Situacija u Kraljevini Jugoslaviji bila je veoma teska Jugoslovenska nacionalna stranka i radikalna stranka saradjivale su sa manjim strankama.

Imale su podrsku burzoazije i time su zajednicki drzali narod u zavadi. Proganjali su predstavnike radnickog pokreta. Raspirivane su vjerska i nacionalna mrznja. Nije dozvoljeno jedinstvo srpskog, hrvatskog i muslimanskog naroda. KPJ odigrala je veliku ulogu u okupljanju narodnih masa. Morala je preci u ilegalni rad. U ostvarivanju jedinstva narodnih masa uz KPJ veliku ulogu odigrao je Hrvatski seljacki pokret. Dolazi do sporazuma Cetkovic-Macek, koji je izdaja demokratskih teznji od strane udruzene burzoazije svih nacionalnosti. Pocinju progoni komunista. Otvoreni su logori u Ivanjici, Bileci. Formira se Macekova straza. Jugoslavija pristupa Trojnom paktu. Organizuju se razne nacionalne grupe, koje podupire Vlada. Pod uticajem okupatora 1941 dolazi do bratoubilackog rata izmedju Srba, Hrvata i muslimana. Pod vodstvom KPJ dokazi do ustanka i borbe svih naroda za slobodu. 18. oktobra 1942. Vrhovni stab na elu sa Josipom Brozom Titom naredjuje Vrhovnom stabu NOP i DV za Krajinu da se izvrsi priprema za Bihacku operaciju. Ova naredba morala se sprovesti najkasnije do 05. novembra kako bi se time proslavila 25-godisnjica Oktobarske revolucije... Po naredbi Vrhovnog staba u napadu ce ucestvovati 4 krajike, 4 licke i 1 proleterska brigada... Istog dana Vrhovni stab izdaje naredjenje Hrvatskom glavnom stabu da sa najmanje dvije brigade koordinira sa Krajisnicima u napadu na Bihac tako sto ce oko 1.novembra preduzeti jednu vecu diverziju na dijelu istocne Banije, a Krajisnicima je naredjeno da u isto vrijeme preduzmu diverzije prema Bosanskom Novom i Kljucu... 04.novembra oslobodjen je Bihac i Licko Petrovo Selo, a partizanske jedinice su nastavile napredovanje u pravcu Slunja, Cazina i Bosanske Krupe. Kompletnom operacijom komandovao je Kosta Nadj, a nakon okoncanja operacije 06. novembra oslobodjen je grad Slunj i Cazin sa okolnim selima, a neprijateljska vojska se nasla u obruu na prostoru izmedju Slunja i Gospica... Tako su stvoreni uslovi za odrzavanje prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihacu na kojem su prakticno udareni temelji buducoj zajednickoj drzavi Socijalistickoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Slobodni teritorij proglasen je Bihackom Republikom a bio je to tada najveci slobodni teritorij u Evropi kojeg su kontrolisale partizanske snage NOP Jugoslavije... Prvo zasjedanje AVNOJ-a I zasjedanje AVNOJ.a odrzano je 26.11.1942. u Bihacu, nadajuci se da ce se dobiti politicki legitimitet. Sastojao se od komiteta , komunistickih i nekomunistickih partizanskih predstavnika pod rukovodstvom Josipa Broza Tita. AVNOJ je proglasio podrsku : demokratiji , pravima etnickih grupa, nepovredivosti privatne svojine, individualne ekonomske inicijative za razlicite grupe ZAVNOBIH 25.11.1943. god. u Mrkonjic Gradu odrzano je I zasjedanje ZAVNOBIH-a. Tada su se prvi put u istoriji BiH zajedno sastali predstavnici srpskog, hrvatskog i muslimanskog naroda.

U glavnom dokumentu ZAVNOBIH-a istaknuto je da narodi BiH stvaraju zajedno sa ostalim narodima Demokratsku Federativnu Jugoslaviju slobodnih naroda. Jedino politicko tijelo naroda BiH bio je ZAVNOBIH. Kroz to tijelo narodi BiH su htjeli da njihova zemlja ne bude ni srpska, ni hrvatska a ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska. Ove odluke potvrdilo je II zasjedanje AVNOJ-a. Drugo zasjedanje odrzano je u Sanskom Mostu od 30.06. do 02.07. 1944. tada je donijeto jedanaest odluka. Posebno je vazna deklaracija o pravima gradjana BiH. Trece zasjedanje odrzano je u Sarajevu od 26. do 28. 04.1945 . zakonom o izmjenama i dopunama odluke o konstruisanju ZAVNOBIH-a prerastaju u Narodnu skupstinu BiH na celu sa Rodoljubom Colakovicem. Ove3 odluke potvrdilo je III zasjedanje AVNOJ-a. Drugo zasjedanje AVNOJ-a Drugo zasjedanje AVNOJ-a odrzano je 29.11.1943. u Jajcu. Na ovom zasjedanju AVNOJ je konstruisan u zakonodavno i izvrsno predstavniko tijelo Jugoslavije. Tada je uspostavljen Nacionalni komitet oslobodjenja Jugoslavije. Izbjeglickoj vladi i Petru II Karadjordjevicu zabranjen je povratak u zemlju do zavrsetka rata. U ovo vrijeme doslo je do kapitulacije Italije 09.09.1943, saveznici su osvojili africki kontinent, Crvena Armija postize rezultate na na Istocnom frontu. Sve to uticalo je da KPJ pocne sa izgradnjom temelja buduce Jugoslavije . Na I zasjedanju AVNOJ-a u Bihacu 1942 stvoreno je sve , samo ne politicko tijelo narodnooslobodilackog odbora. Konacno utemeljenje drzave trebalo je uokviriti na II zasjedanju AVNOJ-a krajem 1943. Dolazak delegata na zasjedanje Krajem novembra u Jajce su stizale delegacije predstavnika svih naroda iz cijele Jugoslavije. Iz Slovenije je stigao Ivan Ribar (predsjednik ANOJ-a), Boris Kidric i Josip Vidmar. Najvise teskoca pri dolasku imali su delegati iz Crne Gore. Delegaciju iz Hrvatske predvodio je Vladimir Bakaric. Medju delegatima sem delegata KPJ bili su i delegati HSS (hrvatske Seljacke Stranke), srpske zemljoradnicke stranke, stranke samostalnih demokrata, muslimanske zajednice, nekoliko radikala..., veina delegata bili su pripadnici NOVJ 28,11.1943. na Glamoc polju stradao je Ivo Lola Ribar sin dr, Ivana Ribara. Ivo lola Ribar bio je clan Vrhovnog staba i predsjednik SKOJ-a, a nekoliko sedmica ranije kod Kolasina poginuo mu je drugi sin Jurica . Ove vijesti mu je prenio novoizabrani marsal Jugoslavije Josip Broz Tito po zavrsetku zasjedanja koje je kao predsjedavajuci vodio dr Ribar. Odluke II zasjedanja AVNOJ-a Na II zasjedanju AVNOJ-a bilo je 142 delegata. Zasjedanje je pocelo u 19 sati. Vrata doma kulture bila su otvorena za sve gradjane koji su zeljeli prisustvovati. Svi osim delegata su pretresani na vratima. U blizini grada postavljeni su protivavionski mitraljezi u slucaju napada, a grad je zamracen u 19.15 sati. i vrata Doma kulture, kojeg su obezbjedjivale jake snage, su zatvorena. Rad delegata zapoceo je himnom Hej Slaveni, a zavrsen je ujutro u 5 sati kozarackim kolom. Radnim tijelom zasjedanja rukovodio je Vojislav Kecmanovic dr Ivan Milutinovic

dr Sreten Zujovic dr Josip Vidmar dr Pavle Gregoric dr Zlatan Sremec dr Sulejman Filipovic i pravoslavni svestenik Krupnja Vlada Zecevic Predsjednik AVNOJ- a, izabran na I zasjedanju u Bihacu 1942., bio je dr.Ivan Ribar. On je otvorio zasjedanje referatom O radu AVNOJ-a izmedju dva zasjedanja". Nakon pauze od pola sata oko 21 sat, za govornicu je izasao Tito. Referat je poceo rijecima: Stvaranje AVNOJ-a jeste tekovina nase NOB-e do tog vremena. Polozeni su temelji na kojima se gradi jedno novo, pravednije uredjenje u zemljama Jugoslavije, polozeni su temelji jedne prave istinski demokratske, narodne vladavine".... Svoj referat zavrsio je rijecima Borba nasih naroda i sjajni uspjesi, koje su oni postigli na bojnom polju pomocu svoje slavne NOV i POJ stvorili su nam pred citavim svijetom velike simpatije. Stvorili su ove uvjete da nasi narodi ostvare svoje teznje - slobodu i istinsku demokratsku federativnu Jugoslaviju". Na zasjedanju govorilo je 44 delegata. Dr Ivan Ribar je procitao odluke II zasjedanja AVNOJ-a. Posto je citanje zapoceto u 23.45 to se kao datum donosenja odluka uzeo 29.11.1943. Nacionalni komitet oslobodjenja Jugoslavije U odluci AVNOJ-a Nacionalni komitet je najvisi naredbodavni organ narodne vlasti Jugoslavije. Preko njega AVNOJ ostvaruje izvrsnu funkciju. Mosa Pijade je predlozio imenovanje clanova prvog sastava NKOJ-a Predsjednik i povjerenik za narodnu odbranu Marsal Josip Broz Tito Prvi podpredsjednik NKOJ-a Edvard Kardelj Drugi podpredsjednik NKOJ-a Vladislav Ribnikar Treci podpredsjednik Bozidar Magovac Povjerenik za spoljne poslove Josip Smodlaka Povjerenik za unutrasnje poslove Vlada Zecevic Povjerenik za prosvjetu Edvard Kocbek Povjerenik za narodnu privredu Ivan Milutinovic Povjerenik za finansije Dusan Sernec Povjerenik za saobracaj Sreten Zujovic- Crni Povjerenik za narodno zdravlje dr Milivoj Jabrisak Povjerenik za socijalnu politiku dr Anton Krzisnik Povjerenik za sudstvo Frane Frol Povjerenik za ishranu Mile Perunicic Povjerenik za gradjevine Rade Pribicevic Povjerenik za sume i rude Sulejman Filipovic Trece zasjedanje AVNOJ-a III zasjedanje AVNOJ-a odrzano je od 07.08. do 10.08. 1945. u Beogradu. Tom prilikom AVNOJ se konstruisao kao Privremena narodna skupstina. Zadatak joj je bio da pripremi Ustavotvornu skupstinu, za koju su odrzani izbori novembra 1945. Na ovim izborima Lista narodnog fronta dobila je 96 % glasova. Narodna skupstina je 29.11.1945.proglasila FNRJ ( Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju)., tj Jugoslavija je postala federativna republika 6 ravnopravnih republika. 31.01.1946. usavojen je Ustav FNRJ. Ustavotvorna skupstina tada je pretvorena u Narodnu skupstinu i tako je stvorena Republika , a zbacena monarhija.