You are on page 1of 215

EUROPSKA EKONOMSKA KOMISIJA UJEDINJENIH NARODA KONFERENCIJA EUROPSKIH STATISTIARA

KONFERENCIJA EUROPSKIH STATISTIARA PREPORUKE ZA POPISE STANOVNITVA I STAMBENOG FONDA U 2010. GODINI

Zajedniki pripremili: Europska ekonomska komisija Ujedinjenih naroda i Statistiki ured europskih drava

Usvojeno na Konferenciji europskih statistiara u junu 2006. godine

UJEDINJENI NARODI ENEVA, 2006.

2 SADRAJ PREDGOVOR UVOD PRVI DIO METODOLOGIJA I TEHNOLOGIJA POPISA Poglavlje I METODOLOGIJA II POPISNE TEHNOLOGIJE U NASTAJANJU DRUGI DIO POPULACIJSKE TEME III IV V VI VII VIII IX X XI XII STANOVNITVO KOJE TREBA POPISATI GEOGRAFSKE ZNAAJKE DEMOGRAFSKE ZNAAJKE EKONOMSKE ZNAAJKE OBRAZOVNE ZNAAJKE MEUNARODNA I INTERNA MIGRACIJA ETNO-KULTURNE ZNAAJKE INVALIDITET ZNAAJKE DOMAINSTVA I PORODICE POLJOPRIVREDA TREI DIO STAMBENE TEME XIII OBJEKTI ZA STANOVANJE, PREBIVALITA I STAMBENA RJEENJA ETVRTI DIO DODACI Dodatak I Lista predloenih sutinskih i nesutinskih tema za popise stanovnitva i stambenog fonda u 2010. godini za zemlje uesnice Konferencije europskih statistiara II Alternativni pristup provoenju popisa III Temeljni principi zvanine statistike u kontekstu popisa stanovnitva i stambenog fonda IV Okvir i implementacija osiguranja kvaliteta V Naini evaluacije popisa VI Obim i izgled programa konsultacija VII Provoenje reklamne i informacione kampanje VIII Osnovni koncepti, terminologija i definicije meunarodne klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja

3 PREDGOVOR Cilj zemalja lanica Konferencije europskih statistiara (CES) 1. Glavni ciljevi Preporuka CES-a za popise stanovnitva i stambenog fonda u 2010. godini su: (i) dati smjernice i pomoi zemljama u procesu planiranja popisa stanovnitva i stambenog fonda; (ii) omoguiti i poboljati uporedivost podataka na regionalnom nivou odabirom sutinskih tema popisa1 i usklaivanjem definicija i klasifikacija. 2. Preporuke definirane u ovome dokumentu zasnovane su na aktivnostima poduzetim od 2004. do 2006. godine u okviru programa rada Konferencije europskih statistiara (pogledajte paragraf 3) i usvojene su na pedeset etvrtoj plenarnoj sjednici Konferencije europskih statistiara odranoj u junu 2006. godine. Preporuke CES-a e se takoer koristiti kao opti okvir provoenja programa Europske unije za popise stanovnitva i stambenog fonda 2011. godine.2 Izrada preporuka CES-a 3. Preporuke CES-a je izradio Statistiki odjel UNECE-a u bliskoj suradnji sa Eurostatom. Metod koji je koriten za izradu preporuka CES-a za 2010. godinu zasniva se na pristupu visokog nivoa uea zemalja lanica, kojima je data mogunost ukljuenja u izradu materijala ili komentiranja prijedloga. Procesom su zajedniki rukovodili UNECE i Eurostat. S ciljem koordiniranja tako obimnog poduhvata, u maju 2003. godine formirana je upravljaka grupa koju je inio veliki broj zemalja lanica uz UNECE i Eurostat. Pored toga, formirano je i 11 radnih grupa sa zadatkom pripreme poglavlja za svako podruje obraeno u publikaciji. Ove radne grupe imale su vou (pogledajte paragraf 4), a inili su ih strunjaci iz cijele regije i iz relevantnih meunarodnih organizacija. Kako bi se svakoj zemlji osigurala mogunost uea u raspravama o sadraju publikacije, organizirani su razni sastanci3 na koje su pozivane sve zemlje lanice Europske ekonomske komisije. Veina je zemalja prisustvovala, a veliki broj njih je poslao pismene prijedloge. Organizatori su posebno zahvalni UNFPA-u i Eurostat-u koji su finansirali uee velikog broja zemalja. Zahvale 4. CES se eli zahvaliti na doprinosu koji je dalo oko 100 strunjaka iz Nacionalnih statistikih instituta, Statistiki odjel Ujedinjenih naroda i druge meunarodne organizacije koje su uestvovale u pripremi preporuka. Posebnu zahvalu CES upuuje Rosemary Bender (Kanada), predsjedavajuoj Upravljake grupe za popise stanovnitva i stambenog fonda, kao i voama radnih grupa: Jaz Keller (SAD), radna grupa za metodologiju popisa
Termin tema odnosi se na predmet o kome e se prikupiti informacije za svaku popisnu jedinicu (osobu, domainstvo, prebivalite ili zgradu). 2 Kada zvanina dokumentacija o popisu stanovnitva i stambenog fonda u Europskoj uniji 2011. godine bude objavljena, bit e je mogue nai na web stranici Eurostat-a: http://www.europa.eu.int/comm/eurostat/ 3 Pogledajte: http://www.unece.org/stats/archive/04.03a.e.htm
1

4 Paul Williams (Australija), radna grupa za tehnologiju popisa Aidan Punch (Irska), radna grupa za geografske znaajke Gabor Rozsa (Maarska), radna grupa za demografske znaajke Werner Haug (vicarska) i Katerina Kostadinova-Daskalovska (Biva jugoslovenska republika Makedonija), radna grupa za migracije i etno-kulturne znaajke Robert Pember (ILO), radna grupa za ekonomske znaajke Richard Morrison (Velika Britanija), radna grupa za obrazovne znaajke Jennifer Madans (Grupa za statistiku o invaliditetu iz Washington City-a), radna grupa o invaliditetu Nico Keilman (Norveka), radna grupa za porodicu i domainstva David Marshall (FAO), radna grupa za poljoprivredu Ian Mt (Velika Britanija), radna grupa za stambeni fond 5. CES se takoer eli zahvaliti na doprinosu sljedeih osoba: Angela Me i Paolo Valente iz Statistikog odjela UNECE-a, Michail Skaliotis, David Thorogood i Gregor Kyi iz Eurostat-a i Pierre Turcotte (Kanada), Ian White (Velika Britanija) i Peter Gardmer koji su editovali tekst preporuka.

5 UVOD Sadraj publikacije 6. Prvi dio publikacije (Prvi dio) predstavlja dva poglavlja o metodologiji i tehnologiji popisa. Cilj poglavlja nije davanje preporuka za odreeni metod ili tehnologiju, nego predstavljanje razliitih pristupa, njihovih prednosti i nedostataka, kao i davanje smjernica zemljama za odabir metoda i tehnologija koje najbolje odgovaraju njihovim uslovima. Ova su poglavlja dopunjena i dodatnim materijalom sadranim u raznim dodacima. 7. Drugi i trei dio publikacije daju prikaz populacijskih tema (Drugi dio) i stambenih tema (Trei dio). Preporuke imaju za cilj opisati razliite teme popisa, relevantne za region, ali ne samo davanjem definicija i standarda nego i analizom njihove relevantnosti i njihovih prednosti u odnosu na druge teme popisa i druge vanpopisne aktivnosti na prikupljanju podataka. Teme su predstavljene u sklopu strukture koja se zasniva na podrujima (demografija, migracija, etno-kulturne znaajke itd.) kako bi se omoguio iri uvid u opis sadraja popisa. 8. Teme su podijeljene na sutinske i nesutinske. Dravama se preporuuje da prikupe informacije vezane za sutinske teme. Nesutinske teme nisu obavezne, a preporuke za te teme su ukljuene u publikaciju kao pomo zemljama koje se ipak odlue da ih ukljue u svoje popise. 9. Ovaj dokument ne ukljuuje tabelarne prikaze niti preporuke za programe vezane za rezultate popisa. Program tabeliranja rezultata popisa razvija Europska unija, a na globalnom nivou Statistiki odjel Ujedinjenih naroda (UNSD). Veza sa Svjetskim programom UN-a za 2010. godinu 10. Proces pripreme preporuka CES-a odvijao se paralelno sa procesom koji je doveo do revizije Principa i preporuka za populacijske i stambene popise Ujedinjenih naroda, koji obuhvataju sve svjetske regione, a usvaja ih Statistika komisija Ujedinjenih naroda na poetku svake popisne dekade kao osnovni meunarodni standard i smjernice (izmijenjeni principi i preporuke za popise koji se trebaju obaviti 2010. godine trebali bi biti usvojeni u 2007. godini). Ove preporuke se esto nazivaju Svjetskim preporukama za popis. Ova istodobnost procesa omoguila je blisko i direktno meudjelovanje i razmjenu iskustava i miljenja u toku procesa. Shodno tome, zemljama se preporuuje da koriste ova dva niza preporuka na meusobno dopunjujui nain. Preporuke CES-a odraavaju realnost i specifinost zemalja uesnica CES-a i mogu prilagoditi rad na svjetskom nivou specifinim potrebama regiona gdje su zemlje manje razliite. U principu, ova dva niza preporuka su meusobno sukladna, ali su Svjetske preporuke ireg opsega dok su CES preporuke odreenije u koritenju nekih definicija i klasifikacija. 4

Pogledajte: http://unstats.un.org/unsd/globalcensusforum/

6 11. U vrijeme pripreme ove publikacije, Statistiki odjel Ujedinjenih naroda (UNSD) je bio u fazi izrade programa tabeliranja na svjetskom nivou. U sklopu ovoga programa tabeliranja bit e definirane sutinske teme. ine se napori na usklaivanju liste sutinskih tema prikazanih u ovoj publikaciji sa onima iz svjetskih preporuka. Meutim, izgleda da e manje razlike ipak ostati zbog razliitih potreba CES regije.

7 PRVI DIO: METODOLOGIJA I TEHNOLOGIJA POPISA Poglavlje I Uvod 12. Poglavlje I daje irok prikaz metodologije predloene za popise stanovnitva i stambenog fonda 2010. godine u regionu Europske ekonomske komisije (ECE). Ono obrauje ciljeve popisa kao i metodoloka pitanja povezana sa razliitim fazama popisa. Vie detalja moe se pronai u UN-ovim Principima i preporukama za popise stanovnitva i stambenog fonda (revizija broj 2)5. Nakon ovog poglavlja, dodano je i novo poglavlje o popisnim tehnologijama u nastajanju, u kome se razmatraju neke tehnologije koje se nisu obino koristile u popisima stanovnitva, ali koje danas neke zemlje lanice ozbiljno istrauju. Poglavlja u prvom dijelu opisuju kako zemlje provode popise. Iako ova poglavlja nisu napravljena tako da daju preporuke, ona ipak daju neke smjernice. Ciljevi popisa Uloga u nacionalnim statistikim sistemima 13. Ciljevi popisa specifini su za pojedine zemlje i razlikuju se sukladno lokalnim uslovima. Njegova jedinstvena uloga zavisi od zahtjeva postojeih statistika u nekoj zemlji i od sadraja i strukture postojeih statistikih sistema. 14. Popisi stanovnitva i stambenog fonda predstavljaju osnov za prikupljanje podataka o broju i znaajkama populacije jedne zemlje. Popis stanovnitva i stambenog fonda je dio cjelokupnog nacionalnog statistikog sistema, koji moe ukljuivati i druge popise (na primjer poljoprivredni), ispitivanja, registre i administrativne spise. Oni, u redovnim intervalima, daju referentne mjere za brojanje stanovnitva na nacionalnom i lokalnom nivou. Za neka manja geografska podruja ili populacijske pod-grupe, oni mogu predstavljati jedini izvor informacija o odreenim socijalnim, demografskim i ekonomskim znaajkama. U mnogim zemljama, popis takoer predstavlja jedinstven izvor za razvoj okvira uzorkovanja. 15. U julu 2005. godine, Ekonomsko i socijalno vijee Ujedinjenih naroda (ECOSOC) usvojilo je rezoluciju6 koja podstie zemlje lanice da provedu popis stanovnitva i stambenog fonda i da objave rezultate popisa kao osnovni izvor informacija za mala podruja, nacionalno, regionalno i meunarodno planiranje i razvoj; i da domaim partnerima, kao i Ujedinjenim narodima i drugim relevantnim meunarodnim organizacijama, omogue pristup rezultatima popisa, to bi im pomoglo u izradi studija o stanovnitvu, okoliu i drutveno-ekonomskim razvojnim pitanjima i programima.
5

METODOLOGIJA

Pogledajte: www.un.org/esa/coordination/ecosoc/Principles and Recommendations for Population and Housing Censuses, United Nations, New York, 2006. Takoe pogledajte: http://unstats.un.org/unsd/demographic/sources/census/default.aspx. 6 Rezolucija ECOSOC-a broj 2005/13. Pogledajte: http://www.un.org/docs/ecosoc

16. Neke se zemlje, pri izradi populacijskih i stambenih statistika, oslanjaju na registre. U ovim zemljama postoji mogunost integriranog sagledavanja situacije u zemlji zbog meusobnog povezivanja socijalnih, demografskih i ekonomskih znaajki. Nestatistika uloga popisa (posljedice i rizici) 17. Jedan od temeljnih principa zvanine statistike kae da pojedinane podatke koje prikupljaju statistike agencije.....treba koristiti iskljuivo za statistike svrhe 7. I dok bi upotreba rezultata popisa za administrativne svrhe znaila povredu ovog temeljnog principa, neke zemlje koriste infrastrukturu za provoenje popisa ne samo za prikupljanje popisnih statistikih informacija, nego i za prikupljanje informacija o pojedincima i domainstvima radi stvaranja ili aktueliziranja registara stanovnitva. Zemlje koje na ovakav nain koriste popis trebale bi: (a) jasno objasniti ispitanicima dvojnu svrhu popisnih aktivnosti i da e informacije prikupljene u toku popisa ostati tajne i biti koritene samo za statistike svrhe; (b) koristiti dva odvojena upitnika za ove dvije svrhe; (c) osigurati postojanje zasebnog zakonskog okvira za svaku operaciju; i (d) dati u zadatak posebnoj agenciji (razliitoj od nacionalnog statistikog ureda) da aktuelizira informacije potrebne za administrativne svrhe. Definicije, osnovne znaajke i faze popisa Osnova 18. Definicija popisa se tradicionalno zasniva na osnovnim znaajkama individualnog popisivanja, na istodobnosti, univerzalnosti i definiranoj periodinosti. U nekoliko zadnjih godina, pojavili su se razliiti metodi u regiji Europske ekonomske komisije (ECE), te je popis poprimio iri koncept. U nekim je zemljama tradicionalni metod, zasnovan na popisivanju svih pojedinaca na licu mjesta, zamijenjen upotrebom podataka iz administrativnih registara. U zadnje se vrijeme prioritet univerzalnog popisivanja pojedinaca i njihovih znaajki pomjerio ka potrebi za eim prikupljanjem relevantnijih podataka za cjelokupnu populaciju i za najmanja lokalna podruja. U dananje vrijeme, zajednika se definicija popisa stanovnitva i stambenog fonda u ECE regionu vie zasniva na ishodu nego na metodologiji. Definicija 19. Popis stanovnitva se definira kao operacija koja proizvodi, u pravilnim intervalima, zvanino prebrojavanje (ili referentnu vrijednost) stanovnitva na teritoriji neke zemlje i na njenim najmanjim geografskim pod-teritorijama, kao i informacije o odreenom broju demografskih i socijalnih znaajki ukupne populacije. Ova operacija ukljuuje proces prikupljanja (putem popisivanja ili preuzimanja informacija iz registara) i spajanja pojedinanih informacija, evaluaciju, objavljivanje informacija i analizu demografskih,
7

Pogledajte Dodatak III

9 ekonomskih i socijalnih podataka. U cilju planiranja i provedbe ekonomskih i socijalnih razvojnih politika, administrativnih aktivnosti ili naunog istraivanja, neophodno je imati pouzdane i detaljne podatke o broju, rasporedu i sastavu stanovnitva. Popis stanovnitva je primarni izvor ovih osnovnih referentnih statistika, koji pokriva nastanjeno stanovnitvo, ali i beskunike i nomadske grupe. Podaci iz popisa stanovnitva mogu se ponekad statistiki prikazivati i analizirati za razliite geografske jedinice, poevi od zemlje kao cjeline pa sve do pojedinih malih lokaliteta ili gradskih blokova. 20. Popis stambenog fonda definira se kao operacija koja proizvodi, u pravilnim intervalima, zvanino prebrojavanje (ili referentnu vrijednost) svih stambenih jedinica i njihovih stanovnika na teritoriji neke zemlje i u njenim najmanjih geografskim podteritorijama, kao i informacije o odreenom broju karakteristika stanovanja. Ova operacija ukljuuje proces prikupljanja (putem popisivanja i preuzimanja informacija iz registara) i spajanja informacija vezanih za stanovanje, kao i evaluaciju, objavljivanje informacija i analizu podataka vezanih za objekte za stanovanje i njihove stanovnike. Popis mora obezbijediti informaciju o fondu stambenih jedinica, kao i informaciju o strukturalnim znaajkama i opremi bitnim za odravanje privatnosti i zdravlja i za razvoj normalnih uslova za ivot porodice. 21. Popis stanovnitva i stambenog fonda je proces koji istovremeno proizvodi informacije vezane za stanovnitvo i informacije vezane za stambeni fond, kao to je gore opisano. Prednost ove operacije je prikupljanje informacija o dvije sfere (stanovnitvo i stambeni fond) uz upotrebu istog procesa popisivanja. Vezano za popis stanovnitva, popis stanovnitva i stambenog fonda moe takoer pruiti informaciju o ivotnim uslovima populacije. Ishodi popisnog procesa, povezani sa cjelokupnim stanovnitvom i stambenim fondom, su nezamjenjivi pri pruanju statistikih podataka, zasnovanih na univerzalnim osnovama, o populaciji, porodici, domainstvu i stambenoj situaciji za mala podruja i za populacijske pod-grupe. Znaajke stanovnitva ukljuuju geografske, demografske, socijalne, ekonomske, porodine znaajke i znaajke domainstva. Za mnoge zemlje su rezultati dobijeni putem popisa od vitalnog znaaja za pruanje takvih informacija, obzirom da je popis jedini dostupni izvor i ne postoje druge ostvarive alternative. Osnovne odlike popisa stanovnitva i stambenog fonda 22. Osnovne odlike po kojima se popis stanovnitva i stambenog fonda razlikuje od drugih oblika prikupljanja podataka u ECE regionu su: (a) Pojedinano popisivanje Prikupljaju se informacije o svakoj popisanoj osobi, tako da je mogue odvojeno biljeiti njihove znaajke. Ovo se takoer odnosi na popis stambenog fonda. To nam omoguava unakrsno klasificiranje raliitih znaajki i dobijanje podataka za vie znaajki. (b) Istodobnost Informacije dobijene popisom o pojedincima ili stambenom fondu treba da se odnose na tano definirane i jedinstvene referentne periode. Bilo bi idealno istodobno prikupljati

10 podatke o svim pojedincima i objektima za stanovanje. Meutim, ukoliko se podaci ne prikupljaju istodobno, potrebno ih je prilagoditi tako da se konani podaci odnose na isti referentni period. (c) Univerzalnost Popis stanovnitva i stambenog fonda treba dati podatke o ukupnom broju osoba, domainstava i stambenih jedinica unutar jasno definirane teritorije neke zemlje. Pobrojavanje stanovntva (ili odreivanje referentne vrijednosti) treba ukljuiti svaku osobu koja ivi na definiranoj teritoriji neke zemlje. Podatke dobijene brojanjem osnovnih jedinica prilikom popisa potrebno je potvrditi putem nezavisne provjere pokrivenosti. (d) Podaci o malim podrujima Popis treba pruiti podatke o broju i znaajkama stanovnitva i stambenog fonda za najmanja geografska podruja u nekoj zemlji i za male grupe stanovnitva, a u skladu sa zatitom osobne tajnosti podataka. (e) Definirana periodinost Popis treba provoditi u pravilnim intervalima s ciljem dobijanja niza uporedivih informacija utvrenim redoslijedom. Preporuuje se provoenje popisa najmanje svakih deset godina. Strateki ciljevi i kretiriji za odabir tema popisa 23. Obzirom na trokove i ukljuivanje ogromnog broja stanovnitva, sadraj i metode provoenja popisa moraju se paljivo istraiti kako bi se osiguralo da su svi aspekti prikupljanja i objavljivanja rezultata sukladni najviim standardima relevantnosti, kvaliteta, tajnosti, privatnosti i moralnosti. O sadraju popisa treba odluiti razmatrajui sljedee: (i) potranju za podacima na nacionalnom i lokalnom nivou, (ii) dostupnost podataka iz drugih statistikih izvora, (iii) ogranienja vezana za prikupljanje podataka kada je mogue postaviti samo ogranien broj pitanja na neku temu, kao i ogranienja vezana za osjetljive ili sloenije teme koje zahtijevaju proirene upitnike, a mogue je provesti samo djeliminu specijaliziranu obuka popisivaa. 24. Svaka tema popisa treba zadovoljavati neke kljune kriterije vezane za zahtjeve korisnika: (a) postoji jaka i jasno definirana potreba korisnika za temom; (b) nema drugog naina, osim popisa, za prikupljanje podataka o toj temi; (c) potrebni su podaci o nekoj temi za manju grupu stanovnitva i/ili na malom geografskom nivou; (d) tema je od velikog nacionalnog znaaja i relevantna na lokalnom nivou; (e) oekuje se da e se podaci o temi koristiti za multivarijantne analize zajedno sa drugim temama popisa; i (f) sadraj se drastino ne razlikuje od prethodnih popisa a, gdje je to primjereno, nova ili modifikovana tema jo uvijek moe obezbijediti usporedbu sa prethodnim popisima.

11 25. Zahtjeve korisnika za podacima treba izbalansirati sa velikim brojem drugih faktora prilikom donoenja odluke o ukljuivanju tema u popis. Neka tema NE treba biti ukljuena u popis ukoliko: (a) je ta tema osjetljiva ili potencijalno nametljiva, ili ako, za dobijanje ispravnih odgovora, zahtijeva duga objanjenja ili uputstva; (b) tema stavlja prevelik teret na ispitanike, ili trai informacije koje nisu trenutno poznate ili kojih se ljudi vjerovatno ne sjeaju tano; (c) tema pita za miljenje ili stajalite o neemu; ili (d) je vjerovatno da e tema donijeti vee probleme u kodiranju ili pretjerano obimnu obradu ili da e znatno poveati ukupni troak popisa. 26. Uz ove faktore, popis treba gledati kao aktivnost koja se izvodi iskljuivo iz statistikih razloga, a shodno tome, ne treba ga koristiti za prikupljanje podataka koji e svjesno promovirati politike ili sektake grupe ili e sponzorirati posebne ciljeve. 27. Prilikom optimiziranja ogranienog prostora u upitnicimia, forma i sadraj pitanja e esto biti vaan faktor prilikom odluivanja da li e se odreeni podaci prikupljati ili ne. 28. Ukljuivanje nove teme treba uvijek testirati kako bi se osiguralo uspjeno prikupljanje i izrada pouzdanih rezultata. U principu, popis stanovnitva i stambenog fonda treba posmatrati kao integrirani program prikupljanja podataka s ciljem pruanja opsenih statistikih informacija za ekonomsko i socijalno razvojno planiranje, za administrativne svrhe, za procjenu uvjeta u ljudskim nastambama, za istraivanje, za komercijalne i druge svrhe. Vrijednost popisa stanovnitva i popisa stambenog fonda se poveava ukoliko se njihovi rezultati mogu iskoristiti zajedno sa rezultatima drugih istraivanja. 29. Lista predloenih tema navedena je u Dodatku I. Lista je podijeljena na sutinske i nesutinske teme i odraava preporuke sadrane u poglavljima III do XIII. Sutinske teme su one za koje se smatra da su od osnovnog interesa i vrijednosti za zemlje uesnice CES-a, te se preporuuje da te zemlje pokriju ove teme u svojim popisima stanovnitva i stambenog fonda 2010. godine. Nesutinske teme su one koje zemlje mogu izabrati na osnovu svojih nacionalnih prioriteta. Kriteriji za odabir ovih tema dati su u paragrafu broj 24. Neke su teme oznaene kao izvedene teme. Izvedene teme su one teme za koje se informacije dobijaju iz drugih tema, te se, prema tome, ne moraju posebno prikupljati. Izvedene teme su openito navedene nakon tema iz kojih su izvedene, a oznaene su slovima u kurzivu. Faze popisa 30. Popisi u kojima se vri popisivanje na terenu nisu ujednaeni u CES zemljama, ali imaju neke osnovne zajednike elemente. U principu, operacije popisa mogu se podijeliti u sedam faza koje nisu potpuno hronoloki odvojene niti meusobno iskljuive: ukljuivanje partnera, pripremni rad (ukljuujui testiranje i unajmljivanje agencija za pojedine poslove), popisivanje, obrada podataka, objava rezultata, evaluacija pokrivenosti

12 i analiza rezultata. Vano je primijeniti odgovarajue strategije za osiguranje kvaliteta (pogledajte paragrafe 69-77) u svim ovim fazama kako bi se osiguralo da svi aspekti kvalitete podataka (njihova relevantnost, tanost, pravovremenost, pristupanost, objanjivost, usklaenost) budu uzeti u obzr kao i da je svaki izbor nainjen u svim fazama popisa zapravo najbolji kompromis koji odgovara cilju. Veza izmeu popisa i ispitivanja uzoraka 31. Dok su popisi stanovnitva postojali jo prije 6000 godina, to se moe vidjeti iz glinenih ploica pronaenih u drevnom Babilonu, historija modernih popisa se moe pratiti unazad do sredine 17. stoljea. Uzorkovanje je, pak, mnogo novija tehnika koja poinje tek prije tri etvrtine stoljea. 32. Popisi su zaeti kao obino prebrojavanje ljudi. Tokom godina, njihova veliina i opseg su rasli zbog zahtjeva za informacijama iz drugih oblasti socijalnog i ekonomskog ivota, a ne samo osnovnih demografskih znaajki. Shodno tome, kako su se pojavljivale nove teme, tako se javljao pritisak da se postavlja sve vie pitanja u popisu. Dozvoljavanje prevelikog broja pitanja moe rezultirati pretjerano velikim popisnim upitnicima. Time se dovodi u pitanje kvalitet svih prikupljenih informacija. I zaista, prednosti istodobnog istraivanja nekoliko razliitih tema mogu, donekle, biti praene dodatnim optereenjem ispitanika i popisivaa, a koji je uzrokovan poveanim brojem informacija koje se moraju istodobno skupiti.8 Upotreba kratkih i dugih upitnika 33. Kako bi se smanjilo optereenje za ispitanike u sluaju velikog broja popisnih tema, prikupljanje podataka moe ukljuivati kratke upitnike (u kojima bi bila samo odreena pitanja) i duge upitnike (sa vie pitanja o odreenim temama). Duge bi upitnike ispunjavali samo za uzorke prebivalita, domainstava i osoba. 34. Koritenje dugih i kratkih upitnika omoguuje prikupljanje vie informacija, a da pri tome planiranje, obuavanje i operacije na terenu ostaju relativno jednostavne, a trokovi pod kontrolom. Meutim, imajui u vidu stalno poveanje zahtjeva za informacijama, ova strategija moe dovesti do novih kompromisa obzirom da broj pitanja u dugim upitnicima ne moe dalje rasti iz ve navedenih razloga. Ukoliko bi istodobnost postala glavni princip popisa, zemlje bi mogle razmotriti prikupljanje podataka kroz kratke upitnike i vie dugih upitnika (sa vie pitanja o jednoj ili vie odreenih tema), a svaki bi dugi upitnik bio ispunjavan za poseban uzorak domainstava ili ljudi. Meutim, koritenje veeg broja upitnika je kompleksno u smislu praenja upitnika i vrjednovanja rezultata u odnosu na ukupno stanovnitvo. Ono takoer postavlja ogranienja za multivarijantne analize.

Principi i preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda, Ujedinjeni narodi, New York, 2006.

13

Popis kao referentna taka i okvir 35. Vrijednost popisa stanovnitva i stambenog fonda poveava se ukoliko se njihovi rezultati mogu dovesti u vezu sa rezultatima drugih oblika prikupljanja podataka. Ti bi oblici mogli uzeti nain koritenja popisnih podataka kao osnovu za uporedbu statistika iz istog podruja ili kao izvor informacija potrebnih za provoenje drugih statistikih istraivanja. Tako se moe, na primjer, pruiti statistiki okvir za druga ispitivanja uzoraka ili za poljoprivredni popis. Popis stanovnitva je takoer vaan za pravljenje populacijskih procjena koje se koriste za izraunavanje sutinskih vrijednosti iz podataka u civilnom registru. Uz sve to, ovi popisi su i glavni izvor podataka za zvanine kompilacije socijalnih pokazatelja, a posebno o temama koje se obino vrlo sporo mijenjaju tokom vremena. 36. Prema tome, svrha se kontinuiranog i koordiniranog programa prikupljanja i grupisanja podataka moe najbolje ostvariti ukoliko se veza izmeu popisa stanovnitva, popisa stambenog fonda i drugih statistikih istraivanja razmotri u fazi planiranja popisa i ukoliko se omogue mehanizmi za zajedniko koritenje popisa i popisnih rezultata u vezi sa takvim istraivanjima. 37. Sutinski sastojak kreiranja uzorka je postojanje potpunog, tanog i aktueliziranog okvira za uzorkovanje. Okvir za uzorkovanje se sutinski definira kao neto to sadri materijale iz kojih se bira uzorak. To moe biti lista struktura, adresa, domainstava ili osoba. Popis se moe koristiti radi stvaranja bilo kojeg od dvije vrste okvira ili oba. I doista, mnoge zemlje koriste popis za takve svrhe. Okvir za popis je skoro uvijek polazna taka za kreiranje ispitivanja uzoraka domainstava. 38. Vano je shvatiti da e svaki popis pa ak i onaj star samo jednu ili dvije godine biti zastario i nee biti pogodan kao okvir. U takvim je sluajevima kljuno aktueliziranje popisnog okvira trenutnim informacijama sa terena ili iz administrativnih spisa prije nego se on iskoristi kao okvir za ispitivanje uzoraka domainstava. 39. Broj stanovnitva i domainstava za neko podruje, preuzet iz popisa, je veoma koristan podatak pri odreivanju mjerila veliine kod izbora jedininih uzoraka u prvoj ili drugoj etapi, kao i pri pravljenju raznih slojevitih ema. Kad god popis pokriva socioekonomske informacije, one se mogu koristiti za dopunu slojevitih ema. Ispitivanja izmeu dva popisa 40. Bez obzira da li su podaci o velikom broju tema skupljeni istodobno ili ne, namee se potreba za provoenjem kontinuiranih programa ispitivanja uzoraka domainstava izmeu dva popisa, a uzrokovana je brzinom promjena veliine i drugih znaajki stanovnitva i potranjom za dodatnim detaljnim podacima o socijalnim, ekonomskim i stambenim znaajkama, a koje podobno prikupljatie u okviru pravog popisa.

14 41. Popis stanovnitva i stambenog fonda moe pruiti okvir za nauno kreiranje uzoraka u vezi sa takvim ispitivanjima; istodobno, on daje referentne podatke pri procjeni smisla cjelokupnih rezultata ispitivanja, a takoer i referentne vrijednosti za mjerenje promjena u znaajkama koje su ispitane u oba sluaja. Kako bi se omoguila uporedba rezultata popisa i ispitivanja, definicije i klasifikacije bi trebale biti to slinije, a da pri tom ostanu sukladne pojedinanim ciljevima svakog od ovih istraivanja. Odnos izmeu popisa stanovnitva i stambenog fonda i poljoprivrednog popisa 42. Dok su popis stanovnitva i popis stambenog fonda u bliskoj vezi, njihov odnos sa poljoprivrednim popisom je slabije definiran. Meutim, kao rezultat sve vee integracije programa prikupljanja podataka, povezanost popisa stnovnitva i stambenog fonda sa poljoprivrednim popisom je danas mnogo jaa nego ranije, a zemlje sve vie razmatraju nove naine jaanja ove povezanosti. 43. Jedan problem u povezivanju ova dva popisa je to oni koriste razliite popisne jedinice. Popisna jedinica u poljoprivrednom popisu je poljoprivredni posjed, a to je tehno-ekonomska jedinica poljoprivredne proizvodnje, dok je popisna jedinica u popisu stanovnitva domainstvo i pojedinac unutar domainstva. Meutim, u mnogim zemljama u razvoju, veina aktivnosti poljoprivredne proizvodnje se zapravo deava u okviru domainstva, a domainstva i poljoprivredni posjedi su vrlo blisko povezani, a esto se radi o istoj jedinici. Za takve je zemlje posebno bitno uspostaviti vezu izmeu ova dva popisa. 44. Poljoprivredni popis prikuplja razne podatke vezane za domainstvo/pojedinane podatke za lanove domainstva poljoprivrednog posjednika. Svjetski program za poljoprvredni popis9 preporuuje prikupljanje podataka o veliini domainstva i ogranienih podataka o demografskim znaajkama i ekonomskoj aktivnosti lanova posjednikovog domainstva, a takoer i ogranienih informacija o osobama zaposlenim na posjedu. Korisnici mogu smatrati neke podatke o poljoprivrednom radu iz poljoprivrednog popisa relevatnijim od onih iz popisa stanovnitva, jer popis stanovnitva obino istrauje samo osnovnu ekonomsku aktivnost neke osobe tokom kratkog perioda, a ovo ne mora pokazati aktivnosti osoba koje sezonski, ili dio radnog vremena, rade u poljoprivredi. S druge strane, popis stanovnitva daje podatke o zaposlenosti u poljoprivredi i poljoprivrednom stanovnitvu koji se ne mogu nai u poljoprivrednom popisu, obzirom da on pokriva samo domainstva povezana sa poljoprivrednim posjednicima. Korisnici podataka o poljoprivredi e trebati i podatke iz poljoprivrednog popisa i one iz popisa stanovnitva kako bi dobili potpunu sliku. 45. Pri planiranju popisa stanvnitva i stambenog fonda potrebno je istraiti svaku mogunost povezivanja ovog popisa sa poljoprivrednim popisom. Postoji nekoliko naina za ovo. Definicije iz popisa stanovnitva i stambenog fonda bi trebale biti sukladne onima iz poljoprivrednog popisa, tako da se omogui smislena uporedba podataka iz ta dva popisa. Popis stanovnitva i stambenog fonda moe takoer biti koristan u pripremi
9

FAO Statistika razvojna serija, broj 11 (Rim, 2005)

15 poljoprivrednog popisa, i to kroz razgranienje popisnih podruja, pripremu okvira za poljoprvredni popis ili, ukoliko je to mogue, kreiranje uzoraka. 46. Pri planiranju nacionalnog programa popisa, potrebno je razmotriti mogunost prikupljanja dodatnih poljoprivrednih informacija u sklopu popisa stanovnitva i stambenog fonda, ime bi se pomogla priprema okvira poljoprivrednih posjeda u sektoru domainstava za neki sljedei poljoprivredni popis. Ovo se moe uraditi kroz predpopisni kartografski rad i/ili izlistavanje ili pak dodavanjem jednog pitanja u popisni upitnik. U zadnjem sluaju, potrebno je, na nivou domainstva, dodati jedno pitanje o tome da li bilo koji lan domainstva ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. Umjesto toga, mogue je prikupiti podatke na nivou pojedinca s ciljem identificiranja osoba koje se bave poljoprivrednim aktivnostima tokom dueg perioda, na primjer tokom jedne godine. Ove nove stavke su ukljuene u preporuke za nesutinske teme (vidi Poglavlje XII). Ukoliko zemlje odlue prihvatiti ovakav pristup koritenja popisa stanovnitva i stambenog fonda za uspostavljanje okvira za poljoprivredni popis, potrebno je sinhronizirati poljoprivredni popis sa popisima stanovnitva i stambenog fonda i provesti ga to prije nakon ova dva popisa, dok je uspostavljeni okvir jo uvijek aktuelan. 47. Potrebno je takoer istraiti mogunost povezivanja podataka o stanovnitvu i poljoprivredi. Ovo bi moglo znatno uveati analitiku vrijednost ova dva skupa podataka i donijeti utede u trokovima prikupljanja podataka. Mnogi od podataka vezanih za demografiju i aktivnosti prikupljenih u popisu stanovnitva se takoer prikupljaju i u poljoprivrednom popisu. Ako bi se podaci iz ta dva popisa mogli povezati, podaci se ne bi vie morali ponovo prikupljati u okviru poljoprivrednog popisa. 48. Neke zemlje provode prikupljanje podataka u okviru popisa stanovnitva i poljoprivrede kroz zajednike operacije na terenu. Obino svaki popis zadrava svoj identitet i koristi vlastite upitnike, ali su operacije na terenu sinhronizirane tako da isti popisivai mogu istodobno prikupljati podatke za oba popisa. Ponekad se ova dva popisa spajaju u jedan. Ovo moe imati dosta prednosti, ali se mora paljivo razmotriti uticaj koji bi to imalo na operacije na terenu i na kvalitet podataka. Metodoloki pristupi u ECE regionu 49. Postoje etiri osnovna pristupa provoenju popisa zasnovana na metodima prikupljanja podataka: (a) tradicionalni metod univerzalnog popisivanja zasnovan na operacijama na terenu u datom trenutku, sa iscrpnim skupom svih znaajki ili sa iscrpnim skupom osnovnih znaajki kombinovanim sa prikupljanjem odreenih znaajki samo za uzorak (dugi/kratki upitnik); (b) tradicionalno popisivanje sa godinjim aktueliziranjem znaajki na bazi uzoraka; (c) metoda koritenja registara i drugih administrativnih izvora; i (d) kombiniranje registara i drugih administrativnih izvora sa ispitivanjima (potpuno popisivanje ili ispitivanje uzoraka).

16 50. Ovi, i drugi pristupi, kao to su kombinacija metoda zasnovanih na registrima i tradicionalnih metoda, kao i kontinuirani popis, opisani su u Dodatku II. Neophodni uvjeti, prednosti i nedostaci, posljedice za pojedine faze popisa i posljedice za sadrinu popisa obraene su za svaki ovaj pristup. 51. Registri i drugi administrativni izvori su alternativa tradicionalnom popisu ukoliko sadre relevantne teme, koriste sline definicije i klasifikacije i pokrivaju cjelokupnu populaciju. Sama ispitivanja uzoraka ne mogu dati podjednake podatke, ali se mogu koristiti u kombinaciji sa popisom ili dopunjavati informacije iz popisa o odreenim temama. 52. Postoje i drugi alternativni pristupi tradicionalnim popisima stanovnitva i stambenog fonda i popisima zasnovanim na registrima, koji moda ne zadovoljavaju sve sutinske karakteristike popisa, ali imaju za cilj pruiti sveobuhvatan skup statistikih informacija slinih onima koje se mogu dobiti tradicionalnim pristupima i onim zasnovanim na registrima. 53. Bez obzira koji se metod prikupljanja/davanja podataka koristi, potrebno je uzeti u obzir irok spektar pitanja kao to su: (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) (i) potrebe korisnika; kvalitet podataka; kompletnost rezultata; zatita podataka i sigurnost; uporedivost rezultata meu zemljama i tokom vremena; optereenje za ispitanike; pravovremenost rezultata; finasijske i politike implikacije; i razumijevanje i prihvatanje od strane javnosti.

54. Rezultati upitnika o popisima stanovnitva i stambenog fonda, poslanog zemljama lanicama ECE-a u proljee 2004. godine, pokazuju pomak od tradicionalnog pristupa popisu, koji je veina zemalja usvojila u popisima 2000. godine (a koji je detaljno protumaen u Principima i preporukama za popise stanovnitva i stambenog fonda Ujedinjenih naroda) ka poveanom koritenju administrativnih registara, samih ili dopunjenih informacijama iz upitnika i ispitivanja. Iako ga veina zemalja jo uvijek namjerava provesti, deset zemalja manje nego prije planira provesti tradicionalni popis stanovnitva u 2010. godini. 55. Od zemalja koje odbacuju tradicionalni pristup, veina planira koristiti postojee administrativne registre upotpunjene informacijama dobijenim ispitivanjima ili zasnovanim na upitnicima. 56. ak i meu zemljama koje planiraju nastaviti sa ovim, u osnovi, tradicionalnim pristupom, nekoliko ih je najavilo da e uvesti znaajne metodoloke izmjene kojima e

17 se omoguiti koritenje dodatnih izvora administrativnih podataka s ciljem kreiranja informacija koje e pomoi konvencionalno popisivanje. 57. Veina e zemalja nastaviti prikupljatie informacije za pojedince i za mjesta stanovanja kroz zajedniku operaciju. 58. Oekuje se da e 2010. godine biti otprilike isti omjer popunjavanja upitnika iz pomo popisivaa i samostalno od strane ispitanika kao i omjer iz popisa provoenih u 2000. godini. I dalje e naglasak biti na prikupljanju podataka od strane popisivaa u odnosu na slanje i vraanje upitnika potom. Meutim, veliki broj zemalja je objavio da razmatraju upotrebu interneta kao jednog od naina prikupljanja podataka u sljedeem popisu (pogledajte paragrafe 119-125 u Poglavlju II). Koritenje interneta ili drugih novih tehnologija prikupljanja podataka, kao to su runi aparati (pogledajte paragrafe 130-134 u Poglavlju II) moe donijeti utede za neke zemlje. Tajnost i sigurnost Principi tajnosti 59. Popis prikuplja informacije o svakoj osobi i domainstvu u zemlji. U upotrebi rezultata nisu interesantne injenice o samim pojedincima. Njegova je svrha dati statistike podatke o drutvu i grupama unutar drutva kao cjeline. Javnost stoga ima pravo oekivati, i treba je uvjeriti u to, da e osobne informacije date u povjerenju biti potovane. Imena, adrese, identifikacijski brojevi trebaju biti odvojeni od drugih podataka u to ranijoj fazi popisnog procesa i ne smiju se objavljivati, tako da rezultati popisa ne sadre nikakve osobne identifikatore. Zahtjev za tajnou podataka proima cijeli proces popisa, poevi od zatite ispunjenih upitnika na terenu i tokom obrade, pa sve do zatite informacija sadranih u javno objavljenim rezultatima popisa. 60. Potrebno je uvjeriti javnosti da e agencija za provoenje popisa, i svaka osoba zaposlena od strane te agencije, ili osoba koja agenciji prua neke usluge vezane za provoenje popisa, tretirati sve date informacije na strogo povjerljiv nain. Mnoge zemlje imaju domae zakonodavstvo koje titi takve informacije kroz specifine popisne zakone ili kroz uoptene zakone vezane za zatitu podataka i slobodu informacija. 61. Sljedee je dodatne principe potrebno slijediti pri radu sa informacijama dobijenima u toku popisa: (a) Samo osobe koje nadgleda popisna agencija, ili izvritelji koji obavljaju posao u njeno ime, trebaju imati pristup osobnim informacijama iz popisa; (b) Ispunjene formulare potrebno je prikupiti ili poslati natrag na takav nain da se ne odaju informacije drugim osobama. Pored toga, pojedini lanovi domainstva bi trebali, ukoliko to ele, dati osobne podatke na odvojenom upitniku, tako da ti podaci nisu dostupni drugim lanovima domainstva ili ustanove, niti popisivaima.

18 (c) Svi lanovi popisne agencije, kao i vansjki suradnici koji izvravaju popisne poslove za tu agenciju, trebaju dobiti jasna uputstva, a od njih treba zahtijevati da potpiu pravnu obavezu o tajnosti. Oni mogu biti krivino gonjeni u sluaju krenja tog zakona. (d) Potrebno je zahtijevati posebnu fiziku sigurnost popisnih dokumenata koji sadre osobne podatke a u posjedu su popisne agencije, osoblja na terenu ili ovlatenih zastupnika, a, ukoliko se smatra neophodnim, potrebno je nezavisno provjeriti da li se ona sprovodi. (e) Kompjuterski sistemi za obradu popisnih podataka trebaju imati jaku zatitu s ciljem sprjeavanja neovlatenog pristupa informacijama. (f) Kod objavljivanja rezultata popisa potrebno je poduzeti sve mogue korake kako bi se sprijeilo nenamjerno otkrivanje informacija o pojedincima i domainstvima. Posebne mjere opreza treba primijeniti kod statistikih rezultata za manja podruja. Mjere kojima se obezbjeuje kontrola otkrivanja informacija ukljuuju neke od sljedeih procedura, ili sve njih: (i) Ograniavanje broja kategorija po kojima se neki rezultat moe klasificirati, kao na primjer spajanje vie dobnih grupa umjesto navoenja samo jednog godita; (ii) Kada je broj osoba ili domainstava u nekom podruju ispod minimalnog praga, statistiki se rezultati trebaju prikriti osim moda za osnovno prebrojavanje ili se mogu spojiti sa rezultatima za neko drugo dovoljno veliko susjedno podruje. (iii) U sluaju mikro-podataka ili uzoraka za javnu upotrebu potrebno je ukloniti iz baza podataka sve informacije o imenu, adresi ili drugim jedinstvenim karakteristikama koje bi mogle dovesti do identifikacije pojedinanih ispitanika. Takoer treba primijeniti statistike metode prikrivanja informacija s ciljem osiguranja garantovane povjerljivosti informacija. Pristup javnosti zatvorenim popisnim arhivima 62. Mnogi nacionalni statistiki uredi s vremena na vrijeme primaju zahtjeve od genealoga, drutvenih istoriara i pojedinaca za pristup popisnim arhivama ili za skraenje perioda njihove zatvorenosti za javnost u svrhu istraivanja porodinih istorija. 63. Period zatvorenosti popisnih arhiva se u mnogim zemljama propisuje posebnim statutom, ali taj period moe varirati od zemlje do zemlje. Druge se pak zemlje oslanjaju na uoptene odredbe ve sadrane u legislativi o zatiti podataka i/ili slobodi informacija kako bi se povjerljivi spisi drali zatvorenima do momenta kada je sveden na minimum rizik da e njihovo objavljivanje dati informaciju o ivuoj osobi. Neke zemlje, meutim, odluuju se na unitavanje popisnih upitnika nakon zavretka obrade podataka. 64. I dok, s jedne strane, vlade zemalja prepoznaju socioloku i komercijalnu vrijednost istorijskih popisnih arhiva, one istodobno trebaju prepoznati i opasnost od ozbiljnog naruavanja sposobnosti nacionalnih statistikih ureda da prikupljaju informacije ukoliko

19 se ne ispotuju njihova uvjeravanja data javnosti da e prikupljene informacije biti tajne. Prema tome, povjerenje javnosti da e informacije date u popisu biti zatiene i tajne treba smatrati najvanijim faktorom. Meta-podaci 65. Sistem meta-podataka daje dodatne informacije o znaajkama ispitanih i objavljenih podataka. Svaki nacionalni statistiki ured koristi svoj vlastiti sistem meta-podataka zasnovan na meunarodnim standardima, ali istodobno sukladan specifinim nacionalnim okolnostima. Obzirom da su popis stanovnitva i njegovi rezultati povezani sa drugim podrujima statistikih aktivnosti, preporuuje se da sistem meta-podataka za popis stanovnitva u svakoj zemlji koristi iste elemente kao i cjelokupni sistem meta-podataka tog nacionalnog statistikog ureda. Meutim, potrebno je i da sistem meta-podataka za popis stanovnitva sadrava i neke elemente specifine samo za taj popis. Sistem metapodataka za popis stanovnitva mora osigurati najiru moguu uporedivost podataka na meunarodnom nivou. 66. Popis stanovnitva u 2010. godini mora osigurati uporedivost podataka sa prethodnim popisima stanovnitva, a istodobno mora ukljuivati nove elemente vane za promjene koje su se desile od prolog popisa. Stoga sistem meta-podataka popisa stanovnitva treba slijediti sistem meta-podataka iz prethodnog popisa stanovnitva (pogledajte: Preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda u ECE regionu u 2000. godini), ali mu treba dodati nove elemente koji rezultiraju iz promjena koje su se desile od prolog popisa stanovnitva. Sistemi meta-podataka pojedinanih nacionalnih statistikih ureda trebali bi odraavati obim koritenja administrativnih izvora podataka i njihovih sistema metapodataka. 67. Sistem meta-podataka treba sadravati definicije izraza, klasifikacije i nomenklature. Kod pokazatelja za koje postoje meunarodni standardi klasifikacije, treba koristiti meunarodnu klasifikaciju. Za pokazatelje koje ne moemo klasificirati pomou meunarodnih standarda, mogu se napraviti nove nomenklature. Integritet 68. U kontekstu popisa stanovnitva, integritet predstavlja strogo pridravanje svih Temeljnih principa zvanine statistike u toku raznih faza popisa od strane svih institucija i osoba ukljuenih u popis. Zadatak nacionalnog statistikog ureda je da uspostavi standarde integriteta i da osigura potivanje tih standarda od strane svog stalnog osoblja, osoba uposlenih privremeno za potrebe popisa i osoblja drugih (javnih ili privatnih) organizacija kojima su dodijeljeni neki zadaci ili pod-ugovori u okviru popisa. Temeljni principi zvanine statistike su razmotreni u Dodatku III. Osiguranje kvaliteta Planovi za program osiguranja i poboljanja kvaliteta

20 64. Produkt svakog popisa stanovnitva i stambenog fonda je informacija, te je stoga kljuno imati povjerenje u kvalitet te informacije. Prema tome, osiguranje kvaliteta mora imati sredinju ulogu u sklopu generalnog rukovoenja procesom popisa u nekoj zemlji. Stoga program osiguranja kvaliteta mora biti ukljuen kao jedan od elemenata cjelokupnog programa popisa, a mora se dotai svih aktivnosti tokom planiranja, razvoja, operacija kao to su prikupljanje i obrada podataka, pa do procjene i distribucije rezultata. Glavni cilj svakog programa osiguranja kvaliteta jeste ugradnja faktora kvaliteta od samog poetka procesa kroz primjenu znanja i iskustva uposlenika na mnogim nivoima. On takoer ukljuuje elemente za reagiranje pomou kojih se mogu otkriti greke i poduzeti aktivnosti na njihovom rjeavanju tokom popisnih operacija. Pored toga, program osiguranja kvaliteta treba posmatrati i kao program poboljanja kvaliteta. Bez takvog programa bi rezultati popisa mogli sadravati greke, to bi moglo ozbiljno umanjiti njihovu korisnost. Ako su dobijeni podaci loeg kvaliteta, odluke zasnovane na tim podacima mogu dovesti do skupih greaka. Na kraju, ovo bi moglo dovesti u pitanje i kredibilitet cijeloga popisa. 70. Sistem osiguranja i poboljanja kvaliteta treba razvijati kao dio cjelokupnog programa popisa i integrirati ga u druge popisne planove i procedure. Sistem treba uspostaviti u svim fazama popisnih operacija, ukljuujui fazu planiranja, predbrojanja, brojanja, protoka dokumenata, ifriranja, skupljanja podataka, sreivanja podataka, tabeliranja i slanja podataka. Uspostava sistema osiguranja i poboljanja kvaliteta u fazi planiranja je kljuna za uspjeh cjelokupne popisne operacije. Potreba za programom osiguranja i poboljanja kvaliteta 71. Zbog veliine i sloenosti operacija popisa, vrlo je vjerovatno da se mogu pojaviti greke bilo koje vrste u nekoj od popisnih faza. Ove greke, bez obzira da li se pojavljuju u fazi planiranja, razvoja ili operacija, mogu lako dovesti do ozbiljnih greaka vezanih za pokrivenost ili sadrinu, do prekoraenja trokova ili velikih kanjenja u zavravanju popisa. Ukoliko se ne predvide i ne kontroliraju tokom faze dizajna i implementacije one mogu doprinijeti stvaranju neuzorkovanih greaka, ali ak i dovesti do beskorisnosti rezultata. Kako bi se umanjile i kontrolirale greke u raznim fazama popisa dobro je odvojiti jedan dio cjelokupnog budeta za programe osiguranja i kontrole kvaliteta. 72. Svaka nacionalna popisna organizacija treba uspostaviti sistem osiguranja i poboljanja kvaliteta kao sastavni dio svog popisnog programa. Osnovni cilj takvog programa je osigurati da se kvaliteta razmatra na odgovarajui nain u svim fazama rada na popisu. Aspekti kvaliteta, opisani u daljem tekstu u paragrafu 76, se meusobno preklapaju i povezuju, a svakim od njih se mora pravilno upravljati kako bi informacija bila upotrebljiva. Svaka faza u provoenju popisa moe zahtijevati stavljanje naglaska na razliite elemente kvaliteta. 73. Postizanje prihvatljivog nivoa kvaliteta rezultat je razmatranja, upravljanja i balansiranja razliitim aspektima kvaliteta uz obraanje panje na ciljeve, glavne upotrebe informacija, trokove i druge faktore koji mogu uticati na kvalitet informacije. Aktivnosti na provoenju jednog aspekta kvaliteta mogu uticati i na druge aspekte.

21 Odluke i aktivnosti usmjerene ka postizanju odgovarajueg balansa izmeu aspekata kvaliteta zasnovane su na znanju, iskustvu, reviziji, povratnim informacijama, konsultacijama i procjeni. 74. Ocjena i mjerenje kvaliteta prethodnih popisa moe biti korisna za odreivanje prioriteta i fokusa pri razvijanju planova i procedura. Moe biti poeljno odrediti nivo kvaliteta postignut u prethodnim popisima i koristiti tu informaciju prilikom uspostavljanja standarda za sljedei popis. 75. Sistem kontrole i poboljanja kvaliteta treba posmatrati kao vanu komponentu cjelokupnog programa popisa. Kao takav, on mora biti potpuno integriran u druge popisne planove i procedure. Ne postoji jedan standardni sistem kontrole i poboljanja kvaliteta koji se moe primijeniti na sve popise, pa ak ni na sve korake u jednom popisu. Kreatori i administratori popisa moraju imati na umu da je, bez obzira na uloene napore, potpuna pokrivenost i tanost popisnih podataka cilj koji se ne moe dostii. Meutim, napori koji se ulau na otkrivanju i kontroliranju greaka trebaju biti na takvom nivou da je mogue proizvesti podatke razumnog kvaliteta unutar finansijskih i vremenskih ogranienja. Definiranje kvaliteta informacije 76. Opte je prihvaeno da postoji est aspekata kvaliteta: (a) Relevantnost statistikih informacija odraava stupanj zadovoljenja korisnikih potreba. Izazov s kojim se suoava program popisa je balansiranje oprenih zahtjeva korisnika tako da se, u to je veoj moguoj mjeri, udovolji najvanijim potrebama unutar finansijskih ogranienja. Ovaj aspekt kvaliteta je posebno vaan za razvoj sadrine popisa i za distribuciju rezultata. (b) Tanost statistikih informacija pokazuje do kog stupnja informacija ispravno opisuje fenomen koji mjeri. Obino se karakterizira kao greka u statistikim procjenama i tradicionalno se dalje razlae na otklone i oprenosti. U kontekstu popisa, oprenost se odnosi samo na situacije gdje se koriste dui, detaljniji upitnici za jedan uzorak osoba ili domainstava ili gdje se obrauje samo uzorak. Tanost se takoer moe opisati u smislu glavnih izvora greaka (na primjer, pokrivenost, uzorkovanje, neodaziv, odaziv, skupljanje podataka, ifriranje). (c) Pravovremenost se odnosi na vremenski razmak izmeu vremenske referentne take (a to je obino datum popisa) na koju se informacije odnose i datuma objave informacija. esto za popise postoji nekoliko datuma objave koje treba imati na umu pri pravljenju rasporeda distribucije rezultata. Obino se mora nai balans izmeu pravovremenosti i tanosti. Pravovremenost moe takoer uticati na relevantnost. (d) Dostupnost statistikih informacija odnosi se na lakou s kojom se informacija moe dobiti. Ovo ukljuuje lakou s kojom se moe utvrditi postojanje informacije kao i pogodnost oblika ili naina pristupa informaciji. Iako se popisi prvenstveno provode radi zadovoljenja potreba centralne vlade, prikupljeni su podaci od velike vrijednosti mnogim sekundarnim korisnicima, kao to su

22 administracije, privatne organizacije i javnost u cjelini. Radi poveanja koristi od prikupljenih informacija, one trebaju biti dostupne svim ovim potencijalnim korisnicima. Kao rezultat toga, popisi esto daju mjeavinu besplatnih proizvoda, standarda za plaene proizvode i usluga proizvodnje podataka naruenih i plaenih od strane korisnika. Usvojena strategija i cijena usluga esto utiu na dostupnost. (e) Mogunost tumaenja statistikih podataka odraava dostupnost informacija i meta-podataka potrebnih za tumaenje i koritenje informacija. Ova informacija obino pokriva pozadinske koncepte, definicije, varijable i koritene klasifikacije, metodologiju prikupljanja i obrade podataka i naznake tanosti informacije. (f) Usklaenost odraava do kog se stupnja popisne informacije mogu uspjeno spajati sa drugim statistikim informacijama u irokom analitikom okviru i tokom vremena. Koritenje standardnih koncepata, definicija i klasifikacija po mogunosti usvojenih na meunarodnom nivou podstie usklaenost. Nivo kvaliteta, u smislu usklaenosti, moe se procijeniti putem programa certificiranja i validacije popisnih informacija u usporedbi sa odgovarajuim informacijama dobijenih ispitivanjima i iz administrativnih izvora. 77. Okvir i implementacija osiguranja kvaliteta su u potpunosti opisani u Dodatku IV. Osiguranje kvaliteta kod eksternaliziranja posla 78. Neke zemlje ele unajmiti agencije za izvravanje dijelova popisnih operacija. U Poglavlju II se detaljnije raspravlja o motivima i okolnostima za eksternaliziranje posla. U kontekstu osiguranja kvaliteta, unajmljivanje agencije za izvravanje dijela popisnih operacija jo uvijek zahtijeva da popisna agencija preuzima punu odgovornost za kvalitet popisnih podataka. Ovaj aspekt nikad ne bi trebalo eskternalizirati. Automatsko prikupljanje podataka, sistemi ispravljanja i ifriranja doprinose u velikoj mjeri kvalitetu podataka u odnosu na tradicionalne pristupe popisnom procesu, ali takoer uvode novi skup rizika za kvalitet podataka. Ukoliko se ne nadgledaju, ili se njima ne upravlja na ispravan nain, problemi kvaliteta podataka mogu ostati neotkriveni do kasne faze u procesu, a tada finansijska i vremenska ogranienja smanjuju mogunost za ispravku. Ovo utie na nain na koji se poduzima eksternaliziranje posla (pogledajte Poglavlje II). 79. Kod uspostave rjeenja za eksternaliziranje posla, popisna agencija mora osigurati da e i dalje imati sposobnost da razumije i upravlja onim elementima koji doprinose konanoj kvaliteti podataka. Ovo zahtijeva da osoblje uposleno u popisnoj agenciji razumije nain funkcioniranja sistema poput mehanizma itanja podataka i algoritama ifriranja i da moe promijeniti odstupanja ili parametre ovih sistema bez velikih trokova i brzo tokom obrade podataka. Prilagoavanje ovih parametara e dati mogunost popisnoj agenciji da odredi i kontrolira odgovarajui balans izmeu kvaliteta podataka, trokova i pravovremenosti kako proces obrade podataka odmie. 80. Neki metodi mjerenja kvaliteta podataka u procesu prikupljanja podataka, kao to su brzine izmjena ili mjerenja kljunih ulaznih greaka, su sami po sebi neodgovarajui obzirom da se na taj nain jednostavno mjeri sveukupna uestalost greaka, ali ne i

23 njihovo znaenje. I zaista, ovaj bi pristup mogao dovesti do znaajnih dodatnih trokova ispravljanja beznaajnih greaka koje ne bi donijelo neko korisno poveanje kvaliteta. Iz tog razloga, kvalitet podataka treba mjeriti na nivou teme, a ne na nivou pojedine znaajke/brojke. Ovo treba raditi na dva naina: nezavisna obrada uzorka za neki unos koritenjem runih procesa obrade i uporedba tih rezultata za svaki unos sa rezultatima dobijenim automatskom obradom; i, u cjelini, uporedba podataka za neko podruje sa oekivanim rezultatima zasnovanim na drugim informacijama o tom podruju (na primjer, na informacijama iz prethodnih popisa ili drugih izvora podataka). 81. Ovaj proces se mora poduzimati kontinuirano tokom obrade podataka sa naglaskom na rano otkrivanje problema u kvalitetu i razumijevanja svih sistema i procesa koji su doveli do tih problema. Prihvatljiva koliina greaka i stupanj intervencije i sistemskih i procesnih promjena koje treba izvriti, zavisiti e od procjene popisne agencije o krajnjoj valjanosti izlaznih podataka i sveukupnim trokovima i pravovremenosti. Ovo e varirati od teme do teme. Na primjer, za oekivati je da e fokus na kvalitetu demografskih varijabli biti vei nego kod ostalih podataka prikupljenih u popisnom formularu. 82. Neki pristupi eksternaliziranju poslova stavljaju naglasak na zakljuana rjeenja u kojima unajmljena agencija proizvodi sisteme po ranije utvrenom skupu klijentovih specifikacija, uz oekivanje da se klijent fokusira iskljuivo na izlazne podatke a ne na unutarnje funkcioniranje tih sistema. Ovaj pristup podrazumijeva da popisna agencija potpuno razumije, i moe u potpunosti predvidjeti, sva pitanja vezana za kvalitetu podataka koja se mogu pojaviti tokom popisa te ih je ukljuila i u specifikacije. Od klijenta se ne oekuje da razumije kako ovi sistemi rade niti kako oni doprinose konanim izlaznim podacima. Svaka promjena u sistemu obino zahtijeva provoenje sloenih procesa odreivanja odgovornosti ugovornih strana i velike finansijske trokove. Ovaj nain pristupa u stvarnosti predaje odgovornost za kvalitet popisnih podataka unajmljenoj agenciji, dok popisna agencija zadrava odgovornost za rizike povezane sa intervencijama. Ovo uklanja svaku fleksibilnost i uveliko ograniava mogunosti popisne agencije da reagira na probleme kvaliteta koji se mogu pojaviti tokom obrade podataka. Ovaj se zakljuani pristup ne preporuuje. Evaluacija sadraja i pokrivenosti popisom Svrha evaluacije popisa 83. Opte je poznato da popis stanovnitva nije idealan i da se greke mogu desiti, i deavaju se, u svim fazama provoenja popisa. Veina se greaka u popisnim rezultatima svrstava u dvije kategorije greke pokrivenosti i sadrajne greke. Greke pokrivenosti su greke koje nastaju zbog izostavljanja ili dupliciranja osoba ili stambenih jedinica u toku popisivanja. Sadrajne greke su one koje nastaju zbog netanog izvjetavanja ili biljeenja znaajki popisanih osoba, domainstava i stambenih jedinica. Trei tip greaka se oznaava kao operativne greke. One se mogu pojaviti tokom prikupljanja podataka na terenu ili tokom obrade podataka.

24 84. Mnoge zemlje prepoznaju potrebu za evaluacijom cjelokupnog kvaliteta njihovih popisnih rezultata i koriste razne metode za evaluaciju pokrivenosti popisom kao i za evaluaciju nekih tipova sadrajnih greaka. Sveobuhvatni program evaluacije bi trebao takoer ukljuivati i evaluaciju uspjeha popisnih operacija u svakoj fazi procesa. Zemlje bi dakle trebale osigurati da njihovi cjelokupni napori na evaluaciji popisa obrauju i sam proces popisa (u daljem tekstu evaluacija operacija), kao i rezultate (u daljem tekstu evaluacija). Zajedno nam evaluacija operacija i evaluacija govore koliko smo dobro to uradili. Trea komponenta sveobuhvatnog programa istraivanja ukljuuje eksperimente. Eksperimenti nam govore kako to moemo jo bolje uraditi. (a) Evaluacija operacija prua nam uvid u konani obim, stepen i troak pojedinanih operacija ili procesa, koristei podatke iz proizvodnih dokumenata ili aktivnosti; dokumenata i aktivnosti vezanih za kontrolu kvaliteta; i informacija prikupljenih kroz izvjetavanje o radu i nauene lekcije. Evaluacija operacija moe ukljuivati neke diskusije o podacima, ali ne ukljuuje objanjenja greke. Konani obim, stepen i troak se moe rastaviti na podatke za demografski, geografski i nivo stambenih jedinica i/ili osoba u prelaznim fazama operacija i procesa. Evaluacija operacija moe takoer ukazati na operativne greke, iako ne mora nuno ukljuivati objanjenje kako te greke utiu na podatke; (b) Evaluacije analiziraju, tumae i spajaju uinkovitost pojedinih komponenti popisa i njihov uticaj na kvalitet podataka i pokrivenost koritenjem podataka skupljenih kroz operacije popisa, procese, sisteme i pomone naine prikupljanja podataka; i (c) Eksperimenti su kvantitativne i kvalitativne studije koje se moraju desiti tokom popisa kako bi se dolo do znaajnih rezultata potrebnih za planiranje buduih popisa. Popis daje najbolje mogue uslove za uenje o vrijednosti novih ili razliitih metodologija ili tehnologija, i obino ukljuuje nacionalna ispitivanja sa brojnim panelima. 85. Uz provoenje evaluacije operacija, evaluacije i eksperimenata tokom popisa, predpopisna proba daje korisne podatke za planiranje i razvoj stvarnog popisa. Proba popisa moe obraditi jedan nacionalni uzorak (ovo je korisno za sadraj testiranja, odgovore putem pote i/ili interneta i za druge znaajke popisa vezane za upitnike) ili jedno podruje (korisno za probu operativnih procedura na terenu). Druge predpopisne probe mogu ukljuivati probu razumijevanja upitnika, istraivanje i probu automatskog procesa za pravljenje adresara, adresiranje upitnika i slanje potom, prikupljanje podataka, biljeenje podataka i obradu, kao i provoenje inovativnih istraivanja koritenja administrativnih spisa, poboljanog modeliranja trokova i metoda mjerenja pokrivenosti. 86. Prije provoenja pravog popisa, generalna proba prua mogunost testiranja itavog niza operacija, procedura i pitanja, ba kao to generalna proba pred predstavu daje mogunost za popravku prije stvarne predstave. 87. Napori vezani za evaluaciju popisnih rezultata bi openito trebali biti usmjereni ka postizanju jednog od sljedeih ciljeva:

25 (a) Pruiti korisnicima neke mjere kvaliteta popisnih podataka kako bi im se pomoglo da protumae rezultate; (b) Identificirati, koliko god je to praktino mogue, vrste i izvore greaka u svrhu planiranja buduih popisa; i (c) Sluiti kao osnova za stvaranje najbolje evaluacije popisnih zbirnih rezultata, kao to su ukupan broj stanovnika, ili prilagoditi popisne rezutate uzimajui u obzir otkrivene greke. 88. Evaluacije kompletnosti i tanosti podataka tebale bi, ukoliko je to mogue, biti objavljene zajedno sa prvim rezultatima popisa. Dodatni rezultati mogu se izdati nakon objavljivanja prvih rezultata. Postoji veliki broj metoda za provoenje evaluacije popisa, a u praksi monoge zemlje koriste kombinaciju takvih metoda u cilju dostizanja svih svojih ciljeva. Ovi metodi opisani su u Dodatku IV. Konsultacije 89. Pri obavljanju tako velikog i kompleksnog procesa kao to su popis stanovnitva i stambenog fonda, provoditelji popisa moraju biti uvjereni, kroz konsultacije i javno angairanje, da e biti ostvareni opti strateki ciljevi. Zemlje mogu razmotriti kako da konsultacijama osiguraju da: (a) sadraj pitanja odgovara pokazanim potrebama korisnika za informacijama; (b) se mogu smisliti izvodljiva pitanja i naini prikupljanja podataka koji su dovoljno tani da zadovolje zahtjeve korisnika; (c) izlazni proizvodi i usluge zadovoljavaju potrebe korisnika, a u okviru dogovorenih standarda i vremenskih rokova; i (d) su svi aspekti procesa prikupljanja popisnih podataka i objavljivanja rezultata prihvatljivi javnosti. 90. Stoga, sveobuhvatan program komunikacija u okviru popisa treba pokrivati tri razliita auditorija: (a) korisnike popisnih podataka (iskusne i strune korisnike, ali i osobe opteg znanja koje se ponekad bave ovom temom); (b) osobe i institucije koje uestvuju u popisivanju; i (c) iru javnost. 91. Iako je uee u popisu obino zakonska obaveza, popis je aktivnost iji uspjeh skoro potpuno zavisi od suradnje i pomoi javnosti i mnogih vladinih i lokalnih organizacija. Nuno je, prema tome, da se razvije komunikacijska strategija koja e biti usklaena sa drugim sutinskim pripremnim aktivnostima za popis. Dobra je komunikacija vrijedna ne samo da bi pruila podatke o zahtjevima korisnika organizatorima popisa, nego i radi procjene reakcije javnosti na planove i aktivnosti vezane za popis u raznim dijelovima zemlje. Detalji o opsegu i izgledu programa konsultacija su dati u Dodatku VI.

26 irenje informacija 92. Popis se ne smatra zavrenim sve dok se prikupljene informacije ne stave na raspolaganje korisnicima u obliku i unutar rokova koji odgovaraju njihovim potrebama. Stoga, prilikom objave rezultata popisa treba staviti naglasak na zadovoljenje potreba korisnika i na visoke standarde kvaliteta pri izradi statistikih podataka. Rezultate popisa treba istovremeno slati svim korisnicima, a posebna se panja treba posvetiti izbjegavanju nenamjernog otkrivanja informacija o pojedincima. Kako bi se zatitila tajnost informacija potrebno je primijeniti razne statistike mjere (pogledajte paragrafe 59-61). 93. Postoji nekoliko naina da se rezultati popisa uine dostupnim korisnicima: (a) u formi tampanih izvjetaja koji sadre standardne i unaprijed dogovorene tabele, obino na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, a koji se mogu dobiti od vladinih agencija ili direktno u prodavnicama knjiga; (b) u formi neobjavljenih izvjetaja (koji se obino nazivaju izvodima), a koji sadravaju standardne tabele ali napravljene za mala geografska podruja ili podgrupe stanovnitva koji inae nisu ukljueni u objavljene izvjetaje. Ovakvi se izvjetaji esto rade na zahtjev korisnika, koji moda u tom sluaju moraju platiti male trokove njihove izrade; (c) u obliku naruenih izvjetaja koji se izrauju iz baze podataka, a sadre prilagoeno unakrsno tabeliranje ili promjenljive vrijednosti koje inae nisu dostupne u tampanim izvjetajima ili izvodima; i (d) kao mikro-podaci koji su obino dostupni u ogranienom formatu, a daju se pod strogo kontroliranim uvjetima. 94. Zbog stalno rastuih trokova izrade, tampane publikacije mogu postati manje poeljan vid objave glavnih rezultata popisa, iako papir predstavlja medij koji ne propada tako lako i ne zahtijeva od korisnika da ima neki poseban hardware, software ili tehnika znanja. Istodobno objavljivanje izlaznih podataka moe se, meutim, postii samo koritenjem elektronskih medija velikog kapaciteta. Meutim, kada se podaci objavljuju u elektronskoj formi, posebna se panja mora posvetiti obezbjeenju jednostavnih naina za pristup tim podacima. Mora postojati mogunost preuzimanja izlaznih informacija i relevantnih meta-podataka putem standardnih formata, kao i u obliku obine baze podataka i proraunskih tablica radi lakeg pristupa i rukovanja informacijama. 95. Sa rastuim znaajem koritenja interneta, moraju se razvijati, gdje god je to mogue, izravna sredstva za naruivanje, preciziranje i primanje popisnih tabela i uzoraka za javnu upotrebu uz obezbjeenje odgovarajuih mjera zatite statistike tajnosti i sigurnosti prenosa podataka. 96. Niz prozvoda mora biti dostupan kako bi se zadovoljile promjenljive potrebe korisnika. Vjerovatno e postojati potreba za: (a) kratkim pregledima o nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima;

27 (b) izvjetajima o kljunim otkriima o pojedinim temama, dopunjenih detaljnim rezultatima i analizama, bilo u standardnom obliku za geografska podruja sve do lokalnih geografskih nivoa ili u obliku detaljnijih statistika o pojedinim temama; (c) profilima lokalne, manjinske i malobrojne populacije; (d) prostornim i grafikim analizama; i (e) dodatnim meta-podacima koji pokrivaju definicije, klasifikacije, pokrivenost i ocjene kvaliteta. 97. Glavni nacionalni i lokalni rezultati se trebaju objaviti, prema ranije najavljenom rasporedu, to bre i u to kraem moguem roku nakon zavretka obrade podataka i nakon utvrivanja ukupnog broja stanovnika zemlje. 98. Potrebno je odrediti naknade, tamo gdje je to neophodno, za pristup informacijama tako da ih sebi mogu priutiti svi tipovi korisnika, a moda moe biti uspostavljen i servis tampanja na zahtjev korisnika kako bi se tampali elektronski materijali za korisnike koji preferiraju tampani materijal. 99. Potrebno je razviti mehanizme koji e omoguiti isporuku statistikih i geografskih informacija zajedno sa Geografskim informacijskim sistemima (GIS) kako bi se zadovoljio to iri interes i sa to vie fleksibilnosti, a pri tome ne krei uvjeravanja o tajnosti informacija. Postojanjem uvezanih mogunosti grafiranja i mapiranja, znatno se poveava korisnost baze podataka. Idealno bi bilo da sami korisnici mogu lako izvoditi grafikone i/ili karte, a onda ih tampati ili crtati ili ih uiniti dostupnima drugim korisnicima. Nekoliko popisnih agencija je napravilo takve mehanizme, a ponekad je to raeno u suradnji sa nekom komercijalnom kompanijom. Reklamna i informaciona kampanja 100. Zadnjih godina, zbog sloenosti prikupljanja informacija od stanovnitva, pitanje uinkovitog informiranja javnosti o predstojeem popisu i objanjavanja njegove svrhe i ciljeva postalo je osnova za kvalitet popisa i prikupljanje pouzdanih informacija. 101. Glavni je cilj objasniti vanost predstojeeg popisa stanovnitva i stambenog fonda za prikaz drutva, razvojne izglede zemlje i aktueliziranje socijalnih, regionalnih i nacionalnih demografskih informacija. Popis ima veliko kulturno i historijsko znaenje, i to ne samo za tu zemlju nego i na globalnom nivou. Kampanja treba naglasiti injenicu da je popis sastavni dio zvaninog statistikog programa te zemlje. 102. Glavni praktini cilj je stvaranje pozitivnog odnosa drutva prema popisu, te poticanje stanovnika te zemlje da uestvuju u popisu i daju pouzdane informacije o sebi. 103. Potrebno je prenijeti vane poruke o tome kada i kako e se popis provesti, ta se oekuje od javnosti i kako se javnost moe dodatno informirati o popisu. Opte razumijevanje ovih aspekata popisa doprinijet e lakom prikupljanju informacija. Provoenje reklamne i informacione kampanje prije, tokom i nakon prikupljanja podataka je opisana u Dodatku VII.

28 Poglavlje II Uvod 104. Tehnologija se koristi kao pomo u svim fazama popisa ve mnogo godina. Ovo se poglavlje fokusira na novim tehnologijama, koje bi se mogle koristiti za direktno prikupljanje popisnih podataka, za obradu i slanje informacija. Ove tehnologije do sada nisu bile u irokoj upotrebi u popisima, a ovdje su predstavljene radi prikaza moguih opcija za zemlje. Nema sumnje da e tehnologije u nastanku, ili one koje e tek biti otkrivene, imati uticaja na budue provoenje popisa. 105. Dobro uhodane tehnologije, kao to je runo ukucavanje podataka, ovdje nisu obraene jer su takvi sistemi ve dobro shvaeni i dokumentovani. Zemlje koje se zanimaju za tradicionalne tehnologije mogu pogledati Principe i preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda Ujedinjenih naroda, New York 1998. kao i Prirunik za upravljanje popisima stanovnitva i stambenog fonda Ujedinjenih naroda, New York 2001. Ovi e, dobro utvreni pristupi i tehnologije, moda nastaviti biti najodrivija opcija za mnoge zemlje. Usvajanje novih tehnologija ili pristupa treba razmatrati samo onda kada postoji njihovo jasno razumijevanje i samo tamo gdje je mogue ostvariti njihov razvoj. Takoer je potrebno postojanje potpunog razumijevanja rizika i koristi od tih tehnologija. 106. Da li je usvajanje neke neisprobane tehnologije izvedivo u okviru popisa treba vrlo paljivo procijeniti unaprijed, uzimajui u obzir nacionalni kontekst i, posebno, faktore kao to su veliina zemlje, relativni trokovi upotrebe ovih tehnologija u odnosu na trokove upotrebe tradicionalnih rjeenja, rad koje se mora uloiti za razvijanje i probu tih tehnologija, kao i potencijalne posljedice usvajanja tih tehnologija za ukupnu organizaciju popisnih aktivnosti. Potencijalni uticaj na kvalitet popisnih rezultata, kao i uticaj na populaciju u cjelini, mora se paljivo razmotriti. 107. Ovo poglavlje se ne fokusira na sporedne sisteme koji su potrebni za odvijanje popisa. Operacije u okviru popisa ukljuuju itav niz administrativnih procesa zajednikih za sve velike projekte. Na primjer, planiranje sloenih operacija, kao to je popis, moe se potpomoi upotrebom odgovarajueg software-a za planiranje projekata. Mnoge e zemlje moda morati upotrijebiti sisteme i procese za unajmljivanje i plaanje velikog broja privremeno uposlenih popisivaa. Nacionalni statistiki uredi takoer trebaju razmotriti kako neka tehnologija moe pomoi u poboljanju efikasnosti i uinkovitosti ovih operacija. To moe doprinijeti ogranienju trokova popisa, ali i poboljanju sveukupnog kvaliteta popisa, jer e se sredstva moi usmjeriti na primarne zadatke popisivanja, obrade i irenja podataka umjesto na administrativne procese kao to je plaanje osoblja. Pokretai tehnoloke inovacije 108. Tehnologija ima potencijala da znatno smanji trokove i pobolja kvalitet popisa. Kratkorono, meutim, uvoenje novih tehnologija moe zapravo povisiti trokove. POPISNA TEHNOLOGIJA U NASTAJANJU

29 Popisne organizacije moraju razmotriti kako nove mogunosti, koje nam pruaju tehnoloke inovacije, mogu doprinijeti poboljanju relevantnosti, kvaliteta i pravovremenosti popisa. Na primjer, smanjenje trokova obrade moe omoguiti proirenje sadraja popisa ili poveati uestalost uzorkovanja za pitanja koja se zasnivaju na uzorcima kako bi se poboljao kvalitet podataka za manje grupe stanovnitva i za mala geografska podruja. Meutim, svako proirenje sadraja treba posmatrati i kao poveanje optereenja za ispitanike. 109. Potranja za politikom i planiranjem zasnovanom na dokazima proizvodi potranju za popisnim podacima od sve ireg broja korisnika, pored uobiajenih korisnika iz vladinih institucija. Sistemi izlaznih podataka moraju stoga biti u mogunosti da se nose sa irokim spektrom korisnika, koji moda imaju ogranieno znanje o popisnim podacima i koji nee vie biti zadovoljni ogranienim tabeliranim rezultatima koji su im do sada bili na raspolaganju. 110. U nekim zemljama postoje zakonske odredbe kojima se nalae vladi da graanima omogui elektronsko obavljanje vladinih poslova. ak i bez takvih odredbi, poveana upotreba interneta u drutvu generira oekivanja stanovnitva da je to zapravo pravi nain za voenje posla. Treba primijetiti da je, u kontekstu popisa, vjerovatno da e koritenje interneta, barem u poetnim fazama, poveati sveukupne trokove popisa. Odreivanje pogodnih sistema 111. Agencije koje provode popis trebale bi procijeniti koji su sistemi i procesi pogodni za njihovu situaciju. Pitanja koja treba razmotriti ukljuuju: (a) relativne trokove procesa koje mora obavljati osoblje ili inovnici, u usporedbi sa trokovima kompjuterskih sistema i odgovarajue infrastrukture; (b) tehnoloke sposobnosti i postojee infrastrukture u popisnoj agenciji, kao i u zemlji kao cjelini; i (c) kapacitet popisne agencije da upravlja sloenim i sofisticiranim procesima razvoja sistema. Eksternaliziranje 112. Sloenost veine novih software-a i infrastrukture potrebne za mnoge nove tehnologije i tehnologije u nastajanju izvan su trenutnih tehnikih sposobnosti veine popisnih agencija. Vjerovatno e znaajne komponente bilo kog rjeenja morati biti eksternalizirane. Kao i sa usvajanjem bilo koje nove tehnologije, eksternaliziranje treba razmatrati jedino ako popisna agencija ima dovoljno vjetina da njime upravlja. 113. Odluka o eksternaliziranju posla zavisit e od zahtjeva agencije koja provodi popis (ukljuujui i zahtjeve za povjerljivost i sigurnost podataka), od toga da li te vjetine ve postoje unutar agencije kao i od sposobnosti popisne agencije da upravlja sloenim projektima razvoja sistema. Moe postojati vie pristupa, poevi od potpunog eksternaliziranja sistema provoenja popisa ili odreenih komponenti tog sistema, preko

30 sistema koji ukljuuju kombinacije eksternaliziranih komponenti, vanjskih suradnika unajmljenih da obave neke specifine projekte i poslova koji se obavljaju unutar agencije. 114. Lake je upravljati procesom ako postoji potpuno eksternaliziranje nego ukoliko se radi o kombiniranom pristupu. Meutim, prije poetka projekta potrebno je jasno razumjeti sve zahtjeve tako da se oni mogu nedvosmisleno precizirati ugovornoj strani. Ti zahtjevi ukljuuju razumijevanje ciljeva projekta, ishoda koje treba postii i standarda koje ti ishodi moraju zadovoljavati (kvalitet, pravovremenost, trokovi). Specifikacije projekta moraju predvidjeti mogunost mijenjanja tih zahtjeva tokom trajanja samog projekta. Potrebno je posebno odrediti kako e se te promjene dogovoriti i odobriti od strane popisne agencije i druge ugovorne strane. 115. Odreivanje rokova, ukljuujui i etapne rezultate povezane sa terminima plaanja, mora se dogovoriti sa potpisnikom ugovora. Mora se provoditi redovno rutinsko praenje na operativnom nivou. Takoe, moraju se uspostaviti procesi koji e omoguiti osoblju na znaajnijim funkcijama da prati napredak i da rjeava bilo kakva vana pitanja koja se ne mogu rijeiti na operativnom nivou. 116. Kombinirani pristup razvoju sistema je pristup po kome se sveobuhvatni sistem sastoji od eksternaliziranih sistema, sistema razvijenih od strane vanjskih poduzimaa u suradnji sa osobljem popisne agencije i sistema razvijenih unutar popisne agencije. Ovaj pristup moe imati mnogo prednosti, kao to je vea fleksibilnost u prilagoavanju sistema kako se neke stvari ue u toku razvoja sistema i testiranja, kao i u toku samog procesa provoenja popisa. Ovo moe dovesti do poboljanja kvaliteta podataka i utede u trokovima obrade poto su sistemi optimizirani. Meutim, upravljanje postaje mnogo sloenije. Agencija za provoenje popisa mora imati vjetine za upravljanje sloenim projektima, mora imati jasno razumijevanje poslovnih procesa i paljivo upravljati sjedinjavanjem tehnolokih i inovnikih procesa. Da bi ovaj nain razvoja sistema bio uspjean kljuno je postojanje timskog rada, gdje spoljni potpisnici ugovora rade u bliskoj suradnji sa osobljem agencije. 117. Detaljna rasprava o eksternaliziranju, evaluaciji i nabavci software-a i hardware-a se moe proitati u Priruniku za upravljanje popisima stanovnitva i stambenog fonda Ujedinjenih naroda, New York 2001. Prikupljanje popisnih podataka 118. Ovdje su obraene sljedee tri tehonologije prikupljanja podataka: slanje popisnih formulara internetom, telefonsko anketiranje i runi aparati. Nova tehnologija daje mogunost istovremenog prikupljanja i obrade za vie koraka. Obraene su i mogunosti koje nove tehnologije pruaju za bolje upravljanje operacijama prikupljanja. Slanje formulara internetom 119. Koritenje interneta kao metoda prikupljanja podataka znai da metodologija prikupljanja mora biti zasnovana na principu osobnog ispunjavanja upitnika od strane

31 ispitanika umjesto da je bazirana na anketiranju od strane popisivaa. Ova opcija moe biti ukljuena u bilo koji tradicionalni nain slanja i primanja popisnih formulara (na primjer lino predavanje-prikupljanje, slanje potom i vraanje potom). Kljuni faktor je upravljanje operacijama kontrole prikupljanja podataka - a to znai osigurati da se svako domainstvo i pojedinac popisuju jednom i samo jednom. Ovo zahtijeva da se svakom domainstvu i pojedincu da jedinstvena ifra povezana sa njegovom geografskom lokacijom. Dodatna komplikacija za zemlje u kojima formulare prikupljaju popisivai (a ne alju se potom) je potreba za adekvatnim i pravovremenim obavjetavanjem popisivaa, kako bi oni mogli aktuelizirati svoje informacije ime bi izbjegli posjeivanje domainstava koja su ve poslala svoje ispunjene upitnike natrag. 120. Kod razmatranja potencijalnog stupnja prihvatanja opcije slanja formulara internetom, treba izvriti procjenu procenta stanovnitva koji ima omoguen pristup internetu kod kue, procenat stanovnitva koji koristi irokopojasne usluge i uopteno koristi internet za druge poslovne svrhe (na primjer za on-line bankarske usluge, za slanje poreznih formulara, kupovinu). Upotreba interneta e vjerovatno povisiti trokove popisa, barem u poetku. Poto nije unaprijed poznato ko e koristiti internet, bie potrebno dostaviti tampane upitnike svakom domainstvu, ukljuujui i ona koja e ih vratiti putem interneta. Potrebno je takoer razviti i sisteme i procese koji omoguuju vraanje popisnih upitnike internetom. Ovo e dalje poveati trokove. S druge strane, postoji mogunost smanjenja trokova prikupljanja podataka. Meutim, skeniranje i sistem inteligentnog prepoznavanja znakova su sami po sebi isplativi. Prema tome, utede u prikupljanju podataka e vjerovatno biti znatno manje nego trokovi razvoja i primjene internetskog sistema. 121. Sigurnost je vano pitanje. Standardno industrijsko ifriranje (SSL 128) daje mogunost dvosmjernog ifriranja (a to znai da se ifriraju podaci koji idu prema i od korisnikog kompjutera), a prihvaeno je skoro od svih zemalja kao adekvatno rjeenje za zatitu popisnih informacija. Sigurnost treba biti kljuna stavka pri pravljenju infrastrukture. Potrebno je uspostaviti fiziki odvojenu infrastrukturu za prikupljanje popisnih informacija. Ispunjeni popisni formulari trebali bi biti zatieni firewall-om, a zatim bi trebali biti usmjereni u infrastrukturu koja je potpuno odvojena od one za prikupljanje podataka. 122. Upitnik koji se moe snimiti sa interneta na raunar zahtijeva mnogo manju infrastrukturu od one potrebne za upitnike koji se popunjavaju on-line. Ne mora znaiti da e oni funkcionirati u hiljadama razliitih kompjuterskih konfiguracija, te se oekuje da e se agencija koja provodi popis moi nositi sa svakim pojedinanim problemom. Sa stajalita ispitanika, oni bi vjerovatno vie voljeli ispuniti upitnike on-line. Iz ovih se razloga oekuje da e veina zemalja usvojiti on-line ispunjavanje popisnih upitnika. 123. Elektronski upitnici daju mogunost interaktivnog mijenjanja odgovora s ciljem popravljanja kvaliteta odgovora, a to nije mogue na tampanom upitniku. Ljudi koji koriste elektronske upitnike oekivat e da im se da odreen nivo uputa kako da ih ispune a najmanje to oekuju jeste da e biti voeni kroz upitnik tako da nee morati odgovarati na pitanja koja se ne odnose na njih. Potrebno je paljivo razmotriti do koje

32 mjere e druge vrste popravki ili on-line ifriranja biti ugraene u upitnike. Neke ograniene studije pokazuju da su upitnici proslijeeni putem interneta boljeg kvaliteta od tampanih. Potrebno je jo rada kako bi se utvrdilo da li ovaj rezultat proizilazi iz vrste ljudi koji koriste internet ili iz same tehnologije. 124. Davanje mogunosti slanja internetom moe doprinijeti poboljanju kvaliteta popisa, jer e olakati ispunjavanje upitnika nekim teko dostupnim grupama. Mnoge zemlje kau da imaju potekoa sa popisivanjem mladih punoljetnih osoba i osoba koje ive u zatienom smjetaju sa ogranienim pristupom. Nekim je osobama sa potekoama u razvoju lake ispuniti upitnik na internetu nego u tampanoj formi. Ove e grupe vjerovatnije koristiti internet nego neke druge oblike, tako da je, ukoliko je to mogue, potrebno promovirati ovu opciju meu ovim grupama kako bi se oni podstakli da uestvuju u popisu. 125. Obezbjeivanje dovoljno dobre infrastrukture jedan je od najveih izazova prilikom pozivanja na opciju slanja upitnika internetom. Popis se deava u toku relativno kratkog vremena i tie se cjelokupnog stanovnitva jedne zemlje te je malo vjerovatno da e agencija koja provodi popis imatu odgovarajuu infrastrukturu koja moe odgovoriti na najvee potrebe popisa. Stoga je vjerovatno da e barem ova komponenta internetske opcije biti eksternalizirana. Moda e biti potrebno promijeniti proceduru prikupljanja kako bi se ograniila potranja. Na primjer, postavljanjem uvjeta da ljudi, van nekih ranije odreenih grupacija-podruja, moraju kontaktirati agenciju za provoenje popisa ako ele koristiti internetske upitnike moe se ograniiti upotreba internetskih upitnika. Agencije za provoenje popisa trebaju razmotriti kako ele promovirati koritenje interneta. Promoviranje opcije slanja upitnika internetom treba biti povezano sa kapacitetom za rukovanje oekivanim obimom informacija i treba biti koordinirano sa procedurama prikupljanja. Strategija odnosa sa javnou treba ukljuivati i jamstva da e informacije poslane internetom biti zatiene. Pod pretpostavkom da je opcija interneta namijenjena cjelokupnom stanovnitvu, strategija odnosa sa javnou mora ukljuivati i odgovor na oekivanja javnosti vezano za pristup web stranici i u vrijeme najvee posjeenosti. Potrebno je pripremiti jednostavne poruke ljudima da koriste internetsku opciju u vrijeme slabog saobraaja, a, ako je to potrebno, takve poruke postaviti i na samu web stranicu koja sadri upitnike i prenositi ih preko telefonskih informacija, radija i tampanih medija. Automatsko telefonsko anketiranje 126. Automatsko telefonsko anketiranje moe biti isplativo rjeenje u nekim situacijama a posebno u zemljama koje koriste kratki oblik popisnih upitnika u kojima se trae samo osnovne porodine i demografske informacije. 127. Kao i sa internetskom opcijom, svako domainstvo treba imati jedinstvenu ifru kako bi se omoguila propisna kontrola prikupljanja podataka. 128. Moe se koristiti sistem prepoznavanja govora kako bi se ispitanici vodili kroz popisni upitnik putem prepoznavanja glasa ili koritenjem telefonskih tipki za davanje

33 odgovora na pitanja. Potrebno je obezbijediti potvrdu da su neke vane popisne informacije, kao datum roenja ili starost, ispravne. 129. Ovi sistemi postaju sve tei za upotrebu kako raste sloenost pitanja ili broj lanova domainstva. Runi aparati 130. Poveana sofisticiranost i smanjena cijena runih aparata znai da oni mogu biti isplativo rjeenje za neke aspekte prikupljanja podataka. Mogua primjena takvih aparata ukljuuje zamjenu papirnih mapa popisivaa, popisa adresa i lista kao naina prikupljanja podataka na terenu. Oni se mogu primijeniti u svim popisnim metodologijama od dostave/preuzimanja pa do prikupljanja popisnih upitnika. 131. Runi aparati imaju prednost jer daju dvosmjernu informaciju u stvarnom vremenu. Popisni menaderi mogu biti obavijeteni o operacijama prikupljanja podataka im popisivai predaju i prikupe ispunjene popisne upitnike. Isto tako, popisni menaderi mogu popisivaima dati, putem runih aparata, informacije o primljenim upitnicima kao i o tome koja domainstva trebaju posjetiti. Popisni menaderi mogu identificirati, bez kanjenja, podruja gdje je se zaostaje u popisivanju ili gdje standardi kvaliteta nisu zadovoljeni te reagirati na odgovarajui nain. 132. Nekoliko tehnikih pitanja treba razmotriti kod koritenja ovih aparata. Kapacitet memorije zavisi od cijene aparata, ali on sam po sebi danas ne predstavlja ogranienje za upotrebu tog aparata. Mnogi takvi aparati imaju kapacitet i do 20 gigabajta. Meutim, trajanje baterija ostaje znaajan problem. Obzirom na intenzivnu upotrebu kojima bi ovi aparati bili izloeni tokom popisa, baterija moe trajati i manje od jednog dana te je potrebno obezbijediti zamjensku bateriju. Prebacivanje informacija ne bi trebalo predstavljati problem posebno ako se to radi nou. 133. Postoji i niz sigurnosnih pitanja kada se govori o runim aparatima. Mnogo je vea vjerovatnoa da mogu biti ukradeni ili izgubljeni u poreenju sa tampanim formularima. Redovno prebacivanje podataka sa runih aparata smanjuje potrebu ponovnog popisivanja ukoliko aparat bude izgubljen. Potrebno je takoer preduzeti mjere zatite povjerljivosti informacija u aparatu ukoliko on bude izgubljen ili pri samom slanju podataka. Podaci u runim aparatima trebaju biti ifrirani i dostupni samo uz unoenje ifre. Prenos podataka treba takoer biti zatien ifriranjem i koritenjem sigurnih kanala. Postoji nekoliko komercijalnih software-a koji se mogu koristiti za ove svrhe. Ove e sigurnosne mjere poveati trokove. Software za sigurnost mora se ubaciti u runi aparat, a mora biti kompatibilan sa ve postojeim software-om na aparatu. Sigurnosni software i ifre poveavaju sloenost koritenja, te je, na primjer, potrebno provesti dodatne procese u sluajevima kada popisivai zaborave svoje ifre. Procjenjuje se da bi trokovi ovakvog sistema mogli biti i do etiri puta vei nego kada bi se slian aparat koristio u kontroliranim uredskim okolnostima.

34 134. Obuavanje i tehnika pomo popisivaima su vana pitanja. Ne moemo pretpostaviti da e osobe koje e biti uposlene kao popisivai imati sva potrebna tehnika znanja. Ovi inioci postaju sve vie sloeni i teki za upravljanje kako se poveava broj uposlenih popisivaa i fizike razdaljine. U veim zemljama, popisivai e se oslanjati na obuku i tehniku pomo koju e dobijati putem interneta ili telefona. Rukovoenje operacijama na terenu 135. Na osnovnom nivou, viemodalno prikupljanje informacija zahtijeva pravovremeno obavjetavanje popisivaa kako oni ne bi posjeivali domainstva koja su ve vratila svoje upitnike. Ovo je i pitanje efikasnosti i pitanje odnosa sa javnou. Takoer, nove tehnologije daju mogunost za poboljano upravljanje operacijama na terenu, a tako i za poboljanja kvaliteta samog popisa. 136. I dok je kljuno pitanje pravovremeni protok informacija ka popisivaima, sistemi napravljeni da to osiguraju mogu biti koriteni i za dvosmjernu komunikaciju, skoro bez ikakvih kanjenja, izmeu popisnih menadera i popisivaa. Pravovremeno nadgledanje rada popisivaa dat e mogunost za pravovremeno reagiranje u sluajevima gdje postoje problemi sa prikupljanjem podataka. 137. Malo je vjerovatno da e agencija koja provodi popis imati znanje i kapacitet da razvija i vodi ove sisteme unutar agencije, te e se morati oslanjati na spoljne organizacije za kljune stavke ovog rjeenja. Integrirani sistem komunikacije na terenu moe koristiti ve postojeu infrastrukturu u veini razvijenih zemalja. Slijedi kratak opis mogueg rjeenja koje koristi kombinaciju sistema i procesa razvijenih od strane agencije koja provodi popis, pozivnih centara i tehnologije mobilnih telefona. Takoer se pretpostavlja da agencija koja provodi popis ima centralni registar svih popisivaa, njihova podruja djelovanja i njihove brojeve mobitela. (a) Agencija koja provodi popis treba uspostaviti elektronski centralni registar upitnika primljenih putem e-maila ili interneta. Ovaj registar e sadravati jedinstvene identifikacijske brojeve (popisne brojeve). Takav popisni broj e dozvoliti identifikaciju popisivaa odgovornog za to podruje a, na kraju, i identifikaciju fizike adrese (kod dostave upitnika na kuna vrata adresa e moda u ovom momentu biti poznata samo popisivau). (b) Veina popisnih agencija uspostavlja neku vrstu telefonskih informacija za pitanja javnosti tokom procesa prikupljanja popisnih podataka. Ovi centri za primanje poziva koriste tehnologije koje se lako mogu prilagoditi potrebama popisa. U centrima se biljei popisni broj pozivatelja ili se taj broj dobija na osnovu adrese koju daje pozivatelj. Operateri takoer registriraju ta treba uraditi popisiva (na primjer, potrebno je pokupiti upitnik, potrebna je pomo pri ispunjavanju upitnika, upitnik nije primljen itd). (c) Informacije iz elektronskog registra i iz centra za primanje poziva alju se popisivaima u tekstualnoj poruci putem mobitela. Ova poruka treba sadravati samo popisni broj i ifru koja oznaava radnju koju popisiva treba poduzeti.

35 (d) Ovo rjeenje je isplativo jer se oslanja na ve postojeu infrastrukturu (centri za primanje poziva) u visoko kompetitivnoj industriji (a veina ovih trokova nisu novi trokovi za potrebe popisa), kao i na injenicu da e veina popisivaa vjerovatno posjedovati vlastite mobitele. Cijena tekstualne poruke je mala. Agencija koja provodi popis mora uspostaviti elektronski registar i upravljati integracijom razliitih sistema. (e) Moraju se nai alternativna rjeenja za mali broj popisivaa koji nemaju mobitele. I dok je jedna opcija slanje govornih poruka na fiksni telefon, ljudi ipak smatraju da je tee primati i registrovati numerike informacije koje dobiju govornom potom nego one koje dobiju putem tekstualnih poruka. Obrada 138. U posljednjoj deceniji desila su se znaajna poboljanja sistema inteligentnog prepoznavanja znakova, ispravke podataka, elektronskog snimanja i tehnologija automatskog ifriranja, ime su se smanjili trokovi obrade podataka i poveao kvalitet podataka. Vjerovatno e se ovakva kretanja nastaviti i dalje. Metodi unosa podataka 139. Tradicionalno se koristi nekoliko tehnologija unoenja podataka, kao to su ukucavanje podataka i optiko prepoznavanje znakova (OMR). 140. Ukucavanje zahtijeva jednostavan software i jeftin kompjuterski hardware. Meutim, ono zahtijeva mnogo vie osoblja nego kod drugih automatskih metoda unoenja podataka i vjerovatno e zahtijevati mnogo vie utroenog vremena. Isplativost ovog naina zavisi od odnosa izmeu trokova osoblja i trokova razvoja hardwarea/sistema koji su potrebni za druge naine. 141. OMR moe biti isplativ nain u sluajevima kada popisni upitnici sadravaju samo odgovore u kvadratiima. Dodatni naini unoenja podataka/kompjuterskog ifriranja potrebni su kod rukovanja pisanim odgovorima. Meutim, OMR se sve vie zamjenjuje tehnologijom inteligentnog prepoznavanja znakova (ICR). 142. Za veinu zemalja, najisplativija opcija se ini kombinacija digitalnog snimanja, ICR-a, popravke i automatskog ifriranja. Ovaj emo proces ukratko objasniti u daljem tekstu. (a) Popisni se upitnici skeniraju radi dobijanja elektronske slike. Koristi se software za raspoznavanje, kako bi se identificirali odgovori u kvadratiima i preveli pisani odgovori u tekstualne vrijednosti. Odreuje se nivo raspoznavanja odgovora prihvatljivog kvaliteta i odgovora koji zahtijevaju dodatnu popravku ili validaciju. (b) Automatska popravka napravljena je radi smanjenja potrebe za intervencijom operatera i obino ukljuuje koritenje tabela iz rjenika i kontekstualno sreivanje teksta. Rjenici su napravljeni tako da sadre termine iz popisnih

36 pitanja koja se obrauju. Tako e rjenici za pitanje o zemlji roenja sadravati samo imena zemalja. (c) Operater moe ispravljati elektronske slike koje sistem ne prepozna. Ovo je isplativo jedino za pitanja u kojima postoji velika vjerovatnoa da se popravljeni podaci mogu automatski ifrirati. (d) Automatsko ifriranje koristi kompjuterizovane algoritme uporedbe odgovora sa indeksima. Oni odgovori koji ne odgovaraju indeksima alju se na proces ifriranja upotrebom kompjutera. Da bi se dalje ograniili trokovi i poboljao kvalitet, odgovori koji se ne ifriraju se skupno analiziraju. Ovi se odgovori zatim mogu dodati indeksima i ponovo poslati kroz automatsko ifriranje, ili se moe poduzeti neki drugi oblik skupnog ifriranja. 143. Kombinacija ICR-a/automatskog ifriranja/tehnologije elektronskih slika opisanih ranije vjerovatno e se pokazati kao najisplativije rjeenje za veinu zemalja. Broj osoblja e se smanjiti kroz automatsko ifriranje i upotrebom ovih sistema. Koritenje elektronskih slika znatno smanjuje potrebu koritenja tampanih upitnika, a pokazalo se da je ponovno pregledanje elektronskih slika u sluajevima kada se odgovori ne mogu automatski zabiljeiti mnogo efikasnije od ponovnog pregledanja tampanih upitnika. 144. Vano je da ova metodologija nudi mogunost poboljanja kvalitete podataka. Konzistentna obrada identinih odgovora je zagarantirana. Meutim, kvaliteta automatskog biljeenja i ifriranja mora se paljivo nadgledati tokom obrade kako bi se osiguralo da sistem funkcionira po specifikacijama. Uestalost zamjene znakova treba se paljivo nadzirati, a za neka vana pitanja ili dijelove pitanja (kao to su godina roenja u uporedbi sa datumom roenja) mogu se zahtijevati stroije definirana pravila povjerljivosti, a time i vei nivo provjere i osiguranja kvaliteta nego kod obrade nekih drugih polja ili vrijednosti. Brojane vrijednosti mogu zahtijevati posebno promatranje, jer je mogue da ne postoje kontekstualne informacije koje se mogu koristiti za automatsku provjeru validnosti tih podataka. 145. Trebalo bi postojati stalno osiguranje kvaliteta konanih rezultata kao to je runo biljeenje uzorka odgovora iz elektronskih slika i njihova uporedba sa automatski zabiljeenim i ifriranim odgovorima. Ovo bi trebalo omoguiti odgovarajuu ravnoteu izmeu kvaliteta i trokova ukljuujui i smanjenje broja runih ispravki, a time se ne bi troila sredstva na neznatna poboljanja kvaliteta. 146. Iz ovog razloga, kljuno je da, ak i kada su ovi sistemi eksternalizirani, popisni menaderi imaju dobro razumijevanje odnosa kvaliteta i troka koji se podrazumijeva u nivoima povjerljivosti implementiranim u ICR-u/software-u za ispravku podataka, njihovog utjecaja na uestalost zamjene podataka i konani kvalitet popisnih podataka. Ugovori mogu dozvoljavati prilagoavanje ovih parametara kako bi se postigao kvalitet i operativni zahtjevi agencije koja provodi popis. Ovo se pitanje detaljno razmatra u paragrafima 112-117. 147. Agencije koje provode popis trebaju razmotriti kako e se podaci uvati u toku obrade. Do sada je, obino, obrada popisnih podataka vrena koritenjem jednog praznog

37 dokumenta koji se progresivno aktuelizira, dok se ranija verzija tog dokumenta zadrava kao kopija za sluaj gubitka dokumenta. Ovo se tipino povezuje sa skupnom obradom gdje se odreena grupa upitnika (obino za jedno popisno podruje) obrauje zajedno. Stoga e ti upitnici zajedno proi proces unoenja podataka, sreivanje i ifriranje. Ovo omoguava visok nivo kontrole posla. Baze podataka omoguuju da se informacije uvaju i obrauju na nivou pojedinanog polja. Ovo prua vei nivo fleksibilnosti poto se popisni podaci, nakon to su elektronski zabiljeeni, lako organiziraju radi poveanja efikasnosti obrade i kvaliteta obzirom da se slini odgovori mogu lako grupisati i zajedno ifrirati. Meutim, uvanje popisnih podataka u bazi podataka zahtijeva mnogo sloenije sisteme upravljanja i davanja rezultata. Potrebno je takoer obratiti panju na mehanizme sigurnosnih kopija dokumenata i njihovog ponovnog pronalaenja. 148. Ovi sistemi obino zahtijevaju daleko sloeniji razvoj sistema i proba nego tradicionalni sistemi obrade popisnih podataka. Postoji veliki broj inilaca koje treba uzeti u obzir u toku stvaranja sistema i koje treba uvrstiti prilikom razvoja sistema, kao to je organizacija rada preostalih procesa koje obavljaju inovnici. 149. Odgovarajui kapacitet mree od kritinog je znaaja zbog velikog broja i veliine dokumenata u kojima su smjetene elektronske slike jedna od mogunosti je reduciranje upitnika tako da se samo potrebne informacije posmatraju kao elektronska slika, a time se znatno reducira veliina dokumenata. Ishod 150. Tradicionalno se ishod popisa zamilja kao pravljenje tabela obino za sofisticirane klijente koji dobro poznaju popisne podatke, naine strukturiranja i predstavljanja podataka kao i meta-podatke. Manje sofisticirani korisnici oslanjaju se na statine produkte kao to su publikacije koje su obino sadravale ogranien obim podataka. 151. Slanje informacija internetom omoguuje: oblikovanje odgovarajuih produkata kako bi se zadovoljile potrebe raznih vrsta korisnika podataka, od poetnika do sofisticiranih korisnika; isplativo slanje mnogo veeg obima popisnih podataka; i poboljanu upotrebljivost popisnih podataka. 152. Funkcionalnost i sadraj podataka mogu se usmjeriti na zadovoljenje razliitih nivoa korisnika. Ova funkcionalnost treba biti kontinuiraja, od jednostavne do sofisticirane, a klijenti trebaju biti voeni kroz razliite produkte prirodom upita ili analize koju ele da obave. 153. Glavna svrha popisa u razvijenom statistikom sistemu je da nadopuni informacije dostupne iz drugih metoda skupljanja podataka, kao to su ispitivanja fokusirana na mala podruja a to su informacije za mala geografska podruja ili za male grupe stanovnitva (i socijalne i ekonomske). Slanje informacija internetom moe biti od pomoi i jednom i drugom nainu koritenja podataka. Za mala geografska podruja, moe se koristiti GIS tehonologija kao sredstvo za definiranje podruja interesa kod traenja podataka, kao i za

38 mapiranje rezultata istraivanja. Postoji veliki broj paketa koji se mogu koristiti za izvoenje informacija o interesnim grupama iz velikih ranije definiranih tabela. 154. Sistem slanja informacija internetom treba omoguiti slobodu klijentima da odrede oblik izlazne informacije tampana forma ili dokument sa podacima koji se moe iskoristiti za pravljenje niza uobiajeno dostupnih statistikih analiza, tabela ili mapa. 155. Neke zemlje moda e razmotriti davanje pristupa klijentima za pravljenje tabela direktno off- ili on-line koje se mogu izvesti iz zapisa o nekoj popisnoj jedinici. 156. Zatita povjerljivosti popisnih podataka je primarno pitanje u takvim sistemima. Uz primjenu statistikih procedura objavljivanja informacija (pogledajte paragraf 61), moe postojati i zahtjev za ograniavanje veliine tabela koje se mogu napraviti na ovaj nain.

39 DRUGI DIO: POPULACIJSKE TEME POGLAVLJE III Uvod 157. Preporuke i sporazumi dati u ovom poglavlju napravljeni su tako da osiguraju da svaka osoba treba imati jedno, i samo jedno, uobiajeno mjesto stanovanja. Ovo je vano u meunarodnom kontekstu kako bi se izbjeglo da iste osobe budu ubrojane u stalne stanovnike vie zemalja ili da pak da ne budu nikako popisane. Isti se princip primjenjuje i u nacionalnom kontekstu. I dok su preporuke za prethodne popise moda dozvoljavale jedan nivo ire interpretacije nekih sporazuma vezanih za uobiajeno mjesto stanovanja, sadanje preporuke pokuavaju biti mnogo stroije. Uobiajeno mjesto stanovanja (sutinska tema) 158. Uobiajeno mjesto stanovanja je geografska lokacija gdje popisana osoba obino boravi. To moe biti: (a) mjesto gdje se ta osoba nalazi u trenutku provoenja popisa; ili (b) zakonsko mjesto stanovanja te osobe; ili (c) mjesto stanovanja te osobe za potrebe glasanja ili za druge administrativne svrhe. 159. Samo osobe koje: (a) su kontinuirano ivjele u svom uobiajenom mjestu stanovanja najmanje dvanaest mjeseci prije popisa; ili (b) su dole u svoje uobiajeno mjesto stanovanja manje od dvanaest mjeseci prije popisa sa namjerom da tu ostanu barem godinu mogu se smatrati stalnim stanovnicima dotine geografske ili administrative podpodjele. Djeca roena manje od dvanaest mjeseci prije popisa trebaju biti ukljuena u stanovnitvo sa uobiajenim mjestom stanovanja u geografskom podruju ili administrativnoj podpodjeli u kojoj ive. Osobe koje su, zbog posla ili odmora, bile kratkotrajno privremeno odsutne iz svog uobiajenog mjesta stanovanja u periodu od dvanaest mjeseci prije odravanja popisa trebaju biti ukljuene u stalno stanovnitvo. 160. Zemlja uobiajenog stanovanja neke osobe je zemlja u kojoj se nalazi uobiajeno mjesto stanovanja te osobe. Ovo e biti jasno za veliku veinu stanovnitva. Meutim, za osobe koji se esto sele iz zemlje u zemlju ovaj koncept moe biti teko razumljiv. O definiciji i preporukama za meunarodne migrante raspravlja se u Poglavlju VIII. STANOVNITVO KOJE TREBA POPISATI

40 161. Za kratkotrajne meunarodne migrante10 zemlja polazita treba i dalje biti njihova zemlja uobiajenog stanovanja tokom boravka u inozemstvu. Za dugorone migrante11, pak, zemlja odredita postaje zemlja uobiajenog stanovanja tog migranta. 162. Opte pravilo za odreivanje uobiajenog mjesta stanovanja neke osobe definira uobiajeno mjesto stanovanja te osobe zapravo kao mjesto gdje ta osoba provodi veinu svog nonog odmora. Primjena ovog pravila za veinu osoba nee predstavljati vei problem. Meutim, problemi se mogu pojaviti u nekim specijalnim sluajevima. Preporueno je konvencionalno tretiranje ovih sluajeva kako slijedi: (a) Osobe koje rade daleko od kue tokom sedmice i vraaju se u svoj porodini dom tokom vikenda smatraju svoj porodinu dom kao uobiajeno mjesto stanovanja, bez obzira da li je njihovo radno mjesto u drugom kraju zemlje ili u inozemstvu; (b) Uenici osnovnih i srednjih kola koji su u toku kolske godine daleko od kue trebaju smatrtai njihov porodini dom kao svoje uobiajeno mjesto stanovanja, bez obzira da li se koluju u nekom drugom kraju zemlje ili u inozemstvu; (c) Studenti na koledu ili univerzitetu, koji su daleko od kue dok pohaaju koled ili univerzitet, trebaju smatrati adresu na kojoj borave tokom kolske godine kao svoje uobiajeno mjesto stanovanja, bez obzira da li tada borave u nekoj instituciji (kao na primjer u internatu) ili u privatnom smjetaju i bez obzira da li se koluju u nekom drugom kraju zemlje ili u inozemstvu.12 U izuzetnim sluajevima, ukoliko je mjesto kolovanja unutar zemlje, adresa porodinog doma moe se smatrati uobiajenim mjestom stanovanja. (d) Institucije se smatraju uobiajenim mjestom stanovanja svih njihovih stanovnika koji su, do popisa, proveli ili e vjerovatno provesti, dvanaest mjeseci ili vie u toj instituciji. Primjeri stanovnika institucija ukljuuju pacijente u bolnicama ili u mjestima za palijativnu skrb, stare osobe u starakim domovima ili domovima za oporavak, zatvorenike i oosobe u maloljetnikim pritvorima; (e) Kada osoba redovno ivi na vie mjesta tokom godine, ono mjesto gdje osoba provodi veinu vremena u toku godine treba smatrati njenim uobiajenim mjestom stanovanja, bez obzira da li je to mjesto locirano unutar zemlje ili u inozemstvu; (f) Uopteno pravilo o tome gdje osoba provodi najvei dio svog nonog odmora primjenjuje se i na osobe u obaveznoj vojnoj slubi a takoer i pripadnike vojnih snaga koji ive u vojnim kasarnama ili kampovima;

Kratkoroni migranti su osobe koje se sele u neku drugu zemlju iz svoje zemlje uobiajenog stanovanja na period od najmanje tri mjeseca, ali ne vie od jedne godine. Iz ovog su iskljueni sluajevi preseljenja radi rekreacije, odmora, posjeta prijateljima ili roacimaa, posla, lijeenja ili vjerskih hodoaa. Pogledajte Preporuke o statistikama za meunarodne migrante, Ujedinjeni narodi, New York, 1998. 11 Dugoroni migranti ukljuuju meunarodne migrante koji kontinuirano ive u odredinoj zemlji najmanje dvanaest mjeseci prije popisa; ili one meunarodne migrante koji su stigli u odredinu zemlju manje od dvanaest mjeseci prije popisa sa namjerom da tu ostanu barem jednu godinu. 12 Treba znati da studenti koji pohaaju koled ili univerzitet daleko od kue vode na njihovim porodinim adresama, a ne na adresama internata ili privatnog smjetaja, za potrebe rauna narodnog gospodarstva.

10

41 (g) Mjesto popisivanja treba smatrati uobiajenim mjestom stanovanja beskunika i osoba bez krova nad glavom, nomada, skitnica i osoba koje ne poznaju koncept uobiajenog mjesta stanovanja; (h) Dijete koje naizmjenino boravi u dva domainstva (na primjer kada su roditelji tog djeteta razvedeni) treba smatrati svojim uobiajenim mjestom stanovanja ono domainstvo u kome to dijete provodi najvie vremena. U sluaju da dijete podjednako dugo boravi sa oba roditelja, uobiajeno mjesto stanovanja treba biti ono domainstvo u kome se dijete zadesi no uoi popisa. 163. Potrebno je napraviti praktina pravila za tretiranje ovakvih sluajeva. Ova je pravila potrebno jasno objasniti u instrukcijama za popis i opisati u raznim popisnim izvjetajima. 164. Tema o uobiajenom mjestu stanovanja ukljuena je radi prikupljanja informacija potrebnih za odreivanje ukupnog broja stalno nastanjenog stanovnitva neke zemlje kao i zbog razvrstavanja stanovnitva po teritorijalnim podjelama i statusu domainstava. 165. Kada je to mogue, za svako domainstvo i za svaku osobu u domainstvu, kao i za svaku osobu u institucionalnom domainstvu, potrebno je prikupiti posebne informacije o: (a) osobama koje tu obino stanuju i prisutne su za vrijeme popisa; (b) osobama koje tu obino stanuju, ali su privremeno odsutne u vrijeme popisa; i (c) osobama koje tu privremeno stanuju u vrijeme popisa, ali obino stanuju negdje drugdje (treba ukljuiti i njihovu adresu uobiajenog mjesta stanovanja). 166. Informacije o uobiajenom mjestu stanovanja treba prikupiti sa to vie detalja kako bi se moglo uraditi tabeliranje i za najmanje geografske ili administrativne jedinice podjele, a s ciljem zadovoljavanja potreba korisnika za informacijama o ovoj temi. Privremeno odsutne osobe 167. Na osnovu definicije uobiajenog mjesta stanovanja, osobe koje su, u trenutku popisa, odsutne, ili e biti odsutne, iz svog uobiajenog mjesta stanovanja manje od godinu dana trebaju se smatrati privremeno odsutnim osobama, te ih treba ukljuiti u ukupni broj stanovnika. 168. Nasuprot tome, osobe koje ve ive, ili e ivjeti, vie od godinu dana van mjesta popisa ne treba smatrati privremeno odsutnim osobama i stoga ih treba iskljuiti iz ukupnog broja stanovnika, bez obzira na koliko duge periode oni moda posjeuju svoje porodice s vremena na vrijeme.13 169. Grupa odsutnih osoba koje ive u inozemstvu (roaci lanova domainstva koji ive, ili e vjerovatno ivjeti, u drugoj zemlji godinu dana ili vie) moe biti posebno vana u zemljama sa visokim stupnjem emigracije. Ako se podaci o osobama koje ive u
13

Ove se osobe razlikuju od osoba pomenutih u paragrafu 162 (a).

42 inozemstvu skupljaju u okviru popisa, takve informacije (i broj i znaajke) treba razdvojiti od informacija prikupljenih za ukupno stalno nastanjeno stanovnitvo. Privremeno prisutne osobe 170. Popisane osobe koje ne zadovoljavaju kriterije postavljene definicijom uobiajenog mjesta stanovanja u popisnom podruju, a to znai one osobe koje u popisnom podruju ne ive, niti se oekuje da e ivjeti, barem 12 mjeseci, smatraju se privremeno prisutnim osobama i stoga ih ne treba uraunati u ukupan broj stanovnitva stalno nastanjenog na tom podruju. Popis moda i nije najbolji nain za identifikaciju kratkoronih migranata. Meutim, u situacijama gdje zemlje koriste popis za mjerenje broja kratkoronih migranata, morat e se odrediti njihova zemlja uobiajenog stanovanja, razlog migracije i duina boravka. Ukupni broj stanovnika (izvedena sutinska tema) 171. Ukupan broj stalno nastanjenog stanovnitva za neku teritorijalnu jedinicu obino emo dobiti zbrajanjem broja prisutnih osoba koje tu imaju uobiajeno mjesto stanovanja sa brojem privremeno odsutnih osoba koje tu imaju uobiajeno mjesto stanovanja. Meutim, nije uvijek mogue prikupiti informacije o osobama odsutnim iz svojih uobiajenih mjesta stanovanja, a posebno ako je cijelo domainstvo privremeno odsutno u toku provoenja popisa. Stoga se moraju napraviti odredbe za prikupljanje informacija o takvim osobama u mjestima gdje se oni nau u momentu popisa i, ako je to neophodno, za njihovo prebacivanje u teritorijalnu jedinicu gdje se nalazi njihovo uobiajeno mjesto stanovanja. 172. Sastav brojke koja oznaava ukupan broj stalno nastanjenog stanovnitva (i drugih ukupnih brojeva stanovnitva zasnovanih na drugim konceptima) treba biti detaljno opisan u popisnom izvjetaju. Kao uopteno pravilo, ukupan broj stalno nastanjenog stanovnitva treba ukljuivati sve osobe koje imaju uobiajeno mjesto stanovanja u relevantnoj teritorijalnoj jedinici (pogledajte paragrafe 158-160), bez obzira na njihov zakonski status. 173. Ukupan broj stalno nastanjenog stanovnitva obino treba ukljuivati sljedee grupe osoba: (a) (b) (a) (b) nomade; skitnice; osobe koje ive u zabaenim podrujima; vojno, pomorsko i diplomatsko osoblje, i njihove porodice, koji se nalaze van zemlje; (c) pomorske trgovce i ribare koji su nastanjeni u zemlji, ali se nalaze na moru u toku odravanja popisa (ukljuujui i one koji nemaju drugo mjesto prebivalita osim smjetaja na brodovima); (d) civilne osobe koje privremeno rade u drugoj zemlji pod uvjetom da tamo ne ive godinu ili vie;

43 (e) civilne osobe koje svakodnevno prelaze granicu radi odlaska na posao u drugoj zemlji; (f) civilne osobe (osim onih nabrojanih u kategorijama (d) do (g)) koje su privremeno odsutne iz zemlje, pod uvjetom da nisu dugoroni imigranti u zemlji odredita. 174. Osobe koje su potencijalno ilegalni, neregularni migranti ili migranti bez dokumenata treba ukljuiti u nastanjeno stanovnitvo, a na njih treba primijeniti ista pravila vezana za uobiajeno mjesto stanovanja kakva se primjenjuju i na druge osobe. Ne postoji namjera da se takve osobe izdvoje, nego prije da se osigura da one ne budu iskljuene iz popisa. U tom kontekstu vano je da se termin uobiajeno nastanjenog stanovnitva ne pomijea sa terminom legalnog (za razliku od nelegalnog) stanovnitva. Za veinu korisnika popisnih podataka, a posebno za one odgovorne za planiranje i pruanje zdravstvene skrbi, obrazovanja i drugih javnih usluga, vano je znati ukupni broj stanovnika, kao potencijalnih korisnika tih slubi, bez obzira na njihov useljeniki status. Jasno je da je ovo osjetljivo pitanje i da moe biti teko ili nemogue osigurati da osobe sa nelegalnim statusom budu pokrivene popisom. Meutim, u cjelokupnom kreiranju popisa, potrebno je uiniti napore da se proba osigurati da sve osobe budu pokrivene bez obzira na legalnost njihovog useljenikog statusa. 175. Osobe koje trae azil, kao i osobe koje su se prijavile ili dobile izbjegliki status ili slian oblik meunarodne zatite, trebaju biti ukljuene u uobiajeno nastanjeno stanovnitvo pod istim uvjetima kao i ostalo stanovnitvo, to jest ako borave u zemlji, ili se oekuje da e tu boraviti barem dvanaest mjeseci. Ovo se takoer odnosi na osobe kojima je odobrena privremena zatita u situacijama masovnog raseljavanja, ali gdje formalni status zatite jo nije dodijeljen iz praktinih razloga. Kao i u prethodnom paragrafu, namjera nam nije posebno odvojiti ove osobe, nego radije osigurati da nisu isputene prilikom popisivanja. 176. Sljedee kategorije privremeno prisutnih osoba obino ne treba smatrati dijelom uobiajeno nastanjenog stanovnitva. Meutim, zemlje moda ele prikupiti podatke o njima i napraviti alternativno brojanje sveukupnog stanovnitva za koje je potrebno obezbijediti razne usluge: (a) strano vojno, mornariko i diplomatsko osoblje i njihove porodice privremeno smjetene u zemlji; (b) strani civili privremeno zaposleni u zemlji; (c) strani civili koji prelaze granicu svaki dan radi posla u zemlji; (d) strani civili, osim onih pobrojanih u grupama (b) i (c), koji se privremeno nalaze u zemlji, kao na primjer turisti. 177. Ako je to izvodljivo, potrebno je pokazati veliinu grupa stanovnitva iz paragrafa 173 i 176. 178. Svaka zemlja treba doi do cifre koja oznaava ukupan broj stanovnitva sa uobiajenim mjestom stanovanja u toj zemlji, a potrebno je proizvesti i detaljne tabele na osnovu tog broja. U zemljama u kojima je dobijeni ukupni broj stanovnika ispravljen

44 zbog mogueg podbrojavanja ili prekobrojnog popisivanja (a ovo se obino radi na osnovu post-popisnih ispitivanja ili uporedbom sa drugim izvorima) obje cifre, i ona dobijena popisom i procijenjena ispravljena cifra, trebaju biti predstavljene i opisane. Detaljne tabele e, meutim, obino biti zasnovane samo na broju stanovnitva koje je zaista i popisano. 179. Neke zemlje moda ele, za nacionalnu upotrebu, doi do cifara za jednu ili vie dodatnih populacijskih osnova kao to su ukupan broj stanovnitva prisutnog u nekom podruju, zakonski nastanjeno stanovnitvo, stanovnitvo koje tu boravi preko dana ili stanovnitvo koje radi na tom podruju. Stanovnitvo prisutno u nekom podruju (a ponekad se za ovo stanovnitvo koristi izraz stvarno ili de facto stanovnitvo) moe se razvrstati po relevantnim geografskim ili administrativnim jedinicama podjele u kojima su popisani.

45 Poglavlje IV GEOGRAFSKE ZNAAJKE Uvod 180. Jedna od prepoznatljivih odlika popisa stanovnitva i stambenog fonda je stupanj do koga je mogue poduzeti sveobuhvatnu klasifikaciju geografskih znaajki. Kada se utvrdi populacijska osnova mogue je ispitati kako je ta populacija geografski rasporeena. Ovo poglavlje razmatra taj aspekt. Lokalitet (izvedena sutinska tema) 181. Za potrebe popisa, lokalitet se definira kao zasebna skupina stanovnitva, odnosno kao podruje definirano stanovnitvom koje ivi u susjednim ili povezanim zgradama. 182. Takve zgrade: (a) mogu formirati neprekidno izgraeno podruje sa jasno prepoznatljivom formacijom ulica; ili (b) iako nisu dio takvog izgraenog podruja, mogu sadravati grupu zgrada kojima je dodijeljeno neko jedinstveno prepoznatljivo ime; ili (c) iako ne spadaju ni u jednu gore navedenu kategoriju, mogu formirati grupu zgrada s tim da nijedna nije udaljena od najblie susjedne zgrade vie od 200 metara. 183. U primjeni ove definicije neke kategorije koritenja zemljita ne treba posmatrati kao prekide kontinuiteta ovih izgraenih podruja (a prema tome ne treba ih ni uraunavati u gore navedeni kriterij o udaljenosti od 200 metara). Takve kategorije ukljuuju: industrijske i komercijalne zgrade i objekte, javne parkove, igralita i bate, nogometne terene ili druge sportske objekte, premotene rijeke, eljeznike tranice, kanale, parkinge i drugu transportnu infrastrukturu, dvorita crkvi i groblja itd. 184. Namjena ove definicije je da zemljama prui opte smjernice pri identificiranju lokaliteta i pri odreivanju njihovih granica, a mogue ju je i prilagoditi u skladu sa nacionalnim uslovima i praksama. Stanovnitvo koje ne ivi u gore definiranim skupinama moe se opisati kao stanovnitvo koje ivi u ratrkanim zgradama. Definicija lokaliteta, usvojena za potrebe popisa, mora biti detaljno data u popisnom izvjetaju ili u meta-podacima. 185. Gore definirane lokalitete ne treba pomijeati sa najmanjim civilnim jedinicama podjele u nekoj zemlji. U nekim sluajevima, ovo dvoje se moe podudarati. U drugim pak sluajevima, ak i najmanja civilna jedinica podjele moe sadravati dva ili vie lokaliteta. S druge strane, neki veliki gradovi mogu sadravati dvije ili vie civilnih jedinica podjele, koje treba posmatrati samo kao segmente jednog lokaliteta a ne kao posebne lokalitete. 186. Zemljama se preporuuje da razviju vlastitu popisnu statistiku za lokalitete u skladu sa nacionalnim potrebama i mogunostima. Pri tome, one se trebaju, to je vie mogue,

46 pokuati pribliiti konceptu gore opisanog grupisanja stanovnitva. Zemlje koje tabeliraju statistike podatke samo za civilne jedinice podjele trebaju barem pokuati skupiti podatke o ukupnom broju stanovnika svakog dijela civilne jedinice podjele koji sadri skupinu stanovnitva, ili dio skupine stanovnitva, sa najmanje 2.000 stanovnika i tako osigurati osnov za pravljenje jasnije razlike izmeu urbanog i ruralnog podruja i stanovnitva (pogledajte paragraf 190 dole). 187. Preporuuje se da se stanovnitvo razvrsta po veliini lokaliteta prema sljedeim klasama veliine: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) (5.0) (6.0) (7.0) (8.0) (9.0) (10.0) (11.0) (12.0) (13.0) 1.000.000 ili vie stanovnika 500.000 999.999 200.000 499.999 100.000 199.999 50.000 99.999 20.000 49.999 10.000 19.999 5.000 9.999 2.000 4.999 1.000 1.999 500 999 200 499 stanovnitvo koje ivi na lokalitetima sa manje od 200 stanovnika ili u ratrkanim zgradama (13.1) stanovnitvo koje ivi na lokalitetima sa 50 do 199 stanovnika (13.2) stanovnitvo koje ivi na lokalitetima sa manje od 50 stanovnika ili u ratrkanim zgradama.

188. Ovu klasifikaciju takoer treba primijeniti na druga relevantna podruja kao to su ekonomski aktivno stanovnitvo, domainstva, porodice i prebivalita. Urbana i ruralna podruja (izvedena nesutinska tema) 189. Za nacionalne svrhe, a tako i za meunarodnu uporedbu, najpogodnija jedinica klasifikacije za razluivanje izmeu urbanih i ruralnih podruja je lokalitet kako je definiran u paragrafima 180-181. Meutim, ostavljeno je pojedinanim zemljama da odlue da li e koristiti lokalitet ili najmanju civilnu jedinicu podjele kao jedinicu klasifikacije. 190. Preporuuje se, za potrebe meunarodne uporedbe, da zemlje definiraju urbana podruja kao lokalitet sa 2.000 ili vie stanovnika, a ruralna podruja kao lokalitete sa manje od 2.000 stanovnika i rijetko naseljena podruja. Neke zemlje takoer mogu htjeti definirati urbana podruja na druge naine (na primjer u smislu administrativnih granica, izgraenih podruja, podruja za koje postoje usluge poput prodavnica, obrazovnih ustanova, rekreacijskih kapaciteta, zapoljavanja itd., ili u smislu funkcionalnih

47 podruja). Koji se god pristup primijeni treba ga jasno opisati u relevantnom popisnom izvjetaju i/ili u meta-podacima. 191. Zemlje koje koriste najmanju civilnu jedinicu podjele kao osnovnu jedinicu klasifikacije podstiu se da nastoje dobiti rezultate koji, koliko god je to mogue, odgovaraju rezultatima dobijenim u zemljama koje koriste lokalitet kao jedinicu klasifikacije. Koji e pristup biti usvojen za postizanje ovoga cilja zavisi najvie od prirode najmanjih civilnih jedinica podjele u tim zemljama. U nekim zemljama, najmanje su civilne jedinice podjele relativno male obzirom na veliinu i prosjean broj stanovnika i obino ne sadravaju vie od jedne skupine stanovnitva (ili dijela vee skupine stanovnitva). Ako za neke od tih zemalja nije izvodljivo koritenje lokaliteta kao jedinice klasifikacije, one se podstiu na koritenje koncepta multikomunalnih skupina (a to znai da tretiraju, kao jednu jedinicu, skupine od dvije ili vie susjednih civilnih jedinica koje ine dio iste grupe stanovnitva). Takoer se predlae da se manje civilne jedinice podjele koje se nalaze na periferiji takve multikomunalne skupine zgrada pripoje toj skupini ako veina njihovog stalnog stanovnitva ivi na podruju koje pripada neprekinutom izgraenom podruju te skupine, i da manje civilne jedinice podjele koje sadre jedan ili vie izoliranih lokaliteta budu klasificirane prema broju stanovnika najvee skupine stanovnitva unutar te jedinice. 192. Situacija je, meutim, razliita u sluajevima zemalja u kojima su najmanje civilne jedinice podjele relativno velike povrinom i prosjenim brojem stanovnika, a esto sadre dvije ili vie skupina stanovnitva razliitih veliina. Ako za neke od tih zemalja nije izvodljivo koritenje lokaliteta kao osnovne jedinice, one za ovu svrhu trebaju pokuati koristiti jedinice koje su manje od malih civilnih jedinica podjele, na primjer upe, popisne distrikte, trgove itd. One trebaju pokuati koristiti ove male jedinice kao blokove zgrada te ih grupisati tako da, u najveoj moguoj mjeri, odgovaraju granicama lokaliteta onako kako je to opisano gore u sluajevima multi-komunalnih skupina. Ako za neke zemlje nije izvodljivo da usvoje ovakav pristup, one trebaju pokuati razviti nove pristupe klasifikaciji svih malih civilnih jedinica podjele tako da dobiju rezultate koji su u najveoj moguoj mjeri uporedivi sa rezultatima dobijenim koritenjem lokaliteta kao osnovne jedinice. 193. Preporuuje se da lokaliteti ili sline jedinice budu grupisani u sljedeih pet kategorija: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) (5.0) manje od 2.000 stanovnika 2.000 do 9.999 stanovnika 10.000 do 99.999 stanovnika 100.000 do 999.999 stanovnika 1.000.000 ili vie stanovnika

194. Zemlje se takoer podstiu da razviju tipologiju lokaliteta ili slinih podruja zasnovanu na drugim kriterijima, a koja bi se mogla koristiti za razluivanje izmeu razliitih tipova podruja unutar odreene kategorije preporuene klasifikacije. Na primjer, neke zemlje moda ele dalje podijeliti kategoriju (1.0) (a u nekim sluajevima i

48 kategoriju (2.0)) kako bi napravile razliku izmeu poljoprivrednih lokaliteta i drugih vrsta malih lokaliteta. Neke zemlje e htjeti dalje podijeliti jednu ili vie srednjih kategorija kako bi se napravila razlika izmeu trinih gradova, industrijskih centara, uslunih centara itd. Neke zemlje e htjeti dalje podijeliti velike urbane grupacije ukljuene u kategorije (4.0) i (5.0) kako bi razdvojile razne tipove centralnih i prigradskih podruja. Proirenje klasifikacije na ove i druge naine doprinosi poveanju njene analitike korisnosti. Dnevna migracija 195. Sljedea tema ispituje pitanja povezana sa putovanjem od kue do radnog mjesta, kole, koleda ili univerziteta. Precizni tokovi takvih kretanja su vani iz mnotva razloga ukljuujui i planiranje prevoza, razvoj stambenog fonda i ekonomski razvoj. Lokacija radnog mjesta (sutinska tema) 196. Lokacija radnog mjesta predstavlja preciznu lokacija na kojoj trenutno zaposlena osoba obavlja svoj posao i lokaciju na kojoj preteno zaposlena osoba trenutno obavlja posao ili ga je obavljala posljednji put.14 Lokaciju treba precizirati do najmanjih moguih civilnih jedinica podjele.15 197. Glavni razlog za prikupljanje informacija o mjestu obavljanja posla je povezivanje tih informacija sa uobiajenim mjestom stanovanja s ciljem razumijevanja tokova dnevnih migracija, koje takoer vidimo i kroz informacije o vrsti transporta koji se koristi na putu do posla, preenoj razdaljini i utroenom vremenu. Mjesto obavljanja posla treba precizirati do najmanje mogue civilne jedinice podjele kako bi se jasno definirali tokovi dnevnih migracija od uobiajenih mjesta stanovanja do lokacija radnog mjesta. Osobe koje nemaju fiksno mjesto obavljanja posla, ali koje se javljaju na stalnu adresu na poetku njihovog radnog perioda (na primjer vozai autobusa, piloti i stjuardese, radnici na ulinim stolovima za prodaju koji se ne uklanjaju na kraju radnog dana) trebaju dati informacije o toj stalnoj adresi. Ova grupa moe takoer ukljuivati i pojedince koji redovno putuju na posao preko granice u neku susjednu zemlju. Kako bi se razvila prikladna procedura za preciziranje mjesta obavljanja posla u inozemstvu do kog ispitanici redovno putuju, preporuuje se koritenje geografskih spisa susjednih zemalja. Lokacija kole, koleda ili univerziteta (nesutinska tema) 198. Ukljuivanjem ove teme u njihove popise, zemlje mogu proiriti opseg podataka o obrascima dnevne migracije tako to e, osim osoba koje putuju na posao, pokriti i uenike i studente. Kako bi se osigurala uporedivost sa mjestom obavljanja posla, lokacija kole, koleda ili univerziteta treba biti precizirana do najmanje mogue civilne jedinice podjele.
Ova se tema odnosi na sve kategorije pomenute u paragrafu 300 vezanom za vrstu mjesta obavljanja posla. 15 Razumljivo je da u sluaju kada se lokacija mjesta obavljanja posla nalazi van zemlje, moda nee biti mogue precizirati je do najmanje mogue civilne jedinice podjele zemlje u kojoj se ta lokacija nalazi.
14

49 Sredstvo prevoza do posla (nesutinska tema) 199. Sredstvo prevoza do posla odnosi se na dnevne vonje. Za osobe koje naprave nekoliko vonji, ili koriste vie prevoznih sredstava, potrebno je navesti ono sredstvo koje se koristi za najduu vonju u toku jednog dana. 200. Predlae se sljedea klasifikacija: (1.0) eljeznica (1.1.) nacionalna/meunarodna eljeznika mrea (1.2) metro/podzemna eljeznica (1.3) tramvaj/laka eljeznica (2.0) autobus ili minibus (3.0) automobil ili kombi16 (3.1.) voza (3.2) putnik (4.0) druga sredstva (4.1.) motocikl (4.2) bicikl (4.3) pjeaenje (4.4) amac ili trajekt (4.5) drugo Sredstvo prevoza do kole, koleda ili univerziteta (nesutinska tema) 201. Kao i kod teme vezane za sredstvo prevoza do mjesta obavljanja posla, tako se i sredstvo prevoza do kole, koleda ili univerziteta odnosi na dnevne vonje. Za osobe koje naprave nekoliko vonji ili koriste vie od jednog prevoznog sredstva, potrebno je navesti ono sredstvo prevoza koje se koristi za najveu preenu razdaljinu u toku dana. Klasifikacija navedena u paragrafu 200 primjenjuje se i u ovom sluaju. Razdaljina do posla i utroeno vrijeme za putovanje (nesutinska tema) 202. Zemlje e moda htjeti prikupiti informacije o razdaljini preenoj do posla svakog dana kao i o utroenom vremenu s ciljem praenja koliko daleko osobe ive od mjesta obavljanja posla kao i praenja uticaja saobraajnih guvi na vrijeme utroeno za putovanje do posla. Kod prikupljanja ovih informacija, treba uzeti u obzir adresu sa koje putovanje zapoinje.

Na prvom stupnju podjele, zemlje moda ele napraviti razliku izmeu osoba koje voze i onih koji putuju u autimobilima ili kombijima u koje moe stati 2,3,4,5,6 i vie osoba. Takva klasifikacija bi omoguila praenje opsega udruivanja vie osoba tj. automobila za putovanja do posla.

16

50 Razdaljina do kole, koleda ili univerziteta i utroeno vrijeme za putovanje (nesutinska tema) 203. Postavljanjem ovih pitanja zemlje e biti u poziciji pratiti u kojoj mjeri studenti moraju poduzimati dua putovanja do kole, koleda ili univerziteta dnevno, a time i koliko se poveava vrijeme utroeno za ta putovanja. Kod prikupljanja tih informacija, treba uzeti u obzir adresu sa koje putovanje zapoinje.

51 Poglavlje V Uvod 204. Demografske znaajke spola, starosti i branog stanja su sutinske varijable koje se esto koriste za klasificiranje informacija, ili kao osnova za popisne informacije koje pomau razumijevanje raznih pitanja. Vano je da su nam dostupne informacije o spolu i starosti za svaku osobu za koju se prikupljaju popisne informacije. Stoga se preporuuje da, ukoliko su ove informacije nepotpune, one budu izvedene iz drugih informacija za potrebe popisa. Spol (sutinska tema) 205. Spol svake osobe je potrebno zabiljeiti u popisu. Spol je, zajedno sa starou, popisna tema koja se najee ukrta sa drugim znaajkama stanovnitva. Stoga je kljuno da informacija o spolu bude to potpunija i to tanija. Ako informacija o spolu nedostaje, potrebno ju je izvesti na osnovu drugih ulaznih podataka o pojedincu ili domainstvu. 206. Mnoge zemlje u regionu su identificirale potrebu za daljim razvojem u oblasti analize ravnopravnosti spolova. Stoga je vano da zemlje osiguraju da razne definicije i klasifikacije podataka o dostignutom nivou obrazovanja, stanju ekonomske aktivnosti, zanimanju, poloaju u porodici i domainstvu itd. budu prikladno iskoritene u popisu. Potrebno je osigurati isti podatke za mukarce i ene za sve odgovarajue teme. Starost (sutinska tema) 207. Kako bi se dobila informacija o starosti preporuuje se da se prikupe informacije o datumu roenja. Prikupljanje informacija o datumu roenja daje mogunost tabeliranja podataka na dva naina: po godini roenja i po godinama starosti. Obzirom da je starost jedna od najvanijih varijabli u popisu, a koristi se u mnogim tabelama i analizama, kljuno je da je informacija o starosti potpuna i tana koliko god je to mogue. Posebnu panju treba posvetiti starijim goditima. Ako informacija o starosti nedostaje, potrebno ju je izvesti na osnovu drugih ulaznih informacija o pojedincu ili domainstvu. 208. Mnoge zemlje u regionu su identificirale djecu, omladinu i starije osobe kao posebne grupe stanovnitva za koje e biti traeni razni tipovi popisnih podataka. Vrste podataka za djecu i omladinu koji e vjerovatno biti interesantni ukljuuju teme kao to su vrsta porodice (dva roditelja ili jedan roditelj), prihodi porodice, ekonomska aktivnost roditelja i dostignuti nivo kolovanja i/ili obrazovanja roditelja. to se tie starijih osoba, podaci o branom stanju, stanju ekonomske aktivnosti, poloaju u porodici i domainstvu i vrsti mjesta stanovanja su ilustracije nekih tema razvrstanih po starosti i spolu koje e vjerovatno biti interesantne zemljama. Preporuuje se zemljama da osiguraju da su definicije i klasifikacije, koje se planiraju koristiti u popisu za ove i druge teme od interesa, pogodne za slanje traenih informacija o djeci, omladini i starijim osobama. Potrebno je obratiti panju na tanost informacija, a posebno onih o starijim osobama. DEMOGRAFSKE ZNAAJKE

52 Zakonsko brano stanje (sutinska tema) 209. Brano se stanje definira kao (zakonsko) brano stanje svakog pojedinca obzirom na brane zakone (ili obiaje) neke zemlje (to jest kao de jure ili pravni status). 210. Informacija o zakonskom branom stanju treba biti prikupljena barem za svaku osobu stariju od 15 godina. Meutim, obzirom da minimalna zakonska dob (ili uobiajena dob) za stupanje u brak varira od zemlje do zemlje i obzirom da stanovnitvo moe ukljuivati i mlade osobe koje su se vjenale u drugim zemljama u kojima je minimalna dob nia, preporuuje se prikupljanje ovih podataka za sve osobe. 211. Preporuuje se sljedea podjela stanovnitva na osnovu branog stanja: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) nikad oenjeni/udati oenjeni/udati udovci/udovice koji se nisu ponovo oenili/udali razvedeni koji se nisu ponovo oenili/udali

212. Treba znati da, s obzirom na ovu preporuenu podjelu zakonskog branog stanja, sve osobe koje ive u konsenzualnim zajednicama treba klasificirati kao nikad oenjene/udane, oenjene/udane ili razvedene u skladu sa njihovim de jure (pravnim) statusom. 213. U zemljama u kojima postoje zakonske odredbe za registrirana/zakonska partnerstva (za parove suprotnog spola i/ili istospolne parove) ili gdje se istospolni parovi mogu zakonski vjenati, mogu se uvesti dodatne kategorije pod kategorijom oenjen/udata, ili se pak gore navedena klasifikacija moe proiriti kako bi se ovi parovi eksplicitno naveli (na primjer: (5.0) osoba koja ivi u registriranom/zakonskom partnerstvu; (6.0) osoba koja ivi u registriranom istospolnom partnerstvu). Meutim, preporuuje se da se obavi korjenit program testiranja prije uvoenja ove potencijalno osjetljive posljednje kategorije. 214. U nekim se zemljama moe razmotriti i posebna kategorija za zakonski rastavljene ako legislativa ukljuuje i odredbe za ovakav status, pored odredbi za oenjene/udane ili razvedene. 215. U zemljama gdje je grupa osoba ije je jedini, ili posljednji, brak poniten dovoljno velika, moe se razmotriti uvoenje posebne kategorije i za tu grupu. Kada se ne uvodi posebna kategorija za ovu grupu, takvi pojedinci trebaju biti klasificirani prema njihovom branom stanju prije ponitenja braka. Stvarno (de facto) brano stanje (nesutinska tema) 216. Zemlje u kojima se deava porast broja osoba koje ive u konsenzualnim zajednicama mogu prikupljati informacije ne samo o de jure statusu nego isto tako i o de

53 facto statusu. U nekim je zemljama ve mogue identificirati registrirana partnerstva, obzirom da ova kategorija moda ve ima jednak status kao i zakonski brak. 217. De facto brano stanje ovdje se definira kao brano stanje svakog pojedinca u smislu njegovog ili njenog stvarnog dogovorenog ivota sa nekom osobom iz domainstva obuhvaenog popisom. Predlae se da informacija o ovoj temi bude prikupljena za osobe istih starosnih kategorija kao i kod skupljanja informacija o pravnom statusu. 218. Preporuena klasifikacija je: (1.0) (2.0) osoba koja ivi u konsenzualnoj zajednici osoba koja ne ivi u konsenzualnoj zajednici

219. Dvije osobe se smatraju partnerima u konsenzualnoj zajednici kada imaju uobiajeno mjesto stanovanja u istom domainstvu, nisu vjenane a imaju meusobnu vezu slinu braku. 220. U zemljama koje bi eljele prikupiti podatke o istospolnim partnerstvima treba razmotriti uvoenje dodatne podjele unutar kategorije (1.0) na: (1.1) osoba koja ivi u partnerstvu sa osobom suprotnog spola i (1.2) osoba koja ivi u istospolnom partnerstvu 221. Treba znati da se informacija o de facto branom stanju takoer moe izvesti iz informacija prikupljenih o temama koje se odnose na domainstvo i porodine znaajke osoba, znaajke jezgra porodice i znaajke privatnih domainstava, a to se izvoenje zasniva na pitanju o odnosu sa nekom osobom ili na matrici odnosa svih lanova domainstva u zemljama gdje se takve matrice koriste. Tamo gdje se takva matrica ne koristi potrebno je postaviti zasebno pitanje o ovome. Ukupan broj ivoroene djece (nesutnska tema) 222. Informacija o ukupnom broju ivoroene djece moe se prikupiti u popisu u zemljama koje planiraju upotrijebiti tu informaciju za izraunavanje procjena plodnosti zasnovanih na neizravnim tehnikama. Ako se ova tema ukljui u popis, predlae se da informacija o ukupnom broju ivoroene djece bude prikupljena od svih ena. 223. Prikupljeni podaci o ukupnom broju ivoroene djece u principu trebaju ukljuivati svu djecu koju ene rode ivu u toku svog ivota do datuma odravanja popisa (a to iskljuuje smrtnost u fetalnom stadiju). Broj koji se tako registruje treba sadravati svu ivoroenu djecu, bez obzira da li su ona roena u sadanjem ili prethodnom braku (ili brakovima) ili su roena u konsenzualnim zajednicama ili od samohranih majki, i bez obzira da li su, u trenutku popisa, ta djeca iva ili ne ili gdje ive. Poznato je da moda nije mogue precizirati u instrukcijama za popis da sva djeca, ukljuujui i onu koja nisu roena u braku ili u konsenzualnoj zajednici, trebaju biti ukljuena.

54 Datum(i) zakonskog braka (brakova) udavanih ena: (i) prvi brak i (ii) trenutni brak (nesutinska tema) 224. Informacija o datumima/trajanju braka je korisna za statistike o plodnosti i proiruje znanje koje se moe izvesti iz podataka o broju ivoroene djece. U sluajevima ena koje su se udavale vie od jedanput, mogu se prikupiti informacije o datumima prvog i trenutnog braka. Datum(i) poetka konsenzualne zajednice (ili zajednica) ena koje su ikad bile u takvoj zajednici: (i) prva konsenzualna zajednica i (ii) trenutna konsenzualna zajednica (nesutinska tema) 225. Informacija o datumima/trajanju konsenzualne zajednice, kao i informacija o datumima/trajanju braka, korisna je za statistike o plodnosti i proiruje znanje koje se moe izvesti iz podataka o broju ivoroene djece. U sluajevima ena koje su vie puta bile u konsenzualnoj zajednici, preporuuje se prikupljanje informacija o datumima prve i trenutne konsenzualne zajednice. Informacija o datumima/trajanju konsenzualne zajednice (ili zajednica) moe se kombinirati sa informacijama o datumima zakonskog braka (ili brakova).

55 Poglavlje VI EKONOMSKE ZNAAJKE Uvod 226. Statistike o ekonomskim znaajkama osoba potrebne su u okviru popisa stanovnitva iz mnogo razloga. Detaljne informacije o broju i znaajkama zaposlenih, nezaposlenih i ekonomski neaktivnih osoba potrebne su za isti referentni period kao i druge demografske i socijalne informcaije kako bi se dobila sveobuhvatna slika o socioekonomskoj situaciji. Takve se statistike mogu dobiti iz drugih izvora kao to su ispitivanja o radnoj snazi u domainstvima ili putem administrativnih spisa, ali takvi izvori imaju i odreena ogranienja. Podaci dobijeni ispitivanjima radne snage podlijeu moguim grekama u uzorkovanju i stoga rijetko daju pouzdane procjene za mala podruja ili za detaljne grupe djelatnosti ili zanimanja. Administrativni spisi moda nemaju isti kvalitet kodiranja djelatnosti i zanimanja, niti istu sveobuhvatnost u pokrivenosti stanovnovnitva. Druge osobne znaajke, znaajke domainstva i prebivalita koje su ukljuene u popisne teme (kao to su obrazovanje, nivo primanja, vrsta prebivalita itd.) usko su povezane sa ekonomskom aktivnou lanova domainstva. Stoga je poeljno prikupiti informacije o ekonomskim znaajkama lanova domainstva u okviru popisa kako bi se mogla ispitati meusobna povezanost ovih kategorija podataka. 227. Popis stanovnitva daje referentne informacije na koje se mogu odnositi informacije iz drugih izvora. Popisi stanovnitva takoer pruaju ogledni okvir za veinu ispitivanja o domainstvima. Stoga je korisno ukljuiti to je vie tema u referentnim informacijama ili oglednim uzorcima. Mogu se pojaviti problemi u prilagoavanju informacija iz razliitih izvora zbog razlika u obimu ili pokrivenosti, konceptima i definicijama, klasifikacijama, statistikim jedinicama, referentnim periodima, preciznosti, mjernim grekama itd. Kada se predstavljaju popisni rezultati predlae se da sve takve razlike budu naglaene i objanjene u fusnotama tabela i meta-podataka, kao i u tekstualnoj analizi. Ekonomska aktivnost osoba 228. Ekonomski aktivno stanovnitvo sadri sve osobe koje ine ponudu radne snage, kao zaposlene ili nezaposlene, a koja je potrebna za proizvodnju roba i usluga.17 229. Ekonomska aktivnost, to jest proizvodnja, u trenutnom kontekstu ukljuuje: (i) proizvodnju svih pojedinanih ili skupnih roba ili usluga kojima njihovi proizvoai snabdijevaju, ili namjeravaju snabdijevati, druge jedinice, ukljuujui i proizvodnju roba ili usluga koje se koriste u procesu proizvodnje takvih roba ili usluga (meuproizvodi); (ii) proizvodnju svih roba koje zadravaju njihovi proizvoai za vlastitu konanu upotrebu (konana potronja ili stvaranje bruto osnovnog kapitala); i (iii) prozvodnju domaih i linih usluga upoljavanjem plaenog domaeg osoblja.

Sistem rauna narodnog gospodarstva 1993., ST/ESA/STAT/SER:F/2/Rev.4, Ujedinjeni narodi, prodajni broj E.94.XVII.4, Brussels/Luxembourg, New York, Paris, Washington D.C. 1993.

17

56 230. U principu, proizvodnja svih roba spada unutar granica proizvodnje u sistemu rauna narodnog gospodarstva, bez obzira da li su robe namijenjene za snabdijevanje drugih jedinica ili za vlastitu upotrebu proizvoaa. U praksi, proizvodnja robe za vlastitu konanu upotrebu unutar domainstva treba biti zabiljeena jedino ako se vjeruje da je koliina robe koju domainstva proizvode za vlastitu upotrebu kvantitativno vana u odnosu na cjelokupnu ponudu te robe u zemlji. Primjeri uobiajenih oblika proizvodnje u domainstvima ukljuuju proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i njihovo dalje skladitenje; porizvodnju mlijenih proizvoda kao to su puter ili sir; tkanje; pravljenje odjee i ivanje; gradnju kua i velika renoviranja (na primjer: ponovno bukanje zidova, popravku krovova) ili proirenje kua. Priprema obroka za neposrednu upotrebu je iskljuena. Za vie detalja pogledajte Sistem rauna narodnog gospodarstva, 1993.18 Prema trinaestoj meunarodnoj konferenciji statistiara rada, osobe ukljuene u prozvodnju roba za vlastitu upotrebu unutar istog domainstva treba smatrati ekonomski aktivnim samo ako ta proizvodnja ini veliki udio ukupne potronje tog domainstva. 231. Domae ili line usluge koje pruaju neplaeni lanovi domainstva za konanu upotrebu u istom domainstvu iskljuene su iz ukupne proizvodnje i zato se ne smatraju ekonomskim aktivnostima u kontekstu popisa. (Primjeri su: (a) ienje, ureivanje i odravanje stambenog prostora u kome domainstvo ivi, ukljuujui i manje opravke koje obino obavljaju stanari ili vlasnici prostora; (b) koritenje, ienje, odravanje i popravka aparata ili drugih roba u domainstvu, ukljuujui i vozila koja se koriste za potrebe domainstva; (c) priprema i serviranje obroka; (d) briga o djeci, obuavanje i instrukcije; (e) briga o bolesnima, nemonim i starim ljudima; i (f) prevoz lanova domainstva i njihovih roba). Osobe koje su ukljuene u takve aktivnosti mogu biti ukljuene u grupu osoba koje pruaju neplaene usluge (pogledajte paragraf 262 nie). 232. Informaciju o stanju aktivnosti treba prikupiti za svaku osobu ija starosna dob prelazi odreenu granicu koja se odreuje u skladu sa uslovima u svakoj zemlji. Minimalna dob zavretka kole ne mora se automatski uzimati kao najnia dobna granica za prikupljanje informacija o stanju aktivnosti. Zemlje u kojima mnoga djeca uestvuju u poljoprivrednim ili drugim vrstama ekonomskih aktivnosti (na primjer u rudarstvu, tkanju, sitnoj trgovini) trebat e izabrati niu minimalnu dobnu granicu od onih zemalja gdje zapoljavanje mlade djece nije uobiajeno. Tabeliranje ekonomskih znaajki treba razgraniiti barem osobe mlae od 15 godina od onih sa 15 godina ili vie. Zemlje u kojima je minimalna dob zavravanja kole via od 15 godina, i gdje postoji znaajan broj ekonomski aktivne djece ispod ove dobne granice, trebaju pokuati prikupiti podatke o ekonomskim karakteristikama ove djece kako bi se postigla meunarodna uporedivost podataka barem za osobe od 15 godina i vie. Upotreba maksimalne dobne granice za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva se ne preporuuje, obzirom da mnogi ljudi nastavljaju biti ukljueni u ekonomske aktivnosti i mimo njihovog normalnog doba za penzionisanje, kao i zato to e se brojke vjerovatno poveati kao rezultat faktora povezanih sa starenjem stanovnitva. Meutim, zemlje mogu razmotriti odnos izmeu trokova prikupljanja i obrade podataka vezanih za ekonomsku aktivnost starijih osoba

Sistem rauna narodnog gospodarstva 1993., ST/ESA/STAT/SER:F/2/Rev.4, Ujedinjeni narodi, prodajni broj E.94.XVII.4 Brussels/Luxembourg, New York, Paris, Washington D.C. 1993.

18

57 (onih starijih od 75 godina) i dodatnog optereenja koje se na njih stavlja uvoenjem tih pitanja, sa vanou i pouzdanou informacija koje e se tim putem dobiti. 233. Razlikujemo dva koncepta ekonomski aktivnog stanovnitva i to: (a) trenutno aktivno stanovnitvo (ili, drugaije reeno, radna snaga) mjereno u kratkom vremenskom periodu kao to je jedna sedmica ili jedan dan; i (b) preteno aktivno stanovnitvo mjereno u odnosu na neki dui referentni period kao to je jedna godina. 234. Prikupljanje kompletnih podataka i o trenutno aktivnom i o preteno aktivnom stanovnitvu ima svoje prednosti zbog niza vanih upotreba, ali to opet moe biti teko izvodljivo u okviru popisa zbog trokova, ogranienja nametnutih obimom upitnika kao i zbog tereta kodiranja, obrade i izvjetavanja. Preporuuje se da zemlje prvo prikupe informacije zasnovane na trenutnoj aktivnosti stanovnitva a, ako je to mogue, da dopune te informacije podacima o preteno aktivnom stanovnitvu. Zemlje koje koriste koncept preteno aktivnog stanovnitva trebaju pokuati prikupiti i podatke o radnoj snazi tokom referentnog perioda od jedne sedmice. 235. Ekonomski neaktivno stanovnitvo obuhvata sve osobe, bez obzira na starost, ukljuujui i one ispod minimalne postavljene dobne granice za mjerenje eknomski aktivnog stanovnitva, koje nisu bile ekonomski aktivne po definiciji datoj u paragrafima 228-231. 236. Neke ekonomski neaktivne osobe mogu se svrstati u vie kategorija stanovnitva koje nije ekonomski aktivno. U takvim situacijama preporuuje se davanje prioriteta kategorijama pobrojanim u paragrafu 250 u daljem tekstu. Trenutno stanje aktivnosti (sutinska tema) 237. Trenutno stanje aktivnosti je trenutni odnos neke osobe sa ekonomskim aktivnostima, zasnovan na kratkom referentnom periodu kao to je jedna sedmica ili jedan dan. Upotreba koncepta trenutne aktivnosti smatra se najprihvatljivijom u zemljama gdje ekonomska aktivnost ljudi nije mnogo uslovljena sezonskim ili drugim faktorima koji dovode do variranja aktivnosti u toku godine, te se preporuuje zemljama iz ECE regiona da, u okviru popisa, prikupe informacije o stanju aktivnosti po ovom konceptu (to jest, po konceptu radne snage). Bolje je koristiti vremenski referentni period od jedne sedmice nego period od jednog dana, a to moe biti tano odreena nedavna kalendarska sedmica (ova opcija se preferira) ili posljednja itava kalendarska sedmica ili zadnjih sedam dana prije popisa. Trenutno aktivno stanovnitvo (to jest radna snaga) 238. Trenutno aktivno stanovnitvo (radna snaga) obuhvata sve osobe koje ispunjavaju kriterije za ukljuivanje u zaposlene ili nezaposlene, a kako je to definirano u paragrafima 239-249 u daljem tekstu. ak i unutar nekog kratkog referentnog perioda kao to je jedna sedmica, osobe mogu imati vie od jednog ekonomskog stanja. Okviru za mjerenje trenutno aktivnog stanovnitva (okviru radne snage) svojstveno je to da se

58 svakoj osobi pripisuje samo jedno stanje aktivnosti i da se, pri tome, prioritet daje ekonomskom stanju zaposlen u odnosu na nezaposlen, a takoer i stanju nezaposlen u odnosu na ekonomski neaktivan. Vie detalja o meunarodnim standardima dato je u Rezoluciji o statistikama ekonomski aktivnog stanovnitva, zapoljavanju, nezaposlenosti i nedovoljnoj zaposlenosti usvojenoj na trinaestoj Meunarodnoj konferenciji statistiara rada (1982.). 19 Zaposlene osobe 239. Zaposlene osobe obuhvataju sve osobe iznad minimalne starosne dobi postavljene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva koje su u toku kratkog referentnog perioda, najbolje jedne sedmice,: (a) obavljale neki posao za platu ili dobit, u gotovini ili u robi, ili (b) bile privremeno odsutne sa posla, na kome su ve radile i sa kojim su zadrale formalnu vezu, ili sa neke samostalno obavljane djelatnosti kao to je farma, poslovno poduzee ili pruanje usluga. 240. Posao znai angairanost na ekonomskim aktivnostima kao to je to definirano u paragrafima 228-229. Popisna dokumentacija i tabele trebaju precizno navesti postavljenu granicu radnog vremena koja jasno definira osobe na poslu. Po sadanjim meunarodnim preporukama, pojam neto posla treba tumaiti kao rad od barem jednog sata u toku referentnog perioda. Kriterij jednog sata proizilazi iz pravila o prioritetu iz okvira o radnoj snazi i osigurava da se nezaposlenost definira kao situacija potpunog nedostatka posla (tj. nula sati rada). tovie, to je preduvjet za usklaenost statistika o zapoljavanju sa podacima o proizvodnji uzetim iz rauna nacionalnog gospodarstva. Zemlje koje se brinu zbog upotrebe kriterija o jednom satu trebaju razvrstati zaposlene osobe po duini rada slijedei preporuke iz paragrafa 241-244 u daljem tekstu. 241. Uposlenike koji privremeno nisu na poslu trebamo smatrati osobama na plaenom poslu pod uvjetom da imaju formalnu vezu sa tim poslom. Takva privremena odsustvovanja mogu biti zbog: (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) bolesti ili povrede; praznika ili odmora; trajka ili obustave rada; dopusta za usavravanje ili obuku; porodiljnog ili roditeljskog odsustva; smanjenja ekonomske aktivnosti; privremenog poremeaja ili obustave rada iz razloga kao to su loe vrijeme, mehaniki ili strujni kvarovi ili nedostatak sirovina ili goriva; ili (h) drugih privremenih odsustvovanja sa ili bez dopusta.

Dostupno u ILO publikaciji: Trenutne meunarodne preporuke za statistiku rada, izdanje iz 2000. godine (Geneva, 2000) kao i na web stranici: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/res/ecacpop.pdf

19

59 242. Formalna veza sa poslom treba biti odreena na temelju sljedeih kriterija: kontinuirano primanje nadnice ili plate; jamstvo povratka na posao kada istekne nepredviena situacija ili dogovor o datumu povratka na posao; ili duina odsustva sa posla koja, gdje god je to relevantno, moe biti vrijeme u kome radnici mogu primati naknadu bez obaveze da prihvate druge poslove.20 243. Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (iskljuujui one koje sudjeluju u porodinom poslu) treba smatrati zaposlenima ili osobama koje posjeduju poduzee ali nisu na poslu ako je njihovo odsustvo sa posla privremeno i ako njihovo poduzee u meuvremenu nastavlja postojati. 244. Smjernice o obradi statistika o zaposlenosti i nezaposlenosti za osobe na produenim odsustvima sa posla, odobrene na esnaestoj Konferenciji statistiara rada (oktobar 1998. godine)21 daju standarde o klasifikaciji ekonomskog stanja sljedeih grupa osoba koje se nalaze na produenom odsustvu sa posla: (a) ene na prodiljnom odsustvu, kojima se jami povratak na posao po isteku odsustva, treba svrstati u grupu zaposlenih ako, u toku referentnog perioda, one primaju sve ili znaajan dio nadnica ili plata od poslodavaca ili odgovarajuu naknadu iz drugih izvora, a koju primaju na osnovu svoje zaposlenosti. ene na porodiljnom odsustvu kojima sa jami povratak na posao nakon isteka odsustva treba takoer smatrati zaposlenima tokom obaveznog perioda dopusta odreenog domaim zakonima s ciljem osiguranja da majke prije i nakon poroaja imaju dovoljno odmora ili tokom perioda odreenog u skladu sa okolnostima u zemlji. U zemljama gdje se one ne vode kao zaposlene po ovim kriterijima, ene na porodiljnom odsustvu treba klasificirati kao nezaposlene ili ekonomski neaktivne, zavisno od njihov trenutne raspoloivosti za posao ili od nedavnog traenja posla; (b) Uposlenici na neplaenom odsustvu iniciranom od strane poslodavca: (ukljuujui odsustvo plaeno od strane vlade ili fondova socijalne sigurnosti) trebaju se klasificirati kao zaposleni samo ako imaju dogovoren datum povratka na posao i ako se duina njihovog odsustva sa posla nalazi unutar vremenskih granica odreenih prema uvjetima u zemlji. Svi drugi uposlenici na neplaenom odsustvu iniciranom od strane poslodavca trebaju se klasificirati kao nezaposleni ili ekonomski neaktivni, zavisno od njihovih oekivanja o povratku na posao u blioj budunosti, od njihove trenute raspoloivosti za posao, nedavnog traenja posla i razloga zato ne trae posao. Pojam oekivanja povratka na posao u bliskoj budunosti treba odrediti na osnovu okolnosti u zemlji i ekonomske situacije svake zemlje;
Za smjernice o dugotrajnom odsustvu pogledajte Smjernice o obradi statistika o zaposlenosti i nezaposlenosti za osobe na produenim odsustvima sa posla odobrene na esnaestoj meunarodnoj konferenciji statistiara rada (oktobar 1998. godine), koje su dostupne u okviru ILO publikacije: Trenutne meunarodne preporuke za statistiku rada, izdanje iz 2000. godine (Geneva, 2000). Takoer su dostupne na web stranici: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/guidelines/exleave.pdf 21 Takoer dostupno na: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/guidelines/exleave.pdf. Za dodatne detalje pogledajte cjelokupni izvjetaj na: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/16thicls/report4.pdf
20

60 (c) Uposlenici na drugim vrstama produenog odsustva kao to je roditeljsko odsustvo ili odsutvo radi kolovanja ili obuke, a kojima se jami povratak na posao kod istog poslodavca po isteku njihovog odsustva, trebaju se svrstati u zaposlene ako im poslodavac nastavlja plaati cijelu ili znaajan dio nadnice ili plate, ili ako trajanje odsustva ne prelazi vremensku granicu odreenu u skladu sa uvjetima u zemlji. Osobe koje ne ispunjavaju ove kriterije trebaju biti svrstane u nezaposlene ili ekonomski neaktivne zavisno od njihove trenutne raspoloivosti za posao i nedavnog traenja posla; (d) Sezonski radnici koji nisu angairani na nekom drugom poslu van sezone trebaju biti svrstani u zaposlene ako im se jami povratak na posao kod istog poslodavca na poetku idue sezone i ako im poslodavac nastavlja plaati cijelu ili znaajan dio njihove nadnice ili plate van sezone. Sezonski radnici koji nisu na poslu van sezone, a koji ne zadovoljavaju ove kriterije trebaju biti klasificirani kao nezaposleni ili ekonomski neaktivni zavisno od njihove trenutne raspoloivosti za posao, nedavnog traenja posla i razloga zato ne trae posao; (e) Sezonski poslodavci, radnici za vlastiti raun, lanovi prozvodnih zadruga i osobe koje sudjeluju u prodinom poslu, a koje nisu angairane na bilo kakvom poslu van sezone kada njihova poduzea prestaju postojati, ne treba smatrati zaposlenima. Pretpostavlja se da poduzea koja rade u sezoni (kao to su prodavnice sladoleda, stolovi sa voem, restorani na plaama) prestaju postojati van sezone, ako njihovi vlasnici ne nastave obavljati nikakav posao u njima. (Dakle, postoji dosljednost izmeu ove take i paragrafa 243 vezanog za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost koje imaju poduzee ali nisu na poslu.) Ako poduzee nastavi postojati van sezone (kao na primjer farma), osoba koja obavlja samostalnu djelatnost (iskljuujui osobe koje sudjeluju u porodinom poslu), a koja nije na poslu, moe se smatrati zaposlenom pod uvjetom da je period njenog odsustva sa posla dovoljno kratak da se moe smatrati privremenim. 245. Preporuuje se obrada specifinih grupa zaposlenih osoba na sljedei nain: (a) Za osobe koje sudjeluju u porodinom poslu kaemo da su na poslu po istoj osnovi kao i druge samozaposlene osobe, to jest bez obzira na broj sati rada tokom referentnog perioda. Zemlje koje, iz nekih posebnih razloga, preferiraju uvesti kriterij minimalnog vremena rada pri ukljuivanju osoba angairanih na porodinom poslu u grupu zaposlenih, trebaju identificirati i posebno razvrstati one koji su radili manje od propisanog vremena, kako bi se mogli napraviti podaci uporedivi na meunarodnom nivou. Obzirom da osobe koje sudjeluju u porodinom poslu nemaju svoje poduzee one se ne mogu svrstati u osobe koje imaju poduzee ali nisu na poslu. Shodno tome, osobe koje sudjeluju u porodinom poslu, a koje nisu bile na poslu tokom referentnog perioda, ne treba smatrati zaposlenima; (b) Osobe angairane na ekonomskim aktivnostima proizvodnje roba za vlastitu finalnu upotrebu unutar istog domainstva treba smatrati samozaposlenima (i klasificirati ih kao radnike za vlastiti raun) ako ta proizvodnja ini vaan udio ukupne potronje domainstva (pogledajte paragraf 230 u ranijem tekstu);

61 (c) egrti i vjebenici koji primaju plau u gotovini ili u robama trebaju se smatrati plaenim uposlenicima i klasificirati kao na poslu ili nisu na poslu po istoj osnovi kao i drugi uposlenici; (d) Uesnici programa obuke na poslu smatraju se zaposlenim ako se obuka obavlja u kontekstu poduzea ili u vezi sa njegovom porizvodnjom ili ako uesnik zadrava formalnu vezu sa poslom u poduzeu u kome je ranije bio zaposlen, ak i ako se obuka obavlja van konteksta poduzea ili bez veze sa njegovom proizvodnjom. Drugi uesnici u programima obuke na poslu klasificiraju se kao nezaposleni ili ekonomski neaktivni, zavisno od njihove trenutne raspoloivosti za posao i nedavnog traenja posla. U posebnom sluaju kada obuka na poslu podrazumijeva i jamstvo za zapoljavanje po isteku obuke, osobe koje su trenutno raspoloive za posao treba smatrati nezaposlenima ak i ako aktivno ne trae posao (pogledajte paragraf 248 (a) u daljem tekstu). (e) U skladu sa pravilima o prioritetu iz okvira o radnoj snazi, studenti, domaini/domaice, penzioneri, registrirane nezaposlene osobe i drugi uglavnom angainari na neekonomskim aktivnostima tokom referentnog perioda, a koji su istovremeno bili zaposleni za nadnicu ili samozaposleni po ranije navedenim definicijama, trebaju se smatrati zaposlenima po istom osnovu kao i druge kategorije zaposlenih osoba; (f) Svi pripadnici oruanih snaga trebaju biti ukljueni u grupu zaposlenih osoba i klasificirani kao uposlenici. Oruane snage trebaju ukljuivati i redovne i privremene lanove kao to je navedeno u zadnjoj reviziji Meunarodnih standarda klasifikacije zanimanja (ISCO).22 (g) Radnici koji uzvraaju uslugu (to jest osobe koje rade za prijatelje, susjede itd. u sklopu meusobne razmjene rada, a ne za novac) trebaju se smatrati zaposlenima zato to naknada koju primaju u zamjenu za njihovu ekonomsku aktivnost jeste rad uloen od strane neke druge osobe (trampa rada). (h) Osobe koje obavljaju rad koristan za zajednicu (izgradnja autobuskih nadstrenica, seoska administracija itd.) za platu u gotovini ili u robama smatraju se zaposlenima. (i) Dobrovoljci (bez ikakve naknade u gotovini ili robama) koji prozvode robe za bilo koje poduzee/instituciju/domainstvo ili koji pruaju usluge za neko trino poduzee takoer se trebaju smatrati zaposlenima (pogledajte paragrafe 239-240). Meutim, dobrovoljci (bez naknade u gotovini ili robama) koji proizvode usluge za neko drugo domainstvo ili neprofitnu organizaciju ne smatraju se zaposlenima (pogledajte i paragraf 262).

Pripadnici oruanih snaga su osoblje koje trenutno slui u oruanim snagama, ukljuujui i pomone slube, na dobrovoljnoj ili obaveznoj osnovi i koje nije slobodno prihvatiti civilno zaposlenje. Ukljueni su redovni pripadnici armije, mornarice, zranih snaga i drugih vojnih slubi, kao i regruti upisani za vojnu obuku ili drugu slubu u odreenom periodu, zavisno od zahtjeva u pojedinanim zemljama. Iz ove grupe su iskljuene osobe u civilnom zaposlenju pri vladinim ustanovama koje se bave pitanjima obrane; policija (osim vojne policije); carinski inspektori i lanovi graninih ili drugih naoruanih civilnih slubi; osobe koje su se privremeno povukle iz civilnog ivota radi kratkotrajne vojne obuke ili ponovne obuke, a po zahtjevima pojedinanih zemalja, i lanovi rezervnog sastava vojske koji trenutano nisu u aktivnoj slubi). Pogledajte Meunarodne standarde klasifikacije zanimanja (ISCO-88), Meunarodni ured za rad, Geneva, 1990., strana 265.

22

62 (j) Slino tome, osobe koje ulau neplaeni rad u proizvodnju roba za bilo koje poduzee/instituciju/domainstvo ili u proizvodnju usluga za neko trino poduzee trebaju se takoer smatrati zaposlenima (pogledajte paragrafe 239-240). Meutim, takve osobe koje ulau neplaeni rad u proizvodnju usluga za neko drugo domainstvo ili neprofitnu organizaciju ne smatraju se zaposlenima (pogledajte i paragraf 262). 246. U popisnim izvjetajima i/ili u relevantnim meta-podacima potrebno je dati informacije koje opisuju tretman ove i drugih posebnih grupa. Potrebno je obratiti panju na poeljnost posebne identifikacije nekih skupina u tabelama (na primjer studenata koji rade). Nezaposlene osobe 247. Nezaposleni obuhvataju sve osobe iznad minimalne dobne granice postavljene radi mjerenja eonomski aktivnog stanovnitva koje su u toku referentnog perioda bile: (a) Bez posla, to jest nisu bile zaposlene za naknadu niti samozaposlene po definicijama iz gore navedenih paragrafa 239-246; (b) Trenutno raspoloive za posao, to jest bile su raspoloive za plaeno uposlenje ili samozaposlenje tokom referentnog perioda23 (c) U potrazi za poslom, odnosno poduzimale su odreene korake u odreenom nedavnom periodu radi traenja plaenog posla ili samozaposlenja. (Ti koraci mogu ukljuivati: registraciju na javnoj ili privatnoj berzi rada (radi primanja ponuda za posao); prijave poslane poslodavcima; provjeru na mjestima obavljanja posla, farmama, kapijama fabrika, trnicama ili drugim mjestima okupljanja; davanje oglasa u novinama ili javljanje na oglase; traenje pomoi od prijatelja ili roaka; potragu za zemljom, objektima, mainerijom ili opremom radi uspostavljanja vlastitog poduzea; aranmane za finansijska sredstva; i prijave za dozvole, licence itd.). 248. Tretiranje posebnih grupa: Neke grupe osoba zahtijevaju paljiv tretman da bi se na pravi nain ukljuile meu nezaposlene. Preporuuje se da se takve osobe tretiraju na sljedei nain: (a) Osobe bez posla i trenutno raspoloive za posao koje su preduzele radnje za prihvatanje plaenog posla ili za obavljanje samostalne djelatnosti na datum koji slijedi iza referentnog popisnog perioda trebaju se smatrati nezaposlenima, bez obzira da li su nedavno nastavile traiti posao ili ne; (b) Osobe privremeno odsutne sa posla, a bez formalne veze sa tim poslom, koje su trenutno bile raspoloive za posao i traile posao trebaju se svrstati u nezaposlene u skladu sa standardnom definicijom nezaposlenosti. Meutim, zavisno od nacionalnih okolnosti i politika, zemlje mogu preferirati ublaavanje kriterija o traenju posla u sluajevima osoba koje su privremeno otputene. U
U zemljama Europske unije, trenutna raspoloivost za posao interpretira se kao raspoloivost tokom referentne sedmice ili dvije uzastopne sedmice.
23

63 takvim sluajevima, privremeno otputene osobe koje nisu traile posao ali su klasificirane kao nezaposlene trebaju biti identificirane kao zasebna podkategorija nezaposlenih osoba; (c) U skladu sa pravilima prioriteta okvira za radnu snagu, osobe koje su uglavnom angairane u neekonomskim aktivnostima tokom referentnog perioda (na primjer uenici, domaini/domaice, penzioneri), a koje zadovoljavaju kriterije o nezaposlenosti navedene u paragrafu 247, trebaju se smatrati nezaposlenima po istom osnovu kao i druge kategorije nezaposlenih osoba i trebaju biti posebno identificirane ukoliko je to izvodljivo. 249. U popisnim izvjetajima i/ili relevantnim meta-podacima treba dati informaciju o tome kako se tretiraju ova i druge specifine grupe. Trenutno neaktivno stanovnitvo (to jest osobe koje ne ine radnu snagu) 250. Trenutno neaktivno stanovnitvo, ili drugaije reeno osobe koje ne ine radnu snagu, sastoji se od svih osoba koje nisu bile ni zaposlene ni nezaposlene tokom kratkog referentnog perioda koritenog za mjerenje trenutne aktivnosti ukljuujui i osobe ispod minimalne starosne granice postavljene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva. Preporuuje se klasificiranje ove populacije u sljedee etiri grupe24: (a) Uenici: osobe koje nisu trenutno ekonomski aktivne, koje su veinu referentnog perioda pohaale neku redovnu obrazovnu instituciju, javnu ili privatnu, radi sistematske obuke na bilo kom stupnju kolovanja. (Pogledajte takoer nesutinsku temu pohaanje kole u paragrafima 348-352); (b) Primaoci penzija ili prihoda iz kapitalnih fondova: osobe koje nisu trenutno ekonomski aktivne, a koje imaju prihode od imanja ili ulaganja, kamate, rente, prihode od autorskih prava ili penzije od ranijih aktivnosti; (c) Domaini/domaice: osobe koje nisu trenutno ekonomski aktivne, a koje su veinu referentnog perioda bile angairane na neplaenim dunostima odravanja domainstva u vlastitom domu, na primjer domaice/domaini i drugi roaci odgovorni za brigu o kui, djeci ili starijim osobama. (Domae i line usluge koje pruaju domai uposlenici koji rade za platu se, meutim, smatraju ekonomskim aktivnostima u skladu sa paragrafom 229 gore); (d) Drugi: osobe koje nisu trenutno ekonomski aktivne, a primaju javnu ili privatnu potporu i sve druge osobe koje ne spadaju ni u jednu od gore navedenih kategorija (na primjer djeca koja ne pohaaju kolu). Preteno stanje aktivnosti (nesutinska tema) 251. Stanje pretene aktivnosti je uobiajeni odnos osobe i ekonomske aktivnosti zasnovan na dugom referentnom periodu kao to je jedna godina.
Terminologija za grupe koje su trenutno ekonomski neaktivne razlikuje se u meunarodnim standardima od terminologije za grupe koje su preteno ekonomski neaktivne (pogledajte dalje). Preferirana terminologija za trenutno ekonomski neaktivne grupe je (i) pohaa obrazovnu instituciju; (ii) angairan na obavezama u domainstvu; (iii) umirovljenik ili stara osoba; i (iv) drugo.
24

64

252. U zemljama u kojima ekonomska aktivnost ljudi mnogo varira tokom godine i gdje e ljudi vjerovatno biti angairani na vie razliitih vrsta ekonomskih aktivnosti tokom godine ili e biti privremeno nezaposleni, koncept trenutne aktivnosti moda se ne moe smatrati odgovarajuim za upotrebu u popisima stanovnitva. U takvim zemljama, moe biti korisnije da popisi stanovnitva mjere ekonomsku aktivnost ljudi u odnosu na dui period to jest na osnovu koncepta pretene aktivnosti umjesto samo na osnovu koncepta trenutne aktivnosti. Ako se odabere koncept pretene aktivnosti, trebalo bi koristiti odreeni period od dvanaest mjeseci kao referentni period. Tako definirani referenti period e dati informacije o cijeloj godini, a time e pruiti mogunost za skupljanje potrebnih informacija ne samo o osnovnoj nego i o sekundarnim aktivnostima, ukoliko one postoje. Takoer je mogue dobiti korisne informacije o intenzitetu aktivnosti tokom godine i povezati ih sa prihodima domainstva za taj period (ako se ta informacija prikuplja). Osnovni nedostatak pristupa zasnovanog na pretenoj aktivnosti je to to je on podloan grekama proizalim iz netanog prisjeanja o dogaajima. Jo jedan nedostatak je problem utvrivanja osnovnog zanimanja ili grane industrije tokom dugog perioda kao to je godina, osim ako se ne uvede odgovarajue pitanje ili vie njih kako bi se odredio glavni posao na osnovu vremena rada ili ostvarenih prihoda. Preteno aktivno stanovnitvo 253. Preteno aktivno stanovnitvo sastoji se od svih osoba iznad minimalne starosne dobi postavljene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva, iji je glavno stanje aktivnosti, na osnovu broja sedmica ili dana u dugom definiranom periodu (kao na primjer prethodnih dvanaest mjeseci), bilo zaposlen i/ili nezaposlen po definiciji u paragrafima 239 248 s obzirom na trenutnu aktivnost tokom kratkog referentnog perioda. 254. Primjenom gore navedenih definicija zaposlenosti i nezaposlenosti u odnosu na pretenu aktivnost tokom referentnog perioda, neophodno je odrediti glavno stanje aktivnosti svake osobe iznad odreene minimalne dobne granice. Za ovu se svrhu glavno stanje aktivnosti neke osobe definira kao skup promjenjivih stanja te osobe tokom 52 sedmice ili 365 dana referentnog dvanaestomjesenog perioda. Glavno stanje aktivnosti moe biti razliito (kao to je istaknuto u paragrafu 260) zavisno od toga da li je zasnovano na sedmicama ili danima kao jedinicama mjere. 255. U zemljama u kojima je zaposlenost uglavnom redovna i kontinuiranog toka tako da openito jedna sedmica zaposlenosti znai jednu sedmicu punog radnog vremena ili, u najmanju ruku, zaposlenost vei dio radnog vremenea, predlae se da se glavno stanje aktivnosti zasniva na sedmicama zaposlenosti ili nezaposlenosti. Glavno stanje aktivnosti moe se takoer definirati na osnovu broja dana zaposlenosti ili nezaposlenosti, a ovaj se nain smatra prikladnijim u zemljama gdje je zaposlenost uglavnom neredovna i gdje jedna sedmica zaposlenosti openito ne mora znaiti i jednu sedmicu punog radnog vremena, pa ak nijednu sedmicu zaposlenosti veinu radnog vremena.

65 256. Mogu se provoditi dvije procedure za odreivanje glavnog stanja aktivnosti za svaku osobu. Jedna je opcija da je tumaimo kao jedno od dva stanja - preteno aktivno ili preteno neaktivno stanje koje je preovladavalo tokom veeg dijela 52 sedmice (ili veinu od 365 dana) referentne godine. Druga je opcija preciziranje odreenog broja sedmica (ili dana) kao praga te svrstavanje svake osobe koja je bila zaposlena i/ili nezaposlena najmanje toliki broj sedmica (ili dana) koliko iznosi prag u grupu preteno aktivnog stanovnitva. 257. Tamo gdje se koncept preteno aktivnog stanovnitva smatra korisnim i izvodljivim, grupa preteno aktivnog stanovnitva moe se dalje podijeliti na zaposlene i nezaposlene u skladu sa situacijom koja je preovladavala veinu vremena, to jest preteno aktivne osobe trebale bi biti klasificirane kao zaposlene ako je broj sedmica (ili dana) njihove zaposlenosti vei od ili jednak broju sedmica (ili dana) njihove nezaposlenosti, a trebalo bi ih klasificirati kao nezaposlene ako je broj sedmica (ili dana) kada su bile zaposlene manji od broja sedmica (ili dana) nezaposlenosti. Poto je podjela na zaposlene i nezaposlene nainjena meu preteno aktivnim stanovnitvom rezultirajua klasifikacija po pretenom stanju aktivnosti moe se razlikovati od klasifikacije koja se obavlja izravno prema glavnom stanju aktivnosti tokom referentne godine (to jest kada se razlika izmeu zaposlene, nezaposlene i ekonomski neaktivne osobe pravi na izravan nain.). Stoga se preporuuje da upitni formular bude napravljen na nain koji omoguuje razdvajanje preteno aktivnih i preteno neaktivnih osoba, kao i razvrstavanje prve od ove dvije grupe na preteno zaposlene i preteno nezaposlene osobe. Preteno neaktivno stanovnitvo 258. Preteo neaktivno stanovnitvo sastoji se od svih osoba ije glavno stanje aktivnosti tokom dugog referentnog perioda koritenog za mjerenje pretene aktivnosti nije bilo ni zaposlen ni nezaposlen, ukljuujui i osobe ispod minimalne dobne granice postavljene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva. Preporuuje se da se ovo stanovnitvo razvrsta u sljedee etiri skupine: (a) Uenici: osobe koje nisu preteno ekonomski aktivne, a koje su veinu referentnog perioda provele pohaajui neku javnu ili privatnu obrazovnu instituciju radi sistematske obuke na bilo kom stupnju obrazovanja; (b) Primaoci penzija ili kapitalnih prihoda: osobe koje nisu preteno ekonomski aktivne, a koje primaju prihode od nekretnina ili investicija, kamata, renti, autorskih prava ili penzija za ranije aktivnosti; (c) Domaini/domaice: osobe koje nisu preteno ekonomski aktivne, a koje su veinu referentnog perioda bile angairane na neplaenim obavezama unutar domainstva u vlastitom domu, kao na primjer domaice ili domaini kao i drugi srodnici odgovorni za brigu o kui, djeci i starijim osobama. (Meutim, domae i line usluge koje pruaju domai uposlenici koji rade za plau smatraju se ekonomskim aktivnostima u skladu sa paragrafom 229);

66 (d) Drugi: osobe koje nisu preteno ekonomski aktivne, a koje primaju javnu pomo ili privatnu potporu i sve druge osobe koje ne spadaju ni u jednu od gore navedenih kategorija (na primjer djeca koja ne pohaaju kolu). 259. Ukoliko se to smatra korisnim, mogu se uvesti posebne podkategorije radi identificiranja (i) osoba angairanih na neplaenim drutveno korisnim ili dobrovoljnim uslugama (pogledajte paragraf 262) i (ii) drugih osoba angairanih na aktivnostima koje spadaju van okvira ekonomskih aktivnosti. Razlika izmeu glavnog i pretenog stanja aktivnosti 260. Iz paragrafa 253-257 proizilazi da pretena aktivnost tokom dueg referentnog perioda nije isti koncept kao i glavna aktivnost koja se direktno procjenjuje tokom tog perioda. Osoba koja provede 20 sedmica kao neaktivna, 18 sedmica kao nezaposlena i 14 sedmica kao zaposlena tokom protekle godine bila bi klasificirana kao aktivna po pretenom stanju aktivnosti, jer bi se period zaposlenosti i period nezaposlenosti zbrojili. Ta osoba bila bi zatim klasificirana kao preteno nezaposlena, jer broj sedmica koje je provela kao nezaposlena premauje broj sedmica kada je bila zaposlena. Pri direktnom procjenjivanju glavnog stanja aktivnosti, ista bi osoba meutim bila klasificirana kao neaktivna, obzirom da je neaktivnost obuhvatala vei period godine. Preporuena klasifikacija po stanju aktivnosti (trenutnom i pretenom) 261. Preporuuje se da pri predstavljanju cjelokupnog stanovnitva po stanju aktivnosti (trenutnom ili pretenom) koristimo sljedee kategorije: (1.0) ekonomski aktivni (1.1) zaposleni (1.2) nezaposleni, a meu njima (1.2.1) nezaposleni koji nikad nisu radili25 (2.0) ekonomski neaktivni (2.1) uenici (2.2) primaoci penzija ili kapitalnih prihoda (2.3) domaini ili domaice (2.4) drugi Davaoci neplaenih usluga, volonteri (nesutinska tema) 262. Zemlje mogu htjeti posebno identificirati osobe koje pruaju socijalne i line usluge vlastitim domainstvima, drugim domainstvima ili dobrovoljnim, neprofitnim organizacijama za ta nisu plaeni, tokom kraeg ili dueg referentnog preioda. Takve se osobe mogu dalje podijeliti po vrsti usluga koje pruaju ili po tipu primaoca tih usluga.

Pri tabeliranju nezaposlenih osoba po zanimanju, grani industrije itd. a vezano za njihove ranije poslove potrebno je iskljuiti ili zasebno identificirati osobe koje su nezaposlene i nikad ranije nisu radile.

25

67 263. Neplaene usluge su znaajno podruje ljudske aktivnosti. Informacija o neplaenim uslugama pomae nam da shvatimo kako pojedinci ili porodice balansiraju svoj plaeni posao sa drugim vanim aspektima njihovog ivota, kao to su porodine i drutvene obaveze. Ova je informacija vana za mjerenje karakteristika grupe sa posebnim potrebama kao to su stariji, djeca i osobe sa invaliditetom. Podruja koja se pokrivaju na ovaj nain mogu ukljuivati domae aktivnosti, neplaenu brigu, neplaenu brigu o djeci i neplaeni dobrovoljni rad. Ispitivanja o koritenju vremena su kljuni izvor podataka o tome kako ljudi koriste svoje vrijeme, ukljuujui i aktivnosti kao to je neplaeni rad. Meutim, obzirom da je zasnovana na uzorcima, ova informacija obino nije dostupna na nivou manjih podruja. 264. Treba znati da pruanje neplaenih usluga drugim domainstvima i dobrovoljnim, neprofitnim organizacijama spada van granica prozvodnje definirane raunima narodnog gospodarstva te se stoga ne smatra ekonomskom aktivnou, bez obzira na openita pravila data u paragrafima 228-229. Takve se osobe klasificiraju kao nezaposlene ili ekonomski neaktivne (pogledajte trenutno stanje aktivnosti u prethodnom tekstu) zavisno od njihove trenutne raspoloivosti za posao i nedavnog traenja posla. Ako se klasificiraju kao neaktivne, potrebno je uvesti posebne podkategorije neaktivnog stanovnitva radi identificiranja takvih osoba, ako se to smatra korisnim. Odabir posla koji se klasificira opisnim varijablama 265. Opisne varijable zanimanje, djelatnost, poloaj u zaposlenju i sektor treba primjenjivati na trenutnu ili pretenu aktivnost, zavisno od odabranog glavnog koncepta za mjerenje ekonomske aktivnosti u okviru popisa. Osobe mogu biti klasificirane prema ovim varijablama samo kroz njihovu vezu sa poslom. To znai da one prethodno moraju biti identificirane kao zaposlene ili nezaposlene kroz pitanja o ekonomskoj aktivnosti. Bez obzira da li je ekonomski aktivna po konceptu trenutne aktivnosti (radne snage) ili po konceptu pretene aktivnosti osoba je mogla imati vie od jednog posla tokom referentnog perioda. Za zaposlene osobe se stoga preporuuje da se prvo utvrdi glavni posao koji je osoba imala tokom referentnog perioda a zatim, ako je to mogue, i drugi posao ili (ako je bilo vie od dva posla) drugi posao po vanosti. Preporuuje se da svaka zemlja koristi isti kriterij za rangiranje svih poslova koje je osoba imala tokom referentnog perioda. Kriterij moe biti ili uobiajeni broj radnih sati (preferirana opcija) ili najvei ostvareni prihod u gotovini ili u robama. Dakle, primjenom prvog kriterija glavni posao bi bio onaj na kome je osoba obino radila veinu vremena od svih poslova koje je imala tokom referentnog perioda, a drugi (po vanosti) posao bi bio onaj posao na kome je osoba obino radila najvei dio vremena od svih ostalih poslova koje je imala tokom istog tog perioda. Kada rangiramo poslove tokom referentnog perioda, vano je takoe imati u vidu i poslove sa kojih je ta osoba privremeno odsutna tokom referentnog perioda. 266. Nezaposlena osoba treba biti klasificirana po zanimanju, djelatnosti, poloaju u zaposlenju i sektoru i to na temelju posljednjeg posla koji je ta osoba imala. Prikupljanje podataka o karakteristikama zadnjeg posla (ako ga je bilo) nezaposlenih osoba posebno je vano korisnicima radi dobijanja informacija o

68 karakteristikama nezaposlenih kako bi se identificirala posebna podruja gospodarstva ili posebne vjetine i zanimanja nezaposlenih osoba. Prikupljanje tih podataka je takoer relevantno za zemlje koje primjenjuju ILO konvenciju broj 160, a koja zahtijeva pripremu reprezentativnih statistika za cijelu zemlju o sastavu i raspodjeli ekonomski aktivnog stanovnitva (to jest zaposlenih i nezaposlenih). 267. Meutim, takvi podaci su samo od ograniene vanosti to se tie nezaposlenih osoba koje esto mijenjaju poslove ili nezaposlenih osoba koje su radile dosta davno. to se prve grupe tie, moda je bolje pitati za znaajke vrste posla na kome je ta osoba najee radila, a to se pak druge grupe tie, moda je bolje postaviti vremensku granicu za prethodno radno iskustvo (na primjer tokom proteklih 10 godina) i traiti samo informacije o karakteristikama posljednjeg posla koji je osoba imala u toku te vremenske granice. 268. Vano je napraviti popisni upitnik ili popisne informacije preuzete iz registra na takav nain da se osigura mjerenje varijabli poput zanimanja, djelatnosti, poloaja u zaposlenju i sektora za isti posao. Ovome pitanju trebaju pridavati veliku vanost i zemlje koje se oslanjanju na upotrebu administrativnih registara pri prikupljanju tanih vrijednosti ovih varijabli. 269. Neke zemlje mogu detaljnije opisati vrstu sekundarnog posla koju obavljaju ispitanici angairani na vie poslova tokom referentnog perioda, a ovo se posebno odnosi na zemlje koje ele opisati obim i strukturu zapoljavanja u neformalnom sektoru. U tom sluaju, upitnik treba dati mogunost identifikacije drugog, a moda ak i treeg, posla za koji se mogu prikupljati i kodirati informacije o zanimanju, djelatnosti, poloaju u zaposlenju i sektoru, ali pri tome treba imati u vidu sredstva koja e biti potrebna za ovo dodatno prikupljanje i obradu. Zanimanje (sutinska tema) 270. Zanimanje se odnosi na vrstu posla koji se obavlja na radnom mjestu. Vrsta posla opisuje se glavnim zadacima i obavezama na tom poslu. 271. Radi meunarodne uporedbe, preporuuje se da zemlje naprave tabele u skladu sa zadnjom verzijom Meunarodnih standarda klasifikacije zanimanja (ISCO). U momentu odobravanja tekueg skupa preporuka za popise, radilo se na pripremi nove verzije ISCO-a koja bi se trebala razmatrati na osamnaestoj meunarodnoj konferenciji statistiara rada (ICLS) koja e se odrati 2008. godine. Prema tome, zadnja dostupna verzija u ovom momentu (2005) bila je ona napravljena na 14.-om ICLS-u odranom 1987. godine i usvojena od strane Upravnog tijela Meunarodne organizacije rada (ILO) 1988. godine.26 Zemlje koje pripadaju europskom ekonomskom podruju trebaju se pozvati na ISCO-88 (COM).27
26 27

Meunarodni ured za rad: Meunarodni standard klasifikacije zanimanja (ISCO-88), ILO, Geneva, 1990. ISCO-88, Definicije i sastav, Eurostat, februar 1993., daje listu grupa zanimanja identificiranu za statistike o zanimanjima u Europskoj uniji. Opisni tekst ogranien je na razlike izmeu ISCO-88 (COM) i ISCO-88.

69

272. Zemlje bi trebale kodirati prikupljene podatke o zanimanjima za najmanji mogui nivo koji se moe dobiti iz odgovora. Kako bi se poboljao kvalitet podataka, bilo bi korisno pitati i za zanimanje i za kratki opis zadataka i obaveza koje osoba obavlja na poslu za svaku ekonomski aktivnu osobu. 273. Zemlje koje kodiraju zanimanje prema standardnoj nacionalnoj klasifikaciji mogu uspostaviti vezu sa ISCO-om putem dvostrukog kodiranja ili preko preslikavanja iz detaljnih grupa nacionalne klasifikacije u ISCO. Djelatnost (grana ekonomske aktivnosti) (sutinska tema) 274. Djelatnost (grana ekonomske aktivnosti) odnosi se na vrstu proizvodnje ili aktivnost ustanove ili sline jedinice u kojoj su bili locirani poslovi ekonomski aktivne osobe (bilo zaposlene ili nezaposlene).28 Za osobe koje rade na fiksnoj lokaciji (pogledajte paragraf 301) preporuuje se da se prikupe podaci o imenu i adresi poduzea ili ustanove kako bi se dozvolila provjera izvjetaja (i kako bi se pomoglo pri kodiranju) vezano za varijablu djelatnost, s tim to treba znati da ovo moe biti osjetljivo pitanje u nekim zemljama. 275. Za meunarodnu uporedbu, preporuuje se da zemlje prikupe karakteristike o djelatnosti ekonomski aktivnog stanovnitva prema zadnjoj izmjeni Meunarodne standardne klasifikacije djelatnosti svih ekonomskih aktivnosti (ISIC) koja je dostupna u vrijeme popisa. U momentu kada je trenutni skup popisnih preporuka odobren, tree izdanje ISIC-a, usvojeno od strane Statistike komisije Ujedinjenih naroda na njenoj dvadeset petoj sjednici odranoj 1989. godine, bila je posljednja dostupna verzija29 iako je i ona bila u procesu revizije. Zemlje iz europskog ekonomskog podruja trebaju se pozivati na NACE reviziju broj 1.30 276. Zemlje trebaju kodirati prikupljene informacije o djelatnostima na to je manjem moguem nivou za koji postoje prikupljeni odgovori. 277. Zemlje koje kodiraju djelatnost prema nacionalnoj standardnoj klasifikaciji trebaju uspostaviti vezu sa ISIC-om putem dvostrukog kodiranja ili pak kroz preslikavanje iz detaljnih grupa nacionalne klasifikacije u ISIC.

to se tie osoba unajmljenih i zaposlenih od strane jednog poduzea, ali koje u stvari rade na mjestu rada nekog drugog poduzea (takozvani radnici preko agencija ili pozajmljeni radnici u nekim zemljama) postoji interes korisnika za sakupljanjem informacija o djelatnosti poslodavca, ali i o djelatnosti mjesta gdje se obavlja posao. Meutim prikupljanje obje vrste podataka bilo bi prikladnije za ispitivanje radne snage nego za popis stanovnitva. Djelatnost stvarnog mjesta obavljanja posla moe dati pouzdanije izvjetaje o varijabli djelatnost u popisu stanovnitva. 29 Meunarodna standardna klasifikacija djelatnosti svih ekonomskih aktivnosti, Statistiki dokumenti, Serija M, broj 4, trea revizija, Ujedinjeni narodi, New York, 1990. 30 NACE revizija broj 1, Statistika klasifikacija ekonomskih aktivnosti u Europskoj zajednici, Eurostat, Luxembourg 1996.

28

70 278. Preporuuje se da se prikupe ime i adresa poduzea ili ustanove za osobe koje rade na fiksnim lokacijama (pogledajte paragraf 301) kako bi se dozvolila provjera u izvjetajima (i kako bi se pomoglo pri kodiranju) vezano za varijablu djelatnost. Meutim, ovo je jedino izvodljivo u zemljama gdje postoji statistiki registar koji povezuje poslovne jedinice sa kodovima djelatnosti. Pored toga, treba znati da u nekim zemljama prikupljanje imena i adrese neke firme moe biti osjetljivo pitanje. Poloaj u zaposlenju (sutinska tema) 279. Poloaj u zaposlenju odnosi se na vrstu eksplicitnog ili implicitnog ugovora o zaposlenju sa drugim osobama ili organizacijama koji osoba ima na svom radnom mjestu. Vrste ekonomskog rizika su osnovni kriteriji za definiranje grupa unutar klasifikacija, a jedan od elemenata takvog rizika je jakost veze izmeu te osobe i njenog posla, i vrsta ovlasti nad ustanovom i drugim radnicima koju osoba ima li e imati na radnom mjestu. Treba pripaziti da se ekonomski aktivna osoba klasificira po poloaju u zaposlenju na osnovu istog posla koji je uzet i za klasificiranje te osobe po zanimanju, djelatnosti i sektoru. 280. Preporuuje se da se ekonomski aktivno stanovnitvo klasificra po poloaju u zaposlenju kako slijedi:31 (0.0) (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) uposlenici, meu kojima je mogue razlikovati uposlenike sa stabilnim ugovorima (ukljuujui i redovne uposlenike) poslodavci radnici za vlastiti raun lanovi proizvodnih zadruga osobe koje ne moemo razvrstati po poloaju

281. Takoer se preporuuje da se vlasnici-menaderi zdruenih poduzea zasebno identificiraju kao odvojena grupa ili unutar grupe poslodavaca zavisno od toga da li statistike imaju opisnu ili analitiku svrhu. 282. U meunarodnim standardima ILO-a termin samozaposlen odnosi se na sve kategorije od (2.0) do (5.0) pobrojane u paragrafu 280. Posao dobijen samozapoljavanjem je posao na kome naknada direktno zavisi od dobiti (ili od mogunosti za dobit) steene proizvodnjom roba i usluga (kada se vlastita potronja smatra dijelom dobiti). Eurostat koristi termin samozaposlen kada opisuje samo radnike za vlastiti raun (kategorija (3.0) u paragarafu 280). Eurostat-ova klasifikacija ne razlikuje lanove proizvodnih zadruga, ali ih ukljuuje u kategoriju samozaposlenih. U predstavljanju tih preporuka koritena je ILO terminologija.

Za vie detalja pogledajte Rezoluciju o meunarodnoj klasifikaciji poloaja u zaposlenju (ICSE) sa petnaeste meunarodne konferencije statistiara rada. Dostupna je u ILO publikaciji: Trenutne meunarodne preporuke o statistikama rada, izdanje iz 2000. godine (Geneva, 2000) kao i na web stranici: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/res/icse.pdf

31

71 283. Uposlenik je osoba koja radi na radnom mjestu koje podrazumijeva plaeno zaposlenje a to je radno mjesto gdje eksplicitni ili implicitni ugovor o zaposlenju daje djelatniku osnovnu naknadu koja je nezavisna od prihoda jedinice u kojoj djelatnik radi (ta jedinica moe bit korporacija, neprofitna institucija, vladina agencija ili domainstvo). Osobe na poslovima plaenog zaposlenja obino primaju naknadu u vidu nadnica ili plaa ali mogu biti plaene i procentom od prodaje, po komadu robe, bonusima ili plaanjem u robama kao to je hrana, stan ili obuka. Neki, ili svi, alati, oprema, informacioni sistemi i/ili prostorije koje djelatnik koristi mogu biti tue vlasnitvo, a djelatnik moe raditi pod direktnim nadzorom ili po strogim smjernicama vlasnika ili osoba koje uposli vlasnik. Uposlenici sa stabilnim ugovorima su oni uposlenici koji su imali i jo uvijek imaju ugovor o zaposlenju ili uzastopni niz takvih ugovora sa istim poslodavcem u kontinuitetu. Redovni uposlenici su oni uposlenici sa stabilnim ugovorima za koje je firma koja ih upoljava duna plaati relevantne poreze i doprinose socijalne sigurnosti i/ili oni iji ugovori podlijeu domaim zakonima te zemlje. Vlasnici-menaderi zajednikih poduzea su radnici koji imaju posao u nekom zajednikom poduzeu u kome oni: (a) sami, ili zajedno sa drugim lanovima porodice ili sa jednim ili vie partnera imaju veinsko vlasnitvo u poduzeu; i (b) imaju ovlasti da djeluju u ime tog poduzea pri sklapanju ugovora sa drugim organizacijama ili pri primanju i otputanju uposlenika, s tim da se samo moraju potovati domai zakoni koji reguliraju takva pitanja kao i pravila uspostavljena od strane odbora tog poduzea. 284. Poslodavac je osoba koja je, radei za svoj vlastiti raun i sa malim brojem partnera, samozaposlena i, u tom je svojstvu na kontinuiranoj osnovi (ukljuujui i referentni period) angairala jednu ili vie osoba da rade s njom kao uposlenici. Taj djelatnik donosi operativne odluke koje se tiu poduzea ili daje ovlatenja za donoenje takvih odluka, a pri tome zadrava odgovornost za dobrobit poduzea. U tom kontekstu, poduzee ukljuuje operacije u kojima uestvuje jedna osoba. Neke zemlje moda ele napraviti razliku izmeu poslodavaca prema broju osoba koje oni zapoljavaju (pogledajte paragrafe 314-315 o nesutinskoj temi: broj osoba koje rade u lokalnoj jedinici firme). 285. Radnik za vlastiti raun je osoba koja je, radei za svoj vlastiti raun ili sa jednim ili vie partnera, samozaposlena i nije kontinuirano angairala nijednog uposlenika. (Treba primijetiti da radnici za vlastiti raun koji tokom referentnog perioda angairaju jednog ili vie uposlenika na kratkotrajni period i nekontinuirano ne trebaju biti klasificirani kao poslodavci). lanovi porodica ija je jedina aktivnost uzgoj na privatnim parcelama ili briga o stoci u privatnom vlasnitvu za vlastitu potronju od strane njihovih domainstava trebaju biti ukljueni u ovu kategoriju prije nego u kategoriju radnici na porodinom poslu. Preporuuje se da zemlje u kojima postoji znaajan broj osoba angairanih iskljuivo na proizvodnji roba za vlastiti raun koje na kraju koriste njihova domainstva identificiraju takve osobe zasebno u okviru grupe radnika za vlastiti raun. 286. Radnik na porodinom poslu je samozaposlena osoba u trino orijentiranoj firmi koju vodi njen srodnik koji ivi u istom domainstvu, ali koja se ne moe smatrati partnerom (to jest poslodavcem ili radnikom za vlasiti raun) obzirom da se nivo njenih

72 obaveza prema operacijama te firme u smisli radnog vremena ili drugih inioca definiranih domaim uvjetima ne moe uporeivati sa nivoom obaveza osobe koja vodi tu firmu. Tamo gdje je uobiajeno da osobe, posebno mlade, rade bez plae u firmi koju vodi neki njihov srodnik koji ne ivi u istom domainstvu uvjet o ivotu u zajednikom domainstvu moe se i ukinuti. 287. lan proizvodne zadruge je samozaposlena osoba u firmi organiziranoj kao zadruga u kojoj svaki lan ravnopravno uestvuje u odreivanju organizacije proizvodnje, prodaje i/ili drugih poslova, investicijama i raspodjeli prihoda meu lanovima. Treba primijetiti da uposlenici proizvodnih zadruga ne trebaju biti svrstani u ovu grupu ve ih treba klasificirati kao uposlenike. lanovi neformalnih zadruga (pogledajte paragraf 296) trebali bi biti klasificirani u radnike za vlastiti raun ili u poslodavce zavisno od toga da li u kontinuitetu zapoljavaju druge osobe ili ne. 288. Osobe koje ne moemo razvrstati po poloaju ukljuuju one ekonomski aktivne osobe za koje ne postoji dovoljno informacija i/ili koje ne mogu biti ukljuene ni u jednu prethodno navedenu kategoriju (na primjer neplaeni radnici koji pomau lanu porodice da obavi neki plaeni posao). 289. U veini popisnih upitnika informacija koja se tie poloaja u zaposlenju prikupie se kroz unaprijed definirane ponuene odgovore gdje je mogue koristiti samo nekoliko rijei da bi se prenijelo eljeno znaenje svake kategorije. To moe znaiti da e se klasifikacija nekih situacija na granici izmeu dvije ili vie kategorija obavljati prema subjektivnom razumijevanju ispitanika a ne prema predvienim razlikama. To treba imati na umu kada se predstavljaju statistiki rezultati. Zemlje koje se oslanjaju na direktnu upotrebu administrativnih spisa za klasifikaciju osoba po poloaju u zaposlenju mogu otkriti da se grupa radnika na porodinom poslu ne moe zasebno identificirati,. Oni koji bi trebali biti svrstani u ovu grupu kada bi se koristio upitnik mogu biti ili iskljueni iz ekonomski aktivnog stanovnitva ili svrstani u neku drugu grupu. Vrsta sektora (institucionalne jedinice) (nesutinska tema) 290. Vrsta sektora (institucionalne jedinice) odnosi se na pravnu organizaciju i osnovne funkcije, ponaanje i ciljeve poduzea s kojim se radno mjesto povezuje. 291. Slijedei definicije date u Sistemu rauna narodnog gospodarstva (SNA) moemo razlikovati sljedee institucionalne sektore: (a) Sektor korporacija koji se sastoji od nefinansijskih i finansijskih korporacija (to jest zdruenih poduzea, privatnih i javnih kompanija, akcionarskih drutava, kompanija sa ogranienom odgovornou, registriranih zadruga, partnerstva sa ogranienom odgovornou itd.) i kvazi-korporacija; (b) Opi vladin sektor koji se sastoji od centralnih, dravnih i lokalnih vladinih jedinica zajedno sa fondovima socijalne sigurnosti koje nameu ili kontroliraju takve jedinice;

73 (c) Neprofitne institucije koje opsluuju sektor domainstava (na primjer crkve, profesionalna drutva, sportski i kulturni klubovi, dobrotvorne institucije, agencije za pomo) koje daju robe ili usluge domainstvima bez naplate ili po cijenama koje su ekonomski beznaajne; (d) Sektor domainstava (ukljuujui i samostalna poduzea u vlasnitvu domainstava). 292. Zemlje koje prikupljaju informacije o ovoj temi mogu konzultirati UN-ov tehniki izvjetaj o prikupljanju ekonomskih znaajki u popisima stanovnitva gdje se mogu nai dodatni detalji. 293. Tamo gdje neformalni sektor ima vanu ulogu u stvaranju zaposlenja i prihoda, neke zemlje iz ECE regiona moda ele razmotriti skupljanje informacija o broju i znaajkama osoba zaposlenih u neformalnom sektoru32. Zbog sloenosti prikupljanja informacija o zapoljavanju u neformalnom sektoru ispitivanja bi bila najidealniji nain skupljanja podataka. Meutim, ako zemlje namjeravaju pokuati prikupiti informacije o ovom sektoru u okviru popisa stanovnitva, treba ih podstai da konsultiraju UN-ov tehniki izvjetaj o prikupljanju ekonomskih znaajki u popisima stanovnitva gdje se mogu nai dodatni korisni savjeti. Neformalna zaposlenost (nesutinska tema) 294. Na 17-toj meunarodnoj konferenciji statistiara rada (novembar 2003. godine) uspostavljene su Smjernice za statistike definicije neformalne zaposlenosti 33. Po ovim Smjernicama "neformalna zaposlenost" obuhvata sve neformalne poslove po gore navedenim definicijama, bez obzira da li su obavljani u firmama u formalnom sektoru, u firmama u neformalnom sektoru ili u domainstvima tokom datog referentnog perioda. 295. Neformalna zaposlenost ukljuuje sljedee vrste poslova: (a) radnici za vlastiti raun zaposleni u vlastitim poduzeima u neformalnom sektoru; (b) poslodavci zaposleni u vlastitim poduzeima u neformalnom sektoru; (c) radnici angairani u porodinim poslovima, bez obzira da li rade u poduzeima u formalnom ili neformalnom sektoru; (d) lanovi neformalnih proizvodnih zadruga; (e) uposlenici na neformalnim radnim mjestima34 (to jest na poslovima na kojima njihova veza sa tim poslom, po zakonu ili u praksi, ne podlijee domaoj
Pogledajte "Rezoluciju o statistikama zapoljavanja u neformalnom sektoru" usvojenu na 15-toj ICLS (1993.) dostupnu u ILO publikaciji: Trenutne meunarodne preporuke o statistikama rada, izdanje iz 2000. godine (Geneva, 2000). Takoer dostupno na web stranici: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/res/infsec.pdf Rezolucija pokriva niz pitanja koja se odnose na obim i definiciju neformalnog sektora i izgled, sadraj i provoenje ispitivanja neformalnog sektora. Vanost rezolucije ide dalje od statistika o zapoljavanju, a njeni definirajui dijelovi ukljueni su u SNA 1993. 33 Pogledajte web stranicu: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/guidelines/defempl.pdf 34 Operativni kriterij za definiranje neformalnih radnih mjesta uposlenika mora biti definiran u skladu sa nacionalnim okolnostima i dostupnim podacima.
32

74 zakonskoj regulativi o radu, porezima na dohodak, socijalnoj zatiti ili pravu na odreene beneficije kao to su pravovremeno obavjetenje o otputanju, otpremnina, plaeni godinji odmor ili bolovanje itd.) u poduzeima formalnog sektora, poduzeima neformalnog sektora ili plaeni domai radnici uposleni u domainstvima; i (f) radnici za vlastiti raun angairani na proizvodnji dobara iskljuivo za finalnu upotrebu od strane njihovih domainstava, ako se smatraju zaposlenima po definicijama datim u paragrafima 239-246. 296. Proizvodne zadruge se smatraju neformalim ako nisu formalno uspostavljene kao pravna tijela i takoer ako zadovoljavaju neke druge kriterije poduzea neformalnog sektora navedene u Rezoluciji o zaposlenosti u neformalnom sektoru usvojenoj na 15-toj sjednici ICLS-a. 297. Neformalna zaposlenost van neformalnog sektora obuhvata sljedee vrste radnih mjesta: (a) uposlenici koji imaju neformalne poslove (kao to je gore definirano) u poduzeima formalnog sektora ili kao plaeni domai radnici zaposleni u domainstvima; (b) radnici angairani na porodinim poslovima koji rade u poduzeima formalnog sektora; i (c) radnici za vlastiti raun angairani na proizvodnji roba iskljuivo za vlastitu konanu upotrebu od strane njihovog domainstva, ako se smatraju zaposlenima. 298. Zemlje koje iskljuuju poljoprivredne aktivnosti iz svojih statistika o neformalnom sektoru trebaju razviti odgovarajue definicije neformalnih poslova u poljoprivredi, posebno obzirom na poslove koje obavljaju radnici za vlastiti raun, poslodavci i lanovi prozvodnih zadruga. Mjesto obavljanja posla 299. Mjesto obavljanja posla je lokacija na kojoj "trenutno zaposlena" osoba obavlja svoj posao i gdje "preteno zaposlena" osoba trenutno obavlja ili je obavljala posljednji posao. Potrebno je uoiti razliku izmeu vrste mjesta obavljanja posla i geografske lokacije mjesta obavljanja posla. Informacija o vrsti mjesta obavljanja posla, a koja razlikuje osobe koje rade kod kue od osoba koje rade na fiksnom mjestu van svog doma ili bez fiksnog mjesta obavljanja posla, korisna je za analize karakteristika zaposlenosti, ukljuujui i zaposlenost u neformalnom sektoru. Informacija o geografskoj lokaciji mjesta obavljanja posla uglavnom se koristi za izuavanje pitanja putovanja na posao (pogledajte temu "lokacija mjesta obavljanja posla" u paragrafima 196-197). Vrsta mjesta na kome se obavlja posao (nesutinska tema) 300. "Vrsta mjesta na kome se obavlja posao" odnosi se na prirodu radnog mjesta i razlikuje rad kod kue i na drugim radnim mjestima bez obzira da li su fiksna ili nisu.

75

301. Preporuuje se klasifikacija vrsta mjesta gdje se obavlja posao po sljedeim kategorijama, ili neka varijacija te klasifikacije prilagoena okolnostima pojedinane zemlje: (1.0) Sa fiksnim mjestom obavljanja posla van kue: U ovu grupu treba svrstati osobe koje nemaju fiksno mjesto gdje obavljaju posao, ali koje se prijavljuju na fiksnu adresu na poetku radnog vremena (na primjer vozai autobusa, piloti i stjuardese) kao i rukovaoce ulinim prodajnim tandovima koji se ne uklanjaju na kraju radnog dana. Ova grupa takoer ukljuuje pojedince koji redovno putuju na posao preko granice sa susjednom zemljom. Preporuuje se da se nakon odabira ovog odgovora ("fiksno radno mjesto van kue") trai da ispitanik da ime i adresu mjesta gdje obavlja posao kako bi se provjerile informacije (i kako bi se pomoglo pri kodiranju) o varijabli "djelatnost" (ali treba imati na umu da ovo moe biti osjetljivo pitanje u nekim zemljama). Rad kod kue: Ova kategorija e ukljuivati farmere koji rade i ive na svojim farmama, radnike kod kue, samozaposlene osobe koje vode (radione) prodavnice u vlastitom domu itd. Osobe koje rade i ive u radnim kampovima takoer e se ubrojiti u ovu kategoriju osim ako se definiraju zasebnom kategorijom. Bez fiksnog mjesta obavljanja posla: Ova kategorija ukljuuje osobe iji rad podrazumijeva putovanje na razliita mjesta, a koje se ne prijavljuju svakog dana lino na neku fiksnu adresu, kao na primjer trgovaki putnici i vozai kamiona na dugim relacijama. Ova grupa takoer ukljuuje pokretne prodavae, rukovaoce ulinih ili pijanih prodajnih tandova koji se uklanjaju na kraju radnog dana, graevince koji rade na razliitim lokacijama u toku referentnog perioda i rukovaoce runim kolicima itd.

(2.0)

(3.0)

302. Za one osobe koje imaju fiksno mjesto obavljanja posla van kue (paragraf 301) informacija o geografskoj lokaciji tog mjesta moe se prikupiti i koristiti, na primjer, za prouavanje pitanja putovanja na posao (pogledajte temu "lokacija mjesta obavljanja posla" u paragrafima 196-197). Informacija o mjestu obavljanja posla takoer omoguuje kreiranje profila u smislu zaposlene radne snage i/ili dnevnog stanovnitva (nasuprot demografskom profiliranju po mjestu stalnog boravka). Preporuuje se koordiniranje sa imenom (i datom adresom) poduzea ili ustanove koja je prikupljena za varijablu "djelatnost". Uobiajeno vrijeme rada (nesutinska tema) 303. "Uobiajeno vrijeme rada" treba odraavati vrijeme rada u toku tipine sedmice ili dana, i treba se mjeriti za kratki referentni period u satima. Ovo je ukupno vrijeme provedeno na proizvodnji roba ili usluga tokom referentnog perioda, usvojenog za mjerenje "ekonomske aktivnosti" u popisu, unutar redovnog radnog vremena i kao uobiajeni prekovremeni rad. "Uobiajeno vrijeme rada" treba ukljuivati aktivnosti koje se, iako ne vode direktno proizvodnji roba i usluga, ipak definiraju kao dio zadataka i

76 obaveza na poslu, kao to su vrijeme potrebno za pripremu, opravku ili odravanje radnog mjesta ili radnih instrumenata. U praksi e ovo taoer ukljuivati neaktivno vrijeme provedeno tokom obavljanja ovih aktivnsoti, kao to je vrijeme provedeno u ekanju ili pripravnosti i druge kratke pauze. Pri tom ne treba raunati due pauze za obroke, vrijeme provedeno u putovanju od kue do posla i obratno, i vrijeme koje se obino ne radi zbog redovne bolesti, redovnih smanjenja broja sati zbog ekonomskih ili tehnikih razloga (to jest djelomina nezaposlenost) itd. 304. Za osobe koje su imale vie od jednog posla u toku referentnog perioda preporuuje se da upitnik osigura biljeenje "ukupnog uobiajenog vremena rada" (imajui u vidu zbir sati odraenih na razliitim poslovima). Pored toga, predlae se da upitnik prikupi podatak o "uobiajenom vremenu rada" za glavni posao. 305. Ukljuivanje "uobiajenog vremena rada" kao teme posebno je korisno zemljama koje su zabrinute zbog korisnosti jednosatnog kriterija za neke korisnike pri definiranju "zaposlenosti" kada se mjeri "trenutna aktivnost". Mogu se primijeniti alternativna via vremenska ogranienja za definiciju "zaposlenosti" kada se tabeliraju rezultati popisa za takve korisnike ako se mjeri "uobiajeno vrijeme rada". 306. Kako bi se reducirale greke u odgovorima, pitanja i instrukcije koje se koriste za mjerenje uobiajenog vremena rada trebaju osigurati da odgovori nee ukljuivati sva uobiajena odsustva, bilo da su plaena ili neplaena, a da e ukljuivati sav uobiajeni prekovremeni rad, bilo plaen ili neplaen. Vremenski nedovoljna zaposlenost (nesutinska tema) 307. Vremenski nedovoljna zaposlenost postoji kada je broj sati rada zaposlene osobe nedovoljan u odnosu na drugu mogunost zaposlenja na kojoj se ta osoba eli i moe angairati.35 308. Vremenski nedovoljnu zaposlenost bilo bi prikladnije mjeriti u okviru ispitivanja radne snage. Meutim, za one zemlje koje nemaju program za ispitivanje radne snage moe biti korisno ukljuiti vremenski nedovoljnu zaposlenost kao temu u okviru popisa stanovnitva. 309. Kako bi se mjerila vremenski nedovoljna zaposlenost potrebno je prikupiti podatke o stvarnom vremenu rada na svim poslovima nasuprot uobiajenog vremena rada (opisanom u paragrafu 303 iznad) na svim poslovima. Broj stvarno odraenih sati ukljuuje sve sate u kojima je osoba stvarno radila tokom referentnog perioda bez obzira da li su ti sati plaeni po normalnoj tarifi, po tarifi za prekovremeni rad ili bez naknade (neplaeni prekovremeni rad). On ukljuuje pauze za kafu/aj, vrijeme za pripremu, vrijeme za opravke i odravanje, vrjeme provedeno na radnom mjestu na ekanju ili u
Rezolucija o mjerenju nedovoljne zaposlenosti i situacija neadekvatne zaposlenosti usvojena na 16-toj meunarodnoj konferenciji statistiara rada (1998.). Dostupna je u ILO publikaciji: Trenutne meunarodne preporuke o statistikama rada, izdanje iz 2000. godine (Geneva, 2000.) i na web stranici: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/res/underemp.pdf
35

77 pripravnosti iz razloga kao to su nedostatak posla, kvar mainerije ili nezgode, kao i vrijeme provedeno na radnom mjestu tokom koga nije obavljan nikakv posao ali koje se plaa po zagarantiranom ugovoru o radu. Broj stvarno odraenih sati ne treba ukljuivati plaene, ali neodraene sate (kao to su plaeni godinji odmor, plaeni javni praznici, plaeno bolovanje), pauze za obroke i vrijeme provedeno putujui od kue do posla i obratno36. Definicija sati rada moe se revidirati prema rezoluciji o radnom vremenu za koju se planira da e biti poslana na razmatranje 18-toj meunarodnoj konferenciji statistiara rada u 2008. godini. 310. Osobe koje su vremenski nedovoljno zaposlene obuhvataju sve zaposlene osobe, po definicijama iz paragrafa 239-246 iznad, a koje zadovoljavaju tri kriterija tokom referentnog perioda koji se koriste za definiranje zaposlenosti: (a) "Voljne da rade dodatne sate", to jest ele drugi posao (ili poslove) uz sadanji posao (ili poslove) kako bi poveale ukupan broj sati rada; kako bi zamijenile neki od svojih trenutnih poslova drugim poslom (ili poslovima) sa poveanim brojem sati rada; kako bi poveale broj sati rada u nekom od svojih sadanjih poslova; ili ele kombinaciju gore navedenog. Da bi se pokazalo kako se izraava "volja za veim brojem radnih sati" u smislu akcije koja ima nekog smisla u nacionalnim okolnostima, oni koji su aktivno traili vei broj sati rada trebaju biti razdvojeni od onih koji nisu. Aktivno traenje dodatnih sati rada definira se prema kriterijima za definiranje traenja posla koji se koriste za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva, ali pri tome treba imati na umu aktivnosti koje su potrebne da bi se poveao broj sati rada na sadanjem poslu; (b) "Na raspolaganju da rade vei broj sati", to jest spremne su, unutar odreenog kontinuiranog perioda, da rade dodatne sate ako bi imale mogunosti za dodatni rad. Kontinuirani period koji se odreuje kada se definira raspoloivost radnika za dodatnim satima rada treba biti izabran imajui u vidu nacionalne okolnosti i treba sadravati period koji je obino potreban radnicima da napuste jedan posao kako bi zapoeli drugi; (c) "Radile su manje od donjeg praga za radno vrijeme", to jest osobe iji je "stvarni broj sati rada" na svim poslovima tokom referentnog perioda, po definiciji iz paragrafa 309 iznad, bio ispod praga odabranog u skladu sa nacionalnim uvjetima. Ovaj se prag moe odrediti, na primjer, prema granici izmeu punog i skraenog radnog vremena, prema srednjim vrijednostima, prosjecima ili normama za broj sati po definicijama iz domaih zakona, kolektivnih ugovora, ugovora o radnom vremenu ili radnim praksama u pojedinim zemljama. 311. Meu vremenski nedovoljno zaposlenim osobama zemlje moda ele izdvojiti sljedee dvije grupe: (a) osobe koje obino rade samo dio radnog vremena i ele raditi dodatne sate; i
Rezolucija o statistikama sati rada usvojena na 10-toj meunarodnoj konferenciji statistiara rada (1962. godine). Dostupna u ILO publikaciji: Trenutne meunarodne preporuke statistike rada, izdanje iz 2000. godine (Geneva, 2000.) i na web stranici: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/res/hours.pdf
36

78 (b) osobe koje su tokom referentnog perioda radile manje od svog normalnog broja radnih sati, a eljele su raditi dodatne sate. Trajanje nezaposlenosti (nesutinska tema) 312. "Trajanje nezaposlenosti" odnosi se na duinu vremena u toku koga se "nezaposlena" osoba, po definiciji iz paragrafa 247-248 iznad, nalazi u tom stanju od kada je posljednji put bila "zaposlena" ili "ekonomski neaktivna". 313. Kako bi se procijenilo "trajanje nezaposlenosti" potrebno je pitati kada je poelo traenje posla ili koliko dugo to traenje traje sa unaprijed datim moguim odgovorima o trajanju. Treba primijetiti da, ako se koristi mjerenje trenutne aktivnosti, popis moe dati samo informaciju o trajanju nezavrenih perioda nezaposlenosti, to jest o proteklom periodu nezaposlenosti do momenta popisa. Zemlje trebaju odluiti na osnovu svojih nacionalnih prioriteta i uvjeta da li e se trajanje nezaposlenosti mjeriti brojem dana, sedmica ili drugih vremenskih jedinica, ali radi omoguavanja uporedbe na meunarodnom nivou predlae se da se odaberu takve mjere iz kojih e se moi izvesti periodi od "est mjeseci i vie" i "godinu i vie". Broj osoba koje rade u lokalnoj jedinici firme (nesutinska tema) 314. "Broj osoba koje rade u lokalnoj jedinici firme" je broj obino zaposlenih osoba u toj firmi, mjestu gdje se obavlja posao ili slinoj jedinici u kojoj su locirana radna mjesta zaposlenih osoba. Ova je informacija potrebna radi ispravnog kodiranja odreenih kategorija po ISCO-88 (COM), verziji Europske zajednice za ISCO-88. 315. Predloena klasifikacija je: (1.0) 1-4 osobe (2.0) 5-9 osoba (3.0) 10-19 osoba (4.0) 20-49 osoba (5.0) 50 osoba i vie Neke zemlje mogu zahtijevati detaljniju podklasifikaciju za grupu (4.0). Glavni izvor sredstava za ivot (nesutinska tema) 316. "Glavni izvor sredstava za ivot" je osnovni izvor prihoda iz kojih se finansirala potronja svake osobe tokom odreenog referentnog perioda. Preporuuje se da se prioritet daje duim referentnim periodima, kao to je prethodnih dvanaest mjeseci, kalendarska ili fiskalna godina, kako bi se uzeli u obzir i izvori koji moda daju periodine ili sezonske prihode (kao to su prihodi od sezonskih aktivnosti, plaanje kvartalnih naknada iz penzijskih fondova, godinje plaanje kolarine ili dividendi, prihod od povremenih sekundarnih aktivnosti itd.). Uzimaju se ubzir prihodi u robama kao i u gotovini.

79

317. Informaciju o "glavnom izvoru sredstava za ivot" potrebno je prikupiti za sve osobe, bez obzira jesu li one ekonomski aktivne ili ne, a moda se ta informacija nee nuno podudariti sa glavnim stanjem aktivnosti ili glavnom ekonomskom aktivnou te osobe. "Glavni izvor sredstava za ivot" je koristan koncept koji nadopunjuje mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva i mjerenje poloaja u zaposlenju. Meutim, on nije prikladan za mjerenje stanja ekonomske aktivnosti i ne bi ga trebalo koristiti za klasificiranje stanovnitva po stanju aktivnosti. "Glavni izvor sredstava za ivot" moe biti vrlo koristan za ukrtanje informacija o razliitim stanjima aktivnosti. Na primjer, kategorija "ekonomski aktivnih" osoba iji "glavni izvor sredstava za ivot" nije "ekonomska aktivnost" relevantna je pri koritenju koncepta ispitivanja radne snage za prikupljanje podataka o vrsti aktivnosti zato to osobe klasificirane kao "zaposlene" mogu ukljuivati i neke koje rade samo tokom kratkog perioda u godini, a ija sredstva za ivot zavise od drugih izvora prihoda (kao to su naknade za nezaposlene) ili od drugih osoba. Ova kategorija moe takoer biti od znaaja ak i kada se podaci o vrsti aktivnosti skupljaju na osnovu koncepta pretene aktivnosti i ako se ne koristi vremenska granica kao kriterij za ukljuivanje radnika sa skraenim radnim vremenom u ekonomski aktivno stanovnitvo ili pak ako je koritena vremenska granica relativno niska. 318. Kada zemlje ele ukljuiti ovu temu u popis, preporuuje im se da informacije prikupljaju putem direktnih pitanja, i ako je mogue na osnovu zadane liste potencijalnih izvora. Lista potencijalnih izvora sredstava za ivot treba biti dovoljno detaljna kako bi se izbjeglo izostavljanje pojedinih mogunosti (na primjer socijalna skrb, penzija, najamnina). 319. Predlae se da se razdvoje sljedei glavni izvori sredstava za ivot: (1.0) zaposlenje: (1.1.) plaeni posao (1.2) samozaposlenje (2.0) nekretnine i druge investicije (3.0) penzije svih vrsta (3.1.) penzije koje plaaju drava i druga javna tijela (3.2.) penzije koje plaaju poduzea, institucije, zadrune organizacije i drugi (4.0) ostali transferi: (4.1) naknade za bolovanje i porodiljsko odsustvo (4.2) naknade i potpore za nezaposlene (4.3) kolarine (4.4) naknade i pomoi, izuzev penzija, naknada za nezaposlenost, kolarina i primanja za bolovanje i porodiljsko odsustvo koje plaaju drava, druga javna tijela, zadrune organizacije, poduzea i institucije (5.0) pozajmice i skidanje sa tednih rauna, realizacija kapitala (6.0) ovisi od drugih (osoba koju uglavnom izdrava druga osoba ili vie njih) (7.0) ostali izvori

80

320. Kategorija (5.0) ("pozajmice ili skidanje sa tednih rauna, realizacija kapitala") pokriva situacije u kojima je glavni izvor sredstava za ivot neke osobe prihod od prodaje imovine ili troenje tednje ili pozajmice. 321. Kategorija (6.0) obuhvata sve osobe koje se oslanjaju na pomo druge osobe ili vie njih radi obezbjeenja glavnog izvora sredstava za ivot. Takva ovisna osoba moe imati neki prihod od zaposlenja ili iz drugih izvora, ali je on nedovoljan da bi ti izvori bili njen glavni izvor sredstava za ivot. 322. Nezavisno stanovnitvo obuhvata sve osobe klasificirane kategorijama od (1.0) do (5.0). Osoba iz neke od ovih kategorija koja nekoga izdrava je osoba od koje jedna ili vie drugih osoba zavise radi obezbjeenja osnovnih sredstava za ivot. Prihod (nesutinska tema) 323. "Prihod" se moe definirati kao: (a) prihod koji dobije svaki lan domainstva iz svakog izvora sredstava za ivot (u skladu sa klasifikacijom predloenom u paragrafu 319 iznad, osim grupe (5.0) koja se ne klasificira kao prihod) tokom prethodnih dvanaest mjeseci ili tokom protekle godine, i (b) ukupni godinji prihod domainstva u gotovini i u robama iz svih izvora. 324. Zemlje moda ele prikupiti informacije o iznosima koje su primili pojedinci i/ili domainstva. Ako se ta tema ukljui u popis, preporuuje se da se podaci prikupe za sve osobe iznad neke odreene starosne granice, bez obzira da li su te osobe ekonomski aktivne ili ne. Prihod se treba mjeriti i za pojedince i za domainstvo iji je taj pojedinac lan. 325. Zavisno od nacionalnih uvjeta, potrebne informacije mogu se prikupiti putem popisnog upitnika ili putem direktnog koritenja administrativnih spisa. Problemi prikupljanja podataka o prihodima putem upitnika dijelom su povezani sa osjetljivou takvog pitanja u mnogim drutvima, a dijelom sa tekoama koje mnoge osobe mogu imati u pronalaenju ili tanom prisjeanju traenih informacija. 326. Zemlje koje ukljue prihod u svoj popis trebale bi razmotriti izvjetaj Canberra grupe pod nazivom "Ekspertna grupa za statistike o prihodima domainstava (Canberra grupa), finalni izvjetaj i preporuke", Ottawa, 2001., (ISBN 0-9688524-0-8), pogledati i na: http://www.lisproject.org/links/canberra/finalreport.pdf Socio-ekonomske grupe (izvedena nesutinska tema) 327. Svrha kategorije "socio-ekonomskih grupa" je identificirati razliite grupe osoba gdje su lanovi odreene grupe s jedne strane razlono homogeni, a s druge strane prilino jasno izdvojeni od lanova drugih grupa obzirom na njihov socijalni, ekonomski,demografski i/ili kulturni poloaj i ponaanje. Skup "socio-ekonomskih grupa" moe se izvesti iz detaljnih kategorija sljedeih klasifikacija: grana industrije

81 (grana ekonomske aktivnosti); poloaj u zaposlenju; zanimanje; i glavni izvor sredstava za ivot. 328. Obzirom da ne postoji meunarodna standardna klasifikacija stanovnitva na socioekonomske grupe, zemlje mogu napraviti vlastitu klasifikaciju. 329. Nezaposlene osobe koje su ranije radile trebaju biti ukljuene u kategoriju vezanu za njihovu raniju aktivnost.

82 Poglavlje VII OBRAZOVNE ZNAAJKE Uvod 330. Termin obrazovanje odnosi se na svaku svjesnu, sistematinu i organiziranu komunikaciju napravljenu tako da dovede do uenja. I dok se veina toga najvjerovatnije odvija u kolama ili univerzitetima (ili u slinim institucijama) mogue je da se obrazovanje prui i van ovih institucija. Zbog meunarodne uporedbe preporuuje se da zemlje prikupe podatke u skladu sa posljednjom dostupnom verzijom Meunarodne standardne klasifikacije obrazovanja (ISCED).37 Postignuti stupanj obrazovanja (sutinska tema) 331. Postignuti stupanj obrazovanja odnosi na najvii uspjeno zavreni stupanj u obrazovnom sistemu zemlje gdje se vri obrazovanje. Svako obrazovanje koje je relevantno za postizanje nekog stupnja obrazovanja treba uzeti u obzir, ak i ako se obavlja van kola i univerziteta. 332. Preporuuje se da se podaci o postignutom stupnju obrazovanja skupljaju za sve osobe stare deset godina i vie. Meutim, kako bi se omoguila uporedba na meunarodnom nivou, preporuuje se da se svako tabeliranje podataka o postignutom stupnju obrazovanja koji nisu uraeni po godinama starosti uradi tako da se osobe razvrstaju barem na one ispod 15 godina starosti i one stare 15 godina i vie. 333. Podaci se trebaju prikupljati na osnovu najvieg uspjeno zavrenog stupnja obrazovanja. 334. Zemlje trebaju takoer razmotriti prikupljanje dodatnih informacija koje e pruiti podatke o stupnjevima obrazovanja koji nisu uspjeno zavreni. To se moe postii postavljanjem pitanja o tome da li je vei stupanj obrazovanja od ve postignutog zapoet ili prekinut, ili da li osoba studira na viem stupnju. Alternativno, pitanje o zavrenom razredu ili broju zavrenih godina obrazovanja moglo bi biti prikladno u ovom kontekstu. 335. Prikupljeni podaci trebali bi, u svim sluajevima, biti kodirani prema stupnjevima ISCED-a. Moemo razlikovati sljedee stupnjeve obrazovanja: (a) (b) (c) (d) (e) (f) ISCED stupanj 1. Primarno (prvi stupanj osnovnog obrazovanja). ISCED stupanj 2. Nie srednje (drugi stupanj osnovnog obrazovanja). ISCED stupanj 3. (Vie) srednje. ISCED stupanj 4. Post-srednje netercijarno obrazovanje. ISCED stupanj 5. Prvi stupanj tercijarnog obrazovanja. ISCED stupanj 6. Drugi stupanj tercijarnog obrazovanja.

37

Obrazovanje na prvi pogled, 2004. godina, OECD

83 336. Potrebno je takoer identificirati osobe bez formalnog kolovanja. Mogu se takoer prikupiti i informacije o ISCED stupnju 0, pred-primarnom obrazovanju38. 337. Potrebno je obratiti posebnu panju na uspostavljanje odgovarajue usklaenosti stupnja/razreda za osobe koje su svoje obrazovanje stekle po razliitom ili stranom sistemu kao i na situacije gdje se obrazovni sistem promijenio vie od jedanput. Zemlje moda ele razmotriti postavljanje pitanja u kojoj stranoj zemlji je obrazovanje steeno. 338. Neophodna odstupanja od predloenih definicija i klasifikacija, a koja su rezultat odreenih karakteristika nacionalnog obrazovnog sistema, trebaju biti pojanjena u popisnom izvjetaju i/ili relevantnim meta-podacima. Ako je, zbog nacionalnih potreba, neophodno izdati rezultate potpuno usklaene sa oznakama koje se koriste za kole unutar te zemlje, preporuuje se da se uloi napor ka povezivanju tih kategorija upotrijebljenih za domae korisnike sa onima koje e omoguiti koritenje tih podataka na meunarodnom nivou. Zemlje koje kodiraju "postignuti stupanj obrazovanja" prema nacionalnoj standardnoj klasifikaciji mogu uspostaviti uzajamnu vezu sa posljednjom verzijom ISCED-a putem paralelnog kodiranja ili "preslikavanjem" sa detaljnih grupa nacionalne klasifikacije u ISCED. 339. Vano je prepoznati da u odreenim okolnostima stupanj obrazovanja moe biti postignut ak i ako nije steena relevantna kvalifikacija. Preporuuje se da se podaci o obrazovnom postignuu i podaci o steenim kvalifikacijama prikupljaju zasebno ili tako da ih je mogue razdvojiti. Ako se podaci ne skupljaju zasebno ili se ne mogu razdvojiti to treba jasno navesti u svakoj popisnoj publikaciji. Obrazovne kvalifikacije (nesutinska tema) 340. Obrazovne kvalifikacije su akademski stupanj, diploma, certifikat itd. koji su dodijeljeni nekoj osobi od strane obrazovnih ustanova, specijalnih ispitivakih tijela ili profesionalnih tijela u domovini te osobe ili u inozemstvu za uspjean zavretak redovnog, vanrednog ili privatnog studija. 341. Predlae se da se informacija o obrazovnim kvalifikacijama skuplja barem za sve osobe koje su uspjeno zavrile studiranje na post-srednjem stupnju obrazovanja. Takva informacija treba ukljuivati naziv najveeg akademskog stupnja, dobijene diplome ili certifikata, sa naznakom oblasti izuavanja ako se to ne moe zakljuiti iz samog naziva. Oblast izuavanja (nesutinska tema) 342. Oblast izuavanja, po definiciji ISCED-a, je predmet o kome se osoba poduava u nekom obrazovnom programu. 343. Informacija o raspodjeli obrazovanih osoba po oblastima izuavanja vana je za uporeivanje ponude i potranje za kvalificiranom radnom snagom sa nekim posebnim
38

Pogledajte: www.unesco.org/education/information/nfsunesco/doc/isced-1997.htm

84 specijalizacijama na tritu rada. Ovo je podjednako bitno i za planiranje i reguliranje proizvodnih kapaciteta na raznim nivoima, vrstama i granama obrazovnih institucija i programa obuke. Pored postignutog stupnja obrazovanja, oblast izuavanja neke osobe predstavlja drugu po vanosti dimenziju kvalifikacija te osobe. Titula, akademski stupanj, diploma i dodatna obuka, kao i iskustvo steeno na poslu predstavljaju dodatne komponente kvalifikacija. 344. Informacija o oblasti izuavanja treba se prikupiti prvenstveno za odraslo stanovnitvo koje je zavrilo sekundarno obrazovanje ili vei stupanj. To bi znailo da pitanje treba prije svega postaviti osobama starim 15 godina ili vie, koje su zavrile sekundarno obrazovanje ili neki vei stupanj obrazovanja ili neke druge organizirane obrazovne programe i programe obuke na odgovarajuim obrazovnim stupnjevima. 345. Problem moe nastati pri identificiranju tanih oblasti izuavanja osoba sa meudisciplinarnim ili multidisciplinarnim specijalizacijama. U takvim sluajevima, zemlje trebaju slijediti identifikaciju glavne ili osnovne oblasti izuavanja. Meutim, zemlje e moda htjeti identificirati specijalizacije na razliite naine zavisno od planirane upotrebe ove informacije i od kapaciteta za obradu podataka. 346. Najea metoda je pitati osobu tokom popisa da identificira osnovnu oblast izuavanja, a to moe rezultirati gubljenjem informacija o drugim oblastima. Drugo je rjeenje prihvatiti viestruke odgovore na to pitanje, a u tom sluaju moraju se uvesti odgovarajui kapaciteti za obradu podataka koji mogu rukovati viestrukim odgovorima i tabelirati ih. Ako je to potrebno, prikupljanje podataka i procedura obrade moe se prilagoditi kako bi se omoguilo razlikovanje osnovnih i drugostepenih oblasti izuavanja. Drugo mogue rjeenje bila bi uspostava zasebne kategorije za svaku multidisciplinarnu oblast unutar klasifikacije. 347. Zemlje mogu slijediti ve postojee nacionalne nomenklature ili mogu, radi meunarodne uporedbe, usvojiti klasifikacije i kodiranja oblasti izuavanja iz posljednje verzije ISCED-a. Zemlje koje kodiraju "oblast izuavanja" prema nacionalnoj standardnoj klasifikaciji mogu uspostaviti vezu izmeu posljednje verzije ISCED-a putem paralelnog kodiranja ili putem "preslikavanja" iz detaljnih grupa nacionalne klasifikacije u ISCED. Detaljni primjeri i smjernice za klasifikaciju obrazovnih programa unutar ISCED okvira dostupni su u Eurostat-ovoj publikaciji "Prirunik za oblasti obrazovanja i obuke39". Pohaanje kole (nesutinska tema) 348. Pohaanje kole definira se kao redovno pohaanje bilo koje akreditirane obrazovne institucije ili programa, javne ili privatne, radi organiziranog uenja na bilo kom stupnju obrazovanja. Poduka posebnim vjetinama, a koja nije dio priznate obrazovne strukture
Pogledajte web stranicu: http://forum.europa.eu.int/Public/irc/dsis/edtcs/library?1=/public/measuring_lifelong/classifications/isced97 _fields
39

85 neke zemlje (na primjer obuka uz rad u nekim fabrikama) ne smatra se "pohaanjem kole" u kontekstu popisa. Podaci o pohaanju kole trebaju se odnositi na vrijeme odravanja popisa. Ako se popis provodi tokom perioda kolskog odmora, uzima se u obzir pohaanje kole u periodu neposredno prije odmora. 349. Koncept pohaanja kole razliit je od upisa u kolu koji se obino pokriva kolskim statistikama, ali su meusobno komplementarni. Pohaanje znai svakodnevno prisustvo uesnika u nekoj obrazovnoj instituciji. Upis se odnosi na formalnu registraciju uesnika na poetku nekog kursa, na primjer registracija kolske djece na poetku kolske godine. Osoba se moe upisati, ali ne mora pohaati ustanovu, na primjer zbog bolesti. Osoba koja pohaa program obuke ne mora biti formalno upisana u neku kolu ili obrazovnu instituciju. 350. Definicija pohaanja kao svakodnevnog prisustva u nekoj instituciji za uenje je najrelevatnija za primarno i sekundarno obrazovanje. Mogu postojati i druge situacije kada je osoba upisana i aktivno uestvuje u nekom obrazovnom programu radi sticanja kvalifikacija, ali ta osoba ne pohaa redovno tu instituciju. Takvi primjeri ukljuuju uestvovanje u studijima putem interneta, dopisne kurseve i odreene vidove tercijarnog obrazovanja koji zahtijevaju neredovno prisustvovanje. 351. Zavisno od nacionalnih prioriteta prikupljeni podaci mogu se ograniiti samo na pohaanje primarnog i sekundarnog stupnja obrazovanja. U irem smislu, podaci se mogu odnositi na sve vidove uea na svim stupnjevima obrazovanja te se mogu prikupiti informacije o aktivnom ueu u obrazovnim programima radi sticanja kvalifikacija. U svakom sluaju trebalo bi biti mogue razlikovati svaku pojedinu vrstu uea, a to bi se trebalo jasno navesti u relevantnom popisnom izvjetaju i/ili u metapodacima. 352. Informacija o pohaanju kole odnosi se posebno na stanovnitvo zvanino definirane kolske dobi, koja se openito kree od 5 do 29 godina, ali moe varirati od zemlje do zemlje zavisno od nacionalne obrazovne strukture. Dobne se granice mogu prilagoditi po potrebi u sluajevima gdje se prikupljanje podataka proiruje da bi se pokrilo i pohaanje pred-primarnog obrazovanja i/ili drugih sistematskih obrazovnih programa i programa obuke koji se organiziraju za odrasle u proizvodnim i uslunim poduzeima, drutvenim organizacijama i drugim neobrazovnim institucijama. Treba primijetiti da e osobe iz grupe "trenutno neaktivnog" stanovnitva koje su klasificirane kao "uenici" (pogledajte paragraf 258) ukljuivati samo jednu podgrupu osoba koje pohaaju kolu, obzirom da e neki od onih koji pohaaju kolu biti klasificirani kao 'zaposleni' a neki kao 'nezaposleni' (pogledajte paragrafe 239-248). Pismenost (nesutinska tema) 353. Pismenost se definira kao sposobnost i itanja i pisanja. Ako se ova tema ukljui u popis, prikupljene informacije trebaju biti oblikovane tako da razlikuju osobe koje su pismene od onih koje su nepismene. Osoba koja moe, sa razumijevanjem, i proitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom ivotu smatra se pismenom.

86 Osoba koja ne moe, sa razumijevanjem, i proitati i napisati takvu izjavu o svom svakodnevnom ivotu moe se smatrati nepismenom. Shodno tome, osoba koja moe proitati i napisati samo cifre i svoje vlastito ime treba se smatrati nepismenom, kao i osoba koja moe itati ali ne i pisati i ona koja moe itati i napisati samo neku ritualnu frazu koju je nauila napamet. Pismenost je primijenjena vjetina i u idealnim se uvjetima mjeri na osnovu nekog posebnog zadatka kao to je itanje novina ili pisanje pisma. Ovo moe potencijalno zahtijevati obuene anketare, te bi bilo neprikladno za oblik popisa u kome osobe same popunjavaju upitnike. itanje i pisanje se mogu zasebno mjeriti kako bi se omoguilo postavljanje jednostavnijih pitanja i radi poveanja analitike moi. 354. Prikupljanje i tabeliranje statistika o pismenosti tokom popisa stanovnitva ne treba biti utemeljeno na izvedenim zakljucima zasnovanim na pismenosti, pohaanju kole i postignutom stupnju obrazovanja. Postoje situacije u kojima neke osobe moda napuste kolu sa samo napola postignutom pismenou, a moda i nju vremenom izgube ako se od njih ne zahtijeva redovno itanje i pisanje. 355. Jezik ili jezici na kojima osoba moe itati i pisati nisu faktor koji se uzima u obzir pri odreivanju pismenosti te osobe i ne trebaju se razmatrati u upitnicima. U multijezinim zemljama, meutim, informacija o sposobnosti itanja i pisanja na nekom odreenom jeziku moe biti vrlo bitna pri odreivanju obrazovne politike, te bi stoga bila korisna kao dodatni predmet istraivanja. 356. Zemlje moda mogu razmotriti uvoenje neke vrste pitanja o procjeni pismenosti zasnovanog na savjetima regionalnih strunjaka i UNESCO-a. Kao alternativa tome, moe biti prikladno uvesti jednostavno pitanje o pismenosti u pisanju u itanju. 357. Predlae se da se podaci o pismenosti prikupljaju za sve osobe stare deset godina i vie. Meutim, kako bi se omoguila meunarodna uporedba podataka o pismenosti bilo kakvo tabeliranje pismenosti nepovezano sa godinama starosti trebalo bi barem napraviti razliku izmeu osoba ispod 15 godina i onih starih 15 godina i vie. Kompjuterska pismenost (nesutinska tema) 358. Kompjuterska se pismenost definira kao sposobnost koritenja osnovnih kompjuterskih aplikacija radi ispunjavanja svakodnevnih zadataka. Ako se ova tema ukljui u popis preporuuje se da se prikupe informacije o sposobnosti koritenja aplikacija za obradu rijei (Word Processing), tabela (Excell), elektronske pote (E-mail) i pretraivanja interneta.

87 Poglavlje VIII Uvod 359. U popisu se mogu identificirati dva razliita aspekta vana za migraciju: (a) mjerenje broja meunarodnih migranata i drugih grupa vanih za meunarodnu migraciju, sa informacijom o vremenu i geografskim uzorcima njihovih meunarodnih migracija; i (b) mjerenje broja internih migranata, sa informacijama o vremenu i geografskim uzorcima njihovih internih migracija. Grupe stanovnitva vane za meunarodnu migraciju 360. U popisima stanovnitva obino se identificiraju dvije grupe stanovnitva vane za meunarodnu migraciju: roeni u inozemstvu i stranci. 361. Roeni u inozemstvu: ovo je grupa osoba roenih u nekoj drugoj zemlji. Ova grupa odgovara broju meunarodnih migranata koji su migrirali barem jednom u ivotu, a borave van svoje zemlje roenja u momentu provoenja popisa. Osobe roene u zemlji se definiraju kao domoroci. 362. Stranci: ovo je grupa osoba koje nemaju dravljanstvo zemlje. Stranci mogu biti roeni u inozemstvu ili domoroci. Osobe koje imaju dravljanstvo neke zemlje definiraju se kao dravljani. Ilustracija broj 1: domoroci, roeni u inozemstvu i stranci MEUNARODNA I INTERNA MIGRACIJA

domoroci

roeni u inozemstvu

stranci

363. Grupe stanovnitva identificirane na osnovu mjesta roenja i dravljanstva

88 predstavljene su ilustracijom broj 1. Iako je vrlo vana, informacija o ovim grupama je u mnogim zemljama nedovoljna za praenje i analizu uticaja meunarodne migracije. Stoga se preporuuje da popis pokua identificirati dvije dodatne grupe stanovnitva: 364. Potomci osoba roenih u inozemstvu: Ovo je grupa osoba roenih u nekoj zemlji iji su roditelji roeni u inozemstvu. Moemo teoretski razlikovati nekoliko generacija potomaka: osobe iji su roditelji, djedovi itd. bili roeni u inozemstvu. Meutim, popis stanovnitva se treba u principu fokusirati samo na osobe iji su roditelji roeni u inozemstvu (ova se grupa oznaava kao "druga generacija"). 365. Osobe koje su ikad bile meunarodni migranti: Preporuke o statistikama meunarodne migracije40 definiraju meunarodnog migranta kao "svaku osobu koja mijenja svoju zemlju uobiajenog boravka". Prema ovoj definiciji, broj osoba koje su ikad bile meunarodni migranti u nekoj zemlji je skup osoba koje su ikada promijenile svoju zemlju uobiajenog boravka. Ova grupa ukljuuje sve osobe roene u inozemstvu uz domoroce koji su ikada ivjeli u inozemstvu41. Ilustracija broj 2: Domoroci, roeni u inozemstvu, stranci, potomci roenih u inozemstvu i meunarodni migranti domoroci roeni u inozemstvu

Osobe sa roditeljima domorocima

osobe koje su ikad bile meunarodni migranti

stranci

Osobe sa roditeljima roenim u inozemstvu

potomci osoba roenih u inozemstvu

Preporuke o statistikama meunarodne migracije revizija broj 1, Ujedinjeni narodi, 1998., ST/ESA/STAT/SER.M/58/Rev.1, paragraf 32. 41 Pretpostavlja se da su sve osobe roene u inozemstvu meunarodni migranti i da su svi nekad boravili ili se oekivalo da e boraviti u zemlji svoga roenja barem jednu godinu.

40

89 366. Gore definirane grupe nisu meusobno iskljuive i mogu se uveliko preklapati, kao to je prikazano ilustracijom broj 2. Meutim, svaka grupa je vana za razliite aspekte migracije i procesa integracije i predstavlja mogui cilj razliitih programa i politika. Veliina svake grupe jasno zavisi od zemlje, njene legislative i njene migracijske istorije. 367. Mogue je izgraditi analitiku klasifikaciju zajednikim koritenjem mjesta roenja, dravljanstva i mjesta roenja roditelja. Klasifikacije napravljene koritenjem individualnih mjesta roenja / dravljanstva i mjesta roenja / mjesta roenja roditelja / dravljanstva su posebno vane obzirom da daju mogunost identifikacije razliitih grupa stanovnitva vanih za meunarodnu migraciju. Puni opis ovih klasifikacija dat je u paragrafima 398-405. 368. Osobe iji je jedan roditelj roen u zemlji, a drugi u inozemstvu predstavljaju poseban sluaj. Ova grupa moe predstavljati znaajan udio stanovnitva u nekim zemljama. Predlae se da se obezbijedi zasebno pobrojavanje ove grupe (pogledajte paragraf 401). 369. U svim temama vezanim za meunarodne granice (zemlja roenja, zemlja roenja roditelja, zemlja dravljanstva, zemlja prethodnog/trenutnog stanovanja) treba uzimati u obzir granice koje postoje u momentu odravanja popisa. Ovo moe imati vane implikacije u zemljama koje su nastale dijeljenjem bivih zemalja, poto se mnoge osobe koje su se kretale unutar granica bive zemlje sada mogu smatrati meunarodnim migrantima ako se govori o njihovoj zemlji roenja ili zemlji prethodnog stanovanja. Stoga je vano obratiti panju na tumaenje podataka iz ovih zemalja, a posebno u vezi sa zemljom roenja ili zemljom prethodnog stanovanja. 370. Kad god je to mogue, potrebno je napraviti komplementarne tabele o broju stanovitva vanom za meunarodnu migraciju, u kojima bi se razdvojile osobe koje su migrirale prije raspada bive zemlje od onih koje su to uradile nakon raspada. Osobe koje su roene na nekom odreenom teritoriju, ali ija se zemlja roenja promijenila zbog promjena granica, ne trebaju se smatrati osobama roenim u inozemstvu. Interni migranti 371. Interni se migranti definiraju kao osobe koje imaju uobiajeno mjesto stanovanja u odreenom geografskom podruju, a koje su ranije bile stanovnici drugog geografskog podruja u toj zemlji. U operativnom smislu, geografsko se podruje definira kao najmanja civilna jedinica podjele. Interni migranti se, dakle, definiraju kao osobe koje su stalno nastanjene u civilnoj jedinici podjele u momentu odravanja popisa, a koje su ranije bile nastanjene u nekoj drugoj civilnoj jedinici podjele u istoj zemlji, s tim da se civilna jedinica podjele odreuje na najmanjem civilnom nivou. Kako bi se obezbijedili relevantni podaci o internim migrantima, detaljna bi klasifikacija trebala razluiti lokalna, unutar-regionalna i meu-regionalna kretanja. Kretanja unutar najmanjih civilnih jedinica podjele trebaju se smatrati promjenom mjesta stanovanja a ne internom migracijom.

90 372. Osobe koje su meunarodni imigranti a koje su, bez obzira na zemlju roenja ili dravljanstva, u nekom momentu svog ivota imale uobiajeno mjesto stanovanja u drugoj zemlji mogu se takoer smatrati internim migrantima ako su se, pored njihovih meunarodnih preseljenja, oni takoer preseljavali i interno i bili nastanjeni negdje drugo u istoj zemlji prije odravanja popisa. Zemlja/mjesto roenja (sutinska tema) 373. Informacija o mjestu roenja moe se prikupiti prema geografskoj jedinici u kojoj se roenje desilo ili prema uobiajenom mjestu stanovanja majke u momentu roenja. Zemlje trebaju prikupiti ove podatke prema kriteriju koji bolje odgovara njihovim potrebama za podacima. Neke pak zemlje mogu prikupljati ove podatke po oba kriterija. Za osobe roene u zemlji, treba prikupiti ovu informaciju prema najmanjoj civilnoj jedinici podjele. Za osobe roene van zemlje, dovoljno je prikupiti informaciju o zemlji roenja. Zemlja roenja se koristi radi razdvajanja domorodaca i stanovnika roenih u inozemstvu. 374. Za potrebe meunarodne uporedbe, kao i za internu upotrebu, informaciju o zemlji roenja treba prikupiti na osnovu meunarodnih granica koje postoje u momentu provoenja popisa Preporuuje se da se informacije o ovoj temi prikupe i kodiraju na najdetaljniji mogui nain. Za osobe roene u inozemstvu, zemlja roenja treba biti kodirana na osnovu troslovnih alfabetskih kodova datih u klasifikacijama objavljenim od strane Statistikog odjela UN-a42. Zemlja dravljanstva (sutinska tema) 375. Dravljanstvo se definira kao posebna pravna veza izmeu pojedinca i njegove drave, ostvarena roenjem ili naturalizacijom, bilo putem objave, slobodnog odabira, braka ili drugim nainima u skladu sa domaim zakonima. Dravljanstvo se upotrebljava radi identificiranja strane nastanjene populacije, to jest nastanjenih osoba koje nemaju dravljanstvo zemlje u kojoj se vri popis. 376. Informacija o zemlji dravljanstva treba se prikupiti za sve osobe i kodirati na najdetaljniji mogui nain, na osnovu troslovnih alfabetskih kodova predstavljenih u klasifikacijama objavljenim od strane Statistikog odjela UN-a (Standardni kodovi zemalja ili podruja za upotrebu u statistikama, ST/ESA/STAT/SER.M/49/rev.4/). Ova klasifikacija zemalja ili podruja korisno je sredstvo za razvoj klasifikacije dravljanstava, ali treba biti oprezan pri obradi zavisnih teritorija koje su ukljuene u gore navedenu klasifikaciju a koje moda nemaju svoje vlastito dravljanstvo. 377. Treba napraviti odredbe kako bi se dobili zasebni podaci za osobe bez dravljanstva, to jest osobe bez priznatog dravljanstva neke drave.

42

Standardni kodovi zemalja ili podruja za upotrebu u statistikama, ST/ESA/STAT/SER.M/49/rev.4/ (http://unstats.un.org/unsd/methods/m49/m49.htm)

91 378. Potrebno je prikupiti informaciju o svim dravljanstvima koje imaju ispitanici kako bi se identificirao udio stanovnitva sa dvojnim ili viestrukim dravljanstvima. Osobe koje su ikad ivjele u inozemstvu i godina dolaska u zemlju (sutinska tema) 379. Ova se tema fokusira na sve osobe koje su ikada imale mjesto stanovanja van trenutne zemlje uobiajenog stanovanja, bez obzira na zemlju roenja ili dravljanstva i bez obzira na druge promjene uobiajenog mjesta stanovanja koje su se moda deavale unutar zemlje. Kako bi se prikupile informacije o ovoj temi pojedince treba pitati da li su ikada imali uobiajeno mjesto stanovanja u inozemstvu. Informacija o ovoj temi daje mogunost identificiranja skupine osoba koje su ikada bile internacionalni migranti (pogledajte paragraf 365). Za one osobe koje su ikada ivjele u inozemstvu, potrebno je takoer prikupiti informaciju o godini dolaska u trenutnu zemlju stanovanja. 380. Godina dolaska u zemlju je kalendarska godina kada je osoba zadnji put stekla uobiajeno mjesto stanovanja u zemlji. Svrha ove teme je mjerenje trajanja boravka meunarodnih migranata u zemlji domainu. Preferira se mjerenje trajanja boravka na temelju vremena dolaska u zemlju radije nego na temelju broja proteklih godina od dolaska u zemlju, zato to e vrijeme dolaska vjerovatnije pruiti tanije informacije 43. Kako bi se dobile detaljnije informacije o vremenu dolaska, moe se takoer prikupiti informacija o mjesecu dolaska u zemlju. 381. Preporuljivije je prikupiti informaciju o godini zadnjeg dolaska u zemlju nego o godini prvog dolaska, obzirom da prva opcija daje nedvosmislenu informaciju. Kada koristimo godinu zadnjeg dolaska, izvedeno trajanje boravka te osobe odnosi se na neprekidan boravak u zemlji, dok postavljanjem pitanja o godini prvog dolaska nemamo informacije o periodima boravka u inozemstvu u meuvremenu. Godina zadnjeg dolaska moe takoer pruiti korisne informacije o nedavnim imigracijskim tokovima. Smjernice za popisivae i ispitanike trebaju naglasiti da se ova taka odnosi samo na zadnju imigraciju u zemlju, obzirom da se mogu dogoditi potekoe u razumijevanju kod osoba koje su uspostavljale stanovanje u zemlji u vie navrata. Zemlja ranijeg uobiajenog stanovanja u inozemstvu (nesutinska tema) 382. Za osobe koje su ikada ivjele u inozemstvu, moemo takoer pribiljeiti i zemlju ranijeg boravka. Za potrebe meunarodne uporedbe kao i za internu upotrebu potrebno je prikupiti informacije o zemlji ranijeg stanovanja na osnovu meunarodnih granica koje postoje u trenutku provoenja popisa. Preporuuje se da se informacija o ovoj temi prikupi i kodira na najdetaljniji mogui nain, a na osnovu troslovnih alfabetskih kodova predstavljenih u klasifikaciji objavljenoj od strane Statistikog odjela UN-a (Standardni kodovi zemlaja ili podruja za upotrebu u statistikama, ST/ESA/STAT/SER.M/49/rev.4/).

Za osobe koje su se doselile posljednjih godina, potrebno je zabiljeiti pojedinanu kalendarsku godinu, dok se iri vremenski intervali mogu koristiti za osobe koje su se doselile u ranijim periodima.

43

92 Ukupno trajanje stanovanja u zemlji (nesutinska tema) 383. Ova se tema fokusira na trajanje stanovanja u zemlji osoba koje su ikad meunarodno migrirale (pogledajte paragraf 365). Ukupno se trajanje definira kao ukupni broj godina u toku kojih je osoba koja je ikada meunarodno migrirala imala mjesto stanovanja u zemlji, raunajui sve periode stanovanja ukljuujui i posljednji. Ova tema daje dodatne informacije obzirom na godinu zadnjeg dolaska (pogledajte paragrafe 380381) samo za osobe koje su uspostavljale uobiajeno mjesto stanovanja u vie navrata. Ranije uobiajeno mjesto stanovanja i datum dolaska u sadanje mjesto stanovanja (sutinska tema) 384. Ova tema daje informacije o geografskim i vremenskim uzorcima meunarodne migracije, to jest preseljenja u trenutno mjesto stanovanja. Preporuuje se da se ranije mjesto stanovanja identificira na nivou najmanje civilne jedinice podjele. 385. U operativnom smislu ova se tema moe provoditi na dva naina: (a) Proireni nain: ispitivanjem o godini i mjesecu dolaska u trenutno uobiajeno mjesto stanovanja i o prethodnom uobiajenom mjestu stanovanja; ili (b) Skraeni nain: ispitivanjem o uobiajenom mjestu stanovanja jednu godinu prije popisa. Godina i mjesec dolaska u trenutno mjesto 386. U proirenom nainu godina i mjesec dolaska su zapravo kalendarska godina i mjesec kada je osoba zadnji put uspostavila prebivalite u trenutnom uobiajenom mjestu stanovanja. Kako bi se umanjilo optereenje za ispitanike, za mjesec roenja moe se pitati samo osoba koja je doselila u toku kalendarske godine koja je prethodila popisu44. Ranije uobiajeno mjesto stanovanja definira se prema najmanjoj civilnoj jedinici podjele. Zajednikim koritenjem ova dva pitanja mogue je analizirati uzorke i vrijeme internih migracija. Ako se ranije uobiajeno mjesto stanovanja nalazilo van zemlje, treba prikupiti podatak o zemlji u kojoj se to mjesto nalazilo. Uobiajeno mjesto stanovanja jednu godinu prije popisa 387. Skraeni oblik je prvenstveno namijenjen prouavanju uzoraka nedavnih migracija. Ako se uobiajeno mjesto stanovanja godinu dana prije popisa nalazilo u zemlji, ono se treba identificirati na nivou najmanjih civilnih jedinica podjele. Ako se uobiajeno mjesto stanovanja nalazilo izvan zemlje, potrebno je prikupiti podatak o zemlji stanovanja. 388. Skraeni nain daje informacije o osobama koje su se doselile u trenutno mjesto stanovanja u toku protekle godine, a ova se informacija moe uporediti sa odgovarajuim
44

Za one koji su doselili u nedavnim godinama treba pribijeiti pojedinanu kalendarsku godinu doseljenja, dok se za osobe koje su doselile u ranijim godinama mogu koristiti iri vremenski intervali.

93 informacijama koje dobijamo proirenim nainom. Meutim, proireni nain takoer daje vane informacije o migracijama koje su se dogodile u ranijim godinama. Zemlje trebaju odabrati bilo koji od ova dva naina zavisno od svojih potreba za informacijama. 389. I proireni i skraeni nain daju samo djelimine informacije o meunarodnoj migraciji te se stoga preporuuje koritenje teme "Osobe koje su ikada ivjele u inozemstvu i godina dolaska u zemlju" (pogledajte paragraf 379) za prikupljanje tanih podataka o periodima meunarodne migracije. Uobiajeno mjesto stanovanja pet godina prije popisa (nesutinska tema) 390. Ako se postavlja pitanje o uobiajenom mjestu stanovanja jednu godinu prije popisa (to jest ako se odabere koritenje skraenog naina prikupljanja podataka za temu 'Ranije uobiajeno mjesto stanovanja i datum dolaska u sadanje mjesto'), tada se moe postaviti i pitanje o uobiajenom mjestu stanovanja pet godina prije popisa. Ovo proirenje vremenskog intervala omoguuje biljeenje veeg broja preseljenja, ali sa poveanom nesigurnou o tanom vremenu tih migracija. Ako je uobiajeno mjesto stanovanja pet godina prije popisa bilo u zemlji, onda to mjesto treba navesti kao najmanju jedinicu civilne podjele. Ako je uobiajeno mjesto stanovanja pet godina prije popisa bilo van zemlje, treba pribiljeiti podatak o zemlji stanovanja. Razlog migracije (nesutinska tema) 391. Neke zemlje mogu prikupljati informacije o razlozima meunarodne i/ili interne migracije. Ova tema bi se trebala odnositi na glavne razloge koji su potakli ispitanike da poduzmu posljednje migratorno kretanje. Preporuuje se da se biljei samo jedan glavni razlog migracije. Bilo bi najprikladnije ukljuiti ovu temu kao potpitanje u okviru teme o prebivalitu u inozemstvu (pogledajte paragraf 382) ili kao potpitanje u sklopu teme o ranijem uobiajenom mjestu stanovanja (pogledajte paragraf 384). Zemlja roenja roditelja (nesutinska tema) 392. Zemlje sa znaajnim brojem useljenika mogu prikupljati informacije o zemlji roenja roditelja. Svim stanovnicima treba postaviti pitanje o zemlji roenja roditelja (oca i majke), a pri tome treba slijediti iste oznake kao i za zemlju roenja. Ova tema omoguuje identifikaciju skupine potomaka osoba roenih u inozemstvu. Potrebna je posebna panja kod prikupljanju podataka o ovoj temi u zemljama gdje su granice prole kroz vee promjene (pogledajte paragraf 369). 393. Uvoenje pitanja o zemlji roenja roditelja predlae se radi identificiranja grupe potomaka useljenika poto je, u tom sluaju, podatak zasnovan na objektivnim i pouzdanim informacijama. Ova tema se preporuuje radi skupljanja vrijednih informacija o integracijskim procesima i rezultatima useljenika i njihovih potomaka. 394. U sluajevima usvojene djece, ovo se pitanje uvijek odnosi na njihove zakonske roditelje.

94

Sticanje dravljanstva (nesutinska tema) 395. Zemlje sa znaajnim brojem naturaliziranih osoba mogu htjeti prikupljati informacije o nainu sticanja njenog dravljanstva, to jest da li je to bilo roenjem ili naturalizacijom ili drugim nainima u skladu sa domaim zakonima. 396. Neke zemlje mogu takoer ukljuiti, za naturalizirane graane, pitanje o godini sticanja dravljanstva i vrsti naturalizacije (brakom, boravkom, pravnim statusom itd.). 397. U zemljama koje su nastale raspadom bivih drava, moe se ukljuiti dodatna tipologija vezana za sticanje dravljanstva koja bi ukazivala na one osobe koje su dobile dravljanstvo stvaranjem nove drave. Ova bi tipologija trebala ukljuivati osobe kojima je dravljanstvo priznato primjenom odredbi o dravljanstvu novoformirane drave. Osobe stranog/domaeg porijekla (izvedena nesutinska tema) 398. Grupa osoba stranog porijekla sastoji se od svih osoba iji su roditelji roeni van zemlje. Osobe u ovoj grupi mogle su, ali nisu morale, i same iskusiti meunarodnu migraciju. 399. Osobe iji su roditelji roeni u zemlji ine grupu osoba sa domaim porijeklom. One osobe iji je jedan roditelj roen u zemlji a drugi u inozemstvu ine grupu osoba sa mijeanim porijeklom. 400. Zemlje koje ne postavljaju pitanje o zemlji roenja roditelja nego o sticanju dravljanstva mogu napraviti procjenu informacija o domaem/stranom porijeklu koristei sljedea pravila: (a) osobe koje imaju domae dravljanstvo od roenja smatrae se osobama sa domaim porijeklom; (b) osobe koje su dobile dravljanstvo naturalizacijom ili drugim nainima smatrae se osobama sa stranim porijeklom; (c) osobe bez domaeg dravljanstva (to jest strani dravljani) smatrae se osobama sa stranim porijeklom. 401. Kada se koristi tema o sticanju dravljanstva radi identificiranja domaeg/stranog porijekla, treba imati u vidu sljedea pitanja: (a) osobe sa stranim porijeklom ne mogu se identificirati ako su, do momenta njihovog roenja, njihovi roditelji koji su roeni u inozemstvu ve stekli dravljanstvo te zemlje; (b) osobe sa mijeanim porijeklom se ne mogu identificirati.

95 402. Osobe sa domaim/stranim porijeklom ne mogu se identificirati putem pitanja o steenom dravljanstvu u zemljama gdje se dravljanstvo dodjeljuje na osnovu zemlje roenja (jus soli princip). Grupe stanovnitva vane za meunarodnu migraciju (izvedena nesutinska tema) 403. Ova tema prua klasifikaciju grupa stanovnitva koje se mogu identificirati na osnovu sljedeih tema: (a) zajedniko koritenje mjesta roenja i dravljanstva; i (b) zajedniko koritenje mjesta roenja, dravljanstva i mjesta roenja roditelja. 404. Na osnovu ove dvije sutinske teme, to jest mjesta roenja i dravljanstva, mogu se identificirati sljedee grupe stanovnitva: (1.0) Stranci roeni u inozemstvu: osobe roene u inozemstvu bez dravljanstva zemlje popisa. Ova e skupina ukljuivati useljenike roene u inozemstvu koji nisu stekli dravljanstvo zemlje domaina. (2.0) Stranci roeni u zemlji: osobe roene u zemlji popisa bez dravljanstva te zemlje. Ova e grupa veinom biti sainjena od potomaka osoba roenih u inozemstvu koji nisu dobili dravljanstvo zemlje domaina. (3.0) Dravljani roeni u inozemstvu: osobe roene u inozemstvu koje imaju dravljanstvo zemlje popisa. Ova e se grupa veinom sastojati od osoba domaeg porijekla koje su roene u inozemstvu i od osoba stranog porijekla koje su na kraju dobile dravljanstvo zemlje domaina. (4.0) Dravljani roeni u zemlji: osobe roene u zemlji popisa sa dravljanstvom te zemlje. Ova e se grupa veinom sastojati od osoba domaeg porijekla roenih u zemlji. Takoer e ukljuivati potomke osoba roenih u inozemstvu koje su dobile dravljanstvo zemlje. 405. Na temelju ove dvije sutinske teme, to jest mjesta roenja i dravljanstva, i nesutinske teme o mjestu roenja roditelja mogu se izvesti skupine stanovnitva navedene u tabeli broj 1:

96

Tabela broj 1: Klasifikacija stanovnitva prema zemlji roenja roditelja, zemlji roenja i dravljanstvu
Mjesto roenja roditelja Mjesto roenja Dravljanstvo Opis grupe stanovnitva

Domae Zemlja popisa Strano Zemlja popisa

Domae Inozemstvo Strano

Domae

Zemlja popisa

Strano

Inozemstvo

Domae

Inozemstvo

Strano

1. Domae stanovnitvo roeno u zemlji sa domaim porijeklom: osobe sa dravljanstvom zemlje iji su roditelji roeni u zemlji. Ova grupa obino ini veliku veinu stanovnitva. 2. Stranci roeni u zemlji sa domaim porijeklom: strani dravljani roeni u zemlji iji su roditelji takoer roeni u zemlji. U principu, ovo je mala grupa stanovnitva. Moe ukljuivati lanove takozvane tree generacije, osobe sa dvojnim dravljanstvom koje prijavljuju samo strano dravljanstvo ili druge osobe u posebnim situacijama. 3. Domae stanovnitvo roeno u inozemstvu sa domaim porijeklom: domae stanovnitvo koje je roeno u inozemstvu, ali iji su roditelji roeni u zemlji. Ova grupa obino se sastoji od djece iseljenika koji su se vratili u zemlju porijekla svojih roditelja. Ova grupa moe biti znaajna, posebno u zemljama koje su u prolosti doivjele velika iseljavanja. Usvojena djeca roena u inozemstvu takoer e biti dio ove grupe. 4. Stranci roeni u inozemstvu sa domaim porijeklom: strani dravljani koji su roeni u inozemstvu, ali iji su roditelji roeni u zemlji. Djeca bivih iseljenika se takoer mogu ukljuiti u ovu grupu ako nemaju pravo na domae dravljanstvo. Ova je grupa u principu veoma mala. 5. Domae stanovnitvo roeno u zemlji sa stranim porijeklom: osobe roene u Ove dvije grupe zemlji iji su roditelji roeni u zajedniki ine inozemstvu. Ova grupa ukljuuje djecu grupu potomaka meunarodnih useljenika koji su dobili osoba roenih u dravljanstvo zemlje domaina, bilo inozemstvu. Ova se grupa takoer roenjem ili naturalizacijom. 6. Stranci roeni u zemlji sa stranim definira kao porijeklom: strani dravljani roeni u osobe roene u zemlji iji su roditelji roeni u zemlji sa Ove grupe inozemstvu. Ovu grupu ine djeca stranim zajedniki useljenika koji nisu dobili dravljanstvo porijeklom. ine grupu zemlje domaina. osoba sa 7. Domae stanovnitvo roeno u stranim inozemstvu sa stranim porijeklom: porijeklom domae stanovnitvo roeno u Ove dvije grupe inozemstvu iji su roditelji takoer zajedniki ine roeni u inozemstvu. Ova grupa grupu osoba ukljuuje useljenike roene u roenih u inozemstvu sa inozemstvu koji su se naturalizirali. 8. Stranci roeni u inozemstvu sa stranim stranim porijeklom: stranci roeni u porijeklom. Ova inozemstvu sa stranim porijeklom. Ova se grupa esto grupa ukljuuje useljenike roene u naziva prva inozemstvu koji ive u zemlji domainu, generacija. a zadravaju svoje prvobitno dravljanstvo. U mnogim je zemljama ovo najvea grupa stanovnitva meu svim osobama sa stranim porijeklom.

97

Stanovnitvo sa izbjeglikom istorijom (izvedena nesutinska tema) 406. Stanovnitvo sa izbjeglikom istorijom sastoji se od osoba koje su bile "prisilni migranti" i lanova ue porodice prisilnih migranata. Stanovnitvo sa izbjeglikom istorijom moe se identificirati samo ako se ukljui i tema o razlozima migracije. 407. Brojanje izbjeglih osoba (osoba kojima je dodijeljen azil po domaim zakonima i/ili meunarodnim konvencijama) koje ive u nekoj zemlji esto je teko izvodljivo zbog mobilnosti takvih osoba i administrativnih procedura, kao to su promjene formalnog statusa izbjeglica. Zemlje mogu koristiti razliite definicije broja izbjeglica, sa posebnim pravnim i administrativnim implikacijama. Kako pojedinci vide sami sebe pak moe biti razliito od pravne situacije u nekoj zemlji. Na meunarodnom se nivou predlae upotreba uobiajene definicije stanovnitva sa izbjeglikom istorijom kao grupe osoba koja je doivjela (direktno ili indirektno) prisilnu migraciju. Ova grupa moe biti korisna za analize koje pokrivaju vie zemalja i perioda. 408. Uska definicija ove grupe stanovnitva ukljuuje: A osobe koje su se izjasnile da je glavni razlog njihove migracije bila 'prisilna migracija'. 409. ira definicija ove grupe stanovnitva takoer ukljuuje (pored gore navedene grupe A) i: B osobe roene u inozemstvu koje su se izjasnile da je glavni razlog njihove migracije bila 'porodica', a lanovi su istog porodinog jezgra kao i osobe iz grupe A. C djecu roenu u zemlji koja su lanovi istog porodinog jezgra kao i njihovi roditelji a ija su oba roditelja u grupi A ili je jedan roditelj u grupi A a drugi u grupi B. 410. Dodatni vani detalji kao to je zemlja roenja, dravljanstvo ili datum dolaska u zemlju mogu se dobiti tabeliranjem stanovnitva sa izbjeglikom istorijom prema drugim relevatnim temama. Interno raseljene osobe (IDPs) (izvedena nesutinska tema) 411. U zemljama gdje su se dogodile velike interne migracije kao posljedica dramatinih dogaaja poput ratova, socijalnih nemira, prirodnih ili ekolokih katastrofa, vano je mjeriti veliinu grupe IDP-a (interno raseljenih osoba). U zemljama koje su iskusile te fenomene, moe biti vano ukljuiti pitanje o razlozima internih migracija. Grupa IDP-a ukljuuje osobe koje su se izjasnile da je glavni razlog za internu migraciju bila 'prisilna migracija' kao i lanove njihovih porodica koji ive u istom domainstvu u momentu odravanja popisa, ukljuujui i djecu roenu nakon prisilne migracije. Datum dolaska i prethodno mjesto stanovanja vane se znaajke IDP-a, a mogu se dobiti ukrtenim tabeliranjem sa drugim temama.

98

Poglavlje IX ETNO-KULTURNE ZNAAJKE Uvod 412. Podaci o etno-kulturnim znaajkama stanovnitva su od sve veeg znaaja za zemlje iz UNECE regiona u kontekstu migracija, integracije i manjinskih politika. 413. Zemlje sa kulturno raznolikim stanovnitvom mogu htjeti prikupiti informacije o etnikom identitetu (ili sastavu) stanovnitva, o maternjem jeziku, poznavanju i praktikovanju jezika kao i o religijskim zajednicama i vjeroispovjestima. 414. One takoer mogu prikupiti informacije o etno-kulturnim znaajkama roditelja i djedova (predaka) radi dubljeg razumijevanja porijekla stanovnitva i integracijskih procesa. 415. Etno-kulturne znaajke openito imaju subjektivnu dimenziju, mogu biti politiki osjetljive a grupe stanovnitva mogu esto biti male. Slobodno i otvoreno izjanjavanje ispitanika je stoga od kljunog znaaja. lanovi odreenih manjinskih skupina mogu biti posebno osjetljivi na diskriminaciju na temelju etnike grupe i religije. Stoga e moda biti potrebna posebna panja u popisnim procedurama i izlaznim podacima vezanim za etnike grupe i religiju, kako bi se pokazalo ispitanicima da e se provoditi odgovarajue mjere zatite podataka i kontrole objavljivanja informacija. 416. Podaci zasnovani na registrima su samo od ogranienog znaaja za ovu temu i, u najboljem sluaju, mogu pokriti samo neke aspekte, na primjer formalno lanstvo u nekoj crkvi ili religijskoj zajednici ili zvanini jezik komunikacije izmeu vlade i domainstva u multijezinom okruenju. 417. Preporuuje se da se predstavnici etnikih, jezikih i religijskih grupa konsultiraju pri sastavljanju popisnih pitanja, definiranju procedura za klasifikacije i provoenju popisa u manjinskim skupinama kako bi se osigurala transparentnost, ispravno razumijevanje pitanja i puno uee stanovnitva. 418. Zemlje moda mogu implementirati posebne mehanizme za nadgledanje prikupljanja podataka o etno-kulturnim karakteristikama kako bi se garantiralo slobodno oitovanje ispitanika i zatita podataka. Etnoloko porijeklo (nesutinska tema) 419. Etnoloko porijeklo se zasniva na zajednikom shvatanju istorije i teritorijalnih korijena (regionalnih, nacionalnih) neke etnike grupe ili zajednice, kao i na posebnim kulturnim znaajkama: jeziku i/ili religiji i/ili specifinim obiajima i nainu ivota. 420. Multi-etnike zemlje sa dugom tradicijom manjina i/ili nedavno pristiglim useljenicima moda ele prikupiti podatke o etnikom sastavu stanovnitva ili o

99 odreenim podgrupama stanovnitva. Ti podaci su vani za razumijevanje kulturne raznolikosti stanovnitva, poloaja etnikih grupa u drutvu kao i za definiranje i nadgledanje provoenja politika anti-diskriminacije. 421. Pripadnost nekim etnikim skupinama razliita je od pripadnosti jezikim i/ili religijskim grupama, iako su preklapanja esta. Kombinirano prikupljanje i analiza podataka o nekoliko etno-kulturnih znaajki posebno je korisno za razumijevanje kulturne raznolikosti. 422. U nekim zemljama, etnoloko porijeklo se takoer odnosi na fizike znaajke stanovnitva (a posebno na boju, kao na primjer bijelo, crno). Podaci o fizikim znaajkama koriste se za identificiranje "uoljivih manjina". 423. Neke zemlje mogu razmotriti skupljanje podataka o precima i etnikom porijeklu roditelja i djedova. 424. Podaci o etnolokom porijeklu ne trebaju se brkati sa podacima o zemlji dravljanstva ili zemlji roenja. Trebalo bi izbjegavati koritenje termina nacionalnost umjesto etnolokog porijekla. 425. Etnoloko proijeklo u sebi obavezno ima i subjektivnu dimenziju, a neke su etnike grupe veoma male. Informacija o etnolokom porijeklu treba stoga uvijek biti zasnovana na slobodnom samoizjanjenju neke osobe, dok upitnici trebaju sadravati otvoreno pitanje a popisivai se trebaju suzdrati od sugeriranja odgovora ispitanicima. 426. Ispitanici trebaju slobodno navesti vie od jedne etnike pripadnosti ili kombinaciju etnikih pripadnosti ako tako ele. 427. Radi garantiranja slobodnog samoizjanjavanja o etnolokom porijeklu, ispitanicima treba dozvoliti da odgovore sa "nijedno" ili "neizjanjen" kada ih se pita o etnolokom porijeklu. Zemlje trebaju objasniti u popisnim instrukcijama i popisnoj dokumentaciji kako se odreuje etnoloko porijeklo djece parova razliitog porijekla. 428. Zemlje trebaju dokumentovati osnovne kriterije i procedure klasifikacije za etnoloko porijeklo i obavijestiti korisnike podataka o naunim i socio-politikim konceptima na kojima se oni temelje. 429. Klasifikacije etnikih grupa trebaju biti sveobuhvatne i ukljuivati, na najdetaljnijem nivou, etnike grupe, samozvane grupe, regionalne i lokalne grupe kao i grupe koje se obino ne smatraju etnikim grupama (na primjer religijske grupe, grupe zasnovane na nacionalnosti u smislu dravljanstva itd.). Klasifikacija na najviem nivou zavisi od nacionalnih uvjeta i koncepata, a ne preporuuje se meunarodno uporediva klasifikacija. Jezik (nesutinska tema)

100 430. Multijezike zemlje i zemlje sa znaajnim brojem useljenika mogu prikupljati podatke o jezicima kojima se trenutno pie ili govori. Zavisno od potreba za informacijama, mogu se prikupiti sljedei podaci: (a) "maternji jezik", koji se definira kao prvi jezik koji je osoba govorila u ranom djetinjstvu kod kue; (b) glavni jezik, koji se definira kao jezik kojim osoba najbolje vlada; (c) jezik (jezici) koji se trenutno najvie govore kod kue i/ili na poslu; (d) znanje jezika, to se definira kao sposobnost govora i/ili pisanja na jednom ili vie odreenih jezika. 431. Podaci o (a) i (b) su relevantni za razumijevanje procesa promjene jezika i radi odreivanja jezikih regija i jezikih skupina. Pitanja e se openito odnositi samo na jedan jezik. Vie jezika se moe spominjati kada govorimo o maternjem jeziku i glavnom jeziku manjinskih grupa. 432. Podaci o (c) i (d) su vani za razumijevanje prakticiranja i poznavanja jezika, ukljuujui i zvanine jezike i jezike uene u koli. Pitanja se odnose na vie jezika i moraju omoguiti viestruke odgovore. 433. Preporuuje se da se postave barem dva pitanja o jeziku. Jedno se treba odnositi na teme (a), (b) ili (c), a drugo na temu (d). 434. Mnoge jezike skupine su male. Stoga se preporuuje da se ne daju unaprijed definirane opcije za odgovor, barem za odgovore na pitanja iz grupa (a) ili (b). 435. Zemlje trebaju objasniti odabrane koncepte i definicije i potkrijepiti procedure klasifikacije jezika u popisnoj dokumentaciji i izvjetajima. 436. Klasifikacija treba biti sveobuhvatna i ukljuivati najmanji nivo jezikih grupa, posebnih jezika, regionalnih dijalekata kao i izmiljenih jezika i jezika znakova. Religija (nesutinska tema) 437. Religija se uopeno posmatra kao skup vjerovanja i postupanja, koji obino ukljuuje priznavanje nekog boanskog ili vieg bia, sile ili principa po kome ljudi ureuju voenje svog ivota i praktino i u moralnom smislu. 438. Zemlje koje su tradicionalno multi-religijske ili imaju znaajan udio useljenika razliitih religija mogu prikupljati podatke o religiji. 439. Zavisno od posebnih okolnosti i potreba za informacijama, mogu se prikupljati sljedei podaci o religiji: (a) formalno lanstvo u nekoj crkvi ili religijskoj zajednici; (b) poistvjeivanje sa odreenom religijom, religijskom zajednicom ili vjeroispovjeu; (c) religijsko vjerovanje;

101 (d) religija u kojoj je osoba odgajana; ili (e) religijska sluba. 440. U svim pristupima, ispitanicima treba dati mogunost da se izjasne kao "nijedno". Zbog privatnosti, u nekim zemljama ovo pitanje moe biti na dobrovoljnoj bazi. 441. Podaci uvijek trebaju biti zasnovani na slobodnom samoizjanjenju osobe, a upitnici trebaju ukljuivati otvorena pitanja (bez unaprijed zadatih opcija odgovora) kako bi se omoguilo malim grupama, odvojenim grupama ili lokalnim vjeroispovjestima da se identificiraju. Zemlje trebaju objasniti u popisnim instrukcijama i popisnoj dokumentaciji kako se odreuje religija djece mijeanih parova. 442. U popisnim instrukcijama i tokom prikupljanja podataka zemlje trebaju objasniti odabrane koncepte i definicije te potkrijepiti procedure klasifikacije religijskih skupina. 443. Klasifikacija treba biti sveobuhvatna. Ona treba ukljuivati na najdetaljnijem nivou: grupe religija, religije i podskupove religija, kao to su religijske sekte, administrativne i organizacijske grupe, grupe crkava i otcijepljene grupe kao i sisteme vjerovanja koji se openito ne smatraju religijama. 444. Kako bi se poveala dosljednost i uporedivost podataka, preporuuje se sljedea klasifikacija religija na najviem nivou: (1.0) Kranstvo (1.1) Katolianstvo (1.2) Pravoslavlje (1.3) Protestantizam (ukljuuje Anglikance, Baptiste, Brau po Kristu, Kalviniste, Evangeliste, Luterance, Metodiste, Trojne, Pietiste, Prezbiterijance, Reformisane i druge Protestantske grupe) (1.4) Jehovini svjedoci (1.5) Orijentalno kranstvo (1.6) Druge vrste kranstva Islam (2.1) Alawiti (Nusairi) (2.2) Ismaili (sljedbenici sedam imama) (2.3) Ithna'ashari (sljedbenici dvanaest imama) (2.4) Shia (2.5) Sufi (2.6) Sunni (2.7) Zaydi (sljedbenici pet imama) Judaizam Budizam Hinduizam Sikizam Druge religijske grupe Bez religije

(2.0)

(3.0) (4.0) (5.0) (6.0) (7.0) (8.0)

102 Poglavlje X Uvod 445. Popis moe pruiti korisne informacije o invaliditetu u zemlji. Za zemlje koje nemaju redovna zasebna ispitivanja invaliditeta za stanovnitvo ili module o invaliditetu u ve postojeim ispitivanjima, popis moe biti jedini izvor informacija o uestalosti i rasporedu invaliditeta meu stanovnitvom na nacionalnom, regionalnom i lokalnim nivoima. Zemlje koje imaju registracijski sistem koji daje redovne podatke o osobama sa najteim vrstama oteenja, mogu koristiti popis da dopune te podatke informacijama vezanim za iri koncept invaliditeta zasnovan na Meunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (ICF) kako je dole opisano. Popisni se podaci mogu iskoristiti za programe planiranja i za usluge (prevencija i rehabilitacija), za praenje kretanja invaliditeta u zemlji, procjenu nacionalnih programa i usluga vezanih za stvaranje jednakih mogunosti za sve i za meunarodnu uporedbu uestalosti invaliditeta u zemlji. Stanje invaliditeta (nesutinska tema) 446. Stanje invaliditeta razvrstava stanovnitvo na osobe sa i bez invaliditeta. Osobe sa invaliditetom definiraju se kao osobe kod kojih postoji vei rizik nego kod ostatka populacije da e imati ogranienja u obavljanju specifinih zadataka ili u uestvovanju u funkcionalnim aktivnostima. Ova bi grupa ukljuivala osobe koje se suoavaju sa ogranienjima u funkcioniranju pri obavljanju osnovnih aktivnosti, kao to su hodanje ili sluh, pa ak i kad su takva ogranienja poboljana koritenjem pomonih sredstava, okolinom punom razumijevanja ili obiljem sredstava. Takve osobe moda nee imati ogranienja u obavljanju posebno mjerenih zadataka, kao to su kupanje ili oblaenje, ili u aktivnostima uestvovanja u neemu, kao to je posao ili odlazak u crkvu, zato to su se desile neophodne prilagodbe na linom nivou i na nivou okoline. Ipak, i dalje bismo smatrali da su ove osobe izloene veem riziku suoavanja sa ogranienjima u obavljanju aktivnosti i/ili uestvovanju u njima u odnosu na cjelokupno stanovnitvo zbog prisustva ogranienja u obavljanju osnovnih aktivnosti i zato to bi trenutni nedostatak prilagoavanja ugrozio njihov trenutni nivo uestvovanja. 447. Preporuuje se da se sljedee 4 oblasti smatraju kljunim u odreivanju invaliditeta: i. ii. iii. iv. hodanje; vid; sluh; i shvatanje INVALIDITET

Sveobuhvatno mjerenje ukljuivalo bi sve oblasti (pogledajte paragraf 468). Ukoliko zemlje to ele, onda se briga o sebi i komuniciranje mogu takoer smatrati ovakvim oblastima.

103 Okvir za invaliditet i terminologija 448. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2001. godine izdala Meunarodnu klasifikaciju funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (ICF)45 koja je zamijenila Meunarodnu klasifikaciju oteenja, invaliditeta i hendikepa izdanu 1998. (ICIDH)46. ICF je sistem klasifikacije koji daje pojmovni okvir sa pojmovnim definicijama, terminologijom i definicijom izraza i klasifikaciju kontekstualnih komponenti povezanih sa invaliditetom koje ukljuuju i faktore uea i faktore okoline. 449. ICF razlikuje vie dimenzija koje se mogu koristiti za praenje poloaja pojedinaca sa invaliditetom. Sistem je podijeljen na dva dijela, a svaki ima po dvije komponente; (1.0) funkcioniranje i invaliditet, koji ukljuuju komponente: (1.1) tjelesne funkcije i tjelesna struktura (oteenja); i (1.2) aktivnosti (ogranienja) i uee (smanjenja). kontekstualni inioci koji ukljuuju komponente: (2.1) faktori okoline (2.2) lini faktori

(2.0)

450. ICF daje klasifikacijske eme za sve ove elemente osim za line faktore. Meudjelovanje komponenti ICF-a 451. Meudjelovanje pojedinih dijelova i komponenti prikazano je ilustracijom broj 3. Ilustracija broj 3. Meudjelovanje koncepata invaliditeta
Meudjelovanje koncepata ICF 2001 Zdravstveno stanje (poremeaj/oboljenje)

Tjelesna funkcija i struktura (oteenja)

Aktivnosti (ogranienja)

Uee (smanjenja)

Faktori okoline

Lini faktori

Meunarodna klasifikacija funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (ICF), Geneva, Svjetska zdravstvena organizacija, 2001. 46 Meunarodna klasifikacija oteenja, invaliditeta i hendikepa (ICIDH), Geneva, Svjetska zdravstvena organizacija, 1980.

45

104 452. Glavna struktura klasifikacije data je u Dodatku VIII. Koritenje popisa za mjerenje invaliditeta na zbirnom nivou 453. Popisni format prua samo ogranien prostor i vrijeme za pitanja o temi kao to je invaliditet. Obzirom da ICF prua nekoliko dimenzija koje se mogu koristiti za odreivanje mjere invaliditeta u okviru popisa, najbolje se fokusirati na nekoliko takvih dimenzija, ostavljajui preostale dimenzije za koritenje u nekim obimnijim ispitivanjima domainstava. Kratki skupovi pitanja o invaliditetu koji se mogu ukljuiti u popis i proireni skupovi pitanja koji se preporuuju za ispitivanja stanovnitva razvijaju se i testiraju47. Cilj preporuenih skupova pitanja je poboljati uporedivost podataka o invaliditetu meu zemljama. 454. Svjetski program djelovanja vezanog za osobe sa invaliditetom (WPA)48 daje korisno uputstvo za konceptualiziranje koritenja podataka o invaliditetu. Tri osnovna cilja Svjetskog programa djelovanja su izjednaavanje mogunosti, oporavak i prevencija. 455. Tri glavne vrste ciljeva mjerenja invaliditeta u popisu su: (a) pruiti usluge, ukljuujui i razvoj programa i politika za pruanje usluga i procjena tih programa i usluga. Pruanje usluga na nivou cjelokupnog stanovnitva ukljuuje, izmeu ostalog, i rjeavanje potreba za stambenim prostorom, pomone tehnologije, struni i obrazovni oporavak i dugotrajnu skrb; (b) pratiti nivo funkcioniranja stanovnitva. Praenje nivoa funkcioniranja ukljuuje procjenu stopa invaliditeta i analizu trendova. Nivo funkcioniranja ovog stanovnitva smatra se primarnim zdravstvenim i socijalnim pokazateljem, koji oznaava poloaj tog stanovnitva u drutvu; (c) procijeniti izjednaavanje mogunosti. Procjena izjednaavanja mogunosti ukljuuje praenje i procjenu ishoda antidiskriminacijskih zakona i politika, kao i usluge i programe oporavka koji su napravljeni da poboljaju i izjednae uee osoba sa oteenjima u svim aspektima ivota. 456. Namjera ovih ciljeva za mjerenje invaliditeta u skladu je sa namjerama WPA-a, koji daje prikaz osnovnih ciljeva za pravljenje politika i planiranje programa na meunarodnom nivou. Zajedniki im je cilj promoviranje uea osoba sa invaliditetom u svim aspektima ivota sprjeavanjem nastanka oteenja i njihovih posljedica, promoviranjem optimalnih nivoa funkcioniranja i izjednaavanjem mogunosti za uee. 457. Procjena izjednaavanja mogunosti je cilj koji se najbolje moe postii putem popisa. Upravo se ovaj se cilj mjeri u temi o Stanju invaliditeta.
Washingtonska grupa za statistike o invaliditetu (WG), UN-ova gradska grupa koja se fokusira na predlaganje meunarodnih mjera o invaliditetu, razvija ova pitanja. Za novosti o ovim pitanjima pogledajte www.cdc.gov/nchs/citygroup.htm 48 Svjetski program djelovanja vezanog za osobe sa invaliditetom, Ujedinjeni narodi, New York, 1983.
47

105

458. Definicija navedena u stanju invaliditeta (pogledajte paragraf 446) zahtijeva da se invaliditet definira u smislu ogranienja u osnovnom funkcioniranju, a ne u smislu provoenja ili uea u organiziranim aktivnostima (kao to je pohaanje obrazovnih institucija ili uee u radu). I dok se moda ini da procjena izjednaavanja mogunosti zahtijeva mjerenje aktivnosti i uea, takav pristup ne pomae identificiranju promjena nivoa uea ove populacije na osnovu promjena u mogunostima. On samo odraava okolnosti onih koji se zbog neprijateljskog okruenja ili manjka pomonih sprava suoavaju sa smanjenim ueem. Pristupajui procjeni izjednaavanja mogunosti prepoznavanjem veza izmeu osnovnog nivoa aktivnosti i naknadnog uea mogu se umanjiti neki metodoloki problemi. 459. Odvajajui konceptualne dimenzije ogranienja osnovnih aktivnosti nastalih uslijed oteenja od sloenijih aktivnosti povezanih sa ueem dobijamo mogunost da odredimo posredne mehanizme koji omoguavaju ili sprjeavaju obavljanje zadataka i organiziranih aktivnosti. U fazi analize, osobe koje se identificiraju kao osobe sa ili bez invaliditeta na osnovu njihove sposobnosti da obavljaju osnovne aktivnosti mogu se uporeivati na osnovu njihovog uea u organiziranim aktivnostima (kao to su kola ili posao). Ovom se uporedbom moe procijeniti izjednaavanje mogunosti. Razdvajanje aktivnosti i obavljanja zadataka pravi razliku izmeu pristupa s ciljem praenja funkcioniranja ove populacije i pristupa sa ciljem procjene izjednaavanja mogunosti. Kada se procjenjuje izjednaavanje mogunosti, veza izmeu konceptualnih elemenata pravi se tokom analize, dok se kod praenja funkcioniranja veza pravi tokom prikupljanja podataka. 460. U sklopu okvira ICF-ovog modela i njegove etiri osnovne dimenzije (struktura i funkcija tijela, aktivnost, uee i okruenje), treba koristiti skup pitanja zasnovanih na aktivnostima, a smjetenih na najjednostavnijem i najosnovnijem nivou, kako bi se dobili osnovni elementi aktivnosti koji su potrebni za dobro mjerenje rizika od smanjenog uestvovanja. 461. Usvajanje pristupa zasnovanog na aktivnostima se takoer koristi u Europskom modelu zdravstvenog stanja koji je razvio Eurostat. Ovaj se model razvija unutar europskog statistikog sistema i, iako je napravljen za opirnije prikupljanje podataka kao to su ispitivanja zdravlja, ipak se moe koristiti za identificiranje pitanja vezanih za mjerenje ogranienja aktivnosti u okviru popisa. Ovaj model takoer ukljuuje i Minimalni europski zdravstveni model (MEHM)49. 462. Obzirom na osjetljivost i sloenost pitanja invaliditeta preporuuje se da se identificira nekoliko oblasti aktivnosti gdje bi se ljudi pitali o njihovoj sposobnosti da obavljaju aktivnosti u tim oblastima umjesto da ih pitamo o openitom stanju invaliditeta.

Sljedei link za Europski model zdravstvenog stanja ukljuuje i Minimalni europski zdravstveni model (MEHM). http://forum.europa.eu.int/Public/irc/dsis/health/library?1=/reports/healthsinterviewssurvey/questionnaire_t ranslatio&vm=detailed&sb=Title

49

106 Osnovne oblasti 463. Skup oblasti treba obuhvatiti definiciju invaliditeta koja se operacionalizira. Predlae se da samo one oblasti koje su zadovoljile niz kriterija za odabir budu ukljuene u kratki skup pitanja ija se upotreba preporuuje u popisu. Kriteriji za uvrtavanje pitanja ukljuuju meu-populacijsku ili meu-kulturnu uporedivost, da li je oblast prikladna za samoizjanjenje ispitanika i prostor u popisnom upitniku. Drugi predloeni kriteriji ukljuuju vanost oblasti u smislu problema javnog zdravstva. Na osnovu ovih kriterija, etiri osnovne oblasti smatraju se kljunim oblastima. One ukljuuju hodanje, vid, sluh i spoznaju. Pored toga, ako prostor dozvoljava, trebalo bi ukljuiti jo dvije oblasti: briga o samom sebi i komunikacija. Oblasti hodanja, vida i sluha su takoer ukljuene u Europski model zdravstvenog stanja. 464. Hodanje ispunjava kriterije meu-kulturne primjenjivosti i raspoloivog prostora za uporedbu podataka, obzirom da je hodanje dobar pokazatelj sredinjih fizikih funkcija a glavni je uzrok ogranienja u ueu. To je takoer osnovno podruje funkcioniranja o kome se ispitanici mogu sami izjanjavati. 465. Dok vid takoer predstavlja problem javnog zdravstva, samoizjanjenje o ogranienom vidu je vie problematino, posebno kada pojedinci koriste naoale za ispravljanje oteenja vida. Sline se potekoe pojavljuju kod postavljanja pitanja o sluhu. Najdirektniji nain da se ophodimo sa pomagalima poput naoala ili slunih pomagala, a bez dodavanja dodatne zbunjenosti kod odgovora na ovo pitanje, jeste da postavimo pitanje o potekoama sa sluhom ili vidom bez koritenja bilo kakvih pomagala ili pomoi. 466. Meutim pomagala poput naoala pruaju gotovo potpuno prilagoavanje za veliku veinu osoba sa oteenon funkcijom, a broj osoba sa oteenjima moe zapravo biti vrlo visok. esto se tvrdi da postavljanje pitanja o vidu bez noenja naoala uveliko poveava broj osoba sa invaliditetom i ini tu grupu previe heterogenom, to jest ta e grupa ukljuivati i osobe sa veoma nsikim rizikom od suoavanja sa problemima uea kao i one sa visokim rizikom. Alternativni nain bio bi postaviti pitanje o problemima sa vidom ak i pri upotrebi naoala ako ih osoba obino nosi i tekoama sa sluhom pri upotrebi slunih aparata ako ih osoba uope koristi. 467. Od etiri osnovne oblasti, spoznaja je najtea za provesti u djelo. Spoznaja ukljuuje mnoge funkcije kao to su pamenje, koncentraciju, donoenje odluka, razumijevanje govornog i pisanog jezika, snalaenje u prostoru ili na karti, obavljanje matematikih operacija, itanje i razmiljanje. I odabir samo jedne funkcije koja je slina u raznim kulturama, a koja bi predstavljala jedan aspekt spoznaje je teak. Meutim, pamenje i koncentracija ili donoenje odluka bi vjerovatno najbolje odgovarali aspektu kulturne kompatibilnosti. itanje i obavljanje matematikih operacija ili druge nauene sposobnosti su vrlo zavisne od obrazovnih sistema unutar jedne kulture. Dodatne oblasti:

107 468. Postoje dodatne oblasti fizikog funkcioniranja koje bi se mogle ukljuiti u skup popisnih pitanja zavisno od raspoloivog prostora. Druge oblasti koje bi mogle biti ukljuene sadre funkcioniranje gornjih dijelova tijela ruku, aka i prstiju i psiholoko funkcioniranje. I dok je identifikacija problema psiholokog funkcioniranja ovog stanovnitva vrlo vaan element za mjerenje invaliditeta zbog navedenog razloga, pitanja kojima pokuavamo predstaviti mentalno/psiholoko funkcionarnje naila bi na potekoe obzirom na nivoe stigmatiziranja takvih problema unutar jedne kulture. Ovo bi moglo ugroziti itav skup pitanja. Popisna pitanja 469. Preporuuje se da se posebna panja obrati na pravljenje popisnih pitanja za mjerenje invaliditeta. Upotreba rijei i konstrukcija pitanja uveliko utiu na preciznost identificiranja osoba sa invaliditetom. O svakoj ooblasti treba pitati putem posebnog pitanja50. Jezik treba biti jasan, nedvosmislen i jednostavan. Treba uvijek izbjegavati negativne izraze. Pitanje o invaliditetu treba postaviti svakom pojedinom lanu domainstva, a treba izbjegavati uoptena pitanja o tome da li postoji u domainstvu osoba sa invaliditetom. Ako je to neophodno, ovlateni ispitanik moe se pitati da odgovori na pitanja umjesto za to nesposobne osobe. Vana je stvar da se biljee podaci za svakog pojedinog lana porodice umjesto da se postavlja opte pitanje. Odgovori stepenovani po kategorijama mogu takoer poboljati izvjetavanje o invaliditetu. 470. Europski model zdravstvenog stanja (pogledajte paragraf 461) ukljuuje skup standardnih pitanja za razne oblasti i moe se koristiti kao izvor za pravljenje pitanja za tri od etiri osnovne oblasti (vid, sluh i hodanje). Postoji takoer skup pitanja koja se koriste u nacionalnim popisima za skupljanje informacija o etiri osnovne oblasti 51. Ta su pitanja napravljena tako da omogue dobijanje podataka koji su uporedivi na nivou zemalja za stanovnitvo koje ivi u velikoj raznolikosti kultura sa razliitim ekonomskim sredstvima. Cilj im je identificirati osobe sa slinom vrstom i stupnjem ogranienja u funkcioniranju, bez obzira na nacionalnost ili kulturu. Svrha tih pitanja nije da identificiraju svaku osobu sa invaliditetom u svakom drutvu. Pitanja moda ne zadovoljavaju sve potrebe statistika o invaliditetu, niti e replicirati procijenjeno stanovnitvo na vei niz oblasti, a to bi bilo mogue postii drugim oblicima prikupljanja podataka ili koritenjem administrativnih podataka. 471. Od informacija koje proizilaze iz mjerenja stanja invaliditeta (pogledajte paragraf 446) oekuje se da: (a) predstavljaju veinu osoba, ali ne sve, sa ogranienjima u osnovnim funkcijama u bilo kojoj zemlji; (b) predstavljaju veinu najeih ogranienja osnovnih aktivnosti unutar bilo koje zemlje; i
Kada se oblasti kombiniraju, na primjer kada pitamo o vidu ILI sluhu, ispitanici su esto zbunjeni i misle da trebaju imati potekoe u obje ove oblasti kako bi pozitivno odgovorili. Pored toga, dobijanje broja osoba sa specifinim ogranienjima je korisno i za interno planiranje i za meunacionalnu uporedbu. 51 Za vie informacija pogledati web stranicu Washingtonske grupe: www.cdc.gov/nchs/citygroup.htm
50

108 (c) biljee osobe sa slinim problemima u raznim zemljama. 472. Ova pitanja identificiraju stanovnitvo sa funkcionalnim ogranienjima koja mogu potencijalno ograniiti nezavisno uestvovanje u drutvu. Ovi podaci se namjeravaju koristiti za uporedbu stupnja uea u zaposlenosti, obrazovanju ili porodinom ivotu osoba sa invaliditetom nasuprot onima bez invaliditeta kako bi se vidjelo da li su osobe sa invaliditetom dostigle ukljuenost u drutvo. Pored toga, ovi podaci bi se mogli koristiti za praenje kretanja stope uestalosti osoba sa ogranienjima u pojedinanim osnovnim oblastima aktivnosti. Oni ne bi predstavljali ukupno stanovnitvo sa ogranienjima niti bi neophodno predstavljali 'pravu' populaciju sa invaliditetom, jer bi za to bilo potrebno mjerenje ogranienja u svim oblastima. Upotreba popisa za projiciranje invaliditeta i naknadna ispitivanja 473. Zemlje koje planiraju specijalizirana ispitivanja o invaliditetu moda e htjeti koristiti popis za razvoj okvira uzoraka za ta ispitivanja i ukljuiti neki instrument za identifikaciju osoba koje e biti naknadno pokrivene tim ispitivanjem. Definicije i instrumenti koriteni za ovu svrhu vrlo su razliiti od onih koritenih za procjenu jednakih mogunosti. Glavna svrha procesa otkrivanja tih osoba je postizanje to vee ukljuivosti s ciljem identificiranja najvee grupe ljudi koji e kasnije biti prouavani u okviru ispitivanja. Pitanje za otkrivanje osoba sa invaliditetom treba biti napravljeno tako da se svedu na minimum netani negativni odgovori52, dok netani pozitivni odgovori53 na to pitanje i nisu od tolikog znaaja. 474. Unutar okvira ICF-a, otkrivanje takvih osoba u popisu moe ukljuivati sve tri glavne dimenzije: grau i funkcije tijela, aktivnost i uestvovanje. To e omoguiti irok pristup naknadnim ispitivanjima gdje se razliiti aspekti invaliditeta mogu bolje prouiti. 475. Iste preporuke naglaene u paragrafima 469-472 trebaju se takoer razmotriti i pri pripremi modela za otkrivanje osoba sa invaliditetom. 476. Prije nego se krene sa koritenjem popisa za razvoj okvira za naknadna ispitivanja, vano je razmotriti pravne posljedice koritenja popisnih podataka za ovu svrhu. Ispitanici trebaju biti obavijeteni da se podaci mogu koristiti za naknadna ispitivanja, a moda se moraju konsultirati i domae vlasti odgovorne za jamenje prava na privatnost informacija kako bi se dobilo doputenje.

Osobe koje imaju invaliditet ali nisu identificirane u popisu kao takve. Osobe koje su identificirane u popisu kao osobe sa invaliditetom ali koje u stvarnosti nemaju invaliditet (po procjeni najveeg instrumenta koritenog u naknadnom ispitivanju).
53

52

109

Poglavlje XI ZNAAJKE DOMAINSTVA I PORODICE Uvod 477. Sastav domainstva i porodice moe se ispitati sa nekoliko razliitih gledita. Pri razmatranju tema vezanih za domainstva vano je biti svjestan razliitih koncepata koji se odnose na domainstva i porodice. Ova se pitanja istrauju detaljno u ovom poglavlju. Mnoga pitanja (kao na primjer problem stanovanja) prije e se fokusirati na podacima na nivou domainstva i porodice nego na podacima o pojedincu. U mnogim zemljama uzorak sastava porodice i domainstva se mijenja te je vano ispitati strukturalne promjene koje se deavaju. Definicije 478. Zemljama se preporuuje koritenje uobiajenog mjesta stanovanja kao osnove za lanstvo u domainstvu, pogledajte paragrafe 158-166 o sutinskoj temi "uobiajeno mjesto stanovanja" u kojoj se, izmeu ostalog, razmatraju pitanja kao to su privremeno odsustvo. Ako nam je dostupna samo de jure (pravna) informacija (na primjer iz registra) o zakonskom mjestu stanovanja, to jest ako nemamo informaciju o uobiajenom mjestu stanovanja, tada moemo koristiti tu informaciju (samu ili u kombinaciji sa drugim informacijama iz drugih izvora) pod uvjetom da se procijeni da ona dovoljno tano odraava situaciju uobiajenog stanovanja. Koncept domainstva 479. Privatno domainstvo je jedno od sljedeeg: (a) jednolano domainstvo, to jest osoba koja ivi sama u zasebnoj stambenoj jedinici ili koja zauzima, kao stanar, zasebnu sobu (ili sobe) u nekoj stambenoj jedinici, ali ni sa jednim stanarom te stambene jedinice zajedniki ne ini dio vielanog domainstva definiranog dole; ili (b) vielano domainstvo, to jest skupina od dvije ili vie osoba koje zajedno zauzimaju cijelu stambenu jedinicu ili njen dio i obezbjeuju si hranu, a mogue i ostale potreptine za ivot. lanovi ove skupine mogu udruivati svoje prihode u manjoj ili veoj mjeri. 480. Ovaj koncept privatnog domainstva poznat je kao koncept voenja domainstva. On se ne zasniva na pretpostavci da je broj privatnih domainstava jednak broju stambenih jedinica. U sklopu ovoga koncepta, korisno je napraviti razliku izmeu "osoba na stanu i hrani" i "stanara". Prve osobe jedu sa domainstvom i uopteno im je dozvoljeno koritenje prostorija u domainstvu. Oni su dakle lanovi tog domainstva po definiciji iz paragrafa 479. Stanari su unajmili dio stambene jedinice iskljuivo za svoju upotrebu. Oni e pripadati razliitom domainstvu.

110 481. Neke zemlje moda nee biti u mogunosti da prikupe podatke o zajednikom voenju domainstva od strane lanova, na primjer u sluajevima kada je popis zasnovan na registrima. Mnoge ovakve zemlje koriste razliit koncept privatnog domainstva, i to koncept domainstva kao mjesta stanovanja. Koncept domainstva kao mjesta stanovanja posmatra sve osobe koje ive u stambenoj jedinici kao lanove istog domainstva, tako da postoji jedno domainstvo na jednu zauzetu stambenu jedinicu. Tako je u konceptu domainstva kao mjesta stanovanja broj zauzetih stambenih jedinica i broj domainstava koja u njima ive jednak, a lokacije stambenih jedinica i domainstava su iste. 482. Da li zemlja koristi koncept 'voenja domainstva' ili koncept 'domainstva kao mjesta stanovanja' uopteno ima malo uticaja na ukupan broj privatnih domainstava. Meutim, razlike mogu biti velike za neke vrste domainstava, na primjer za jednolana. Stoga se, radi meunarodne uporedivosti preporuuje da zemlje koje koriste koncept 'voenja domainstva', ako je to mogue, naprave procjenu broja privatnih domainstava prema konceptu 'domainstva kao mjesta stanovanja' i da taj broj dalje razloe prema veliini domainstava. 483. Zemlje trebaju navesti u svojim popisnim izvjetajima i/ili relevantnim metapodacima da li su koristile koncept 'voenja domainstva' ili koncept 'domainstva kao mjesta stanovanja' pri klasifikaciji privatnih domainstava. 484. Institucionalno domainstvo sastoji se od osoba ije potrebe za sklonitem i sredstvima za ivot obezbjeuje neka institucija. Institucijom se smatra neko pravno tijelo sa svrhom obezbjeenja dugoronog stanovanja i usluga za neku skupinu osoba. Institucije obino imaju zajednike prostorije koje dijele svi stanari (kupatila, saloni, blagovaonice, spavaonice i tako dalje). Velika veina institucionalnih domainstava spada u sljedee kategorije: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) (5.0) (6.0) (7.0) prebivalita za uenike; bolnice, oporavilita, ustanove za osobe sa invaliditetom, psihijatrijske institucije, staraki domovi i domovi za njegu bolesnika; objekti za pomo i institucije za dobrobit ukljuujui i one za beskunike; vojne kasarne; popravne i kaznene institucije; religijske institucije; i radnike spavaonice.

485. lanovi institucionalnog domainstva imaju svoje uobiajeno mjesto stanovanja u toj instituciji. Osobe koje su inae lanovi privatnih domainstava, ali koje ive u institucijama, smatraju se lanovima institucionalnog domainstva ako je njihovo dosadanje ili predvieno odsustvo iz privatnog domainstva due od jedne godine. 486. Zemlje se trebaju potruditi da naprave razliku izmeu institucionalnog stanovnitva i osoba koje su dio privatnih domainstava unutar zajednikih objekata za stanovanje. Na primjer, uposlenici u instituciji koji tu ive sami ili sa svojim porodicama trebaju se tretirati kao lanovi privatnog domainstva.

111 487. Prije popisa, zemlje trebaju razmotriti koritenje instrumenata za provjeru objekata za stanovanje. Kratki upitnik moe definirati, izmeu ostalog, prirodu i funkcije kolektivnih stambenih objekata, mogue prisustvo privatnih domainstava kao i da li se pruaju usluge osobama koje se smatraju beskunicima. Takoer, jedna velika prednost koritenja takvog instrumenta za provjeru stambenih objekata je to to on omoguava obradu multifunkcionalnih institucionalnih domainstava. Dakle, dijelovi se institucionalnog domainstva mogu razliito klasificirati. 488. Mogu postojati razlike izmeu pojedinih zemalja u nainima na koje se povlai granica izmeu stanovnitva koje ivi u privatnim domainstvima i stanovnitva koje ivi u institucionalnim ili drugim domainstvima. Koritene definicije trebaju dakle biti jasno pojanjene u popisnim publikacijama, a potrebno je obratiti panju na bilo kakve razlike izmeu domaih praksi i ovih preporuka. 489. Postoje neke osobe koje ine domainstva, a koje ne ive u privatnim ili institucionalnim domainstvima. Beskunici bez uobiajenog mjesta stanovanja 490. Definicija beskunika moe varirati od zemlje do zemlje obzirom da je beskunitvo u sutini kulturoloka definicija zasnovana na konceptima kao to su "adekvatno stanovanje", "minimalni drutveni standard stanovanja" ili "sigurnost zakupa", a koji se mogu razliito shvatati u razliitim drutvima. Za neke svrhe kreiranja politika, neke osobe koje ive u institucijama mogu biti smatrane beskunicima. 491. Za osobe koje nisu u privatnom ili institucionalnom domainstvu razmatramo sljedee dvije kategorije ili stupnja beskunitva: (1.0) primarno beskunitvo (ili bez krova nad glavom). Ova kategorija ukljuuje osobe koje ive na ulici bez sklonita koje bi se smatralo stambenim (pogledajte paragrafe 592-594). sekundarno beskunitvo. Ova kategorija moe ukljuivati osobe bez uobiajenog mjesta stanovanja koje se esto sele po raznim vrstama smjetaja (ukljuujui prebivalita, sklonita, institucije za beskunike ili druge stambene objekte). Ova kategorija ukljuuje osobe koje ive u privatnim prebivalitima, ali u popisnom formularu izjavljuju da su "bez stalne adrese".

(2.0)

492. Ove definicije podrane su prikupljanjem i drugim strategijama koje osiguravaju da na primjer, odreena prebivalita budu propisno identificirana kao sklonita, a ne kao privatna prebivalita (pogledajte Poglavlje XIII o stanovanju). Koncept porodice 493. Porodino jezgro definira se u uskom smislu kao dvije ili vie osoba koje ive u istom domainstvu kao mu i ena, kao partneri koji ive zajedno, kao brani (registriran)

112 istospolni par ili kao roditelj i dijete. Dakle, porodica se sastoji od para bez djece, ili od para sa jednim ili vie djece, ili od jednog roditelja sa jednim ili vie djece. 494. Gore definirani koncept porodice ograniava odnose izmeu djece i odraslih na direktne (prvostepene) odnose, to jest odnose izmeu roditelja i djece. U nekim zemljama znaajan je broj tzv. "domainstava sa preskoenom generacijom", to jest domainstava koja se sastoje od djedova ili baka (jednog ili dva) i jednog ili vie unuadi, ali bez roditelja te unuadi prisutnih u domainstvu. Stoga zemlje mogu ukljuiti takva domainstva sa preskoenom jednom generacijom u svoje definicije porodice. Relevantni popisni izvjetaj i/ili meta-podaci trebaju jasno naznaiti da li su domainstva sa preskoenom generacijom ukljuena u definiciju porodinog jezgra ili nisu. 495. "Dijete" podrazumijeva biolokog sina ili kerku, posvoje ili usvojenog sina ili kerku (bez obzira na dob ili brano stanje) ije je uobiajeno mjesto stanovanja u domainstvu barem jednog od roditelja, a koje nema svog partnera ili vlastite djece u istom domainstvu. Unuci i unuke koji imaju uobiajeno mjesto stanovanja u domainstvu barem jednog od djedova/baka i ako njihovi roditelji nisu prisutni u tim domainstvima mogu takoe biti ukljueni. Pastorad se ne ukljuuju. Sin, unuk, kerka ili unuka koji ive sa suprunikom, sa registriranim partnerom, sa konsenzualnim partnerom ili sa jedno ili vie djece ne smatraju se djecom. Dijete koje naizmjenino ivi u dva domainstva (na primjer, nakon to su mu se roditelji razveli) treba smatrati svojim uobiajenim mjestom stanovanja ono domainstvo u kome provodi veinu vremena. U sluaju da se podjednako vremena provodi sa oba roditelja, uobiajeno mjesto stanovanja trebalo bi biti mjesto gdje se dijete zatekne u trenutku popisa. 496. Pojam "par" treba ukljuivati vjenane parove, registrirane parove i parove koji ive u konsenzualnoj zajednici.. Dvije se osobe smatraju partnerima u konsenzualnoj zajednici ako imaju uobiajeno mjesto stanovanja u istom domainstvu, nisu vjenani a imaju meusobni odnos slian braku. 497. Trogeneracijsko domainstvo sastoji se od dvije ili vie zasebnih prodinih jezgri ili od jednog porodinog jezgra i drugog lana porodice (ili vie njih) u kome postoje najmanje tri generacije. Dvije najmlae generacije uvijek ine porodino jezgro. Na primjer, ena koja ivi u domainstvu sa svojim djetetom (ili djecom) i svojim roditeljem (ili oba) ini isto porodino jezgro kao i njeno dijete (djeca) ak i ako se nikad nije udavala. 498. Nanovo osnovana porodica je porodica koja se sastoji od vjenanog para ili para koji ivi zajedno ili branog (registriranog) istospolnog para, sa jednim ili vie djece, kada barem jedno dijete nije zajedniko to jest dijete je samo jedne osobe iz para. Ako jedan partner naknadno usvoji dijete drugog partnera, porodica koja tako nastane prestaje biti nanovo osnovana porodica. 499. Malo je porodinih jezgri koje ive u institucionalnim domainstvima, kao na primjer stariji parovi koji ive u starakim domovima. Meutim, broj je veoma mali u veini zemalja iz ECE regiona i esto ih je teko identificirati. Obim osnovnih podataka

113 koji se prikupljaju o porodinim jezgrima je stoga ogranien na porodina jezgra koja ive u privatnim domainstvima. Ako se ukljuuju oni koji ive u institucionalnim domainstvima onda bi takvi, ako je mogue, trebali bit prikazani zasebno. 500. Porodina jezgra se obino odreuju u fazi obrade na osnovu branog stanja, spola, dobi i odnosa sa referentnom osobom u domainstvu. Meutim, u sluaju vieporodinih domainstava ovi podaci esto nisu dovoljni da prue pouzdanu osnovu za svrstavanje osoba u neko porodino jezgro. Ostavlja se zemljama da odlue da li e se porodina jezgra u takvim domainstvima razdvojiti tako to e se pitati ispitanik da uzastopno izlista lanove svakog porodinog jezgra ili na neki drugi nain. 501. Neke zemlje moda takoer ele izvesti i informacije o "proirenim porodicama". Predlae se da se proirena porodica definira za potrebe popisa kao skupina od dvije ili vie osoba koje ive zajedno u istom domainstvu, a koje ne ine porodino jezgro ali su srodnici (do nekog odreenog stupnja) bioloki, vjenanjem ili usvajanjem. Podaci o proirenim porodicama mogu imati odreenih prednosti za prouavanje ekonomskih veza porodica ili srodnika kao potroakih jedinica, ali takoer imaju i odreenih nedostataka za prouavanje ii razvrstavanje porodica sa demografskog stajalita. Zemlje koje izvode informacije o ovoj vrsti porodinih jedinica podstiu se da koriste predloene klasifikacije za nesutinske teme o "proirenom porodinom stanju" (pogledajte paragrafe 530-532) i "vrsti proirene porodice" (pogledajte paragrafe 543-544). Istospolna partnerstva (izvedena nesutinska tema) 502. Neke zemlje moda ele prikupljati podatke o istospolnim partnerstvima. U nekim zemljama, istospolni parovi mogu registrirati svoja partnerstva. U drugim zemljama, dvije osobe istog spola mogu se zakonski vjenati meusobno. Mogu se pojaviti potrebe za podacima koji su rezultat poveanog zakonskog priznavanja takvih zajednica ili o vanosti istospolnih partnera koji ive zajedno a nisu vjenani/registrirani. U takvim sluajevima, informacije o istospolnim partnerstvima mogu se izvesti dodavanjem posebnih kategorija za istospolna partnerstva (razliitih od kategorija za partnerstva suprotnih spolova) kao moguih odgovora na pitanje o odnosu sa referentnom osobom (pogledajte paragraf 506) ili u matricu odnosa u domainstvu (pogledajte paragraf 507). 503. Moemo koristiti sljedee kategorije odgovora za prikupljanje informacija o branim i izvanbranim partnerima: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) mu i ena istospolni registrirani (brani) par partneri suprotnog spola koji zajedno ive istospolni partneri koji zajedno ive

504. Kada se prikupljaju podaci o istospolnim partnerstvima, istospolni partneri se trebaju ukljuiti u porodine kategorije u popisnim tabelama. Oni mogu initi parove i porodice (sa ili bez djece), ali se trebaju razlikovati od parova i porodica osoba suprotnog

114 spola. Ista se razlika treba primijeniti i kod predstavljanja podataka o porodinom stanju pojedinaca. Znaajke domainstva i porodine znaajke osoba Odnosi meu lanovima domainstva (sutinska tema) 505. Za sve osobe koje ive u privatnom domainstvu treba prikupiti informacije o njihovoj vezi sa drugim lanovima domainstva. Podaci o ovoj temi potrebni su nam za koritenje u (i) identificiranju porodinog jezgra i raznih vrsta privatnih domainstava; (ii) izvoenju porodinog stanja i statusa u domainstvu za lanove domainstava. 506. U prethodnim popisima, odabir referentne osobe u domainstvu kome su svi lanovi domainstva odgovorni i u odnosu na koju odreuju svoje veze u domainstvu, bio je preporueni metod za prikaz strukture domainstva. Kada se referentna osoba u nekom domainstvu paljivo odabere, ovaj metod daje tane podatke za veinu vrsta domainstava i porodica. Meutim, u nekim sluajevima, kao na primjer u domainstvima sa vie porodica ovaj metod ne daje uvijek potrebne informacije. Stoga je razvijen sloeniji metod i to metod matrice odnosa u domainstvu. Metod matrice odnosa u domainstvu dozvoljava prikupljanje podataka o svim vezama meu lanovima domainstva. 507. Neke zemlje imaju dobro iskustvo sa metodom matrice odnosa u domainstvu u njihovim popisima. Druge su zemlje primijetile probleme sa ovim pristupom, obzirom na njegov komplicirani karakter. Stoga se preporuuje da zemlje razmotre matricu odnosa u domainstvu samo kao jedan od moguih metoda za prikaz strukture domainstava. Preporuuje se pred-popisno testiranje matrice odnosa kako bi se provjerila izvodljivost ovog metoda. Tamo gdje je to izvodljivo, metod matrice odnosa u domainstvu je preporueni pristup. U protivnom, zemljama se preporuuje koritenje referentne osobe u domainstvu. Treba primijetiti da matrica odnosa u domainstvu, ako je to potrebno, moe biti ograniena na odreene lanove domainstva, na primjer samo na odrasle ili na djecu. 508. Klasifikacija vrsta odnosa sa jednim (u sluaju da je koriten metod referentne osobe) ili vie (kada se koristi matrica odnosa u domainstvu) drugih lanova data je u paragrafu 515 i paragrafu 509, tim redom. 509. U sluaju koritenja metoda matrice odnosa u domainstvu, preporuuje se sljedea klasifikacija osoba koje ive u privatnom domainstvu obzirom na njihov odnos sa drugim lanovima. Klasifikacija se preporuuje na prvom stupnju, dok na drugom stupnju nije obavezna. (1.0) (2.0) mu ili ena druge osobe iz domainstva partner u konsenzualnoj zajednici sa drugom osobom iz domainstva (partner koji ivi zajedno sa tom osobom)

115 partner suprotnog spola druge osobe iz domainstva koji zajedno ivi sa tom osobom (2.2) istospolni partner druge osobe iz domainstva koji zajedno ivi sa tom osobom dijete druge osobe iz domainstva otac ili majka druge osobe iz domainstva ostali srodnici druge osobe iz domainstva nije u srodstvu sa drugom osobom iz domainstva (6.1) posvoje (6.2) osoba na stanu i hrani (6.3) domai sluga (6.4) drugo (2.1)

(3.0) (4.0) (5.0) (6.0)

510. Opcija razlikovanja kategorija (2.1) "Partner suprotnog spola druge osobe iz domainstva koji zajedno ivi sa tom osobom" i (2.2) "Istospolni partner druge osobe iz domainstva koji zajedno ivi sa tom osobom" treba se razmotriti u zemljama koje bi htjele prikupljati podatke o istospolnim partnerstvima. Dodavanje zasebne kategorije za istospolne partnere, pored kategorije partnera suprotnog spola, omoguuje prikupljanje podataka o istospolnim partnerstvima bez oslanjanja na pitanje o spolu kako bi se napravila razlika izmeu partnerstva suprotnog spola i istospolnih. Zavisno od potreba za podacima i domaih zakona, mogu se prikupiti informacije o branim (registriranim) i/ili izvanbranim (stvarnim tj. de facto) istospolnim partnerstvima. Predlae se da se uradi detaljan program testiranja (i spoznajni i kvantitativni) prije nego se takva osjetljiva tema uvede u popisni upitnik. 511. Zemlje moda mogu dalje podijeliti kategoriju (3.0) na djecu razliite starosti. Dalje se predlae da se uposlenici, izuzev domaih sluga, koji su lanovi domainstva (na primjer njegovatelji(ce), radnici na farmi) ukljue u kategoriju (6.4). Zemlje koje koriste koncept domainstva kao mjesta stanovanja mogu takoer trebati zasebne podkategorije za stanare i lanove njihovih domainstava. 512. Zemljama koje ele razlikovati porodice sa preskoenom jednom generacijom preporuuje se koritenje dvije dodatne kategorije, i to jedne za djeda ili baku a jedne za unue. 513. Odabir jedne referentne osobe u domainstvu u odnosu na koju se sve druge osobe izjanjavaju to jest u odnosu na koju odreuju svoju vezu, zahtijeva paljivo razmatranje. U prolosti osoba koja se smatrala 'glavom' domainstva openito se koristila kao referentna osoba, ali se ovakav koncept vie ne smatra prikladnim u mnogim zemljama regiona. Takoer se ponekad predlae da osoba odabrana kao referentna osoba treba biti najstarija osoba u domainstvu ili ona koja najvie doprinosi ukupnim prihodima. Meutim, imajui na umu da je osnovna svrha ovoga pitanja da se odredi porodino stanje i da se pojedinci smjeste u porodice, oba ova pristupa imaju svojih slabosti. Automatski odabir najstarije osobe moe biti nepoeljan zbog toga to se najvei niz jasnih rodbinskih veza moe definirati ako u viegeneracijskim domainstvima odaberemo referentnu osobu iz srednje generacije. Slino tome, osoba sa najveim

116 primanjima ne mora biti osoba ije e veze sa lanovima domainstva poluiti najvei broj jasnih rodbinskih veza. Meutim, postoje neki dokazi koji sugeriraju da bi sljedei kritreriji za odabir referente osobe proizveli najobimniju grupu eksplicitnih rodbinskih veza: (a) mu ili ena iz vjenanog para koji ivi u domainstvu (poeljno je da to bude par iz srednje generacije ako se radi o viegeneracijskom domainstvu); (b) jedan od partnera iz konsenzualnog para koji ivi u domainstvu, ukoliko u domainstvu nema vjenanih parova; (c) roditelj, gdje jedan roditelj ivi sa svojim sinovima ili kerkama bilo koje dobi; ili (d) gdje se ne moe primijeniti nijedna od gore navedenih opcija, bira se bilo koji odrasli lan domainstva. 514. Ovi kriteriji su ovdje dati kao primjer kako odrasli lan domainstva moe biti odabran sa namjerom da omogui odreivanje porodinih veza. Ova razmiljanja mogu biti prikladna takoer za zemlje koje ele primijeniti koncept glave domainstva. 515. Kako bi se omoguila identifikacija jezgra porodice i domainstva, preporuuje se sljedea klasifikacija osoba koje ive u privatnom domainstvu prema njihovom odnosu sa referentnom osobom tog domainstva. Klasifikacija se preporuuje na prvom nivou, dok je na drugom opciona. (1.0) referentna osoba (2.0) suprunik referentne osobe (2.1) suprug ili supruga (2.2) istospolni registrirani partner (3.0) konsenzualni partner referentne osobe (partner koji ivi zajedno s tom osobom) (3.1) partner suprotnog spola koji ivi sa tom osobom (3.2) istospolni partner koji ivi sa tom osobom (4.0) dijete referentne osobe i/ili mua/ene/partnera koji ivi sa referentnom osobom (4.1) dijete samo referentne osobe (4.2) dijete mua/ene/partnera referentne osobe koji ivi s njom (4.3) zejdniko dijete (5.0) mu/ena ili partner koji ivi sa djetetom referentne osobe (6.0) otac ili majka referentne osobe, njenog suprunika ili partnera koji ivi sa referentnom osobom (7.0) drugi roaci referentne osobe, njenog suprunika ili njenog partnera koji ivi s njom (8.0) osobe koje nisu u srodstvu sa referentnom osobom domainstva (8.1) posvoje (8.2) stanar na stanu i hrani (8.3) domai sluga (8.4) drugi

117 516. Zemljama koje definiraju porodice sa preskoenom jednom generacijom kao porodino jezgro preporuuje se koritenje dvije dodatne kategorije, i to jedne za djedove i bake a jedne za unuad. 517. Opcija razlikovanja izmeu kategorija (3.1) "Partner suprotnog spola koji ivi zajedno sa tom osobom" i (3.2) "Istospolni partner koji ivi sa tom osobom" treba se razmotriti u zemljama koje bi htjele prikupiti podatke o istospolnim partnerstvima (pogledajte paragraf 510). 518. Opcija razlikovanja izmeu kategorija (4.1), (4.2) i (4.3) dozvoljava identifikaciju nanovo osnovanih porodica u privatnim domainstvima pod uvjetom da je jedan od roditelja u nanovo osnovanoj porodici odabran kao referentna osoba (pogledajte paragraf 498). 519. Zemlje mogu dalje podijeliti kategorije (4.1) do (4.3) na djecu raznih dobnih skupina. Dalje se predlae da uposlenici, osim domaih sluga, koji su lanovi domainstva (na primjer njegovatelji(ce), radnici na farmi) budu ukljueni u kategoriju (8.4). Zemlje koje koriste koncept domainstva kao mjesta stanovanja mogu takoer trebati zasebne kategorije za podstanare i lanove njihovih domainstava. Poloaj u domainstvu (izvedena sutinska tema) 520. Za sve je osobe potrebno izvesti informaciju o njihovom statusu ili poloaju u domainstvu, a za ljude u privatnim domainstvima informaciju o tome da li ive sami, u domainstvu sainjenom od jezgra porodice ili ive sa drugima. 521. Preporuuje se sljedea klasifikacija stanovnitva prema poloaju u domainstvu: (1.0) osoba u privatnom domainstvu (1.1) osoba u domainstvu sainjenom od jezgra porodice (1.1.1) mu (1.1.2) ena (1.1.3) muki partner u konsenzualnoj zajednici (1.1.4) enski partner u konsenzualnoj zajednici (1.1.5) samohrani otac (1.1.6) samohrana majka (1.1.7) dijete ispod 25 godina (1.1.8) sin/kerka od 25 godina i vie (1.1.9) druge osobe koje nisu lanovi porodinog jezgra, ali ive u domainstvu zasnovanom na porodinom jezgru (1.2) osobe u drugim privatnim domainstvima (1.2.1) koje ive same (1.2.2) koje ive sa roacima (1.2.3) koje ive sa nesrodnicima

118 (2.0) osobe koje nisu u privatnim domainstvima (2.1) osobe u institucionalnim domainstvima (2.2) primarni beskunici (2.3) drugi 522. Preporuuje se provoenje ove klasifikacije na sva tri nivoa. Zavisno od domaih zakona i potreba za podacima, zemlje mogu ukljuiti najstarijeg partnera registriranog (vjenanog) istospolnog para u kategoriju (1.1.1) a najmlaeg partnera u kategoriju (1.1.2). 523. Zemljama koje ele identificirati porodice sa jednom preskoenom generacijom preporuuje se koritenje dvije dodatne kategorije pod (1.1), i to jedne za djedove i bake i jedne za unuad. 524. Treba primijetiti da se informacija o poloaju u domainstvu moe koristiti za izvoenje neega to se obino naziva de facto brano stanje, na primjer, da li osoba koja nije zakonski vjenana ivi zajedno sa partnerom u konsenzualnoj zajednici, ili da li osoba koja jeste zakonski vjenana ivi bez partnera. Porodino stanje (izvedena sutinska tema) 525. Za sve je osobe potrebno izvesti informaciju o njihovom porodinom stanju. Posebno se mjeri porodino stanje za partnera, samohranog roditelja ili dijete. 526. Preporuuje se sljedea klasifikacija stanovnitva koje ivi u porodicama: (1.0) partner (1.1) mu u vjenanom paru (1.2) ena u vjenanom paru (1.3) muki partner u konsenzualnoj zajednici (1.4) enski partner u konsenzualnoj zajednici (2.0) samohrani roditelj (2.1) samohrani otac (2.2) samohrana majka (3.0) dijete (3.1) dijete mlae od 25 godina (3.1.1) dijete oba roditelja (3.1.2) dijete samo mukog partnera (3.1.3) dijete samo enskog partnera (3.1.4) dijete samohranog oca (3.1.5) dijete samohrane majke (3.2) sin/kerka od 25 godina i vie

119

(3.2.1) sin/kerka oba roditelja (3.2.2) sin/kerka samo mukog partnera (3.3.3) sin/kerka samo enskog partnera (3.3.4) sin/kerka samohranog oca (3.3.5) sin/kerka samohrane majke 527. Ova se klasifikacija preporuuje na dva nivoa. Mogu se uvesti i dodatni detalji o starosti najmlaeg djeteta, na primjer ispod 18, 18-24, 25-29 i 30 ili vie. Zavisno od domaih zakona i potreba za podacima, zemlje mogu ukljuiti najstarijeg partnera registriranog (branog) istospolnog para u kategoriju (1.1) a najmlaeg partnera u kategoriju (1.2). 528. Zemljama koje identificiraju porodice sa jednom preskoenom generacijom preporuuje se koritenje tri dodatne kategorije, i to (3.3) unue mlae od 25 godina, (3.4) unuk/unuka od 25 godina ili vie i (4.0) djed ili baka. 529. Klasifikacija djece u nanovo osnovanim porodicama zahtijeva posebnu panju. Ova se djeca trebaju klasificirati prema odnosu sa oba roditelja. Ako je dijete usvojeno od strane novog partnera, ono treba biti klasificirano kao (3.1.1) ili (3.2.1), a porodica se ne treba smatrati nanovo osnovanom porodicom (osim ako nisu sva djeca usvojena od strane novog partnera), pogledajte paragraf 498. Ako dijete nije usvojeno ono pripada kategoriji (3.1.2) ili (3.1.3) ili (3.2.2) ili (3.2.3). Proireno porodino stanje (izvedena nesutinska tema) 530. Zemljama zainteresiranim za izvoenje podatka o proirenim porodicama predlae se da klasificiraju osobe u privatnim domainstvima prema proirenom porodinom stanju. 531. Preporuuje se sljedea klasifikacija na osnovu odnosa sa referentnom osobom domainstva: (1.0) referentna osoba proirene porodice (2.0) mu/ena, registrirani (brani) istospolni partner ili partner koji ivi zajedno sa referentnom osobom (3.0) dijete referentne osobe (4.0) drugi roaci referentne osobe (5.0) nije lan proirene porodice 532. Neke zemlje mogu takoer dalje podijeliti kategoriju (4.0) po vrsti odnosa kako bi se udovoljilo posebnim zahtjevima. Znaajke porodinog jezgra Vrsta porodinog jezgra (izvedena sutinska tema)

120

533. Porodino se jezgro definira u paragrafu 493. Porodino jezgro treba biti klasificirano prema vrsti. 534. Preporuuju se sljedee klasifikacije porodinog jezgra prema vrsti: (1.0) porodica mua i ene koja nije nanovo osnovana porodica (1.1) bez djece koja tu ive (1.2) sa najmanje jednim djetetom mlaim od 25 godina koje tu ivi (1.3) najmlai sin/kerka koja tu ivi je starosti 25 godina ili vie (2.0) par koji zajedno ivi, a nije u pitanju nanovo osnovana porodica (2.1) bez djece koja tu ive (2.2.) sa najmanje jednim djetetom mlaim od 25 godina koje tu ivi (2.3) najmlai sin/kerka koja tu ivi je starosti 25 godina ili vie (3.0) samohrani otac (3.1) sa najmanje jednim djetetom ispod 25 godina koje tu ivi (3.2) najmlai sin/kerka koja tu ivi je starosti 25 godina ili vie (4.0) samohrana majka (4.1) sa najmanje jednim djetetom ispod 25 godina koje tu ivi (4.2) najmlai sin/kerka koja tu ivi je starosti 25 godina ili vie (5.0) nanovo osnovana porodica (5.1) sa najmanje jednim djetetom ispod 25 godina koje tu ivi (5.2) najmlai sin/kerka koja tu ivi je starosti 25 godina ili vie 535. Ova se klasifikacija preporuuje na dva nivoa, osim za kategorije (5.0) i podkategorije (5.1) i (5.2) o nanovo osnovanim porodicama. Zemlje koje ne ele izdvojiti nanovo osnovane porodice kao posebnu kategoriju porodinog jezgra trebaju razmotriti prilagoenu verziju klasifikacije, u kojoj bi kategorije (1.0) "porodica mua i ene" i (2.0) "partneri koji zajedno ive" takoer ukljuivale i nanovo osnovane porodice, a gdje bi zadnja kategorija bila (5.0) "ostale vrste porodinog jezgra" bez daljih podjela na podkategorije. Zavisno od domaih zakona i potrebe za podacima zemlje mogu ukljuiti registrirane (brane) istospolne parove u kategoriju (1.0). 536. Zemljama koje ele identificirati porodice sa jednom preskoenom generacijom preporuuje se koritenje dodatne kategorije i to (6.0) Porodica sa jednom preskoenom generacijom. 537. Zemljama koje ele dalje podijeliti klasifikaciju prema godinama enskih partnera (za porodice sa parovima) i/ili prema godinama roditelja (za porodice sa roditeljima) predlae se da to urade koritenjem barem sljedeih dobnih skupina: ispod 35, 35 do 54, 55 i vie. Ove se dobne skupine predlau stoga to predstavljaju znaajna grupisanja koja

121 se koriste za izradu ivotnog ciklusa porodica. Podstie se i primjena dodatne podjele koja bi pokazivala dob djece. Vrsta nanovo osnovane porodice (izvedena nesutinska tema) 538. Nanovo se osnovana porodica definira u paragrafu 498. Nanovo osnovane porodice mogu, ali i ne moraju, imati jedno ili vie djece koja su zajednika djeca partnera, pored barem jednog djeteta koje nije njihovo zajedniko. Informaciju o vrsti novoosnovanih porodica treba prikupiti prema broju djece koja nisu i jesu zajednika. 539. Preporuuje se sljedea klasifikacija nanovo osnovanih porodica: (1.0) nanovo osnovana porodica, jedno dijete koje nije zajedniko (1.1) i bez zajednike djece (1.2) i jedno zajedniko dijete (1.3) i dvoje ili vie zajednike djece (2.0) nanovo osnovana porodica, dvoje djece koja nisu zajednika (2.1) i bez zajednike djece (2.2) i jedno zajedniko dijete (2.3) i dvoje ili vie zajednike djece (3.0) nanovo osnovana porodica, troje djece koja nisu zajednika (3.1) i bez zajednike djece (3.2) i jedno zajedniko dijete (3.3) i dvoje ili vie zajednike djece (4.0) nanovo osnovana porodica, etvoro ili vie djece koja nisu zajednika (4.1) i bez zajednike djece (4.2) i jedno zajedniko dijete (4.3) i dvoje ili vie zajednike djece 540. Neke zemlje mogu dodati dodatne detalje o porodinom stanju para (vjenanog ili koji zajedniki ivi), o starosti djece i/ili o tome da li su djeca samo enina, samo mukareva ili djeca iz ranijih veza mukarca i ene. Kako identificirati nanovo osnovane porodice 541. Identifikacija nanovo osnovanih porodica zahtijeva paljiv pristup. U prethodnim popisima koristilo se nekoliko pristupa opisanih u daljem tekstu. (a) Matrica odnosa u domainstvu Nanovo osnovana porodica moe se identificirati pod uvjetom da svako dijete u domainstvu moe odrediti svoj odnos sa svakom odraslom osobom tako da to dijete moemo klasificirati u jednu od sljedee tri razliite kategorije:

122 (1.0) zajedniko dijete i odrasle osobe i njenog suprunika/partnera; (2.0) dijete samo odrasle osobe; i (3.0) nije dijete odrasle osobe. U kategoriji (1.0) se pretpostavlja da je suprunik/partner odrasle osobe lan istog privatnog domainstva. (b) Djelomina matrica odnosa u domainstvu Matrica odnosa u domainstvu koja je gore opisana pod (a) pokriva odnose izmeu svih lanova domainstva. Za svrhu identificiranja nanovo osnovanih porodica dovoljno je koristiti samo dio te matrice, i to onaj dio koji pita svu djecu o njihovim odnosima sa svim odraslima u domainstvu, kao to je odreeno u kategorijama (1.0) do (3.0) gore. Veza sa referentnom osobom u domainstvu U sluajevima gdje je referentna osoba roditelj u nanovo osnovanoj porodici, ta se porodica moe identificirati kada veza sa referentnom osobom ukljuuje sljedee tri kategorije: (1.0) dijete i referentne osobe i njenog suprunika/partnera (2.0) dijete samo referentne osobe; i (3.0) dijete samo suprunika/partnera referentne osobe. Meutim, ovaj pristup nee pokrivati nanovo osnovane porodice u sluajevima kada referentna osoba nije roditelj u nanovo osnovanoj porodici. (d) Datumi roenja Zemljama sa popisom zasnovanim na registru preporuuje se identificiranje nanovo osnovanih porodica na temelju datuma roenja djece. Tanije, povezivanjem datuma roenja sve roene bioloke djece sa svakim odraslim lanom domainstva s jedne strane i datuma roenja sve djece prisutne u domainstvu s druge strane omoguit e se identifikacija nanovo osnovanih porodica.

(c)

542. Zemljama sa popisom zasnovanim na registru preporuuje se koritenje etvrtog pristupa za svrhu identificiranja nanovo osnovanih porodica. Drugim se zemljama preporuuje koritenje prvog ili drugog pristupa, pod uvjetom da je metod matrice odnosa u domainstvu izvodljiv. Ako nije, koristi se trei pristup, pod uvjetom da se referentna osoba paljivo odabere. Vrsta proirene porodice (izvedena nesutinska tema) 543. Proirene su porodice definirane u paragrafu 501. Neke zemlje mogu takoer izvesti podatke o vrstama proirenih porodica. 544. Preporuuje se sljedea klasifikacija:

123 (1.0) proirene porodice sa jednim parom (1.1) jedan par samo sa ostalim roacima (1.2) jedan par sa djecom i ostalim roacima (2.0) proirene porodice sa dva para (2.1) samo dva para (2.2) dva para sa djecom ali bez drugih roaka (2.2.1) dva para, oba sa djecom (2.2.2) jedan par sa djecom, a drugi bez (2.3) dva para samo sa drugim roacima (2.4) dva para sa djecom i sa ostalim roacima (2.4.1) oba para sa djecom i drugim roacima (2.4.2) jedan par sa djecom, jedan bez, i sa drugim roacima Veliina porodinog jezgra (izvedena sutinska tema) 545. Porodino jezgro (kako je definirano u paragrafu 493) treba klasificirati prema veliini na osnovu ukupnog broja stalnih lanova porodice koji tu ive. 546. Porodino jezgro treba takoer klasificirati prema ukupnom broju djece koja stalno ive u porodici. Znaajke privatnih domainstava Vrsta privatnog domainstva (izvedena sutinska tema) 547. Privatno je domainstvo definirano u paragrafu 479. Potrebno je prikupiti informaciju o razliitim vrstama privatnih domainstava. 548. Preporuuje se sljedea klasifikacija privatnih domainstava prema tipu na tri nivoa: (1.0) neporodina domainstva (1.1) jednolana domainstva (1.2) vielana domainstva (2.0) domainstva od jedne porodice (2.1) par mu i ena, bez djece koja s njima ive (2.1.1) bez drugih osoba (2.1.2) sa drugim osobama (2.2) par mu i ena, sa najmanje jednim djetetom ispod 25 godina koje s njima ivi (2.2.1) bez drugih osoba (2.2.2) sa drugim osobama (2.3) par mu i ena, gdje najmlai sin/kerka koji s njima ive imaju 25 godina ili vie

124 (2.3.1) bez drugih osoba (2.3.2) sa drugim osobama (2.4) parovi koji ive zajedno, bez djece koja s njima ive (2.4.1) bez drugih osoba (2.4.2) sa drugim osobama (2.5) parovi koji zajedno ive, barem sa jednim djetetom ispod 25 godina koje s njima ivi (2.5.1) bez drugih osoba (2.5.2) sa drugim osobama (2.6) parovi koji zajedno ive kada najmlai sin/kerka koji s njima ive imaju 25 godina ili vie (2.6.1) bez drugih osoba (2.6.2) sa drugim osobama (2.7) samohrani oevi sa barem jednim djetetom ispod 25 godina koje s njima ivi (2.7.1) bez drugih osoba (2.7.2) sa drugim osobama (2.8) samohrani oevi kada najmlai sin/kerka koji s njima ive imaju 25 godina ili vie (2.8.1) bez drugih osoba (2.8.2) sa drugim osobama (2.9) samohrane majke sa barem jednim djetetom ispod 25 godina koje ivi s njima (2.9.1) bez drugih osoba (2.9.2) sa drugim osobama (2.10) samohrane majke, kada najmlai sin/kerka koji s njima ive imaju 25 godina ili vie (2.10.1) bez drugih osoba (2.10.2) sa drugim osobama (3.0) domainstva od tri ili vie porodica 549. Zavisno od domaih zakona i potreba za podacima, zemlje mogu ukljuiti registrirane (istospolne) parove u kategorije (2.1)-(2.3). 550. Zemljama koje ele identificirati porodice sa preskoenom jednom generacijom preporuuje se da koriste jednu ili vie dodatnih kategorija pod (2.0) za ovaj tip porodice.

125 551. Zemljama se preporuuje da klasificiraju jednolana domainstva po spolu i petogodinjim grupama osoba u domainstvu. Ova se klasifikacija preporuuje. Dalja podjela po branom stanju nije obavezna. Druge klasifikacije domainstava 552. Klasifikacija zasnovana na porodici preporuena u ranijem tekstu ukljuuje skupu i drugu obradu; stoga se izvodi samo za uzorke domainstava u nekim zemljama, a to opet ograniava njenu upotrebu. U ranijim popisima, neke su zemlje koristile dodatne klasifikacije vrsta privatnih domainstava na temelju starosne i spolne strukture i veliine domainstva to se lako i brzo moglo izvesti na 100 procentnoj osnovi u ranoj fazi obrade popisnih podataka, te se dakle moglo koristiti i na nivou malih podruja. Ove zemlje su uvidjele da ovi tipovi klasifikacije nadopunjuju jedan drugi i da je klasifikacija vrsta privatnih domainstava na temelju dobne strukture i veliine domainstva proizvela korisne i interesantne rezultate. Imajui to u vidu, sljedea se klasifikacija predlae kao opcija, a radi dopune klasifikacije preporuene u paragrafu 548 u ranijem tekstu: (1.0) jedna odrasla osoba ispod zakonske dobi za umirovljenje, bez djece (2.0) jedna odrasla osoba iznad zakonske dobi za umirovljenje, bez djece (3.0) dvije odrasle osobe oboje ispod zakonske dobi za umirovljenje, bez djece (4.0) dvije odrasle osobe obje iznad zakonske dobi za umirovljenje, bez djece (5.0) jedna odrasla osoba sa jednim ili vie djece (5.1) odrasla enska osoba sa jednim ili vie djece (5.2) odrasla muka osoba sa jednim ili vie djece (6.0) dvije odrasle osobe sa jednim djetetom (7.0) dvije odrasle osobe sa dvoje djece (8.0) dvije odrasle osobe sa troje djece (9.0) dvije odrasle osobe sa etvoro ili vie djece (10.0) tri ili vie odraslih osoba sa jedno ili vie djece (11.0) tri ili vie odraslih osoba bez djece 553. Zemlje u kojima pojedinci imaju zakonsko pravo umirovljenja tokom odreenog broja godina starosti (na primjer, izmeu 63 i 68 godina) mogu koristiti najviu starosnu granicu odreenu zakonom (u ovom primjeru to je 68 godina) u kategorijama (1.0) do (4.0). Generacijski sastav privatnih domainstava (izvedena nesutinska tema) 554. Pored izvoenja podataka o vrsti privatnih domainstava, neke zemlje mogu takoer htjeti izvesti podatke o generacijskom sastavu privatnih domainstava, a posebno u sluajevima gdje se praksa zajednikog ivota u viegeneracijskim domainstvima smatra dovoljno proirenom ili vanom. Veliina privatnih domainstava (izvedena sutinska tema)

126 555. Privatna domainstva trebaju se klasificirati po veliini na temelju ukupnog broja lanova koji ive u domainstvu. Naini koritenja imovine od strane domainstva (sutinska tema) 556. Ova se tema odnosi na naine na koje privatno domainstvo zauzuima cijelu stambenu jedinicu ili njen dio. 557. Privatna domainstva treba klasificirati prema nainu koritenja imovine kako slijedi: (1.0) domainstva ije je lan vlasnik stambene jedinice (2.0) domainstva iji je lan zakupac cijele ili dijela stambene jedinice (2.1) domainstva iji je lan glavni zakupac cijele ili dijela stambene jedinice (2.2) domainstva iji je lan podstanar vlasnika koji tu ivi ili glavnog zakupca (3.0) domainstva koja zauzimaju cijelu ili dio stambene jedinice pod nekim drugim uvjetima koritenja. 558. Ova se kasifikacija preporuuje na prvom nivou, dok je njen drugi nivo je opcion. 559. Imajui u vidu raznovrsnost zakonskih aranmana na meunarodnom nivou, zemlje trebaju opisati u potpunosti u svojim popisnim izvjetajima ili relevantnim metapodacima kako je svaka od gore navedenih kategorija pokrivena. Ovi opisi trebaju naznaiti, ako je prikladno, tretman domainstava koja (a) ive u stambenim jedinicama kao lanovi drugih vrsta stambenih zadruga, (b) ive u stambenim jedinicima iznajmljenim od svog poslodavca u okviru ugovora o zaposlenju jednog od lanova domainstva, i (c) ive u stambenoj jedinici datoj na koritenje besplatno od strane poslodavca jednog od lanova domainstva ili od strane neke druge osobe ili ustanove. Neke zemlje moda e htjeti proiriti preporuenu klasifikaciju kako bi razdvojile ove ili neke druge grupe domainstava koje su od interesa u domaim uvjetima. Domainstva koja su u procesu plaanja hipoteke na stambenu jedinicu u kojoj ive ili u fazi otkupa svoje stambene jedinice u nekom roku pod nekim drugim finansijskim aranmanima trebaju biti klasificirana kao (1.0) u ovoj klasifikaciji. Pojedinano ili zajedniko stanovanje (nesutinska tema) 560. Zemlje koje koriste koncept voenja domainstva za definiranje domainstava mogu htjeti prikupiti informacije o ovoj temi direktno putem popisnog upitnika, dok druge zemlje mogu preferirati izvoenje ovih informacija iz nesutinske teme stanovanja po broju domainstava (pogledajte paragrafe 642-643). 561. Zemljama koje koriste koncept voenja domainstva preporuuje se sljedea klasifikacija privatnih domainstava koja ive u konvencionalnim prebivalitima, a na osnovu individualnog ili zajednikog stanovanja: (1.0) domainstva koja ive sama u svom prebivalitu

127 (2.0) domainstva koja dijele prebivalite sa jednim ili vie drugih domainstava 562. Kategorija (2.0) moe se dalje podijeliti kako bi se razdvojila domainstva koja prebivalite dijele sa jednim, dva, ili tri i vie drugih domainstava. Ova kategorija se moe takoer dalje podijeliti, ako je to izvodljivo, kako bi se razdvojila domainstva koja dobrovoljno dijele prebivalite od onih koja to ne rade dobrovoljno. Ova klasifikacija se nee primijeniti na zemlje koje, za definiranje domainstava, koriste koncept domainstva kao mjesta stanovanja, obzirom da bi sva domainstva ula u kategoriju (1.0) ove klasifikacije. 563. Postoji povean broj vrsta smjetaja koji se obezbjeuje za starije osobe, osobe sa invaliditetom i druge posebne skupine, a koji se nalazi na granici izmeu institucionalnog i privatnog domainstva, obzirom da se obroci u takvom smjetaju mogu uzimati zajedniki ili svako domainstvo moe imati svoje prostorije za kuhanje. Ukoliko barem polovina stanovnitva koje ivi u takvom smjetaju posjeduje zasebne prostorije za kuhanje predlae se da se oni tretiraju kao privatna domainstva i, ako je to mogue, da se identificiraju zasebno u izlaznim rezultatima. Najamnina (nesutinska tema) 564. Najamnina je iznos koji treba platiti za odreeni period za prostor koji zauzima domainstvo ukljuujui, u nekim sluajevima, i optinska davanja i najam zemlje. Plaanja za koritenje namjetaja, grijanja, struje, plina i vode i za koritenje posebnih usluga kao to su pranje, kuhanje itd. trebaju se iskljuiti iz ovog iznosa. 565. Vezano za grijanje i vodu, praksa je razliita u raznim zemljama. U nekim zemljama se grijanje i/ili topla voda obino ukljuuju u najamninu, a u drugim zemljama ne, dok u nekim zemljama obje prakse postoje paralelno. Bilo bi vano da zemlje koje ukljue "najamninu" u svoj popis jasno opiu da li je grijanje i/ili topla voda ukljueno u najamninu ili ne. Preporuuje se iskljuenje trokova grijanja i tople vode iz najamnine. Idealno rjeenje bilo bi napraviti informaciju o najamnini posebno bez trokova grijanja i tople vode, a zasebno dati trokove za grijanje, toplu vodu i struju. 566. Nominalna najamnina koja je plaena ne mora tano odraavati pravi iznos. Na primjer, pojedinani doplatak za stanovanje odreen na osnovu imovinskog cenzusa i plaen od strane stambenih vlasti direktno vlasniku prostora treba biti ukljuen u iznos najamnine; i ako vlasnik prostora u javnom sektoru naplauje umanjen iznos najamnine na osnovu imovinskog popisa, treba prijaviti puni iznos najamnine. Takoer se moe postaviti pitanje da li je zakupac roak ili uposlenik vlasnika nekretnine, da li on jedan dio najamnine plaa obavljanjem neke funkcije ili dunosti itd. kako bi se procijenio pravi iznos najamnine. 567. Ako se ova tema ukljui u popis, moe biti poeljno prikupiti informacije o vrijednostima unutar kojih se nalazi najamnina radije nego pitati o tanoj plaenoj sumi. Trajni proizvodi iroke potronje u vlasnitvu domainstva (nesutinska tema)

128

568. S ciljem dobijanja nekih kvalitativnih pokazatelja o standardu ivota domainstava, moe se ukljuiti pitanje o trajnim proizvodima iroke potronje u vlasnitvu domainstva. Primjer trajnih proizvoda iroke potronje koji bi se mogli razmotriti za ukljuenje su: perilice rublja, hladnjaci, zamrzivai, rerne, televizori, faks aparati i osobni raunari. Potrebno je takoer razmotriti pristup domainstva trajnim proizvodima iroke potronje radije nego vlasnitvo nad takvim robama. Broj vozila na raspolaganju domainstvu (nesutinska tema) 569. Predlae se da ova tema pokrije broj automobila i kombi vozila koja su na raspolaganju lanovima domainstva, ukljuujui i sva vozila i kombije koje obezbjeuje poslodavac ako su data na koritenje domainstvu, ali iskljuujui kombi vozila koja slue iskljuivo za prevoz roba. 570. Preporuuje se sljedea klasifikacija: (1.0) bez auta (2.0) jedno auto (3.0) dva ili vie auta Dostupnost parkinga za auto (nesutinska tema) 571. Predlae se da ova tema pokrije dostupnost mjesta za parkiranje za upotrebu lanova domainstva. Takva mjesta su ograniena za potrebe popisa na fiziko mjesto za iskljuivu upotrebu domainstva, bilo da je to mjetso u vlasnitvu jednog ili vie lanova domainstva, ili za njega postoji pisani ili usmeni dogovor izmeu vlasnika tog fizkog mjesta i lana ili lanova domainstva. 572. Predlae se sljedea klasifikacija: (1.0) nema dostupnog mjesta za parking (2.0) dostupno jedno mjesto za parking (3.0) dostupna dva ili vie mjesta za parking (4.0) nije primjenljivo na situaciju Telefonske i internetske veze (nesutinska tema) 573. Telefonske i internetske veze odraavaju mogunosti domainstva da komunicira sa ostatkom drutva koritenjem tehnologije. 574. Preporuuje se sljedea klasifikacija: (1.0) telefon(i) fiksiran u stambenom prostoru (2.0) mobilni celularni telefon(i) (3.0) i (1.0) i (2.0) su dostupni

129 (4.0) nema telefona u stambenoj jedinici 575. Takoer se preporuuje prikupiti informacije o dostupnosti internetske veze u stambenoj jedinici.

130

Poglavlje XII POLJOPRIVREDA Uvod 576. U ovom poglavlju predstavljene su dvije nesutinske teme o poljoprivredi. Ove dvije alternativne teme mogu razmotriti zemlje koje bi popisima stanovnitva i stambenog fonda htjele prikupiti podatke potrebne za pripremu okvira poljoprivrednih posjeda u sektoru domainstava za potrebe narednog poljoprivrednog popisa (pogledajte takoer paragraf 45). 577. Prvom temom se prikupljaju informacije na nivou domainstva o tome da li je neki lan domainstva angairan na poljoprivrednoj proizvodnji za vlastiti raun u svom uobiajenom mjestu stanovanja ili negdje drugdje. Drugom temom, na individualnom nivou osoba, prikupljaju se informacije s ciljem identificiranja osoba ukljuenih u poljoprivredne aktivnosti tokom dueg perioda, kao to je godina. Poljoprivredna proizvodnja za vlastiti raun (nesutinska tema) 578. Neke zemlje mogu koristiti popis stanovnitva da identificiraju domainstva angairana na poljoprivrednoj proizvodnji za vlastiti raun kako bi obezbijedile dodatne informacije za poljoprivredne analize u okviru popisa stanovnitva i za kreiranje okvira za naredni poljoprivredni popis ili za druga ispitivanja. U tom sluaju, potrebno je za sva domainstva prikupiti informacije o tome da li je neki lan domainstva angairan na poljoprivrednoj proizvodnji za vlastiti raun. 579. Ako je to mogue, potrebno je zasebno prikupiti informacije o vrsti aktivnosti u okviru iroke defnicije biljogojstva i stoarstva. Za zemlje gdje je poljoprivreda na nivou domainstva posebno vana, u okviru popisa stanovnitva mogu se takoer prikupiti dodatne informacje o veliini (povrini) poljoprivrednog posjeda i broju stoke po tipu. 580. Ukoliko je ribogojstvo vano na nivou domainstava, moe se takoer prikupiti informacija o tome da li je neki lan domainstva angairan na bilo kom obliku poljoprivrednih prozvodnih aktivnosti za vlastiti raun. 581. Aktivnosti poljoprivredne proizvodnje odnose se na grupe 011, 012 i 013 ISIC-a (revizija 3.1) i to: Grupa 011: uzgoj bilja; trno povrtlarstvo; hortikultura. Grupa 012: uzgoj ivotinja na farmi; Grupa 013: uzgoj bilja kombiniran sa uzgojem ivotinja (mijeano farmerstvo). 582. Ribogojstvo se odnosi na klasu 0502 ISIC-a (revizija 3.1), i to: Klasa 0502: Ribogojstvo 583. Radnik za vlastiti raun u poljoprivrednoj proizvodnji (poljoprivredni posjednik) je osoba koja radi za svoj vlastiti raun (samozaposlena) ili sa jednim ili vie partnera, ali

131 tako da ta osoba ima veinsku odgovornost za upravljanje jedinicom poljoprivredne porizvodnje. Karakteristike svih poljoprivrednih poslova tokom zadnje godine (nesutinska tema) 584. Popis stanovnitva obino prikuplja podatke o zaposlenosti u smislu osnovne aktivnosti neke osobe tokom kratkog referentnog perioda, to i ne mora pokrivati sve osobe koje rade u poljoprivredi zbog sezonskog karaktera mnogih poljoprivrednih aktivnosti. Kako bi se prevaziao ovaj problem, potrebno je, za sve ekonomski aktivne osobe, prikupiti informacije o svim poljoprivrednim poslovima koje su obavljale tokom jedne godine prije dana popisa stanovnitva. Prikupljene informacije obino trebaju biti ograniene na zanimanje i poloaj u zaposlenju, ali se mogu i proiriti kako bi se identificirala osnovna i sporedna zanimanja i vrijeme rada. 585. Informacije o zanimanju i poloaju u zaposlenju za sve poljoprivredne poslove mogu se koristiti kao alternativni nain identificiranja domainstava angairanih na aktivnostima poljoprivredne proizvodnje za vlastiti raun (referentni kod teme) to se koristi kao okvir poljoprivrednog popisa. Ovo takoer moe dati dodatne informacije za poljoprivredne analize u popisu stanovnitva. 586. Ukoliko je ribogojstvo vano u nekoj zemlji, moe se takoer ukljuiti i proiriti dodatna tema o zanimanju i poloaju u zaposlenju za sve ribogojne poslove koje je osoba obavljala u toku jedne godine prije popisnog dana kako bi se identificiralo osnovno i sporedno zanimanje i vrijeme rada, ako se to zahtijeva. 587. Poljoprivredni se posao definira kao posao u poljoprivrednoj industriji kako je to definirano grupama 011, 012 i 013 ISIC-a (revizija 3.1) i to: Grupa 011: uzgoj bilja; trino povrtlarstvo; hortikultura. Grupa 012: uzgoj ivotinja na farmi. Grupa 013: uzgoj bilja kombiniran sa uzgojem ivotinja (mijeano farmerstvo). 588. Posao u ribogojstvu definira se kao posao u ribogojnoj industriji kako je to definirano ISIC-om (revizija 3.1) i to klasom 0502: ribogojstvo.

132

TREI DIO: STAMBENE TEME Poglavlje XIII OBJEKTI ZA STANOVANJE, PREBIVALITA I STAMBENA RJEENJA

Uvod 589. Ovo se poglavlje fokusira na stambene teme i na vezu izmeu stanovnitva i objekata za stanovanje. Teme vezane za stanovanje mogu se definirati kao karakteristike stambenih jedinica i zgrada koje se prikupljaju prilikom popisa stambenog fonda. Treba primijetiti da su odreene stambene teme (na primjer sutinska tema o zakupstvu stambenog prostora u paragrafima 556-559 u ranijem tekstu kao i nesutinske teme o individualnom ili zajednikom stanovanju i najamnini) ukljuene meu znaajke privatnih domainstava obzirom da su domainstva openito osnovne jedinice mjerenja pri popisu ovih tema. Za stambene teme predstavljene u ovom poglavlju postoje dvije glavne popisne jedinice: konvencionalna prebivalita i druge stambene jedinice. Izuzetak je tema "stambena klasifikacija" koja opisuje odnos izmeu stanovnitva i objekata za stanovanje, a koja se moe odnositi i na pojedince i na domainstva. Drugi je izuzetak tema "Postojanje nezauzetih prebivalita domainstava". Ilustracija 4 pokazuje sve vrste stanovanja za cjelokupnu populaciju. Ilustracija 4 Razliite vrste stanovanja
Vrste stanovanja

Konvencionalna prebivalita

Druge stambene jedinice 1,2

Objekti zajednikog stanovanja 1

Beskunici bez uobiajenog mjesta stanovanja

Nastanjena konvencionalna prebivalita 1,2

Sezonska i sekundarna prebivalita

Druga nenastanjena prebivalita 3

Nastanjena konvencionalna prebivalita, druge stambene jedinice i objekti zajednikog stanovanja zajedno predstavljaju "objekte za stanovanje" i mora ih koristiti najmanje jedna osoba kao svoje uobiajeno mjesto stanovanja kako bi se raunali kao "objekti za stanovanje".

133
Zbroj nastanjenih konvencionalnih prebivalita i drugih stambenih jedinica predstavlja "stambene jedinice". 3 Ova skupina takoer ukljuuje prebivalita sa stanarima koji nisu ukljueni u popis (na primjer, strani dravljani koji privremeno borave u zemlji).
2

590. Nisu sve teme relevantne za razne vrste stanovanja. Ilustracija 5 ispod pokazuje za svaki tip stanovanja da li je tema sutinska, nesutinska ili se ne mjeri popisom. Razlozi za nemjerenje neke teme u popisu su razliiti. Za neke tipove stanovanja neka tema nije relevantna. Primjer je skupina beskunika gdje mnoge teme jednostavno ne mogu biti primijenjene. U drugim sluajevima temu je teko izmjeriti u popisu za neki odreeni tip stanovanja. Ovo se naroito odnosi na prebivalita koja nisu nastanjena u vrijeme popisa. I konano, tema moda nije prikladna ili potrebna za odreenu vrstu stanovanja. Kao primjer moemo navesti pitanja o udobnosti u objektima zajednikog stanovanja. 591. Kroz cijelo ovo poglavlje, teme su opisane kao sutinske ili nesutinske prema tome kako treba tretirati nastanjena konvencionalna prebivalita. Za druge vrste stanovanja, neophodno je pogledati sljedei dijagram kako bi se utvrdilo da li je tema sutinska, nesutinska ili se nikako ne obrauje u popisu.

134 Ilustracija 5 Zbirna tabela za teme stanovanja


Vrsta stanovanja i stambena klasifikacija Objekti Druge Nastanjena Sezonska i Prazna zajednikog stambene konvenc. sekundarna prebivalita stanovanja jedinice prebivalita prebivalita (KONVENCIONALNA PREBIVALITA) (STAMBENE JEDINICE) (OBJEKTI ZA STANOVANJE) Sutinska Sutinska Sutinska Sutinska Sutinska Sutinska Sutinska Sutinska Sutinska Sutinska Sutinska Sutinska

Tema

Klasifikacija stanovanja Vrsta objekta za stanovanje Lokacija objekta za stanovanje Nastanjenost konvencionalnog prebivalita Raspoloivost sekundarnih, sezonskih i praznih prebivalita Vrsta vlasnitva Nastanjenost prema broju privatnih domainstava Broj stanara Korisna povrina i/ili broj soba Standard gustoe Vrsta soba Sistem vodosnabdijevanja Prostorije za toalet Prostorije za kupanje Vrua voda Kanalizacija Kuhinja Prostorije za kuhanje Vrsta grijanja Energija za grijanje Snabdijevanje strujom Plinske instalacije Klima ureaji Poloaj prebivalita u zgradi Pristupanost prebivalita Lift Vrsta zgrade Period izgradnje Broj spratova u zgradi Materijal za gradnju zgrade Potrebne opravke zgrade

Popi sne jedi nice2 O, D SO SO P

Beskuni ci1 Sutinska

D, P

Nesutinska

Nesutinska

P SJ

Nesutinska

Sutinska Nesutinska

SO SJ

Sutinska

Sutinska Sutinska Sutinska Nesutinska Sutinska Sutinska Sutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Sutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska

Sutinska Sutinska Sutinska Nesutinska Sutinska Sutinska Sutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Sutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska Sutinska Sutinska Nesutinska Nesutinska Nesutinska

SJ SJ SJ SJ SJ SJ SJ SJ SJ SJ SJ SJ SJ P SJ P P P P P P

135
Ne mjeri se ili nije primjenjiva na popis. Moe je biti teko mjeriti u popisu. Neke zemlje mogu prikupljati ili imati ve raspoloive podatke. Potrebno je posebno prikazati, za sve karakteristike, informacije o sezonskim i sekundarnim prebivalitima i o praznim prebivalitima. Iako je ova tema relativno laka za prikupiti, samo e neke zemlje biti zainteresirane za ove informacije za ovu vrstu stanovanja. Ako se informacije prikupljaju treba ih zasebno prikazati za razliite vrste stanovanja i objekte zajednikog stanovanja. 1 Ukljuujui sve osobe koje nisu stalni stanari u bilo kojoj kategoriji stambenih objekata (pogledajte paragraf 593). 2 Popisne jedinice: O osobe; D domainstva; SO stambeni objekti; SJ stambene jedinice; P prebivalita.

Definicije Stambeni objekti 592. Stambeni objekti su vrste stanovanja koje se koriste kao uobiajeno mjesto stanovanja jedne ili vie osoba. Koncept stambenih objekata se kvalificira definicijom glavnih kategorija na koje su podijeljeni stambeni objekti. 593. Vrste stambenih objekata, skupa sa osnovnim kategorijama od kojih se sastoje, su: (1.0) (2.0) nastanjena konvencionalna prebivalita druge stambene jedinice koliba, brvnara, daara, kuica na tokovima, brodi-kuica, ambar, vodenica, peina ili druga sklonita koja se koriste za stanovanje ljudi u momentu popisa objekti za zajedniko stanovanje hotel, institucija, kamp itd.

(3.0)

594. Ova definicija objekata za stanovanje razlikue se od one date u Preporukama za popise stanovnitva i stambenog fonda u ECE regionu 2000. godine54 gdje se upranjeno konvencionalno prebivalite takoer ubraja u stambene objekte. Stambene jedinice 595. Stambena jedinica je zasebno i nezavisno mjesto boravka namijenjeno za stanovanje jednog domainstva, ili ono koje nije namijenjeno za stanovanje ali se koristi kao uobiajeno mjesto stanovanja domainstva u momentu popisa. To ukljuuje nastanjena konvencionalna prebivalita i druge stambene jedinice. Za svrhu meunarodne uporedbe preporuuje se da se informacije o nastanjenim konvencionalnim prebivalitima prikupe i predstave zasebno. Zemlje se takoer podstiu da prikupljaju informacije o 'drugim stambenim jedinicama', ako je to mogue, ali se ova informacija treba predstaviti odvojeno od istih informacija prikupljenih za nastanjena konvencionalna prebivalita. Konvencionalna prebivalita

Preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda u ECE regionu u 2000. godini, Ujedinjeni narodi, New York i Geneva, 1998, IBSN 92-1-116685-3

54

136 596. Konvencionalna prebivalita su zasebne i nezavisne prostorije koje su namijenjene za stalno stanovanje ljudi na fiksnoj lokaciji i ne koriste se u potpunosti za neke druge svrhe osim stanovanja u momentu popisa. 597. Prebivalite ili njegov dio je zasebno ako je okrueno zidovima i pokriveno krovom tako da se osoba, ili grupa osoba, moe izolirati od drugih osoba radi spavanja, spremanja obroka i objedovanja ili da bi se zatitila od opasnosti uzrokovanih klimom ili prirodnim silama. Ono je nezavisno kada ima direktan pristup sa ulice ili sa javnih ili zajednikih stepenita, prolaza, galerija ili prizemlja. To jest, kada stanari mogu ulaziti i izlaziti bez da prolaze kroz smjetaj u kome ivi neko drugo domainstvo. 598. Konvencionalno prebivalite se definira kao soba ili skup soba i pomonih prostorija (na primjer predsoblja, hodnika) u stalnoj zgradi ili njenom strukturalno odvojenom dijelu koji su nainom izgradnje, ponovne izgradnje ili prepravke namijenjeni za stanovanje jednog domainstva tokom cijele godine, kao to su kua ili stan. Ono ne mora nuno imati kupatilo ili toalet koje koriste iskljuivo njegovi stanari. Za ovu svrhu "stalna zgrada" definira se kao zgrada izgraena tako da je strukturalno stabilna barem deset godina. Neke zemlje moda preferiraju definirati stalnost u smislu naina izgradnje ili u smislu koritenih materijala za izgradnju. Ovdje ukljuujemo i odvojene sobe za stanovanje, koje su jasno namijenjene da bi se koristile kao dio prebivalita, na primjer soba ili sobe iznad odvojene garae. 599. Konvencionalna prebivalita mogu se klasificirati kao nastanjena, sekundarna, sezonska ili druga upranjena prebivalita. Konvencionalno prebivalite se definira kao nastanjeno konvencionalno prebivalite ako je ono uobiajeno mjesto stanovanja jedne ili vie osoba. Stanar konvencionalnog prebivalita je osoba koja ima uobiajeno mjesto stanovanja u tom prebivalitu. 600. Sva konvencionalna prebivalita se broje za potrebe popisa, bez obzira da li su nastanjena (to jest imaju najmanje jednog stalnog stanara) ili nisu iako se veina tema odnosi samo na nastanjena konvencionalna prebivalita. 601. Zbog njihovog znaaja, konvencionalna prebivalita se dalje razvrstavaju prema zauzetosti i vrsti zgrade. Meutim, zemlje mogu takoer dalje podijeliti konvencionalna prebivalita koristei osnovnu stambenu infrastrukturu (postojanje kuhinje, snabdijevanja vodom, toaleta, kupatila i grijanja) kako bi klasificirale koliko taj smjetaj zadovoljava samo osnovne potrebe. Druge stambene jedinice 602. Neke stambene jedinice ne spadaju u potpunosti u kategoriju konvencionalnih prebivalita, bilo zato to su pokretne, polutrajne ili improvizirane, ili nisu namijenjene ljudskom stanovanju, ali se ipak koriste cijelo vrijeme popisa kao uobiajeno mjesto stanovanja jedne ili vie osoba lanova jednog ili vie privatnih domainstava. Svi se oni grupiu pod jednim nazivom "druge stambene jedinice". Neke popisne teme se na njih nee odnositi. U Preporukama za popise stanovnitva i stambenog fonda u ECE regionu

137 2000. godine55 ove su se stambene jedinice oznaavale kao "nekonvencionalna prebivalita". 603. Definicije koje se mogu primijeniti na druge stambene jedinice date su dole: (a) Pokretna stambena jedinica je bilo koja vrsta smjetaja koja je napravljena da se transportuje (kao to je ator) ili koja je pokretna jedinica (kao to je brod, jahta, amac, barka ili kuica na tokovima), a koja je napravljena za ljudsko stanovanje i nastanjena je u momentu popisa, to jest neije je uobiajeno mjesto stanovanja. Nomadski kampovi trebaju biti ukljueni u ovu kategoriju. Smjetaj putnika u sredstvima transporta kao to su kabine u putnikim brodovima, eljezniki vagoni i avioni ne trebaju se smatrati stambenim jedinicama, a osobe koje njima putuju u trenutku popisa ne trebaju se popisati kao osobe koje ive u tim vozilima, brodovima ili avionima. (b) Polutrajna stambena jedinica je nezavisna struktura kao to je koliba ili brvnara koja je napravljena lokalno dostupnim neobraenim materijalom kao to su drvene daske, cigle suene na suncu, slama ili neki slian materijal porijeklom od povra, radi stanovanja jednog privatnog domainstva, a koja se koristi kao uobiajeno mjesto stanovanja najmanje jedne osobe u trenutku popisa. Za takve se jedinice oekuje da traju samo neko ogranieno vrijeme, iako ponekad one mogu trajati i due periode. (c) Druge stambene jedinice namijenjene za stanovanje sastoje se od nezavisnih, privremenih sklonita ili struktura kao to su daare ili barake napravljene od otpadnih materijala, a koje se koriste kao uobiajena mjesta stanovanja najmanje jedne osobe u trenutku popisa. (d) Druge stambene jedinice koje nisu namijenjene za stanovanje obuhvataju prostorije u trajnim ili polutrajnim zgradama kao to su tale, ambari, vodenice, garae, skladita, uredi itd. koji nisu izgraeni, popravljeni, prepravljeni ili ureeni tako da ljudi stanuju u njima, ali se ipak koriste od strane jednog ili vie privatnih domainstava kao njihovo uobiajeno mjesto stanovanja u momentu popisa. Ova kategorija takoer ukljuuje prirodna sklonita kao to su peine, koje koristi jedno ili vie privatnih domainstava kao svoje uobiajeno mjesto stanovanja u trenutku popisa. 604. Prostorije koje prvobitno nisu bile namijenjene ili izgraene za ljudsko stanovanje, ali su pretvorene za potrebe stanovanja privatnog domainstva u mjesto za stanovanje i koje ispunjavaju zahtjeve konvencionalnih prebivalita ne trebaju se ukljuivati u ovu kategoriju, ve ih treba klasificirati kao konvencionalna prebivalita. Objekti za zajedniko stanovanje 605. Kategorija "objekata za zajedniko stanovanje" obuhvata prostorije koje su namijenjene stanovanju velike grupe ljudi ili nekoliko domainstava i koje se koriste kao uobiajeno mjesto stanovanja barem jedne osobe u trenutku popisa. Ova kategorija
Preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda u ECE regionu 2000. godine, Ujedinjeni narodi, New York i Geneva, 1998 IBSN 92-1-116685-3
55

138 pokriva (a) hotele, kue sa sobama za izdavanje i druge kue za izdavanje; (b) institucije; i (c) kampove. Jo jednom, kategorija "objekata za zajedniko stanovanje" razlikuje se od drugih kategorija u nizu tema koje se na nju odnose. 606. Definicije primjenjive na objekte za zajedniko stanovanje navedene su dole: (a) Hotel je odvojen i nezavisan skup prostorija koji obuhvata dio ili cijelu trajnu zgradu ili skup zgrada, a koji je nainom izgradnje, ponovne izgradnje ili prepravke namijenjen za smjetaj sa naplatom i koji se koristi kao uobiajeno mjesto stanovanja najmanje jedne osobe u trenutku popisa. Moteli, krme, pansioni, kue za izdavanje i druga konaita ukljuena su u ovu kategoriju. Ako smjetaj privatnog domainstva koje ivi u hotelu ili slinoj ustanovi zadovoljava kriterije konvencionalnog prebivalita tada ga tako i treba klasificirati. U suprotnom, treba ga klasificirati kao objekat za zajedniko stanovanje. Neke zemlje mogu razmotriti razdvajanje hotela i slinih ustanova kao posebne kategorije u klasifikaciji. (b) Institucija je zaseban i nezavisan skup prostorija koji obuhvata cijelu ili dio neke trajne zgrade ili skupa zgrada, a nainom izgradnje, obnove ili prepravke namijenjen je stanovanju velike grupe osoba koje su u nadlenosti neke ovlatene organizacije ili reima ili su vezane nekim zajednikim objektivnim ili linim interesom, a koji se koristi kao uobiajeno mjesto stanovanja barem jedne osobe u trenutku popisa. Takvi zajedniki objekti stanovanja obino imaju neke zajednike prostorije kao to su prostorije za kuhanje, toaleti, kupatila, predvorja ili spavaone. Ova kategorija ukljuuje prostorije kao na primjer hostele za njegovatelje/njegovateljice, uenike internate, bolnice, sanatorijume i domove za oporavak, institucije za skrb, manastire, enske samostane, vojne ili policijske kasarne, zatvore i popravne domove. (c) Kamp je zaseban i nezavisan skup prostorija koji obuhvata cijelu ili dio polutrajne ili privremene strukture ili skupa struktura koje su nainom izgradnje, obnove i prepravke napravljene za privremeni smjetaj grupa osoba sa zajednikim aktivnostima ili interesima, a koji se koristi kao uobiajeno mjesto stanovanja barem jedne osobe u momentu popisa. Takvi zajedniki objekti za stanovanje obino imaju neke zajednike prostorije kao to su prostorije za kuhanje, toalete, kupatila, predvorja i spavaonice. Ova kategorija ukljuuje vojne kampove, izbjeglike kampove i kampove za stanovanje radnika uposlenih u poljoprivredi, sjei drva, rudarstvu, graevini i drugim poduzeima. 607. Stambene jedinice smjetene na zemlji ili unutar zgrade u kojoj se nalazi hotel, institucija ili kamp trebaju se zasebno identificirati i brojati kao prebivalita ako zadovoljavaju zahtjeve konvencionalnih prebivalita. Beskunitvo 608. Beskunik se moe iroko definirati kao osoba koja zbog nedostatka stambenog prostora nema drugog izbora osim da spava:

139 (a) (b) (c) (d) (e) na ulici ili u zgradama koje nisu namijenjene ljudskom stanovanju; u centrima za hitnu pomo ili nonim sklonitima; u nunom smjetaju u hotelima, kuama za izdavanje ili pansionima; u bolnicama zbog nedostatka pristojnog sklonita; ili u smjetaju privremeno obezbijeenom od prijatelja ili roaka zbog nedostatka uobiajenog mjesta stanovanja.

609. U praksi je teko identificirati beskunike i prikupiti informacije o njima. Za ovu skupinu moe se napraviti procjena koritenjem razliitih izvora informacija, kao to su kapaciteti hitnih sklonita, kao i informacija koje se mogu dobiti iz prijava za socijalnu pomo za stanovanje. 610. Tema beskunitva je u potpunosti obraena u preporukama za znaajke domainstava i porodica u paragrafima 490-492 gdje su identificirane sljedee grupe: (1.0) Primarno beskunitvo (bez krova nad glavom). Ova kategorija ukljuuje osobe koje ive na ulici bez sklonita koje bi se moglo ubrojati u objekat za stanovanje (pogledajte paragrafe 592-593). (2.0) Sekundarno beskunitvo. Ova kategorija moe ukljuivati osobe bez uobiajenog mjesta stanovanja koje se esto sele po raznim vrstama smjetaja (ukljuujui prebivalita, sklonita, institucije za beskunike i druge objekte za stanovanje). Ova kategorija ukljuuje osobe koje ive u privatnim prebivalitima, ali se u popisnom upitniku izjanjavaju da su "bez stalne adrese". 611. to se tie popisa stambenog fonda i stanovnitva obje ove kategorije (beskunik bez krova nad glavom i sekundarni beskunik) trebaju ukljuivati osobe koje nisu uobiajeni stanari bilo koje kategorije objekata za stanovanje. Ovo znai da ove osobe nisu stanari konvencionalnih prebivalita, drugih stambenih jedinica ili objekata zajednikog stanovanja na takav nain da ta prebivalita predstavljaju njihovo uobiajeno mjesto stanovanja. Veina ovih osoba moe se smatrati beskunicima. 612. Vano je primijetiti da gore pomenuti pristup nema namjeru dati punu definiciju "beskunika". S tim u vezi uporedite gore navedene paragrafe 490 i 491. Stambene teme 613.Veina tema u ovom poglavlju odnosi se na karakteristike i udobnost stambenih jedinica, koje ukljuuju konvencionalna prebivalita i druge stambene jedinice. Nekoliko se tema odnosi na znaajke objekata za stanovanje, koji ukljuuju stambene jedinice i objekte za zajedniko stanovanje, dok se jedna tema odnosi na stambena rjeenja pojedinaca i domainstava. 614. Za neke od tema, zemlje mogu prikupiti i informacije o nenastanjenim konvencionalnim prebivalitima (ukljuujui sezonska i sekundarna prebivalita kao i upranjena prebivalita) pored informacija o nastanjenim konvencionalnim prebivalitima (pogledajte paragrafe 632-637). Moe biti teko prikupiti informacije o

140 nenastanjenim prebivalitima poto se ona, u mnogim sluajevima, ne pojavljuju na listama adresa konvencionalnih prebivalita ili, obzirom da nisu stalno zauzeta, mogue da tu nikog nema u trenutku provoenja popisa. Kada se prikupljaju informacije o nenastanjenim konvencionalnim prebivalitima preporuuje se ista klasifikacija opisana ranije u ovom poglavlju ili pojednostavljena verzija. 615. Informacije o nekim znaajkama stambenih jedinica mogu se takoer dobiti i za objekte zajednikog stanovanja. Meutim, obzirom na prirodu objekata zajednikog stanovanja, u nekim sluajevima se te informacije ne mogu prikupiti i prikazati na isti nain kao i za stambene jedinice. Na primjer, vezano za prostorije za toalet ili kupatila, relevantne informacije odnosile bi se na to koliko ljudi u prosjeku koristi istu prostoriju. 616. Uvijek treba dati prioritet prikupljanju informacija o nastanjenim konvencionalnim prebivalitima, te ih treba i zasebno prikazati. Kada se informacije prikupljaju i za druge vrste stanovanja (ukljuujui druge stambene jedinice, sezonska i sekundarna prebivalita, upranjena prebivalita i objekte za zajedniko stanovanje) treba ih razdvojiti od informacija o nastanjenim konvencionalnim prebivalitima i prikazati zasebno za svaki razliiti tip stanovanja. Na ovaj je nain mogue procijeniti kvalitet ivota u odnosu na razliite vrste stanovanja. Ako se prikupljaju informacije o objektima za zajedniko stanovanje, kad god je to mogue treba ih prikazati odvojeno za razliite kategorije objekata za zajedniko stanovanje. Stambena rjeenja (sutinska tema) 617. Stambena rjeenja pokrivaju itavu populaciju i definiraju se kao vrsta stanovanja u uobiajenom mjestu stanovanja osobe u momentu popisa. Ovo pokriva sve osobe koje su stalni stanari razliitih vrsta objekata za stanovanje, ili koje nemaju uobiajeno mjesto stanovanja a privremeno borave u objektima za stanovanje, ili su bez krova nad glavom i spavaju na ulici ili u nunom smjetaju u momentu provoenja popisa. 618. Koncept 'stambenih rjeenja' uvodi se kao sutinska tema kako bi se osiguralo da se cjelokupno stanovnitvo klasificira prema svim jedinicama prebrojanim u popisu stambenog fonda ukljuujui i osobe bez krova nad glavom. 619. Preporuuje se sljedea klasifikacija prema vrsti stambenog rjeenja: (1.0) (2.0) stalni stanari (to jest osobe sa uobiajenim mjestom stanovanja) koji ive u konvencionalnim prebivalitima stalni stanari (to jest osobe sa uobiajenim mjestom stanovanja) koji ive u drugim stambenim jedinicama koliba, brvnara, daara, kuica na tokovima, kuica na brodu, ambar, vodenica, peina ili drugo sklonite koje se koristi za ljudsko stanovanje u momentu popisa stalni stanari (to jest osobe sa uobiajenim mjestom stanovanja) koji ive u objektima za zajedniko stanovanje hotel, institucija, kamp itd.

(3.0)

141 (4.0) osobe koje nemaju uobiajeno mjesto stanovanja u bilo kojoj kategoriji objekata za stanovanje, a to su beskunici ili druge osobe koje se sele od jednog privremenog smjetaja do drugog.

620. Ova se klasifikacija moe primijeniti na nivou pojedinaca ili domainstava. 621. Broj stalnih stanara u prve tri gore pomenute kategorije predstavlja broj osoba koje imaju uobiajeno mjesto stanovanja u nekom stambenom rjeenju, ukljuujui i osobe koje su privremeno odsutne, ali iskljuujui osobe koje su privremeno prisutne u momentu popisa a inae ive negdje drugo (pogledajte paragrafe 158-159 iznad radi definicije 'uobiajenog mjesta stanovanja'). Obzirom da stambena rjeenja za kategorije 2.0 i 3.0 mogu biti po prirodi razliita, zemlje mogu dalje podijeliti ove kategorije (pogledajte paragrafe 622-625). Vrsta objekata za stanovanje (sutinska tema) 622. Objekti za stanovanje se definiraju u paragrafu 592. Vrsta objekata za stanovanje odnosi se na nastanjena konvencionalna prebivalita, druge stambene jedinice i objekte za zajedniko stanovanje. 623. Preporuuje se da se objekti za stanovanje klasificiraju po vrstama kako slijedi: (1.0) (2.0) nastanjena konvencionalna prebivalita druge stambene jedinice (2.1) pokretne jedinice (2.2) polutrajne jedinice (2.3) druge jedinice namijenjene za stanovanje (2.4) druge jedinice koje nisu namijenjene za stanovanje objekti za zajedniko stanovanje (3.1) hoteli, kue za izdavanje i druga konaita (3.2) institucije (3.3) kampovi

(3.0)

Prvi nivo ove klasifikacije se preporuuje, dok je drugi nivo opcion. 624. Sva nastanjena konvencionalna prebivalita i druge stambene jedinice moraju se koristiti od strane najmanje jedne osobe kao uobiajeno mjesto prebivalita u momentu popisa kako bi se ubrojali u objekte za stanovanje. 625. Obzirom da institucije mogu biti razliite, zemlje mogu dalje podijeliti kategoriju (3.2) gornje klasifikacije kako bi predstavile detaljne podatke o raznim kategorijama institucija. U tom kontekstu, treba imati u vidu kategorije institucionalnih domainstava predstavljene u paragrafu 484 kao i institucije pobrojane u paragrafu 606 (b). Lokacija objekata za stanovanje (sutinska tema)

142 626. Obzirom da su svi objekti za stanovanje, izuzev pokretnih stambenih jedinica, trajno smjeteni u podrujima u kojima se vri popis, mogue ih je razvrstati po vrlo detaljnim geografskim podrujima, ali koliko se daleko moe ii sa takvim razvrstavanjem zavisit e od potreba svake zemlje za statistikama o malim lokalitetima i najmanjim relevantnim civilnim jedinicama podjele. Definicije i klasifikacije date u paragrafima 181-188 u ranijem tekstu mogu se podjednako primijeniti i na ovu temu kao i na sutinsku temu o uobiajenom mjestu stanovanja. Nastanjenost konvencionalnih prebivalita (sutinska tema) 627. Nastanjenost se odnosi na to da li je konvencionalno prebivalite nastanjeno ili nije od strane uobiajenog stanara u trenutku popisa. Za prebivalita koja nisu nastanjena (to jest upranjena su ili se koriste za sekundarnu upotrebu) klasificiramo razloge zato nisu nastanjena. 628. Preporuuje se da se konvencionalna prebivalita klasificiraju na osnovu prisustva uobiajenih stanara i na osnovu upotrebe. Stoga se preporuuje sljedea klasifikacija: (1.0) (2.0) nastanjena konvencionalna prebivalita sa jednim ili vie uobiajenih stanara konvencionalna prebivalita bez uobiajenih stanara u momentu popisa (2.1) prebivalita rezervirana za sezonsku ili sekundarnu upotrebu (2.2) upranjena prebivalita (2.2.1) na prodaju (2.2.2) za izdavanje (2.2.3) za ruenje (2.2.4) za druge ili nepoznate svrhe konvencionalna prebivalita sa stanarima koji nisu ukljueni u popis (strani dravljani itd.).

(3.0)

629. Prvi i drugi nivo ove klasifikacije se preporuuju, ali je trei nivo opcion. Kategorije (2.2.1) i (2.2.2) mogu se dalje podijeliti kako bi pokazale duinu vremena u toku kog je prebivalite nenastanjeno a to je pokazatelj situacije na stambenom tritu u tom podruju. 630. Prebivalita koja se koriste tokom radne sedmice samo od strane osoba koje su uobiajeno nastanjene u drugom prebivalitu sa svojom porodicom, trebaju se smatrati dijelom (2.0) "konvencionalnih prebivalita bez uobiajenih stanara u momentu popisa" obzirom da osobe koje koriste prebivalite nisu uobiajeni stanari tog prebivalita. 631. Prikupljanje podataka o prebivalitima koja su upranjena ili su u sekundarnoj ili sezonskoj upotrebi moe biti teko. Mogui nain za dobijanje takvih informacija moe biti prikupljanje informacija od domainstava koja posjeduju, ili izdaju u toku godine, prebivalita koja se koriste za sekundarne ili sezonske svrhe, ili druga upranjena prebivalita.

143 Raspoloivost i znaajke sekundarnih, sezonskih i upranjenih prebivalita (nesutinska tema) 632. Ova se tema odnosi na sekundarna, sezonska i upranjena prebivalita (nenastanjena konvencionalna prebivalita) koja su na raspolaganju domainstvu. Ona omoguuje opis nekih karakteristika nenastanjenih konvencionalnih prebivalita. Broj i vrsta osobina koje emo mjeriti zavisi od pojedinanih zahtjeva svake zemlje. 633. Veina tema u ovom poglavlju odnosi se na nastanjena konvencionalna prebivalita. Meutim, moe postojati interes za prikupljanje informacija barem o nekim vanim karakteristikama svih konvencionalnih prebivalita. U sutinskoj temi "nastanjenost konvencionalnih prebivalita" dobija se broj svih konvencionalnih prebivalita, ukljuujui i sezonska, sekundarna i upranjena prebivalita. Pored tog broja, neke zemlje mogu takoer hjeti prikupiti vie informacija o nenastanjenim konvencionalnim prebivalitima kako bi proizvele vie podataka od samog broja ukupnog stambenog fonda. 634. U okviru ove teme, zemlje mogu prikupiti informacije o raspoloivosti i znaajkama sekundarnih, sezonskih i upranjenih prebivalita. Tako se mogu opisati razliite osobine nenastanjenih konvencionalnih prebivalita; na primjer, broj soba i korisna povrina, pogodnosti (na primjer voda, toalet, kupaona, vrua voda, kanalizacija, grijanje, struja) i vrsta zgrade. Preporuuju se iste klasifikacije, ili neka pojednostavljena verzija, opisane u paragrafima 659-719. Ovu informaciju treba razdvojiti od informacije o nastanjenim konvencionalnim prebivalitima i o drugim stambenim jedinicama. 635. Neke zemlje e moda htjeti dovesti u vezu informaciju o sekundarnim i sezonskim prebivalitima sa karakteristikama uobiajenog mjesta stanovanja kako bi stekle uvid u ivotne uvjete domainstava. U tom se kontekstu moe takoer ukljuiti i udaljenost i potrebno vrijeme za put od uobiajenog mjesta stanovanja. 636. Pored prebivalita koja su pogodna za stanovanje tokom cijele godine, zemlje mogu takoer prikupiti i sline informacije o prostorijama koje nisu namijenjene za koritenje tokom cijele godine (na primjer planinske kolibe, primitivne brvnare). Ako zemlje odlue prikupljati ove informacije, morale bi osigurati da se informacija o ovim prostorima ne ukljuuje u podatke o konvencionalnim prebivalitima, a tako ni u ukupni stambeni fond. 637. Meta-podaci moraju jasno opisati prikupljanje podataka. Glavni pristup treba biti taj da informacije o sekundarnim i sezonskim prebivalitima pokrivaju prebivalita koja su godinje na raspolaganju jednom domainstvu. Mora se izbjei duplo brojanje; ovo se moe na primjer desiti kada postoji zajedniko vlasnitvo nad sekundarnim prebivalitem od strane dva ili vie domainstava. Vrsta vlasnitva (sutinska tema)

144 638. Ova se tema odnosi na vrstu vlasnitva nad prebivalitem, a ne nad zemljom na kojoj se prebivalite nalazi. U sluaju da vlasnik stanuje u prebivalitu, vrsta vlasnitva e biti ista kao i stanarski status. 639. Preporuuje se sljedea klasifikacija prebivalita prema vrsti vlasnitva: (1.0) (2.0) (3.0) prebivalite u kome stanuje vlasnik u zajednikom vlasnitvu iznajmljeno prebivalite (3.1) u privatnom vlasnitvu (3.2) u vlasnitvu lokalne ili centralne vlade i/ili neprofitne organizacije (3.3) u mijeanom vlasnitvu druge vrste vlasnitva

(4.0)

640. Prvi nivo ove klasifikacije se preporuuje za nastanjena konvencionalna prebivalita, dok se drugi nivo moe uraditi po izboru. 641. Ako se kategorije (1.0) i (2.0) dalje dijele za potrebe neke zemlje, potrebno je jasno opisati u popisnim izvjetajima vrste vlasnitva ukljuene u podkategorije. Nastanjenost prema broju privatnih domainstava (nesutinska tema) 642. Ova tema mjeri nastanjenost domainstava u stambenim jedinicama. Ona je relevantna jedino za zemlje koje definiraju stambene jedinice na strukturalnoj osnovi i koje koriste koncept voenja domainstva pri definiranju domainstava (pogledajte paragraf 480). 643. Preporuuje se sljedea klasifikacija stambenih jedinica prema tome da li ih nastanjuje pojedinano ili vie domainstava: (1.0) (2.0) (3.0) stambene jedinice koje nastanjuje jedno domainstvo stambene jedinice koje nastanjuju dva domainstva stambene jedinice koje nastanjuju tri ili vie domainstava

Broj stanara (sutinska tema) 644. Broj stanara u objektu za stanovanje jeste broj osoba za koje taj stambeni objekat predstavlja njihovo uobiajeno mjesto stanovanja. Potrebno je ukljuiti klasifikaciju ukupnog broja objekata za stanovanje prema vrsti (nastanjena konvencionalna prebivalita, druge stambene jedinice i objekti za zajedniko stanovanje) i prema broju stanara (to jest prebivalita sa jednom osobom, dvije osobe itd.). Treba takoer prebrojati prosjean broj stanara prema vrsti objekta za stanovanje. Korisna povrina i/ili broj soba u stambenoj jedinici (sutinska tema)

145 645. Definicija korisne povrine koja se upotrebljava za potrebe popisa trebala bi biti ista kao i ona preporuena u Programu trenutnih statistika stanovanja i zgrada za zemlje ECE regiona (Statistiki standardi i studije broj 43). U tom se dokumentu korisna povrina definira kao povrina poda mjerena unutar vanjskih zidova bez raunanja nenastanjenih podruma i tavana, a u zgradama sa vie prebivalita bez raunanja svih zajednikih prostora. U gore pomenutom dokumentu, takoer se koristi i drugi koncept povrine ivotnog prostora, a definira se kao ukupna povrina podova soba koje ulaze u koncept "soba" prema definiciji u paragrafu 648 nie. Ako se koristi ovaj koncept to treba jasno naglasiti i definirati kako bi se izbjegla zabuna pri meunarodnim uporedbama. Ako je to izvodljivo, bolje je koristiti povrinu poda nego broj soba. 646. Zajedno sa informacijama o korisnoj povrini, zemlje trebaju dati i podatke o ukupnoj korisnoj povrini stambenih jedinica kao i o prosjenoj korisnoj povrini po stambenoj jedinici. Za stambene jedinice preporuuje se informacija vezana za korisnu povrinu tako da se moe izraunati standard gustoe naseljenosti koritenjem ovog pokazatelja. 647. Preporuuje se sljedea klasifikacija stambenih jednica prema povrini podova: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) (5.0) (6.0) (7.0) (8.0) (9.0) manje od 30 kvadratnih metara 30 i manje od 40 kvadratnih metara 40 i manje od 50 kvadratnih metara 50 i manje od 60 kvadratnih metara 60 i manje od 80 kvadratnih metara 80 i manje od 100 kvadratnih metara 100 i manje od 120 kvadratnih metara 120 i manje od 150 kvadratnih metara 150 kvadratnih metara i vie

648. Soba se definira kao prostor u stambenoj jedinici zatvoren zidovima koji idu od poda do plafona ili krova, a visoki su najmanje 2 metra od nivoa zemlje, a veliina prostora je dovoljna da sadri krevet za odraslu osobu (najmanje 4 kvadratna metra) a prostor je najveim dijelom visok barem 2 metra do plafona. Prema tome, normalne spavae sobe, trpezarije, dnevne sobe, nastanjeni podrumi i tavani, sobe za poslugu, kuhinje i drugi zasebni prostori koji se koriste ili su namijenjeni stanovanju ubrajaju se u sobe ako odgovaraju gore pomenutoj definiciji. Kuhinjica (to jest kuhinja sa manje od 4 kvadratna metra), verande, namjenske prostorije (na primjer sobe sa bojlerima, praonice) i hodnici ne raunaju se kao sobe; ne ubrajaju se niti kupatila i toaleti (ak i ako imaju povrinu veu od 4 kvadratna metra). Sobe bez prozora, na primjer podrumi ispod nivoa zemlje bez obzira koliko su veliki openito se ne ubrajaju, osim ako se funkcionalno koriste za domae svrhe to, na primjer, moe ukljuivati velika predvorja u kojima su pisai stolovi ili unutranje spavae sobe bez prozora. 649. Zemlje bi trebale dati podatke i o ukupnom broju soba i prosjenom broju soba po stambenoj jedinici. Tamo gdje se koristi klasifikacija prema broju soba, grupa ostalih treba barem biti ograniena na grupu koja sadri manje od 10 posto sluajeva ili kao

146 najveu, kategoriju od 10 ili vie soba. Klasifikacija po broju soba preporuuje se za nastanjena konvencionalna prebivalita tako da se moe izraunati standard gustoe, dok je za druge stambene jedinice opciona. 650. Sobe koje se koriste samo za posao i profesionalne svrhe trebale bi se brojati zasebno poto ih je poeljno ukljuiti u izraunavanje broja soba u stambenoj jedinici, ali ih je pak poeljno iskljuiti kada se, na primjer, rauna broj osoba po jednoj sobi. Svaka zemlja treba navesti u svom popisnom izvjetaju i/ili relevantnim meta-podacima kako su takve sobe tretirane. Na niem nivou kvaliteta prebivalita, a to su 'druge stambene jedinice', moe biti teko definirati sobe i korisnu povrinu. Zemlje tada trebaju oznaiti broj 'drugih stambenih jedinica' za koje se ta informacija ne moe prikupiti. Ove stambene jedinice trebaju biti iskljuene iz standarda gustoe stanovanja. Informacije o korisnoj povrini i broju soba konvencionalnih prebivalita trebaju uvijek biti izdvojene. Standard gustoe (izvedena sutinska tema) 651. Korisna povrina u metrima kvadratnim podijeljena sa brojem stanara u stambenoj jedinici openito se smatra boljim nainom mjerenja standarda gustoe nego broj soba podijeljen sa brojem stanara stambene jedinice, obzirom da veliina soba varira. Meutim, u nekim zemljama stanovnitvo ne mora nuno znati, ak ni priblino, korisnu povrinu. Radi uporedbe bolje je da zemlje sakupe i broj soba po stanaru i korisnu povrinu u kvadratnim metrima po stanaru, naravno ako je to mogue. 652. Pokazatelji pretrpanosti stambenih jedinica mogu se izraunati koritenjem unakrsnog tabeliranja broja stanara u stambenoj jedinici (to jest stambena jedinica sa jednom osobom, dvije osobe itd.) i stambenih jedinica klasificiranih prema broju soba (to jest jednosobne stambene jedinice, dvosobne itd.) ili prema broju spavaih soba. Pored toga, prosjena korisna povrina po stanaru moe se zasebno izraunati za stambene jedinice sa jednom osobom, stambene jedinice sa dvije osobe i tako dalje. 653. Preporuuje se sljedea klasifikacija korisne povrine po stanaru: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) (5.0) (6.0) (7.0) (8.0) ispod 10 kvadratnih metara po stanaru 10 i manje od 15 kvadratnih metara po stanaru 15 i manje od 20 kvadratnih metara po stanaru 20 i manje od 30 kvadratnih metara po stanaru 30 i manje od 40 kvadratnih metara po stanaru 40 i manje od 60 kvadratnih metara po stanaru 60 i manje od 80 kvadratnih metara po stanaru 80 ili vie kvadratnih metara po stanaru

654. Preporuena je sljedea klasifikacija prema broju soba po stanaru: (1.0) (2.0) (3.0) manje od 0,5 sobe po stanaru 0,5 i manje od 1,0 sobe po stanaru 1,0 i manje od 1,25 soba po stanaru

147 (4.0) (5.0) (6.0) (7.0) (8.0) 1,25 i manje od 1,5 sobe po stanaru 1,5 i manje od 2 sobe po stanaru 2 i manje od 2,5 sobe po stanaru 2,5 i manje od 3 sobe po stanaru 3 ili vie soba po stanaru

655. Ako se prikupljaju informacije za druge stambene jedinice ili za objekte za zajedniko stanovanje, potrebno je zasebno prikazati informacije za konvencionalna prebivalita, druge stambene jedinice i objekte zajednikog stanovanja. Vrsta soba (nesutinska tema) 656. Neke zemlje mogu htjeti izraditi detaljnije informacije o prenaseljenosti stambenih jedinica na temelju informacija o broju odreenih vrsta soba unutar stambene jedinice. 657. Neke zemlje smatraju da broj spavaih soba daje taniji pokazatelj prenatrpanosti, posebno tamo gdje se prenatrpanost definira brojem soba i starou, spolom i odnosom meu lanovima domainstva. Sobe, koje se koriste za ivotni prostor domainstva, ne trebaju se ubrojati u spavae sobe. 658. Preporuuje se brojanje sljedeih kategorija soba za stambene jedinice: (1.0) (2.0) primae i dnevne sobe spavae sobe

Sistem vodosnabdijevanja (sutinska tema) 659. Sve zemlje trebaju dati zaseban izvjetaj o sistemima vodosnabdijevanja za nastanjena konvencionalna prebivalita, ali treba takoer prikupiti ovu informaciju i za sve druge stambene jedinice. 660. Preporuuje se sljedea klasifikacija nastanjenih konvencionalnih prebivalita i drugih stambenih jedinica prema vrsti sistema vodosnabdijevanja: (1.0) voda iz cijevi u stambenoj jedinici (1.1) iz komunalne eme (1.2) iz privatnog izvora bez vode iz cijevi u stambenoj jedinici (2.1) voda iz cijevi dostupna unutar zgrade, ali izvan stambene jedinice (2.1.1) iz komunalne eme (2.1.2) iz privatnog izvora (2.2) voda iz cijevi dostupna van zgrade (2.2.1) iz komunalne eme (2.2.2) iz privatnog izvora (2.3) nema dostupne vode iz cijevi

(2.0)

148 661. Prvi nivo ove klasifikacije se preporuuje, dok su drugi i trei nivoi opcioni. 662. Komunalna ema je ona koja je predmetom provjere i kontrole od strane javnih vlasti. Javno tijelo openito upravlja takvim emama snabdijevanja, ali u nekim sluajevima njima upravlja zadruga ili privatno poduzee. Uvjeti u toaletu (sutinska tema) 663. Sve zemlje trebaju zasebno izraditi podatke o uvjetima u toaletu za nastanjena konvencionalna prebivalita, ali takoer treba prikupiti i podatke za sve druge stambene jedinice. 664. Preporuuje se sljedea klasifikacija nastanjenih konvencionalnih prebivalita i drugih stambenih jedinica prema postojeim uvjetima u toaletu: (1.0) (2.0) toaleti sa vodenim ispiranjem u stambenoj jedinici nema toaleta sa vodenim ispiranjem u stambenoj jedinici (2.1) toalet neke druge vrste u stambenoj jedinici (2.2) toalet sa vodenim ispiranjem dostupan u zgradi, ali van stambene jedinice (2.2.1) privatni (to jest za iskljuivu upotrebu stanara stambene jedinice) (2.2.2) zajedniki (to jest stanari ga dijele sa stanarima druge stambene jedinice) (2.3) toalet sa vodenim ispiranjem dostupan van zgrade (2.3.1) privatni (2.3.2) zajedniki (2.4) toalet druge vrste unutar zgrade, ali izvan stambene jedinice (2.4.1) privatni (2.4.2) zajedniki (2.5) toalet druge vrste van zgrade (2.5.1) privatni (2.5.2) zajedniki

665. Prvi nivo ove klasifikacije se preporuuje, dok drugi i trei nivo nisu obavezni. Uvjeti za kupanje (sutinska tema) 666. Sve zemlje trebaju odvojiti podatke o uvjetima za kupanje za nastanjena konvencionalna prebivalita, ali treba takoer prikupiti i podatke o uvjetima za kupanje za druge stambene jedinice. 667. Preporuuje se koritenje sljedee klasifikacije uvjeta za kupanje: (1.0) fiksna kada ili tu u sambenoj jedinici

149 (2.0) nema fiksne kade ili tua u stambenoj jedinici (2.1) fiksna kada ili tu dostupni unutar zgrade, ali izvan stambene jedinice (2.1.1) privatni (2.1.2) zajedniki (2.2) fiksna kada ili tu dostupni van zgrade (2.2.1) privatni (2.2.2) zajedniki (2.3) fiksna kada ili tu nisu dostupni

668. Prvi nivo ove klasifikacije se preporuuje, dok drugi i trei nivo nisu obavezni. Fiksna kada ili tu su oni koji imaju fiksne veze sa izvorom vode i odvodnim cijevima koje vode van zgrade. Vrua voda (nesutinska tema) 669. Potrebno je dati zasebne informacije o dostupnosti vrue vode u nastanjenim konvencionalnim prebivalitima i, zavisno od dostupnosti informacija, u drugim stambenim jedinicama. Svaka zemlja treba definirati koncept "vrue vode". 670. Ovdje bi bila prikladna klasifikacija slina onoj za uvjete za kupanje: (1.0) (2.0) slavina sa vruom vodom u stambenoj jedinici nema slavine sa vruom vodom u stambenoj jedinici (2.1) slavina sa vruom vodom dostupna unutar zgrade, ali izvan stambene jedinice (2.2) slavina sa vruom vodom dostupna van zgrade (2.3) slavina sa vruom vodom nije dostupna

Vrsta sistema odvoda otpadnih voda (nesutinska tema) 671. Preferira se da sve zemlje prikupe informacije o vrsti sistema odvoda otpadnih voda u nastanjenim konvencionalnim prebivalitima i da tu informaciju odvoje. Preporuuje se da zemlje koje koriste zgrade kao jedinice brojanja ili prikupljanja podataka, prikupe informacije o vrsti sistema odvoenja otpadnih voda na koje je prikopana zgrada u kojoj se nalazi stambena jedinica kao i da izvre unakrsnu klasifikaciju prvog nivoa podjele stambenih jedinica prema vrsti uvjeta za toalet i vrsti sistema odvoenja otpadnih voda. 672. Preporuuje se sljedea klasifikacija nastanjenih konvencionalnih prebivalita i drugih stambenih jedinica prema vrsti sistema odvoenja otpadnih voda: (1.0) (2.0) otpadne vode se prazne u sistem cijevi povezan na javno postrojenje za odvoenje otpadnih voda otpadne vode se prazne u sistem cijevi povezan na privatno postrojenje za odvod otpadnih voda (na primjer septiki tank izgraen za jednu stambenu jedinicu ili za malu grupu prebivalita)

150 (3.0) (4.0) sva druga rjeenja (na primjer otpadne vode se prazne u otvoreni jarak, rupu ili jamu, u rijeku, more itd.) nema sistema za odvod otpadnih voda

Kuhinja (nesutinska tema) 673. Kada su nastanjena konvencionalna prebivalita klasificirana prema broju soba, predlae se da ih takoer klasificiramo i prema raspoloivosti kuhinje. Kuhinja se definira kao soba (ili dio sobe) povrine najmanje 4 kvadratna metra ili irine dva metra, koja je napravljena i opremljena za pripremu osnovnih obroka i koristi se za tu svrhu, bez obzira da li se istovremeno koristi i za objedovanje, spavanje ili boravak. 674. Prema ovim preporukama kuhinja se rauna kao soba (pogledajte paragrafe 648 i 675). Obzirom da neke zemlje primjenjuju razliite prakse u vezi s ovim, vano je da se moe izbrojati broj soba i sa i bez kuhinje ukljuene u taj broj. To e omoguiti meunarodnu uporedbu. 675. Definicija kuhinje usvojena za potrebe popisa treba biti data detaljno u relevantnom popisnom izvjetaju i/ili meta-podacima, a potrebno je ukazati na bilo kakva odstupanja od openite definicije date u tekstu iznad. Zemlje posebno trebaju navesti kako su klasificirale prebivalita u kojima se obroci pripremaju u sobi koja se istovremeno koristi i za druge aktivnosti. 676. Preporuuje se sljedea klasifikacija prebivalita prema raspoloivosti kuhinje: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) sa kuhinjom sa kuhinjicom (to jest zasebni prostor sa manje od 4 kvadratna metra ili dva metra irine podnog prostora) bez kuhinje ili kuhinjice uvjeti za kuhanje postoje u drugoj vrsti sobe

Uvjeti za kuhanje (nesutinska tema) 677. Tema o 'kuhinji' odnosi se samo na raspoloivost kuhinje ili kuhinjice u prebivalitu. Pored toga, neke zemlje moda ele znati koja vrsta opreme se koristi za kuhanje (na primjer poret, kuhalo, kamin itd.), kakve se druge vrste opreme koriste (na primjer sudoper itd.) i da li se za kuhanje koristi struja, plin, ulje, ugalj, drvo ili neko drugo gorivo. Neke od ovih stvari odnose se na prebivalita, a neke pak na domainstva. Nain grijanja (sutinska tema) 678. Sve zemlje trebaju zasebno prikazati podatke o nainu grijanja u nastanjenim konvencionalnim prebivalitima. 679. Preporuuje se sljedea klasifikacija nastanjenih konvencionalnih prebivalita i drugih stambenih jedinica prema nainu grijanja:

151 (1.0) centralno grijanje (1.1) centralno grijanje iz instalacije u zgradi ili stambenoj jedinici (1.2) centralno grijanje iz komunalnog centra za grijanje nema centralnog grijanja (2.1) uvjeti ili oprema za grijanje dostupni su u nastanjenom konvencionalnom prebivalitu/drugoj stambenoj jedinici (2.1.1) pe (2.1.2) kamin (2.1.3) pokretna grijalica na struju (2.1.4) drugo (2.2) uope nema grijanja

(2.0)

Prvi nivo ove klasifikacije se preporuuje, dok drugi nivo nije obavezan. 680. Smatra se da se stambena jedinica grije centralnim grijanjem ako se grijanje obezbjeuje iz komunalnog centra za grijanje ili iz neke instalacije u zgradi ili u stambenoj jedinici napravljenoj radi grijanja bez obzira na izvor energije. Neke zemlje mogu ukljuiti dodatne podkategorije u ovu klasifikaciju kako bi dobile informacije potrebne za planiranje koritenja energije (pogledajte takoer temu o glavnim vrstama energije koritene za grijanje). Glavna vrsta energije koja se koristi za grijane (nesutinska tema) 681. Pored sutinske teme o nainu grijanja neke zemlje mogu takoer htjeti prikupiti informacije o glavnoj vrsti energije koja se koristi za grijanje. Ukoliko je ova informacija dostupna, trebalo bi je odvojeno prikazati za nastanjena konvencionalna prebivalita i druge stambene jedinice. 682. Preporuuje se sljedea klasifikacija nastanjenih konvencionalnih prebivalita i drugih stambenih jedinica prema glavnoj vrsti energije koja se koristi za grijanje: (1.0) vrsta goriva (1.1) ugalj, lignit i preraevine uglja i lignita (1.2) drvo i drugi obnovljivi proizvodi zasnovani na drvetu (1.3) drugo nafta plinovita goriva (3.1) prirodni plin (3.2) drugo (ukljuujui i plin u tenom stanju) elektrina energija druge vrste energije (5.1) solarna energija (5.2) energija vjetra (5.3) geotermalna energija (5.4) drugo

(2.0) (3.0)

(4.0) (5.0)

152 683. Zemlje trebaju navesti u popisnim izvjetajima i/ili relevantnim meta-podacima kako je odabran glavni izvor energije u stambenoj jedinici u sluajevim kada se u istoj mjeri koriste dvije vrste energije za grijanje. Elektrina energija (nesutinska tema) 684. Zemlje koje prikupljaju podatke o dostupnosti elektrine energije trebaju zasebno prikazati podatke za nastanjena konvencionalna prebivalita i druge stambene jedinice. 685. Preporuuje se sljedea klasifikacija nastanjenih konvencionalnih prebivalita i drugih stambenih jedinica prema dostupnosti elektrine energije: (1.0) (2.0) elektrina energija dostupna u stambenoj jedinici elektrina energija nije dostupna u stambenoj jedinici

Plin koji se provodi cijevima (nesutinska tema) 686. Plin koji se provodi cijevima treba definirati kao prirodni ili preraeni plin koji se distribuira cjevovodima, a njegova se potronja mjeri mjeraima potronje. Zemlje koje prikupljaju informacije o dostupnosti plina iz cijevi trebaju zasebno prikazati informacije za nastanjena konvencionalna prebivalita i druge stambene jedinice. 687. Ovdje bi bila prikladna klasifikacija slina onoj predloenoj za dostupnost elektrine energije. (1.0) plin koji se provodi cijevima dostupan u stambenoj jedinici (1.0) za grijanje (1.1) za kuhanje plin koji se provodi cijevima nije dostupan u stambenoj jedinici

(2.0)

Klimatizacija (nesutinska tema) 688. Neke zemlje moda ele biljeiti klimatizaciju kao mjerilo kvaliteta stanovanja, ali koritenje i vanost ove teme kao mjerila stanovanja varira u raznim zemljama. Ako se ova informacija prikuplja, treba posebno prikazati podatke za nastanjena konvencionalna prebivalita i za druge stambene jedinice. 689. Preporuuje se sljedea klasifikacija klimatizacije: (1.0) klimatizacija dostupna u stambenoj jedinici (1.1) centralna klimatizacija iz neke instalacije u zgradi ili stambenoj jedinici (1.2) nezavisna jedinica za klimatizaciju postoji u stambenoj jedinici klimatizacija nije dostupna u stambenoj jedinici

(2.0)

Poloaj prebivalita u zgradi (nesutinska tema)

153

690. Neke zemlje mogu prikupljati informacije o poloaju prebivalita u zgradi. Ova se informacija moe koristiti kao pokazatelj pristupanosti prebivalita, mogue u vezi sa nesutinskom temom o pristupanosti prebivalita. Zemlje koje prikupljaju ovu informaciju trebale bi je predstaviti zasebno za nastanjena konvencionalna prebivalita. 691. Preporuuje se sljedea klasifikacija prebivalita prema poloaju u zgradi: (1.0) prebivalita samo na jednom spratu (1.1) prebivalita u prizemlju zgrade ili nie (ispod nivoa zemlje) (1.2) prebivalita na 1. ili 2. spratu zgrade (1.3) prebivalita na 3. ili 4. spratu zgrade (1.4) prebivalita na 5. spratu zgrade ili vie (2.0) prebivalita na dva ili vie spratova (2.1) prebivalita u prizemlju zgrade ili nie (ispod nivoa zemlje) (2.2) prebivalita na 1. ili 2. spratu zgrade (2.3) prebivalita na 3. ili 4. spratu zgrade (2.4) prebivalita na 5. spratu zgrade ili vie 692. Za prebivalita na dva ili vie spratova treba dati informaciju o najniem spratu na kome se prostire to prebivalite. Pristup prebivalitu (nesutinska tema) 693. Neke zemlje mogu prikupljati informacije o pristupanosti prebivalita, a posebno u vezi sa pristupanosti za osobe sa invaliditetom. Zemlje koje prikupljaju takve informacije trebaju ih zasebno prikazati za nastanjena konvencionalna prebivalita i druge stambene jedinice. 694. Preporuuje se sljedea klasifikacija pristupanosti ulaznim vratima prebivalita, a na osnovu postojanja kosina, stepenica i liftova: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) (5.0) (6.0) prilaz bez stepenica ili kosina prilaz preko kosine prilaz liftom za invalidne osobe prilaz samo koritenjem lifta (iako zgrada moe istovremeno imati i stepenice) prilaz samo koritenjem stepenica prilaz samo koritenjem i lifta i stepenica

Primjedba: ove kategorije nisu meusobno iskljuive Lift (nesutinska tema) 695. Predlae se da se prikupe informacije o postojanju lifta u funkciji u viespratnicama. Zemlje koje prikupljaju ovu informaciju trebaju je zasebno prikazati za nastanjena

154 konvencionalna prebivalita. Informacija ne treba biti ograniena na postojanje lifta, ve treba navesti i da li je lift u funkciji veinu vremena i da li se redovno odrava. Bilo bi takoer korisno prikupiti informaciju o veliini lifta (za hendikepirane osobe i transport bolesnika), i da li lift ide do prizemlja. 696. Neke zemlje mogu takoer htjeti prikupiti informacije o dostupnosti lifta u funkciji vezano za pojedinana prebivalita u zgradi. U tom sluaju, potrebno je prikupiti informacije o tome da li se lift zaustavlja na istom spratu na kome se nalazi i prebivalite. Znaajke zgrada u kojima se nalaze prebivalita 697. Zgrada je vana jedinica obzirom da su informacije o vrsti zgrade i periodu izgradnje potrebne za opis prebivalita u zgradi i za kreiranje stambenih programa. Teme ukljuene u ovaj odjeljak odnose se na nastanjena konvencionalna prebivalita kao jedinice brojanja. Glavni cilj je dati prikaz karakteristika nastanjenih konvencionalnih prebivalita i drugih stambenih jedinica. Ideja nam nije opisivati karakteristike zgrada kao takvih, nego prije izraunati broj prebivalita u zgradama sa razliitim karakteristikama. 698. Ove se preporuke tiu zgrada koje sadre nastanjena konvencionalna prebivalita. U ovom se kontekstu zgrada definira kao bilo koja nezavisna struktura koja sadri jedno ili vie prebivalita, soba ili drugih prostora, pokrivena krovom i zatvorena vanjskim zidovima ili pregradnim zidovima koji se proteu od temelja do krova, bez obzira da li je namijenjena za stanovanje ili za poljoprivredne, komercijalne, industrijske ili kulturne svrhe ili za pruanje usluga. Dakle, zgrada moe biti odvojena kua, zgrada sa stanovima, fabrika, prodavnica, skladite, garaa, ambar itd. Prebivalita prema vrsti zgrade (sutinska tema) 699. Prebivalita se mogu klasificirati prema vrsti zgrade u kojoj su smjetena. Zemlje koje prikupljaju ovu informaciju trebale bi zasebno prikazati informaciju za nastanjena konvencionalna prebivalita. 700. Preporuuje se sljedea klasifikacija. 701. Broj konvencionalnih prebivalita u: (1.0) rezidencijalnim zgradama (1.1) odvojenim kuama (kuama koje nisu vezane sa drugim zgradama) (1.1.1) odvojenim kuama sa jednim prebivalitem (1.1.2) odvojenim kuama sa dva prebivalita (jedan iznad drugog) (1.2) dupleks kuama (dva spojena prebivalita) (1.3) nizu (ili stepenasto poredanim) kua (najmanje tri spojena ili povezana prebivalita svaki sa zasebnim ulazom s vana) (1.4) zgradi sa stanovima (1.4.1) zgradi sa tri do devet prebivalita

155 (1.4.2) zgradi sa 10 ili vie prebivalita (1.5) drugim rezidencijalnim zgradama (2.0) nerezidencijalnim zgradama 702. Za neke svrhe moe biti korisno klasificirati zgrade prema broju prebivalita koja se u njima nalaze. Odnos izmeu klasifikacije date u paragrafu 701 i klasifikacije zgrada po broju prebivalita koja se nalaze u zgradi je: a.) prebivalita u zgradi sa jednim prebivalitem: 1.1.1 b.) prebivalita u zgradi sa dva prebivalita: zbir 1.1.2 i 1.2 c.) prebivalita u zgradi sa tri ili vie prebivalita: zbir 1.3 i 1.4 703. Ako nam nisu dostupne informacije o klasifikaciji datoj u paragrafu 702, podjela zgrada prema broju prebivalita u zgradi moe se dobiti i direktnim prebrojavanjem. Prebivalita prema periodu izgradnje (sutinska tema) 704. Period izgradnje se mjeri prema datumu kada je zgrada zavrena. Zemlje trebaju zasebno prikazati ovu informaciju za nastanjena konvencionalna prebivalita. 705. Preporuuje se sljedea klasifikacija nastanjenih konvencionalnih prebivalita prema periodu kada je zavrena izgradnja zgrada u kojima se ona nalaze: (1.0) prije 1919. (2.0) 1919. 1945. (3.0) 1946. 1960. (4.0) 1961. 1970. (5.0) 1971. - 1980. (6.0) 1981. 1990. (7.0) 1991. 2000. (8.0) 2001. 2005. (9.0) 2006. ili kasnije (9.1) 2006. (9.2) 2007. (9.3) 2008. (9.4) 2009. (9.5) 2010. (9.6) 2011. 706. Prvi se nivo ove klasifikacije preporuuje, dok je drugi nivo po izboru. 707. Moe se razmotriti prikupljanje ove informacije putem otvorenog pitanja, bez unaprijed datih moguih odgovora. Ako se ne dobije taan odgovor, domainstvo treba pitati da navede pribline godine (ili godinu) u zagradama slijedei neku klasifikaciju koja bi se mogla saeti u gore navedenu klasifikaciju.

156 Prebivalita u zgradama koje su prole kroz temeljitu rekonstrukciju nakon njihove izgradnje mogu se klasificirati prema periodu prvobitne izgradnje zgrade ili prema periodu zadnje rekonstrukcije u skladu sa nacionalnim zahtjevima. Svaka zemlja treba navesti u svom popisnom izvjetaju i/ili meta-podacima kako su takva prebivalita klasificirana. Prebivalita prema broju spratova u zgradi (nesutinska tema) 708. Broj spratova se broji od prizemlja prema gore. Zemlje trebaju prikazati informaciju o broju nastanjenih spratova zasebno za nastanjena konvencionalna prebivalita. 709. Predlae se sljedea klasifikacija od prizemlja prema gornjim spratovima u prebivalitu. 710. Broj prebivalita smjetenih u zgradama sa sljedeim brojem spratova: (1.0) 1 sprat (2.0) 2 sprata (3.0) 3 sprata (4.0) 4 sprata (5.0) 5 do 9 spratova (6.0) 10 do 19 spratova (7.0) 20 spratova i vie Prebivalita prema materijalu od koga su napravljeni odreeni dijelovi zgrade (nesutinska tema) 711. Informacija o materijalima od kojih su napravljeni neki odreeni dijelovi zgrade u kojoj se nalaze prebivalita moe se koristiti, zajedno sa podacima o drugim temama, za procjenu kvaliteta prebivalita. Neke zemlje mogu prikupljati podatke o materijalima od kojih su sagraeni vanjski zidovi, krovovi, podovi itd. za ovu ili neke druge svrhe. Zemlje trebaju zasebno prikazati ovu informaciju za nastanjena konvencionalna prebivalita, ali ovu informaciju treba prikupiti i za druge stambene jedinice. 712. Predlae se sljedea klasifikacija prebivalita prema osnovnim strukturalnim materijalima od kojih su izgraeni vanjski zidovi zgrade u kojoj se ona nalaze: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) (5.0) (6.0) drvo nepeena glina (ovo se moe izostaviti u zemljama u kojima nije vano) peena glina (cigle, blokovi, paneli itd.), kamen, beton (beton lijevan na licu mjesta, blokovi, ploe itd.) ili elini okviri montane jedinice obino napravljene u fabrici i donesene na mjesto izgradnje i podignute drugi materijal (navesti) mijeani materijali (to jest kombinacija graevinskih materijala)

157 713. Kada se ova klasifikacija kombinira sa klasifikacijom po periodu izgradnje, dobije se klasifikacija koja daje podatke o kvalitetu prebivalita. Neke zemlje mogu htjeti da samo stanari koji su i vlasnici prebivalita odgovaraju na pitanja o ovoj temi, posebno zato to mnogi stanari i drugi ispitanici moda i ne znaju tano odgovoriti. Prebivalita prema stanju u kome se nalazi zgrada (nesutinska tema) 714. Ova se tema odnosi na to da li je potrebna opravka zgrade i vrsta potrebne opravke. Ovu informaciju zemlje trebaju posebno prikazati za nastanjena konvencionalna prebivalita i za druge stambene jedinice. 715. Preporuena klasifikacija prebivalita prema stanju u kome se nalazi zgrada je sljedea: (1.0) nije potrebna opravka (2.0) potrebna je opravka (2.1) manja opravka (2.2) srednje velika opravka (2.3) ozbiljna opravka (3.0) nije mogue opraviti 716. Manje se opravke odnose uglavnom na redovno odravanje zgrade i njenih dijelova, kao to su puknuti prozori ili brava koja ne radi, ili ukljanjanje grafita sa prednjih zidova i tako dalje. 717. Srednje se velika opravka odnosi na ispravljanje srednje velikih oteenja kao to su zamjena krovnih oluka (ako se oni obino koriste), velike povrine ispucane buke i stepenice bez sigurnih ograda. 718. Ozbiljne popravke su potrebne u sluaju ozbiljnih strukturalnih oteenja zgrade kao to su nedostatak pokrivnih materijala (na primjer indra, crijep), pukotine i rupe u vanjskim zidovima i sruene stepenice. 719. 'Nemogue opraviti' odnosi se na zgrade koje se ne mogu popraviti, to jest koje imaju toliko ozbiljnih strukturalnih oteenja da se ini prikladnijim potpuno ih sruiti nego poduzimati opravke. Ovo se obino odnosi na zgrade kod kojih je ostala samo konstrukcija, bez potpunih vanjskih zidova i/ili krovova, prozora, vrata itd.

158 ETVRTI DIO: DODACI Dodatak I: Lista predloenih sutinskih i nesutinskih tema za popise stanovnitva i stambenog fonda u 2010. godini za zemlje uesnice Konferencije europskih statistiara SUTINSKE TEME NESUTINSKE TEME

Stanovnitvo koje treba popisati Uobiajeno mjesto stanovanja (paragraf 158) Ukupnibroj stanovnika (izvedena) (paragraf 171) Geografske znaajke Lokalitet (izvedena) (paragraf 181) Lokacija radnog mjesta (paragraf 196) Urbana i ruralna podruja (izvedena) (paragraf 189) Lokacija kole, koleda ili univerziteta (paragraf 198) Sredstvo prevoza do posla (paragraf 199) Sredstvo prevoza do kole, koleda ili univerziteta (paragraf 201) Razdaljina do posla i utroeno vrijeme za putovanje (paragraf 202) Razdaljina do kole, koleda ili univerziteta i utroeno vrijeme za putovanje (paragraf 203)

Demografske znaajke Spol (paragraf 205) Starost (paragraf 207) Zakonsko brano stanje (paragraf 209) De facto brano stanje (paragraf 216) Ukupni broj ivoroene djece (paragraf 222) Datum(i) zakonskog braka (brakova) udavanih ena: (i) prvi brak i (ii) trenutni brak (paragraf 224) Datum(i) poetka konsenzualne zajednice (ili zajednica) ena koje su ikad bile u takvoj zajednici: (i) prva konsenzualna zajednica i (ii) trenutna konsenzualna zajednica (paragraf 225)

159

SUTINSKE TEME

NESUTINSKE TEME

Ekonomske znaajke Trenutno stanje aktivnosti (paragraf 237) Zanimanje (paragraf 270) Djelatnost (grana ekonomske aktivnosti) (paragraf 274) Poloaj u zaposlenju (paragraf 279) Preteno stanje aktivnosti (paragraf 251) Davaoci neplaenih usluga, volonteri (paragraf 262) Vrsta sektora (institucionalne jedinice) (paragraf 290) Neformalna zaposlenost (paragraf 294) Vrsta mjesta na kome se obavlja posao (paragraf 300) Uobiajeno vrijeme rada (paragraf 303) Vremenski nedovoljna zaposlenost (paragraf 307) Trajanje nezaposlenosti (paragraf 312) Broj osoba koje rade u lokalnoj jedinici firme (paragraf 314) Glavni izvor sredstava za ivot (para. 316) Prihod (paragraf 323) Socio-ekonomske grupe (izvedena) (paragraf 327)

Obrazovne znaajke Postignuti stupanj obrazovanja (paragraf 331) Obrazovne kvalifikacije (paragraf 340) Oblast izuavanja (paragraf 342) Pohaanje kole (paragraf 348) Pismenost (paragraf 353) Kompjuterska pismenost (paragraf 358)

Meunarodna i interna migracija Zemlja/mjesto roenja (paragraf 373) Zemlja dravljanstva (paragraf 375) Osobe koje su ikad ivjele u inozemstvu i godina dolaska u zemlju (paragraf 379) Zemlja ranijeg uobiajenog mjesta stanovanja u inozemstvu (paragraf 382) Ukupno trajanje stanovanja u zemlji (paragraf 383) Uobiajeno mjesto stanovanja pet godina prije popisa (paragraf 390)

160

SUTINSKE TEME Ranije uobiajeno mjesto stanovanja i datum dolaska u sadanje mjesto stanovanja (paragraf 384)

NESUTINSKE TEME Razlog migracije (paragraf 391)

Zemlja roenja roditelja (paragraf 392) Sticanje dravljanstva (paragraf 395) Osobe stranog/domaeg porijekla (izvedena) (paragraf 398) Grupe stanovnitva vane za meunarodnu migraciju (izvedena) (paragraf 403) Stanovnitvo sa izbjeglikom istorijom (izvedena) (paragraf 406) Interno raseljene osobe (IDPs) (izvedena) (paragraf 411)

Etno-kulturne znaajke Etnoloko porijeklo (paragraf 419) Jezik (paragraf 430) Religija (paragraf 437)

Invaliditet Stanje invaliditeta (paragraf 446)

Znaajke domainstva i porodice Odnos meu lanovima domainstva (paragraf 505) Poloaj u domainstvu (izvedena) (paragraf 520) Porodino stanje (izvedena) (paragraf 525) Vrsta porodinog jezgra (izvedena) (paragraf 533) Veliina porodinog jezgra (izvedena) (paragraf 545) Vrsta privatnog domainstva (izvedena) (paragraf 547) Veliina privatnog domainstva (izvedena) (paragraf 555) Istospolna partnerstva (izvedena) (paragraf 502) Proireno porodino stanje (izvedena) (paragraf 530) Vrsta nanovo osnovane porodice (izvedena) (paragraf 538) Vrsta proirene porodice (izvedena) (paragraf 543) Generacijski sastav privatnih domainstava (izvedena) (paragraf 554) Pojedinano ili zajedniko stanovanje (paragraf 560) Najamnina (paragraf 564)

161

SUTINSKE TEME Nain koritenja imovine od strane domainstva (paragraf 556)

NESUTINSKE TEME Trajni proizvodi iroke potronje u vlasnitvu domainstva (paragraf 568) Broj vozila na raspolaganju domainstvu (paragraf 569) Dostupnost parkinga za auto (paragraf 571) Telefonske i internetske veze (paragraf 573)

Poljoprivreda Poljoprivredna proizvodnja za vlastiti raun (nivo domainstva) (paragraf 578) Karakteristike svih poljoprivrednih poslova tokom zadnje godine (nivo pojedinca) (paragraf 584) Objekti za stanovanje, prebivalita i stambena rjeenja56 Stambena rjeenja (paragraf 617) Raspoloivost i znaajke sekundarnih, sezonskih i upranjenih prebivalita (paragraf 632) Vrsta objekata za stanovanje (paragraf 622) Nastanjenost prema broju privatnih domainstava (paragraf 642) Lokacije objekata za stanovanje (paragraf Vrsta soba (paragraf 656) 626) Nastanjenost konvencionalnih prebivalita Vrua voda (paragraf 669) (paragraf 627) Vrsta vlasnitva (paragraf 638) Vrsta sistema odvoda otpadnih voda (paragraf 671) Broj stanara (paragraf 644) Kuhinja (paragraf 673) Korisna povrina i/ili broj soba u Uslovi za kuhanje (paragraf 677) stambenoj jedinici (paragraf 645) Standard gustoe (izvedena) (paragraf 651) Glavna vrsta energije koja se kroisti za grijanje (paragraf 681) Sistem vodosnabdijevanja (paragraf 659) Elekrtina energija (paragraf 684) Uvjeti u toaletu (paragraf 663) Plin koji se provodi cijevima (paragraf 686) Uvjeti za kupanje (paragraf 666) Klimatizacija (paragraf 688)
Pogledajte paragraf 591 i sljedeu ilustraciju kako biste odredili da li je tema sutinska, nesutinska li se ne preporuuje za razliite vrste stanovanja
56

162

SUTINSKE TEME Nain grijanja (paragraf 678) Prebivalita prema vrsti zgrade (paragraf 699) Prebivalita prema periodu izgradnje (paragraf 704)

NESUTINSKE TEME Poloaj prebivalita u zgradi (paragraf 690) Pristup prebivalitu (paragraf 693) Lift (paragraf 695) Prebivalita prema broju spratova u zgradi (paragraf 708) Prebivalita prema materijalu od koga su napravljeni odreeni dijelovi zgrade (paragraf 711) Prebavilita prema stanju u kome se nalazi zgrada (paragraf 714)

163 Dodatak II: Alternativni pristup provoenju popisa Tradicionalni popis Opis 1. Tradicionalni popis je ukupni postupak prikupljanja, obrade, procjene, podjele i analiziranja demografskih, ekonomskih i socijalnih podataka koji se odnose, u odreenom vremenu, na sve osobe u zemlji ili u jasno razgranienom dijelu zemlje. On se provodi u odreenom ogranienom vremenu odmah nakon referentnog dana (popisnog dana). Podaci se openito biljee na popisnim upitnicima57. Postoje dva osnovna metoda popisa: metod popisivanja od strane anketara (odnosno popisivaa) i metod gdje domaini sami upisuju podatke. 2. U metodi anketara/popisivaa informacije za svakog pojedinca (u popisu stanovnitva) i za svaki skup objekata za stanovanje i njegove stanare (u popisu stambenog fonda) se prikupljaju i unose u upitnik od strane osobe ovlatene da obavlja taj posao na odreenom podruju tokom odreenog, obino kratkog vremena, kako bi se ispunili zahtjevi za postizanje univerzalnosti i istodobnosti. 3. U metodu gdje domaini sami upisuju podatke, glavna odgovornost za unoenje informacija data je jednoj osobi u popisnoj jedinici (obino glavi domainstva/ili referentnoj odrasloj osobi), iako se upitnici obino dijele, skupljaju i provjeravaju od strane za to ovlatenih osoba. 4. U nekim zemljama, distribucija upitnika potom, sa ili bez njihovog vraanja na isti nain, koristi se u kombinaciji sa metodom gdje domaini sami unose podatke. Ova procedura slanja i vraanja upitnika potom moe se koristiti samostalno ili kombinirana sa provjerom od strane ovlatenih osoba na terenu. Neophodni uvjeti 5. I kratki i dugi upitnici mogu se koristiti u kontekstu tradicionalnih popisa ili pak moe postojati iscrpna lista podataka o svim karakteristikama. Ako se koristi prvi pristup, kratki upitnik sadri samo pitanja namijenjena za svo stanovnitvo, dok se dugi upitnik koristi za prikupljanje informacija samo za uzorak domainstava ili stanovnitva. Ovaj upitnik obino sadri detaljna pitanja o odreenoj temi osim to pokriva sloene teme kao to je plodnost. Oba se upitnika koriste tokom istog vremenskog popisnog okvira, bez podataka prikupljenih van tog vremenskog okvira.

Bilo je nekih pokuaja koritenja prenosivih raunara za prikupljanje podataka: u probnom popisu u Bivoj jugoslovenskoj republici Makedoniji u oktobru 1999. godine, kao i u popisu u Pokrajini Muscat (najvei region u Sultanatu) u Omanu 2003. godine. Rezultati su bili vrlo dobri, a neke operacije (kao to je revizija, kodiranje i unos podataka) koje su obavezne kod tampanih upitnika bile su eliminirane. Meutim, koritenje ovih sredstava zavisi od finansijske situacije, angairanja popisivaa sa kompjuterskim vjetinama i nabavke opreme za prenos podataka u popisnim oblasnim centrima.

57

164 6. Ovakav se pristup provoenju popisa koristi u veini zemalja. On ima dugu tradiciju i potpuno je opisan u Principima i preporukama za popise stanovnitva i stambenog fonda Ujedinjenih naroda. Prednosti i nedostaci 7. Glavne prednosti ovoga pristupa su to on prua brzi snimak cjelokupnog stanovnitva u odreenom periodu, a ini dostupnim i podatke za relativno mala podruja. 8. Tradicionalni popisi su izdvojeni kao najiscrpnije, sloene i skupe aktivnosti prikupljanja podataka koje poduzimaju nacionalni statistiki uredi. Pored trokova, ovaj sloeni zadatak zahtijeva punu informiranost i suradnju javnosti kako bi u njemu uestvovala. Obzirom na njihovu sloenost i skupou, takvi se popisi obino provode samo jednom svakih pet ili deset godina, tako da su zadnji dostupni podaci esto zastarjeli i po nekoliko godina. 9. Svaki pristup popisivanju (koritenje popisivaa ili samo-popisivanje) takoer ima svojih prednosti i nedostataka. Metod sa popisivaima jedini je metod koji se moe koristiti u veinski nepismenim grupama stanovnitva ili u drugim grupama koje moda nisu voljne same ispunjavati popisne upitnike, ili im je to teko, ali ovaj metod zahtijeva ogroman broj osoblja za popisivanje na terenu. 10. S druge strane, u zemljama gdje je pismenost praktino univerzalna, a nivo obrazovanja relativno velik, metod domaina koji ispunjava upitnik esto moe donijeti pouzdanije podatke sa znatno manjim trokovima, a posebno ako se moe koristiti procedura slanja i vraanja upitnika potom. Meutim, potanske usluge trebaju se koristiti za slanje popisnih upitnika samo ako postoji sveobuhvatna aktuelizirana lista adresa usvojena u zemlji ili ako se takva lista moe napraviti. 11. Ponekad moe biti poeljno osloniti se na jedan metod popisivanja za veinu stanovnitva, a koristiti drugi metod za neka podruja ili za posebne grupe58 stanovnitva. Meutim, treba izbjegavati previe sloene naine. Posljedice za razne faze provoenja popisa 12. Odluka vezana za metod popisivanja koji e se koristiti treba biti donesena u ranoj fazi na osnovu detaljnog testiranja raznih alternativa u smislu njihovog kotanja, kvalitete podataka koji e se njima dobiti i njihove izvodljivosti u praksi. ak i kada postoji neki metod koji se tradicionalno koristi, dobro je s vremena na vrijeme ponovno procijeniti njegove prednosti u odnosu na druge metode u svjetlu trenutnih popisnih potreba i novih tehnika. Rana se odluka zahtijeva zato to metod popisivanja ima utjecaja na budet, organizacijsku strukturu, marketinki plan, program obuke, izgled upitnika i, donekle, na vrstu podataka koji se mogu prikupljati.
58

Za vie detalja pogledajte Svjetske preporuke: Principi i preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda, statistiki radovi, serija M, broj 67/revizija 1, Ujedinjeni narodi, dio II. Planiranje, organizacija i administracija popisa stanovnitva i stambenog fonda.

165 13. Termini i trajanje perioda popisivanja od velike su vanosti. Glavno je razmotriti odabir perioda u kome e najvjerovatnije popis biti najuspjeniji i proizvesti najkorisnije podatke. To moe zavisiti od velikog broja inilaca. Prvo, neophodno je izbjei periode kada e biti teko doi do nenaseljenih podruja, ili u kojima e rad biti posebno naporan, zbog otrih ili ekstremnih vremenskih uvjeta. Drugo, treba odabrati vrijeme kada se veina ljudi nalazi u svojim uobiajenim mjestima stanovanja; takav izbor pojednostavit e popisne operacije i pravnog (de jure) i stvarnog (de facto) popisivanja, a moe doprinijeti da rezultati de facto popisivanja imaju vie smisla. Treba izbjegavati sezonu najveih poljoprivrednih aktivnosti zato to je teko kontaktirati osobe koje rade do kasno svaki dan i koje moda i spavaju na svojoj zemlji nou ako je zemlja udaljena od kue. Veliki tradicionalni festivali, hodoaa i period posta su takoer neprikladno vrijeme za popis. 14. Takoer je vrlo vano da se period provoenja popisa ne preklopi sa velikim politikim dogaajima, kao to su dravne ili lokalne izborne kampanje, obzirom da stanovnitvo moe pobrkati ta dva dogaaja i biti manje voljno odgovarati popisivaima kada im dou kui. Takoer je vrlo vano da se popis provodi u stabilnom politikom okruenju i okruenju socijalne sigurnosti u zemlji. U vremenima politike ili vojne nestabilnosti javnost e vjerovatnije biti manje voljna suraivati, a sigurnost se popisivaa ne moe garantirati. Potreban je takav nivo sigurnosti koji e omoguiti svim popisivaima da bezbjedno dou do svih dijelova zemlje. 15. Kada je neki popis uspjean, a datum popisa se pokae u cjelosti zadovoljavajuim, sljedei popis treba provoditi u isto doba godine osim ako ne postoje vrsti razlozi za promjene termina. Ustaljeni datum popisa pojaava uporedivost podataka i omoguuje analizu, a takoer obezbjeuje i administrativnu disciplinu jer motivira sve ukljuene u popis da obave potrebne pripreme na vrijeme. 16. Poeljno je zadrati trajanje samog popisivanja to kraim kako bi se izbjeglo duplo brojanje i izostavljanja koja se mogu desiti uprkos jedinstvenom referentnom datumu. S druge strane, to je krai period popisivanja, to je potreban vei broj osoblja na terenu. To uveava trokove, a moe smanjiti kvalitet podataka. Usklaivanje ovih elemenata zavisit e od veliine i prirode zemlje i od raspoloivih sredstava. 17. U zadnjim popisima, veina razvijenih zemalja je odredila od jednog do deset dana za obuku popisivaa, dok je period popisa uglavnom varirao od nekoliko dana pa do dvije ili tri sedmice. Kratki su periodi esto izvodljivi u malim zemljama dok u velikim zemljama sa slabim komunikacijama mogu biti potrebni dui periodi. Posljedice za sadraj 18. Tradicionalni pristup provoenju popisa stvara manji broj ogranienja sadraja nego to je to sluaj sa pristupom zasnovanim na registrima. Meutim, cjelokupni sadraj u ovom pristupu mora biti rezultat paljivog usklaivanja statistikih zahtjeva korisnika i elje da se to vie smanji optereenje za ispitanike.

166 Tradicionalni popis sa godinjim aktueliziranjem karakteristika Opis 19. Ovaj nain je varijacija tradicionalnog popisa, a fokusira se na brojanje populacije i sakupljanje samo osnovnih demografskih podataka u toku popisne godine. Veliko ispitivanje domainstava prikuplja i tabelira detaljne demografske, socijalne, ekonomske i stambene podatke svake godine (ili svake nepopisne godine) tokom dekade, time eliminirajui potrebu za dugim popisnim upitnikom radi skupljanja detaljnih podataka za uzorak stanovnitva. 20. Takvo ispitivanje skuplja uzorke odreenog procenta adresa svake godine kako bi dostiglo uestalost uzorkovanja postignutu dugim opisnim upitnicima u toku odreenog perioda popisnog ciklusa, kao to je etiri ili pet godina. Radi poboljanja pouzdanosti procjena za male administrativne jedinice, uzima se veliki omjer adresa za uzorak. U Sjedinjenim dravama, na primjer, gdje se ovaj pristup provodi, godinja uestalost uzorkovanja na raznim geografskim nivoima kree se od oko 1,7 procenata do oko 10 procenata. Tokom petogodinjeg perioda, uestalost uzorkovanja se kree od oko 8,5 procenata do oko 50 procenata. Peru koristi godinji prosjeni uzorak od 5 procenata, to donosi 20 procenata uzoraka nakon etiri godine, a procjene su pouzdane na nivou najmanjih civilnih jedinica podjele. 21. Uzorak se vremenom akumulira kako bi se napravio najdetaljniji geografski prikaz slian onome iz uzoraka za duge upitnike iz tradicionalnog popisa. I ponovo, u Sjedinjenim dravama zahtijeva se pet godina prikupljanja podataka za podruja sa manje od 20.000 stanovnika. Trogodinje procjene prave se za podruja sa 20.000 stanovnika i vie. Jednogodinje procjene se prave za podruja sa 65.000 ili vie stanovnika.. U Peruu se kvartalne procjene obavljaju za 25 civilnih jedinica podjele, a godinji se rezultati proizvode za 195 civilnih jedinica. 22. Podaci dobijeni ispitivanjem moraju se ponderisati kako bi dali pouzdane i upotrebljive procjene. Podaci iz ispitivaja se ponderiraju kako bi odraavali izgled uzorka, kako bi se prilagodili efektima izazvanim neodazivom i kako bi se ispravio premali ili preveliki obuhvat ispitivanjem. Ovo kranje ponderiranje pomae da se osigura da e procjene znaajki biti uporedive sa standardom, to jest sa periodinim popisom. Kada se primijeni finalno ponderiranje, izvode se statistike, ukljuujui i procjene stanovnitva, razmjere, prosjeke, srednje vrijednosti i omjere. Potrebni uvjeti 23. Meu velikim brojem neophodnih uvjeta, ovaj pristup zahtjeva i sporazum popisnih partnera i vladinih slubenika za uvoenje tako razliitog dizajna. Korisnici podataka iz tradicionalnog popisa moraju biti voljni za prelaz sa produkata koji se prave jednom u deset godina na novi skup viegodinjih produkata koji se auriraju svake godine. Ovaj pristup zahtjeva stalno finansiranje svake godine umjesto finansiranja zbijenog u jednu ili dvije godine u toku dekade.

167 24. U operativnom smislu, ovaj pristup zahtijeva sistem adresa stanovanja za odabir uzoraka. Kljuno je da se ovaj sistem odrava tokom dekade. Auriranje tog sistema iz godine u godinu je kljuno, posebno za ruralna podruja. 25. Provoenje tradicionalnog popisivanja sa godinjim aktueliziranjem karakteristika zahtijeva stalno visoki nivo profesionalnog osoblja tokom cijele dekade kako bi podrali provoenje ispitivanja. Pored toga, ovo zahtjeva i osoblje koje e nadgledati program ranog i sveobuhvatnog planiranja, razvoj i testiranje napravljeno tako da stalno tei ka djelotvornom rukovoenju i provoenje popisne komponente koja sadri samo kratki upitnik. Prednosti i nedostaci 26. Primarni pokreta ovoga pristupa je dvostruk da obezbijedi ee i relevantnije podatke o stanovnitvu od onih koje imamo iz popisa koji se provodi samo jednom u deset godina i da reducira operativne rizike povezane sa popisom. Takav je program skup i tehniki teko izvodljiv i zahtijeva viegodinji program sveobuhvatnog planiranja, razvoja i testiranja. Posebno u zemljama u kojima postoji zakonska obaveza cjelokupnog prebrojavanja stanovnitva u odreenim intervalima, kljuna je komponenta popisa za cjelokupno brojanje. 27. U dizajnu tradicionalnog popisa, ak i kada se detaljni popisni podaci objave im je to prije mogue nakon popisne godine, korisnici podataka e morati raditi sa rezultatima koji su u prosjeku stari sedam godina. Pravljenje blagovremenih podataka kako bi se pomoglo donoenje odluka na svim nivoima vlasti glavni je motiv za ovaj pristup. Ovi blagovremeni, a time i relevantniji podaci mogu uveliko pojaati vrijednost informacija koje se trenutno dobijaju iz dugih upitnika jednom u deset godina za vladine slubenike, osobe koje kreiraju politiku i poslovne ljude. 28. Uklanjanje obaveze prikupljanja detaljnih podataka od uzorka ljudi iz popisa, stvara se mogunost za popis koji ima samo kratki upitnik da se direktnije fokusira na zadovoljavanje najosnovnijih ciljeva popisa. Posljedice za razne faze provoenja popisa 29. Ovaj metod prebacuje na ispitivanja odgovornost za pravljenje procjena o detaljnoj demografiji, socio-ekeonomskim i stambenim podacima tokom decenije. To prebacivanje eliminie obavezu da se tokom popisa prikupljaju, obrauju i tabeliraju ti podaci. Uklanjanjem potrebe za koritenjem dugog upitnika u popisnoj godini (to zahtijeva prikupljanje informacija o mnogo vie pitanja od uzorka domainstava) planeri popisa se mogu vie usredotoiti na poboljanje pokrivenosti u toku popisne godine. Inovacija, ukljuujui upotrebu nekih tehnologija, moe postati mogua kada je zadatak popisa ogranien samo na prikupljanje podataka putem kratkih upitnika. Eliminiranjem potrebe da popis prikuplja, obrauje i tabelira detaljne podatke smanjuje se obim posla na obradi podataka i dozvoljava se razvijanje metoda za obradu koje odgovaraju potrebama kratkog

168 upitnika. Tabeliranje i objavljivanje popisnih podataka e takoer biti drastino smanjeno. 30. Mnoge se komponente popisa sada moraju koordinirati izmeu popisa (tokom godina prije i poslije popisa) i ispitivanja (tokom cijele dekade). To ukljuuje dopiranje do to veeg broja ljudi, promociju i partnerske programe napravljene da poveaju suradnju i svijest javnosoti o ovoj temi. To takoer ukljuuje i odravanje glavnog registra adresa koje se moraju redovno aurirati, umjesto da se kreiraju jednom u deset godina za popis. 31. injenica da ispitivanje traje stalno tokom dekade daje mogunost razvijanja jake osnove za podrku prikupljanju podataka tokom godine popisa. Informacije prikupljene u toku samog ispitivanja (na primjer, govorni jezici) mogu biti od velike koristi za planiranje prikupljanja podataka tokom popisne godine. Iskustvo steeno provoenjem ispitivanja moe se iskoristiti da se bolje rasporede sredstva tokom popisa. Posljedice za sadraj 32. Ba kao i dugi popisni upitnik, ispitivanje moe dati podatke o velikom broju tema poput: porodice, djece i starijih; prihoda i siromatva; postignutog stupnja obrazovanja i upisa u kolu; rada i nezaposlenosti; invaliditeta; imigracije i govorenja jezika; stanovanja; i mnogih drugih. U najoiglednijem pristupu, sadraj ispitivanja po definiciji bi trebao biti isti kao sadraj dugog popisnog upitnika. Zahtjevi za dodavanjem ili promjenom sadraja moraju se jasno definirati. Ispitivanje koje se, pri pravljenju procjena, oslanja na viegodinje podatke dobivene za uzorke ne moe ba tako lako prihvatiti promjene sadraja. Za vie informacija: http://192.91.247.58/stats/documents/2004/11/censussem/wp.1.e.pdf http://www.census.gov/acs/www/ Popis zasnovan na registru Opis 33. Razvoj sistema popisa stanovnitva zasnovanog na registru obino je dug proces koji moe trajati mnogo godina pa ak i decenija. Mnoge zemlje e odabrati nastavak koritenja tradicionalnog popisa na neki nain, ak i kada se ponu kretati ka pristupu zasnovanom na registru. Prvi podaci koji se uzimaju iz registara bit e adrese, osnovni demografski podaci, podaci iz evidencija graana, i podaci o prihodima. Obino se udio administrativnih podataka poveava iz popisa u popis. Od vitalnog je znaaja da zemlje uvedu zajedniki identifikacijski broj prije nego ponu kombinirati podatke iz razliitih administrativnih izvora. 34. Popis stanovnitva zasnovan na registru gradi se na temelju skupa osnovnih registara koji sadre sveobuhvatne informacije o popisnim jedinicama u popisu stanovnitva i

169 stambenog fonda. Ovi registri mogu ukljuivati podatke koji se uvaju u evidenciji graana i evidenciji zgrada i prebivalita, kao i podatke iz evidencija poslovnih subjekata. Takvi registri pokrivaju sve osobe koje ive u zemlji, zgrade i prebivalita u zemlji, kao i sve poslovne kompanije (ukljuujui i sve institucije u javnom sektoru) i njihove ogranke. Sve statistike jedinice mogu se povezati jedna s drugom pomou identifikacionih sistema: osobe se mogu povezati sa jedinicama prebivalita domainstava i sa prebivalitima i zgradama u kojima ive, dok se zaposlene osobe mogu povezati sa svojim poslodavcima. Slino tome, sve jedinice se mogu pronai na karti koritenjem lokalnih podrunih kodova ili koordinata na karti. 35. Podaci iz popisa stanovnitva proizvode se koritenjem metoda procjene registara, to podrazumijeva istovremeno koritenje nekoliko izvora podataka kako bi se odredila vrijednost relevantne varijable za svaku statistiku jedinicu. Pravila za donoenje odluka trebaju biti definirana na takav nain da se podaci koje oni proizvode, to je vie mogue priblie podacima koji se skupljaju putem upitnika. Podaci iz ranijih popisa stanovnitva i podaci iz registara za isti vremenski period takoer se koriste za pravljenje tih pravila. Oni ukljuuju pravila za odreivanje prioriteta izmeu razliitih izvora u sluaju kontradiktornih podataka. Neohodni uvjeti 36. Zakonodavstvo prua kljuni osnov za koritenje administrativnih podataka za statistike svrhe. Kad god je to mogue, domai zakoni moraju dozvoljavati koritenje postojeih izvora administrativnih podataka za statistike svrhe umjesto da se podaci moraju nanovo skupljati. Takvi zakoni bi takoer trebali dati mo Statistikim uredima da pristupe administrativnim podacima na nivou popisnih jedinica sa identifikacijskim podacima i da ih poveu za statistike svrhe. Povrh toga, odgovarajui zakoni trebaju pruiti detaljnu definiciju zatite podataka. 37. Takoer je izuzetno vano da javnost cijeni i razumije dobrobiti koje nastaju koritenjem registara kao izvora informacija za statistike svrhe i da postoji iroko prihvatanje javnosti za koritenje osnovnih administrativnih podataka za svrhe statistike proizvodnje podataka. Otvorene rasprave i debate, pojanjavanje logike pozadine i koristi od upotrebe registara moraju se uvijek smatrati kljunim principom. Takoer je vano da je domaa legislativa o registrima aktualizirana i da je djelovanje tijela zaduenih za registre otvoreno i transparentno. 38. Jedan glavni inilac koji omoguuje statistiku upotrebu administrativnih podataka je primjena jedinstvenog sistema identifikacije u razliitim izvorima. Povezivanje podataka mora se raditi na individualnom nivou. U nedostatku takvog jedinstvenog sistema izuzetno je teko i naporno, ako ne i nemogue, povezati razliite registre, a to je apsolutno najbitnije za proizvodnju statistikih podataka na osnovu registara. Prednosti i nedostaci

170 39. Smanjeni trokovi su bez sumnje najvea prednost koritenja izvora administrativnih podataka u odnosu na tradicionalni pristup popisu. Uvoenjem sistema registara, posebne popisne statistke (kao to su zaposlenost, zgrade i prebivalita i uslovi stanovanja) mogu se prikupljati godinje. Dalja kljuna prednost administrativnih izvora je to to se potreba za obradom ograniava samo na podatke koji su se promijenili. Jeftinije je prikupljati informacije samo jednom, a obraivati te informacije samo ako, i kada se promijene, kao to je na primjer promjena adrese. Dravljanstvo, religija ili brano stanje, zavreni stupanj obrazovanja i diplome mijenjaju se vrlo rijetko. U veini prebivalita povrina i broj soba se skoro nikada ne mijenjaju. 40. Statistike iz registara dobijaju se iz svih geografskih podruja, obzirom da registri imaju za cilj pokriti stanovnitvo u cjelini i zato to se detaljne geografske informacije mogu dobiti za sve geografske jedinice, optine, slobodno definirana podruja i za karte razliitih veliina. 41. Statistike zasnovane na registrima su openito dostupne tokom cijele godine. Rastue potrebe za informacijama stvaraju nove imperative za intenziviranjem pravljenja regionalnih statistika, ali regionalni podaci iz decenijskih popisa stanovnitva nisu uvijek aktuelizirani kako bi odgovorili tim potrebama. I opet, glavna je vrijednost koritenja izvora iz registara to to je omoguena ea proizvodnja statistika. Osvit prizvodnje statistika na osnovu registara takoer je znaio da mnoge kljune statistike (ukljuujui statistike o stanovnitvu i populacijskim trendovima, porodine statistike, statistike o industriji i zaposlenju, o zgradama i stanovanju i statistike o obrazovnoj strukturi) mogu postati dostupne na godinjoj osnovi. 42. Meutim, upotreba izvora administrativnih podataka podrazumijeva izvjesne nedostatke koji se moraju uzeti u obzir. Jedan od takvih nedostataka je injenica da se opisi zasnovani na registrima podataka moraju oslanjati iskljuivo na sadraj informacija koje se formiraju na osnovu dostupnih zapisa u registrima. To namee izvjesna ogranienja vezano za varijable koje se mogu analizirati, a takoer moe i ugroziti i internu i meunarodnu uporedbu. 43. Koritenje registara takoer uveava ovisnost statistike agencije od institucija nadlenih za registre, kao i od bilo kakvih promjena zakonske regulative i administrativne prakse. Stoga je od kljune vanosti da se ostvari tijesna suradnja sa relevantnim nadlenim institucijama tako da informacije o bilo kakvim slinim promjenama budu dostupne agenciji to je prije mogue. Posljedice za razliite faze popisa 44. Sistemi zasnovani na registrima mogu stvoriti probleme sa referentnim periodima i konzistentnou. Radi statistike pouzdanosti vano je da se tano biljee promjene prema njihovom stvarnom datumu. Informacije o datumima smrti i roenja su obino tane zato to se biljee na osnovu certifikata izdanih od strane nadlenih institucija, te je stoga u veini sluajeva referentno vrijeme tano. Tana informacija se takoer obino dobija o datumima zaposlenja, periodima nezaposlenosti i primanja penzije, dok su

171 periodi kolovanja manje tani. U sluaju promjena adrese, osoba koja se seli moe odbiti da o tome obavijesti nadlenu instituciju ili moe zakasniti sa takvim obavjetenjem. 45. Povezivanje podataka iz razliitih evidencijskih izvora o varijablama kao to su mjesto rada, zanimanje i prihod neke osobe moe ponekad doprinijeti problemima konzistentnosti, to jest nije uvijek jasno da li informacije o zanimanju i grani djelatnosti, na primjer, opisuju isti period zaposlenosti. 46. Moe biti nekih stavki u sistemu registara gdje povezivanje podataka uzrokuje posebne tekoe. Podaci o penziji na osnovu radnog staa, na primjer, moda ne koriste isti kod kao i porezni i poslovni registri, te je stoga potreban dodatni napor da se poveu pojedinci sa kompanijama u kojima su zaposleni. Kao drugi primjer, povezivanje poslovnih poduzea sa zgradom gdje su smjetena nije uvijek oigledno obzirom da podaci o adresi kompanije ne moraju nuno biti tani ili se mogu razlikovati od informacija u registru zgrada. Posljedice za sadraj 47. Postoje neki podaci koji se moraju izostaviti iz sistema popisa stanovnitva zasnovanog na registrima zato to relevantne informacije jednostavno nisu dostupne iz bilo kog registra: one mogu ukljuivati sastav domainstva i porodine odnose, sredstvo prevoza do posla, skraeno radno vrijeme i posao u pokretu. 48. Nadalje, bez tradicionalnog popisa, nema nikakvog sredstva za prikupljanje podataka na ad hoc osnovi. U mnogim zemljama sistem popisa stanovnitva je vano sredstvo za prikupljanje podataka koje se koristi za novonastale potrebe za informacijama. Ova se fleksibilnost gubi kada se podaci vie ne prikupljaju putem upitnika. Kombinacija podataka iz registara i iz ispitivanja Opis 49. Neke zemlje prave popisne statistike koritenjem registara i drugih administrativnih izvora skupa sa informacijama iz ispitivanja uzoraka. Ovaj nain, kakav koristi i Nizozemska, otvoren je za zemlje koje nemaju sve popisne informacije u svojim registrima. Ako se odabere ova opcija, neke se popisne tabele mogu napraviti prostim brojanjem informacija iz registra, dok se za druge popisne tabele podaci iz ispitivanja moraju vrjednovati u odnosu na cjelokupno stanovnitvo. To je, meutim, samo jedan od naina za spajanje podataka iz registara i ispitivanja kako bi se dobili rezultati tipa onih koje dobijemo popisom. Izrael, na primjer, koristi registar stanovnitva kao osnovu za 100 procentno popisivanje, a ispitivanja uzoraka kao metod procjene tanosti adresa iz registara i prikupljanja tradicionalnih podataka putem dugih upitnika. Neophodni uvjeti

172 50. Neka zemlja moe odabrati opciju popisa zasnovanog na registrima u kombinaciji sa ispitivanjem uzoraka ako su sve popisne informacije dostupne u razliitim izvorima. Povrh toga, potreban je preduvjet da se informacije iz razliitih izvora mogu povezati na nivou pojedinanih zapisa. Prije nego se moe poeti sa pravljenjem tabela u popisu zasnovanom na registrima u kombinaciji sa ispitivanjem uzoraka, vano je uraditi mikrointegraciju razliitih izvora. U procesu mikro-integracije podaci se provjeravaju te se popravljaju netani podaci. Prednosti i nedostaci 51. Prednost popisa zasnovanog na registrima kombiniranih sa ispitivanjem uzoraka je ta to je mnogo jeftiniji nego popis u kome se intervjuiraju svi stanovnici i to se stavlja malo dodatnog optereenja na stanovnitvo zemlje. Tradicionalni popis moe se suoiti sa mnogim primjedbama vezanim za privatnost nasuprot prikupljanju cjelovite informacije o stanovnitvu koje ivi u nekoj zemlji. To poveava problem neodaziva stanovnitva. Skoro da nema protivljenja popisu zasnovanom na registrima, a problem neodaziva stanovnitva ima ulogu samo u ispitivanjima iji se podaci koriste. Ako se neodaziv stanovnitva moe ukloniti u ispitivanju, sigurno e biti mogue ukloniti selektivnost tog ispitivanja u popisu u kome se ono koristi. Takoer moe biti sluaj da e mikro-integrirani podaci dati pouzdanije rezultate zato to se zasnivaju na maksimalnoj koliini informacija. Takoer, pokrivenost podgrupa stanovnitva e biti pouzdana zato to pri nedostatku podataka u jednom izvoru, moemo koristiti drugi izvor. Jo jedna prednost mikro-integracije je da moe biti manje razloga za zbunjenost korisnika statistikim informacijama, obzirom da emo imati, na primjer, jednu cifru za socioekonomski fenomen umjesto nekoliko cifara zavisno od toga koji je izvor koriten. 52. Nedostatak je taj to ovaj nain ukljuuje vie rada da bi se napravile tabele iz mikropodataka poto se moe pojaviti problem vrjednovanja (ponderisanja). Povrh toga, moe biti tee pridobiti panju javnosti i koritenje popisnih rezultata kada vie nema jednog velikog popisnog dogaaja na koji bi javnost usmjerila svoju panju. Drugi nedostaci mogu biti nedostatak transparentnosti (niko izvan ovog procesa nije u mogunosti da reproducira informaciju), kvalitet podataka i objava rezultata. Posljedice za razne faze popisa 53. Za oekivati je da e due trajati da se potakne provoenje popisa zasnovanog na registrima nego tradicionalnog popisa obzirom da nema smisla zapoinjati popis dok svi izvori nisu dostupni. Bez obzira na to, kada se jednom pokrene proces popisa na osnovu registara obino se podaci mogu bre proizvoditi poto on ima prednost da se pristigli popisni upitnici ne moraju provjeravati i ispravljati. Meutim, moramo shvatiti da je za neke varijable dostupan samo uzorak informacija, to znai da je ponekad nemogue dostii nivo statistikih i geografskih detalja koji se zahtijeva u nekim tabelama. Posljedice za sadraj

173 54. Neke se traene varijable moraju sainiti iz razliitih izvora, a podaci u registrima mogu biti vrlo razliiti od rezultata koje bismo dobili intervjuiranjem svih ljudi u zemlji. To moe ugroziti uporedivost rezultata izmeu zemalja i vremenskih perioda. Registri imaju, s druge strane, prednost to je dostupna kompletna informacija. Kljuno je da statistiki uredi koriste registre kada su oni relevantni za popis. Kombinacija pristupa zasnovanog na registrima i potpunog prebrojavanja Opis 55. I dok mnoge zemlje koje koriste tradicionalni pristup zapoinju sa administrativnim spiskovima, kao to su spiskovi adresa, sutina ovakvog pristupa popisu je iskoristiti kompletnije registre stanovnitva relevantne za popis (kako bi se smanjili trokovi i optereenje za ispitanike), ali dopunjene iscrpnim statistikim operacijama, sa dvostrukim ciljem: poboljati tanost brojanja stanovnitva s jedne strane i dobiti popisne varijable koje nam nisu dostupne iz postojee kombinacije registara s druge strane. Zemlje koje koriste ovaj pristup moraju biti svjesne injenice da, kako je to navedeno u Poglavlju I (paragraf 17), ako se rezultati prikupljanja podataka koriste za aktualiziranje registara stanovnitva, to moe ugroziti Temeljne principe zvanine statistike koji kau da pojedinani podaci koje prikupljaju statistike agencije .... trebaju biti koriteni iskljuivo za statistike svrhe. Zakonski uvjeti za podrku ovakvom pristupu dati su u paragrafu 58 ispod. 56. Postoje dvije glavne razlike u odnosu na najsliniju vrstu popisa (kombinacija adminstrativnih registara i ispitivanja uzoraka): (a) Varijable koje nisu dostupne u administrativnim registrima ne dobijaju se ispitivanjem uzoraka ve iscrpnim operacijama na terenu, kao i u klasinim popisima; i (b) Brojanje stanovnitva zasnovano na registrima stanovnitva nije odmah prihvaeno kao najbolje, ve se provjerava i ispravlja obzirom na realnu situaciju dobijenu sveobuhvatnim brojanjem. Popis je stoga iscrpna procjena pokrivenosti registara stanovnitva, a daje mogunost za smanjenje nedovoljne pokrivenosti (tipine za klasine popise) i prevelike pokrivenosti (tipine za neke registre stanovnitva). Neophodni uvjeti 57. Glavni tehniki i zakonski uvjeti da bi ova vrsta popisa bila prikladna su: (a) Dostupnost registra stanovnitva. Registar ne mora biti potpuno pouzdan za demografske svrhe, ali mora biti dovoljno pouzdan kao poetno rjeenje za ukupan broj ljudi koji e se prebrojavati i gdje; i (b) Drugi administrativni registri koji se mogu koristiti za potrebe popisa. Primjeri ukljuuju porezne dokumente, dokumente socijalne sigurnosti, javne registre nezaposlenih, biljeke o obrazovnim kvalifikacijama i tako dalje.

174

58. Ova vrsta popisa, obzirom na svoj odnos sa registrom stanovnitva, ima dvije varijante zavisno od toga da li je jednostavno popis podran registrom stanovnitva ili su koristi obostrane, to jest registar stanovnitva koristi popisne operacije radi aktualiziranja i poboljanja svojih informacija. U posljednjem sluaju, potrebna su dva dodatna uvjeta: (a) Posebna zakonska regulativa koja se odnosi na registar stanovnitva mora izriito definirati takvu upotrebu popisa radi aktualiziranja registara stanovnitva istovremeno uvajui statistiku tajnost informacija strogo vezanih za popis; i (b) Moraju se primijeniti tehnike mjere koje e osigurati da se informacije iz registra stanovnitva koje treba provjeriti, a koje e se koristiti za obje svrhe (administrativnu i statistiku), tretiraju, tokom cijele operacije, na propisan i razliit nain od ostatka popisnih informacija koje se mogu koristiti samo za statistike svrhe. Na primjer, u kreiranju upitnika, to se moe postii izoliranjem varijabli o stanovnitvu na posebnim stranicama; a u fazi obrade podataka, dokumenti koji sadre osobne identifikacije ne trebaju sadravati statistike informacije i tako dalje. Prednosti i nedostaci 59. Prebrojavanje stanovnitva ovim pristupom moe biti preciznije nego u tradicionalnom popisu (zahvaljujui prethodnim informacijama koje su ve bile u registrima stanovnitva, a koje imaju ulogu predefiniranih rjeenja i omoguuju izbjegavanje mnogih sluajeva nepokrivenosti), a moe takoer biti preciznije i od popisa zasnovanog iskljuivo na registrima (zbog provjere u odnosu na stvarnu situaciju koju prikazuje sveobuhvatno prebrojavanje ime se sprjeava da se greke iz registra stanovnitva gomilaju unedogled). 60. Informacija koja nije dostupna u kombinaciji registara dobija se na iscrpni, klasini nain koji omoguuje maksimalnu geografsku i konceptualnu detaljnost. 61. Longitudinalna perspektiva koju omoguuje upotreba registara takoer je prisutna u ovom pristupu, na primjer koritenjem registra stanovnitva kao osnovice. 62. Nedostaci proistiu iz uvjeta postojanja posredne komponente u ovom pristupu. Na primjer, ovi su popisi skuplji nego popisi zasnovani iskljuivo na registrima zbog opsene komponente prikupljanja informacija. Meutim, trebalo bi da je ovaj pristup jeftiniji od tradicionalnog popisa obzirom da saznanje o lokaciji na kojoj je svaka osoba prijavljena prua mogunost koritenja efikasnijih metoda prikupljanja informacija. 63. Optereenje za ispitanike, pod uvjetom da su drugi inioci jednaki, takoer se nalazi negdje izmeu minimalnog, koje se namee popisima bez odreenih operacija prikupljanja, i maksimalnog, koje postoji u popisima sa punim prebrojavanjem i bez pomoi ranije dostupnih informacija.

175 Posljedice za razne faze provoenja popisa 64. Popunjavanje upitnika unaprijed informacijama iz registara stanovnitva sloen je tehniki zadatak (posebo jer zahtijeva posebna sredstva za tampanje), naroito kada je povezano sa velikim obimom popisa i sa ogranienjima nametnutim dostupnom tehnologijom. 65. Informacija iz prethodnih popisa i povezani administrativni podaci omoguuju mnogo bolje ispravke i uraunavanje neusklaenosti i vrijednosti koje nedostaju. 66. Slanje podataka takoer ima koristi od informacija iz prethodnih popisa, zbog longitudinalne perspektive koju one omoguuju. Posljedice za sadraj 67. Kombinacija registara i iscrpnih operacija skupljanja podataka dozvoljava maksimalnu fleksibilnost u sadrini, dok se smanjuje optereenje za ispitanike u poreenju sa klasinim popisom sa istim informacijama. 68. U uporedbi sa kombiniranjem registara i ispitivanja uzoraka, glavna prednost je potpuna geografska i konceptualna detaljnost svih varijabli, bez obzira da li su dostupne u registrima ili ne. Kontinuirani popis Opis 69. Kontinuirani popis predstavlja jo jedan alternativni pristup tradicionalnom modelu popisa putem kumulativnih neprekidnih ispitivanja koja pokrivaju cijelu zemlju tokom nekog vremenskog perioda umjesto tokom jednog dana. Postoje dva glavna parametra u kontinuiranom popisu: (a) Duina vremenskog perioda koja je povezana sa time koliko je esto potrebno aktualiziranje; i (b) Uestalost uzoraka: koja zavisi od budeta i geografskih nivoa potrebnih za slanje informacija (zemlja, regije, gradovi, lokalna podruja itd.). 70. Na primjer, mogue je izgraditi okvir uzoraka kako bi se sainili nacionalni rezultati putem godinjeg ispitivanja; regionalni rezultati nakupljanjem tri godinja ispitivanja i rezultati za mala podruja sakupljanjem podataka iz pet godina. Godinje se ispitivanje moe provoditi tokom cijele godine ili u odreenom mjesecu. Neophodni uvjeti 71. Neophodni uvjeti zavise od sloenosti okvira uzoraka. Ako su jedinice uzorkovanja adrese, mora se prvobitno sainiti sveobuhvatna lista adresa. Ali ako su jedinice

176 uzorkovanja vee, na primjer opine, dovoljno je samo imati dovoljno informacija da se opine rasporede po raznim godinama jer e svaka biti reprezentativna. Meutim, bit e neophodno objasniti korisnicima popisnih podataka koje e posljedice biti i kako e oni koristiti te podatke, zato to su ljudi naviknuti na podatke o nekom odreenom trenutku, a ne na podatke o vremenskim periodima. Prednosti i nedostaci 72. Glavna prednost kontinuiranog popisa je vea uestalost aktualiziranja podataka: tradicionalni popis daje decenijske ili petogodinje referentne take, dok kontinuirani popis daje godinje dopune. Druga prednost je smanjenje optereenja za javnost. Povrh toga, ovaj pristup prua mogunost poboljanja popisnog procesa iz godine u godinu i testiranja novih tehnologija kako nastaju. Nedostatak je to to popis vie ne daje projekciju cijelog stanovnitva, te time komplicira uporeivanje izmeu podruja zbog razliitih perioda popisivanja. Posljedice za razne faze provoenja popisa 73. Bolje je zapoeti kontinuirani popis odmah nakon tradicionalnog popisa, kako bi se iskoristile koristi od svjeih informacija na kojima se moe graditi okvir za uzorkovanje. Poto je ova operacija godinja, proces se mora vrlo brino pripremiti obzirom da bilo kakvo kanjenje moe uzrokovati probleme u narednim fazama. Posljedice za sadraj 74. Kontinuirani popis moe ukljuiti sve uobiajene popisne teme, a postoji mogunost mijenjanja pitanja ee nego u decenijskom ciklusu. To omoguuje popisu da bolje reagira na promjene potreba korisnika, ak i kada se mora sauvati uporedivost podataka u toku vremena. U skladu sa organizacijom popisa, moe biti mogue dodati i neke tematska ispitivanja.

177

Dodatak III: Temeljni principi zvanine statistike u kontekstu popisa stanovnitva i stambenog fonda 1. Popisi stanovnitva i stambenog fonda su sastavni dio sistema zvanine statistike u svakoj zemlji. Od njih se stoga oekuje da obuhvate temeljne principe zvanine statistike. Ovi su principi usvojeni za region ECE-a od strane Ekonomske komisije za Europu 1992.59 godine i od strane Statistike komisije Ujedinjenih naroda na specijalnom zasjedanju od 11. do 15. aprila 1994. godine. 2. Ti principi su: (1) Zvanina statistika predstavlja nezamjenjiv element informacijskog sistema demokratskih drutava, dajui vladi, ekonomiji i javnosti podatke o ekonomskoj, demografskoj, socijalnoj i ekolokoj situaciji. Kako bi se to postiglo, zvanine statistke koje zadovolje test praktine korisnosti prikupljaju se i ine dostupnim na nepristrasan nain od strane zvaninih statistikih agencija kako bi se zadovoljilo pravo graana na javne informacije. (2) Kako bi se odralo povjerenje u zvanine statistike, statistike agencije trebaju odluiti, slijedei strogo profesionalne motive ukljuujui naune principe i profesionalnu etiku, o metodama i procedurama za prikupljanje, obradu, uvanje i predstavljanje statistikih podataka. (3) Kako bi se omoguilo ispravno tumaenje podataka, statistike agencije trebaju predstaviti informacije slijedei naune standarde statistikih izvora, metoda i procedura. (4) Statistike agencije imaju pravo komentirati pogrena tumaenja i zloupotrebu statistika. (5) Podaci za statistike svrhe mogu se izvesti iz raznih vrsta izvora, bili oni statistika ispitivanja ili administrativni registri. Statistike agencije vre odabir izvora imajui u vidu kvalitet, pravovremenost, trokove i optereenje za ispitanike. (6) Pojedinani podaci koje prikupljaju statistike agencije za statistike kompilacije, bez obzira da li se odnose na fizika ili pravna lica, trebaju biti strogo povjerljivi i koristiti se iskljuivo za statistike svrhe. (7) Zakoni, odredbe i mjere pod kojima funkcioniraju statistiki sistemi moraju biti javni. (8) Koordinacija izmeu statistikih agencija unutar zemalja je neophodna za postizanje konzistentnosti i efikasnosti statistikog sistema.
59

Ekonomska komisija za Europu, Izvjetaj sa 8. sastanka, 15. april 1992.

178 (9) Koritenje meunarodnih koncepata, klasifikacija i metoda od strane statistikih agencija u svakoj zemlji promovira konzistentnost i efikasnost statistikih sistema na svim zvaninim nivoima. (10) Bilateralna i multilateralna suradnja u oblasti statistike doprinosi poboljanju sistema zvanine statistike u svim zemljama. 3. Ovi su temeljni principi ugraeni u dva operativna standarda zvaninih statistika Meunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i to u Sistem irenja specijalnih podataka (SDDS)60 i Sistem irenja uopenih podataka (GDDS)61. Oba standarda imaju jedan odjeljak o integritetu podataka, koji je detaljnije odreen u MMF-ovom Okviru procjene kvaliteta podataka (DQAF, Openiti okvir, juli 2003.)62 Taj DQAF daje listu sljedeih komponenti integriteta: 1.1.1 Statistike se prave na nepristrasan nain. 1.1.2 Odabir izvora i statistikih tehnika, kao i odluke o irenju informacija, rukovoene su iskljuivo statistikim principima. 1.1.3 Relevantno statistiko tijelo ima pravo komentirati pogreno tumaenje podataka i njihovu zloupotrebu. 1.2.1 Odredbe i uvjeti pod kojima 1.2 Transparentnost Statistike politike i prakse se statistike prikupljaju, obrauju i su transparentne ire dostupne su javnosti 1.2.2. Interni vladin pristup statistikama prije njihovog objavljivanja javno se objavljuje. 1.2.3 Porizvodi statistikih agencija/jedinica jasno se identificiraju kao takvi 1.2.4. Obavijest se daje unaprijed o glavnim promjenama metodologije, izvora podataka i statistikih tehnika. 1.3.1. Postoje smjernice za 1.3. Etiki standardi Politike i prakse ponaanje osoblja koje su tom rukovoene su etikim osoblju dobro poznate. standardima. Izvor: MMF Sistem irenja uopenih podataka (GDDS) 1. Jamstva integriteta 1.1. Profesionalnost Statistike politike i prakse vrsto pridravanje voene su profesionalnim principa objektivnosti principima u prikupljanju, obradi i irenju statistika.

60 61

Pogledajte: http://dsbb.imf.or/Applications/web/sddshome/ Pogledajte: http://dssb.imf.org/Applications/web/gdds/gddshome/ 62 Pogledajte: http://www.imf.org/external/np/sta/dsbb/2003/eng/dqaf.htm

179 4. Ove komponente ukljuuju principe nepristrasnosti (dio 1. temeljnog principa UN-a), profesionalne nezavisnosti (2. UN-ov princip), pravo na komentiranje pogrenog tumaenja i zloupotrebe (4. princip), transparentnost u smislu izvora i metoda (3. UN-ov princip) i pravila prema kojima djeluju proizvoai statistikih podataka (6. UN-ov princip), transparentnost i nepristrasnost u irenju informacija (dio 1. UN-ovog principa) i smjernice za osoblje vezano za etike standarde. Meutim, koncept integriteta je openit koncept koji, ako se primjenjuje na cjelokupne statistike sisteme a ne samo na odreeni statistiki ishod, moe pokriti svih deset temeljnih principa a posebno 6. princip o povjerljivosti. 5. Posljednja komponenta MMF-ovog okvira ilustrira poentu da je ugradnja principa u zakone vrlo bitna, ali ne sama po sebi dovoljna. Ovi se principi trebaju prenijeti s jedne strane na institucionalne mjere zatite, a s druge strane na smjernice za osoblje i na procese u kojima se donose odluke, posebno za granine sluajeve, i to na takav nain da se izgradi jedan skup konzistentne sudske prakse unutar statistikog sistema ili barem unutar nacionalnog statistikog ureda. Ove smjernice za etiko profesionalno ponaanje trebaju se tumaiti od strane osoblja, kroz obuku i provoenje, kao dio njihovog svakodnevnog rada na prikupljanju, obradi i irenju informacija. Iskusniji statistiari u nacionalnim statistikim uredima trebaju dati uzor za ponaanje svom drugom osoblju u ovom smislu i doprinijeti promoviranju etikih temelja zvanine statistike kod svih partnera, medija i javnosti. 6. Ovi principi predstavljaju formulaciju profesionalnih i etikih standarda neophodnih za osiguranje vjerodostojnosti rezultata zvanine statistike od strane svih korisnika i za osiguranje integriteta nacionalnih institucija koje djeluju kao proizvoai zvaninih statistika. Oni su namijenjeni za primjenu na sva tematska podruja zvanine statistike, na sve nacionalne proizvoae zvaninih statistika i na sve procese koji postoje u proizvodnji i irenju zvaninih statistika. Oni bi trebali biti mjerilo nacionalne legislative koja definira institucionalni okvir zvaninih statistika i mjerilo za ponaanje svog osoblja ukljuenog u ove procese. Mnoge su zemlje razvile okvirni statistiki zakon koji zadovoljava ove kriterije. 7. Pojam nacionalnog statistikog sistema ovdje se koristi kao zbir svih javnih tijela koja proizvode zvanine statistike u smislu definiranom relevantnim domaim zakonodavstvom. Osmi princip trai da proizvoai statistika ne djeluju samostalno, ve da budu koordinirani. Pored toga, statistiki sistem treba ukljuivati sva tijela za koordinaciju i savjetodavna tijela za zvaninu statistiku koja su predviena statistikom legislativom ili uspostavljena na osnovu takve legislative. 8. U sluaju javnih tijela, izuzev nacionalnog statistikog ureda (ili statistikih ureda na regionalnom i lokalnom nivou) koja djeluju kao proizvoai zvaninih statistika, temeljni principi zvanine statistike podrazumijevaju da su statistiki zadaci predmetom statistike legislative i da su oni jasno odvojeni u organizacijskoj emi od drugih zadataka koje taj odjel, ministarstvo ili agencija obavlja. Stoga pojam porizvoaa zvaninih statistika (i statistikog sistema) ne mora nuno ukljuivati cijelo ministarstvo, odjel ili agenciju ve samo one organizacijske podjedinice koje imaju redovni zadatak

180 proizvodnje zvaninih statistika u gore navedenom smislu. Sve vladine jedinice, osim proizvoaa definiranih na ovaj nain, smatraju se potencijalnim korisnicima zvaninih statistika. Ovo pojanjenje je vano jer se pojam profesionalne nezavisnosti odnosi na ovu granicu kod donoenja odluka unutar statistikog sistema. Takoer, razmjena podataka koji podlijeu statistikoj povjerljivosti ne treba biti proirena na druge vladine jedinice osim proizvoaa statistika kako je gore definirano i istraivakih institucija. 9. Popis stanovnitva i stambenog fonda je jedna od aktivnosti nacionalnih zvaninih statistika koja je javno najvie vidljiva, i stoga je pridravanje ovih principa od naroite vanosti. Nacionalni statistiki uredi moraju osigurati da je popis stanovnitva, i u stvarnosti i u poimanju korisnika i ispitanika, u skladu sa ovim principima tako da se ne kompromitira vjerodostojnost ne samo popisa nego i cijelog nacionalnog statistikog ureda i cijelog statistikog sistema. Stoga se preporuuje da svaka posebna legislativa vezana za popise stanovnitva, u zemljama gdje su na snazi openiti statistiki zakoni koji eksplicitno priznaju temeljne principe, eksplicitno prizna primjenjivost ovih principa na popis. Povjerljivost 10. U kontekstu popisa stanovnitva, najvaniji princip za stanovnitvo koje prua informacije je povjerljiva upotreba osobnih informacija. esti princip koji se odnosi na koritenje pojedinanih podataka od strane statistikih organa, bez obzira da li se ti podaci odnose na fizike ili pravne osobe63, kae da koritenje treba biti strogo povjerljivo i da se podaci trebaju iskljuivo koristiti za statistike svrhe. Kada se prikupljaju pojedinani podaci od ispitanika putem ispitivanja ili popisa, statistiki proizvoai moraju vrlo jasno izraziti ovo jemstvo, a to je vrlo esto ugraeno u domae zakone veine zemalja, kako bi ubijedili ispitanike da uestvuju i da daju tane informacije. Termin "statistike svrhe"64 u ovom kontekstu ne ukljuuje koritenje takvih informacija za bilo kakvo donoenje odluka od strane vladinih tijela ili tijela u javnom sektoru (ukljuujui i sudove) usmjerenih na individualnu jedinicu. Dakle, to eliminira mogue shvatanje ispitanika da se osobne informacije koje oni daju o sebi u dobroj namjeri mogu koristiti potiv njih. Drugo, taj princip osigurava da se statistiki proizvoai vide kao neko ko ozbiljno shvata zabrinutost ispitanika o privatnosti informacija koje daju. 11. Najoigledniji nain da se statistiki porizvoai pridravaju ovoga principa je takozvani "jednosmjerni" princip za individualne podatke koji se odnose na zatiene jedinice. Statistiki proizvoai mogu primiti takve podatke, ali, osim dva izuzetka navedena u tekstu ispod, ne trebaju ih nikada odati ili dati pristup takvim podacima. Jednosmjerni princip treba se primijeniti na sve individualne podatke, bez obzira na izvor (popis, ispitivanje ili administrativni izvor). Ispitivanje i administrativni podaci trebaju
Zatita statistike jedinice "fizika osoba" nije efikasna ako se i "domainstvo" takoer ne zatiti. Prebivalita ili zgrade se ne zatiuju osim ako postoji neizravni rizik odavanja informacija o pojedincima. 64 Termin "statistika svrha" ne treba se tumaiti kao dozvola koritenja pojedinanih informacija za tabele. Statistike svrhe takoer pokrivaju uporedbu pojedinanih informacija sa drugim izvorima zvaninih statistika.
63

181 biti pokriveni istim odredbana statistike povjerljivosti u svim fazama prikupljanja, obrade i irenja informacija od trenutka kada se predaju statistikom proizvoau. 12. Statistika legislativa moe propisati dva izuzetka od zabrane statistikim tijelima da djelimino daju pristup zatienim individualnim informacijama: razmjena pojedinanih informacija izmeu statistikih proizvoaa unutar istog nacionalnog statistikog sistema i davanje pristupa dokumentima sa individualnim mikro-podacima, pod odreenim uvjetima, dobronamjernim istraivaima. Detalji o ovom drugom sluaju su opisani u poglavlju o metodologiji. Prvi se izuzetak mora strogo ograniiti na statistike svrhe, a drugi se izuzetak ograniava na tabeliranje/analize pod istraivaevom vlastitom odgovornou65. Zbog zabrane nestatistikog koritenja mikro-podataka, koritenje prvog izuzetka je posebno osjetljivo ako je statistiki porizvoa koji prima podatke odjel neke vee vladine jedinice iji je glavni cilj nestatistiko koritenje podataka, a u tom sluaju je minimalni uvjet da nacionalna statistika legislativa mora biti potpuno primjenjiva na statistikog proizvoaa kako bi on imao pravo da prima povjerljive mikro podatke iz popisa od nacionalnog statistikog ureda. 13. Od primarnog je znaaja da se nacionalni statistiki uredi vide kao potpuno pouzdana tijela s obzirom na povjerljivost podataka. Iz ovog razloga, zahtjev za davanjem individualnih podataka za nestatistike svrhe treba uvijek odbiti. Ako je, na osnovu legislative koja se odnosi na druga podruja osim statistike, takav pristup podacima za nestatistike svrhe zakonit (na primjer u sluaju podataka koji dolaze iz administrativnih izvora, ili u sluaju popisa sa dvojnom svrhom), takav pristup treba dozvoliti odgovarajue vladino tijelo a ne nacionalni statistiki ured. 14. esti princip podrazumijeva ne samo iskljuenu mogunost odavanja informacija direktnom identifikacijom jedinica (putem imena, adresa, ili opte dostupnih identifikacijskih brojeva) nego i iskljuivanje mogunosti indirektne identifikacije (putem kombinacije znaajki, ili kao dio usko definiranog malog skupa jedinica). On takoe podrazumijeva stroga sigurnosna pravila za rukovanje upitnicima i spremanje pojedinanih podataka. Preporuke u kontekstu popisa stanovnitva predstavljene su detaljnije u poglavlju II. Profesionalna neovisnost 15. Razgraniavanje profesionalne neovisnosti za statistiku organizaciju je vano. To se posebno odnosi na operacije poput popisa stanovnitva, gdje nacionalni statistiki ured zavisi od vladinog budeta u smislu finansiranja (na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, i jo od meunarodnih donatora gdje je to primjenljivo). Princip "profesionalne" neovisnosti se dakle moe saeto prikazati na takav nain da se on bavi dijelom zvaninih statistika koji odgovara na pitanje "kako" (to jest kako se zvanine statistike proizvode i ire). Meutim, ovaj princip se ne iri na dio koji odgovara na pitanje "ta" (to jest na odluke o tome koje znaajke u drutvu su dovoljno relevantne da
Oba se izuzetka mogu ograniiti na nacionalne partnere, ili se proiriti i na satistike odjele regionalnih i meunarodnih organizacija u prvom sluaju, ili istraivaa iz vana ili lanova meunarodnih istraivakih mrea u drugom sluaju. Nacionalne legislative i prakse razlikuju se u tom pogledu.
65

182 budu mjerene koritenjem aktivnosti zvaninih statistika finansiranih vladinim sredstvima i odluke o uestalosti takvih mjerenja i glavnom ralanjivanju tih znaajki obzirom na sutinski uticaj koji to ima na finansijska sredstva). 16. U smislu procesa, profesionalna neovisnost znai da e, iako e razni partneri u procesu a posebno glavni korisnici biti konzultirani vezano za profesionalna pitanja, odluke o aspektima vezanim za "kako" biti donoene u potpunosti unutar sistema zvaninih statistika, a ne od strane vlade ili nekog politikog tijela. "Unutar statistikog sistema" moe znaiti od strane efa nacionalnog statistikog ureda s tim to se za vanija pitanja moe ukljuiti savjetodavni odbor koji djeluje kao statistiko vijee uspostavljeno relevantnom legislativom o zvaninoj statistici ili neko tijelo sastavljeno od svih ili nekih proizvoaa unutar nacionalnog statistikog sistema. U sluaju popisa stanovnitva, popisni zakon moe dozvoliti posebnom popisnom komitetu da ima ulogu u takvim odlukama. Koji god oblik ima mehanizam donoenja odluka unutar statistikog sistema u zemlji, kljuno je da je u relevantni zakon ugraena jasna odredba da su sva tijela koja su ukljuena u mehanizam podlona temeljnim principima (a poeljno je da su oni takoer ugraeni u opti statistki zakon). to se tie dijela zvanine statistike koji se bavi pitanjem "ta" kako je gore opisano (a to ukljuuje odluke o sredstvima i prioritetima), a koji ne spada u okvir profesionalne neovisnosti, podjela uloga je potpuno suprotna; dok e veina prijedloga za takve odluke biti napravljena od strane raznih aktera u statistikom sistemu na koordiniran nain, odluke e se donositi na politikom nivou, bilo to od strane ministra, vlade ili parlamenta. 17. Mjesto povlaenja linije izmeu "ta" i "kako" moe se razlikovati od zemlje do zemlje. Poimanje integriteta nacionalnog statistikog ureda je toliko veliko u nekim zemljama da ef te organizacije moe ak biti u poziciji da odluuje o rasporeivanju cjelokupnih sredstava za zvaninu statistiku izmeu tematskih podruja (a samo se o ukupnom budetu odluuje na politikom nivou u sklopu budetskog procesa). Meutim, postoje sutinska pitanja koja spadaju pod principe profesionalne neovisnosti koja nikad ne bi trebala biti predmetom odluka nekog politikog tijela. 18. Takva pitanja ukljuuju: (a) Kreiranje instrumenata za prikupljanje podataka za zvanine statistike vezano za pokrivenost, upitnike i terminologiju koritenu u tom pogledu, odabir jedinica ispitnika (ako se ne pokriva cjelokupno stanovnitvo). Ovo se proiruje i na izradu pilot ispitivanja i ispitivanja koja slijede nakon popisa; (b) Odabir administrativnih izvora koji e se koristiti u pripremi popisa, ili (kao to je sluaj sa popisima zasnovanim na registrima) u fazi implementacije; (c) Nastavak aktivnosti vezano za neodaziv u sluaju prikupljanja primarnih podataka ili proces verifikacije administrativnih podataka od strane osoba na koje se oni odnose i odgovarajui nastavak atkivnosti vezano za neodaziv kod ovog pristupa; (d) Odabir metoda i strategija za editovanje sirovih podataka (iz prikupljanja primarnih podataka ili iz administrativnih izvora), za ubacivanje nedostajuih informacja ili za ispravku pogrenih informacija, za klasificiranje pitanja

183 otvorenog tipa i za kombiniranje razliitih izvora na najbolje mogue naine (na nivou jedinica ili na zbirnom nivou); (e) Odabir grupa podataka koji e se dobiti iz popisa a koji e se slati kao rezultati zvaninih statistika, ukljuujui i terminologiju koritenu za ove grupe i naine na koji su dobijene; (f) Naini na koje e se ovi rezultati iriti s punim potivanjem relevantnih temeljnih principa, ukljuujui i vrijeme objave informacija; (g) Standardi, metode i procesi kontrole kvaliteta za razliite korake operacija i odluke o tome da li se odreeni skupovi informacija ne mogu objaviti zbog nedovoljne kvalitete; (h) Naini na koje se koriste podaci iz popisa za poboljavanje drugih rezultata ili aktivnosti zvaninih statistika (odreivanje referentnih taki vremenskih nizova, koritenje kao okvira za uzorkovanje); i (i) Nain na koji se popisni editovani podaci na nivou jedinica organiziraju, potkrepljuju i spremaju kako bi se omoguilo dodatno tabeliranje na zahtjev prema specifikacijama pojedinanih korisnika (statistike usluge) i za kasniju upotrebu u zvaninoj statistici (analitike studije). 19. Korisno je pomenuti dvije openite ocjene vezane za profesionalnu neovisnost u odluivanju o dijelu statistika koji odgovara na pitanje "kako". Na primjer, konana odluka moe legitimno ostati na politikom nivou bez da je to u kontradikciji sa temeljnim principima. Prvo pitanje je vezano za drugi temeljni princip: pitanje optereenja za ispitanije u prikupljanju primarnih podataka (peti princip). To ukljuuje obaveze odaziva, te razmatranje da li se odreena pitanja, posebno u kontekstu popisa, mogu smatrati prevelikim zadiranjem u privatnost, te pitanje kazni za ispitanike koji odbiju da se odazovu. Drugo se pitanje odnosi na podjelu rada i rasporeivanje odgovornosti meu raznim akterima i tijelima statistikog sistema u nekoj zemlji, a vezano za razliite dijelove statistikog programa u toj zemlji, pod pretpostavkom da svi oni podlijeu nacionalnoj legislativi. Za osnovne operacije poput popisa koji je iskljuivo namijenjen za statistike svrhe, okvirna odgovornost obino stoji na nacionalnom statistikom uredu kao glavnom proizvoau zvaninih statistika i koordinatoru statistikog sistema, ak i kada se odreeni elementi dodjeljuju drugim akterima u statistikom sistemu. 20. U kontekstu tradicionalnog popisa stanovnitva detalji koji se ugrauju u zakon i pomonu regulativu zasnovanu na tom zakonu esto su puno detaljniji nego oni koji se odnose na prikupljanja primarnih podataka za zvanine statistike kao to su ispitivanja uzoraka. Stoga postoji odreeni rizik da se politika tijela umijeaju u odluke koje su gore navedene kao sutina profesionalne neovisnosti. Takvi zakonski tekstovi ne trebaju ii dalje od izlistavanja znaajki koje se trebaju obuhvatiti popisom na jedan uopten nain, dok taan tekst samih pitanja u upitniku treba ostaviti statistikom sistemu. Zakonski tekstovi o popisu ne trebaju sadravati iscrpne liste tabela koje e biti izlazni produkti, ali ako se na zakonskom nivou smatra da je neka specifikacija izlaznih produkata neizbjena, ona treba biti data u uoptenom smislu ostavljajui tane definicije i metode grupisanja podataka u potpunosti statistikom sistemu. Najvaniji aspekti

184 specifikacije izlaznih podataka u zakonskom smislu odnose se na nepristrasnost i moda na pravovremenost. 21. Kod vrenja odabira u skladu sa profesionalnom neovisnou, odgovorni akteri unutar statistikog sistema "trebaju odluivati strogo prema profesionalnim principima, ukljuujui naune principe i profesionalnu etiku" (drugi princip) tako da su rezultati zvanine statistike to je mogue pouzdanija slika znaajki drutva. U veini sluajeva, takve se odluke ne donose uzalud; postoji priznat skup meunarodnih i nacionalnih profesionalnih standarda i pozitivnih profesionalnih iskustava zvanine statistike za mnoge od gore pobrojanih odluka; oni se mogu, a u veini sluajeva i trebaju, smatrati vladinim izborom na nacionalnom nivou, ne samo zato to omoguuju meunarodnu uporedbu, nego uglavnom zato to nude nepristrason i profesionalno pouzdano rjeenje metodolokih pitanja. 22. Poseban problem profesionalne neovisnosti u kontekstu popisa moe se javiti iz pritiska od strane odreenih ministarstava ili vanjskih interesnih grupa za ukljuivanjem odreenih znaajki, dok profesionalna razmiljanja govore, na osnovu ranijeg iskustva u istoj zemlji ili u drugim zemljama, da su drugi oblici prikupljanja primarnih podataka, kao na primjer ispitivanja uzoraka koja nisu povezana sa iscrpnim popisom sa obaveznim odazivom, prikladniji za dobijanje pouzdanijih podataka ili za dobijanje podataka sa manje trokova. ini se da za takve korisnike ukljuivanje neke teme u popis predstavlja neku vrstu priznavanja vanosti te teme u poreenju sa njenim ukljuivajem samo u ispitivanje uzoraka za zvanine statistike. To je tipian primjer neprofesionalnog razmiljanja koje treba ostaviti van procesa odluivanja. Ako se na politikom nivou odlui da se takve znaajke moraju ukljuiti uprkos suprotnom metodolokom savjetu nacionalnog statistikog ureda, distribucija rezultata za te znaajke e i dalje biti predmetom minimalnog nivoa kvaliteta koji treba postii, kako je to definirano u statistikom sistemu. Nepristrasnost 23. Nepristrasnost je vaan pojam u svim fazama statistike proizvodnje i procesa irenja podataka. Ona podrazumijeva, izmeu ostalog, koritenje injenine i ustaljene terminologije pri objavi rezultata, koritenje razumljive neuvredljive terminologije u upitnicima i izbjegavanje/korekciju bilo kakvih sistemskih greaka u prikupljanju, obradi i predstavljanju rezultata, kao to je potpuno izostavljanje odreenih grupa stanovnitva. Meutim, najvaniji je aspekt nepristrasnost u omoguavanju pristupa rezultatima zvanine statistike za sve korisnike. 24. Nepristrasnost u objavi informacija ima nekoliko aspekata; svi rezultati koji se oznae kao zvanini moraju biti javno dostupni, a irenje ovih rezultata treba biti istovremeno za sve korisnike, ukljuujui i vladine korisnike, i to na dan odreen statistikim sistemom a ne odreen od strane vlade. Dakle, dobra je praksa da nacionalni statistiki uredi imaju unaprijed napravljen kalendar izdavanja podataka. Taj se kalendar moe stalno mijenjati, tako da datumi objave podataka postaju vremenom sve precizniji. Rezultati se mogu

185 objaviti kao privremeni i kao konani kako bi se objavili na vrijeme, ali princip nepristrasnosti u irenju informacija mora se potovati u svim sluajevima. 25. Kao i sa drugim pitanjima vezanim za profesionalnu neovisnost, odabir rezultata i izbor datuma za objavu rezultata moraju se zasnivati na profesionalnim principima. Kada se podaci provjere u smislu konzistentnosti i kvaliteta, oni se trebaju to prije objaviti. Zabrinutost oko toga da bi odreeni rezultati mogli biti nedobrodoli ili mogli doi u loe vrijeme sa stanovita vlade ili drugih vanih partnera ne treba se nikada uzimati u obzir, bez obzira da li se ta zabrinutost izraava direktno ili samo kao pretpostavka od strane statistiara. To bi bila povreda temeljnih principa. irenje informacija je dio zvanine statistike gdje postoji najvea vjerovatnoa da e biti pokuaja da se umanji strogo pridravanje integriteta. Stoga je veoma vano da je nacionalni statistiki ured ve stekao reputaciju da je strog u tom smislu u svim podrujima zvanine statistike, tako da nema prostora za odstupanja od uspostavljenog standarda u posebnom sluaju popisa stanovnitva. Ako ne postoji jasno uspostavljena reputacija od ranije, popis stanovnitva je, kroz svoj javni profil, odlina prilika da se izgradi i promovira novi standard integriteta koji e se primjenjivati za zvanine statistike tokom i nakon popisa. 26. MMF-ove specifikacije integriteta pominju da se informacije odreenim vladinim odjelima mogu dati unaprijed uz embargo, ali ovakvi se postupci moraju objaviti. Svrha ovakvih informacija koje se daju unaprijed je da se kljuni korisnici u vladi mogu pripremiti za odgvore na pitanja medija vezano za posljedice ovih rezultata na politike. Razlog nije da se oni pozovu da komentiraju nain na koji nacionalni statistiki ured objavljuje informacije. Stoga, te informacije koje se daju unaprijed, ako se uopte daju, moraju biti ograniene vremenski (ne smiju prelaziti jedan dan), zato to poveanje vremenskog perioda povlai vei rizik od krenja embarga ili od pokuaja za uplitanjem u irenje informacija od strane nacionalnog statistikog ureda. 27. esto zanemaren, ali kljuan dio i profesionalne neovisnosti i nepristrasnosti, je odabir terminologije za rezultate koji e se objaviti. Odluke o ovoj terminologiji trebaju se napraviti potpuno unutar statistikog sistema (to jest ne trebaju biti nametnute iz vana) i moraju odraavati nepristrasnost. Stoga bi trebalo postojati ogranienje za kortenje krilatica ili jezika zagovaranja odreenih politika u objavama zvaninih statistiara. 28. Praksa se u raznim zemljama moe razlikovati u smislu ta podrazumijeva nepristrasnost u davanju tumaenja prilikom objave novih rezultata. Minimalno bi trebalo dodati definicije i druga tehnika objanjenja o pokrivenosti i tanosti rezultata, tako da barem struni korisnici mogu dobiti smjernice o ispravnom koritenju podataka. U pogledu irenja informacija medijima i javnosti u cjelini, to moda nee biti dovoljno, posebno za referentne rezultate kao to je popis. Potrebno je dodati objanjenja koja e pomoi medijima, a putem njih i javnosti, da razumiju najvanije elemente te nove informacije i da preobraze kvantitativnu informaciju u svakodnevni jezik koji se lako moe razumjeti i povezati sa drugim, nestatistikim informacijama ali bez ugroavanja nepristrasnosti. Kao minimalni uvjet, dunost je nacionalnog statistikog ureda da razlui, u kvantitativnom smislu, izmeu promjena/razlika koje uzrokovanih moguim promjenama metodologije i onih koje odgovaraju "stvarnim" promjenama ili razlikama.

186

29. Odabir najvanijih elemenata meu mnogim aspektima novih popisnih rezultata za takozvano "pripovijedanje"66 nije uvijek lako, ali promjene evidentirane tokom vremena, na raznim lokacijama (i unutar i izmeu zemalja) i meu populacijskim grupama su svakako prvi pristup koji obeava rezultate. Poruka za medije i javnost svakako je obogaena komentarima koji ukazuju na uzronike takvih promjena ili na razlike meu grupama i podrujima koje se pojavljuju u rezultatima; ali da se ne bi ugrozila nepristrasnost komentari ove prirode koje daju zvanini statistiari moraju biti potkrijepljeni injenicama i nikada ne trebaju davati preporuke za pravljenje politike. MMF-ov DQAF insistira (pogledajte paragraf 750) da se "produkti statistikih agencija/jedinica jasno definiraju kao takvi" ili, drugim rijeima, da komentari drugih jedinica izuzev nacionalnog statistikog ureda, bez obzira da li ti komentari sadre preporuke za pravljenje politike ili ne, trebaju jasno biti odvojeni od produkata i objava nacionalnog statistikog ureda. Umjetnost dodavanja relevantnih komentara statistikim objavama stie se iskustvom i povratnim informacijama od korisnika, a treba se zasnivati na openitoj politici nacionalnih statistikih ureda primjenjivoj na sva podruja. Princip nepristrasnosti mora izbjegavati svaki pristrasan argon. Rizik od pristrasnosti informacija se posebno oituje pri koritenju grafikona i mapa, gdje je prvi utisak preovladavajui za veinu nestrunih korisnika. 30. I dok je stroga primjena principa istodobnog irenja informacija svim korisnicima standardna za ekonomske statistike, ponekad se manje strogo primjenjuje u demografskim i socijalnim statistikama. Nema profesionalnog razloga zato se odrava takva razlika izmeu tematskih podruja. Jedan argument je to to se zbog niske periodinosti odreenih demografskih i socijalnih rezultata, ovi rezultati moraju raspraviti i verificirati uz pomo vanjskih strunjaka prije nego to se objave. Meutim, upravljanje kvalitetom je integralni dio statistikih procesa bez obzira o kom se tematskom podruju ili periodinosti radi, a kada upravljanje kvalitetom ukljuuje pomo vanjskih strunjaka statistiki proizvoai moraju osigurati da se nee desiti curenje informacija ministarstvima ili interesnim skupinama kao nusprodukt tog procesa osiguranja kvaliteta. Taj se rizik minimizira kada se neophodna ekspertiza za kontrolu kvaliteta nalazi unutar statistikog ureda ili barem unutar nacionalnog statistikog sistema. 31. Poseban problem u kontekstu nepristrasnosti proistie iz koritenja zbirnih popisnih rezultata za "svrhe raspodjele sredstava". To pokriva upotrebe kao to je raspodjela mjesta u parlamentu ili drugim tijelima proporcionalna sa brojem stanovnika te referentne grupe, ili za finansiranje lokalnih vlada iz nacionalnog budeta na osnovu statistikih parametara, kao to je referentna grupa stanovnitva. To takoer pokriva eme gdje se finansiranje vee uz kriterij podobnosti za lokalne ili regionalne jedinice, a jedan od njih je i populacijski prag (ili omjer populacije). Kada se referentna vrijednost obnavlja tokom novog kruga popisa, strahovi da e rezultati biti nepovoljni za jedno ili drugo tijelo, ili da e bit nepravedni, mogu se predstaviti nacionalnom statistikom uredu kako bi se uticalo na odabir metoda. Ali ovo moe uvesti pristrasnost i otklone od dobrih profesionalnih praksi i standarda, a time i krenje principa nepristrasnosti zvanine statistike, obzirom da
66

UNECE: http://www.unece.org/stats/documents/writing/

187 takva razmiljanja (kao i razmiljanja o tome kakav e to utjecaj imati na kotiranje zemlje na meunarodnom nivou) ne bi trebala imati uticaja na odabir metoda. 32. Odgovor na ovakve zabrinutosti, a koji je potpuno usklaen sa principima integriteta je razjasniti odgovornosti zvaninih statistiara i onih koji su odgovorni za proces raspodjele sredstava u svjetlu temeljnih principa. Odluka lei na ovim drugim, a ne na zvaninim statistiarima, o statistikim parametrima (i odreenim subjektivnim vrijednostima za zbirne rezultate) koji e biti klju njihovih odluka o raspodjeli ili podobnosti. Meutim, njihov izbor nije ogranien rezultatima zvanine statistike objavljenim od strane nacionalnih statistikih ureda; druge opcije mogu biti podskup zvaninih okvirnih rezultata (to jest bez nekih komponenti) ili "ubrajanje" nekih elemenata koji se mjere zasebno (pod uvjetom da su dovoljno pouzdane statistike dostupne za te elemente). Nacionalni statistiki uredi trebaju svakako biti sposobni izraditi svaki odgovor prema specifikacijama korisnika. Meutim, to ne bi trebalo zamijeniti zvanino objavljene referentne rezultate definirane od strane statistiara, nego radije biti dodatni produkt sa vlastitim statusom. Razlika izmeu ovo dvoje je to to nacionalni statistiki ured snosi punu odgovornost za zvanine rezultate, dok je za koncept baziran na zahtjevima korisnika nacionalni statistiki ured jedino odgovoran za tanost informacija. Odgovornost za taj koncept i za terminologiju lei na korisnicima van statistikog sistema. Institucionalni zatitnici nacionalnog statistikog ureda koji proizilaze iz profesionalne neovisnosti i nepristrasnosti 33. Povjerljivost, profesionalna neovisnost i nepristrasnost su kljuni sastojci integriteta nacionalnog statistikog ureda i cijelog statistikog sistema sa stanovita korisnika i ispitanika. Nije dovoljno da se ovi principi spomenu u zakonima. Oni se moraju povezati sa institucionalnim i organizacionim jemcima za nacionalne statistike urede i njihovog efa. Postojanje (i potivanje) ovih zatitnika i jasno provoenje svih temeljnih principa u svakodnevnom radu nacionalnog statistikog ureda su kljuni za izgradnju i odravanje povjerenja u oima medija, javnosti, svih korisnika i ispitanika podjednako. 34. Prvo i najvanije, nacionalni statistiki ured mora biti osloboen svih nestatistikih zadataka koji mogu stvoriti sukob interesa sa njegovim sutinskim zadatkom proizvodnje nepristrasnih statistika o relevantnim pojavama u drutvu, ili sa njegovom obavezom da individualne podatke koristi iskljuivo za statistike svrhe. Svaki takav zadatak bi sprijeio da nacionalni statistiki ured bude prihvaen kao nepristrasan i postojao bi rizik da bi on bio izjednaavan sa instrumentom zagovaranja vladinih politika. 35. Drugo, kljuno je da ne postoji zvanini ili nezvanini proces odobravanja objave podataka koji ukljuuje vladina tijela van statistikog sistema, bez obzira koje podruje zvanine statistike je u pitanju, ukljuujui i popis. Nacionalni statistiki uredi moraju imati pravo da direktno komuniciraju sa medijima kako bi ispunili svoju funkciju irenja informacija, bez prisile da svoje poruke kanaliu putem posrednih vladinih tijela.

188 36. Tree, kao nuna posljedica profesionalne neovisnosti, ef nacionalnog statistikog ureda ima punu odgovornost za profesionalni kvalitet rezultata, za integritet cijelog lanca procesa koji dovode do tih rezultata i za striktnu primjenu pravila povjerljivosti individualnih podataka. Proces odabira i imenovanja efa nacionalnog statistikog ureda i drugog vieg osoblja, i zakonske i druge mjere zatite efa od uticaja vlade ili pritiska drugih interesnih grupa o pitanjima koja spadaju pod profesionalnu neovisnost ili utiu na nepristrasnost ili povjerljivost, je od sutinskog znaaja za integritet i shvatanje integriteta zvanine statistike. 37. U kontekstu popisa, posebno organizacijsko pitanje sa posljedicama na integritet moe nastati kroz ukljuivanje u proces prikupljanja podataka putem tradicionalnih popisa vladinih tijela koja se ne smatraju dijelom statitistikog sistema, a posebno tijela na lokalnom i regionalnom nivou. Takva tijela mogu imati i druge odgovornosti osim zvaninih statistika koje potencijalno mogu stvoriti sukob interesa. Stoga je vano, pored definiranja zakonom da oni u potpunosti podlijeu temeljnim principima osobito to se tie povjerljivosti, i to za sve aktivnosti u kontekstu popisa, da se uspostavljaju i provode i metode za provjeru njihovog pridravanja ovih principa kao dio procesa kontrole kvaliteta. Obzirom na kriterij pogodnosti (ili nepogodnosti) lokalne administracije mogu takoer doi u iskuenje da utiu na ukupne rezultate za svoje podruje kao bi poveale (ili smanjile) izglede da uu u neku vladinu emu (na primjer uvoenje dvojezine administracije ako jezika manjina dosegne odreeni procenat ukupnog stanovnitva). U takvim sluajevima, posebne organizacijske mjere koje osiguravaju provjere i balanse na lokalnom nivou mogu se uspostaviti kao obavezne u sklopu popisne legislative i to pored mjera nacionalnog statistikog ureda za kontrolu kvaliteta. 38. U sluaju kada odreeni dijelovi aktivnosti zvanine statistike bivaju eksternalizirani privatnim tijelima (a to moe biti isplativo rjeenje za velike i neuestale operacije kao to je popis) njihovi ugovori trebaju navesti obaveze ugovorne strane koje su iste kao da te iste aktivnosti provodi nacionalni statistiki ured. Svaka obrada podataka od strane takvih potpisnika ugovora moe se koristiti samo od strane privatnog potpisnika ugovora u okviru odredbi ugovora, iskljuujui bilo kakve druge svrhe, bile one statistike ili druge. Popisni zakon treba propisati da su kaznene odredbe takoe primjenljive na osoblje tih ugovornih strana koje radi na popisu u sluaju krenja, na primjer, odredbi o povjerljivosti. U interesu je tog pojedinanog potpisnika ugovora da potuje ove ugovorne odredbe, poto njihovo nepotivanje moe ugroziti budue ugovore sa nacionalnim statistikim uredom. 39. Bilo koji oblik delegiranja dijelova popisnih aktivnosti javnim ili privatnim organizacijama ne umanjuje ni na koji nain punu odgovornost nacionalnih statistikih ureda za integritet cijelog procesa od poetka do kraja kao i za zvanine rezultate. Transparentnost 40. Princip transparentnosti (trei temeljni princip) je neophodan parnjak profesionalnoj neovisnosti. On osigurava da su zvanini statistiari u potpunosti odgovorni drutvu korisnika, ispitanika i poreznih obveznika za svoje odluke pod okriljem profesionalne

189 neovisnosti. Svi koriteni metodi za proces proizvodnje i irenja informacija trebaju biti transparentni, tako da kljuni korisnici mogu dovesti u pitanje izbore koji su napravljeni i pitati za razloge. MMF-ov DQAF trai da se da obavijest unaprijed o glavnim izmjenama metodologija prije nego to se rezultati objave. Svako irenje rezultata mora pratiti detaljna informacija o izvorima i metodama, koji bi trebali biti dostupni svima. Ako rezultati ne postignu unaprijed definirani nivo kvaliteta, to treba jasno oznaiti ili ih uopte ne izdati, a razloge za to javno objasniti dok je materijal vezan za takvu odluku dostupan za javno ispitivanje. Svaka procjena kvalitete popisnih operacija, ili njenih dijelova, treba takoer biti javno dostupna. 41. Ako se ini da princip transparentnosti namee teret na nacionalne statistike urede neophodno je sprijeiti i odgovoriti na optube za neodgovorno ponaanje ili ponaanje po principu "crne kutije", to je esto prvi korak u optuivanju statistiara kako bi oni popustili pred uticajima ili pritiscima s ciljem oblikovanja rezultata u odreenom smjeru. Transparentnost je neophodna u dananjoj zvaninoj statistici, obzirom da ak i u sluaju iscrpnih operacija kao to su popisi, rezultati se vie ne prikupljaju iskljuivo kao brojanja uestalosti, zbirovi ili prosjeci, ve prije kao sloeni i ponavljajui nizovi algoritama ukljujui i komponente "procjene" zasnovane na sreivanju, pripisivanju, izvoenju zakljuaka i kombiniranju razliitih izvora. Transparentnost je takoer preduslov za koritenje 4. principa, koji daje pravo svim porizvoaima statistika da komentiraju pogreno tumaenje i zloupotrebu statistika od strane tree strane (ukljuujui i vladine korisnike statistika). Odluka o tome kada e se to pravo koristiti spada pod profesionalnu neovisnost, i lei na statistiarima bez potrebnog odobrenja van statistikog sistema. 42. Jo jedan element transparentnosti je 7. princip, prema kome "zakoni, odredbe i mjere pod kojima djeluje statistiki sistem trebaju biti javne". Popisi imaju posebno obiman niz odredbi, uputa i prirunika obzirom na veliki broj osoblja koje se angaira za veinu vrsta popisa, a posebno za tradicionalne. Takav materijal terba biti svima dostupan na njihov zahtjev ili moe biti dostupan svima stavljanjem na web stranicu. Odnos prema ispitanicima 43. Prema 5. principu, optereenje za ispitanike je problem koji se obavezno mora razmotriti u svim odlukama vezanim za odabir izmeu prikupljanja primarnih i sekundarnih podataka i izgled prikupljanja primarnih podataka. Nain na koji se ovaj princip u stvarnosti primjenjuje je, zajedno sa obeanjem da e podaci biti povjerljivi, sutina aspekta integriteta u vezi izmeu nacionalnog statistikog ureda i ispitanika. Ovo je osobito vano za prikupljanje primarnih podataka u formi tradicionalnog popisa kada sve osobe u zemlji podlijeu obavezi odgovaranja na pitanja. 44. Elementi integriteta u odnosu sa ispitanicima su: (a) Odabir pitanja strogo zasnovan na relevantnosti i dokazanoj neprikladnosti manje tekih oblika prikupljanja podataka kao to su ispitivanja uzoraka;

190 (b) Ozbiljan napor testiranja upitnika u raznim lokalnim sredinama kroz pilot ispitivanja i izvoenje neophodnih zakljuaka isputanjem nekih problematinih stavki iz popisa i upuivanjem korisnika na druge oblike prikupljanja podataka; (c) Dobro kreirana kampanja za informiranje javnosti, koja poinje dosta prije popisnog datuma; (d) irenje jasnih informacija svakom domainstvu, a najkasnije na dan prikupljanja podataka, o svrhama popisa, zakonskoj osnovi, koritenju podataka i javnim tijelima koja imaju pristup individualnim podacima, mjerama zatite povjerljivosti, obavezama ispitanika i moguim posljedicama nesuradnje, a sve to kombinirano sa informacijama o tome gdje i kako se mogu dobiti dodatne informacije o popisu; (e) Nain kontaktiranja domainstava i osoba u trenutku prikupljanja podataka koji treba biti srazmjeran, nenametljiv i treba uzimati u obzir osjetljivost nekih skupina stanovnitva. To podrazumijeva da je osoblje na terenu dobro upueno i obueno i da je odabrano tako da ne povea otpor ispitanika; i (f) Pomno napravljen sistem postepenog podsjeanja/ponovnog kontaktiranja i jasno definirana politika o tome kada se mogu koristiti kaznene odredbe zbog nesuradnje i zbog zapoinajnja procedure krenja odredbi.

191 Dodatak IV: Okvir i implementacija osiguranja kvaliteta 1. Ovaj dodatak prikazuje okvir upravljanja osiguranjem kvaliteta, ukljuujui i komentare o svakoj dimenziji kvaliteta. I konano, slijedi i diskusija o tehnikama implementacije velikog broja odreenih aktivnosti u toku provoenja popisa. Upravljaki okvir 2. Kvalitetom se mora upravljati na integriran nain unutar ireg konteksta poduzimanja cjelokupnog popisnog programa. Upravljanje popisom zahtijevat e doprinos i podrku svih funkcionalnih podruja, a u tom kontekstu je potrebno napraviti kompromis kako bi se osigurao odgovarajui balans izmeu kvaliteta i pitanja trokova, optereenja za ispitanike i drugih inioca. Treba postojati odgovarajue osoblje koje moe govoriti sa strunou i autoritetom, a istovremeno imati osjeaj za potrebu prosuivanja raznih pritisaka koji se meusobno nadmeu a vezani su za dimenzije kvaliteta i druge faktore kako bi se postigao konsenzus. Oni koji su odgovorni za svaki aspekt rada na popisu moraju imati ogovarajuu ekspertizu. Svaki od njih e razviti i provoditi strategije koje se tiu mnogih aspekata kvaliteta. Pri tome oni moraju biti prijemivi ne samo za svoja lokalna razmiljanja o kvalitetu nego i za meudjelovanje sa drugima i njihovim razmiljanjima o kvalitetu. Od vitalnog su znaaja strategije koje omoguuju neophodnu razmjenu informacija i zajedniko razmatranje meusobno povezanih pitanja kvaliteta. 3. Briga o kvalitetu treba dobiti odgovarajuu panju tokom kreiranja, provoenja i procjene. Strunjaci o tematskim podrujima e donijeti svoje znanje o sadraju, potrebama klijenata, relevantnosti i usklaenosti. Statistiki metodolozi donijet e ekspertizu o statistikim metodama i kompromisima vezanim za kvalitet podataka, a posebno u vezi sa tanou, pravovremenou i trokovima. Strunjaci za operacije donijet e iskustvo u operativnim metodama i pitanjima vezanim za praktinost, efikasnost, osoblje na terenu, ispitanike i operativno osiguranje kvaliteta i kontrolu. Sistemski e strunjaci donijeti znanje o tehnolokim standardima i sredstvima koja e pomoi postizanju kvaliteta, a posebno u vezi sa dimenzijama pravovremenosti i tanosti. U suradnji sa strunjacima o tematskim podrujima, strunjaci za irenje podataka e unijeti fokus na pristupanost i tumaivost podataka. Omoguiti relevantnost 4. Programi i izlazni podaci nacionalnog statistikog ureda moraju odraavati najvanije potrebe za informacijama u svojoj zemlji. Relevantnost podataka za popis mora se stoga rukovoditi ovim irokim kontekstom. To se radi putem procesa procjene relevantnosti sadraja prethodnih popisa i putem identificiranja novih informacionih potreba ili onih koje su tek u nastajanju, a koje se mogu zadovoljiti putem popisa. Glavni procesi potrebni da se ovo postigne mogu se opisati kao: mehanizmi prijema povratnih informacija od klijenata i aktera; pregled programa i analiza podataka. Informacije iz ovih procesa mogu se zatim koristiti da se osigura relevantnost popisnog sadraja i rezultata.

192 5. Vani mehanizmi povratnih informacija mogu ukljuivati konsultacije sa kljunim vladinim odjelima i agencijama, savjete od profesionalnih savjetodavnih odbora u glavnim tematskim podrujima; povratne informacije od korisnika i istraivanje trita; ad hoc konsultacije sa interesnim grupama; i uvezivanje sa statistikim uredima iz drugih zemalja. 6. Dok je primarna svrha analize podataka da se unaprijedi razumijevanje neke pojave, ona takoer daje povratnu informaciju o prikladnosti i potpunosti podataka koritenih u analizi. Identificiranje pitanja na koja popisni podaci ne mogu odgovoriti ukazuje na nedostatke i slabosti. Ovo se mora posmatrati u kontekstu analitikog potencijala drugih podataka u posjedu statistikog ureda. Omoguiti tanost 7. Omoguavanje tanosti zahtijeva panju tokom tri kljune faze popisnog procesa: kreiranje, provoenje i procjena. 8. Parametri dizajna i odluke imat e direktan uticaj na tanost. Postizanje tanosti a takoer i nivoa pravovremenosti i usklaenosti zavisit e od eksplicitnih uspostavljenih metoda i procesa osiguranja kvaliteta ugraenih radi identificiranja i kontrole moguih greaka u raznim etapama popisa. Veliki broj kljunih aspekata dizajna moraju se uzeti u obzir u svakom popisu kako bi se osiguralo da pitanje tanosti dobije odgovarajuu panju: (a) Eksplicitno razmatranje kompromisa izmeu tanosti, troka, pravovremenosti i optereenja za ispitanike tokom faze dizajna; (b) Odgovarajue pojanjenje za svako postavljeno pitanje i odgovarajue predtestiranje pitanja i upitnika u svakom nainu prikupljanja, uz istovremeno osiguranje da je skup pitanja dovoljan da zadovolji zahtjeve za podacima; (c) Procjena pokrivenosti ciljanog stanovnitva. Ovo se odnosi na prikladnost geografske infrastrukture na kojoj e se zasnivati lokacije prikupljanja i irenja informacija. To se takoer moe odnositi na prikladnost lista adresa koje e se koristiti u podrujima gdje se provodi metod vraanja popisnih upitnika potom; (d) Odgovarajue razmatranje opcija uzorkovanja i procjena. Na primjer, uzorkovanje bi se moglo koristiti u fazi prikupljanja kroz upotrebu kratkog i dugog oblika upitnika kako bi se smanjilo optereenje za ispitanike i trokovi prikupljanja. Alternativno, uzorkovanje bi se moglo uvesti nakon prikupljanja, obradom samo uzoraka unosa, barem za jednu podskupinu znaajki kako bi se izradili pravovremeni rezultati ili da bi se kontrolirali trokovi obrade. U oba sluaja, mora se paljivo razmotriti veliina i izgled uzorka kao i vrjednovanje i druge potrebne procedure pravljenja procjena; (e) Odgovarajue mjere provode se radi omoguavanja i podsticanja tanih odgovora, praenja neodaziva i rjeavanja problema podataka koji nedostaju; (f) Propisno razmatranje potrebe za kontrolom kvaliteta i drugih procesa osiguranja kvaliteta u svim fazama prikupljanja i obrade; i (g) Odgovarajue interno i vanjsko provjeravanje usklaenosti podataka.

193

9. I dok pojedinani rukovodioci programa imaju znaajnu fleksibilnost u provoenju odreenih radnji i metoda, to se mora raditi na usklaen nain unutar sveukupnog upravljanja kvalitetom popisnih podataka. 10. Dobar dizajn e uvijek sadravati mjere protiv greaka u implementaciji kroz, na primjer, odgovarajui odabir i obuku osoblja; odgovarajue strukture nadgledanja, paljivo napisane i testirane procedure i sisteme te procedure osiguranja i kontrole kvaliteta. Mehanizmi za praenje implementacije trebaju biti ugraeni u sve procese kao dio njihovog dizajna. Informacije su potrebne za praenje i ispravljanje problema koji se jave tokom implementacije. To zahtijeva sistem pravovremenog obavjetavanja koji e rukovodiocima programa dati informacije koje su im potrebne kako bi ispravili probleme u toku samog rada. Informacije su takoer potrebne i radi procjene da li se dizajn provodi onako kako je planirano, da bi se identificirala problematina podruja i lekcije nauene tokom provoenja operacija kako bi se pomoglo dizajniranju buduih popisa. Neki primjeri aktivnosti koje bi mogle biti poduzete s ciljem upravljanja i praenja tanosti tokom implementacije i provoenja operacija su: (a) Redovno izvjetavanje i analiza stopa odaziva i stopa ispunjavanja upitnika tokom prikupljanja; (b) Nadgledanje stope praenja neodaziva; (c) Praenje povratnih informacija od ispitivaa; (d) Praenje provjera pokrivenosti i kontrola; (e) Praenje stopa neuspjelih editovanja i napretka korektivnih aktivnosti; (f) Praenje rezultata procedura za kontrolu kvaliteta tokom prikupljanja i obrade; (g) Praenje trokova u odnosu na napredak; i (h) Razvoj, provoenje i praenje planova za nepredviene situacije. 11. Ako je to primjenjivo, aktivnosti navedene u paragrafu 10 treba provoditi na razliitim geografskim nivoima ili skupinama koje su korisne za svaki nivo upravljanja, ukljuujui i one koje su prikladne za nadgledanje i ispravljanje radnji angairanih skupina ili pojedinaca. 12. Procjena tanosti treba biti predmet razmatranja u fazi dizajniranja obzirom da mjerenje tanosti esto zahtijeva biljeenje informacija kada je prikupljanje i obrada popisnih podataka ve u toku. 13. Tanost je viedimenzionalna. Pokazatelji se mogu ticati mnogih aspekata prikupljanja popisnih podataka, obrade i procjena. Osnovna podruja procjene ukljuuju sljedee: (a) Procjenu greaka u pokrivenosti, ukljuujui manju ali i prekomjernu pokrivenost. U veini zemalja ovo se radi putem ispitivanja pokrivenosti nakon popisa i metodama procjene dupliranja. Kao sredstvo za procjenu esto se koristi uporedba zvaninih procjena stanovnitva koje su obino projekcije iz prethodnih popisa;

194 (b) Stope neodaziva i stope pripisivanja informacija; (c) Stope greaka u unosu informacija, stope greaka u kodiranju; (d) Mjerenje greaka u uzimanju uzoraka, gdje je to primjenljivo; i (e) Bilo koji drugi ozbiljan problem u tanosti i dosljednosti rezultata. To je u bliskoj vezi sa aspektom usklaenosti i stvara mogunost pojavljivanja problema tokom odreenog aspekta popisa koji rezultiraju potrebom za oprezom pri koritenju rezultata. Omoguiti pravovremenost 14. Planirana pravovremenost je odluka koja se donosi u fazi dizajna, a esto se mora praviti kompromis izmeu nje i tanosti i relevantnosti podataka. Informacije koje su vie pravovremene mogu biti relevantnije ali manje tane. Tako, iako je pravovremenost vana, ona nije bezuvjetini cilj. Mnogi faktori vezani za tanost primjenjuju se i ovdje. Pravovremenost je takoer direktno pod uticajem vremena potrebnog za prikupljanje i obradu popisnih podataka sa odgovarajuim nivoom kvaliteta drugih dimenzija. 15. Datumi glavnih objava informacija trebaju biti objavljeni dosta unaprijed. To pomae korisnicima da planiraju i daje internu disciplinu u radu kako bi se postigli ti vani vremenski rokovi. 16. Za uobiajene usluge pronalaenja podataka, odgovarajua mjera pravovremenosti je proteklo vrijeme od prijema jasnog zahtjeva do isporuke produkta klijentu. Za takve usluge treba definirati standarde usluga. Omoguiti pristupanost 17. Popisne informacije moraju biti na raspolaganju korisnicima. Statistike informacije za koje korisnici ne znaju, ne mogu ih locirati, pristupiti im ili ih priutiti nemaju za njih nikakvu vrijednost. U veini statistikih ureda, politike irenja informacija u cijeloj zemlji i sistemi isporuke odredit e veinu aspekata pristupanosti informacija. 18. Pri odreivanju definicije i izgleda informacionog produkta, rukovodioci programa moraju paljivo razmotriti zahtjeve klijenata. Istraivanje trita i veza sa klijentima e omoguiti da se ovo odredi. 19. U dananjem svijetu internet ima potencijala da preuzme ulogu primarnog naina irenja podataka. To ne treba ukljuivati samo objavljene podatke nego isto tako i informacije o podacima (meta-podatke) kao to su izjave o kvaliteti podataka i opisi koritenih koncepata i metoda. Potrebno je uspostaviti odgovarajue veze i koritenje sredstava za sveobuhvatno irenje podataka koja postoje u statistikim uredima. 20. I konano, moraju se pratiti povratne informacije od klijenata o sadraju informacionih produkata i o nainu irenja informacija s ciljem daljih poboljanja.

195 21. Potrebe analitiara za informacijama predstavljaju neke posebne zathjeve. Analitiari esto trebaju pristup mikro-podacima kako bi obavili analize. To predstavlja poseban izazov za nastavak potivanja zahtjeva za povjerljivost popisnih podataka. Moe se koristiti veliki broj naina za zadovoljavanje ovih potreba. Za analizu mogu biti korisni mikro-podaci za javnu upotrebu, a to je obino uzorak popisnih unosa ranije pregledanih s ciljem zatite povjerljivosti. Posebne usluge pronalaenja informacija kada statistiko osoblje pravi specifine analize dizajnirane od strane vanjskih analitiara mogu zadovoljiti potrebe nekih analitiara. Omoguiti tumaenje 22. Upravljanje ovim aspektom je posebno vezano za obezbjeivanje meta-podataka. Informacije potrebne korisnicima da bi razumjeli popisne informacije spadaju u tri ire skupine: koncepti i klasifikacije koji predstavljaju podlogu za podatke; koriteni metodi za prikupljanje i obradu podataka; i mjere kvalitete podataka. Prvi od ovih se takoer odnosi na usklaenost. 23. Dalja pomo korisnicima je tumaenje popisnih informacija prilikom njihovog objavljivanja. Komentari o osnovnim porukama koje sadre nove informacije mogu pomoi korisnicima pri poetnom razumijevanju te informacije. Omoguiti usklaenost 24. Usklaenost je viedimenzionalna. Ciljevi usklaenosti popisnih podataka ukljuuju: meusobnu usklaenost popisnih podataka; usklaenost sa podacima i informacijama iz ranijih popisa; usklaenost sa drugim statistikim informacijama dostupnim u statistikom uredu o istoj ili vezanoj pojavi; usklaenost sa informacijama iz popisa iz drugih zemalja. 25. Prvi element je razvoj i upotreba standardnih okvira, koncepata, varijabli, klasifikacija i nomenklature za sva tematska podruja koja se mjere. Ovo ima za cilj osigurati da je mjerenje standardno u cijelom programu i izmeu pojedinih zemalja ako govorimo o meunarodnim standardima. 26. Drugo, popis mora osigurati da proces mjerenja ne uvodi neusaglaenost njegovih podataka i onih iz drugih izvora. Rukovodioci drugih statistikih programa su naravno podjednako odgovorni za taj aspekt usklaenosti. 27. Tree, vrjednovanje, procjena i analiza popisnih podataka koji se fokusiraju na uporedbu i spajanje informacija iz popisa i drugih izvora e razjasniti do kog je nivoa postignuta kvaliteta u smislu usklaenosti. Popisni podaci trebaju biti analizirani za pojedina podruja i zbirno, ukljuujui i velike i male skupine informacija, kako bi se mogli smatrati vanima. Takva analiza treba razmotriti ukupne iznose, raspodjele, odnose izmeu varijabli ili skupova varijabli, odnose izmeu domena, stope rasta itd. ako je to prikladno. Treba napraviti usporedbe sa podacima iz ranijih popisa i sa uporedivim podacima iz ispitivanja. Analiza se donekle treba odnositi na planirano tabeliranje.

196

Tehnike kontrole kvaliteta 28. Jasno je da reim osiguranja kvaliteta popisa obuhvata irok spektar mehanizama i procesa koji se provode na raznim nivoima popisnog programa. Vana tehnika primjenjiva na mnoge popisne operacije je statistika kontrola kvaliteta. Ona se prvenstveno odnosi na tanost, iako se, u zavisnosti od operacije, moe takoer odnositi na druge elemente kvaliteta. Ono to slijedi je vrlo kratak prikaz osnova kontrole kvaliteta. Za potpuno objanjenje ovih metoda, italac treba pogledati standardni tekst ili izvore poput Duncan-a (1986.), Hald-a (1981.) ili Schilling-a (1982.)67. 29. Uspjeh bilo koje kontrole kvaliteta i programa poboljanja zavisi od: uspostavljanja standarda i zahtjeva za kvalitetom; odreivanja odgovarajuih tehnika vrjednovanja; mjerenja kvalitete; i obezbjeenja pravovremenih povratnih informacija o programskim rezultatima kako bi se mogle poduzeti efikasne korektivne radnje. 30. Ovjera uzoraka, potpuna (ili 100%) ovjera ili ovjera na licu mjesta, su uobiajene tehnike kontrole kvaliteta usvojene u popisima. 31. Ovjera moe biti zavisna ili nezavisna. U zavisnoj ovjeri, osoba koja radi ovjeru procjenjuje rad popisnog radnika ispitujui taj rad. Meutim, osoba koja radi ovjeru moe biti pod uticajem rezultata dobijenih u poetnim operacijama. Kod neovisne ovjere, posao se ovjerava nezavisno od strane osobe koja nema veze sa prvobitnim radom. Prvobitni rezultati i oni dobijeni od osobe koja radi ovjere se uporeuju; ako se rezultati slau rad se smatra ispravnim; ako ne, trea osoba, obino strunjak, se moe pozvati da razrijei ove razlike. 32. Potpuna ovjera teoretski osigurava potpunu provjeru rada u nekoj operaciji. Meutim, ovjera svih stavki moe biti izuzetno duga i vrlo skupa. U mnogim operacijama, potpuna ovjera se koristi samo na poetku operacije. Kada se jednom pokae da kvalitet odgovara zahtijevanom standardu, mogu se primijeniti procedure ovjere uzoraka. Obino se upravljanje ovim prelazom obavlja razliito od poslodavca do poslodavca. 33. Ovjera uzoraka smanjuje trokove i moe proizvesti rezultate koji su skoro jednako pouzdani kao i 100 procentna ovjera. Iskusnije i vjetije osoblje esto obavlja ovjeru. Da bi bio efikasan, uzorak se mora odabrati na naunoj bazi koritenjem uzorka vjerovatnoe. On e biti sainjen na osnovu oekivanih ili primijeenih stopa greaka radnika, izlazne kvalitete koju treba postii, trokova operacije o kojoj se radi i trokova obavljanja plana kontrole kvaliteta. On e se moi prilagoditi kako bi odgovorio promjenama kvaliteta rada. Na primjer, kako se izlazni kvalitet poboljava tada moe biti prikladna i smanjena stopa uzoraka kontrole kvaliteta. Dvije vrste procedura ispitivanja uzoraka se obino koriste: uzorkovanje prihvatanja i kontinuirano uzorkovanje.

Duncan, A.J. 1986. Kontrola kvaliteta i industrijske statistike, peto izdanje. R.D. Irwin Inc., Illionis. Hald, A. 1981. Statistika teorija provjere uzorkovanja prema svojstvima. Academic Press, New York. Schilling, na primjer 1982. Prihvatanje uzoraka u kontroli kvaliteta. Marcel Dekker, New York.

67

197 34. Prihvatanje uzoraka je tehnika kontrole kvaliteta koja uspostavlja uzorak dizajna i pravila za donoenje odluka kako bi se odredilo koje su skupine prihvatljive a koje nisu i obino se koristi u poslovima kao runo editovanje, kodiranje i runo ukucavanje podataka gdje se posao grupie u dosta skupina. Svaka se skupina ili prihvata ili odbija na temelju ovjere uzorka iz te skupine odabranog na osnovu metoda vjerovatnoe. Plan uzorkovanja se kreira tako da prui stopu izlaznih greaka ispod odreene vrijednosti, to se zove limit prosjenog izlaznog kvaliteta. 35. Kada je rad kontinuiran i moda nije mogue grupisanje izlaznih rezultata u skupine za ovjeru, moe se koristiti plan kontinuiranog uzimanja uzoraka ili pristup kontrole procesa. Ovaj metod je primjenjiv na procese koji su prilino predvidljivi u smislu njihovih izlaznih rezultata i koji stalno proizvode izlazne podatke koji zadovoljavaju standarde kvaliteta procesi su 'pod kontrolom'. Statistika kontrola procesa je metodologija kojom se osigurava da takvi procesi ostanu pod kontrolom a ta metodologija prua povratne informacije za korektivne radnje ako proces nije pod kontrolom. Popisne operacije na koje se ovo moe primijeniti ukljuuju: tampanje upitnika; automatski unos podataka putem inteligentnog prepoznavanja znakova (ICR) ili optikog prepoznavanja znakova (OMR); i skeniranje formulara za ICR/OMR. Provoenje programa osiguranja i poboljanja kvaliteta 36. Program osiguranja kvaliteta treba provoditi na integriran nain tokom dizajna, razvoja i izvrenja koraka u toku popisnog procesa. Ovaj odjeljak daje, kao primjer, specifine komentare vezane za pristupe osiguranju kvaliteta koji su primjenjivi na veliki broj tih koraka. 37. Dizajn popisnog upitnika (ili vie njih) uzima u obzir statistike zahtjeve korisnika podataka, administrativne zahtjeve popisa, zathjeve za obradom podataka kao i karakteristike stanovnitva. Obzirom da popisi esto ukljuuju vie metoda prikupljanja, mora se provesti testiranje kako bi se osiguralo da upitnici funkcioniraju propisno za sve primjenjive metode. Upitnik treba ukljuivati elemente iji je cilj osigurati tanu pokrivenost stanovnitva (na primjer, koga ukljuiti, koga ne, gdje osobu treba popisati). Kvalitativno testiranje se zahtjeva kako bi se provjerila ova pitanja, a treba pokriti odgovarajui broj razliitih situacija koje se mogu susresti kod stanovnitva. U smislu sadraja, pristupi osiguranju kvaliteta u popisu slini su onima iz ispitivanja uzoraka. Kvalitativni testovi i intervjui s ciljem uvida u nivo razumijevanja pitanja trebaju se planirati kako bi se osiguralo da su pitanja jasna i da se propisno razumiju ne samo od strane stanovnitva uopeno nego i od strane specijalnih skupina na koje su usmjerena neka od pitanja ili kod kojih postoje neki posebni oteavajui faktori (na primjer starije osobe, osobe koje ive same, jeziki problemi). 38. Sa pojavom novih tehnologija, uvoenje upitnika na internetu moe pruiti mogunosti koje nisu dostupne na tampanim upitnicima. Te mogunosti mogu osigurati vei kvalitet u smislu odgovora na pitanja i pokrivenosti. Takve provjere slue kao mogunosti za uoavanje neslaganja i njihovog predstavljanja ispitanicima radi ispravki ili potvrda. Izgled i nain predstavljanja upitnika na internetu ispitanicima razlikovat e

198 se od tampane verzije. To znai da se posebna panja mora obratiti na smanjenje bilo kakvih posljedica koritenja ovog naina koje mogu proizai iz razlika izmeu tampane i elektronske verzije upitnika. Prema tome, to treba biti vana tema za razmatranje prilikom programa testiranja upitnika. 39. Poseban izazov za izradu upitnika je izraditi upitnike koji su prilagoeni ispitanicima, ali istovremeno i zadovoljiti zahtjeve za dalje korake obrade, a posebno za unos podataka i kodiranje. Program testiranja mora takoer osigurati da su ove karaktreistike detaljno testirane prije finaliziranja upitnika. 40. Svi ovi faktori trebaju biti testirani u malom obimu (kvalitativno testiranje), a onda u veem obimu sa znaajnim brojem ispitanika. Testovi velikog obuhvata stanovnitva mogu otkriti niz potencijalnih problema koje kvalitativno testiranje ne moe. Takoer takvi testovi omoguuju uporedbu razliitih mogunosti dizajna i formata putem metode razdvojenih uzoraka. Testovi velikog opsega takoer omoguuju procjenu koliko se upitnik uklapa u druge popisne operacije (na primjer prikupljanje, unos podataka, kodiranje). 41. Pokrivenost je kritini element tanosti. Ona ima direktan uticaj na kvalitet brojanja stanovnitva i indirektan uticaj na kvalitet svih drugih podataka proizvedenih popisom. Stoga se pokrivenost treba uzeti u obzir tokom dizajna i provoenja veine popisnih aktivnosti i njihovih programa osiguranja kvaliteta. Granice popisnih podruja moraju se paljivo definirati i oznaiti na kartama kako bi se osiguralo da nijedno podruje nije izostavljeno ili ukljueno dvaput. Upute i obuka o pokrivenosti prebivalita koji se daju osoblju angairanom na pobrojavanju prebivalita i na popisu trebaju biti jasne, eksplicitne i lako razumljive. Ciljano stanovnitvo mora biti dobro definirano, a odgovarajue upute i pitanja za popisivae i ispitanike trebaju se paljivo izraditi i detaljno testirati. Jasnoa i jednostavnost uputa vezanih za mjesto stanovanja za potrebe popisivanja je vitalna kako bi se osiguralo da se ljudi prebroje tano jednom i na ispravnoj lokaciji. Ovo je posebno vano radi minimiziranja prekomjerne pokrivenosti. Upitnici trebaju ukljuivati smjernice ili pitanja koja e pomoi u situacijama kada moda nije jasno da li se neke osobe trebaju ukljuiti ili ne. Posebne procedure trebaju se razviti za grupe koje je teko popisati (na primjer udaljena podruja, objekti za zajedniko ili grupno stanovanje, osobe sa tekoama u pismenosti i jezikim tekoama). Procedure obrade trebaju biti napravljene sa ciljem smanjivanja na to manju mjeru rizika od pogrenog izostavljanja, gubljenja ili vjetakog stavaranja domainstava. Dobro izraena kampanja informiranja javnosti moe igrati vanu ulogu u promoviranju svjesnosti o popisu i odaziva ispitanika, a tako e pomoi minimiziranju greaka u pokrivenosti. 42. Svi ovi koraci, zajedno sa odgovarajuom obukom, provjerama nadlenih i pristupima osiguranja kvaliteta tokom operacija pomoi e minimizirati greke pokrivenosti. Bez obzira na to, greke pokrivenosti su neizbjene. Stoga je vano mjeriti, analizirati i izvijestiti o grekama pokrivenosti. Ovo se najbolje moe uraditi putem nezavisnog ispitivanja jednog uzorka popisnog podruja koje se provodi nakon popisa ili putem metodologije obrnute provjere zapisa. Rezultati studija pokrivenosti daju vanu

199 evaluaciju trenutnog popisa, a takoer mogu pruiti i vrijedne smjernice za sljedei popis. Rezultati u vezi sa popisnim ciframa sami su po sebi kritini za programe procjene stanovnitva. Analiza popisnih rezultata nasuprot demografskih projekcija stanovnitva iz prethodnog popisa moe takoer biti pouna. 43. Druga tema koja presijeca vie oblasti, a koja moe imati znaajan uticaj na kvalitet je tema razvoja sistema. Ovdje su posebno relevantne ove dimenzije kvaliteta: tanost, pravovremenost i pristupanost. Suvremeni popis koristi veliki broj automatiziranih kompjuterskih sistema u radu, upravljanju i kontroli svih operacija poevi od plaanja do unosa podataka, editiranja i pripisivanja vrijednosti, kodiranja, slanja informacija i drugog. Ovaj sve vei uticaj ini da je vano posmatrati dizajn sveukupnog ustroja kao i pojedinani dizajn i provoenje sistema na jedan integrirani nain. 44. Ovdje je potrebno provoditi standardnu metodologiju za razvoj sistema te treba ukljuivati korake kao to su: izgled cjelokupnog ustroja sistema; izgled i analiza pojedinanih sistema; programiranje ili izgradnja sistema; funkcionalno testiranje komponenata a zatim i sistema; testiranje veza izmeu sistema; testiranje obima i prihvatljivosti za korisnike; isporuka i implementacija sistema; i evaluacija. Ovo treba raditi unutar pristupa upravljanja konfiguracijom kako bi se: upravljalo promjenama; dozvolila ponovna upotreba standarda i pozitivnih iskustava; osiguralo da svi zahtjevi ostanu jasni i validni; prenijelo sve ovo na osobe koje razvijaju sisteme i na korisnike brzo i precizno; i osiguralo da rezultati odgovaraju zahtjevima. 45. Specifikacije moraju biti dobro definirane i paljivo analizirane kako bi se napravili funkcionalni zahtjevi. Standardizirani pristup upravljanju promjenama je potreban. Posebno je vano osigurati meudjelovanje razliitih sistema kako bi mogli komunicirati jedan s drugim. U svakoj etapi (pravovremenost) treba procjenjivati izvedbu i provjeriti da li izlazni rezultati odgovaraju zahtjevima. Mnogi sistemi koji su razvijeni za potrebe popisa koristie se od strane velikog broja osoblja za unoenje podataka, kodiranje, editiranje i druge inovnike poslove. Shodno tome, veoma je vano da su korisniki ureaji paljivo kreirani i pomno testirani. Openito, dobro razvijena standardizirana strategija testiranja treba se primijeniti kroz cijeli proces na integriran nain. 46. Takoer, postoji veliki broj popisnih procesa koji podrazumijevaju operacije velikog obima, bile one manuelne ili automatizirane. Primjeri takvih operacija ukljuuju: operacije izlistavanja prebivalita, pripremu mapa, tampanje popisnih materijala, procedure prebrojavanja, unos podataka i njihovo sreivanje i kodiranje (i runo i automatizirano). Procedure kontrole kvaliteta su posebno relevantne i vane za svaku od ovih operacija. 47. Izlistavanje prebivalita se obino provodi od strane popisivaa prije nego se upitnici predaju na adresama prebivalita. Posebno je vano u ovoj fazi svesti na minimum i premalu pokrivenosti i prekomjernu pokrivenost prebivalita. Da bi se to postiglo, procedure za popisivae moraju ukljuivati provjere kvaliteta kako bi se osigurao kvalitet njihovog rada. Takoer, supervizori bi ve trebali isplanirati provjere na licu mjesta u

200 momentu kada poinje rad na pravljenju spiskova prebivalita kao i procedure kontrole kvaliteta koje treba primijeniti kada se posao zavri. 48. Kada se popisni upitnici alju potom to se obino radi na osnovu liste adresa izvaene iz registra adresa. Odravanje registra adresa samo po sebi podrazumijeva nekoliko koraka kontrole kvaliteta. Bez obzira na to, prije upotrebe tog registra, lista adresa treba biti potvrena kako bi se potvrdilo da je svako prebivalite ukljueno sa ispravnom adresom i geografskom lokacijom a da objekti koji nisu prebivalita nisu ukljueni. Mora se dozvoliti odstupanje od ove prakse za prebivalita koja se trenutno grade, a koja se mogu zavriti prije poetka popisa. Ovo potvrivanje adresa je velika operacija na terenu i podlona je grekama. Obzirom da se posao mora izdijeliti na skupine meu pojedinanim radnicima, bile bi prikladne procedure kontrole kvaliteta na osnovu prihvatanja uzoraka. I opet, provjere na licu mjesta i bliska komunikacija sa supervizorima e biti vaan korak osiguranja kvaliteta. 49. Bez obzira da li se popisivanje obavlja direktnim intervjuiranjem ili prikupljanjem ve ispunjenih upitnika iz prebivalita sa liste ono je slino. Obino je jedan popisiva odgovoran za sav posao u jednoj popisnoj zoni i od njega e se zahtijevati da provodi veliki broj provjera kvaliteta svog rada. Dalje procedure prihvatanja uzoraka, koje e implementirati supervizor osigurae kvalitetu raznih aspekata rada popisivaa. 50. Obrada podataka je jedan od kljunih koraka kojim se neobraeni popisni podaci pretvaraju u jedan finalni sreeni i kodirani glavni dokument koji se moe koristiti za tabeliranje. U nekim od ovih procesa podaci se transformiu (na primjer u unosu podataka, kodiranju) dok se u drugim podaci ispravljaju (na primjer tokom sreivanja ili pripisivanja vrijednosti). Nove se greke mogu desiti u svakoj od ovih operacija i sva tri tipa tehnika kontrole kvalitete mogu biti korisna. 51. Prvi korak gdje se mogu desiti greke je unos podataka. U konvencionalnom nainu runog unoenja, gdje slubenici itaju upitnike i ukucavaju podatke, provjere raspona i odreene provjere dosljednosti mogu se ugraditi u software za unoenje podataka tako da, kada se identificiraju mogue greke, od slubenika koji unosi podatke trai se da ponovo ukuca neko polje. Unos podataka se mora nezavisno ovjeravati. U ovoj fazi mogu se usvojiti zavisna ili nezavisna ovjera na 100 procentnoj osnovi ili procedura prihvatanja uzoraka. Povratna informacija o stopi greaka i s tim vezane informacije moraju biti dostupne od operatera, za skupine i sa terena. 52. U operacijama unosa podoataka koje ukljuuju skenirane upitnika i unos podataka putem ICR/OCR-a, procedure kontrole kvaliteta e takoe biti neophodne. Prvo, funkcioniranje opreme za skeniranje e ukljuivati i procedure kontrole kvaliteta kako bi se osiguralo da oprema nastavlja sa radom na propisan nain; ovo moe imati oblik kontrole procesa. Takve operacije e obino takoer zahtijevati jedan korak utipkavanja podataka sa koracima kontrole kvaliteta kako je gore navedeno za unos podataka iz upitnika koji nisu mogli biti skenirani ili gdje je prikaz bio neupotrebljiv za ICR/OCR software.

201 53. Runo sreivanje i kodiranje, ukljuujui i metode uz pomo kompjutera, trebaju se pomno provjeravati od strane druge grupe osoblja. Ta provjera moe biti zavisna ili nezavisna. Zavisno od dostupnih sredstava, provjera se moe raditi na uzorku ili na 100 procentnoj osnovi ili moe ukljuivati oba pristupa u nekoj prilagoenoj metodologiji. I opet, veliki broj tehnika se moe primijeniti a rezultirajue informacije moraju biti dostupne od operatera, za skupine i za podruja kako bi se to bolje omoguile korektivne radnje i naknadna analiza. 54. Kompjutersko sreivanje podataka ima vanu ulogu u otkrivanju i ispravljanju greaka. Detaljnije provjere dosljednosti i druge provjere mogu se definirati u suradnji sa strunjacima o tom podruju. U nekim uvjetima, greke mogu zahtijevati naknadni rad sa ispitanicima kako bi se ispravile. ee se greke ispravljaju runo ponovnim pregledanjem prvobitnih upitnika (ili prikaza upitnika) ili automatski. Paljiva kontrola mora se provoditi i nad kvalitetom ulaznih podataka. Skupne statistike koje daju broj i procenat ispravki na terenu daju nam ideju o tome kojoj su vrsti greaka dokumenti izloeni. Svako naroito problematino podruje treba pomno ispitati.

202

Dodatak V: Naini evaluacije popisa 1. Izbor naina evaluacije koji e se koristiti zavisi od ciljeva evaluacije. I bruto i neto greke moraju se uzeti u obzir kod razvoja okvirnog evaluacijskog plana. Bruto greke u pokrivenosti u popisu definiraju se kao ukupan broj izostavljenih osoba, dupliciranih, ili pogreno pobrojanih. Neto greke u pokrivenosti uzimaju u obzir podcijenjene vrijednosti koje nastaju zbog izostavljanja ili prekomjerne vrijednosti zbog dupliranja ili pogrenih ukljuivanja. Kada izostavljanja preu zbir duplikacija i pogrenog ukljuivanja, kae se da postoji neto podbrojavanje; u protivnom postoje prekobrojni rezultati. Slino tome, i bruto i neto greke u sadraju moraju se uzeti u razmatranje prilikom dizajna evaluacije. 2. Veliki broj metoda nam je na raspolaganju za procjenu greaka pokrivenosti i sadrajnih greaka u popisima. Te metode ukljuuju: (a) Tehnike kontrole kvaliteta kao to su interne provjere dosljednosti; (b) Uporedba rezultata sa drugim izvorima podataka ukljuujui i prethodne popise, trenutna ispitivanja domainstava i/ili administrativne spise; (c) Provjera zapisa, pri kojoj se pojedinani zapisi u popisu uporeuju sa alternativnim izvorima a provjerava se tanost odreenih podataka; (d) Neke evaluacije analiziraju, tumae i prave sintezu uinkovitosti popisnih komponenti i njihovog uticaja na kvalitet podataka ili pokrivenost popisom; (e) Ispitivanja nakon popisa koriste se za procjenu greaka u pokrivenosti popisom; (f) Ispitivanja nakon popisa koja su napravljena da mjere sadrajne greke obino su poznata kao ispitivanja koja ukljuuju ponovno intervjuiranje; i (g) Metode etnografskih i socijalnih mrea daju nain za ispitivanje uinka pokretljivosti stanovnitva na pokrivenost popisom ili za mjerenje pokrivenosti popisom odreenih podgrupa stanovnitva. 3. Koriste se i druge metode evaluacije, kao na primjer: (a) Ispitivanja koja odreuju koliko su korisnici zadovoljni sredstvima za prikupljanje podataka ili asistencijom pri ispunjavanju upitnika; i (b) Intervjuiranje fokusnih skupina kako bi se shvatilo kako ili zato se ispitanici ponaaju na odreeni nain. Izrada programa evaluacije 4. Sljedee osnovne preporuke mogu se primijeniti na bilo koji program evaluacije: (a) Poeti planirati program evaluacije rano u toku popisnog ciklusa. Rano planiranje i dizajn dobro struktuiranog programa evaluacije daju mogunost odgovarajueg razmatranja i prilagoavanja potreba evaluacije i eksperimenata u toku dizajna popisa;

203 (b) Odluiti o obimu i fokusu velikih istraivakih programa prije nego to se razviju istraivaki prijedlozi. Definirati uoptene smjernice ili kriterije za odabir, odabrati teme istraivanja, i identificirati velika istraivaka pitanja prije kreiranja evaluacija ili eksperimenata. Identificirati podruja kako bi se zadovoljile potrebe vanjskih korisnika podataka i internih planera popisa i postaviti prioritet evaluacije u skladu s tim; (c) Razviti studijske planove za svaku evaluaciju i eksperiment. Ovi planovi na nivou projekata postaju utvrene odrednice za postizanje ciljeva programskih istraivanja; (d) Razviti standardizirani plan kontrole promjena koji opisuje ta treba uraditi kako bi se inicirao proces promjene. Preporuke za promjenu (ukljuujui i razloge za promjenu i kritine posljedice) alju se Odboru za kontrolu promjena. Odbor za kontrolu promjena procjenjuje posljedice te promjene i odobrava je ili odbija; (e) Razviti raspored po glavnim etapama za planiranje, dizajn i provoenje istraivakog programa. Ukljuiti u taj raspored datume za izdavanje rezultata operativnih procjena, evaluacija i eksperimenata. Promjene u rasporedu trebaju takoer proi kroz proces kontrole promjena; (f) Predvidjeti kanjenja ili potrebe da se otkau neke planirane evaluacije. Tokom popisa, osoblje moe postati preoptereeno preobimnim radom na evaluaciji ili prevelikim obimom posla i na evaluaciji i na svom proizvodnom radu. Preoptereenje projektnih rukovodioca je tako rei neizbjeno i takoer moe biti razlog kanjenja ili otkazivanja evaluacija; (g) Istraiti naine da se ukljue stvarne evaluacije tokom samog popisa; i (h) Razviti plan upravljanja rizicima koji identificira potencijalne rizine dogaaje i vjerovatnou da se oni dese, daje mjere za potencijalni uticaj, prua strategije za djelovanje protiv rizika ako se oni dogode, te identificira podruje (podruja) odgovorna za poduzimanje akcije u sluaju svakog rizinog dogaaja. Plan upravljanja rizicima treba biti "otvoreni" dokument gdje se rizici mogu mijenjati po potrebi. 5. Popisi zasnovani na registrima takoer se trebaju evaluirati. Postoji veliki broj metoda evaluacije koji se mogu koristiti. 6. Jedan je pristup uporediti podatke iz prolih tradicionalnih popisa sa podacima iz registara koji se odnose na isti vremenski termin. Ako su zemlje koristile osobne identifikacijske brojeve u popisu tada se uporedba moe izvriti i na individualnom nivou, time omoguujui procjenu premale ili prekobrojne pokrivenosti. Longitudinalne baze podataka omoguuju da se procjene prenesu u novi popis. 7. Ispitivanja radne snage daju jo jedan izvor kojim se provjerava valjanost popisa zasnovanih na registrima. I opet, provjere se mogu napraviti na individualnom nivou ako su koriteni osobni identifikacijski brojevi. Jedan problem je to to ne mora uvijek biti mogue nedvosmisleno odrediti koji je izvor podataka zapravo ispravan.

204

Dodatak VI: Obim i izgled programa konsultacija 1. Konsultacije o nizu tematskih podruja nezamljenjiv su korak u pripremi za popis a treba ih inicirati u raznoj fazi planiranja. Konsultacije trebaju pokrivati (ako je to potrebno): (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) (i) (j) (k) (l) metodologiju popisivanja; popisne teme i pitanja: definicije; klasifikacije; uzimanje uzoraka; planirano tabeliranje; geografske granice; obradu; sreivanje i pripisivanje vrijednosti; povjerljivost i kontrolu odavanja informacija; pokrivenost i kvalitet podataka; i irenje podataka i uvjete za njihovo koritenje.

2. Takve konsultacije e pomoi popisnim vlastima u planiranju popisa koji e biti koliko god je to mogue prijemiv za mogue potrebe svojih korisnika, a mogu takoer sluiti i za podsticanje ireg i upuenijeg razumijevanja i podrke popisnim planovima i aktivnostima. Krajnji cilj e biti vee uee u popisivanju. 3. Zajednice korisnika koje trebaju biti obuhvaene takvim programom konsultacija trebaju ukljuivati (ili pojedinano ili zajedniki): (a) (b) (c) (d) odjele i ministarstva centralne vlade; lokalne vlasti; pruaoce zdravstvenih usluga; pruaoce javnih i komunalnih usluga, kao to je snabdijevanje energijom, vodosnabdijevanje, vatrogasni odjeli, policija, itd.; (e) akademike; (f) istraivae trita i druga profesionalna tijela i/ili tijela u privatnom sektoru; i (g) druge organizacije ili pojedince koji predstavljaju ekonomski, socijalni, obrazovni i kulturni ivot u zemlji. 4. Konsultacije se mogu provoditi kroz razne naine i medije. One mogu, na primjer, da se provode kroz formalne i redovne sastanke Savjetodavnih grupa ili radnih grupa koje se sastoje od pozvanih predstavnika korisnikih zajednica i popisnih vlasti, ili jo direktnije, putem radova i upitnika o javnim konsultacijama. Poveana pristupanost i koritenje web stranica popisnih vlasti omoguuje da se provode takve direktne konsultacije sa irokim auditorijem ukljuujui podjednako i pojedinane organizacije i lanove javnosti. Pored toga, popisne vlasti moda ele uvesti ad hoc javne sastanke ili bilateralne sastanke

205 kao naine diskutiranja o nekom posebnom popisnom pitanju ili o openitim planovima i kretanjima. 5. esto je korisnije provoditi konsultacije posebno sa razliitim vrstama korisnika koji imaju zajednike interese i poglede, kao to su administratori, planeri, osobe koje kreiraju politike, finansijski kontrolori, demografi ili istraivai trita itd. umjesto da se usvaja strategija odravanja istovremenih sastanaka sa svim korisnicima podataka. Takvi kombinirani sastanci se esto pokau frustrirajuim zato to postoje sutinske razlike meu korisnicima u njihovoj tehnikoj osnovi i ekspertizi i u nivou njihovog interesa za detalje o popisnom sadraju i operacijama. 6. Posebno kljuno podruje za konsultacije sa korisnicima bit e uspostava zahtjeva za statistikim podacima o svakoj popisnoj temi. Iako e vjerovatno postojati jedan skup sutinskih tema na osnovu kojih e nacionalni statistiki institut htjeti prikupljati informacije kako bi se ispunile meunarodne obaveze, mnoga pitanja e biti ukljuena da bi zadovoljila iskljuivo nacionalne ili lokalne zahtjeve. Stoga, kako bi se opravdalo ukljuivanje odreenih popisnih tema u popis, konsultacije sa korisnicima trebaju imati za cilj da utvrde praktino stanje niza tema koje se razmatraju. Kriterij za prihvatanje ovih tema treba biti: (a) da postoji jasno iskazana potreba; (b) da se zahtjevi korisnika ne mogu na adekvatan nain zadovoljiti informacijama iz drugih izvora; (c) treba pokazati relevantna pitanja, u testovima, koja nee imati znaajni obrnuti efekat na popis kao cjelinu a posebno na nivo javnog odaziva; i (d) upotrebljiva pitanja se mogu izvesti za prikupljanje dovoljno tanih podataka potrebnih za zadovoljenje zahtjeva korisnika. 7. Kako bi se zavrio pripremni rad na popisu i provelo popisivanje, popisni ured e morati proiriti broj osoblja u velikom obimu i ukljuiti suradnju brojnih vladinih i nevladinih tijela radi obezbjeenja osoblja, opreme, potreptina, smjetaja, prevoza i sredstava komuniciranja a sve to radi pomoi u popisnom poslu. Kao rezultat, veliki broj privremeno uposlenog osoblja e se morati obuiti a morat e se uinkovito mobilizirati i doprinos raznih dravnih i lokalnih organizacija. 8. Zbog posebne vanosti uloge koju lokalne vlasti mogu igrati u planiranju i asistiranju u provoenju popisa, nacionalni statistiki uredi mogu uspostaviti posebne radne odnose sa takvim tijelima kroz zasebne mehanizme povezivanja. Podruja u kojima takva partnerstva mogu biti od koristi i za nacionalni statistiki ured i za same lokalne vlasti su: (a) Uspostavljanje zajedniki dogovorene liste adresa za popisivanje (obzirom da lokalne vlasti esto mogu imati pristup i alternativnim listama adresa osim onih koje su dostupne popisivaima, a posebno ako nije uspostavljena standardna nacionalna evidencija adresa);

206 (b) Lokalne vlasti koje imenuju svoje slubenike za vezu za potrebe popisa koji e osiguravati da su lokalne potrebe i uvjeti dobro shvaeni od strane popisnih vlasti i da se uspostavi dobra komunikacija sa lokalnim popisnim osobljem na terenu; (c) Savjetovanje o znaajkama lokalnog stanovnitva, a posebno o lokacijama grupa koje je teko prebrojati (kao to su stariji ili nemoni) kako bi se odredila najuinkovitija sredstva za provoenje popisa na nivou lokalnih podruja; i (d) Pomo pri upoljavanju lokalnog osoblja koje e raditi na terenu, publicitet i korisnost.

207

Dodatak VII: Provoenje reklamne i informacione kampanje 1. Prihvatanje javnosti i suradnja kljuni su za osiguranje uspjeha popisa. Velika propagandna i informaciona kampanja se preporuuje kako bi se obavijestilo stanovnitvo o popisu i objasnila njegova svrha. Provoenje reklamnog programa se najbolje obavlja uz pomo strunjaka za podruje odnosa sa javnou, reklamiranja i sociologije. Takva ekspertiza se esto ne moe nai unutar nacionalnog statistikog ureda, te moe biti prikladno da se eksternalizira jedan dio ili cijeli taj posao. Propagandni program moe ukljuivati: (a) (b) (c) (d) kampanju odnosa sa javnou; reklamnu kampanju; praenje javnog miljenja; i praenje medija za masovnu komunikaciju.

2. Nakon popisa, potrebna je druga informaciona kampanja kako bi se obavijestila javnost o rezultatima popisa, da bi se pokazalo kako se koriste prikupljeni statistiki podaci i da bi se izrazila zahvalnost javnosti za uee u popisu. Potrebno je ponovno dati uvjeravanja da e se nastaviti potivati privatnost i povjerljivost informacija. Ovo e imati uticaja na jaanje imida nacionalnog statistikog ureda. Definiranje pitanja i ciljane publike 3. Kampanja prije popisa je glavni dio programa i imat e najjai uticaj na uspjeh popisa stanovnitva i stambenog fonda i na kvalitet proizvedenih podataka. 4. Jedan vaan korak je identifikacija specifinih pitanja pirkupljanja podataka i ciljane publike za propagandnu aktivnost. 5. Pitanja za popise stanovnitva i stambenog fonda trebaju biti definirana na osnovu postojee situacije u zemlji, uzimajui u obzir demografsku, ekonomsku, etniku, jeziku i religijsku strukturu stanovnitva. Potrebno je identificirati ta to brine graane kako bi se definirale odreene ciljane grupe, kao i odabrati odgovarajue metode implementacije kako bi se uspjeno dosegle ove grupe radi njihovog informiranja o popisu i radi poticanja njihovog pozitivnog stava prema popisu. 6. Neka osnovna pitanja zajednika veini zemalja su: (a) pojedinci koji odbijaju upestvovati u popisu; (b) pojedinci koji daju nepouzdane podatke o sebi; i (c) pojedinci koje je teko locirati, a posebno omladina koja je vie u pokretu. 7. Specifina pitanja mogu ukljuivati sljedee:

208 (a) postojanje teritorija u zemlji gdje je politika ili socijalna situacija nestabilna, gdje su odnosi izmeu ljudi i dravnih vlasti nepostojani; (b) postojanje grupa stanovnitva koje nisu drutveno kooperativne, njihovo odbijanje da uestvuju u javnim aktivnostima; i (c) elja dijela graana da izraze protest prema dravi tako to e odbiti da uestvuju u popisu. 8. Graani su obino zabrinuti za sljedee: popis se koristi za fiskalne svrhe popis se koristi za pravljenje vladine baze podataka popis e se koristiti za ugroavanje manjinske nacionalne i religijske grupe popis e se koristiti za otkrivanje ilegalnih migranata popis e se koristiti da se otkriju ili stave pod kontrolu "protiv-drutveni elementi", osobe izvan ustanovljenog drutva (f) kriminalni elemeti e uzeti ulogu popisivaa kako bi pristupili imovini ili informacijama. 9. Ciljane skupine mogu biti iroke, ali i specifine. Slijede primjeri: 10. Socio-demografske skupine: (a) stanovnitvo po dobnim skupinama (djeca kolskog uzrasta i tinejderi, omladina ispod 30 godina, sredovjene osobe, starije osobe); (b) socijalne skupine prema vrsti zaposlenja (kolska djeca, studenti, zaposleno i nezaposleno stanovnitvo); (c) profesionalne skupine (radnici, poduzetnici, domaice); i (d) stanovnici megalopolisa, velikih, srednjih i malih gradova, seoskih naselja, osobe koje ive u udaljenim podrujima. 11. Skupine koje su zabrinute: (a) (b) (c) (d) osobe sa visokim primanjima; ilegalni useljenici; osobe bez stalnog ili zakonskog mjesta stanovanja; osobe koje rade daleko od svog mjesta stanovanja i porodice, ili kojima je teko da uestvuju u popisu zbog dugog boravka na poslu; i (e) stanovnici podruja gdje postoje nacionalne ili religijske napetosti ili sukobi. (a) (b) (c) (d) (e)

Glavne poruke 12. Postoji mnotvo potencijalnih pitanja koja mogu uticati na popisnu propagandnu kampanju, a njihovo je identificiranje vaan dio predpopisne kampanje, na primjer: (a) privatnost i povjerljivost datih informacija; (b) da li je pruena informacija zapravo dobro iskoritena;

209 (c) (d) (e) (f) troak popisa; potencijalno koritenje popisnih informacija za nestatistike svrhe; zahtjev da se ime i adresa navedu na popisnom upitniku; i zabrinutost zbog potencijalnog uplitanja vlasti u privatne stvari.

13. Postoji nekoliko glavnih poruka koje popisne agencije trebaju poslati javnosti kako bi dobile maksimalne ishode popisa, na primjer: (a) Privatnost i povjerljivost informacija e biti zatieni (postoje kazne za popisivae i drugo osoblje koje zloupotrijebi informacije, informacije se nee koristiti za administrativne svrhe, pojedinci nee biti identificirani u objavljenim informacijama) (b) Popis se obavlja za javnu dobrobit kao vaan izvor informacija za budue planiranje; (c) Ispunjavanje upitnika je dunost graana, od koje ima koristi zemlja u kojoj ti graani ive i drutvo; (d) Suradnja je obavezna. 14. Potrebna je panja pri pronalaenju odgovarajue ravnotee izmeu razliitih poruka. Na primjer, preveliko naglaavanje obligatorne prirode popisa moe sluiti jaanju negativnog stava o popisu kao o nametanju od strane drave na stanovnitvo, prije nego razvijanju stava da je to neka aktivnost od opteg dobra. 15. Mnoge zemlje uspjeno razvijaju logo popisa i slogan. Jednostavan ali uinkovit slogan i raspoznatljiv logo mogu se koristiti u svim nacionalnim i lokalnim reklamnim kampanjama i u svim vrstama medija, letaka, postera, broura i suvenira. Slogan i logo trebaju biti laki za zapamtiti i pozitivno prihvaeni. Logo i/ili slogan koji su dobro prepoznatljivi od poetne faze propagandne kampanje mogu sluiti za unaprjeenje 'prepoznavanja marke' popisa. Ispitanik dakle moe biti sigurniji da je popisiva dio zvaninog popisnog procesa. Primjeri slogana: Ujedinjeno kraljevstvo u 2001. godini - "Uraunaj me u popis 2001." Ruska federacija u 2002. godini "Upii se u istoriju Rusije" Aktivnosti propagandne kampanje 16. Kampanja za odnose sa javnou moe predstavljati meudjelovanje sa: nacionalnim i regionalnim masovnim medijima; regionalnim statistikim institutima; optinskim tijelima, javnou i drugim organizacijama. Sljedee aktivnosti mogu biti dio propagandne kampanje:

210 Uesnici mogu biti efovi nacionalnih statistikih slubi i njihovih teritorijalnih tijela; lanovi vlade i parlamenta; parlamentarci i regionalni zvaninici; vani i uticajni javni i politiki lideri, naunici demografi, ekonomisti, politiari, lideri religijskih skupina i nacionalnih zajednica, poznate osobe. Obavjetavanje o podrci koju visoko Podjela zvaninih dokumenata koji pozicionirani dunosnici pruaju popisu. podravaju popis od strane visokih dunosnika nacionalnih i regionalnih vlada ili osobnih stajalita voa javnog miljenja. Odnosi s medijima Rasprava sa novinarima o pitanjima popisnog sadraja i relevantnosti; stvaranje skupine novinara fokusiranih na ovo pitanje; organizacija posjeta novinara da vide pripreme za popis; priprema informacija za objave za tampu vezane za popisne pripreme. Organizacija i reklamiranje specijalnih Koncerti, natjecanja, izlobe sa svrhom projekata za zasebne ciljane skupine privlaenja mladih osoba i nacionalnih manjina; kreativne mjere kao to su kvizovi; tematski programi na radiju i televiziji i popisni materijal za djecu putem koga e se privui i odrasli da se odazovu. Slanje poruka osobama koje usmjeravaju Direktno slanje pisama osobama koje javno miljenje usmjeravaju javno miljenje sa pozivom da podre uee u popisu. Direktna informacija i reklamiranje Koritenje letaka, knjiica, postera, broura, proizvodnje suvenira kao tradicionalnih oblika privlaenja pozornosti javnosti na ovo pitanje. Organizacija i reklamiranje konferencija za tampu, okruglih stolova, brifinga (ukljuujui i internetske konferencije za tampu), naunih konferencija. Oni takoer mogu biti dio televizijskih ili radijskih vijesti.

17. Reklamna kampanja osigurava najveu moguu pokrivenost stanovnitva kroz koritenje centralne i regionalnih televizija, radija i tampanja plakata za vanjsko oglaavanje na tablama koje su postavljene u gradovima i pored autoputa. 18. Reklamna kampanja treba biti zasnovana na posebno razvijenim kreativnim konceptima kroz strogo koritenje strunog testiranaja ukljuujui skupine od interesa, a imajui na umu potrebe i zabrinutost raznih ciljanih skupina i regionalne karakteristike. Popis nije 'konvencionalni' proizvod ili usluga, te se moraju razmotriti inovativni oblici reklamiranja, a posebno da bi se dolo do odreenih 'problematinih' skupina stanovnitva. 19. Reklamna kampanja na radiju i televiziji moe se provoditi u vie etapa:

211

(a) Prva faza reklamne kampanje treba biti motivacijskog i informativnog karaktera; (b) Druga faza moe biti usmjerena na pojanjavanje vanosti uestvovanja u popisu; i (c) Trea faza treba jo jae naglasiti vanost uea u popisu, i pomenuti mogue razloge zabrinutosti kao to su povjerljivost prikupljenih informacija. 20. Uvoenje kanala na centralnoj i regionalnoj televiziji i radiju u raznim fazama zavisi od reklamne strategije. Nije neophodno da se snimaju profesionalni glumci u reklamnim spotovima. Poruke mogu biti uvjerljivije ako u reklamnim spotovima koristimo osobe koje nisu glumci. 21. Jezik koji se koristi u reklamiranju i informiranju javnosti treba odraavati raznolikost jezika koji se govore u nekoj zemlji ili odreenim regionima. To e pomoi da se osigura da neophodna informacija doe do manjinskih skupina stanovnitva. 22. U zadnjoj fazi, ba prije popisa, mogue je postavljanje direktnih reklama na tablama za vanjsko oglaavanje, postera, podjela letaka i suvenira. 23. Praenje javnog miljenja moe se provoditi kroz socijalna ispitivanja, sa poveanim intezitetom. Ova ispitivanja mogu dati informacije o: (a) Praenju dinamike stavova javnosti o popisu; (b) Testiranju reklamne produkcije; i (c) Podrci trenutnoj propagandnoj kampanji putem materijala za konferencije za tampu, objave za tampu i provoenje direktne reklamne kampanje koja predstavlja odgovor na novonastale stavove javnosti. 24. Praenje medija masovne komunikacije podrazumijeva analizu objava masovnih medija vezano za pitanja popisa. To predstavlja stalno gomilanje informacija, otkrivanje i sprjeavanje razvoja negativnih objavljenih komentara o popisu i pripremu adekvatnih odgovora na negativne izvjetaje i informacije. Tokom prikupljanja podataka 25. Tokom popisa, potrebno je pokrenuti na odgovarajui nain aktivnosti propagandne i informacione kampanje u fazi prije prikupljanja podataka. To ukljuuje sljedee metode: (a) Reklamna kampanja (trea faza) na centralnoj i regionalnoj televiziji, radiju, novinama, vanjskom oglaavanju na bilbordima i posteri; (b) Organizacija konferencija za tampu, okruglih stolova, brifinga sa ueem uticajnih ljudi i popisnog osoblja; i (c) Reklamiranje u masovnim medijima o procedurama popisnih operacija uz uee politiara, ukljuujui politiare iz dravne i lokalnih vlada, voa lokalnih zajednica, religijskih voa. Ovo bi takoer trebalo obavijestiti javnost kako da

212 uestvuje u popisu: na primjer, ta da rade ako ne dobiju popisni upitnik, gdje da dobiju dodatne informacije. Kampanja nakon zavretka popisa 26. Osnovne metode realizacije postpopisnog programa informacione podrke rezultatima popisa stanovnitva i stambenog fonda mogu biti iste kao i metode koritene u pripremnoj kampanji: Odnosi s javnou Organizacija konfrencija za tampu, brifinga, okruglih stolova; objave u sredstvima javnog informiranja, organizacija tematskih radio i TV programa; dostupnost informacija na posebno izraenim web stranicama; organizacija specijalnih kreativnih takmienja; Distribucija popularnih broura i knjiica sa osnovnim rezultatima popisa; postavljanje saetih rezultata na tandove postavljene na glavnim ulicama gradova; organizacija radio i video spotova; slanje sredstava direktne reklame sa saetim rezultatima kalendara, kartica za oznaavanje strana u knjizi, suvenira; Provoenje anketiranja stanovnitva o izvorima prikupljanja informacija, rezultatima proteklog popisa i o povjerenju u rezultate

Direktna reklama

Praenje javnog miljenja

Finansijska sredstva 27. Trokovi reklamne i informacione kampanje trebaju biti ukljueni u budet popisa stanovnitva i stambenog fonda. 28. Nefinansijska sredstva mogu takoer postojati putem sponzorskih programa velikih firmi, poduzea, banaka, osiguravajuih drutava itd. Oni mogu pomoi, na primjer, u provoenju motivacijskih mjera, proizvodnji suvenira sa logom popisa, u direktnoj promociji (posteri, leci, knjiice), audio i video spotovima, itd. Meutim, potreban je oprez kako bi se osiguralo da svako sponzorstvo ne dovede do toga da javnost pomisli da se popisne operacije obavljaju u komercijalne svrhe, ili da sponzorske firme stiu privilegirani pristup popisnim podacima (ili ak informacijama o pojedinim ispitanicima).

213 Dodatak VIII Osnovni koncepti, terminologija i definicije meunarodne klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja 1. Osnovni koncepti, izrazi i definicije meunarodne klasifikacije funkcioniranja (ICF) su: Tjelesne funkcije su fizioloke funkcije tjelesnog sistema (ukljuujui psiholoke funkcije) su anatomski dijelovi tijela kao to su organi, udovi i njihovi dijelovi su problemi u tjelesnim funkcijama ili grai kao to su znaajna odstupanja ili gubitak je izvravanje zadatka ili radnje od strane pojedinca su potekoe koje pojedinac moe imati u izvravanju aktivnosti je ukljuenost u ivotne situacije su problemi s kojima se pojedinac moe suoiti pri ukljuivanju u ivotne situacije je krovni izraz za tjelesne funkcije, grau, aktivnost i uee je krovni izraz za oteenje, ogranienja aktivnosti i sputavanje uestvovanja ine fizike i drutvene okolnosti i stavove okoline u kojoj ljudi ive i vode svoj ivot su posebne okolnosti ivota i naina ivljenja pojedinca, a obuhvataju osobine pojedinca koje nisu dio njegovog zdravstvenog stanja ili zdravstvenih okolnosti, kao to su spol, rasa, dob, kondicija, ivotne navike, nain suoavanja sa problemima, drutveno porijeklo, obrazovanje, profesija itd. ICF ne ukljuuje klasifikaciju osobnih faktora. predstavljaju ukupne okolnosti ivota i naina ivljenja pojedinca ukljuujui dvije komponente, faktore okoline i osobne faktore, koje mogu imati uticaj na pojedinca sa nekim zdravstvenim stanjem i zdravlje pojedinca i okolnosti povezane sa zdravljem.

Tjelesna graa

Oteenja

Aktivnost Ogranienja aktivnosti

Uee Sputavanje uestvovanja

Funkcioniranje

Invaliditet

Faktori okoline

Osobni faktori

Kontekstualni faktori

214 Klasifikacija na jednom nivou 2. Kako bi se dobila bolja ideja o sadraju IFC-a mi emo spomenuti prvi nivo ili nadreene kategorije klasifikacije (naslovi poglavlja) za svaku klasifikaciju ukljuenu u ICF. Tjelesne funkcije: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) (5.0) (6.0) (7.0) (8.0) mentalne funkcije osjetilne funkcije i bol glas i govorne funkcije funkcije kardiovaskularnog, hematolokog, imunolokog i respiratornog sistema funkcije probavnog, metabolikog i endokrinog sistema genitourinarne i reproduktivne funkcije neuromuskulatorne strukture i strukture povezane sa kretanjem funkcije koe i s tim vezanih struktura

Tjelesna graa: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) (5.0) (6.0) (7.0) (8.0) graa nervnog sistema oi, ui i s tim vezane strukture strukture vezane za glas i govor graa kardiovaskularnog, imunolokog i respiratornog sistema strukture vezane za probavni, metaboliki i endokrini sistem strukture vezane za genitourinarne i reproduktivne sisteme strukture vezane za kretanje koa i s njom vezane strukture

Aktivnost i uee68: (1.0) (2.0) (3.0) (4.0) (5.0) (6.0) (7.0) (8.0) (9.0) uenje i primjena znanja opti zadaci i zahtjevi komunikacija mobilnost briga o sebi domai ivot meuljudsko djelovanje i odnosi glavna ivotna podruja (kao to su obrazovanje, rad i zaposlenost, ekonomski ivot) zajednica, drutveni i graanski ivot

U trenutku kada je proces revizije ICIDH-a bio u finalnoj fazi inilo se moguim razluiti izmeu aktivnosti i uea na nivou definicija. Meutim, nije bilo mogue dogovoriti se o odgovarajuim klasifikacijama. Iz tog razloga, postoji jedna klasifikacija za aktivnost i uee (kao domene) sa etiri prijedloga kako da se ona koristi za aktivnosti, a kako za uee.

68

215 Faktori okoline: (1.0) proizvodi i tehnologija (2.0) prirodna okolina i promjene u okolini izazvane ljudskim djelovanjem (3.0) podrka i odnosi (4.0) stavovi (5.0) usluge, sistemi i politike 3. Osobni faktori pomenuti su kao vani faktori, ali nisu klasificirani u ICF-u. to se tie zdravstvenog stanja (poremeaja, bolesti, povreda i uroenih uzroka invaliditeta) treba pogledati ICD-1069 i ICECI70. 4. Kako bi se odredilo stanje funkcioniranja i invaliditeta neke osobe, na raspolaganju su nam pokazatelji koji oznaavaju obim i nivo funkcioniranja/invaliditeta i faktore okoline kao faktora koji pomau ili stvaraju barijere. Prednost ICF-a je irok spektar koji se nudi sa stanovita tjelesnih funkcija/grae (oteenja) pa sve do uea, ukljuujui i uticaj faktora okoline. Preporuuje se koritenje ovog irokog spektra to je ee mogue.

69

Meunarodna statistika klasifikacija bolesti i povezanih zdravstvenih problema, deseta revizija, vol. 1-3, Geneva, Svjetska zdravstvena organizacija, 1992.-1994. 70 Meunarodna klasifikacija vanjskih uzroka povreda, Geneva, Svjetska zdravstvena organizacija, 2004.