam imala jedne godine ada smo moj supug i ja bili u posjetu Japanu. U to sam vrijeme imala razne fizi e tegobe. U prvom snu razgovarala sam sa svojom sve rvom telefonom i pitala je eli li da joj naruimo jo lije ova od lijeni a travara ojemu smo je nedavno bili odveli. Odbila m e je re avi da ima svog lijeni a ojeg moe zvati u sva o doba i oli o puta eli. Telefonirala je stalno, po cijele dane, i ja sam san protumaila ta o da bih tre bala biti u stalnoj vezi sa svojim unutarnjim osobnim iscjeliteljem i prestati uzimati biljn e preparate. Otada sam poela razgovarati sa tim unutarnjim lijeni om ao da je na telefonu. Molila sam ga da me izlijei od trovanja hranom oje sam u to vrijeme imala, jer s ama nisam znala a o si pomoi. To je bila prava borba. Poinjala sam sumnjati i zabrinula sam se sva i put ada bih se razboljela, ali sam uspjela odrati onta t s unutarnji m lijeni om do raja putovanja, premda ne redovito, jer sam imala nove snove. U sljedeem sa m snu posjetila naeg obiteljs og lijeni a, internistu. Otila sam u njegovu ordinaciju zbog rutins og sistemats og pregleda. Pregledao me je i re ao mi je da postoji nov nain lijeenja oji mi je potan o objasnio, ali se toga dijela sna nisam mogla sjetiti ada sam se probudi la. Znala sam jedino da je to bilo neto u vezi s mojim oima. Re ao mi je da e s lijeenjem zapoeti odmah. Sjeam se da sam pomislila a o je udno to mi taj lije nije spomenuo prigodo m moga posjeta rat o vrijeme prije toga, no mora da je bio ta o nov da tada jo nij e znao za njega. Zajedno smo napustili njegovu ordinaciju drei se njeno za ru e i renu li prema mjestu na ojem sam par irala svoj auto. Namjeravao mi je lije dati ad stignemo mojoj ui. Nisam mogla pronai auto pa smo ga zajedno traili unao olo, i onano smo ot rili da ga je net o poma nuo. Nali smo ga u dubo u jar u. im smo prili elei ga izvui, pred nama su se pojavila tri grubijana rugajui nam se i spremajui se unititi ga. Lijeni im je naredio da odu, na on toga je sjeo na voza o mjesto. Predloila sam mu da u ja voziti jer bolje poznajem auto, ali je on bio uporan. Re ao je da se a uto mora izvui iz jar a, a za to je potrebno vie snage nego li je ja imam. Taj je san, ini se, uzro ovan mojom borbom protiv prvog sna, oja je trajala ne oli o dana. U ovom je snu u unutarnjem lijeni u personificiran na internist oji je bio jedan od najsavjesnijih i najposveenijih lijeni a, ovje ojega ste doslovno mogli zvati u b ilo oje

doba dana ili noi. On je stoga bio jedan od najpouzdanijih ljudi oje sam poznava la. Sada ne samo da se spremao lijeiti me novom metodom, ve e i moj auto (moj put roz ivot) izvui iz jar a u ojemu se nalazio i, usto, potjerao je tri gruba uljez a oji su ga namjeravali unititi. To su oito bili dijelovi mene oji su namislili omesti me na mojem putu. Jo sam uvije u snu po uavala preuzeti vodstvo, ali je lijeni inzistirao na tome d a e on voziti, to mi je pomoglo da shvatim da mu trebam prepustiti ompletno lijeenje, a ne preuzimati to na sebe ili po uati izii iz jar a sa svojim svjesnim umom. Na on ovo ga sna sva oga sam dana razgovarala s tim lijeni om oji je bio odreeniji od onog prvog. Sljedee sam noi sanjala naega prijatelja oji se bavio istraivanjem paranormalnih pojava i neortodo snim metodama iscjeljivanja. U snu, on je bio pozvan ao poseban specijalist oji e raditi s internistom. inilo se da vrlo dobro zajedno rade i bila sam zadovoljna tim partnerstvom za oje sam instin tivno osjeala da e biti dobro. Otad a sam ga dodala svojim dnevnim unutarnjim telefons im pozivima za pomo. Sljedee sam noi sanjala da je engles i psihijatar, ojega smo poznaval i, doao iz dale a da me posjeti. Bio je vrlo srdaan, to me je prilino iznenadilo jer je to bio uvaen i dostojanstven specijalist iz Harley Streeta, oji je ulijevao veli o strahopotova nje, i nimalo nije nali ovao na ovje a oji la o is azuje svoje osjeaje. Re ao mi je da e doi ada ga god zatrebam, i poslije je a poslao pismo u ojemu je to potvrdio. Veoma me se d ojmilo to to je doao iz dale a da me pregleda. On je tradicionalan lijeni oji je specijalizirao psihijatriju, ali g a je jedna o ta o zanimalo mistino i duhovno iscjeljenje. Vodio je s upinu oja je prouavala razliite vrste iscjeljivanja u Engles oj. Jedna od njegovih njiga zove se Izlijeiti ili iscijel iti? U snu sam znala da e me iscijeliti, a ne samo izlijeiti moje simptome. Ta o je i on dodan popisu unutarnjih lijeni a s ojima sam razgovarala sva oga dana. Zatim sam sanjala da sam s jednom obitelji oja se je sastojala od roditelja i ne oli o djece razliite dobi. Odmah sam postala svjesna djevojice od o o osam ili devet god ina oja se oito ja o bojala bolesti. Znala sam da su njezini roditelji odgovorni za njezi n strah. Uzela sam ju za ru u i re la joj da ima mnogo lijeni a oji ne samo da je mogu izlijeiti od svega to moda nije u redu s njom, nego i da e joj uvije biti pri ruci i pomoi joj ma o o joj se bolesti radilo, i da u se ja pobrinuti a o bi dola do tih lijeni a a o poe s a mnom. Znala sam da su njezini roditelji uzro om njezina straha i da ja moram preuzeti odgovo rnost a o bih je uvjerila da je pomo pri ruci i da se vie ni ada ne treba bojati. Do toga je sna dolo ne o vrijeme na on to sam ve razgovarala sa unut arnjim lijenicima, zvala ih po imenu i molila ih da porade ne mom iscjeljenju. Ali jo sam

uvije sumnjala i bojala se. Bio je to strah jedna onome oji je, dobro se sjeam, po az ivala moja maj a. Poput nje, bojala sam se da u se opet razboljeti, a s tim je bilo iznimno te o izii na raj do smo bili na putu. Ta o sam sva oga dana dodavala i razgovor s malom djevojicom, uvjeravajui je da vie nije pod negativnim utjecajem svojih roditelja. Do sam si objanjavala ovaj sa n, vidjela sam da je dio mene, oji je simbolizirala djevojica, jo uvije bio veo ma uplaen, da nije istins i vjerovao prethodnim snovim i vu ao je u suprotnom smjeru ada sam radil a s raznim dijelovima sebe oji su bili predstavljeni lijenicima. Morala sam je svjesno uvje riti a o bi i ona poela vjerovati u njih, jer e ta o otjerati svoj strah. Na on toga sna onano s am poela napredovati. Nedugo na on toga sanjala sam da sam rodila izvanrednu bebu o ojoj do tada ni sam nita znala jer se o njoj brinula dadilja. Promatrajui dadilju s bebom, shvatila sa m da ia o je u tome bila ja o vjeta, zapravo nije odabrala pravi nain na oji se treba brinuti o njoj. Samo sam ja to znala, morala sam tu brigu preuzeti na sebe, znajui tono ime a o je treba hraniti. Uzela sam je od dadilje i poela se brinuti o njoj a o bi dalje napredov ala i rasla. Beba je u tom snu oito personificirala taj novi rast oji se dogaao u meni ot a o sam poela raditi s unutarnjim lijenicima, ali sam ja morala svjesno preuzeti odgovorno st i brigu o njoj, ni a o je ne preputajui dadilji ili nesvjesnom dijelu sebe.

16. HODNIK S VRATIMA Kat ad e osoba, do je u stanju sna na javi, rei da hoda bes onano du gim hodni om s vratima postavljenim s obje njegove stane, ali da ne zna na oja treba ui. Po aza no nam je a o da to upotrijebimo a o bismo iznjeli na vidjelo stare traume, s trahove, odbaenost, nezadovoljstvo, usamljenost i druge probleme ojima ne znamo porije lo. Time se isto ta o moe pomoi ljudima da ot riju sebe. Na on vjebe oputanja, uputimo osobu da vizualizira dug hodni , poput o nih u veli im ureds im zgradama, du ojega su vrata sa sva e strane. Objasnim o joj da e na sva im vratima biti ispisane emocije, primjerice, strah, rivnja, ljubomora, ljubav, usamljenost i druge. A o je neiji problem strah, ta voj osobi predloimo da rene n iz hodni i pronae vrata na ojima pie strah. Tada je zapitamo bi li eljela pozvati oji od uzv ienih

li ova da je otprati roz vrata a o bi mogla vidjeti to se nalazi iza njih. Zamo limo osobu da pogleda a o se otvaraju vrata, da li o ruglom ruicom, ljuem ili a o dru ije. Veina ljudi na to rado pristane jer time odgaaju stvarno otvaranje vrata, ega se podsvje sno boje. a i a o uzvieni li oji je pozvan da pomogne, prati osobu oja se sprema ui roz vrata, ona mora biti spremna sama za oraiti unutra i sama uiniti sve to je potrebno, jer s e njezini mentalni i emocionalni miii moraju ojaati. Jedini nain da se to postigne jest da sam ovje uini taj napor. Kada su vrata otvorena i osoba je voljna prijei pre o praga, moe je e ati cijeli niz prizora. Iza vratiju ne nalazi se uvije soba, taj prostor moe voditi u razliita, neobina i esto dale a mjesta. Zadaa je pomagatelja ili partnera u ovoj vizualizaciji u tome da oso bi neprestano postavlja pitanja a o bi je pota nuo da im podrobnije opie ono to vidi i osjea. Osobu treba uvjeriti u to da e tamo negdje iza vratiju nai pravi uzro svoga straha ili odgovor na svoje pitanje. Nije neuobiajeno da se traitelj blo ira, premda oajni i eli nai odgovor. A o se to dogodi, neim mu se mora s renuti pozornost i ne om ga drug om metodom osloboditi blo ade. Kat ad je dobro uputiti ga da vizualizira blo adu ao ameni zid ili planinu i tada mu predloiti da nee put roz, pre o, unao olo ili ispod toga. Kat a d e uzro nai u dogaaju oji se zbio u njegovu djetinjstvu pa je ve dugo zaboravljen ili poti snut. Sjeam se ovje a oji se panino bojao tame i zatvorenog prostora. Tije o m sesije ot rio je da ga je, ao etverogodinje dijete, slu inja za ljuala u spremite za metle. uo je a o se o ree lju u bravi, a o slu inja odlazi i ostavlja ga da se po aje za svoj e grijehe. Taj je odrasli ovje poeo strano jecati, toli o je pla ao da mi je jedva uspio rei to vidi. Konano je roz suze opisao prizor ojemu je upravo bio svjedo om. Re l a sam mu da pozove personifi aciju svoga viso og sebstva da mu pomogne. Ne o je vr ijeme bio tih, a onda je proaptao da vidi prelijepu enu oja mu se osmjehuje i prua mu ru u. Zajedno su se vratili u prizor oji ga je toli o uplaio. Otvorili su spremite i oslobodili djea a . ena ga je utjeila i oprostila mu sve nepodoptine zbog ojih je bio anjen. ovje je re ao da o sjea a o postupno prolazi stari strah do promatra taj unutarnji prizor te da prihvaa slobodu i odrjeenje od rivnje, ojim ga je ta o veli oduno obdarila njegova njena druica.

Slian se postupa oristi i ada se radi o problemima nesigurnosti, od baenosti, ljutnje, mrnje, ljubomore i slino. Kat ad problem nee biti vezan za odreeni uzro po put sluaja oji smo opisali, ve to moe biti ara terna crta. U tom sluaju osoba moe vidje

Predloila sam joj da taj prizor po ua protumaiti ao da je san, a o bi ot rila po azuje li joj neto to bi trebala znati o sebi. Prilino je dugo bila ja o tiha. Konano je upita la mislim li ja da joj ta sli a govori a o ona mentalno premlauje mu arce svojim brzim umom ojim se veoma ponosila. Na moj upita to njoj znai ravnalo ili drveni metar, odgovorila je da se time mjere predmeti. Re avi to, zaprepastila se je shvativi da ona grdi mu arca a o nije po mjeri njezinih oe ivanja. Trebala je raditi na svojoj emocionalnoj fu n ciji a o bi uravnoteila svoj vrlo ja i intele t i ta o mogla pristupati mu arcima a o ena, a ne ao mu arac. Na on to je otvorio vrata s natpisom ljutnja, jedan je mu arac bio vrlo iznenaen ada je vidio da se pred njim sputa niz stepenica. Blago sam ga zamolila da se sp uta jednom po jednom stepenicom, sve do ne stigne do dna. Slijedio je moje upute i naao se u mranoj i vlanoj tamnici. Re ao mi je da gubi ontrolu nad svojom ljutnjom i zamolio me da ga vratim iz stanja sna na javi prije nego li ljutnja ovlada njime. Podsjetila sam ga da j e uao roz vrata na ojima je pisalo ljutnja nadajui se da e upravo na ovome mjestu nai uzro svoje ljutnje, i predloila sam mu da upita da mu se po ae to je to. Sve u njemu slagalo s e je s onim to sam re la, ali je on ipa nerado bio tamo i ja o se bojao onoga to je moda trebao vidjeti. S rernula sam njegovu pozornost re avi mu da pogleda svoja stopala, ru e i tije lo i da mi ih opie. Malo se iznenadio i glasnom punim nevjerice re ao mi je da je bos i odjeven u pocijepanu ali ras onu odjeu a vu su ne o davno nosili mu arci. Nastavila sam s pitanjima i malo po malo obli ovala se njegova pria. Bio je plemi oji je u doba f rancus e revolucije baen u tamnicu samo zbog toga to je bio bogat. Bio je ogoren pri pomisli da on, oji je pripadao ne olicini gospodara oji su dobro postupali sa svojim seljacim a, treba dijeliti istu sudbinu s onima oji su bili rivi zbog ugnjetavanja. Gdje je tu pravda? ljut io se do je amio u zatvoru. Pripovijedao je a o su ga odveli na giljotinu do je bio ispunjen tim snanim negativnim emocijama. Razmiljajui o svomu sadanjemu stanju shvatio je da jo uvije nosi u sebi tu staru ljutnju i da se ona neoe ivano rasplamsala pri najman joj sumnji da

ti neto to zovemo sli om za poduavanje. Slino je snu, i ada se protumai, dat e lju za rjeavanje problema. Kada je mlada ena, oja je imala te oe u omuniciranju s mu arcima, ula roz vrata oznaena s ljubavni odnosi, vidjela je udan prizor ne a je ena, je o se derui, grdila mu arca i pritom ga udarala po glavi drvenim metrom. Mlada je ena bila zbun jena.

se s njim ne postupa pravedno. Zamolila sam ga da se mislima vrati unazad i po ua razumjeti mentali tet veine selja a oje su zlorabili i izgladnjivali. Njih su na pobunu pota nuli ljudi oj i su dobro znali a o izazvati masovnu histeriju u ojoj nestaje sva a pojedinana misao i osjeaj. U vidio je da se upravo to dogodilo i da su njegovi seljaci zaboravili da im je on bio doba r s upljajui se o o novih voa oji su im obeavali hranu i slobodu. Upitala sam ga da li im s ovim novim razumijevanjem moe oprostiti. Sloio se je, i do je to inio, osjeao je a o njegova stara ljutnja nestaje. Sada je to znanje trebalo provesti u sva odnevnom ivotu. Predloila sam mu da sva i put ad osjeti da eli dati odu a svojoj ljutnji, izgovori rije selja . Po uao je, ali me ne oli o dana poslije nazvao da bi mi re ao da je smislio bolji nain. Trebao je r ei: Ti si mrtav Jean-Claude, ime oje je upotrebljavao ada je govorio o sebi u prolosti. Oito je da nema pravila oje bi se moglo primijeniti u svim situacija ma. Radi se o tome da se osoba treba voditi ora po ora traei pri tom upute viso og C o tome oja pitanja treba postaviti a o bi se razot rile unutarnje sli e.

17. SMRT I RITUAL SMRTI Kao to smo zaboravili vei dio izvornih rituala puberteta, ta o se vie ne sluimo ni r itualima smrti oji bi se trebali izvoditi prije smrti i u vrijeme same smrti da bi se dua oja odlazi pripremila za novu dimenziju svijesti. U zapadnoj se ulturi veina ljudi jo toli o boji smrti da je radije ignoriraju umjesto da se otvore prema njoj a o bi je razumjeli i p rihvatili je ao neizbjean dio ci lusa oji vlada materijalnim svijetom u ojem ivimo. U staro doba postojalo je mnotvo veoma sloanih priruni a namijenje osobama oje su vodile rituale smrti. Dva ta va priruni a sauvala su se do danas: Tibetans a njiga mrtvih i Egipats a njiga mrtvih. Ostaci tih starih rituala smrti mogu se nai u misama za po ojni e, oje se odravaju u cr vama i hramovima, ali su one, na alos t, esto te pu i ostaci ne adanjih dubo osimbolinih ceremonija i imaju malo uin a na po ojn i a ili na njegove oaloene roditelje i prijatelje. Ipa , zadnjih se godina otvorila tema smrti i umiranja te, onano, o smrti otvoreno razgovaraju ljudi oji se bave njome. Osim ada je smrt iznenadna i neoe ivana, primjerice smrt u nesreama, smrt od sranog udara, smrt izazvana izljevom rvi u moza ili smrt u ratu, postoje sigurn i zna ovi oji one oji su uz bolesni a upozoravaju na njezino pribliavanje bar dva tjedna prije. Jedan

stari indijs i guru opisao mi je jednom te zna ove pa u ih ovdje navesti jer ih j e veoma la o prepoznati. Otprili e dva tjedna prije smrti bolesni e s vremena na v rijeme tije om dana trljati ru e. Otprili e tjedan dana prije smrti poet e dulje vrijeme gledati u str op. Otprili e etiri dana prije smrti poet e ru ama brisati lice i aliti se da osjea mravce po tijel u ili ao da mu se za tijelo lijepi pauina. Tri dana prije smrti, opere li mu se lice vodom, gotovo odmah e se osuiti, oa e upiti vodu poput bugaice. Dan prije raja, neprestano e lizi ti u dno reveta, i onda ada ga se podigne i vrati natrag. est sati prije smrti bit e zaprepaten ada vie ne bude vidio strop, a o o etrdeset i pet minuta prije raja disat e te o i sporo, do hropca oji e navijestiti da je smrt blizu. Podjedna o je vano i za lanove obitelji, ao i za onoga oji e napustiti svoje fi zi o tijelo, da se na vrijeme pripreme a o bi se mogli suoiti s tim dogaajem. Njihovo ponaanje moe utjecati na umiruega, pa njegov odlaza moe biti lagan i smiren ili prepun suza i tuge. Zapravo, oni oji gube fizi u prisutnost svojega najbliega, esto trebaju vie pomoi i uputa nego bolesna i umirua osoba. Ta va e osoba esto poeljeti brzo oslobaanje od bola i patnji, posebno na on duge bolesti. Umirui e moda biti voljan ostaviti svoje fizi o tijelo, ali e ga zadravati tuga i opiranje ivih, oji su previe zao upljeni vlastitom tugom da bi razumjeli njegovu potrebu za smru i da bi je mogli prihvatiti. Bilo bi idealno da i umirua osoba i njegovi najblii prou ritual ojim e pre inuti veze izmeu sebe. Tada je umirui slobodan otii sa Zemlje jer ga vie ne zadravaju ni roaci ni njegova vlastita vezanost za ivot. Ipa , ni ad nije previe asn o primijeniti tu tehni u a o je net o voljan voditi blis og roa a ili prijatelja umirueg ta o da upotrijebi osmicu o o sebe i onoga oji umire, a o bi se ola alo odvajanje. Tada se izmeu nj ih mogu prerezati veze a o bi se omoguilo brzo otputanje. A o je umirui dovoljno svjestan i eli proi slian ritual, uveli e e si ola ati vlastito izlaenje iz tijela i smanjiti strah.

bi mogao vidjeti jasnu svjetlost oja poput zvijezde vodilje odvodi duu sa zemalj s e scene u novu dimenziju. Za vrijeme odvajanja due od tijela veoma je vano da je u blizini n et o t o e duu oja odlazi podsjetiti da potrai tu svjetlost i ne oga t o je ve umro i t o mod a e a da joj pomogne u tom prijelazu. Preporua se da net o sva odnevno bude uz one oje nit o ni ada nije uio o smrti, a o bi ih pripremio da je prihvate. Kao to se ljudi na razne naine suoavaju sa ivot om, ta o i smrti pristupaju razliito, ovisno o njihovim vezanostima za pozornicu svjeta. Osoba oja je uz umiruega, trebala bi biti posve uvjerena u to da ivot ne zavrava smru fiz

Nauili smo da je veoma vano da je umirui u trenut u smrti pri punoj svijesti

a o

i og tijela i da dua osloboena svojih sputanosti nastavlja postojati, ali u dru ijoj dim enziji i u finijem tijelu. Ta vo dubo o uvjerenje pozitivno e djelovati na onoga oji se sprema za prijelaz u drugu dimenziju. Za onoga oji pomae umiruem, vrijeme provedeno uz njeg a bit e at ad pravi ispit strpljenja i snage uvjerenja. Posebno ada je umirua osoba ja o vezana za bilo oji obli zemaljs og ivota ili ne vjeruje ni u a av obli nastav a ivota na on smrti, pa se bori do raja a o bi to dulje ivjela. Jedan je ovje umirao od ra a. Nije vjerovao ni u ta, osim u ono to mu je njegovi h pet osjetila azivalo o materijalnom svijetu. Lijeni mu je na poet u b olesti dao jo tri godine ivota od ojih su mu bile ostale dvije, pa je odluio proivjeti dano mu vrijeme. Njegova je volja bila toli o snana da se je unato svojoj veli oj slabosti i iscrpl jenosti, vrsto drao za metalnu ogradu bolni og reveta ao da e mu to pomoi da ostane u tijelu. Oni

oji su vidjeli u a vu je stanju, nisu mogli vjerovati da uistinu eli ostati u t om izmuenom tijelu. No strah od nestajanja oito je bio vei od bilo a ve neugode, ta o da se j e oajni i drao po uavajui ostati iv pod sva u cijenu. Razgovarala sam s njim ne oli o dana, uporno sam odmicala njegove ru e s ograde na revetu i govorila mu da sam potpun o sigurna da smrt ne znai nestana osobe ao to je on vjerovao. Borio se za sva i trenuta , a ipa sam osjetila da s vremena na vrijeme za rat o izae iz tijela i opet ue. To se po azalo i do sam njegovu enu vodila ritualom idanja veza izmeu njih dvoje a o bih joj pomogla da ga otpusti. Re la je da ga vidi izvan tijela i da izgleda dobro i sretno. To joj je pomoglo da se oputenije odnosi prema njemu i da se pripremi za njegovu fizi u smrt. Ja sam mu us trajno davala upute poput Opusti se, Pusti, Pusti svoje tijelo pa e se smanjiti neugode, i predlagala mu da pogleda o o sebe i vidi nije li u blizini oji od njegovih roa a oji je ve umro i oji ga moda e a a o bi ga pozdravio i pomogao mu da prijee u novu dimenzij u u ojoj oni sada ive. Ja sama postala sam tada svjesna prisutnosti svoga oca oji je umro prije ne oli o godina. On se esto pojavljuje a o bi pomogao onima ojima je potreban net o da i h isprati crtom oja odvaja ive od ta ozvanih mrtvih, a o im zbog ne og razloga ne iziu u susret roaci ili blis i prijatelji. Re la sam umiruem da osjeam prisutnost svog oca i upit ala ga bi li bio voljan uiniti mi uslugu i prenijeti mu poru u ada se sretnu na drugoj str ani. U poet u se esto o opirao ta voj pomisli, no ja sam uporno ponavljala molbu. Iz nenada je snanim glasom uzvi nuo: U redu, spreman sam. Molim te da mi pomogne da odem.

Od tog je trenut a moj zadata bio mnogo jednostavniji jer je on bio spreman su raivati. Pustio je ogradu i mirno je leao, postupno se predajui. Us oro je pao u dubo u omu. Poeo je te o disati to je bio jasan zna da je jedva vezan za tijelo oje je po azivalo jo samo automats e rea cije prije onanog otputanja. Nastavila sam mu govoriti da slijedi mog oca oj i ga je izvodio iz ljuture tijela u svjetlost svijeta s one strane. Ova pria ima i nastava oji se dogodio otprili e tri godine na on njegove smrti. Moja i i ja radile smo zajedno na na uobiajen nain. Nau je pomo, meu o talima, zatraio i ovje oji je elio provjeriti da li je njegova maj a potpuno prela s onu stranu fizi e razine. Imao je veoma uznemirujui san. Vidio je da je maj a bolesna ao to j e bila prije no to je, prije ne oli o mjeseci, umrla. inila mu se izgubljenom. Dodao je da, za razli u od njega, nije vjerovala u ivot na on smrti. im smo zamolili viso o C da nas vodi, veoma sam se iznenadila ada sam ugledala ovje a iju sam smrt upravo opisala. Bio je veseo i ivahan, i sa svojim starim vrago lastim smije om, re ao mi je: Doao sam ti rei da si bila u pravu. Jo sam uvije iv. Nisam ti vjerovao ada si me u to po uala uvjeriti. Sjea li se a o sam se borio protiv tebe ? Bio sam pravi gad. Namuila si se sa mnom, a ja sam bio ta o bezobrazan. Doao sam ti se isp riati. Zamolio me da aem njegovoj udovici da je voli i da mu je ao to je bio ta va hulja. To se dogodilo ne oli o dana prije roendana njegove ene pa je ta poru a za nju bila poput pre rasna dara. Poslije sam shvatila da su on i ena ojoj smo se spremali pomoi, i mali neto zajedni o nisu vjerovali u ivot na on smrti. Imali smo i jedno dru ije is ustvo. Radilo se o eni oja je bila u zadnjem stadiju ra a, ali oja je is reno vjerovala u Boga. I ona je imala snanu volju i bila je vie nego to je to uobiajeno vezana za svoju djecu i unu e, za svoj novac i ono to je posjedovala. Njezina i i ja ve smo bile prerezale veze oje su je vezale za sva og lana obitelji, ta o da bude slobodna ada doe vrijeme da ode. I ona bi as bila pri svijesti, as bi se gubila, a ada je bila svjesna esto mi je govorila da ne eli umrijeti i da se boji napustiti sve ovo poznato i otii u potpuno nepoznato. Njezina je volja bila ta o snana da se drala ivota uspr os oitog vrlo brzog istjecanja njezine fizi e energije. Neprestano je jadi ovala, uasavala ju je pomisao da e biti sama, da e morati napustiti sve one oje voli, pose bno svoju obitelj. Cijelog se ivota bojala samoe i zbog toga se i ta o oajni i vezala za svoju djecu. G ovorila sam joj o otputanju i predloila joj da pogleda s onu stranu obje tivnog svijeta i vidi moe li prepoznati ne og od svojih umrlih roa a ili prijatelja, oji moda e aju da je pozdr ave. ini

se da joj je to odvratilo pozornost jer je odmah poela dozivati Mama, mama, ponavlj ajui tu rije glasom djeteta i s djejim osmijehom na licu. Opisala je rupan majins i li oji je prema njoj pruao ru e. Ohrabrila sam je da potri u njezin zagrljaj ao to je to inil a ad je bila mala, da se udobno smjesti u njezinu prostranom naruju, osjeti ru e o o sebe a o je tjee i smiruju i uje glas oji joj govori da vie ni ada nee biti usamljena. Mislila sam da je ena oju je opisivala njezina maj a, ali mi je i poslije azala da je ona bila ja o blis a sa svojom ba om oja joj je bila poput maj e i oju je uvije zvala mama. Re la mi je isto ta o da je ba a bila rupna i majins og li a, do joj je maj a bila puno mravija i prilino hladna ena. Od tog je trenut a ta ena prelazila iz jednog u drugo stanje svijesti, bunila s e to mora umrijeti, a onda bi zvala svoju ba u. Bilo joj je ja o te o otpustiti svoju iznimno snanu volju, a i sada ada se nala licem u lice sa smru. Konano, a o su n jezine tjelesne fun cije slabile i usporavale se, ta o je odustajala od borbe. Pala je u omu i umrla mirno, ne oli o sati poslije. Ta su dva sluaja bila neuobiajeno te a zbog toga to su se i jedna i druga osoba opirale otputanju. Pripadali su onoj vrsti ljudi oji su la o mogli ostati odve bl izu zemaljs e svijesti i time uzro ovati probleme svojim obiteljima. Veina ljudi oja je blizu smrti, mnogo se manje opire pa im treba samo malo pomoi a o bi svojevoljno i mir no otpustili tijelo. Ta ve osobe esto umiru s osmjehom na licu. Gotovo svi oji umiru vide one oji e a ju da ih pozdrave, i esto je ganutljivo gledati njihovu sreu pri susretu s n jihovim voljenima. Kat ad, a o se ne pojavi blis i roa ili prijatelj da sae a umirueg, moe se pojaviti li pomoni a, a o smo ih mi nazvali. Pomonici dolaze ada se pribliava smrt a o bi umiruoj osobi pomogli da prijee nevidljivu crtu oja razdvaja dva svijeta. Kao to s am ve re la, moj je otac jedan od tih pomagaa i esto se pojavljuje a o bi otpratio te l jude. Uvije ima pomoni a oji e u tome pomoi. Ali oni oji se spremaju napustiti ovaj ivot, ne z naju uvije za njih, pa ne znaju ni to poduzeti a o bi doli do njih, a to je potrebno jer pomonici mogu pristupiti zemaljs oj dimenziji samo do crte odvajanja. Umirui mora ju biti slobodni a o bi mogli renuti a toj crti slijedei jasnu svjetlost, i dosegnut i je da bi im se moglo pomoi da prijeu u novi element. Spomenula sam ve te oe oje imaju ljudi oji naglo umru u a voj nesrei ili ih ubiju ili stradaju u ratu ili smrt nastupi potpuno neoe ivano te se ne mogu za nju pripremiti. Ti ljudi na on smrti esto ostaju vezani za zemlju. Ti duhovi bez tije la mogu biti uzro om paranormalnih pojava i drugih posjeta iz svijeta mrtvih. Dio naeg rada us

mjeren je otputanju ta vih dua od ojih ne e ne shvaaju da vie nisu u fizi om tijelu pa su est o nezadovoljne a o ne uspiju privui pozornost drugih lanova svoje obitelji ili prija telja.

esto nas mole da provjerimo da li je voljena osoba uspjeno i sugurno prela u drugu dimenziju, posebno a o je smrt bila nagla i nasilna. Postupa se sast oji u tome da dva dragovoljca podignu tro ut i zamole viso o C da preuzme vodstvo. Ipa , to bi tre bali raditi samo oni oji imaju is ustva s tehni om stanja sna na javi i oji posluno izvravaj u upute oje dolaze iz nutra. Ta ve osobe, znai, oje ta o ve dulje vrijeme rade pa e moi br zo ui u unutarnje stanje sna na javi bez prethodnog oputanja. Kao tim, to e dvoje po uati ostvariti onta t s umrlom osobom ta o da je pozovu.

Kada je onta t ostvaren, objasnit e joj da je umrla i ponuditi joj pomo u prelaenj u u drugo podruje gdje e se pridruiti drugima oji su ta oer umrli. Njima je redovito toli o d rago to su nali ne og t o e razgovarati s njima i sasluati ono to ele rei, da su spremni za sve to im se predloi. Ali to nije uvije ta o. Ne i se bore elei ostati na ovoj razini, e sto zato da bi ostali vezani za ne og lana svoje obitelji iju energiju oriste a o bi mogl i ostati blizu fizi og svijeta. im im uspijemo objasniti da su uhvaeni u meupodruje i da nisu ivi u ovom opipljivom svijetu niti su potpuno u ljueni u drugi svijet, povede mo ih prema crti razdvajanja i zamolimo ih da pogledaju ispred sebe, na onu stranu na ojoj ima puno svjetlosti. Obino su zaprepateni ada u daljini ugledaju poznate osobe. U ne ima prepoznaju roa e ili prijatelje oji su ve napustili zemaljs u scenu. Ne i jo uvije odbijaju povjerovati u ono to vide. U tom im sluaju obino aemo da vrijedi provjeriti da li j e ono to vide zbilja. Kaemo im da to mogu najbolje provjeriti a o renu prem a tim li ovima i, do im se pribliavaju, vidjet e radi li se o tlapnji ili su doista z biljs i. U meuvremenu, prijatelji i pomagai ine sve a o bi privu li pozornost zbunjene due. Ne i ljudi au da im mau, zovu ih nadim om i na mnoge ih druge naine uvjeravaju u svoj identitet. Due oje odlaze moemo dovesti do crte razdvajanja, ali ne i dalje. One same mora ju prijei ostata puta gdje ih e aju oni oji su spremni uhvatiti ih za ru e i pomoi im da prijeu u nov nain ivota. Kada ih vidimo u sigurnim ru ama pomoni a, na j e posao zavren. Njihova nas se nova is ustva ne tiu. Kat ad emo ot riti da je o od smrti bio ta o esto , da su jo uvije vezani za tijelo, pa je proces njihova otputanja jo zamreniji. Moda e biti potrebno iscijeliti ih, o upati ih u jezeru ili u poto u a o bi sa sebe isprali zastraujua sjeanja, ili ih uputiti da

odbace staro i bolesno tijelo za oje at ad osjeaju da je jo o o njih. Mislim da e rad sa mojom sve rvom jasno opisati ta vu situaciju. Moj mu i ja bili smo na putu ada je stigao brzojav u ojem su nam javljali da mu je umrla maj a. Meditirajui tog jutra vidjela sam je s vrenu na podu i znala sam da n ije otila dovoljno dale o da bi dospjela do crte razdvajanja. Re la sam svom muu to sam vidj ela, i da joj moramo pomoi. Vizualizirali smo a o sva i od nas jednom svojom ru om dri njezine ru e, a drugom je obuhvaamo o o lea a o bismo je podignuli i pridrali. To me podsjetilo da joj se ta o pomagalo pri hodu na on to je pretrpjela modani udar. Re la sam joj da emo joj pomoi da stigne do onih oji je e aju s druge stane. Jasno sam vidje la svog oca i iza njega s upinu u ojoj je bio njezin po ojni mu, otac, maj a i ostali. N ije po azivala zanimanje pa sam nastavila govoriti, ali je ona ponovno pala do smo joj po uaval i pomoi da se po rene. Opet smo je podignuli, no sva i bi put ponovno pala. Dobila sam u putu da joj aem da e opet postati mlada i lijepa ada prijee na drugu stranu. Po azala sam na tan i obla oji nas je odvajao od s upine oja ju je e ala. im je ula da e opet postati m lada i lijepa, podignula se i pogledala u smjeru oji sam joj po azivala. Tada se uspra vila, odbacila staro i bespomono tijelo poput zmije oja odbacuje ou oja je stee, i renula prema s upini oja ju je e ala. Predstavili smo je mome ocu oji ju je uzeo za ru u i o dveo prema drugima, meu ojima je ne e prepoznala sa zadovoljstvom. O renula se jo jednom, mahnula nam ao da se zahvaljuje te, sretno se osmjehujui, nestala iz vida. Moj je mu re ao da se ona, od trenut a ada je prije etiri godine doivjela modani udar zbog ega nije mogla sama hodati, vjerojatno uhvatila tog obrasca bespomonosti te se ponaala ao da je jo vezana za svoje bes orisno tijelo. Bila je veoma tata en a i silno se ponosila svojim mladena im izgledom, svojom ljepotom i odjeom pa ju je obeanje da e biti ponovno ta va po renulo te je spoznala da vie nije vezana za svoje fizi o tij elo. Kat ad e se dua bojati prijei do raja osjeajui rivnju zbog neega to je uinila u svom ivotu. U jednom ta vom sluaju radilo se o eni oja je umrla od ra a grla. Ne o li o mjeseci na on njezine smrti njezina blis a prijateljica zamolila nas je za pomo. Govorila nam je o svojim neobinim is ustvima. Osjetila bi ta o a o je umrla en a s njom u sobi. Odagnala bi taj osjeaj mislii da je praznovjerna. Ali onano je jednog dana vidjela lice svoje prijateljice i ula je a o govori: Ti mi jedina moe pomoi. Imam te oa s prelaenjem. ini mi se da sam jo uvije u ovom svijetu. Jadna je prijateljica bila uistinu preplaena jer ni ad prije nije is usila nita ta va. Mislila je da e poludjeti. Uvjerili smo je da emo joj pomoi i javiti joj se im zavrim o rad s njezinom prijateljicom. Kada smo poeli raditi, vidjeli smo lonulu enu,

izgubljena i beznadena pogleda. Predstavili smo se ao prijatelji njezine prijateljice oju je zamolila za pomo. ini se da nas je odmah postala svjesna jer je pala na oljena s podignutim r u ama molei nas za pomo. Re li smo joj da ne lei pred nama i poveli smo je u tro ut post avljen izmeu nas po azavi joj a o da za pomo posegne do vrha, do viso og C, svoga vlastit oga viso og sebstva. Tada sam vidjela a o se na vrhu tro uta pojavljuje prelijepo blijedo o ruglo lice. Oi su bile udesne: pune suosjeanja, a opet prodorne. ena je najprije ustu nula, osjeti la sam da se boji suoiti se s tim Prisustvom. Kao tinejer a je pobacila, zbog ega poslije nij e mogla imati djece. Njezina je odlu a zasjenila cijeli njezin ivot ja im osjeajem rivnje , a sada se oitovala ao strah oji ju je sprijeavao da rene prema mjestu oje joj je pripada lo. Izgleda da sam uspostavila onta t s tim pre rasnim licem jer sam osjetila da me upuuje d a aem eni da joj je oproteno i da je svoju mladena u glupost ispravila posveuj ui svoj ivot dobrobiti mnogih siroia. Vea od njezina straha bila je patnja zbog uinjenoga ta o da je zastala u bardo podruju, a o se u Tibetans og njizi mrtvih zove to meupodruje. No inilo se da je sada bila spremna prihvatiti oprotaj. Ponovno je le nula podignuvi ru e licu i zamolila za oprotaj i otputanje. Reeno mi je da njezin osjeaj rivnje ne potj ee iz ovog ivota, ve da je donesen iz prijanjeg ivota oji je provela u Italiji. Nije bilo potrebno da ot rijemo pojedinosti o tome. Po azane su nam bijele mramorna stepe nice oje su se penjale u vis i reeno nam je da je uputimo prema njima i pata nemo je da se penje pola o, stepenicu po stepenicu, zaustavljajui se ne oli o se undi na sva oj. Ta o e se prisjetiti slinih stepenica ojima se jednom esto penjala do mjesta na ojemu je bila veoma s retna. Uvjerili smo je da se treba penjati stepenicu po stepenicu, premda je to inila vr lo pola o, a ada se pribliila vrhu, jedna se ru a pruila prema njoj a o bi joj p omogla. Vidjela sam ip an obrub na tamnozelenom ru avu od baruna. Reeno mi je da je to ru a ne og oga je poznavala u talijans om ivotu i ome se s punim povjerenjem mogla prepustiti da j e dalje vodi. im je ugledala tu ru u, bilo je oito da je prepoznala ip an obrub na zglobu i osobu ojoj je ru a pripadala, jer je pourila jo tih ne oli o stepenica a o bi se to pri je susrela s njom. Kada je stigla na vrh, o renula se i zahvalila nam, a tada smo je izgubili iz vida. Na on toga javili smo se njezinoj prijateljici. Otada smo vie put razgovarali s njom. Re la nam je da tih neobinih posjeta oji su je pota nuli da nas zamoli za pomo, v ie nije

bilo. Uvjereni smo da je ta ena napustila ovu razinu i da je tamo gdje treba biti radi daljnjeg uenja. Poboni ljudi redovito u trenut u smrti vide li ili osnivaa svoje rel igije, ojega radosno slijede, voljno odlazei iz svoga zemaljs og ivota. Mogu im se pojaviti li ovi poput Isusa, Maj e Boje, Muhameda, Buddhe, a vog sveca ili oji od aspe ta Boga iz ind ijs og panteona. Kada nam se po ae da trebamo provesti posljednji ritual za d uu na on smrti, uvije se pojavljuje i odgovarajui li a o bi vodio taj ritual. Zanimljiv je sluaj oji nam se dogodio ada su nas zamolili da provjerimo da li je sin jednog sveeni a taj prijelaz uspjeno premostio. Do smo radili, ot rili smo da je on jo u o u zbog nagle smrti u nesrei. Zbog njegovog rans og odgoja pozvali smo Krista, ali sam na svoje uenje vidjela golem ip Krista zvanog Corcovado oji je postavljen vi so o na brdu iznad Rio de Janeira u Brazilu. Bila sam zbunjena i upitala sam oji je tome razlog. Dobila sam dojam da taj ip za djea a simbolizira aspe t Krista ojemu je bio izl oen do je odrastao: veli i nadmoan, vrst, bezosjeajan i nepristupaan. Odmah smo pozvali li K rista oji nam se obino pojavljuje. I taj se li razli uje od tradicionalnih li ova oje vidimo na sli ama i ipovima. Ima toli u mo da njegovu prisutnost osjetimo mnogo prije nego to ga uspijemo prepoznati na unutarnjem planu. Veli je i snaan, ima lice oje ao da n ije do raja obli ovano, ali je blago i lijepo na udesan nain. Upozorili smo djea a na li oji se pribliavao. Djea je bio zaslijepljen svjetlou oja Ga je o ruivala, i Njegovim izgle dom. Nije mu bilo te o slijediti Ga i do su se udaljavali, lice mu je sjajilo od sree.

18. SIMBOLI Tije om godina dobivali smo razliite simbole oje smo upotrebljavali ao vjebe za postizanje odreenih ciljeva u sva odnevnom radu. Prije nego li se zapone s novom navi om, valja dospjeti do podsvjesnog dijela mozga i programirati ga. A o se uen jem stigne samo do svjesnog uma, znanje oje je smjeteno jedino u glavi, ubrzo se zaboravlja. Da bi se stiglo do podsvijesti, novu informaciju treba ponavljati sva i dan vie puta i to ta o da je prevedemo u sli e jer taj dio uma nije racionalan i ne razumije logono razmiljanje ili rijei. Stari su uitelji uvije znali tu istinu, otud i ines a poslovica da je sli a dje

lotvornija nego tisuu rijei. A o sva odnevno vizualiziramo simbol ili sli u, podsvijest obrauje poru e oje na taj nain prima, te surauje sa svjesnim umom a o bi se postigao eljeni uina . Na on t o se simbol upotrijebi vie puta, poinje s upljati energiju oja pa produb ljuje utis ivanje poru e. Ne e sam simbole oje upotrebljavamo u radu spomenula prije na odgovasrajuemu mjestu u njizi. To su tro ut, osmica, stablo, mandala i svibanjs o drvo. Drugi simboli slue rjeavanju specifinih problema poput osjeaja rivnje, straha, ljutnje i slin o, a ne i se upotrebljavaju ao zatita. Opisat u sva i simbol posebno, s uputama za upotrebu a o bi se la e prepoznao onaj oji najvie odgovara odreenoj situaciji. Ne e od simbola treba predstaviti os obi oja e ih upotrijebiti na on uobiajena oputanja, za druge se upute mogu dati i pre o tele fona to je posebno orisno u sluajevima ruze ili a ve nenadane nevolje. Na on ne og vremena prilino e se la o moi odabrati pravi simbol za od reeni problem, ao i proiriti njegovu upotrebu na druge sluajeve. Simboli zatite esto e lijenta trebati posebnim simbolom zatititi od odreene osobe ili odreene situa cije oja je preja a da bi se s njom mogao nositi, i tu bi zatitu trebao oristiti sve do sam ne ste ne dovoljno snage i sigurnosti da se s time uhvasti u otac. Za tu su nam svrhu dani mnogi simboli pa stoga pitamo da nam se po ae oji od njih odreena os oba treba primijeniti, ili joj preputamo da sama odabere simbol za oji osjea da je ispravan . Balon ili mjehuri Taj simbol treba vizualizirati upravo u obli u mjehuria od sapunice u o jem se zrcale sve dugine boje, no ne ta njean, ve vie poput gumena balona, ali dovoljno veli da se osoba moe nesmetano retati u njemu. Taj e simbol posebno pomoi ja o osjetljivim ljudima oje boli i najmanja riti a, stvarna ili izmiljena, jer se ubodi odbijaju od povrine mje huria i ponitavaju se. Primijetili smo da veina ljudi s is renim oduevljenjem prihvaa taj si mbol i da se odmah osjeaju sigurnijima ada zamisle da su o rueni njime sa sv ih strana, na udaljenosti ispruenih ru u. Budui da je to misaoni obli , uvije lijentima objasnimo da ga mogu zamisliti na sva ome mjestu gdje se zate nu u s upini ljudi, vozei automobil, usred prometa il i u avionu. Nema ispri e da se ta vjeba ne radi. Preporuamo da se upotrebljava tol

i o dugo i toli o esto oli o je potrebno do se osoba ne osjeti dovoljno ja om da se moe suoiti s odreenom situacijom ili odnosima oji je uznemiravaju. Za lon od sta la

Kat ad je odreeni odnos, nejee s negativnim roditeljima, toli o prijetei da je a te o raditi osmicu ao pripremu za odanje veza s tom osobom. Drugi ta vi te i odnosi mogu biti s roecima, s nadreenima ili s olegama na poslu i slino. Za ta ve granine situacije upotrebljavamo zamiljeni, debeo za lon od nesalomljiv a sta la, oji vizualiziramo izmeu sebe i osobe s ojom se moramo suoiti. Moe se vjeba ti osmica sa za lonom oji se podie na mjestu na ojem se sastaju dva ruga ta o da su osobe odvojene jedna od druge. Obino je to te privremena zatita, ali je vrlo djelotvorna jer omoguuje osobi pre dah do ne sa upi dovoljno snage da bi se mogla suoiti s problemom bez te ta e.

Taj simbol zatite preporuujemo onima oji se osjeaju da ih ivot iz ne og razloga ugroava te se privremeno moraju odvojiti a o bi po uali ot riti uzro e toga stanj a. Ta va osoba najprije na podu treba zamisliti ili vizualizirati rug zlatne svjetlosti u irini ispruenih ru u i prstiju. im to jasno vidi, treba ocrtati zlatnu svjetlost ta o da se die iz ruga i obli uje svjetlosni valja o o nje, od stopala do iznad g lave ili onoli o u visinu oli o to eli da bi se osjeala udobno i sigurno. Kao i druge simbole, i ovaj treba vizualizirati ujutro, sauvati ga n a svome mjestu tije om dana i osvjeivati u odreenim razmacima. Treba ga ponovno vizualiz irati prije spavanja ime se postie osjeaj sigurnosti tije om noi ada je ovje najranjiviji.

Piramida Taj nam je simbol izvorno dan ao dodatna pomo u uravnoteivanju etiriju fun cija, a li se esto upotrebljava i ao sredstvo za zatitu. U tom sluaju osoba zamilja da stoji u sr editu piramide, upravo ispod njezina vrha, i vizualizira svjetlost a o tee i z te to e ao od viso og C, ispunjavajui cijeli prostor. Ne oli o nas je osoba, ojima s mo preporuili piramidu, izvjestilo da su, radei s njom, osim zatite osjetili i poveanu energiju. Drugi nain oritenja piramide oji slui uravnoteenju etiriju fun cija, podrobno je opi san na raju poglavlja o mandali. Moe se upotrebljavati i na ovaj nain. Kiobran ili suncobran

Svjetlosni valja

Taj se simbol preporua ljudima oji osjeaju zbr u u glavi zbog toga to ih drugi bombardiraju svojim miljenjem, zahtjevima, riti om i sumnjama pa vie nisu sigurni u vlastito miljenje, zbog ega im je te o donijeti bilo a vu odlu u. Ta voj osobi aemo da zamisli a o dra iobrana ide uzdu njezine raljenice i prolazi roz glavu poput antene, a da je rastvoreni gornji dio iobrana iste velii ne ao i rug oji se crta unao olo da bi se oznaio neiji teritorij, veliine ispruenih ru u. Kao to se ini s drugim simbolima, i ovaj treba sva o toli o osvjeivati, prisjetivi ga se tije om dana, te ga cijelo vrijeme drati na tom mjestu. im osoba postane dovoljno ja a da se moe odupri jeti zahtjevima i nareenjima drugih ljudi, moe odbaciti taj simbol. Osoba moe zamisliti da je dra povezan s viso im C, a da je gornji otvoreni dio iobrana titi od svega to onemoguuje oncentraciju, pa e poeti primati tihe poru e oj e dolaze iz te to e, pomaui joj u donoenju odlu a i upuujui je na smjer o jim treba renuti.

Jednom sam upitala Sai Babu a o moemo biti sigurni da razli ujemo n au volju, snanu volju druge osobe, poput volje roditelja ili partnera, i volju viso og C. O dgovorio je: Kada sumnja, nemoj nita uiniti. Otii na ne o tiho mjesto, zamoli da ti se po ae i zna e. Upotreba iobrana pomae u tome. Vaga Vaga je simbol oji pomae u donoenju odlu a. La e ju je vizualizirati uz pomo jo jedn e osobe, postup om rat og sna na javi. Oputena se osoba, na on to je vi zualiziran tro ut, zamoli da zamisli ili se prisjeti veli e vage sa sredinjom polugom i sa po jednim draem sa sva e strane, na ojem su zdjelice. Tada joj predloimo da u jednu zdjelicu stavi simbol za jedno rjeenje, a u drugu simbol za drugo rjeenje. Tada se na ne oli o trenuta a treba o renuti sa svog unutarnjeg plana, potom se brzo vratiti natrag vagi i rei oja je zdjelica nie. Ne i ljudi au da im se zdjelice njiu gore-dolje pa im savjetujemo da ih promatr aju sve dotle do se onano ne zaustave. Tada e vidjeti oja je nie, a oja vie. Drugi g otovo odmah mogu vidjeti viu i niu zdjelicu i brzo shvate da je tea strana povoljniji izbor, odnosno da to rijeenje ima vie teine. Kat ad su obje zdjelice u istoj ravnini, to azu je da su obje odlu e prihvatljive. Ras rije

Ras rije s razliitim smjero azima jo je jedan simbol

ojim se

oristimo

u donoenju odlu a. Osoba oja se u ivotu nalazi na ras riju, treba vizualizirati simbol i proi tati to pie na smjero azima. Na jednima e esto pisati slijepa ulica ili zaobilaznica, a drugi e sadravati potan e upute oje e dotina osoba razumjeti, ili e pa vidjeti simbol oji moe protumaiti. Kat ad e se osoba morati potruditi i renuti jednim putem ili vie njih, a o bi doznala amo sva i od njih vodi prije nego li donese odlu u. Mnogi s u ljudi zadivljeni jednostavnou te metode oja je ta o djelotvorna u pronalaenju odgovora na njihova pitanja. Peto ra a zvijezda Kat ad nas ljudi pitaju a o da se zatite od razliitih paranormalnih na padaja. Za tu smo svrhu dobili peto ra u zvijezdu, stari simbol s mnogobrojnim uporabama u dugoj p ovijesti. Po azala se je ja o uin ovitom u zatiti ue od neeljenih gostiju, duhova i slino, ad a oni postaju neugodnima. Da bi se sprijeili ti napadaji, u zra u se nacrta zvijezda i vizualizira se na svim vratima i prozorima ue, pazei pritom da je njezin vra o renut prema van in ei ta o prepre u. Zvijezda se crta ta o da desnom ru om od lijeve strane tijela ponete iscrtavati veli o o renuto slovo V, oje dovrite na desnoj strani tijela. Iz tog mjesta nastavite c rtati taj li ta o da prijeete prvu crtu o renutog slova V, tada nacrtajte ravnu crtu ili vodoravno prijeite drugu crtu i nastavite dolje lijevo prema mjestu iz ojeg ste poeli, ao to to po azuje crte.

Peto ra a zvijezda Kao dodatna zatita moe posluiti svijea oja neprestano treba gorjeti ne oli o dana, u sva etiri uta sva e sobe moe se staviti tanjuri sa solju, a prozor treba ostati pritvoren radi doto a zra a. Zapaljeni tamjan u ui ta oer e u tome pomoi. Po azalo se da te metode vrlo uin ovito rjeavaju uu neeljenih duhova ili paranormalnih pojava. Konica za dobivanje energije Mnogi se ljudi ale na poman anje energije i esto nas pitaju da li smo dobili ne u tehni u i za ta vo stanje. Meditacija na stablo, oja je posebno opisana, moe u tome puno pomoi. Mnogi smatraju da je jo snanija a o, do to ine, sjede ili stoje uz pravo stablo. Dan nam je jo jedan simbol: jedna od onih ne adanjih o ruglih onica oje nalie na es ims i iglu. Osoba ojoj je potrebna energija, zamilja da poput matice o oj oj se pele brinu i hrane je, sjedi u onici, dubo o udie i sva im udisajem prima

energiju oja joj nedostaje. Piramida ima slian uina , ali tu energiju daju suneva svjetlost oja obasjava vrh i sjaji na osobu u piramidi. Val za oputanje Prije nego to se s ne im pone raditi taj simbol, treba ga upitati boji li se mora ili ga moda blizina oceana uznemiruje. A o je s tim sve u redu, osoba treba lei na zamiljenu p lau do samog ruba vode, sa stopalima o renutim moru. Tada joj se ae da zamisli dug i polagan val oji se pribliava, njeno prelazi pre o njezina tijela, zaustavljajui se na vratu. Do se val povlai, osoba bi svjesno tre bala otpustiti svu napetost i dopustiti valu da spere s nje sav nemir i raspri ga u prostranom o ceanu. Mnogi napeti ili nemirni ljudi re li su nam da ih ta vjeba toli o oputa da at ad zaspu ada je rade. Simboli ojima se u lanjaju nedostaci Ljudi oji ponu raditi na svojim slabostima ili loim navi ama, esto nas pitaju ima li breg naina da ih se rijee. Predloeno je ne oli o metoda, a dobivamo i nove jer se sve vei broj ljudi oristi tom tehni om i moli da im se po ae to trebaju uiniti.

Onima oji imaju jasnu sli u svoga viso oga C ili ojega drugoga li a ao izvora autoriteta, poput ozmi ih roditelja primjerice, najjednostavnije je tu slabost potpuno preda ti tome li u. Tim predavanjem obino je se oslobode. Ba lja Za one oje ne mogu vizualizirati ta av li ili nisu s loni ta vim m etodama, postoje drugi naini pomoi. Jedan je od njih ba lja. Trebaju vizualizirati veli u ba lj u oja e biti postavljena na posebnome mjestu ao to je, primjerice, svetite, gdje e potom dolazi ti a o bi se rijeili odreene slabosti. Preporua im se da najprije pronau simbol oji e predstavljati neeljeni dio njih samih ojega ele is orijeniti, primjerice a o je to ljutnja mas u ljutita izgleda ili zatvorenu a u. Simbol treba podignuti prema plamenoj ba lji da ga uniti. Plamen na pladnju Moe se vizualizirati i golemi ravan metalni pladanj u sredini ojega g ori vjena vatra. U njega se baca simbolini predmet oji predstavlja neeljene negativne osobine.

Uzvieni li

Druge metode Ne i ljudi zamiljaju da bacaju u pe simbole oji predstavljaju njihove negativne n avi e ili ih bacaju dale o u ocean, niza strmu stijenu ili iz aviona. Nema raja raznoli o sti metoda do ojih se na taj nain dolazi, i sva a je uin ovita za onoga t o ju je odabrao. Osmica Ve sam opisala vjebu osmice oja se oristi ao priprema za idanje veza izmeu rodi telja i djece. No njezina je upotreba puno ira te je postala jednim od naj or isnijih simbola. Upotrebljava se ada osobu treba osloboditi od neega ili ne oga t o nj ome vlada. Mnogo toga moemo staviti u rug ispred sebe: napornu osobu, lee navi e, pre o mjeran apetit i ovisnost, ograniavajuu sli u o sebi i drugo. Al oholiari mogu oristiti bocu ao simbol za pie, ovisnici o drogama iglu ili cigaretu ao simbol za drogu. Oni oji ele smraviti, u rug ispred sebe mogu stavi ti hranu ojoj te o odoljevaju, poslastice poput sladoleda, olaa, torti, bombona i druge h rane oja deblja. Osmicu ta oer moemo oristiti a o se elimo osloboditi straha, zabrinutosti, sumnje, ljutnje, zavisti, ljubomore i mnogih drugih negativnih emocija oje vladaju nama , te mnogih ograniavajuih sli a o sebi oje nam prijee da ivimo u s ladu sa svojim mogunostima, posebno onih oje su nam nametnuli roditelji u djetinjstvu usporeujui na s s uspjenijom braom ili nas stalno podsjeajui na prole neuspjehe. Popis nema raja, no sve to je potrebno jest nai simbol oji uspjeno i uvjerljivo ocrtava ono to je za dobilo ontrolu ili mo nad nama.

Vano je podsjetiti se da ta vjeba, ao i sve ostale, ima uina jedino a o se prov odi redovito i dovoljno dugo da bi se mogla utisnuti poru a u podsvjest osobe oja s e eli neega osloboditi. Kat ad, ada se osmica vizualizira odreeno vrijeme, dogodit e se da e s e dva ruga odvojiti jedan od drugoga. To je zna da se poru a shvatila i prihvatila i da je vrijeme da se odvajanje dovri. Mnogo je naina ojima se dolazi do odvajanja, jer sva a osoba mora pitati da jo j se po ae to treba uiniti. Ne i e te odgurnuti drugi rug u ojemu se nala zi neeljeni imbeni oji njime vlada, baciti ga dale o u ocean, pre o stijene ili u prostrans tvo svemira. Drugi e ga zapaliti zajedno s onim to sadri, za opati dubo o u zemlju, unititi isel inom ili lasers im zra ama. Postupci su s drugim rugom bezbrojni, no pri tom je jedino vano da postupa zadovoljava onoga oji to ini jer se u njegovu podsvijest treba utisnuti

potreba da se oslobodi odreene dominacije zbog oje pati. Na taj se nain vrlo jednostavno i ui n ovito moemo osloboditi mnogih osjeaja sputanosti. Razmotrimo negativne procjene poput slab sam, nespretan, glup, nepouzda n, oji nas mogu zatvoriti u ta av obrazac ponaanja i ozbiljno nas ograniiti u svim svojim dnevnim djelatnostima. im postanemo svjesni tih prepre a oje nam ne doputaju da budemo sv oji, obino vrlo la o nalazimo odgovarajui simbol za svoju negativnu ulogu oju smo popr imili i zapoinjemo s vjebom osmice a o bismo je se poeli oslobaati. Sva i put ada oristei osmicu osjetimo bar dijeli oslobaanja, imamo vie povjerenja u njezinu djelotvornost , pa e sa sva im novim uspjehom ona dobivati vie snage i bit e uin ovitija. Ka da se jednom pone upotrebljavati, s upit e snage i zamaha i postati orisno sredstvo za oslobaanje od bilo ojih vezanosti oje ograniavaju. Ali, poput ostalih simbola, svat o osmicu sam mora vjebati redovito sva oga dan a, posebno u poet u. To nije arobni tapi ojim se jednom ili dvaput zamahne nad problemom da bi odmah i zauvije nestao. To vjebanje, meutim, moe biti zabavno i izazovno a o mu se pristupi pravilno. Stav osobe prema osmici, odredit e i ishod vjebe. Crne i bijele ptice Jednom, radei zajedno sa svojom er om, na on to sam ula u stanje sna na javi, posta la sam svjesna toga da hodam po zategnutom onopcu s rairenim ru ama a o bih odrala ravnoteu. Oprezno oraajui po onopcu, s lijeve sam strane primijetila veli u crnu pticu. Uplaila sam se da e me napasti, pa sam zamahnula ulijevo a o bih je odgurnula i, naravno, izgubila sam ravnoteu. im sam se ponovno vratila na zategnuti onopac, primijetila sam lijepu, blistavobijelu pticu sa svoje desne strane. Toli o me privu la, da sam se spontano nagnula prema njoj ne bih li je uhvatila, izgubivi ta o opet ravnoteu. Kao i obino do sam u stanju sna na javi, bila sam previe u ljuena u unutarnji prizor da bih se pitala to on znai, ali im sam to uinila, postala sam svjesna da crn a ptica simbolizira sve ono to nisam eljela da se dogodi ili sam se toga plail a, a bijela je ptica predstavljala sve ono to sam eljela i nadala se da e se dogoditi, da le moje elje. Reagirajui na njih, izgubila sam ravnoteu. Shvatila sam da u ostati u sreditu, to znai i slobodna, jedino a o se oduprem napasti da ontroliram bilo jednu bilo dru gu pticu. Ta o sam nastavila hodati rairenih ru u s otvorenim dlanovima, doputajui im da slij eu na moje ru e a o i ada ele, prihvaajui jedna o i crnu i bijelu pticu. Odmah u rei da je mnogo la e pisati o toj vizualizaciji nego li je provoditi u dj elo. Ali ada se jednom, a i na rat o, vidi, ta e nam sli a pomoi da se

prisjetimo a o ne treba odmah reagirati je im negativnim emocijama ada nam ivot podastre is ustvo oje ne elimo, ili s previe uzbuenja ada s obistine nai najdrai snovi. Obje e rajnosti uniti i unutarnji mir oji po uavamo postii, i izbacit e nas iz ravotee.

svojih omiljenih pria ojom je to ilustrirao. Re ao je: Vi svi oraate ta o neravnom cestom. Ka o moete biti mirni? Tada je nastavio: Kada dobijete ono to elite, vi ste t a o sretni i penjete se u visine (po azao je to uzdignuvi ru u iznad svoje glave), al i us oro e vam doi u susret neto to vam se ne svia, i vi ete pasti ja o nis o (spustio je svoju ru u do stopala). Vidite li oli o je neravna cesta ojom idete. Budite sretni ma to da s e dogodi, i ii ete ravnom stazom i nai mir. Svibanjs o drvo

esto me pitaju da li smo dobili vjebu oja bi se mogla oristiti u s upnoj meditac iji ili bi je mogla oristiti cijela obitelj. Tro ut oji sam prije opisala, izvrstan je i za obitelj ili za grupu. Po azano mi je da se u uobiajenom postup u, ada se svi lanovi grupe u rugu dre za ru e, grupna svijest svodi na najnii zajedni i nazivni lanova te grupe ili s upa. Mnogo uin ovitiji nain meditacije u grupi sastoji se u tome da sva a osoba z amisli da ru ama dosee a o bi se ru e uhvatile u sredinjoj toci iznad ruga, oja predstavlja to u v iso og C, gdje smo svi jedno. La o se moe vidjeti da e na taj nain svat o s a sva im u grupi napraviti tro ut, ime e se grupna svijest podii na najvii zajedni i nazivn i , jer se meditacija stavlja pod vodstvo ujedinjenih viso ih sebstava. Ta va medit acija omoguuje sva om pojedincu da primi sve to mu je potrebno u tom trenut u iscje ljenje, spoznaju, svijest o sa rivenom dijelu sebe, rjeenje problema, ili mnogo vie od to ga. Mnogo je varijacija na izvornu temu, i isto toli o razliitih simbola za oritenje, ali je s vibanjs o drvo najuin ovitiji i veini najomiljeniji. Mnogi su itali o svibanjs om drvu, vidjeli ga , ili su ao djeca sudjelovali u tradicionalnim proslavama prvog dana u svibnju, u ojemu se pojavljuje svibanjs a raljica i plee se o o svibanjs og drveta. U s upnoj meditaciji, sva a bi osoba trebala zamisliti ili vizualizirati sviba njs o drvo oje je vrsto usaeno u tlo i na ijem su vrhu privrene raznobojne vrpce oje se sputaju unao olo sa svih strana. Sva a osoba tada zamilja a o prilazi drvu, odabira vrpc u i, drei je u ruci, vraa se na svoje mjesto. Bilo bi zanimljivo doznati oju je boju pojed ini lan grupe odabrao, jer ona moe ot rivati jegovu ja u ili slabu fun ciju.

Na jednom je s upnom intervjuu,

ojemu sam prisustvovala, Baba ispriao jednu od

Kao to je to objanjeno u poglavlju o mandali, svibanjs o se drvo ist o ta o moe oristiti za izjednaavanje etiriju fun cija. Zato sva a osoba treba najprije odabr ati boju oja predstavlja njezinu najslabiju fun ciju i zamoliti, do sjedi drei vrpcu, da se s vrha drva u nju pre o vrpce izlije sve to je potrebno da bi se ta fun cija razvila, pratei pri tom misli i sli e oje joj se mogu javiti da bi joj u tome pomogle. Da bi se to primilo, treba sjediti s dlanovima o renutim prema gore i otvoriti se za letimine sli e oje e ot rivati nai n na oji se fun cija moe poeti razvijati, umjesto da se oslanjamo na ne oga ome je ta fun cija dobro razvijena. Ljudi oji su ta o radili sa svibanjs im drvetom izvijestili su nas da primaju iscjeljivanje, postaju oputenijima, osjeaju se jaima ili veselijima, drugim rijeima primaju ono to im u tom trenut u najvie treba. Ta vizualizacija potie ljude da se, umjesto na druge, oslanjaju na svoje viso o C. Primijetili smo da se u ta vim s upnim meditacijama stvara silna ene rgija. Kao da sva a osoba ima svjetilj u, a struja viso og C tee niza sva u vrpcu ili icu i palei sve svjetilj e u prostoriji preplavljuje je svjetlou i energijom, u lanjajui t amu. Ta poveana energija omoguuje svima prisutnima da prime jo vie spoznaja, jasnije osvj etenje, iscjeljivanje, da postignu puno vee stanje oputenosti i da uu u puno dublju meditac iju nego da sami meditiraju. A o se eli iscjeljivati druge, svat o u grupi moe izgovoriti ime osob e oja trai pomo i u rat o opisati njezin problem tjelesni, mentalni, novani ili em ocionalni. Svi u grupi tada zamiljaju a o osoba ojoj je potrebna pomo sjedi u sredini ruga oslan jajui se na sredinje drvo. Tada svi u grupi zamole da iscjeljenje ili oja druga p otrebna pomo potee iz univerzalnog viso og C u bolesnu ili uznemirenu osobu. Taj se postupa ponavl ja u rugu do se ne iscrpe svi zahtjevi za pomo. Kao to se to dogaa u uobiajenim meditacijama, ljudi e at ad dobiti sasvim jasne sli e, simbole i druge spoznaje o osobi za oj u se radi, a one e se esto po azati orisnima za razumijevanje problema i pronalaenje naina za njegovo rjeavanje. Bili smo svjedoci mnogih iznenaujuih rezultata t a vih sesija iscjeljivanja. Sve dotle do se svi lanovi grupe svjesno povezuju sa zajedni im vi so im C, nee preuzeti niti jedan tjelesni ili psihi i simptom osobe oja trai pom o, to se esto dogaa u grupama za iscjeljivanje oje ne poduzimaju tu mjeru predostronosti. A o je lanu grupe potrebna posebna pomo ili iscjeljenje, treba sjesti u sredite ruga s dlanovima o renutim prema gore, i do drugi lanovi za njega trae iscjeljenje ili pomo, on se mora otvoriti im vie snazi iscjeljivanja, doputajui ta o da ono djeluje izravnije i bre.

Druge uporabe tro uta Tro ut je ve opisan i objanjena je njegova vanost pri uspostavljanju onta ta s vis o im C na poet u sva e sesije, bez obzira na to da li ona tee na svjesnoj razini ili u st anju sna na javi. Poput osmice, tro ut slui i u druge svrhe i veoma je snaan simbol. Kada god net o od mene zatrai pomo, najprije vizualiziram tro ut oji nas oboje povezuje s viso im C i odmah uza svoju stranu zamolim da viso o sebs tvo te druge osobe iscjeljuje, vodi ili pomae na potreban ili odgovarajui nain, te predlaem toj osobi d a uradi isto to. Reeno nam je da je to najvie to se moe uiniti za drugu osobu. Mnogi me nazivaju i mole me da za njih napravim tro ut zbog ove ili one stvari, t o je isto ao da od mene trae da se pomolim za njih. Nauili smo da se puni tro ut vi zualizira za one oji su s time upoznati i one oji is reno trae onta t s viso im C, no ne bismo smjeli nau volju nametati onima oji nisu otvoreni tom izvoritu. Za njih, s njihove stran e tro uta, vizualiziramo ispre idanu crtu oju e oni popuniti ada budu spremni traiti pomo vi so og C. Kat ad je uspostavljanje tro uta, a o to esto zovemo, sve to je potrebno da bi se pomoglo ne ome t o polae ispit, bolestan je, e a operaciju, proivljava emocionalnu rizu, razvodi se ili prolazi roz jednu od bezbroj situacija oje ga mogu prisiliti da zatrai pomo. Ipa , ne moe se oristiti ao arobni tapi. I osoba oja trai ta vu pomo mora odradit i svoj dio i ona treba vizualizirati ili e postati ovisna o onima oji to ine za nju . esto nam se po ae da trebamo postaviti tro ut iznad osmice s to ama A i B u sreditu sva og ruga. To je snaan simbol jer sprjeava da jedan od dvoje dominira ili projicira na drugoga do oboje trae vodstvo od svoga zajedni og viso og C.

Do sam jednom radila sa enom oja je tugovala za nedavno preminulim muem, iznenad a mi se savreno jasnim pa azalo oli o ja e emocije mogu utjecati na ozraje a time i na ljude o o nas. ena je bila odve uznemirena da bi mogla sama raditi, pa sam se zajedno s njom us ladila s naim zajedni im viso im C traei da mi se po ae ime bih joj mogla pomoi da ublai svoju bol. Ubrzo sam postala svjesna ovje a za ojega sam pretpostavljala da je njezin mu. Po azivao je zna ove veli og uzbuenja shvativi da e joj moi pr enijeti uzbuujue ot rie do ojega je doao u svojoj novoj dimenziji postojanja. Obavijestio n as je

Uina

ja ih emocija na ozraje

da moe projicirati ugoaj, to mi je po azao a o bih to opisala njegovoj eni. Zamolio me je da na unutarnjem planu promatram prostor izmeu njega i sebe, a ad a sam to uinila, postala sam svjesna golemog platna ili fres e na oju se projicirao mlaz izvanrednih ombinacija boja i obli a. One nisu bile plone i statine poput sli a i li fotografija, ve trodimenzionalne i u stalnom po retu, a boje su se pri tom neprestano mijenjale. Objasnio mi je da projicira emocije te da njima moe sli ati te trodi menzionalne ugoaje svim moguim bojama. Tada je izbrisao platno i re ao mi da dalje promatram je r e sada projicirati ljutnju. Vidjela sam us ovitlanu runu zranu masu oja se spiralno retala u n ijansama tamnocrvene, smee i crne boje, usisavajui u svoje sredite sve o o sebe poput golema vrtloga. Opet je to brzo izbrisao i upitao me oju bih emociju eljela vidjeti. Zatraila sam ljubav. U prostor oji sam promatrala poeo je izlijevati neobinu nijansu ruiaste boj e to se irila i otvarala poput veli og cvijeta oji je u sredini bio tamnoruiast. Iz njega su izlazile duge lebdee vitice, poput onih u mors ih anemona, oje su milovale sve to bi dota nule. Stavio nam je do znanja da e, budemo li mirne, te vitice moi usmjeriti prema nama a o bi nas o ruile ljubavlju. Onda je dola radost, e splozija razliitih nijansi ute i narana ste boje te boje marelice, oje nisu ostale zajedno ve su se retale u svim smjerovima. Is ta nu je da radost ne ostaje samo s onima oji su radostni, ve nastoji dodirnuti sve o o njih . Tada nam je po azao bol oja je izgledala poput veli e hobotnice oja je iz dugih pipa a, o ji su se isto ta o irili a o bi dota nuli sve to im je bilo u blizini, izbacivala nijanse tamno plave, indigo i tamnocrvene boje. Tada nam je re ao da sada zna da ljutnja uzro uje te o disanje, a da radost mil uje, i da bismo svi trebali ja o paziti ne to oju emociju projiciramo, budui da imamo m ogunost izbora u pravljenju sli a oje podiu raspoloenje ili deprimiraju. Stvorio je posljednje ozraje oje je nazvao rast, i do sam promatrala taj prostor, pola o su se pojavl jivale nijanse blijedoute i zelene boje. Pola o su se od dna granale poput stabla od boje zavravajui s najsvjetlijim nijansama utog na vr u sva e grane. Tu je sli u rasta ost avio svojoj eni, re avi: Ne a rast bude tvoja tema: proirenje i rast, projiciraj radost umjesto patn je. SIMBOLI KOJI SE KORISTE ZA NEGATIVNE EMOCIJE Strah

ini se da od svih emocija strah najvie sputava ljude. Stoga su spremni uiniti sve d a bi ga se oslobodili, premda au da je to veoma te o, moda i zato to on ta o dub o o proima osobu. Uzro a je strahu onoli o oli o ima ljudi oji su u njegovoj vlasti. Po a zano nam je ne oli o razliitih postupa a ojima se moe ui u trag njegovim uzrocima. Najee strah izazivaju traume iz djetinjstva. A o je ta o, zamolimo osob u oja se eli osloboditi straha, da se sjeanjem vrati do samog uzro a. Osobu do traumats og dogaaja moe, ao to sam ve spomenula, otpratiti a av uzvieni li poput Krista, Babe, ili personifi acije viso og C, oji se pozove da bi ohrabrio i iscijelio dijete oje jo ivi u njoj, a oje je proivjelo is ustvo oje je izazvalo strah. Kat ad je uzro strahu, a to j e bio sluaj i s mojim strahom od visine, u is ustvu oje, preneseno nesvjesnim sjeanjem, potjee iz prolog a ne sadanjeg ivota. Ljudi esto pate od strahova oje ne mogu odrediti i oji su stoga jo straniji, a upravo je strah od nepoznatog jedan od najeih strahova. Za ta av se strah esto oris timo hodni om s vratima, vodei osobu oja se boji do vratiju s ozna om strah. Postupa ojim joj pomaemo da ot rije uzro strahu, opisan je u posebnom poglavlju. Druga je orisna metoda u ot lanjanju straha vjeba osmice. U rug na suprot sebi, osoba treba smjestiti odreeni strah ili simbol za njega. Time se esto uspjeno zaustavlja upad straha oji dolazi od ne e druge osobe. Generalna proba mogao bi se nazvati postupa ojim se po uava odagnat i strah izazvan ne im vanim buduem dogaajem ili ne im poslom oji moramo obaviti. A o onaj s ojim radimo osjea strah pred onim to mora uiniti ili pred ne im s im se mora su oiti, najprije ga opustimo te postupno vodimo roz dogaanje s ojim se treba suoiti. Pre dlaemo mu da zatrai da mu se po au sve mogue zam e ili te oe na oje bi mogao naii i oje bi ga mogle iznenaditi, te da zamoli da mu se po ae a o da ih unaprijed rijei. Kat a d iz tih sesija proizlaze iznenaujue spoznaje. Mnogi se ljudi na on njih osjeaju mnogo oputenijima i sigurnijima u stvarnom suoavanju s dogaajem, proivljavajui ga sada bez straha. Taj se postupa moe oristiti a o nadreenoga treba zamoliti za poviicu, a o ne ome trebate dati ot az ili se zbog a va nesporazuma trebamo s ne im suoiti. M oe se oristiti ao priprema za predavanje ili govor oji trebamo odrati, a o polaemo us meni ispit ili se pa moramo pojaviti na sudu. Osobito je oristan glumcima prije predstave ili a o na poslu treba braniti a av novi proje t. Sai Baba je lijepom priicom po azao a o se moe pobijediti strah od divlje ivotin je ili od opasnih ljudi. On predlae da se pozovemo na Boju snagu ili da je prepoznamo u ta voj osobi, ivotinji, gmizavcu ili bilo ome t o nas napada, jer e s

e napada ponaati dru ije ada pozovemo i pota nemo taj dio njega. Evo cijele prie: Bio je dnom jedan guru oji je svom ueni u re ao da je Bog u svemu. Ueni je u to povjerovao. Toga se dana odravala sveana povor a. Kralj je bio u sreditu dogaanja, j aui na golemu slonu. Ne obazirui se na pravila sigurnosti pri ta vim dogaanjima, ueni je stao ispred raljeva slona i nije sluao upozorenja da bi ga slon mogao zgaziti. Kada j e doao do njega, slon ga je podignuo u zra i spustio na sigurno mjesto sa strane. Ueni se svom guruu poalio da nije mogao ma nuti slona sa staze unato tome to se Bog nalaz i i u slonu i u njemu, ve da je slon ma nuo njega. Guru mu je objasnio da se naprosto radi o tome da je slon fizi i mnogo snaniji od njega. No da u njemu nije gledao Boga, b io bi ga sasvim sigurno ubio. Ali budui da je ueni u slonu gledao Boga, Bog ga je podignuo i stav io sigurno. Ni jedna ivotinja, a ni obra, nee uiniti naao osobi oja vidi Boga ao njezinu istins u zbilju. To se moe primijeniti i na opasne ljude, ia o postoje iznim e zb og armi ih veza. Mogu posvjedoiti o uin ovitosti pozivanja na Babu ao simbola za viso o C radi ot lanjanja straha. Kada je jedne godine bio otet avion u ojem smo ja i moj sup rug letjeli iz Indije u Engles u, pozvala sam Babu i doista sam bila iznenaena ot rivi da u meni nije bilo ni najmanjeg traga strahu, ia o je moj svjesni um znao da bih se tr ebala bojati gledajui dvojicu Palestinaca oji su izgledali ao ubojice. Ta su nas dvojica u vala uperivi u nas strojnice do su drugi otimai razvlaili ice po avionu pripremajui se da ga raznesu. a i na on to su proli jednu ili vie navedenih vjebi, ne i se ljudi jo uvije boje. esto au da je taj osjeaj dubo o u njima, i da se boje samog straha. Za ta vo nam j e stanje dana vjeba oju zovemo jac . Jac protiv straha Jednom su nas zamolili da radimo sa enom oja se toli o bojala da gotovo uope nije mogla djelovati u sva odnevnom ivotu. Do sam je uvodila u stanje sna na ja vi, jasno sam je vidjela, ia o je ni ja ni olegica oja je toga dana radila sa mnom, nismo pozna vale. Strah u njoj radila sam poput sive pauine ili oblaia dima. Ispruila sam ru e po uavajui to dohvatiti, ali sam ot rila da je s lis o i da e se, ada ga dohvatim, poma nuti u drugi dio nje. to sam bila ustrajnija, to se ta lebdea tvar sve vie udaljavala. Zamolivi viso o C z a pomo, primila sam uputu da posegnem iznad svoje glave i dohvatim ono to u tamo nai. Uinila sam to mentalno i ot rila sam da u ruci imam predmet oji je izgledao po put jac a iz djeje igre. No ovaj je bio napravljen od svjetlosti, ta o da je mnotvo zr

a a izlazilo iz sredinje lopte sainjene od svjetla. Dobila sam uputu da ga povuem do razine svoga solarnog ple susa, petnaesta centimetara od tijela. Sredite jac a izgledalo je ao crna rupa oja je poput magneta privlaila strah i uvlaila ga dubo o u sebe gdje je odmah bivao uniten. Trebala sam samo dopustiti strahu da se pojavi, opisati ga i doslovno ga otpustiti a o bi ga jac mogao upiti i puvui u svoje sredite. Reeno nam je da tu vjebu mogu oristiti svi oji se ele rijeiti straha. eni oja je zatraila pomo, ova o sam je opisala:

1. Ru e u mislima podignite viso o iznad glave i uzmite u ru e veli og jac a (trodimenzionalni ri) oji izgleda ao oni s ojima se igraju djeca. No ovaj je napravljen od zlatne svjetlosti, a ra ovi su mu poput zra a svjetlosti

3. Postavite ga petnaesta centimetara dalje od tijela u visini solarnog ple sus a ili dijafragme. 4. Do izdiete, otpustite sva i strah ojega ste svjesni ili naprosto strah openito. Sredite jac a usisat e ga poput magneta i nestat e u crnoj rupi. 5. Do udiete, svjesno udahnite vie svjetlosti oja izbija iz ra ova j ac a da biste njome ispunili mjesto gdje ste osjeali strah i zacijelili staru traumu oja ga je uzro ovala. 6. Na raju vjebe gurnite natrag zamiljeni jac na oloturu. Tamo e vas e ati sprema n a o vam opet zatreba. Do ga oristite, moete otpustiti sve strahove oji vam se javl jaju. Moda to nalii djejoj igri, ali se njome eli utjecati na nesvjesni dio uma oji je poput djeteta, a ne na njegov racionalni i svjesni dio. Sutradan mi je ena ispriala a vu je snanu rea ciju osjetila ada je vjebu prvi pu t upotrijebila. Cijelo joj se je tijelo treslo ada je poela otputati svo je strahove, ali se nije uplaila jer ta o potpun osjeaj oputenosti oji je to pratio, ni ada do tad nije is usila. Te je noi vrsto spavala, prvi put na on niza godina. Ona tu vjebu jo uvije oristi ada god osjeti da se strah vraa i smatra da ga na taj nain moe la o prepoznati i otpustiti prije nego li je zgrabi. Tu smo vjebu dali mnogima sa slinim problemom. Svi oni oji su je savjesno provodili, izvjestili su nas da su veoma zadovoljni rezultatom. Krivnja

2. Povucite ga a

ao da je na oloturu, ao

ada biste povu li svjetilj u sa strop

Krivnja je jo jedna paralizirajua emocija. Veoma je esta i nije je se la o osloboditi jer osoba uglavnom nije svjesna njezina uzro a. Kao i od straha, orjeni rivnje znaju biti dubo i i seu u rano djetinjstvo. esto su uzro roditelji oji su djecu anjavali st roe nego to je trebalo. U odjelj u o ritualima puberteta oji se odnosi na opratanje i traen je oprotaja od roditelja, dan je postupa ojim se at ad uspjeva raspriti teret rivnje, a o je na ne i nain povezan s roditeljima. Krivnja moe potjecati iz prolog ivota, pa je prenijeta u ovaj. U tom sluaju moe se ii unatrag da bi joj se ulo u trag i suoilo se s njom, te zatraiti i primiti odrijeenje od uzvienog li a ili od viso og C. Ta vo nam ot rie moe uveli e pomoi pri ustanovljavan ju starih armi ih dugova ojima se net o opteretio. A o je ta o, osoba moe pitati da joj se po ae a o ih najbolje odraditi u ovom ivotu. esto je uzro rivnji u svjesnom inu, a ta va e rivnja osobu onano natjerati da uini prvi ora a njezinu ispravljanju. Moe ii i dalje i voljno odluiti d a e izbjegavati ponavljanje te gre e, traei u tome pomo od viso og C. U ta vu je sluaju rivnja odigr ala svoju ulogu, jer da je nije bilo, osoba ne bi bila toli o svjesna svog negativno g postup a, da bi ga eljela ispravljati. Ne i se ljudi osjeaju rivima ne zato to su sami neto loe uradili, ve su ih dugi natjerali da se iz ne og razloga ta o osjeaju. Ne i a au da se osjeaju rivima to u ope ive, a ta av je osjeaj, razumjeli smo, esto u vezi s roditeljima i moe ii unazad do t renut a roenja, posebno a o je maj a umrla za vrijeme poroda ili je u porodu postala inva lid. Mnogi roditelji ne mogu shvatiti da a i mala beba moe po upiti negativne os jeaje, posebno odbacivanje ili rivnju. I jedno i drugo izravan je napad na osjeaj sigurnosti, t a o oajni i potreban djetetu oje te ulazi u ovaj neobian svijet, ne on to je devet mjeseci p rovelo u sigurnosti majine utrobe. Uzro je osjeaju rivnje i razoaranje roditelja ada doznaju spol djeteta, vrlo e sta rea cija oja najee i dalje prati ivot djeteta. Dijete osjea da je njegovo roenje gre i da je ono razoaralo roditelje. Osjeaj rivnje u ta vim se sluajevima moe ublaiti a o osoba pozove viso o C ili oji drugi uzvieni li a o bi se sjeanjem zajedno vratili do dogaaja oji ga je uzro ovao. Tada zamoli da mu se oprosti ili da dobije odrijeenj e za sebe ili roditelje. Zamiljena ritualna up a na on te vizualizacije, pospjeit e osjeaj pr oienja. Ipa , na on to se pronaao uzro rivnje i prihvatilo opratanje, ne im je ljudima te o osloboditi se njezina omotaa, posebno a o su ga nosili dugo i a o je postao n avi om.

Tu smo vjebu dobili radei za ovje a ojega je progonio nejasan, premda ne i manji, osjeaj rivnje. Po uao je s najrazliitijim postupcima ne bi li ga se oslobdio, ali bezusp jeno. Na unutarnjem sam ga planu vidjela obuena u sjajno crno ronila o odijelo oje me

je podsjetilo na one oje nose das ai. Prijanjalo je uz njega poput druge oe, ogr aniavajui njegovo retanje i sprjeavajui ga da slobodno die. im se opustio, zamolila sam ga da se pogleda i ae mi vidi li taj crni omota o o svoga tijela. Uzbuen, odgovorio mi je d a ne samo da ga vidi, ve ga i osjea, a taj osjeaj savreno odgovara onome ojega je imao s ve vrijeme ogranienost i zatvorenost. Upitala sam ga bi li elio da mu se po ae a o da ga odstrani, na to je od radosti pos oio. U osobaanju neeljena omotaa vodila sam ga ora po ora . Pomagala sam mu u onim dijelovima oje nije mogao sam uiniti. Ta o nije mogao odstraniti ronila o odijelo odjednom, ve ga je rezao omad po omad imenujui pri tom uzro rivnje sva om dije lu. Kada je onano uspio odstraniti cijelo odijelo, ispred nogu mu se nala hrpa crnih omadia. Upitala sam ga na oji e nain unititi omadie a o vie ni ada ne bi d oao u napast da ih spoji i vrati na mjesto. Odmah mi je odgovorio da e hrpu politi ise linom. Do je to inio, upozorila sam ga da se pobrine da iselina uniti sva i di jeli a o, ova o uzbuen, ne bi to propustio. Potrudio se, i na oncu re ao da su svi omadii nestali , da za njima nije ostao a ni trag. Upitala sam ga eli li se sada istuirati ili o upati a o bi oprao cijelo tijelo, ta o dugo pre riveno ronila im odijelom. Odabrao je upanje u ocea nu a o bi slana voda ne samo oistila njegovo tijelo, nego ga i obodrila i osvjeila. Pota nul a sam ga da pliva, br a se u vodi te tri unao olo a o bi time is azao svoju novo steenu slobodu. Uistinu se opustio i nestano se igrao u vodi na on ega sam mu predloila da tri goredolje po plai i tijelo izloi suncu i zra u a o bi time jo vie utisnuo u sebe pomisao da j e sada slobodan. Na on ne og vremena re ao mi je da se umorio. Do se odmarao, preporuila sam mu da sljedei tjedan dana sva odnevno provjerava nije li mu se vratio oji dio stare navi e, a na on toga jednom na tjedan. Upozorila sam ga da sva i trag ronila og odijela, a o ga primijeti, odmah odstrani, polije iselinom, opere se u oceanu i prove de ne o vrijeme na zra u ao to je to upravo uinio u stanju sna na javi. Za to e mu, budui da je roni la o

Ronila o odijelo za ot lanjanje

rivnje

Za njih uvodimo vjebu

oju smo nazvali ronila o odijelo.

odijelo ve odstranjeno, biti potrebno samo ne oli o minuta. Javio mi je poslije da at ad primijeti stvaranje novog omotaa rivnje, ali ga se sam odmah rjeava na on to pronae tome uzro . Ljutnja Ljutnja je jedan od najrazornijih osjeaja ne samo za onoga oji se tr eses poput lut e u njezinu zagrljaju, nego i za one oji su obna meta njegova napada, a i za sluajne promatrae. Zatraili smo simbol oji e pomoi ljudima da se oslobode ljutnje, i dobili smo sli u osobe oja je progutala zmaja oji se, nezadovoljan to je zatvoren , prigodice iz vija i bljuje vatru. Ljutnju izravno izaziva a va prepre a naoj volji ili elji pa najprije treba isp itati to je to to je najee izazivau nama, a o bismo mogli bolje razumjeti zato je do nje dolo. A o je ao navi a preuzeta od roditelja, moemo je se osloboditi ada s njima ida mo veze. Kada je oruje ojim se slui osoba ja e volje, tada to ponaanje treba sagledati u to m smislu, a o bi se volja ega mogla predati volji viso og C. Potisnuta ljutnja jo je razornija. Redovito je nesvjesna i moe izbiti naglo, bez upozorenja. To je stanje esto posljedica ivota s pretjerano strogim rodi teljima oji nisu djetetu doputali da is ae ljutnju, ta o da ju je doslovno moralo progutati. Tada ljutnja moe uzro ovati razne bolesti.

Kat ad su pa roditelji suvie popustljivi i potpuno pogreno is azuju l jubav prema djetetu doputajui mu da se ljuti ada god njegove elje nisu ispunjene, zbog bojazni da bi ono imae moglo misliti da ga dovoljno ne vole. Kod ljutitih ljudi esto je to dije te veoma prisutno te ga oni sami trebaju disciplinirati ne odgovarajui nain a o bi ispravi li ono to su roditelji rivo uinili ili su propustili uiniti. Na on to je uinjeno sve da bi se ljutnja u lonila, poput samovoljnog odustajanja od vlastitih elja, preporuamo dvije razliite vjebe ojima se moe osloboditi sa ma jezgra ljutnje. U prvoj vjebi ljutnja se treba zamisliti ao razbijenjeli zmaj oji ivi u dotinoj osobi. On je spreman bljuvati vatru ada se god net o bilo a o usprotivi njegov oj volji ili elji. Da bi se rijeila te gnjevne ivotinje, vodimo osobu ta o da je po vrati. im se zmaj pojavi, treba mu zabosti oplje ili ma u srce, jedna o ao to smo to inili sa zmaje m oji simbolizira negativni arhetip maj e. La e je, ipa , ubiti razbjenjela zmaja ljutnj e jer je to osobno udovite, i utoli o je manje. im se udovite ubije i njegova se lein a odstrani

prema uputama viso og C, njegovo mjesto treba zauzeti mali, blaeni i nasmijani ane li ili oji drugi simbol oji e odabrati sama osoba. Aneli i taj digi novi simbol predstavl jaju ovdje nov poeta . Ustanovili smo da ta tehni a ne djeluje na sve ljude. Zamolili smo da nam se za njih da ne i drugi simbol. Po azano nam je da su ne i od njih ljutnju donijeli sa sobom iz ne og od prolih ivota, ali na neobian nain. Bia oja u ovoj s upini predstavljaju ljutnju nisu zmajevi, ve uglavnom ivotinje iz porodice maa a: lavovi, tigrovi ili leopardi. Te iv otinje ne simboliziraju, poput zmaja, ljutnju oja proistjee iz neostvarene elje, ve su po vezani s preivljavanjem, odnosno s pani om, sa silovanjem, gubit om ivota, opasnou i s drugim te im ili traginim dogaajima. Ta se ljutnja dogaa na insti tivnoj razini ta o da njezine rtve ne znaju o emu se radi, bespomone u njezinu zagrljaju. U prolom ih je ivotu moda napala divlja ivotinja. Oni su se toli o uplaili da su se u strahu poistovjetili s a ivotinjom oja ih je napala. Kat ad su ta vi ljudi bili rani oji su za zabavu drugima rtvovani divljim ivotinjama u rims im arenama. Po azano nam je da ne samo da su ivotinje mui li glau za te priredbe, ve su ih i izazivali i ozljeivali a o bi ih im vie razbjesnili. Ta o izazvana energija bila je nasilna i nadmona. U publici je izazivala i snano se sualno uzbuenje jer su se sudionici tih igara poistovjeivali sa snanom mu om energijom oja je svladavala slabije rtve. Gomila je sadisti i uivala promatrajui omadanje b espomonih rtava. Tisue se gledatelja otvorilo a toj ivotinjs oj ljutnji. Budui da su reagiral i na nju, sa sobom su je donijeli u asnije ivote, ao i oni iji je posao bio da mue ivotinje a o bi izazvali njihov bijes. Ta o ti ljudi u sebi, umjesto simbola nagona domaih ivotinja predstavljenih psom i ma om, imaju divlje napadae, ivotinje s ojima su se ne ad poistovjeivali. Po azano nam je da su se druge rtve dru ije otvorile. Ti su ljudi bili toli o up laeni i u ta voj fizi oj i mentalnoj agoniji, da su po uali pobjei iz svog tijela i od bola oji im je nanesen, udei za brzom smru oja im je bila draa od muenja oje su proiv ljavali. Povu li su se iz tijela to su vie mogli, po uavajui ubrzati smrt i pobjei od straha i bola. Stvorili su prazan prostor u oji su izlila ljutnju bijesne ivotinje prouzroivi ta o neobinu vrstu ivotinjs e opsjednutosti. Da su pozvali Boju snagu u tim ivotinjama, mogli su biti poteeni, poput biblijs ih li ova Danijela i Abed Nega. Da su pozvali Kr ista ili Jahvu, pomoglo bi im da se dovoljno odvoje da ne osjete bol ili strah, a opet bi ostali dovoljno vezani do smrt ne bi prirodno nastupila. Ka o bi pomogli tim ljudima, reeno nam je da t u ivotinju

ljutnje izmamimo pozivajui se na Boju snagu u ivotinji. To ju je smiril o i izvu lo po unjenu i poslunu svojoj vioj volji. Susreli smo se i s ljudima oje su u djetinjstvu napale ivotinje, obino pas. Zbo g o a i straha doivljena u tom naglom napadu, nastojali su pobjei iz tijela, to je omoguil o psu da ga zauzme. U ta vim se sluajevima preporua odvesti osobu do stvarnog dogaaja u prat nji 89 njegova viso og C ili uzviena li a a o bi mu pomogao, utjeio ga i iscjelio staru traumu. Osobu se zamoli da razgovara s Bojom snagom u ivotinji i uputi je da izie iz nje. Po azano nam je ta oer da i djeca oja se vode u cir us ili u zolo i vrt ada su jo uvije premlada za to, mogu biti obuzeta pogledom na a vu ljutu ivoti nju u avezu, i njihova tijela na slian nain zauzeta. Kada god nam se po ae nova metoda, uvije je dajemo svima oji imaju isti probl em i oji su spremni otpustiti ga. esto nam u istom tjednu doe i po ne oli o ljudi sa slinim problemom. Ljubomora i zavist Te su dvije negativne emocije sline i ljudi ih esto mijeaju, ali se one jasno razli uju. Obje proizlaze iz pohlepe i sebinosti, a povezane su eljama i vezanostima. Ljubomora se javlja ada smo suoeni s mogunou da nem net o uzme neto i li ne oga do ega ili do oga nam je ja o stalo. Tada po uavamo sauvati ono to smatramo svojim vlasnitvom, mrzei onoga oji prijeti da nam to uzme. Zavist se pa raa iz pou de, mamei nas da uzmemo neto za im udimo, a to pripada ne ome drugome. Te s u dvije emocionalne rea cije us o povezane do jedan ljubomorno uva svoje vlasnitvo, drugi mu na njemu zavidi. Pohlepa, oja im je zajedni a, jedna je od najograniavajuih emocija. Pr ijei prirodni ti na svim razinama na razini tijela, uma, emocija i due, a utjee i na o ne oji ive u blizini pohlepne osobe. Pohlepan biti znai drati se vrsto za neto, umj esto da to otpustimo i slijedimo osnovni ritam ivota.

Kada se elimo suoiti s tim negativnim emocijama, najprije trebamo odrediti to ih u nama izaziva i da li su one rezultat ara terne slabosti, ne ih dogaaj a ili is ustva iz djetinjstva. U ne ih su ljudi posljedica nesigurnosti i oajni e potrebe da se dre o soba ili predmeta od ojih trae zatitu i utjehu, umjesto da sigurnost trae od viso og C. A o je o tome rije, moe se upotrijebiti vjeba osmice ta o da je u jed nom rugu osoba, a u drugom simbol oji predstavlja ono to je mami tjerajui je da se toga ta o vrsto

aciji viso og C, unititi spaljivanjem na ba lji ili u vjenom plamenu.

Crv u jabuci Budui da emocije zavisti i ljubomore stvaraju ozbiljne probleme ta o veli om broj u ljudi, u jednoj smo radnoj sesiji moja i i ja zamolile da nam se po ae simbol oji e im pom oi da ih se rijee. Iznenadila sam se ugledavi lijepu i sjajnu crvenu jabu u oja je izg ledala zdrava i zrela. Dobila sam uputu da se ne dam zavesti njezinim vanjs im izgledom i da pog ledam u njezinu unutranjost. Zaprepastila sam se vidjevi da se crv u opao dubo o u njoj i pojeo sve na putu do jezgre, svevi je na praznu ljus u. Shvatile smo da ljubomora i zavist, poput crva, dubo o ruju po neijem srcu do i ono ne postane prazno i uplje poput ove jabu e. Tada sam vidjela veli o i napuhano crveno srce oje je izgledalo poput onih o ja se nau na estit ama za Valentinovo. Po azano mi je da ta vo srce, ao simbol za svoje srce, trebaju vizualizirati osobe oje se ele rijeiti tih negativnih emocija. Tada im se moe pomoi da ga prereu ili otvore ne im instrumentom za oji im se po ae d a ga trebaju upotrijebiti. Crva trebaju izvaditi i unititi ga na nain oji same odaberu. Osoba sada treba izabrati simbole za ljubav i veli odunost, ojima e nadomjestiti crva. Ti se simboli razli uju od osobe do osobe, varirajui od vinje i jagode do upina, anela, lopoa i svjetlosti. Vano je pritom da osoba ne preuzima tue simbole, ve da ot rije simbol oji za nju ima najvie znaenja. Kada se pronae, simbol se moe o ristiti ao sva odnevna vizualizacija ojom se u podsvjesni um utis uje nova poru a ljubavi oja e nadomjestiti stari osjeaj zavisti i ljubomore. Pohlepa Veina negativnih emocija potjee od pohlepe ija je bit vezanost za elje ega, a izraava se sa ja i moje. Pohlepa ta oer prisvaja mjesto viso og C jer prua privid si gurnosti u opipljivim predmetima. Ka o oni nisu trajni, ni ad nas do raja ne mo gu zadovoljiti ili ispuniti, ve uzro uju nesigurnost zbog oje se zapravo na njih i oslanjamo. Budui da je pohlepa osnova najnegativnijih emocija i zbog toga uzro uje pojedin ane i svjets e probleme, shvatili smo da ju je i najtee odstraniti. Dobili smo mnoge tehni e ojima se moe oslabiti njezin utjecaj. Budui da je esto dubo o u opana u samu stru

dri, u tada se voditi a Simboli redati personifi

strahu da e joj to biti oduzeto. Ta e vjeba smanjiti stisa , i osobu moe o bi otpustila svoju ta u i ostvarila onta t s viso im C. oji predstavljaju zavist, pohlepu i ljubomoru, jedna o se ta o mogu p

turu odreene osobe, potrebno ju je napasti sa svih strana. Ne e su od tih tehni a spom enute na odgovarajuim mjestima u njizi. Bio nam je potreban sveobuhvatniji simbol, poput simbola za ljutnju i strah, pa smo ga zatraili za vrijeme jedne sesije. Po azana nam je grotes na glava s golemim razjapljenim ustima. O o vrata su se , ao iz ne og oluta, sa svih strana pruale gramzljive ru e. Nije bilo tijela, samo je neto nali na tra avicu bilo spojeno s glavom i vodilo je prema dolje, u spremite podsvijesti. Po azano nam je da, poput tra avice, pohlepa ivi u svom domainu i gu ta sve to stigne, ali se domain ni a o ne moe zasititi, uvije gladno traei jo. Ta o se stvara zaarani rug oji se mora pre inuti eli li se domain osloboditi te negativne napast i. Glava tra avice i spremite moraju se odrezati i unititi vatrom ili a o dru ij e, prema uputama viso og C. Prostor oji su zauzimali u osobi treba se ispuniti svjetl ou ili ne im drugim nadomjest om, u s ladu s uputama viso og C, a o se te negativne napa sti vie ne bi pojavile. Treba paljivo pregledati spremite i ustanoviti to to u ne ome uzro uje po hlepu, da bi se ta osoba svjesno mogla osloboditi njezine vlasti. Sli e za poduavanje U mnogim godinama ovoga rada sa upili smo veli u zbir u sli a za poduavanje. Ovdje u navesti ne e od njih jer ih svi mogu oristiti zbog njihove prihvatljivosti. esto emo vidjeti sli u ili prizor oji podsjea na azalinu predstavu, da bi nam se neto po azalo ili da bismo dobili uvid u stanje ili osnovni problem oji se tie nas ili onoga z a oga radimo. Poslije ot rijemo da se ta ve sli e mogu upotrijebiti i za druge osobe sa slinim problemi ma. Ta o problem jednog ovje a moe pomoi drugima veui ih sve u nevidljivo partnerstvo davanja i primanja. Kat ad je dovoljno da nam se po ae jedna od tih sli a a o bi osoba dobila odree nu spoznaju oja e joj omoguiti da promijeni svoje djelovanje i u s ladu s time svoju situaciju. Kada nam se po ae to uiniti a o bismo promijenili sebe ili svoje stavove, uvije i mamo izbor nastaviti starim obrascem ili ga sami promijeniti.

Rastezljiv metar i zmija Kada sam se poela baviti ovim radom, postala sam svjesna da e mi moj svjesni um est o stati na put, pa sam upitala to bih trebala uiniti da to sprijeim. Odmah sam sa svo je desne strane vidjela rastezljiv metari s oprugom, oji je simbolizirao moj u

m oji je uvije sve mjerio. Reeno mi je da izvuem metar van to vie mogu i onda ga naglo otpustim ta o da uz otar zvu us oi u svoju utiju. To je za mene postala uvodna vjeba pri je uspostavljanja onta ta sa svojim podsvjesnim umom. Djelovala je ta o dobro da smo je davali i drugima sa slinim problemima. Poslije sam shvatila da ne samo da mi je um stvarao probleme u ovom radu, ve bi se i moje emocije esto uplele i zaustavile to sli a ili poduavanja. Ponovno sam zamoli la da mi se po ae to uiniti da se one privremeno umire. Ovaj sam put vidjela stablo s ije je grane visjela zmija s glavom prema zemlji. Zmije je bila simbol za moje em ocije pa sam dobila upute da je njeno savijam u spiralu du grane stabla do joj se rep ne nae u ustima, ime u je potpuno obuzdati. Radei ta o, shvatila sam da sam dobila savrenu sli u jer je stablo simboliziralo bezlino sebstvo sa zmijom oja je sigurno bila savijena u njegovim granama ta o da se moje emocije vie ne mogu uplitati i zaustaviti to sli a oji sam sada mogla vrednovati bez toga osobnog sudjelovanja. Kvrgava ograda od borovine

Za vrijeme jedne sesije dobila sam unutarnju sli u viso e ograde napra vljene od vrgave borovine. Sa sva e je strane ograde bila po jedna sova mudra izgleda. Jedna me od njih podsjeala na metodisti og sveeni a, s ojim sam radila, a druga na psiho loga oja je ta oer radio sa mnom. Sove se meusobno nisu mogle vidjeti zbog viso e ograde oja ih je odvajala, ali sam shvatila da e se moi vidjeti roz jednu malu rupu a o se izbaci jedna od vrga u ogradi u razini njihovih glava. Po azano mi je da ta rupa simbolizira ov aj rad u ojem sveeni moe vidjeti i psiholo u stranu, a psiholog duhovnu, umjesto da se usmjere j edino na svoje gledite. Saloons a vrata Slino tome, postoji i sli a saloons ih vrata izmeu istonih i zapadnih filo zofa. Ta va vrata simboliziraju ovaj nain rada, oji je sinteza dviju filozofija. Tim se rado m oni oji su svojim stavovima i uvjerenjima ponajprije zapadnjaci, izlau istonja im meto dama i obratno, a o bi se na raju moda susreli i shvatili da ih mnogo toga spaja. Dva sata Moja prijateljica i ja radile smo s branim parom, ona sa enom, a ja sa muem. Njiho v je problem bio u tome to su at ad bili savreno us laeni jedan s drugim, a potom bi se

ponovo nali u ras ora u. Bilo im je ja o stalo da naue a o da sve v rijeme budu u ravnotei. ini se da je to elja mnogih, pa smo zamolile da nam se po ae neto to bi im u tome moglo pomoi. Ugledale smo dva sata slina onima s latnima oja se njiu s jedne na drugu stran u, a nalaze se u sta lenim utijama. Klatna su se na naoj slici njihala s jedna na dru gu stanu u istom ritmu, ali smo postupno uoile jedva primjetnu promjenu jedno se latno poelo retati bre od drugoga. Na on raeg vremena ta je razli a postajala sve oitijom, do se sva i sat nije poeo retati svojim ritmom. To nije dugo trajalo, i ubrzo smo prim ijetile da su se latna ponovno poela retati us laenijim ritmom do nisu postala savreno us laena .

Time nam je po azano da ne postoje dva potpuno jedna a ovje a i da je nemogue i nestvarno oe ivati da oni uvije budu u savrenu s ladu. Nije ni preporuljivo da jed an od partnera prisiljava drugoga da poprimi njegov ritam ili da po ua postii ritam svog a partnera. U oba e sluaja jedan drugoga prisiliti na izdaju vlastite osobnosti. Jedino a o ob oje prepuste svoju volu volji viso og C, sva i e od njih nai svoj vlastiti ritam i prihvatit e ras ora meu njima ada do toga doe, te ta o zatititi osobnost onoga drugoga. Dvije zmije eni oja je dulje vrijeme bila udana za ovje a s ojim se ba nije slagala, po azana je sli a dviju zmija oje su se svijale po zemlji. Najprije je pomislila da se pare, ali se iznenadila ada je shvatila da u zagrljaju jedna od zmija postupno gubi svoju ou. Po slije je proitala da zmije uistinu ta o pomau jedna drugoj da se rijee stare i us e oe ada je prerastu . Shvatila je da e su obi izmeu nje i njezina mua jedna o ta o zavriti a o se usp iju opustiti i dopustiti da se to dogodi. Tulipan i rizantema Jednom do smo radili za drugi jedan par, po azano nam je da se sva i od partnera moe usporediti s bilj om. Jedan je bio poput tulipana, drugi poput rizant eme. Shvatili smo da dubo o u sebi svi mi nosimo istins i obrazac i zameta osobe u oju bismo se elje li razviti. Ipa , ti se unutarnji potencijali esto ne razvijaju slobodno i normalno . Tu su u ljueni razliiti inioci: sva u bilj u treba posaditi u odgovarajuu vrstu tla, na osjenanu il i sunanu stranu, ili pa na djelomino osvijetljenu, i sva a ima posebne, vlastit e zahtjeve u vezi s vodom, htanom i gnojivom. Poput bilja a, i ljudi cvjetaju ada se udo voljava svim tim

zahtjevima, ali se u veini sluajeva trebaju napraviti ne e prilagodbe. U sluaju par a za oji smo radili, dva su partnera oito imala potpuno razliite potrebe pa su se morali pr ilagoditi jedno drugome a o su eljeli da im bra bude uspjean. Pas i ma a Na poet u naega zajedni oga rada, moja prijateljica i ja radile smo s j ednim branim parom, ona sa enom, ja s muem. Mu je bio toli o puvuen da nisam znala a o mu pomoi da se otvori bar toli o da mi moe rei to ga mui. Radei zajedno s prijateljicom, zamol ila sam da mi se po ae neto to e mi pomoi u radu s njim. Odmah je na mom unutarnjem planu bljesnula sli a iro og brzog poto a. Vidjela s am deblo oje je palo pre o njega i napravilo most na sredini ojega se zgurila ma a, oito uasnuta pri pogledu na vodu oja je brzo protjecala odmah ispod nje. Bila je previe prestraena da bi mogla prijei put po deblu do druge obale, ali se jedna o ta o boj ala vratiti natrag oda le je dola. Bila je ao sljepljena za to deblo, oduzeta od straha nije se usudila ni poma nuti. Tada sam ugledala bunog o er panijela a o s ae u poto i p liva prema deblu, prs ajui o o sebe vodom do joj se pribliavao. Ma a se zbog toga jo vie u oila,

stiui se oajni i uza svoj nesiguran oslonac. Shvatila sam da je to bila savrena sli a toga para i njihova pristupa ivotu. Ona je bila tip ene-psia, oje su otvorene, srdane, is azuju svoje osjeaje i la o se probijaju roz ivot, do je njezin mu bio tipian primjer mu arca ma e, zatvoren i previe uplaen da bi uao u bujicu ivota. Tada smo shvatile da se ta metafora moe primijeniti na mnoge lj ude, i otada uvije po uavamo odrediti oji su ljudi vie poput pasa, a oji poput maa a. V idjeli smo da to uveli e ola ava rad s njima. Ubrzo na on toga, jedna je od mojih maa a svojim postup om to podrob nije objasnila. Odlutala je od ue u brda, vjerojatno toli o uplaena nepoznat im vanjs im svijetom da se bojala vratiti, a se bojala i jesti, ne doputajui ni om od nas da joj se priblii. Ne oli o smo je dana strpljivo mamili natrag zdjelom hrane oju sam najp rije stavila dalje od ue, pribliavajui je sva og dana sve vie, do nije dola jesti n a stranja vrata. Konano sam je mogla uhvatiti i podignuti. Najprije se u strahu htjela boriti, ali sam je ne oli o puta pomilovala iza uha pa se opustila i ponovno prihvatila svoj dom. Kada se radi s posebno zatvorenim ljudima, sve treba initi postupno, ponuditi te malo pomoi i ohrabrenja, do se ne zadobije njihovo povjerenje, i ne smanje njihovi strahovi. Podjela ljudi na pse i ma e pomae i u sva odnevnom ivotu jer se susr eemo s

raznim tipovima ljudi, pa je to nain da bre odluimo a o se prema njima ponaati. Lju dima nali na ma e treba pristupati blago i pola o, a oni sami vole uiniti prvi ora . Ne smije ih se zasuti panjom i izljevima osjeaja ili neim iznenaditi. Ljude pa nali na pse moete zagrliti, oni e esto sami uiniti prvi ora jer ao to vole is azivati osjeaje, vole ih i primati. Prirodno, osoba je u veem s ladu sama sa sobom a o moe odravati ravno teu izmeu tih dvaju e strema, ovisno o onima s ojima dolazi u doticaj. I mali smo ne oli o sijams ih maa a, oje imaju dosta pseih ara teristi a. One time simboliziraju sre dnji put, znai ni odvie e strovertne, ni pre omjerno introvertne. Tri planine

Do smo jednom radili, imala sam unutarnje is ustvo ojim mi je po az ano izmjenjivanje dviju fun cija intele ta i emocija. Bila sam svjesna da na unutarnjem planu s aem naprijed i nazad izmeu dvije veli e planine. Kad sam s oila na jednu, vidjela sam da se sas toji od tvrdih i otrih stijena i otrog amenja na oje sam se mogla porezati da sam tu ostala predugo, pa sam zato brzo s oila natrag na drugu planinu. Ot rila sam da je pre rivena dubo im snijegom u oji sam mogla potonuti i u njemu se uguiti da sam tu predugo ostala. Stoga sam pos oila natrag na planinu s otrim amenjem pa ponovno na onu sa snijego m, i ta o naprijed i nazad s jedne na drugu. Ja o sam se umorila i zamolila sam za zn aenje tog is ustva. Po azano mi je da stjenovita planina simbolizira intele t, a ona pre r ivena snijegom emocije, i da se ta dva naina suoavanja situacija izmjenjuju u meni. Tada mi je po azano da pogledam izmeu tih dviju planina. Iznenadila sam se ad sam opazila i treu planinu, i ne pomiljajui da bi se ona tu mogla nala ziti. Nije bila ta o viso a ao druge dvije i ada sam upitala to ona simbolizira, primila sam odgovor da predstavlja stanje znanja niti samo osjeanje niti samo miljenje, ve ono stanje u o jem su oboje zajedno djelatni. Po azano mi je ta oer da se trea planina sastoji od mrtvih tijela elja oje sam otpustila, elja da se ne e stvari dogode a druge ne dogode. Kad sam je p aljivije pogledala, podsjetila me je na oraljni greben oji se sastoji od ostura sitnih mors ih bia. Ta je planina bila pre rasne zelene boje, iarana stotinama lijepih mali h ums ih cvjetova. im sam odluila spustiti se na nju, umjesto da s aem na druge dvije, ot rila sam da sve vie raste, a o ja otputam svoje elje. Vidjela sam da na raju moe dosei do sunca oje j e u naem radu simbol Boje snage, i da se tada moe spojiti s njim u jedno i osloboditi nas

Ljuds i pas na uzici

Jedna moja prijateljica oja ivo dale o, nazove me s vremena na vrijeme traei pomo ada je neto mui. Ta o mi je jednom re la da joj je ne oli o tjedana prije ef obeao puno zanimljiviji posao u veli oj organizaciji u ojoj su oboje radil i. Nije joj to vie spominjao pa je ne oli o puta nazvala njegov ured a o bi provjerila to se dogaa je r ju je stalna neizvjesnost inila nezadovoljnom. Nije odgovorio na njezine pozive, a to ju je jo vie oneraspoloilo. Zato je pitala da li bismo mogli provjeriti to bi jo mogla uiniti. Za vrijeme sesije u ojoj smo radili za druge, na unutarnjem sam planu vidjela svoju prijateljicu i primijetila sam da u jednoj ruci dri neto poput uzice za pse, oju je nestrpljivo povlaila. Pogledala sam uda ta uzica vodi i na njezinu sam raju vidjela ovje a u mjesto psa. Kada je god povu la uzicu, njegova bi se pozornost odvratila od onoga to je radio, i vidjela sam da postaje ivan i ljut. Tada mi je po azano da ona mora ispustiti tu z amiljenu uzicu i predati je svom viso om C, otpustiti je potpuno i zamoliti da joj se po ae to treba uiniti na on toga. Ta o je inila sva og dana i onda nam je javila da ju je taj ovje pozvao i prijateljs i joj se ispriao zbog za anjenja, re avi da je sada spreman razgovarati s njom o svom prijedlogu. Dani su nam mnogi drugi simboli i sli e tije om niza godina ova va naega rada, a stalno ot rivamo nove, a o nam se javljaju novi ljudi. Opisala sam pr imjere za specifine potrebe i probleme a o bih u azala na put onima oje zanima ovaj ra d i oji e doi do daljnjih ot ria. Ponovno istiem da simboli sami po sebi nisu arobni tapii, ve orue oj

Jin Jang Drevni ines i simbol jin-jang moe mnogo pomoi pri uravnoteivanju mu og i ens og aspe ta u osobama oba spola. Osoba oja e ga oristiti upuuje se da zamisli ili vi zualizira a o stoji na tom simbolu oji je nacrtan na zemlji. Lijeva noga treba biti izna d bijele to e na tamnoj strani, a desna noga na tamnoj toci na svijetloj strani. Treba se once ntrirati na traenje ravnotee izmeu to dvoje u sebi.

ZAKLJUAK

se treba upotrebljavati sva odnevno i disciplinirano jesni um utisnula potreba za novim obrascima misli, osjeaja i ponaanja.

a o bi se u nesv

stalnog privlaenja para suprotnosti

oji nas lancima dre vezane za zemlju.

___________________________________________________________________________ U ovoj sam njizi podijelila s itateljima dio uenja, tehni a i simbola oje sam dobivala tije om niza godina. Vrlo brzo na on to sam poela pisati, shvatila sam da ima previe materijala za jednu njigu. Stoga je sva i problem ili aspe t te dodirnut i pri tom je u ljuen najmanji broj sluajeva. Ovaj rad nije o otalo uenje, ve se neprestano razvija i iri, a o ga oristi vie lj udi oji su odluili pogledati u sebe da bi od viso og C potraili odgovor na svoja pita nja. a i do ovo piem, ot rivaju se nove spoznaje, simboli i tehni e. Nadam se da su osnov ni oraci opisani u njizi dovoljno jasni onima oje to zanima, jer samo e im osobni rad s raznim tehni ama dati istins u sli u o tome a o djeluju u sva odnevnom ivotu. Te ada sam poela pisati njigu, shvatila sam da postoje jasno defi nirani oraci i jasan obrazac oji se moe slijediti i prilagoditi potrebama sva e osobe. Slijed ora a moe se mijenjati od osobe do osobe, i to e obino po az ati njezini snovi. A o se unutarnje dijete pojavi u snu prije unutarnjeg neprijate lja, sesija e tei tim redoslijedom. Dogodi li se suprotno, tomu se treba prilagoditi. Osobama oje su imale posebno negativne roditelje, treba dati vjebu stabla ojo m e se povezati s ozmi im roditeljima prije nego to po uaju pre inuti veze s roditelji ma. Vano je stalno oristiti tro ut a o bi se osoba mogla u sva om trenut u savjet ovati s viso im C. A o se osoba dri tog pravila, dobit e upute za ispravan slijed rada. Is reno se nadam da e svi oni oji su njigu do raja proitali i ele sami isproba ti ovu metodu, osjetiti ispunjenje oje sam osjetila i ja, i ostali oji su se ori stili i oriste se njome. Sretna sam to sam toli o toga podijelila s itateljima i nadam se da e se ova meto da sada moi upotrijebiti a o bi pomogla im veem broju ljudi. Preputam to u ru e viso o g C oda le je sve i pote lo, i nadam se da e svi oni oji je ele orist iti, shvatiti da je rije o trajnoj pustolovini prema unutra.

KAZALO ___________________________________________________________________________ Predgovor 4 Uvod 5

Metoda rada 7 Bit rada 9 Priprema za prvu unutarnju sesiju 13 Prva sesija: Ritual puberteta Kidanje veza s jednim roditeljem 18 5. Rad s negativnim roditeljs im arhetipovima 24 6. Pozitivne i negativne roditeljs e osobine 26 7. Povezivanje s unutarnjim ozmi im roditeljima 30 8. Unutarnje dijete 34 9. Animus i anima: mu i i ens i aspe t u eni i mu arcu 40 10. Kidanje ostalih vrsta veza 44 11. Oslobaanje od negativnih sila 49 12. Unutarnji neprijatelj 52 13. Unutarnja ua 55 14. Mandala 57 15. Snovi 62 16. Hodni s vratima 68 17. Smrt i ritual smrti 70 18. Simboli 76

1. 2. 3. 4.

97

Simboli oji se 85 Za ljua 96 Kazalo 97

oriste za negativne emocije