PROGRAM RADA I RAZVOJA CENTRA

Sarajevo, 22. 12. 2011.

Sadraj projekta-Centar za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA (Business start up Centar)

1. Znaaj preduzetnitva za unapreenje poslovanja .............................................................................................3 1.1. Klasino preduzetnitvo i preduzetnitvo u zrelom kapitalizmu .........................................................................4 1.2. Preduzetnitvo u industriji obrazovanja ..........................................................................................................5 2. Upravljanje znanjem u industriji obrazovanja .....................................................................................................6 2.1. Aktivnosti i efekti dijeljenja znanja u organizaciji..............................................................................................7 2.2. Strukturalni kapital organizacije .....................................................................................................................9 3. Znaaj podsticanja inovativnosti u organizaciji ...................................................................................................9 4. Vizija, misija i osnovni ciljevi centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA.............................................11 4.1. Misija ....................................................................................................................................................11 4.2. Vizija.....................................................................................................................................................11 4.3. Ciljevi....................................................................................................................................................11 4.4. Ciljne i interesne skupine centra ..............................................................................................................12 5. Osnovne aktivnosti centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA..........................................................13 5.1. Planirani servisi centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA ............................................................14 5.1.1. Resursni servisi...................................................................................................................................15 5.1.2. Edukativni servisi ................................................................................................................................15 5.1.3. Poslovni servisi ...................................................................................................................................15 5.1.4. Studentski servisi ................................................................................................................................15 5.1.5. Istraivako projektni servisi .................................................................................................................15 5.2. Plan aktivnosti za uspostavljanje centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA....................................16 6. Zakljuna razmatranja u vezi s centrom za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA.......................................17

1. Znaaj preduzetnitva za unapreenje poslovanja Preduzetnitvo je nain razmiljanja, rezonovanja, i realizacije aktivnosti koje su pokrenute opsjednutou sa idejama i prilikama kroz holistiki pristup i balansirano voenje. Preduzetnitvo rezultira kreativnou, inovacijom, poveanjem vrijednosti, realizacijom procesa obnavljanja vrijednosti, ne samo za vlasnike, nego za sve uesnike u procesu preduzetnitva i sve druge interesne grupe. U srcu procesa preduzetnitva se nalazi kreativnost i/ili sposobnost prepoznavanja poslovnih ansi, praenih htijenjem i inicijativom za iskoritavanje poslovnih prilika na kvalitativno drugaiji nain, to podrazumjeva inovativno djelovanje. To zahtijeva volju da se preuzme rizikkako finansijski tako i personalni rizikali kroz veoma iskalkuliran (proraunat) nain da bi se konstantno drao prst na okidau uspjeha, balansirajui izmeu rizika neuspjeha i potencijalne nagrade. Tipino, preduzetnika formula je vezana za genijalnu strategiju koja se provodi unutar postojanja situacije ogranienih resursa kao injenice koja egzistira unutar fundamentalne definicije ekonomije i menadmenta kao znanosti. Preduzetnitvo se u teoriji razliito definira i posmatra. Tridesetih godina prolog stoljea uinjen je embrionalni pokuaj da se preduzetnitvo definira pomou Max Weber-ove teorije protestantske etike u njegovoj knjizi Protestantska etika i duh kapitalizma gdje navedeni autor istie Vjerovnici se nee brinuti za svoju investiciju sve dok se svakog jutra uje bat ekia njihovih dunika. gdje se upravo, kroz navedenu metaforu, oslikava priroda preduzetnika vezana za ambicioznost i posveenost u realizaciji odreenog poslovnog poduhvata. Pored navedenog autora treba spomenuti i uvenog biznis i ekonomskog teoretiara Schumpeter-a koji je tvrdio da ekonomskog razvoja nema niti moe biti bez unoenja novine koja bi igrala ulogu katalizatora tog razvoja. Prema navedenom autoru upravo taj katalizator koji unosi kvalitativnu svjeinu u posao putem novih kombinacija, ideja i resursa je preduzetnik dok je sprovoenje tih novih kombinacija nazivao preduzetnitvom. Preduzetnik je prema ovom autoru neka vrsta pionira u privrednom sistemu. Sprovoenje tih novih kombinacija je slino donoenju stratekih poslovnih odluka. Svaki menader nije preduzetnik, mada menader ne moe odbacivati iznadprosjene rezultate ako u isto vrijeme nije i preduzetnik. U suprotnom menader je puki administrator koji funkconira prema principima status quo iz ega proizilazi da savremeni menaderi bilo kojeg nivoa mora prihvatiti principe preduzetnikog ponaanja da bi ostvario poslovni uspjeh. Razliiti autori definiraju preduzetnitvo na veoma razliite naine. Neki autori polaze od njegove konceptualne potke utemeljene na mentalnom sklopu preduzetnika (eng - entrepreneur mindset) kao osobe koja posjeduje emocionalni naboj i ambicioznost za realizaciju svoje poslovne ideje u praksi. Drugi autori polaze od drugih osobina osobe, koja je preduzetna i eli da se bavi odreenim biznisom, i koja je usmjerena na pitanje kako i pomou kojih resursa realizirati vlastitu ideju prije svega sa menaderskog aspekta. Prema P. Drucker-u, preduzetnitvo je stvaranje nove i drukije vrijednosti, novog i drukijeg naina zadovoljenja potreba odnosno pretvaranje materijala u resurs. Neemo pogrijeiti, ako kaemo da su i jedni i drugi autori, koji analiziraju preduzetnitvo na ranije navedene naine, u pravu uz ultimativan zahtjev da osobe koje ele biti preduzetne i baviti se odreenim biznisom, u savremenim uslovima, moraju ispuniti odreene uslove. Konano, definicija preduzetnika i preduzetnitva se ne moe dati jednom reenicom ali se kroz sistem prepoznavanja osobina koje treba imati preduzetna osoba mogu prepoznati njene osnovne konture. Najmanje sljedeih osam sposobnosti i osobina, iji opis slijedi, treba imati osoba koja pretendira da nosi epitet preduzetnik u okviru savremenog postindustrijskog drutva: sposobnost konceptualnog promiljanja preduzetnika, sposobnost prepoznavanja poslovnih ansi u okruenju, svjesnost obaveza, samopouzdanja i odgovornosti koje zahtijeva preduzetniko ponaanje, sveobuhvatnost u kontekstu poslova koje je preduzetnik treba da obavlja, emotivni naboj, u smislu preduzetnikog duha i emocionalne inteligencije, koji postoji u glavi preduzetnika, etiki kodeks u kontekstu etinosti i moralnog integriteta u obavljanju posla
3

prema dobroj poslovnoj praksi i vjeri, potpuna orijentisanost na klijente i njihovo zadovoljstvo, takmiarski duh odnosno konkurentnost u smislu stalnog iznalaenja boljih naina obavljanja posla i kvalitativno drugaijih naina zadovoljavanja potreba klijenata. 1.1. Klasino preduzetnitvo i preduzetnitvo u zrelom kapitalizmu Klasini izraz preduzetnitva se vee za sirove start-up kompanije definirane u okviru inovativne ideje koja ih razvija u brzorastue kompanije koje na toj ideji izrastaju. Najbolje izmeu mnogih preduzetnikih kompanija su postale legendarne: Microsoft, Amazon.com, Sun Microsystems, Home Depot, McDonalds, Compaq Computer, Intuit, Staples u Americi i niz drugih koje su nedavno nastale u EU i Aziji gdje je takoer ve zasijana klica preduzetnike kulture, i stotine drugih koje su sada globalno vana imena. (Najjai konkurenti koji u narednih deset godina mogu biti kljuni igrai u okviru pojedinih industrija u ovom trenutku jo moda nisu ni roeni.) Njihov uspjeh, je generiran, prije svega, kroz snano vodstvo glavnog preduzetnika i skoro uvijek ukljuuje postojanje timova sa komplementarnim talentima. Sposobnost da se radi u okviru razliitih timova daje mo uesnicima da uspijevaju vidjeti priliku tamo gdje drugi vide kontradiktornost i haos ili konfuziju a ta sposobnost i predstavlja klju uspjeha i konkurentsku otricu koja proizlazi iz kljune kompetencije zasnovane na preduzetnikom ponaanju. Preduzetnitvo, takoer, zahtijeva vjetine i genijalnost da se iznau i kontroliraju resursi, esto iznajmljenih od drugih, da bi se iskoristile prilike. To znai da poveavamo sigurnost da neemo ostati bez novca kad nam je najpotrebniji. Uspjeni preduzetnici najvieg nivoa odravaju u ravnotei u isto vrijeme timski rad i finansijske zahtjeve da bi uhvatili i druge poslovne prilike koje mogu biti prepoznate kao veoma lukrativne. Kompanije koje su nastale 70-ih i 80-ih godina prolog stoljea u Americi zavrjeuju duboki respekt, jer su ove kompanije predominantno uticale na konkurentsku strukturu u Americi kao i na cijelu svjetsku industriju i ekonomiju. Gigantske kompanije kao to je IBM (koji je skinut sa trona od strane Apple Computer a poslije i od strane Microsoft-a), Digital Equipment Corporation-DEC (druga je rtva Apple Computer-a i agilne Compaq Computer Corporation), Sears (je sruen od novonastalog Wal-Marta), AT&T (je doivio udar prije svega od strane MCI, a onda od strane novonastalih provajdera celularne telefonije kao to je McCaw Communications, Inc., CellularOne, i drugih), inae nekad nepobjedivih giganata, koji su na ovaj nain rastrgani putem preduzetnih inicijativa drugih kompanija i novog talasa preduzetnitva koji su one proizvele. Ovakva situacija se moe desiti i u drugim industrijama, u drugim ekonomijama ili na drugim tritima. Rezultat navedenog je bio downsizing, koji je poeo 80-tih godina prolog stoljea, a bio je toliko jak da se osjeti i u novom stoljeu tako da su ve 2001 godine prema magazinu Fortune 500 amerikih kompanija pobrisale vie od 900000 radnih mjesta u oktobru te godine. Dok velike kompanije sve vie suavaju svoje platne spiskove nove preduzetne kompanije dodaju nova radna mjesta i nude nova zaposlenja, to eklatantno pokazuje da preduzetniko ponaanje pozitivno utie na stopu zaposlenosti i pojaava njegov znaaj. Prema 2000 studija koje su raene u posljednje vrijeme preduzetnike kompanije kreiraju 4,3 miliona radnih mjesta i 736 milijardi dolara godinjih prihoda kroz svoje kapitalne investicije u Americi. Autopsija nakon autopsije je pokazala padanje velikih kompanija kroz fascinantni uzorak hitnosti njihove reakcije, pokazujui, najgore, ne postojanje nikakve zatite od pobjednikog preduzetnikog pristupa njihovih novih rivala. U najboljem sluaju prepoznavala se glacijalna faza usporenosti giganata i prepoznavanje predstojee smrti ako se ne prate novonastali kursevi promjena. Naime, ovakva globalna situacija ponovnog raanja preduzetnitva u savremenim uslovima postaje globalni fenomen koji generira razvoj odreenih nacionalnih ekonomija na makro nivou. Azijske zemlje su eklatantan primjer navedenih trendova (HTC, PREMIER, QUANTA, COMPAL nove tehnoloke kompanije iz Taiwan-a, FLEXTRONICS iz Singapore-a, WIPRO iz Indije itd.), a preduzetniki duh i kulturu njegovanja preduzetnitva treba to prije involvirati i u tranzicione procese koji se deavaju zemljama centralne i Istone Evrope to e sigurno pozitivno uticati na njihovu globalnu ekonomsku poziciju u budunosti. Konano, principe preduzetnitva urgentno trebaju prihvatiti i visokokolske institucije bilo da se radi o univerzitetima, fakultetima, srednjim ili osnovnim kolama. Razlog za prihvatanje novog sistema vrijednosti vezan je za injenicu da se biznisi i naune i obrazovne institucije sve vie integriraju u unose preduzetnike
4

principe u svoje djelovanje. Odreene kompanije osnivaju univerzitete, odreene izdavake kue se veu vertikalno unaprijed i unazad, kreirajui jedinstven sistem vrijednosti koja se isporuuje za klijente, dok se kao trei koncept pojavljuju start-up institucije u okviru ove industrije koje u svijetu veoma brzo rastu na veoma kvalitetnim osnovama. Svi navedeni trendovi zahtijevaju od strane EFSA i UNSA da sve svoje potencijale stave u funkciju ouvanja onoga to jeste kvalitetno visoko obrazovanje a to se moe postii jedino kroz prihvatanje preduzetnikog koncepta ponaanja. Svi navedeni trendovi potvruju potrebu osnivanja Centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem u okviru EFSA kao jedine akreditovane visokoobrazovne institucije u BiH. 1.2. Preduzetnitvo u industriji obrazovanja Pored obrazovanja preduzetnika i menadera kao i zaposlenika velikih kompanija panja centra e biti usmjerena na preduzetniko opismenjavanje zaposlenika na visokokolskim institucijama u cilju podizanja kvaliteta istih. Razvoj preduzetnikog naina razmiljanja se nalazi u centru politike visokog obrazovanja u EU. To dovodi do promjene pristupa visokom obrazovanju u smislu aktivnog uenja i osiguranja novog iskustva za studente koje se realizira i izvan uionice. To znai da se ovdje radi o potpunoj promjeni fokusa u smislu promjene pristupa visokom obrazovanju na nain da u fokusu nisu samo nastavnici koji rade u okviru razliitih istraivakih projekata nego su fokus studenti koji trebaju biti ukljueni u te procese. Nastavnici su negdje na poetku, odnosno pola puta za prihvatanje ovih promjena. Nastavnici moraju biti opremljeni potrebnim vjetinama, znanjem, stavovima i nainom ponaanja da bi snabdjeli studente sa novim kurikulumima, pedagokim pristupom i okruenjem za uenje koje e imati ako prihvate preduzetnike kompetencije i vjetine. Kako educirati nastavnike? ta je potrebno da se razvije u inicijalnoj edukaciji nastavnika i posljedino tome kontinuitetu njihove edukacije? Koju vrstu podrke nastavnici trebaju u kolama u kojima rade?1 U navedenom kontekstu od nastavnog osoblja u buduem periodu e se oekivati dodatni razvoj i unapreenje u smislu znanja, vjetina i preduzetnikih kompetencija. Razliite debate su voene sa ciljem uokvirivanja definicije za preduzetniko obrazovanje, tako da se razliite definicije koriste u razliitim zemljama i u okviru razliitih faza i nivoa obrazovanja. Neke od definicija koje se ograniavaju na pripremanje nastavnog osoblja i studenata na senzitivnost prema poslovnom okruenju nisu zadovoljavajue. Umjesto toga treba polaziti od ireg znaenja ove definicije gdje preduzetnitvo edukacija obuhvata proces kroz koji studenti i uenici ovladavaju irokim setom kompetencija to generira bolje individualne, drutvene i ukupne ekonomske koristi na nain da se steene kompetencije koriste u svim sferama ljudskog ivota. Na ovaj nain preduzetnitvo se odnosi na sposobnost pojedinaca da kreativne ideje pretvore u niz korisnih akcija. To ukljuuje kreativno djelovanje, inovativnost, preuzimanje inicijativa i kontrolisanog rizika uz sposobnost planiranja, upravljanja i implementacije projekata da bi se dosegnuli odreeni ciljevi i postigli nadprosjeni rezultati. Preduzetniko ponaanje osigurava potporu u svakodnevnom ivotu svakog pojedinca kako u privatnom, tako i poslovnom ivotu i osigurava da zaposlenici bolje razumiju kontekst njihovog posla i jaaju njihove sposobnosti da se iskoriste prilike i stvara platformu da se preduzetnika kultura uspostavi kao dio poslovnog i drutvenog ivota. Preduzetnitvo se u ovom kontekstu moe razumjeti kao sistem vrijednosti primjenjiv u svakom segmentu ljudskog ivota kroz sticanje novih kompetencija cjeli ivot. Pored toga to ovakav sistem, kao posljedicu ima, poveanje konkurentnosti cijele nacionalne ekonomije postoji i veliki niz dodatnih koristi koje isti generira. Preduzetnitvo kao koncept igra i veoma vanu ulogu u evropskoj razvojnoj strategiji do 2020. godine.

Teacher Education for Entrepreneurship: Towards a Development Agenda; Europian Commission; Vincent House; 2011. str. 2.

Razvoj preduzetnikih kompetencija za nastavno osoblje nije iskljuivo vezano za usvajanje novih znanja nego i na razvoj sposobnosti razmiljanja i djelovanja u skladu sa preduzetnikim principima uz prihvatanje stavova i ponaanja koji su esto vaniji za voenje biznisa od ostalih aspekata koji ine reference neke osobe. Ukratko preduzetnika edukacija predstavlja prihvatanje i razvoj preduzetnike kulture visokokolske institucije. Da bi se osigurale kompetencije studenata da ideje pretvore u konkretne akcije mora se odstupiti od tradicionalnog razumijevanja sistema obrazovanja, to zahtjeva stavljanje studenta u centar procesa obrazovanja u punom kapacitetu. Na ovaj nain se definiraju i nove posljedice za akademsko osoblje iz tradicionalnog sistema u moderni sistem koji stavlja nastavnike u poziciju katalizatora uenja. U navedenom kontekstu akademsko osoblje e u narednom periodu morati dodatno unaprijediti svoje predavake vjetine i pedagoke sposobnosti, potpunije koristiti IT opremu, razviti i prihvatiti nove standarde, promovirati profesionalne i etike vrijednosti i kvalitetnije komunicirati sa interesnim skupinama visokokolske institucije. 2. Upravljanje znanjem u industriji obrazovanja U nastavku se daju osnovne smjernice za koritenje ljudskih resursa, odnosno intelektualnog kapitala kroz koncept uee organizacije i menadmenta znanja u okviru visokoobrazovnih institucija, jer su ovi koncepti u savremenim uslovima poslovanja osnovni preduvjet za kreiranje odrivih konkurentskih prednosti organizacije na efektivan i efikasan nain. Uea organizacija ima za cilj usaglaavanje koritenja neopipljivih resursa organizacije sa strategijom organizacije, to je u potpunosti kompatibilno sa zahtjevima BSC koncepta i menadmenta znanja. Uea organizacija predstavlja situaciju u kojoj ljudska bia sarauju u okviru dinaminih sistema sa ciljem kontinuiranog individualnog i organizacijskog prilagoavanja i unapreenja. Stvarno razumijevanje uenja lei upravo u onim osobinama koje znae biti ovjek kao svjesno bie koje ima sposobnosti kreativnog promiljanja. Kroz uenje ljudi postaju sposobni da uine stvari koje nikad ranije nisu mogli uiniti, tako da se kroz preduzetniko ponaanja jaa kako potencijal svakog pojedinca tako i institucije kao cjeline. Upravljanje znanjem prije svega treba da odgovori na pitanje kako kreirati znanje u organizaciji i kako upravljanje znanjem i organizacijsko uenje utiu na poslovanje organizacije i njenu uspjenost. U navedenom kontekstu savremeni pristup menadmentu znanjem prepoznaje tri kategorije izmeu kojih pravi odreenu distinkciju. Te kategorije su upravljanje znanjem, procesiranje znanja (organizacijsko uenje) i poslovne performanse organizacije i one su meusobno povezane. Menadment znanja podrazumijeva postojanje organizacijske kulture koja promovira principe organizacijskog uenja. U visokoj korelaciji sa mogunostima iskoritavanja organizacijskog znanja jeste promoviranje principa organizacijskog uenja, sa ciljem razvoja znanja i specifinih kompetencija za nove proizvode, nove procese, poboljanje menadmenta, odgovore na trine izazove i kreativnost. Uenjem se stie znanje koje je preduvjet za primjenu menadmenta znanja u organizaciji. Adaptivno uenje predstavlja praktinu borbu u savladavanju tekoa prilikom konkretnog rjeavanja odreenih poslovnih problema, dok generiko uenje stvara preduvjete za kreativno i proaktivno prilagoavanje, ili ak hipotetiko kreiranje situacije koja e se desiti u budunosti kroz scenario planiranja.2 Sposobnost organizacije da ui, akumulira znanje iz vlastitog iskustva, te ga primjenjuje, kao kontinuiran proces, predstavlja sutinu upravljanja znanjem. U savremenim uslovima poslovanja uspjenost organizacije u kontekstu upravljanja znanjem prije svega zavisi od:3

2 3

Laurillard, Diana, Rethinking Teaching for The Knowledge Society, Educause Review, 2002. str. 23. Sattar, Bawany, Managing in the Knowledge Based Economy, Creating and Sustaining Organizations Competitive Advantage through Knowledge Management, Hay Management Consultant PTE Ltd., 2000. str. 3.

Sutinske sposobnosti organizacije da razumije ekonomske i tehnoloke promjene sa ciljem stalne adaptacije voenja poslovanja i izgradnje konkurentskih prednosti u skladu sa njima, Sposobnosti organizacije da kreira, izgradi i ojaa vezu izmeu strategije organizacije i okruenja na nain da strategija anticipativno odgovara na promjene u okruenju, Sposobnosti organizacije da kreira odgovarajui poslovni dizajn koji integrira organizacijsku strukturu i informacijski sistem sa stratekim opredjeljenjem organizacije, Sposobnosti organizacije da implementira formuliranu poslovnu strategiju i pravovremeno izvri definirane operativne planove, Sposobnosti kontinuiranog uenja i preduzetnikog djelovanja kroz nadgledanje performansi i promjena u okruenju.

Organizacijsko uenje u svojim temeljima sadri prepoznavanje i korekciju pogreaka u ponaanju organizacije, uz pohranjivanje akumuliranog organizacijskog znanja za to se koriste razni mediji i drugi elementi povezani sa organizacijskim uenjem kroz odreen red koraka. U prvoj fazi pribavljanja znanja, rije je o razvoju vjetina i odnosa, nakon ega slijedi prenoenje nauenog na ostale zaposlene i konano, iskoritavanje znanja, odnosno njegova integracija i primjena na nove situacije. Razvoj organizacijskih sposobnosti u koritenju resursa kroz proces uenja ima veliki uticaj na uspjenost organizacije. Organizacijski resursi i sposobnosti predstavljaju osnovu za izgradnju konkurentskih prednosti. Navedeni aspekti odnose se na ljude, kulturu, vrijednosti, tehnologije i praksu. U posljednjih nekoliko godina pojava baza podataka omoguila je pohranjivanje velikih koliina podataka i informacija, pa samim time i eksplicitnog znanja, ali ujedno i do velikih koliina neopipljivog i neuhvatljivog takozvanog tacit4 znanja ija je vrijednost veoma visoka. Vrijednost tog znanja proizlazi iz rijetke ekspertnosti koju nije jednostavno kopirati i oponaati, i iz rijetkog znanja vezanog za organiziranje i odabir informacija koje bi se mogle koristiti, to predstavlja osnovicu za odrive kljune kompetencije organizacije. U buduem periodu od dekana i rektora e se oekivati da budu preduzetni i menaderski profilirani na nain da razumiju principe koje pretpostavlja koncept upravljanja znanjem, to e im osigurati podizanje njihovih institucija na vii nivo kvaliteta poslovanja. Naravno u navedenom kontekstu e biti potrebno da navedeni koncept bude shvaen i prihvaen od strane akademskog i neakademskog osoblja to e ve u srednjem roku rezultirati prihvatanjem obrasca preduzetnike kulture a kao posljedica navedenog EFSA e dodatno ojaati svoje kljune kompetencije kao platformu za izgradnju i odranje konkurentskih prednosti. Da se ostvari navedeni cilj uprava EFSA e u narednom periodu morati dodatno intenzivirati aktivnosti vezane za employee commitment i employee branding. 2.1. Aktivnosti i efekti dijeljenja znanja u organizaciji Na osnovu ranije navedenog se moe izvesti zakljuak da izazovi za upravljake strukture na visokoobrazovnim institucijama postaju sve vei, to od osoba koje su dio tih struktura zahtjeva jo intenzivniji rad i uenje. Upravo prihvatanje preduzetnike kulture i principa upravljanja znanjem e osigurati da upravljake strukture visokoobrazovnih institucije odbacuju kvalitetnije rezultate koji imaju znatne pozitivne konsekvence za cijelo drutvo i privredu. Upravljake strukture visokoobrazovnih institucija trebaju razumjeti da je za opstanak, rast i razvoj univerziteta i fakulteta neophodno kreiranje organizacijske kulture i paketa beneficija koje su usmjerene za vezanje ljudi za organizaciju, ohrabrujui ih, tako da ostanu i razvijaju

ire: Sanchez, Ron, Tacit Knowledge versus Explicit Knowledge-Approaches to Knowledge Management Practice, Frederiksberg, Denmark, 2000. str. 3-5.
4

svoje performanse. Narastajue savremene kategorije radne snage, odnosno znanstveni radnici, ne posmatraju svoju poziciju samo kroz prizmu maksimiziranja vrijednosti kroz tekue platne pakete i primanja, nego oni takoer trae rjeenja koja ih dovode u situaciju da vide koliko njihov trenutni rad doprinosi njihovoj buduoj mogunosti zapoljavanja, u smislu dugorone izgradnje vlastite karijere i budueg statusa i prihoda. Unutar uenja, stvaranja novih prilika i sticanja novih iskustava koja definiraju osnovicu za efektivnost ljudskih resursa, vani su i odreeni aspekti vezani za trenutna primanja i nagrade i druga tekua pitanja vezana za sisteme rada i sisteme nagraivanja prema principima performance based pay. Za razvoj preduzetnitva potrebno je kreiranje organizacijske strukture koja preispituje interakcije izmeu ljudi koji posjeduju odreene vjetine u smislu disperziranja znanja kroz organizaciju na sistematian nain. Kao podrku ovom promiljanju treba dodati injenicu da je znaajno pitanje prevladavanja prirodnog otpora promjenama, kako od strane eksperata, tako i od strane menadera i ostalih zaposlenih. Postoji prirodna tendencija eksperata da se zatvore u okvir svog podruja ekspertnosti da bi na taj nain izbjegli gubitak vremena na druga podruja aktivnosti. Upravljake strukture visokoobrazovnih institucija i profesionalci za razvoj ljudskih resursa trebaju razumjeti veliku sliku i prepoznati da ekspertnost pripada upravo organizaciji, a ne partikularnom poslu, ili nekoj funkciji ime se postepeno ulazi u podruje potpune primjene principa upravljanja znanjem. Upravljanje znanjem, kao noviji menaderski koncept podrazumijeva mnogo vie od tradicionalnog dokumentiranja i pohranjivanja podataka i njihove manipulacije i transformacije u korisne informacije. Upravljanje znanjem znai kreiranje mrea znanja (naprimjer: prigodni dogaaji za razmjenu znanja, pisanje lanaka na odreene teme, sistemski planirani skupovi za aktivno uenje i tako dalje). Upravljanje znanjem, takoer, ukljuuje kreiranje strategije za razvoj znanja kroz sintetiziranje podataka i informacija u nove kombinacije sa dodanom vrijednou i stimuliranje istraivanja. Konano, to znai veu produktivnost u kontekstu znanja, kroz koritenje raunarske opreme, interneta i drugih alata koji omoguuju ljudima da pristupe, koriste, ureuju, tite, podeavaju i manipuliraju podacima da bi maksimizirali njihovu vrijednost. Cilj savremenog poslovanja jeste razvoj organizacione kulture u kojoj se znanje lako dijeli meu lanovima organizacije (Sharing) kako preko socijalne, tako i preko elektronske mree. Napori kulturalnog reininjeringa i nastojanja za poboljanje meusobnog dijeljenja znanja mogu da propadnu ako nemaju oslonac u duboko isprepletenim organizacionim vrijednostima i stavovima. Alternativni pristup koji su usvojile mnoge uspjene kompanije sastoji se u izgradnji menadmenta znanja koji u potpunosti odgovara postojeoj kulturi. U nekim organizacijama dijeljenje znanja je eksplicitno i direktno podreeno korporativnoj strategiji. Jasni programi podjele znanja razvijaju se ukljuujui inicijative za priznavanjem i nagraivanjem, kao i odreene uloge u dijeljenju znanja. U drugim organizacijama, dijeljenje znanja implicitnije je ugraeno u svakodnevnu rutinu i projekte. EFSA treba prihvatiti kombinaciju navedenih modela. Razliiti su stepeni formalnih, neformalnih i elektronskih mrea koje unapreuju kulturu dijeljenja znanja. Bez obzira na to to postoje navedene razlike, iz razliitih iskustava i rezultata primjene dijeljenja znanja u praksi, iskristalisano se nekoliko pravila izgradnje kulture za dijeljenje znanja koja treba slijediti sa ciljem ostvarivanja pozitivnih poslovnih efekata. U navedenom kontekstu potrebno je uiniti vidljivu vezu izmeu dijeljenja znanja i praktinih poslovnih ciljeva, uskladiti stil organizacije s nainom uvoenja kulture dijeljenja znanja, promovisati odgovarajue nagrade i priznanja onima koji rade na uvoenju navedene kulture dijeljenja znanja, osigurati adekvatne resurse koji bi razvijali i ohrabrivali mree dijeljenja znanja meu lanovima organizacije, povezati dijeljenje znanja sa duboko utemeljenim vrijednostima organizacije, ohrabrivati pojedince koji mogu prevesti znanje i iskustvo od jedne grupe do druge i povezati lanove organizacije koji ve dijele ideje i znanje u organizaciji na sistematian nain. Sve navedene aktivnosti EFSA e inicirati putem Centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem na jedan sistematian i planski nain.

2.2. Strukturalni kapital organizacije Strukturalni kapital organizacije podrazumijeva klijente, kao kapital (kvalitet klijenata, zadovoljstvo, lojalnost, osjetljivost na promjene parametara poslovanja) i ukupan organizacijski kapital, u smislu njene reputacije, organizacijske kulture i kompletnog sistema vrijednosti koji se unutar organizacije promovira. Organizacijski kapital moe se podijeliti na kapital inovacija (zatiena prava industrijske svojine) i kapital poslovnih procesa (standardi, procedure, radna uputstva). Meutim, iako se veina menadera slae sa kljunom ulogom znanja, kao izvora konkurentske prednosti, mali broj ih zna kako na efikasan nain pronai to znanje unutar svojih organizacija, te kako ga upotrijebiti za proizvodnju nove vrijednosti, odnosno kako to znanje pretvoriti u svoj intelektualni kapital. Izraz intelektualni oznaava da je izvor tog kapitala intelekt, odnosno znanje u razliitim oblicima, a mogu se prepoznati njegova dva pojavna oblika u smislu eksplicitnog i implicitnog znanja. Ljudski kapital definiran je, kao znanje, iskustvo, sposobnosti, umijee, kreativnost i inovativnost pojedinca. Meutim, pametni pojedinci sami za sebe nisu preduvjet uspjenosti organizacije, kao cjeline. Da bi se iskoristila znanja pojedinaca potrebna je jednako inteligentna organizacija i menadment iste koji e iz svakog pojedinca izvui najbolje i voditi ih ka odreenom cilju (principi upravljanja znanjem, kao strukturalni kapital). Svi zaposleni predstavljaju ljudski kapital, ali samo oni koji doprinose stvaranju nove i drugaije vrijednosti predstavljaju humani intelektualni kapital. Strukturalni kapital predstavlja ono to u organizaciji ostane nakon to zaposlenici odu kui poslije zavretka njihovog radnog vremena u smislu reputacije organizacije, sistema vrijednosti, akumuliranog znanja, informacijskih sistema i organizacijske kulture. To znai da je strukturalni kapital stvoren radom ljudskog kapitala u prolosti i njega ine patenti, koncepti, modeli, mree, sistemi, baze podataka i organizacijska kultura.5 Kapital klijenata ukljuuje odnose sa klijentima i dobavljaima, imena brandova, trgovakih znakova te reputaciju organizacije, odnosno percepciju koju klijenti imaju o organizaciji. U navedenom kontekstu EFSA ve ima dosta razvijene pojedine segmente neopipljivih resursa ali se isti trebaju staviti u sistem uzrono posljedinih odnosa, kroz razliite vrste inicijativa i projekata, da bi se ostvario puni efekt navedenog kapitala u korist svih interesnih skupina. 3. Znaaj podsticanja inovativnosti u organizaciji Inovacija podrazumijeva realizaciju posla na kvalitativno drugaiji nain, odnosno novinu, aktivnost ili proces koji se insertuju u postojee stanje. Ta se novina moe izraziti i kao zamjena i kao unapreenje. U svakom sluaju rije je o promjeni dotadanjeg i uvoenju novog. Inovacije su znatno pridonijele pojavi tree industrijske revolucije, automatizacije, ime je omogueno odvijanje procesa bez intervencije ovjeka u odreenim programiranim segmentima djelovanja, mada se znaaj ljudske aktivnosti nikad nije mogao iskljuiti, dok ljudski resursi kao kapital sve vie dobivaju na znaaju u okviru postindustrijskog drutva u kojem danas ivimo. Ljudi se od tada sve vie koriste onim osobinama koje maine nemaju, a to su kreativnost i inventivnost. Faktori koji podstiu inovativnost vezani su za principe upravljanja znanjem. Liberalna (kreativna) klima podstie istraivanje novih ideja i novih naina rada. Mnogim poslovnim subjektima taj stav odgovara i oni u svom radu primjenjuju pravila za njegovanje organizacione kreativnosti. Njeguje se pozitivan stav prema promjenama. lanovi organizacije moraju vjerovati da e oni i organizacija imati koristi od promjena. To je mogue ako lanovi zajedno sa menaderima uestvuju u odluivanju i ako se oekivana promjena na vrijeme promovira. Da bi se podstakla kreativnost, menaderi trebaju biti spremni da sasluaju sebi podreene zaposlenike i da najbolje ideje sprovedu, ili ih delegiraju prema destinaciji koja je nadlena za odluivanje po navedenom pitanju. Pojedincima se prua prilika da rade sa lanovima svoje i

Ntalakas, George, Mihiotis, Athanassios, Mylonakis, John, Business Performance Measuremsnt Framework and SME, International Bulletin of Business Administration, EuroJournals Inc., 2006. str. 44.
5

drugih radnih grupa. Ova interakcija pospjeuje razmjenu korisnih informacija, slobodan protok ideja i novo poimanje problema. Efikasni menaderi prihvataju da se vrijeme i sredstva ulau u eksperimente sa novim idejama kod kojih uspjeh nije izvjestan. Ovdje je vano definiranje jasnih ciljeva i davanje slobode da se oni postignu. Menaderi mogu uspostaviti kontrolu nad vremenom i novcem uloenim u kreativno ponaanje davanjem smjernica i postavljanjem razumnih ogranienja. Nudei priznanje u materijalnim formama kao to su stimulacija i poveanje plate, menaderi pokazuju da se u njihovoj organizaciji kreativno ponaanje cijeni. Japanci su, afirmiui kreativnost, stvorili faktore koji podstiu inovaciju. Razvoj nije mogue zamisliti bez pojedinaca koji imaju svojstvo preduzetnika i inovatora. Upravljati inovativnou znai upravljati inovativnim potencijalom koji predstavlja zbir velikog broja meusobno visoko interaktivnih komponenata (ljudskih resursa, materijalnih resursa i sredstava za rad, konstrukcije i primjene tehnologije, razvoja tehnologije, elastinosti organizacione strukture, kvaliteta upravljanja i rukovoenja) i inovativnom orijentacijom koja znai da znanje i tehnologija postaju primarni izvor bogatstva, da navedeni elementi mijenjaju svijet i da je sama tehnologija i izvor i generator primjene znanja i svih vrsta promjena. Sve navedeno ukazuje da inovativni potencijal predstavlja sposobnost organizacije za kreaciju i realizaciju novih ideja, to ponovo ukazuje na znaaj primjene preduzetnikog sistema promiljanja i principa upravljanja znanjem u okviru visokoobrazovnih institucija.

10

4. Vizija, misija i osnovni ciljevi centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA

4.1. Misija Misija Centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA predstavlja unapreenje preduzetnike kulture i primjene principa upravljanja znanjem u okviru EFSA uz involviranje svih zaposlenika EFSA i studenata EFSA u navedeni proces, to e kao posljedica rezultirati i razvojem preduzetnike kulture poslovnih organizacija i ire drutvene zajednice. Razvoj kulture preduzetnitva i primjena principa upravljanja znanjem e rezultirati promjenom ponaanja ljudskih resursa, to e dovesti do jaanja konkurentnosti domae ekonomije, kroz odrivi razvoj mikro, malih i srednjih preduzea kao i unapreenje konkurentnosti velikih kompanija. Centar e djelovati u skladu sa sloganom: Misli da bi opstao-Think to survive 4.2. Vizija Centar za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA e postati vodei centar za razvoj preduzetnitva i promociju primjene principa upravljanja znanjem u Bosni i Hercegovini i regionu. Primjena znanja diseminiranih putem Centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA unutar EFSA e ojaati potencijal naune, istraivake i poslovne autonomnosti EFSA.

4.3. Ciljevi U kontekstu procesa podsticanja implementacije principa upravljanja znanjem i generiranja preduzetnikog ponaanja, kao i generiranja kreativnih rjeenja i inovacija EFSA treba ukljuiti sve katedre na nain da svaka katedra osmisli module za transfer znanja ostalim zaposlenicima na konkretan i praktian nain. U ovaj proces je neophodno ukljuiti sve katedre tako da se radi na jaanju intelektualnog i istraivakog potencijala svih lanova akademskog osoblja i ostalih zaposlenika koji imaju ambiciju da to postanu. Centar e biti usmjeren na intenziviranje razvoja poslovnih odnosa EFSA sa poslovnom zajednicom i vladinim institucijama, to e, uz involviranje studenata u privredni sistem, dodatno ojaati prepoznatljivost EFSA i poslovnu odrivost navedenog Centra. U navedenom kontekstu ciljevi Centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA bi se mogli sublimirati u sljedeem: Osigurati primjenu formaliziranih principa upravljanja znanjem na EFSA i dodatno osnaiti nauni i poslovni potencija EFSA, Primjena znanja lanova centra, te nastavnog osoblja za kreiranje sasvim novih koncepata isporuke usluga neformalnog obrazovanja i razvoja kompetencija internih i eksternih polaznika u vidu radionica i treninga, Osigurati vii nivo kompetencija, vjetina i sposobnosti za diplomante EFSA na sve tri ciklusa studija uz dodatni rast njihove prepoznatljivosti i zapoljivosti na tritu rada, Poticati studenate/diplomanate da se udruuju i razvijaju poslovne, socijalne i marketing mree u cilju razvoja i realizacije njihovih ideja u konkretne biznise to jaa potencijal njihove samozapoljivosti, Unapreenje i razvoj lokalnih inovativnih biznisa kroz razliite vrste treninga domaih biznismena, sa tendencijom jaanja potencijala i kapaciteta atraktivnosti istih za dalji razvoj i strane investitore,

11

Jaanje intenziteta saradnje EFSA i privrede, te produciranje vie diplomanata koji su profesionalci u pojedinim specijaliziranim oblastima gdje se zahtijevaju posebni tipovi kompetencija i znanja, Dugoroni ciljevi su stvoriti nove, stabilne i uspjene biznise koji doprinose opem ekonomskom dobru, poveavaju mogunost zapoljavanja, te poveavaju broj domaih proizvoda i usluga na tritu i izvozni potencijal domae ekonomije,

4.4. Ciljne i interesne skupine centra Ciljne skupine Centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA su: menaderi, preduzetnici, zaposlenici, studenti dodiplomskog, master i doktorskog studija, pojedinci sa inovativnim idejama i eljom za njihovu komercijalizaciju kao i drugi poslovni korisnici. Ostali stakeholderi koji e imati uticaj na rad centra su menadment EFSA, Rukovodioci katedri, odjela i centara EFSA, kao i ostale vrste interesnih i ciljnih skupina koje imaju uticaj na rad EFSA kao institucije.

12

5. Osnovne aktivnosti centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA Centar e na mjesenom nivou organizirati programe interne razmjene znanja izmeu zaposlenika EFSA. Svaka katedra e biti pozvana da dostavi odreen broj materijala modularnog karaktera koji e moi u blago modificiranoj formi biti koriteni za razliite namjene. Multinamjenski moduli e biti koriteni kako u aktivnostima interne razmjene znanja tako i kao moduli koji e biti ponueni kompanijama u vidu modularnih seminara na odreene teme za razliite kategorije ljudskih resursa (privatne preduzetnike, sve nivoe menadmenta velikih kompanija, vladine institucije od nivoa optine do vijea ministara BiH, nevladin sektor, obrazovne institucije i sve druge vrste organizacija i zaposlenika). Kroz navedenu sinergiju e se ostvariti i pozitivan komercijalni rezultat i poslovna odrivost centra. U skladu sa navedenim potrebno je osigurati snanu promociju centra na nain da se kako elektronski tako i putem drugih mrea osigura plasman informacija vezanih za ponudu ovog centra. Pored navedenog centar e u dugom roku razviti projekt Konferencije EFSA vezane za tematiku preduzetnitva, inovativnosti, kvaliteta i upravljanja znanjem, to bi trebalo uroditi dodatnim finansijskim efektima. Konferencija bi pokrivala godinu u kojoj se ne realizira ve prepoznatljiva ICES EFSA konferencija i nosila bi naziv: Meunarodna konferencija-Razvoj konkurentnosti kroz preduzetnitvo i inovativnost/International ConferenceCompetitivness Development throught Entreprenurship and Inventivness. Najbolji radovi iz zbornika bi bili republikovani u okviru ve indeksiranih publikacija EFSA, dok bi sam konferencijski zbornik od starta imao ISSN broj i bio bi registriran u COBIS bazi podataka. Kao neke od tema koje bi bilo korisno obraditi i osigurati u kontekstu prijenosa znanja i kompetencija na zaposlenike organizacije bi mogle biti memorijske tehnike, tehnike brzog uenja, projektni menadment, statistika analiza istraivakih podataka, upravljanje kvalitetom, IT menadment, menadment vremena i odreena pitanja iz oblasti organizovanja, marketinga, finansija i poslovnog prava. Efekti navedenih procesa mogu se ogledati u interkatedarskom i multidisciplinarnom pristupu kod realizacije odreenih istraivanja i objavljivanja istih u okviru referentnih asopisa, uz dodatni razvoj naprednih i atraktivnih master i doktorskih programa u budunosti. Postoji mnogo preduzetnih studenata koji imaju ideje i koji ele da ih komercijalizuju i zarade novac. Takoer, postoji mnogo poslovnih subjekata, kompanija ali i individualaca koji trebaju uslugu konsultanta iz oblasti poslovanja kako bi unaprijedili ili razvili njihove poslovne zamisli, te koji su ujedno i spremni da adekvatno plate ovaj vid sofisticirane usluge. Nai profesori su daleko prepoznati kao eksperti iz razliitih oblasti, sa teorijskom podlogom ali i sa bogatim praktinim iskustvom koje mogu da primjene u okviru projekata koje bi Centar realizirao uz njihov angaman. Razliiti komercijalni projekti koji zahtjevaj pomo kompanijama u razliitim oblastima poslovanja mogu biti dio aktivnosti ovog centra. To znai da e svi poslovi koji su vezani za pitanja koja ukljuuju ekspertize iz podruja menadmenta, organizacije, marketinga, finansija, poslovnog prava, mikro i makro ekonomskih analiza i statistikih analiza biti predmetom realizacije ovog centra. Centar za razvoj preduzetnitva i upravljanje znanjem EFSA bi pomagao u nastajanju novih poduhvata pruanjem usluga podrke i pomoi u razvoju biznisa. Ovim servisom EFSA bi u velikoj mjeri promovirao vrijednosti i ideje preduzetnitva izmeu studenata, diplomaca, mastera i doktora. Centar za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA e nastojati da omogui: Studentima i diplomcima besplatnu usluge podrke kod razvoja njihovih inovativnih ideja (studenti mogu besplatno sluati navedene module ali zauzvrat imaju obavezu volonterskog rada i rada vezanog za promociju navedenih programa),

13

Individualcima, menaderima, i drugim zainteresovanim osobama visoko kvalitetne usluge za startup biznise i unapreenje poslovanja u velikim kompanijama, EFSA nastavnom osoblju da i u okviru start-up projekata primjene svoja znanja, budu plaeni i iskoriste navedene projekte u istraivake svrhe, EFSA da producira vie uspjenih alumni/diplomaca, profesora uz vie kontakta sa start-up biznisima i u krajnjoj instanci vie finansijskih sredstava za budua investiranja u razvoj EFSA, Win-Win opciju za strane koje uestvuju u novim projektima i programima uz maksimiziranje sinergijskih efekata.

5.1. Planirani servisi centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA Aktivnosti centra bi se realizirale kroz pet servisa i to: 1. 2. 3. 4. 5. Resursni servisi Edukativni servisi Poslovni servisi Studentski servisi Istraivaki servisi

Organizacijska struktura Centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA se moe vidjeti na shematskom prikazu koji slijedi.

Uprava EFSA:Dekan Prodekani

Rukovodilac centra

Resursni servisi

Edukativni servisi

Poslovni servisi

Studentski servisi

Istraivaki servisi

Aktivnosti

Aktivnosti

Aktivnosti

Aktivnosti

Aktivnosti 14

5.1.1. Resursni servisi U okviru internet stranice Centra bi se nalazili korisni linkovi, sedmini blog sa interesantnim lancima i startup biznisima u zemlji i svijetu, izdvojeni novinski lanci i linkovi na strune novine. Nadalje, resursni centar bi obuhvatao repozitorij dokumenata za preuzimanje iz razliitih oblasti u elektronskom formatu za osobe koje imaju pristupni kod. Takoer, studenti bi mogli da pregledaju video materijale, te da preuzmu materijale uspjenih pria iz oblasti start-up biznisa. 5.1.2. Edukativni servisi Edukacijske aktivnosti bi trebale pruiti podrku u izgradnji meusobnih veza izmeu investitora ili finansijera i studenta, te uticati na studente i druge preduzetnike da prepoznaju prilike na tritu, te da uspjeno rjeavaju organizacione izazove. Edukacija bi obuhvatila seminare, programe, online kurseve, predavanja profesora, prezentacije studenata i sl. U navedenom kontekstu svaki nastavnik EFSA e biti sistemski pozvan da razvije odreen modul koji e pokrivati odreenu tematsku cjelinu. Nastavnici e biti pozvani da dostave odreene materijale na nain da se njihov sadraj prilagodi potencijalnim zahtjevima klijenata centra. Kao primjer se mogu navesti sljedee cjeline: Menadment vremena i preduzetnitvo, Emocionalna Inteligencija i preduzetnitvo, Kreativno rjeavanje problema u preduzetnikim organizacijama, Trendovi i modeli razvoja preduzetnitva, Specifinosti raunovodstva u preduzetnikim organizacijama isl. Navedeni moduli e biti multinamjenski i njihovo kreiranje e biti platforma za Inkubaciju novih programa za EFSA. 5.1.3. Poslovni servisi Poslovnim servisima bi ukljuili sve usluge koje organizacija treba uspostaviti, kako bi opstala na tritu i to podrazumijeva: Pomo pri pisanju kvalitetnih poslovnih planova, kako bi ideja bila kreirana u formi koja moe uvjeriti finansijsku instituciju za odobrenje kredita za finansiranje iste, Istraivanje u cilju upoznavanja konkurenata, te spoznaja realne mogunosti rasta na tritu za pojedine industrije i biznise, Pomo za analizu poslovanja i kreiranje planova za izgradnju kvalitetne strukture i parametara poslovanja kompanija, Pomo pri unapreenju i primjeni odreenih standarda poslovanja, te preuzimanju dobre poslovne parkse.

5.1.4. Studentski servisi Umjesto deduktivnog uenja, naglasak je na induktivno uenje, gdje studenti stiu iskustvo i ue o poslovnim procesima koji su najblii stvarnoj preduzetnikoj okolini. Studenti moraju doi izvan uionice kako bi dobili autentino poduzetniko iskustvo. Posebna panja bi se posvetila na podrku studentima da osnuju svoja mala i srednja preduzea kroz takmienje za najbolji biznis plan, treninge za sticanje upravljako-poslovnih vjetina, osiguranje mikro-kredita, i sl. 5.1.5. Istraivako projektni servisi Ova vrsta servisa bi se kompatibilno naslanjala na prethodne servise uz sinergijski princip koritenja svih njihovih resursa. Kroz ovaj vid servisa e se nastojati osigurati komercijalna odrivost istraivakih aktivnosti koje e biti realizirane kroz konkretne projekte po zahtjevu klijenata. Pored finansijskog aspekta motiv za nastavnika na ovim projektima e biti i zakonski zahtjevi za napredak u zvanja, referentnost nastavnika pa i
15

EFSA institucije u cjelini. U okviru ovog servisa bi se realizirala i konferencija koja je ranije opisana u okviru ovog projektnog zadatka. Pored navedenog kroz ovaj servis e se poduzimati aktivnosti za iznalaenje komercijalnih projekata, kao i apliciranje na javne pozive za istraivake projekte razliitih organa vlasti u BiH i meunarodne projekte, IPA i druge pristupne fondove EU. Odreene aktivnosti u okviru ovog servisa e se usmjeriti na usmjeravanje tema i sadraj diplomskih, master i doktorskih radova na realizaciju konkretnih projektnih zahtjeva, tako da svi radovi koje generiraju nastavnici i studenti na EFSA imaju svoj konkretan odraz u praksi.

5.2. Plan aktivnosti za uspostavljanje centra za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA Generalno posmatrano, navedene aktivnosti daju se u tabeli koja slijedi:
Aktivnost Priprema projekta Odgovornost Uprava EFSA i Armin Tali Poetak 01. 10. 2011. 01. 01. 2012. 20. 12. 2011. 01. 01. 2012. Deadline 20. 12. 2011. Konano 01. 01. 2012.

Donoenje odluke o imenovanju Rukovodioca Faza obznanjivanja

Dekan

01. 01. 2012.

01. 01. 2012.

Uprava

01. 01. 2012.

01. 01. 2012.

Faza promocije

Rukovodilac (Uprava, PR, svi nastavnici i studenti i sl (News letter, hol fakulteta projektor, dostava informacije kompanijama i sl.) Rukovodilac, rukovodioci katedri

ongoing

ongoing

Implementacija resursnog servisa (faza prikupljanja resursa i kreiranje modula za kurseve) razvizi operativni plan Impelmentacija edukativnog servisa (In house treninzi) Faza implementacije poslovnih servisa (eksterni projekti) Faza implementacije studentskog servisa (operativni plan: takmienja, treninzi, finansiranje) Faza implementacije istraivako projektnih servisa Konferencija o preduzetnitvu

01. 01. 2012.

ongoing

ongoing

Rukovodilac i ostali predavai

01. 03. 2012.

ongoing

ongoing

Rukovodilac, nastavno osoblje iz oblasti, Poslovna akademija, PR

01. 04. 2012.

ongoing

ongoing

Rukovodilac, PR, predavai, eksterni menaderi

01. 09. 2012.

ongoing

ongoing

Rukovodilac, volonteri, trea lica, MIT

01. 05. 2012.

ongoing

ongoing

Rukovodilac, Uprava, PR, predavai, eksterni predavai

2013.

2015.

2017.

16

6. Zakljuna razmatranja u vezi s centrom za preduzetnitvo i upravljanje znanjem EFSA Osnovni razlozi osnovanja Centra zasnivaju se na razvoju i unapreenju svih interesnih grupa pri Fakultetu. Iz studentske perspektive, Centar e pruiti podrku studentima, naroito onima sa naglaenim preduzetnikim sposobnostima da prilikom zavretka ili u toku studija pretvore ideju u posao i na taj nain rijee problem vlastitog zaposlenja. Iz perspektive Fakulteta kao ustanove, a u cilju podizanja kvalitete, akademsko osoblje e dodatno unaprijediti svoje predavake vjetine i pedagoke sposobnosti, postpunije koristiti IT opremu, razviti i prihvatiti nove standarde, promovisati profesionalne i etike vrijednosti i kvalitetnije komunicirati sa interesnim skupinama visokokolske institucije. Poslovna zajednica kao trea perspektiva, koja ukljuuje i startupe i ve postojee male i srednje biznise, e koristiti potencijal Centra i ekspertizu nastavnog osoblja krzo komercijalne seminare, radionice i treninge. Neophodno je kreiranje organizacijske kulture koja spaja i vezuje uposlene za organizaciju, na nain da ih upravljake strukture visokoobrazovnih institucija ohrabruju kako bi zajedno opstali i rasli. Centar e kroz sistemski planirane aktivnosti graditi organizacijsku kulturu koja dijeli znanje, kroz projekte i programe koji e biti priznavani i nagraivani. Sve aktivnosti centra bi se implementirale kroz pet servisa i to: resursni, edukativni, poslovni, studentski i istraivaki. Realizacija i opstanak centra e biti u direktnoj vezi sa iznalaenjem finansijskih resursa u smislu podrke od strane razliitih zainteresiranih lica za rad ovog centra, poevi od pojedinca, preko razliitih organizacija, do pristupnih fondova. Kako u Evropi veina poznatijih obrazovnih institucija ima uspostavljen centar za preduzetnitvo, tako i u BiH postoji nekoliko centara koji se bavi slinom tematikom, ali i na mnogo manje poznatijim visokokolskim ustanovama. Bez obzira, razlozi osnovanja su mnogobrojni, ali posebno vaan je taj da prema evropskoj razvojnoj strategiji, preduzetnitvo kao koncept zauzima vanu ulogu. Prema svemu gore navedenom, smatram da pokretanje centra ove vrste ima pozitivne efekte na strategiju razvoja, uporite u misiji i viziji, te dugorone benefite za Fakultet.

17