Вы находитесь на странице: 1из 3

Uvod u graansko pravo Predmetni profesor: Doc.

dr Aleksandar Kovaevi Asistent: Mr Ivana Joni Obavezna literatura: Graansko pravo, Uvod, Z. Raovi, Podgorica 2009. Predavanje br.6 Tema:Industrijska svojina i industrijska prava 1.1.Pojam intelektualne svojine Pravo intelektualne svojine je jedinstven pojam za pravo industrijske svojine i autorsko pravo.Intelektualna svojina kao pravna disciplina nastala je dosta kasno, u XIX v.Njome se ureuje irok krug prava koje pojedinac ili grupa imaju na rezultate sopstvenog stvaralatva. To su pravo na: patent, ig, dizajn, oznaku porijekla, autorsko pravo, srodna prava i td. 1.2. Autorsko pravo Najednostavnije definisano autorsko pravo je pravo autora na djelo koje je stvorio.Znaajna i odmah uoljiva slinost postoji izmeu prava svojine i autorskog prava. Ona se ogleda u tome to su oba apsolutna i djeluju erga omnes.S druge strane postoje i razlike izmeu ova dva prava.Kao to smo u ranijim predavanjima pomenuli pravo svojine se odnosi na stvari a autorsko pravo na intelektualne tvorevine. U odnosu na pravo industrijske svojine razlika se ogleda u tome to kod autorskog prava intelektualne tvorevine se odnose na knjievna, nauna i umjetnika djela, a kod prava industrijske svojine na pronalaske, tehnika ureenja, know how, dizajn, ig, oznake porijekla proizvoda i td. Autorsko pravo pripada licu koje je objavilo autorsko djelo.Smatra se da je autorsko djelo objavljeno onda kada bude uinjeno pristupanim za javnost, uz obavezan pristanak nosioca prava.Kada su, uz pristanak nosioca prava primjerci autorskog djela ponueni javnosti ili stavljeni u promet u koliini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti kaemo da je dato autorsko djelo izdato. 1.3.Bernska konvencija najvaniji izvor autorskog prava Bernska konvencija je konvencija za zatitu knjievnih i umjetnikih djela, osnovana u Bernu 1886.godine.I Kraljevina Jugoslavija pristupila je ovoj konvenciji1930. Njena osnovna naela su: naelo asimilacije (djela stranih autora objavljena prvi put u nekoj od drava lanica Unije imaju jednaku zatitu kao i djela domaih dravljana),naelo zatite autora i njegovog djela bez formalnosti (zatita bez formalnosti koje nacionalno zakonodavstvo zemlje u kojoj se trai zatita prava predvia), naelo minimalnih prava (autoru se obezbjeuju minimalna prava nezavisno od nacionalnih propisa.)

Po Bernskoj konvenciji lanice Unije obavezne su da u svoje zakonodavstvo inkorporiu 1)monopolsko pravo autora da iskoriava svoje djelo za sve vrijeme trajanja autorske zatite i 2) pravo autora na zatitu moralnih prava. Do sada je Bernska konvencija pretrpjela izvjesne izmjene u skladu sa promjenama koje donosi savremeno doba. Bernska konvencija i dalje predstavlja najvaniji izvor autorskog prava. 1.4.Autor Autor je lice koje je stvorilo djelo i kojem je zbog unijete individualnosti i originalnosti u djelo priznata pravna zatita. I lice koje nije autor moe biti nosilac autorskog prava ukoliko ga je steklo u skladu sa zakonom. Nekada se moe dogoditi da postoji djelo iji autor nije poznat.Ukoliko je djelo nepoznatog autora izdato autorsko pravo ostvaruje izdava. Ukoliko je djelo objavljeno ali neizdato autorsko pravo ostvarie lice koje je objavilo djelo. Autorsko djelo nije uvijek proizvod rada jednog lica. Nerijetko ono nastaje saradnjom dva ili vie lica. U tom sluaju, kada dva ili vie lica zajednikim radom stvore autorsko djelo postoji koautorstvo a lica koja su ga stvorila su koautori.Nekada se, u sluaju koautorstva, moe pojaviti sumnja koliki dio prava pripada svakom od koautora. Ukoliko se drugaije ne mogu sporazumjeti smatrae se da svakom koautoru pripada jednak dio autorskog prava. Udio svakog koautora pojedinano u koristima koje su proizvod korienja njihovog djela odreuje se srazmjerno njegovom koautorskom dijelu, osim ukoliko ugovorom nije drugaije odreeno. 1.5. Autorsko djelo, moralna prava autora, imovinska prava autora Predstavlja originalnu duhovnu tvorevinu autora (kojom se ostvaruje neto novo u oblasti knjievnosti, umjetnosti i nauke)koja se ostvaruje u odreenoj formi, gdje je vrijednost, znaaj, namjena, veliina bez odluujueg uticaja za odrenje tvorevine kao autorskog djela.Autorskim se tako mogu smatrati sljedea djela: -pisana (knjige, raunarski programi, lanci, prevodi) -govorna djela (besjede, predavanja, govori) -dramska -muzika -filmska -djela likovne umjetnosti -djela arhitekture -kartografska djela -planovi, fotografije, skice -pozorina reija Autoru pripadaju imovinska i moralna prava. Autorska imovinska prava obezbjeuju autoru uivanje vrijednosti koje je stvorio svojim radom.Ona su prenosima inter vivos i mortis causa, i ogranienog su trajanja.

Autorska moralna prava tite line interese autora tj. linost autora ispoljenu u djelu. Nijesu prenosiva meu ivima a djelimino su prenosiva za sluaj smrti. Uglavnom su neogranienog trajanja. U moralna autorska prava spadaju: 1.priznanje autorstva 2.objavljivanje djela 3.zatita integriteta djela (da autor da dozvolu za preradu djela, da se suprostavi izmjenama djela, da se suprostavi javnom saoptavanju djela u izmijenjenoj ili nepotpunoj formi) 4.suprostavljanje iskoriavanja djela na odreen nain Imovinska autorska prava ine 1.prava korienja autorskog djela 2.prenosivost meu ivima i za sluaj smrti Ustupanje imovinskih prava moe biti iskljuivo (jedino sticalac prava ima ovlaenje da na nain predvien ugovorom iskoriava autorsko djelo, kao i da uz iskljuivu dozvolu autora ustupa to pravo drugima) i neiskljuivo (pravo koje sticalac prava ustupa drugima) Ustupanje autorskih prava moe biti ogranieno vremenski, predmetno i prostorno. Opti rok trajanja imovinskih prava, u veini zemalja, iznosi period za vrijeme trajanja ivota imaoca i 50 godina poslije njegove smrti. Izuzetak predstavlja fotografsko djelo (25.godina nakon smrti imaoca prava). U sluaju kada je imalac autorskog djela pravno lice autorsko pravo prestaje 50 godina nakon objavljivanja djela. Prema naem zakonu o autorskim pravima taj rok je za vrijeme ivota autora i 70 godinaposlije njegove smrti.Imovinska prava koautora prestaju 70 godina poslije smrti koautora koji je poslednji umro.Autorska prava na djelu iji se autor ne zna prestaju 70 godina nakon objavljivanja djela. U zemljama kontinentalnog prava trajanje moralnih prava nije ogranieno.U zemljama anglosaksonskog prava traju koliko i imovinska. Najzad, postavlja se pitanje ta nosilac autorskog prava moe traiti tubom? On moe: 1.utvrivati postojanje povrede prava 2.traiti prestanak povrede prava 3.traiti unitenje, preinaenje predmeta kojima je izvrena povreda prava 4.zahtijevati naknadu imovinske tete 5.objavljivanje presude o troku tuenog