Вы находитесь на странице: 1из 12

1. Pojam, predmet viktimologije 2. Odnos viktimologije prema srodnim naukama 3. Znaaj, ciljevi i zadaci viktimologije 4. Viktimologija i samozatita 5.

Pojam rtve 6. Tipologija rtve 7. Uloga rtve 8. Rizik rtve 9. Ideoloke karakteristike viktimolokog pokreta 10. Meunarodna pravna regulativa rtve 11. Deklaracija o pravima i pomoi rtvi 12. OUN I ZATITA RTVAVA 13. Deklaracija o osnovinim pravima rtava krivinih djela 14. Svjetsko viktimoloko drutvo 15. Domet viktimizacije i potebe rtve 16. Mehanizmi osiguranje pravde i odtete rtve 17. Naknada tete rtvama 18. Pojam i poloaj rtve u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, Republike Srpske 19. Interakcija rtva uinilac 20. rtve krivinih djela 21. Odnos rtve prema uiniocu i krivinom djelu 22. Kriminalitet i rtve (viktimitet) 23. Nasilje i rtve

24. rtve fizikog nasilja 25. rtve psihikog nasilja 26. rtve terorizma 27. rtve stresnih zanimanja 28. Stradanje na radu 29. rtve ekolokih uticaja, katastrofa 30. rtve ubistava 31. Odnos ubice i ubijenog 32. rtve seksualnih delikata - nasilja 33. rtve podorinog nasilja 34. Nasilje nad djecom 35. Nasilje nad enskim licima 36. Nasilje nad mukarcima 37. Nasilje nad starim, bolesnim licima 38. rtve krvne osvete 39. Nasilje nad djecom, nemonim, bolesnim 40. rtve narkomanije 41. Strah od zloina (potencijalna rtva) 42. Tamna brojka i viktimitet 43. rtve mobinga 44. Prevencija nasilja 45. Pravna zatita rtve 46. Prevencija stradanja 47. Perspektive razvoja viktimologije 48. Studija sluaja (stady case) 49. Kako ne postati rtvom 50. Udruenja rtava

1. Pojam, predmet viktimologije Viktimologija (lat. victima - rtva i gr. logos - nauka) je mlada nauna disciplina koja izuava rtve, istrauje uzroke, nain postanka i odvijanja procesa i mehanizama viktimizacije, te njenim posljedicama. ovako sveobuhvatno definirana nosi naziv opa viktimologija, dok je u uem smislu nazvana specijalna ili kriminalna viktimologija iskljuivo preokupirana rtvama kao posljedicom izvrenog zloina. Osim zloina, u tu kategoriju spada i zloupotreba moi, pa se ovaj inovirani vid discipline zove novom viktimologijom. ZADATAK VIKTIMOLOGIJE 1. ANALIZIRA MNOGOSTRUKOST PROBLEMA RVE sveukupnost problema postankom rtve, vrste rtve 2. OBJANJAVA UZROKE STRADANJA LJUDI - (VIKTIMIZACIJA) kriminoloki uzroci stradanja, postanka rtvom 3. RAZVIJA SISTEM ZATITE RTVE mehanizmi, metodi prevencija stradanja

2. Odnos viktimologije prema srodnim naukama Viktimologija je realna nauka znanosti jer ima za predmete svog izuavanja realne predmete, a to je ovjek sa svojim socjolokopsiholokim i antropolinim aspektima stradanja. U vezi toga viktimologija je usko vezana sa drugim naukama je s obzirom na svoj predmet izuavanja ona predstavlja i drutvenu nauku jer se bavi drutvenim pojavama stradanja ovjeka. Viktimologija svojim istraivanjem omoguava da se u druge nauke unese spoznaje do kojuh se dolo u viktimologiji 3. Znaaj, ciljevi i zadaci viktimologije Iz definicije viktimologije mogu se izvui i njeni ciljevi. Viktimologija kao nauka predstavlja nauku o rtvama ali i djelatnost kojom stiemo takvo znanje pa je ona realna nauka. Viktimologija ima za cilj otkrivanje istine na svim podruima istraivanja. Zadaci viktimologije mogu se svesti u vie skupina: Zadaci viktimologije na teoriskom planu Zadaci na planu kriminalne enologije Zadaci na planu kriminalne fenomenologije Zadaci na pravnom planu Zadaci na planu kriminalistike

Zadaci na planu socijalnog rada.

4. Viktimologija i samozatita Poznati je da neke osobe lake postaju rtve, da one postaju to lake u nekim situacijama u neko odreeno vrijeme, onda to mogu biti izuzetno znaajni podaci za drutvo, a to znai i individualnu zatitu. Viktimologija hoe a i moe upozoriti na mjere sigurnosti, na naine izbjegavanja opasnih situacija, najizravnije se ukljuujui u sloeni sastav preventivnih mjera. U tome se mora sluiti javnim informacijama, ali i uopteno odgojem za sigurnost. Dvije nove strategije smanjenja stradanja ljudi su: 1. Taktika oteavanja ostvarenja cilja. Nastoji se obeshrabriti napadaku aktivnost potencijalnog zloinca, ali i lakomisleno ponaanje potencijalne rtve koja izlazi u susret. 2. Inovacija prvencije u razrjeavanju okoline u izgradnji branjivog prostora. 5. Pojam rtve

Danas se rtvom smatra neku osobu koja strada ili se rtvom smatra ili uzima neki in odricanja u plemenite svrhe Izvor stradanja rtve kaznenih djela, ali se moe govoriti i o rtvama nesree ili prirodni katastrofa - osim pojedinanih, kolektivne rtve rtvama smatramo one koji su stradali ili ugroeni nekim kanjivim djelom ili nesreom, stradanje dolazi od drugog, radi se o rtvi ovjeka ili od neke strukture. 6. Tipologija rtve 1) voljna, pristajua rtva ili dobrovoljna rtva - oni koji trae da se nad njim izvri kd kao usmrenje na zahtjev 2) nepoznata rtva, rtva koja ne prijavljuje zloin - oni koji kreiraju tamne brojke kriminaliteta 3) nesmotrena ili nehajna rtva - oni koji se odnose nehajno prema vlastitoj sigurnosti, ostavljanjem imov. Izloene 4) simulirajua rtva - nije rtva, podnositelji lanih prijava radi vlastitog interesa 5) rtva pokuanog zloina - ona koja nije pretrpjela planiranu tetu, djelo ostaje u pokuaju 7. Uloga rtve Istraivanja pokazuju veliku interakciju izmeu poinioca i rtve. Veina zloina ima dva partnera: poinitelja i rtvu, kao npr. Ubistvo, prevara, silovanje.... Mendelshon je razradio odnos kroz svoju tipologiju: 1. Potpuno nevina rtva, edomorstvo

2. Neznatno kriva rtva, poput trudne ene kad se podvrgne nedozvoljenom pobaaju 3. rtva podjednako kriva kao i poinitelj (ubojstvo iz milosra) 4. Iskljuivo kriva rtva 5. rtva provokator (ubojstvo na mah) .

8. Rizik rtve Zloin je uvijek rezultat interakcije zloinca i okoline u koju ubrajamo i rtvu (nema zloina bez zrtve) i specifinu delikatnu situaciju. Rizik da se postane rtva sastoji se od sledeih faktora: 1. Lini (bioloki, psiholoki) malo djete e stradati u saobraaju 2. Socijalni adaptacija u socijalnoj sredini 3. Situacioni pogrean ovjek, u pogreno vreme, na pogrenom mjestu

9. Ideoloke karakteristike viktimolokog pokreta Sastav optih stavova u okviru viktimolokog pokreta u meunarodnim razmjerama izraen u mnogim meunarodnim dokumentima i publikacijama zalae se za irenje prava i slubi za rtve zloina. Ideologija socijalne skrbi znai da zajednica treba koliko je mogue apsorbireati teret oteenje koji trpi pojedinac koje proizilaze iz bolesti nesrea ili nezaposlenosti. Teite je na brizi za rtve vie nego na kriminalu narav prestupa. Problemi rtava zloina se pokazuje sam o kao djelovi mnogo optenijih problema. Malo se znaenja predaje moralnoj strani zloina ili kanjenja prestupnika. Instrumentalna ili rehabilitacijska ideologija temelji temelji se na shvatanju da se briga za rtve zloina zasniva na potrebi vee saradnje rtve sa pravosuem.

10. Meunarodna pravna regulativa rtve Meunarodna nastojanja oko prava rtve u konceptu ljudskih prava nisu zadovoljavajue rjeena prava rtve. Kodeksi Ujedinjenih naroda ne sadre eksplicitna prava ni postupke u odnosu na rtve krivinih djela za razliku od prava potecijalnog ili stvarnog poinitelja krivinog djela. Nema garancija o zatiti rtava i naknadi i poloaju rtve u pravosudnom sistemu. Dva su paralenla procesa koja vode prema donoenju potrebnih dokumenata o pravima rtve od strane Ujedinjenih naroda, to su: s jedne strane nastojanja specijalizovanih agencija UN, a sa druge strane Svjetskog Viktimolokog drutva. 11. Deklaracija o pravima i pomoi rtvi

Dekleracija je dinesena i usvojena je na Sedmom kongresu UN o prevenciji kriminaliteta i tretmanu odranom u Milanu. Svrha ove dekleracije jeste da utvrdi prava rtve i ustanovi puteve i nainu koji e joj osigurati atitu, nadoknadu izgubljenog i humani tretman. Odredbe o atiti rtve i metodima njezina ostvarivanja koja su ugraene u ovu dekleraciju primjenjivat e se na sve osobe ovisne o njihovoj rasnoj pripadnosti, boji koe, spolu, jeziku, vjeroispovesti, politikom ili drugom opredjeljenju, dravljanstvu ili drutvenom porjeklu, imovnom stanju, roenju ili nekom drugom statusnom obiljeju.

12. OUN i zatita rtava Ujedinjenje nacije su prihvaanjem Dekleracije o temeljnim pravima rtava zloina i zloupotrebe moi okrunile svoj viegodinji trud oko atite rtava kao to je zatita rtava rata, genocida, ranjenika i civilnog drutva, bijelog roblje, otmica, meunarodnog terora, rtava prirodnih katastrofa, izbjeglica, manjina i dr. Temelj sveukupnoj zatiti nalazimo u koncepti ljudskih prava sadranih u prvom redu u Optoj dekleraciji o pravima ovjeka i drugim meunarodnim dokumentima. Sadanja nastojanja oko zatite rtava dio su svjetskog pokreta i promjenjene svijesti u odnosu na zatitu ljudi od stradanja, pa govorimo o renasansi rtve koji se oituje u poveanom interesu za objanjenje pojavnih oblika, uzorka i mjere za suzbijanje stradanja ljudi u emu je nastala i nova znanost i humanistiki pokret. OUN preporuuje akciju na meunarodnom i nacionalnom planu radi primjene Dekleracije, da bi se umanjilo stradanje ljudi, omoguilo saradnju meu dravama, uz pomo UN i drugih meunarodnih organizacija.

13. Dekleracija o osnovnim pravima rtava krivinih djela Prava rtava rtve kriminaliteta imaju pravo na: jednak pristup slubama za pomo rtvama; podrku od strane odabranog i obuenog osoblja; besplatnu pomo i podrku; poverljivost pruenih usluga; samostalnost (nezavisnost)

14. Svjetsko viktimoloko drutvo Svjetsko viktimoloko drutvo: dva nacrta deklaracija na planu sprijeavanja kd, pomoi rtvama kd, i ostvarivanju prava koja bi rtve trebale uivati: a) pravila o postupanju prema rtvama kd sadre zatitu prava na pomo, zdravstvenu zatitu, te odredbe o zatiti tih prava b) drugi dokument prema deklaraciji UN o zloinu....; iri koncept stradanja, pored rtava zloina postoje i rtve zlouporabe ekonomske i politike moi - Europski savjet donio je rezoluciju o kompenzaciji rtvi zloina nasilja; postoje alternativni ili neizravni nain obeteenja - u znantnom broju zemalja ve su doneseni zakoni o kompenzaciji rtvama kaznenog djela

15. Domet viktimizacije i potrebe rtve Razliiti aspekti koji su razmatrani na ovu temu obuhvatili su analizu i vrednovanje prilikom identifikacije rtava kako ih definiu nacionalna zakonodavstva, rtva definisanih povelja o pravima o pravima ili relevantnim nacionalnim ili meunarodnim instrumentima ili standardima, poloaja ena ili drugih kategorija populacije, posebno kod kojih su rizici vei kao to su djeca, omladina, stariji, manjinske grupe i dr. Drutvene i kulturne reakcije prema rtvama u okvitu razliitih zajednica, te naine identifikacije rtve i njenih potreba, posebno u sluajevimatzv.skrivene viktimizacije koja se pojavljuje prilikom nasilja u okviru obitelji, kumulacije vie povreda ili oteenja potroaa. U odreivanju sutine ovog predmeta i vrste viktimizacije, a to zasliuje prioritet, tri su osnovna prava istaknuta kao prolazna osnova: pravo na ivot, na slobodu i sigurnost.

16. Mehanizmi osiguranja pravde i odtete rtve Mehanizmi koji bi osigurali pravdu i odtetu za rtve, eksperti su potvrdili da bi rtve trebale biti stavljene u poloaj koji je jednak sa svim ostalim sudionicama u krivinom postupku. U vezi s tim naglaeno je da u zavisnosti od odgovarajuih odredbaba nacionalnih zakonodavstava, uloga rtve postavljena tako da ili utie na postupak ili ga dopunjava nakon to je optunica ve podignuta. Skrenuta je panja na injenicu da se odredbe o naknadi tete ne primjenjuje u praksi s obzirom na to da sud ne eli o tome raspravljati, kao to je to sluaj u nekim zemljama u razvoju. Postoje dva tipa sredstava kojima se izlazi u susret rtvama i njihovim potrebama: ona koja osigurava policija i ona koja su dostupna u okviru lokalne drutvene zajednice.

17. Naknada tete rtvama Kad nije mogue dobiti potpunu naknadu tete od prestupnika ili iz drugih izvora, drava treba da se trudi da obezbjedi novano obeteenje: 1. rtvama koje su pretrpjele znatnu tjelasnu povredu ili oteenje svog fizikog ili moralnog integriteta, kao posledicu ozbiljnih krivinih djela 2. porodici, a naroito liccima koja su izdravala ona lica koja su umrla ili postala fiziki ili mentalno nesposobna poslje viktimizacije. Treba podsticati stvaranje, jaanje i irenje nacionalnih fondova za obeteenje rtava. Ako se za to ukae potreba, trebalo bi ustanoviti i druge fondove u sve svrhe, naroito ako drava ija je rtva dravljanin nije u stanju da prui obeteenje.

18. Pojam i poloaj rtve u pravnom smislu Bih, RS POLOAJ RTVE U NAEM PRAVU

1. poloaj rtve kd u kaznenom pravu - kazneno zakonodavstvo sve vie se vodi rauna o rtvi - pojaana zatita djece i mladei inkriminacija teko ubojstvo djeteta - pojaana zatita rtava kd protiv spolne slobode i spolnog udorea - pristanak rtve od velikog je znaenja u pravu - eutanazija, ostaje u naem pravu kd 2. poloaj rtve u kaznenom postupku - oteenik kao tuitelj ima ista prava kao i DO, osim onih koja DO pripadaju kao dravnom tijelu - pojam rtve odreen je kao oteenik tj. kao osoba ije je kakvo osobno ili imovin. pravo kd povrijeeno ili ugroeno - sporna je pravna priroda i sutina prava rtve na procesnu autonomiju u postupku za kd za koja je zakonom odreeno da se pokreu privatnom tubom - oteenik je i dalje ogranien u mnogim svojim pravima 3. penoloki aspekt - uloga oteenog u fazi izvrenja kaznenih sankcija - vodi se rauna prilikom odmjeravanja kazne o ponaanju poinitelja nakon izvrenja djela: njegovo nastojanje da naknadi tetu, da pomogne oteenom, da se izmiri, njegovo iskreno kajanje za nanesenu bol ili tetu - sve to igra ulogu ne samo pri izboru vrste i mjere sankcije, ve i pri odluci o opozivu uvjetne osude, odreenju zatitnog nadzora - KZ bavi oteenikom na vie mjesta; odreuje krug moguih rtava kd (dioba na posredne i neposredne rtve kd) - rtva kd je u pravnom smislu svaka ona fizika osoba kojoj je neko dobro ili pravo kd izravno ugroeno, povrijeeno ili uniteno - ponaanje rtve prema poinitelju i kd; KZ u ovoj mjeri uvaava stav rtve prema kd: a) nuna obrana ideja zatite prava od neprava b) pristanak oteenika iskljuuje postojanje kd kod svih kd kojih je u zakonskom biu sadrano obiljeje protivljenja ili se podrazumijeva; privola ne iskljuuje protupravnost onih kd u kojih je privola obiljeje ili pretpostavka zakonskog bia kd c) izazov provokacija - osobna svojstva rtve, mogu biti od utjecaja na utvrivanje drutvene opasnosti djela, u utvrivanju sankcija od strane zakonodavca i to: a) objektivna svojstva rtve (drutveni poloaj; zatita djece i mladei; nemone, nesposobne i zavisne osobe) b) subjektivna svojstva rtve KZ uzima u znatno manjoj mjeri (lihvarski ugovor) - napredak u pravima ovjeka na ivot i tjelesni integritet zatitom neroenog djeteta i to uvoenjem novog oblika tekog ubojstva (ubojstvo trudnice) - tamo gdje postoji oteenik, tj. gdje se radi o kd odnosa, vano je da se taj odnos rijei na najbolji nain jer se tako uspostavlja naelo pravednosti kazne i rjeava jedan ljudski odnos

19. Interakcija rtva-uinilac Odnos rtava-poinitelja je dinamina i stepenovana interakcija, koja se meusobno ispreplie i uzemno djeluje. Istraivanjima ima znaenje, da su rtva i poinitelj bili meusobni poznanici pa i u bliskim odnosima.

U procesu seksualnog delikta, akteri pristiu jedno drugom u susretu, pritom ispoljovajui njenost. rtva prati poinitelja od usamljenog mjesta ili ga prati u njegov stan ili ga vodi u vlastiti stan. Ubijanje je iznenadno i bez predradnji.

20. rtve krivinih djela Pod nazivom rtve podrazumjevaju se lica koja su pojedinano ili kolektivno pretrpjela tetu ukljuujui tjelasne ili duevne povrede, emocijalnu patnju, materijalni gubitak ili znatno ugroavanje osnovnih prava, putem injenja ili ne injenja koja predstavljaju krenje krivinih zakona drave lanice, ukljuujui i one zakone kojima se zabranjuju krivina djela zloupotrebe vlasti. Izraz rtva takoe obuhvata po potrebi i blisku porodicu i izdravana lica neposredne rtve i lica koja su pretrpjela tetu pomaui rtvama koje su se nale u nevolji ili spreavajui da doe do rtava.

21. Odnos rtve prema uiniocu i krivinom djelu Indikativno je navesti i podvii injenicu da ako se prui otpor npr. pljakau onda do realizacije pljake e uspjeti samo u 32% sluaja. Meutim ako je izostao suprostavljanje onda je pljakaki prepad uspio u 81% sluajeva. rtve u 74% sluajeva ne priaju nikakav otpor. Za odbranu je od vanosti da je napadnuta osoba sabrana , hladnokrvna,da vlada sobom, pa e lako procjeniti snagu poinioca i kriminalnu odlunost. Ako je potecijalna rtva uplaenja, slomljena, pasivna, slabuna, to e na napadaa poinioca djelovati stimuluirai, kao signal da krene u odlunu akciju. Ako je poinioc naglasio agresivnost onda e odbrana rtve razbjesniti poinioca i potaknuti ga na odluniji napad. Stoga rtva mora biti hrabra, ali i smirena i razborita pa e tano prosuivati situaciju.

22. Kriminalitet i rtve (viktimitet) Kriminalitet djeluje na osobe na razliite naine. Kao rtva kriminaliteta, moete osjeati da ste se promijenili u odnosi kakvi ste bili. Moete se osjeati bespomonim i naputenim i da niko ne razumije kroz ta sve prolazite. Moete osjeati da ste izgubili osjeaj za bezbjednost i sigurnost. Moete doivljavati pomijeane emocije. Postoje razliiti naini preivljavanja kriminaliteta i naina na koiji se Vi osjeate kao rtva kriminaliteta. Moete : - pruiti sebi dobre dane i loe dane; - uraditi neto fino za sebe; - izbjegavati donoenje vanih odluka dok se ne budete bolje osjeali; - dobro jesti i vjebati; - razgovarati o svojim osjeanjima. Osim Vae familije i prijatelja, postoje i slube za pomo rtvama kriminaliteta.

23. Nasilje i rtva Nenasilje je moralna filozofija koja propoveda odbacivanje nasilja kao sredstva za postizanje linih, drutvenih i politikih ciljeva. Osnovna premisa filozofije nenasilja je da nasilje raa nasilje, i da se jedino doslednim sprovoenjem nenasilja izlazi iz tog kruga. Nenasilje (ahimsa) u gandijevskom smislu je dosledno sproveden stav da se ni po koju cenu ne ugrozi ivot u bilo kom obliku, niti oveka niti drugih subia. Mahatma Gandi pojam ahimse preuzima iz starije ainistike filozofije, a njegovo poimanje nenasilja delom je nadahnuto i hrianskim anarhizmom Lava Tolstoja, odnosno idejama o nepruanju nasilnog otpora nasilniku, inspirisanim Isusovom Besedom na gori. Nenasilje je, kao to kae Gandi, staro koliko i planine. Kao sredstvo drutvenih promena, nenasilje se najee vee uz borbu za nezavisnost Indije koju je vodio Gandi, kao i borbu za graanska prava amerikih crnaca koju je vodio Martin Luter King. Veina ljudi najee uvia samo dva izbora: pasivno prihvatanje nepravdi ili pripremanje za nasilnu odbranu prava. Nenasilje je alternativa potinjavanju nepravdama ili nasilnom odgovoru na njih. Nenasilje predstavlja odbranu svojih prava, moralnom snagom i dostojanstvom, a ne fizikom snagom. Nasuprot uvreenom miljenju da nenasilje podrazumeva slabost i pasivnost, Gandi je neprestano naglaavao da nenasilje nije za kukavice. Uestvovanje u nenasilnim akcijama zahteva hrabrost kojoj nije potrebno oruje ili tit to je hrabrost da se dostojanstveno i bez straha prkosi nepravdi i uporno bori za istinu. Nenasilje podrazumeva reenost da se suoi sa bolom i neprijatnim situacijama, a da ne nanese tetu drugima.

24. rtve fizikog nasilja Fiziko nasilje je odnos ili ponaanje kojim se uz primjenu fizike sile,uz ili bez upotrebe drugih sredstava nanose povrede,ozlijede ili rana. U fiziko nasilje spada: *udaranje,amaranje,davljenje; *gaanje raznim predmetima; *zakljuavanje,ugroavanje slobode kretanja; *izlaganje opasnostima itd. 25. rtve psihickog nasilja Psihiko nasilje se odnosi na zastraivanje, konstantno kritikovanje, potcenjivanje, emocionalne pretnje i optube, emocionalno ucenjivanje, stvaranje konfuzije i nesigurnosti kod rtve, posesivno ponaanje, postavljanje nerealnih i neostvarivih oekivanja u odnosu na rtvu, verbalno zlostavljanje, izlaganje rtve pritisku, ispoljavanje zlostavljakog autoriteta, nepotovanje rtve, zloupotreba poverenja, neispunjavanje obeanja, emotivna rezervisanost, minimiziranje, poricanje i prebacivanje krivice za nasilje, izolacija, uznemiravanje i maltretiranje.

26. rtve terorizma Terorizam se obicno djeli na domaci I medjunarodni u zavisnosti od ciljeva teroristicke grupe.Teroristicko nasilje obicno poprima oblike bombaskog napada,samoubilackih akata,atentata,otmice aviona,uzimanje talaca itd.Zrtve teroristickih akata su po pravilu nevazne,jer se od strane terorista ne smatraju ljudima vec kao sredstvo.Nakon teroristickog napada zrtve su uglavnom prestrasene,u soku,neki pribjegavaju alkoholu,drogi.Da bi se pomoglo zrtvama u finansijskom pogledu u nekim se zemljama osnivaju fondovi za obestecenje.

27rtve stresnih zanimanja

28. Stradanje na radu

Tehnicka sredstva u sebi nose ogromnu razornu moc koja destruisu ljudska dobra i ljudske zovote.Broj nesreca na radu se stalno umnozava.U modernim drustvima tome se pristupa institucionalno,naucno i strucno,uvodjenjem mjera zastite na radu.N esrece na radu su posljedica nesklada izmedju covjeka-sredstva rada-predmet rada-okolina.Ovde se razvila i posebna naucna disciplina Ergonomija koja istrazuje optimalne uvjete rada(fizicke,hemijske,fizioloske i dr.faktore).
26. rtve ekolokih uticaja, katastrofa

30.rtve ubistava Ubistvo je jedno od najistrazivanijih krivicnih djela,a glavni uzrok za to je unistavanje najveceg dobra a to je zivot covjeka.Stoga mu se u istrazivanjima prilazi u brojnim disciplinama-psihologija,sociologija,psihopatologija,medicinska kriminalistika,viktimologija i dr.Djeca su rijetko zrtve ubistva,a kada se dogodi,stradanje im je nametnuto zbog nezasticenosti.Alkoholicari su posebna kategorija koja cesce strada ili izazivaju stradanje,Nasilnici ili sami stradaju ili drugi stradaju od njih,dusevni bolesnici takodje cesto stradaju ili drugi stradaju od njih.Zene su narocita kategorija koja stradava-od muzeva,zbog preljube ili dr.razloga. 31.Odnos ubice i ubijenog Fenomen ubistva zbog interakcije pocinioca i zrtve pobudio je veliku paznju istrazivaca.Prema brojnim istrazivanjima zakljuceno je da se su se u najvecim slucajevima pocinilac i zrtva poznavali,da su u vecini slucajeva to bili clanovi porodice,bliski prijatelji,ljubavnici i sl.Prema postupcima,Markovic djeli zrtve u 2 grupe.Prva grupa nakon izazova zrtve,a ona se svrstava u podgrupu -zrtva je prva upotrijebila ili zadala udarac,-agresivno ponasanje zrtve u porodici,-osveta zbog nanosenja stete ubici,-osveta zbog uvrede,-preljuba zrtve,-zrtva duzevremeni tiranin ubice.Motivi po Markovicu za ubistva su-svadja,sukobi u porodici,sukobi u susjedskim odnosima,ljubomora,osveta i dr.

32.rtve seksualnih delikata - nasilja Seksualni delikti obuhvataju razlicite napade na slobodu odlucivanja u polnoj sferi druge osobe.Zene su najcesce zrtve seksualnih delikata.Sto se tice uzrasta najugrozenije su djevojke i mladje zene ispod 25 god.Zrtve seksualnih delikata cesto su pritisnute osjecanjem krivice i stida,buduci da vjeruju da su na neki nacin same doprinjele sopstvenoj viktimizaciji.Silovanje je nejtezi oblik seksualnog nasilja cije su zrtve najcesce zene.Zene zrtve silovanja su narocito izlozene riziku sekundarne viktimizacije i okrivljavanju da su same svojim ponasanjem doprinjele viktimizaciji.Seksualno uznemiravanje je nedozvoljena aktivnost odredjenog lica kojom se ugrozava polno dostojanstvo zrtve.Seksualnom uznemiravanj su najcesce izlozene zene a rijetko se pojavljuju i muskarci kao zrtve. 33.rtve podorinog nasilja Poseban oblik novijeg kriminaliteta ima obiljezje nasilje u porodici i nasilje prema djecom.Zrtve u porodici su djeca,supruznici,roditelji,bivsi supruznici i ostali koji zive u uzem krugu porodice.Glavna znacajka nasilja u porodici-nad zenom i djecom je njegova permanentnost.Vremenom zrtve se navikakavju na zlo,prikrivajuci nasilje od vanjskog svijeta.Nenapustanjem kuce od strane napadnutih zena motivirano je brojnim razlozima a oni su-osjecanja manje vrijednosti,-ekonomska zavisnost,-vjerovanje u popravljanje supruga, -emocionalnu vezanost za partnera,-strah od nasilnog partnera.,-gledanje na razvod kao sramotu.Nasilje u porodici je dobro skriveno od javnosti pa izmice drustvenoj kontroli i suzbijanju. 34. Nasilje nad djecom Ukljucuje razlicite akte kojima se napada na fizicki i mentalni integritet djeteta,od grubog zanemarivanja preko emocionalnog/psihickog zlostavljanja,tjelesnog kaznjavanja,seksualnog zlosatavljanja pa do usmrcenja.Nasilje prema djeci ostavlja dugotrajne posljednice na razvoj djeteta.Posljedice su-fizicke-povrede,invaliditet,Psihicke-nisko samopouzdanje,depresija, i posljedice koje karakterisu promjene u ponasanju.Istrazivaci koji su proucavali zlostavljanje i zanemarivanje djece uputili su na osnovne tipove motivacionog mehanizma-1-zlostavljanja nastala prekoracenjem kaznjavanja u vaspitne svrhe,2-zlostavljanje u afektu,3-smisljeno zlostavljanje.Zrtve svih ovih oblika su najcesce djeca do 7. god zivotaSeksualni zlostavljaci djece su najcesce muskarci izmedju 20 i 30 god.i u najvecim slucajevima su poznanici ili rodbina zrtve.Osim u porodici djeca mogu biti zlostavljana i u skolama ili susjedstvu.
35. 36. Nasilje nad enskim licima

Nasilje nad mukarcima

37. Nasilje nad starim, bolesnim licima Nasilje nad starim i bolesnim licima spada u krug nasilja u porodici.Stari ljudi su najcesce zrtve partnerskog nasilja i nasilja od strane djece.Jedan od najmanje proucavanih tipova porodicnog nasilja je ono kod koga su roditelji zrtve nasilnickog ponasanja svoje djece.Ipak na osnovu do sada prikupljenih podataka o ovom problemu u literaturi se ukazuje na odredjene faktore rizika nasilja nad starim a koji se ticuzlostavljaca,-nedostatka sluzbe za profesionalnu njegu starih,-zavisnost,-losi stanbeni i ekonomski uslovi.

38. rtve krvne osvete Krvna osveta prestavlja poseban ritualan cin koji se ne moze svrstati u normalano a ni patolosko ponasanje.Krvna osveta je brutalno i drasticno obicajno pravo u civilizovanom svjetu osudjeno i odbaceno kao takvo.Njene osobenosti su sledece (prema Z.Separovicu) -ona je socijalna a ne individualna pojava,-nema individualno obiljezje usmjerene odmazde protiv nekog lica,-nije srazmjerna ni adekvatna pocinjenom deliktu,-krvna osveta je trajna a ne zastarjela i odnosi se na buduce generacije. 39. Nasilje nad djecom, nemonim, bolesnimTo su pitanja 34 i 37
40. rtve narkomanije

41.Strah od zloina (potencijalna rtva) Podrazumijeva racionalno ili iracionalno stanje uznemirenosti ili strepnje kod neke osobe izazvano uvjerenjem da je u opasnosti da pretrpi viktimizaciju zlocinom.Fizicka i socijalna ranjivost smatraju se znacajnim generatorima straha od kriminaliteta.Osobe koje sebe smatraju fizicki ranjivim strahuju od toga sto vjeruju da nebi bile sposobne da se odbrane od napada.Osobe koje sebe smatraju socijalno ranjivim( siromastvo,nedostatak sredstava isl.)smatraju da je rizik viktimizacije kojem se nece moci oduprijeti visok.Jedan od nalaza jeste da se stari ljudi i zene osjecaju manje sigurnim nego mladiljudi i muskarci te da veci nivo straha iskazuju osobe koje karakterisu fizicku krhkost kao i one sa manjim prihodima.
42.Tamna brojka i viktimitet

43. rtve mobinga Mobing predstavlja ponasanje na radnom mjestu kojim pojedinac ili grupa psihicki zlostavlja i ponizava drugu osobu radi ugrozavanja njegovog ugleda.Usljed ucestalog i dugotrajnog neprijateljskog ponasanja,zrtva trpi razlicite psihicke,psihosomatske i socijalne posljedice.U zavisnosti od polozaja zrtve i mobera razlikuju se horizontalni(kolega prema kolegi) i vertikalni (nadredjeni premo podredjenom) mobing.Prema motivu razlikuje se strateski i emocionalni mobing. 44.. Prevencija nasilja Rastuce interesovanje istrazivaca dovelo je do razvijanja brojnih aktivnosti usmjerenih na snizavanje rizika viktimizacije.Te aktivnosti mozemo podjeliti na individualne i kolektivne i privatne i javne.Cilj prevencije viktimizacije je obeshrabrivanje prestupnika da napadnu odredjene mete(odredjene osobe,stanove,prodavnice,automobile i dr. 45. Pravna zatita rtve Univerzalnim i regionalnim dokumentima istaknuta je potreba da se osigura pravo zrtava na--postovanje dostojanstva i zastita od sekundarne viktimizacije,-ucestvovanje u svim fazama krivicnog postupka,-dobijanje obavjestenja o napretku slucaja,-Pravna pomoc,-zastitu zrtve,naknadu stete,-razlicite oblike pomoci.Kada je rijec o zastiti zrtava u krivicnom postupku od drzave se ocekuje da poboljsa njihov polozaj u 5 oblasti-1-informisanost o postupku,2omogucavanje da se cuje misljenje zrtve,3-davanje pomoci zrtvi tokom postupka,4-svodjenje na minimum neprijatnosti zrtava,5-izbjegavanje nepotrebnog odugovlacenja postupka