1.

Crnomorskom slivu pripadaju rijeke: a) Sava, Cetina, Mirna b) Sava, Mura, Dunav c) Dunav, Sava, Zrmanja d) Mura, Drava, Cetina 2. Koliki udio ukupne povrine Hrvatske otpada na povrine nie od 500 m a) Priblino 80% b) Priblino 70% c) Oko 65% d) Oko 90%

3. Kao najvredniji prostor, promatrano s aspekta iskoritavanja zemljita, mogu se navesti

a) b) c) d) stambene povrine prometnice industrijske i poslovne povrine poljoprivredne povrine

4. U osnovne nositelje primarne energije ne ubrajamo: a) ahidroenergiju b) kaustobiolite c) kvarc d) rude urana 5. Povrina obalnog mora Hrvatske zauzima: a) oko 55% kopnene povrine b) oko 60% kopnene povrine c) oko 50% kopnene povrine d) oko 45% kopnene povrine 6. U strukturi povrine Primorske Hrvatske najveu zastupljenost imaju: a) oranice i vinogradi b) oranice i panjaci c) panjaci i ume d) ume i vinogradi 7. Meu glavne vodne tokove za energetsko iskoritavanje u Hrvatskoj ne ubrajamo: a) Dravu b) Cetinu c) Neretvu d) Gacku

8. U prirodne uvjete NE ubrajamo:

a) b) c) d) minerale tlo vode klimu

9. Koeficijent razvedenosti: a) predstavlja omjer stvarne duljine obale izmeu dviju toaka u km i njihove zrane udaljenosti b) za hrvatsku obalu iznosi 19,2 ime je po razvedenosti druga obala u Europi c) predstavlja omjer stvarne duljine obale izmeu dviju toaka u km i njihove udaljenosti d) Nita od navedenog 10. Bez opasnosti za obnavljanje moe se godinje izloviti sljedei udio plave ribe: a) 15%

b) 25% c) 35% d) 50%

11. Da bi se zemlja mogla smatrati industrijaliziranom potrebno je da:

a) b) c) d) oko oko oko oko 10% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje u preraivakoj industriji 25% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje u preraivakoj industriji 45% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje u preraivakoj industriji 60% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje u preraivakoj industriji

12. Koja od navedenih tvrdnji nije istinita: a) Industrijalizacija znai razvijanje industrije kao posebne privredne grane. b) Udio industrije u procesu razvoja poveava se do odreenog stupnja razvijenosti, a nakon toga se udio industrije poinje postupno smanjivati zbog slabog razvoja sektora usluga. c) Proizvodnost rada preraivake industrije znatno je vea od one u tradicionalnoj poljoprivredi. d) Industrijalizacija znai razvijanje industrijskog naina proizvodnje i poslovanja u cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji. 13. Prema popisu iz 1921. godine poljoprivredno stanovnitvo Hrvatske inilo je priblino: a) treinu stanovniku b) etvrtinu stanovnika c) polovinu stanovnika d) tri etvrtine stanovnika

14. Pitanje porasta proizvodnosti rada u prvi plan se dovodi u fazi:

a) b) c) d) uravnoteenje razvoja industrije kvantitativne ekspanzije industrije stabilizacije meusektorske diversifikacije industrije

15. U veini industrijski razvijenih zemalja udio industrije bio je na vrhuncu: a) 50-ih godina prolog stoljea b) 60-ih godina prolog stoljea c) 70-ih godina prolog stoljea d) 80-ih godina prolog stoljea 16. Faza industrijalizacije u kojoj se danas nalazi Hrvatska je: a) kvantitativna ekspanzija industrije b) faza uravnoteenja razvoja industrije c) faza meusektorske diversifikacije d) faza stabilizacije 17. Meu glavne razloge zbog kojih je Hrvatska kasnila u industrijskom razvoju u odnosu na najrazvijenije europske zemlje ne ubraja se: a) ostaci feudalnih vlasnikih odnosa b) niska produktivnost c) slaba sirovinska osnovica d) zaostala i slaba uloga drave

18. Prema nekim analizama za SAD i neke zemlje OECD-a maksimalni udio industrije u DP-u ostvaruje se pri razini DP-a per capita (u dolarima iz 1972.) izmeu: a) 1000-1500 USD

b) 2000-2500 USD c) 3000-3500 USD d) 4000-4500 USD

19. to od navedenog ne predstavlja fazu industrijalizacije:

a) b) c) d) Kvantitativna ekspanzija industrije Kvalitativna ekspanzija industrije Poetna industrijalizacija Meusektorska diversifikacija industrije

20. U strukturi industrijske proizvodnje Hrvatske dominiraju: a) intermedijarni proizvodi (osim energije) i netrajni proizvodi za iroku potronju b) energija i kapitalni proizvodi c) kapitalni proizvodi i trajni proizvodi za iroku potronju d) energija i trajni proizvodi za iroku potronju 21. to od navedenoga ne vrijedi za socijalnu ili neprivrednu infrastrukturu: a) Efekti usluga socijalne infrastrukture ne mogu se internalizirati na razini pojedinoga korisnika. b) Socijalna infrastruktura predstavlja svojevrsnu pripremu rada za materijalnu proizvodnju. c) Primarni zadatak socijalne infrastrukture definiran je na podruju stvaranja ekonomskog vika. d) Dostupnost uslugama socijalne infrastrukture veini stanovnika je trajni cilj nositelja ekonomske politike

22. Mogui decentralizacijski ok koji se moe javiti kao posljedica reforme sustava lokalnih
jedinica u Hrvatskoj treba ublaiti pomou: a) utvrivanja broja administrativnih odjela i zaposlenih u lokalnim jedinicama b) poveanja broja lokalnih jedinica c) sustava fiskalnog izravnanja d) nita od navedenog 23. Prvi centri primarne zdravstvene zatite pojavljuju se u Hrvatskoj: a) 1918. godine b) 1920.-1930. godine c) 1945. godine d) 1900. godine 24. Potranja za zdravstvenim uslugama NE ovisi o: a) veliini populacije b) zdravstvenom stanju populacije c) okolinskim faktorima d) obrazovanosti stanovnitva 25. Prosjeno oekivano trajanje ivota u Hrvatskoj danas iznosi: a) oko 70 godina b) oko 75 godina c) oko 85 godina d) oko 65 godina

26. Vodei uzrok smrtnosti u Hrvatskoj su: a) bolesti srca i krvnih ila b) maligne neoplazme

c) alkoholizam d) bolesti respiratornog sustava 27. S uspjehom osnovnu kolu u Hrvatskoj zavri oko: a) 98% uenika b) 94% uenika c) 86% uenika d) 80% uenika 28. Izdvajanja za visoko kolstvo i znanstvena istraivanja u Hrvatskoj kreu se oko: a) 0,5% BDP-a b) 1,5% BDP-a c) 3% BDP-a d) 4% BDP-a 29. Detaljnije strukturiranje javne uprave poznaje tri pristupa javnoj upravi koji pojanjavaju njene funkcije. Meu navedena tri pristupa ne pripada: a) politiki pristup b) administrativni pristup c) pravni pristup d) menaderski pristup e) 30. Jedinstveno dravno osiguranje uvedeno 1945. godine financirano je: a) iz dohotka i njemu slinih izvora b) iz poreznih prihoda c) iz saveznog prorauna d) iz radnikih fondova 31. Izmeu infrastrukture (ponude infrastrukturnih usluga) i izravno proizvodnih djelatnosti optimalan odnos se javlja kada: a) postoji viak infrastrukturnih u odnosu na izravno proizvodne kapacitete b) postoji manjak infrastrukturnih u odnosu na izravno proizvodne kapacitete c) imamo usklaen odnos infrastrukturnih i proizvodnih kapaciteta d) nije mogue uspostaviti optimalan odnos 32. Kao najizraeniji uinci investicija u infrastrukturu mogu se navesti: a) uinci kapaciteta b) uinci racionalizacije c) neizravni proizvodni uinci d) izravni uinci blagostanja 33. U podruju ekonomske analize infrastrukture, za ocjenu svrsishodnosti ulaganja javnog sektora, slijedi se logika a) cost-benefit analize b) input-ouput analize c) linearnog programiranja d) regresijskih analiza 34. Izravne ratne tete na sustavima velike gospodarske infrastrukture iznosile su: a) oko 5 mlrd. $ b) oko 3 mlrd. $ c) oko 30 mlrd $ d) oko 25 mlrd.$

35. Trokove infrastrukture sa motrita njihova nastajanja u procesu izgradnje i koritenja

infrastrukture moemo razdijeliti na a) Trokove koritenja, modernizacije i rekonstrukcije postojeih kapaciteta

b) Trokove izgradnje novih kapaciteta c) Trokove proizvoaa infrastrukturnih usluga d) a) i b) 36. Sustav fiskalnog izravnanja funkcionira pomou: a) poreznih olakica b) dotacija c) subvencija d) decentraliziranih sredstava 37. Energetska intenzivnost pokazuje odnos: a) Tona nafte i BDP-a u milijunima monetarnih jedinca b) Tona ekvivalentne nafte i BNP-a u milijunima monetarnih jedinca c) Tona ekvivalentne nafte i BDP-a u milijunima monetarnih jedinca d) Nita od navedenog 38. Hrvatska u odnosu na potronju prirodnog plina proizvodi na vlastitim poljima: a) 20% b) 40% c) 60% d) 80% 39. Najveu razliku izmeu ukupne i neposredne potronje energije predstavlja/ju: a) pogonska potronja b) gubitci u transportu energije c) gubitci transformacije u energetskom sektoru d) neenergetska potronja 40. Kao najizraeniji uinci investicija u infrastrukturu mogu se navesti: a) uinci kapaciteta b) uinci racionalizacije c) neizravni proizvodni uinci d) izravni uinci blagostanja