Demokracija nije sloboda Mladi Iranci koraali su ulicama Teherana nosei natpise na engleskom jeziku u borbi za Demokraciju i Slobodu.

Amerika mlade, naunici i sve vei broj biznismena svakodnevno iznose ista osjeanja. To je zabrinjavajua injenica. Koncepti slobode i demokracije su esto kontradiktorni, pa je i sam Platon izjavio: "Demokracija vodi u anarhiju, a to je vladavina rulje." Sloboda je sposobnost donoenja odluka i djelovanje za sebe. Demokracija trai od svih ljudi da rade ono to im nalae vladavina veine. Sistemi pravde u Americi danas su takoer kontradiktorni. Jedan podrava slobodu pojedinca i jednakost prava (zakon prava, jednaka pravda). Drugi sistem pravde podrava demokraciju (zakon veine, socijalna pravda). Ameriki principi se zasnivaju na kljunom elementu Deklaracije Nezavisnosti jednake pravde. Ovo je sistem zakona prema kojem ista pravda vrijedi za sve ljude i koji implementira koncept vieg zakona oznaen u Deklaraciji pod nazivom Neotuiva Prava. To su prava koja su usaena u svakog od nas i koja nam automatski pripadaju i tako omoguavaju da ivimo kako mi elimo, slobodno djelujemo i imamo pravo da koristimo i uivamo u svom privatnom vlasnitvu. Pod pojmom jednaka pravda, podrazumjeva se da je mo vlade ograniena. Tako je osnovana Amerika Republika. Danas se ta Republika nalazi na rubu propasti. Kada Republiku kojoj je data ograniena mo zamijenimo demokracijom sa praktiki neogranienom moi, neotuiva prava vie nisu politiki zagarantirana, a zakon veine postaje jai od prava pojedinca. Demokracija provodi drugaiji sistem pravde, takozvanu socijalnu pravdu. Socijalna pravda znai razliitu dodjelu pravde razliitim grupama ljudi ovisno o tome to zakon smatra da je ope dobro. Budui da se ope dobro mijenja iz dana u dan, nitko ne moe znati kakva su nam sutra prava. U pokuaju da se omogui pravednost za sve grupe, socijalna pravda stvara kaste koje se preklapaju, svaka predstavlja ope dobro de jour i svaka trai veu mo. Ali u socijalnoj pravdi uope ne postoji zatita ideala privatnog vlasnitva. Privatno koritenje vlasnitva se prema zakonu socijalne pravde moe dodijeliti samo privremeno, ali samo ukoliko se smatra da je ta odluka doneena u interesu opeg dobra. Ali iako se naizgled ini da su neotuiva prava zatiena zakonom socijalne pravde, ona se mogu kasnije oduzeti nakon to su posluila svrsi jer je pojam ope dobro podloan promjenama. Demokracija se esto koristi za mijenjanje ili implementaciju javnog miljenja. (Takozvano ope dobro se tvrdi kada se eli izgraditi privremeno povjerenje javnosti u tihi projekt demokratizacije oligarhije.) To se deava kada oligarhija koja je zaduena za rad dravnih operacija pokree sistem socijalne pravde dizajnirane da na kraju preuzme potpunu kontrolu nad svim ljudskim radnjama. Socijalna pravda je pravednost ekonomske politike Odrivog Razvoja koja upravlja Amerikom politikom u ovoj novoj poslije-trinoj eri koja se nazire.

Kako na sistem pravde polako prelazi iz jednakih prava za sve u pravednost ili socijalnu pravdu, naa Republika mutira u kolektivnu dravu i propast Amerike je sve blii. Tu se odmah se javlja pitanje: dali je propast prirodan ishod nakon niza dogaanja ili je bio planiran? Dali je pad povezan sa rastom globalne vladavine (Ujedinjeni Narodi, Svjetska Banka, Svjetska Trgovinska Organizacija, Europska Unija, Banka Internacionalnih Izravnanja - BIS, i regionalnih trgovinskih udruga kao to su NAFTA CAFTA i FTA i druge)? Dali je svjetska vlast prirodan ishod s ciljem da se unaprijedi ovjeanstvo ili je osmiljena od strane oligarhije koja eli da centralizira svoju mo? Jasno je da ovakva pitanja diraju u samu sr problema dananjice. Marirajui u demokraciju, mi mariramo u socijalizam i kolektivizam. Mikhail Gorbachev je rekao: Vie socijalizma znai vie demokracije, otvorenosti i kolektivizma u svakodnevnom ivotu. Dok se nekada mirni Amerikanci okupljaju da bi raspravljali o raznim goruim predmetima rasprave, vano je da su oni svjesni opasnosti koju predstavlja demokracija. Kao to je rekao James Madison: "Demokracije su oduvijek bile spektakli turbulencija i prepirki; uvijek se smatrale nekompatibilnim sa osobnom sigurnou ili pravom na vlasnitvo; i openito su uvijek bile kratkotrajne kao i nasilne u njihovoj smrti." I dok mladi Iranci u Teheranu neupueno u zabludi nose natpise u borbi za Demokraciju i Slobodu, mladi Amerikanci, studenti i pravnici, i svi ostali lanovi drutva moraju biti svjesni opasnosti koju predstavlja demokracija tako da i oni sami mogu doprinjeti daljnjem stvaranju republike koja brani slobodu pojedinca i titi neotuiva prava.