Obrazovanje o prevenciji je najuinkovitiji oblik borbe protiv zlostavljanja djece

CAP PROGRAM (Child Assault Prevention) Program prevencije zlostavljanja djece

Za Hrvatsku

Udruga roditelja Korak po korak Za promicanje kvalitete ivljenja djece i obitelji, Zagreb Voditelji CAP programa za nau kolu: Emilija Tomi, Lidija Pra, Mira Linjakovi

CAP- jedan od najobuhvatnijih programa prevencije danas Odraslima prua u svijetu

tonu informaciju o zlostavljanju Djecu pouava to mogu sama uiniti ako se nau u opasnosti

INJENICE O ZLOSTAVLJANJU DJECE

Godine 2001. U Hrvatskoj evidentirano 1596 sluajeva nasilja nad djecom U 90% sluajeva zlostavljanje ostaje neotkriveno Zlostavljano dijete ee u odrasloj dobi i samo postaje zlostavlja

Zlostavljanje djece

Je svako nesluajno nanoenje fizike ili psihike povrede djeteta

Vrste zlostavljanja
Fiziko Emocionalno Seksualno Zanemarivanje

Fiziko zlostavljanje: nanoenje ozljeda djetetu fizikim putem

Udaranje, gaenje cigareta na koi, tipanje, bacanje , lomljenje kosti, upanje kose i sl. U obiteljima s kunim nasiljem 50% djece direktno je izloeno fizikom zlostavljanju nasilnog lana!

Emocionalno zlostavljanje

Ponaanja prema djetetu koja tete njegovu emocionalnom razvoju i pozitivnom poimanju samoga sebe Omalovaavanje, ignoriranje, izolacija, kritiziranje, prijetnje, vikanje, plaenje, prostaenje, izazivanje osjeaja krivnje, kontinuirano odsustvo pohvale, ljubavi i panje

Seksualno zlostavljanje
Bilo koja vrsta seksualnog kontakta izmeu djeteta i odrasle osobe ili tinejdera starijeg pet ili vie godina od djeteta-rtve Ukljuivanje djeteta u seksualne aktivnosti, promatranje seksualne aktivnosti, izlaganje pornografskom materijalu, neadekvatno dodirivanje djeteta,

Neke injenice o seksualnom zlostavljanju djece

80-90% zlostavljaa su djeci poznate osobe Prosjena dob rtve je 9 godina Svaka etvrta djevojica i svaki esti djeak doivjeli su neki oblik seksualnog zlostavljanja do 18. godine Veine seksualnih zlostavljaa ni po emu se ne razlikuje od ostalih ljudi Zlostavljanje se dogaa u svim rasama, religijama, kulturama, klasama

Zato djeca rijetko priaju o seksualnom zlostavljanju ?

Boje se da im odrasli nee vjerovati Da ih nee zatititi Da e tako razoriti obitelj Da e biti odgovorni za kanjavanje zlostavljaa Da e zlostavlja realizirati prijetnju ili jer im je zlostavlja rekao da je to njihova mala tajna Da su ona kriva za zlostavljanje

Djecu treba sluati i vjerovati im.

Ona nam najbolje mogu rei istinu o sebi i svojoj patnji.

Dijete nikad nije odgovorno za zlostavljanje, ono je uvijek rtva!!!!!

Zanemarivanje

Nedostatak odgovarajue brige i njege odraslih osoba prema djetetu, to bitno utjee na djetetov normalan fiziki i psihiki razvoj.

Vrste zanemarivanja

Emocionalno zanemarivanje ( pasivan ili agresivan stav prema djetetovim emocionalnim potrebama Zdravstveno ili medicinsko zanemarivanje ( ne vodi se rauna o djetetovoj zdravstvenoj zatiti, potrebi savjetovanja s lijenikom i sl. Obrazovno zanemarivanje ( roditelji ne surauju sa kolom, ne pruaju pomo, ne osiguravaju potreban pribor za kolu

ZANEMARIVANJE NIJE ISTO TO I SIROMATVO

STRATEGIJE PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA

Tradicionalne strategije prevencije zlostavljanja

Sudsko gonjenje ( poslije izvrenog djela, tek poto je nasilnik uhvaen i uspjeno osuen, djeca se ne osjeaju sigurnije) Izbjegavanje

Faktori djeje ranjivosti

Nedostatak informacija Bespomonost i ovisnost izoliranost

 Upoznavanje

s pravima Strategije pouavanja Traenje pomoi

Kako smanjiti djeju ranjivost

SVAKO DIJETE IMA PRAVO BITI

SIGURNO JAKO SLOBODNO

DJEJA RADIONICA

Uvodni razgovor o pravima djece Igrokazi: -dijete protiv djeteta Neznanac protiv djeteta Poznata odrasla osoba protiv djeteta Individualni razgovori s djecom

ISTRAIVANJA UINKOVITOSTI CAP PROGRAMA U OSNOVNIM KOLAMA

Djeca imaju vie informacija i znaju strategije kojima se mogu zatititi Ne uzrokuje emocionalne probleme niti probleme u ponaanju Pojaava komunikaciju izmeu odraslih i djece

Kako prepoznati zlostavljano dijete

Mogui znakovi zlostavljanja: Fiziki simptomi: modrice, opekline, oiljci, masnice, lomovi, spolno prenosive bolesti, kronine bolesti, glavobolje, trbobolje, povraanje, este upale grla i osjeaj guenja, trudnoa, naglo gubljenje ili dobivanje tjelesne teine, zguvana odjea, previe ili premalo odjee

Ekstremne osobine linosti: krajnja povuenost i uplaenost, izraena otvorenost i drueljubivost, izraena nervoza, ravnodunost, odsutnost duhom, zavoenje, bezosjeajnost

 Znakovi

vezani uz aktivnosti i navike: none more i snovi o nasilju, poremeaji hranjenja, esto tuiranje, tunjava, bjeanje od kue, delikvencija, prostitucija, zloupotreba alkohola i droge, pokuaji samoubojstva, laganje, neposluh ili pretjerana poslunost

 Ponaanje neodgovarajue za dob:intenzivno ponovno sisanje palca, nono mokrenje, prerana seksualna aktivnost, promiskuitet, zloupotreba alkohola i droga, starije dijete napada mlau djecu, dijete preuzima odgovornost za odraslog

Poremeaji vezani uz kolovanje: nesudjelovanje u kolskim aktivnostima, nagla i neobjanjiva promjena u uenju i ocjenama, nedosljednost u kolskom uspjehu, nemogunost koncentriranja u koli, problemi s panjom

Emocionalni indikatori: depresija, esto plakanje, fobije, strah od osame i odreenih osoba, strah od fizikog kontakta, samoozljeivanje, ubijanje ivotinja, sumnjiavost, stalna napetost i oprez

VJEROVATNOST DA JE DIJETE ZLOSTAVLJANO JE TO VEA TO SU ZNAKOVI:

EKSTREMNIJE IZRAENI TO IH JE VIE TO TRAJU DUE

PO RAZVOJ DJETETA OSOBITO JE POGUBAN UTJECAJ KUNOG NASILJA JER: -Umjesto sigurnosti dobivaju nesigurnost -Umjesto njege dobivaju ljutnju -Majka izloena nasilju nije u stanju odgovarati na djetetove potrebe - SAMO PROMATRANJE NASILJA JEDNAKO JE RAZARAJUE PO DJETETOV RAZVOJ KAO I DIREKTNA IZLOENOST NASILJU

Nasilje u obitelji prisutno je bez obzira na materijalni status, obrazovanje i drutveni ugled Lake se otkriva u siromanim obiteljima

OSOBINE RODITELJA NASILNIKA

Nedostatak emocionalne angairanosti prema djetetu Nevoljko traenje lijenike pomoi i neuvjerljivo objanjenje djetetovih ozljeda Uvjerenje da se fizikom silom moe poticati usvajanje prihvatljivog ponaanja

Nerealna oekivanja prema djetetu s obzirom na njegovu dob i zrelost Pretjerano zatiujui roditelj uz drutvenu izoliranost Suzdravanje od izraavanja ljubavi, brige, njenosti Otac kontrolira obitelj: majka je fiziki ili emocionalno odsutna Velika kritinost prema djetetu:grdnje, poniavanja, okrivljavanje

PRAVA I DUNOSTI ODRASLIH

Prema Obiteljskom zakonu l.108.: Svatko je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb o krenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja, nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta

Prijava moe biti anonimna Roditelj koji doputa zlostavljanje djeteta suodgovoran je MOE MU SE ODUZETI RODITELJSKO PRAVO

Roditelj mora biti sposoban suprotstaviti se zlostavljau i zatititi svoje dijete.

Pravo djeteta na zadovoljenje primarnih potreba iznad je bilo kojeg drugog prava, pa i roditeljskog prava

KAKO MOEMO POMOI DJECI DA SE ZATITE OD ZLOSTAVLJANJA

CAP poiva na stavu da djecu treba pouiti to mogu sama uiniti ako se nau u opasnoj situaciji i s kime o tome mogu razgovarati.

Djeca ue da:

Jasno i glasno kau NE! Onome tko ih pokuava ugroziti U opasnosti pobjegnu na najblie sigurno mjesto Viu to glasnije mogu Trae pomo od odraslih u koje imaju povjerenja (i da to nije tuakanje) Trae pomo vrnjaka

Uvijek budu u sigurnoj udaljenosti kad razgovaraju s nepoznatom osobom Nikad ne prihvaaju darove, obeanja i ponude u zamjenu za ulazak u auto ili stan nepoznate osobe Razlikuju dobre i loe tajne Da ako ih uhvati neznanac, pokuaju ga zbuniti udaranjem u osjetljive dijelovi tijela, maknuti mu ruku s ustiju snanim povlaenjem za mali prst u suprotnom pravcu

Ne idu sami u potragu za neznancem ve da nastoje to bolje zapamtiti kako je izgledao i o tome obavijestiti odrasle Ako ih poznata osoba plai i zbunjuje svojim zahtjevima, osobito ako trai da to ostane naa mala tajna, ue da nikako ne smiju o tome utjeti ve moraju rei odraslima kojima vjeruju i govoriti im o tome sve dok oni to ne ponu ozbiljno shvaati

TO UINITI AKO DIJETE POSTANE RTVA ZLOSTAVLJANJA?

Najvanija je podrka znaajnih osoba:

Biti djetetu na raspolaganju Potvrditi djetetovu nedunost Bezuvjetno vjerovati djetetu Procijeniti sigurnost djeteta Normalizirati situaciju Aktivno ga sluati( ne ispitivati) Pokazati razumijevanje za djetetove osjeaje

Problem ne stavljati pod tepih Biti iskren, ne obeavati nemogue Dijete unaprijed obavijestiti o onome to ete poduzeti Otkriti to dijete eli od vas Govoriti djetetovim jezikom Potraiti strunu pomo