Вы находитесь на странице: 1из 92

DISTRIBUIRANA OBRADA I RELACIONE BAZE PODATAKA

mr Duan Markovi soba 237 ponedeljak od 12-14h

TA JE BAZA PODATA?

Izraz baza podatakakoristi se za Izraz baza podatakakoristi se za opisivanje svaega od obine opisivanje svaega od obine grupe podataka, do sloenog grupe podataka, do sloenog skupa alatki. skupa alatki.

TERMINOLOGIJA RELACIONIH BAZA PODATAK


Sistem koji radi s bazom podataka Aplikacija -se sastoji iz obrazacaMaina baze podataka nije sastavni deo baze podataka-

Baza podataka -sadri fiziki oblik eme i podataka-

ema baze podataka -opisuje model-

Model podataka

Prostor problema neki dobro definisan deo stvarnog sveta-

PROSTOR PROBLEMA (problem space)


Po svojoj prirodi je zbrkan i sloen.

Me utim za uspeh projekta je vrlo vano da sistem za koji projektujete bazu podataka bude ogranien na tano definisani skup objekata i njihovih odnosa.

MODEL PODATAKA (data model)


Model podataka obuhvata opis veza ili odnosa izme u pojedinih entiteta kao i ogranienja.

Model podataka nita ne govori o fizikoj strukturi sistema

EMA BAZE PODATAKA (database shema)

To je preslikavanje pojmovnog modela u fiziki oblik, koji se moe realizovati.

BAZA PODATAKA

Sadri fizike tabele u kojima se uvaju podaci, upiti i uskladitene procedure.

MAINA BAZE PODATAKA (database engine)


Prepoznaje tabele, okidae i slinih elemenata.

Na ovom nivou ne morate da se bavite fizikim oblikom baze podataka

APLIKACIJA
Sastoji se od obrazaca i izvetaja sa kojima radi korisnik

Ovde spada i posredniki sloj ili IIS ija je namena da povezuje eonu i pozadinsku komponentu sistema

ALATKE ZA RAD SA BAZAMA

Zadatak maine baze Zadatak maine baze podataka je da fiziki podataka je da fiziki manipulie podacima kao manipulie podacima kao to su smetanje na disk i i to su smetanje na disk uitavanje ssnjega na uitavanje njega na zahtev zahtev

MICROSOFT JET
Microsoft Jet je stona maina baze podataka, namenjena sistemima koji se po veliini mogu svrstati u opseg od malih do srednjih

SQL SERVER

SQL Server koristi klijent/server arhitekturu i namenjen je od srednjih do ogromnih sistema.

Objektni modeli za pristupanje podacima


Microsoft (zasad) stavlja na raspolaganje tri objektna modela za pristupanje podacima.
Data Access Objects (DAO), koji postoji u Data Access Objects (DAO), koji postoji u dve varijante (DAO/Jet ii DAO/ODBC Direct) dve varijante (DAO/Jet DAO/ODBC Direct) Microsoft ActiveX Data Objects (ADO) Microsoft ActiveX Data Objects (ADO) ADO.NET ADO.NET

DAO

DAO je najefikasniji DAO je najefikasniji objektni model za rad sa objektni model za rad sa Jetovim bazama podataka u Jetovim bazama podataka u Access-u Access-u

ADO

ADO je jednostavniji ADO je jednostavniji od DAO i idonosi od DAO donosi poboljanje u vidu poboljanje u vidu podrke za rad ss podrke za rad nepovezanim nepovezanim hijerarhijskim hijerarhijskim skupovima podataka skupovima podataka

Okruenje za definisanje podataka


Ovo okruenje je Access ii SQL Server Ovo okruenje je Access SQL Server Enterprise Manager ii slue nam kao Enterprise Manager slue nam kao nain za opisivanje struktuiranje nain za opisivanje struktuiranje podataka podataka

Razvoj eone komponente aplikacije

Alat za korienje izrade obrazaca ii Alat za korienje izrade obrazaca izvetaja su Access ii Visual Studio .NET izvetaja su Access Visual Studio .NET

Relacioni model
Relacioni model se bazira na grupi matematikih principa izvedenih iz teorije skupova i predikatne logike

Pravila relacionog modela definiu: Pravila relacionog modela definiu: 1. oblik u kojem se podaci predstavljaju (struktura), 1. oblik u kojem se podaci predstavljaju (struktura), 2. nain na koji se podaci tite (integritet podataka) 2. nain na koji se podaci tite (integritet podataka) ii 3. operacije koje se mogu izvriti nad podacima (manipulisanje 3. operacije koje se mogu izvriti nad podacima (manipulisanje podacima) podacima)

Odlike relacionog sistema


Svi podaci se konceptualno predstavljaju organizovani u redove i kolone; skup tako organizovanih podataka zove se relacija (relation) Sve vrednosti su skalarne. To znai da se na svakom mestu koje je odre eno datim redom i kolonom, nalazi jedna i samo jedna vrednost Sve operacije obavljaju se nad celom relacijom, a rezultat je tako e cela relacija. Taj koncept je poznat kao celovitost (closure).

Relaciona terminologija
Atributi Zaglavlje

Formalna terminologija Konceptualna Fizika relacija tabela atributi torka polje zapis

MS Access tabela ili skup zapisa polje zapis

SQL Server tabela ili skup zapisa kolona red

Model podataka
Model podataka je najapstraktniji nivo projektovanja baza podataka, to predstavlja konceptualni opis prostora problema.

Modeli podataka sastoje se od elemenata: 1. entiteta 2. atributa 3. domena i veze

Entiteti (entity)
Entitet je sve o emu sistem Entitet je sve o emu sistem treba da skladiti podatke treba da skladiti podatke

Primeri entiteta: Primeri entiteta: 1.Kupci 1.Kupci 2.Prodavci 2.Prodavci 3.Studenti itd.. 3.Studenti itd..

Atributi
Atributi, poblie odre uju entitete.

Odre ivanje atributa koje ete ugraditi u Odre ivanje atributa koje ete ugraditi u svoj model, morate doneti na osnovu svoj model, morate doneti na osnovu znaenja podataka ii naina na koji e se oni znaenja podataka naina na koji e se oni koristiti koristiti

Prva strategija odre ivanje atributa


Krenite od rezultata ii nemojte praviti Krenite od rezultata nemojte praviti sloeniju strukturu nego to je zaista sloeniju strukturu nego to je zaista potrebno. potrebno.

Drugim reima, treba nai odgovor na koja pitanja vaa baza podataka mora dati odgovor

Druga strategija
Otkrijte izuzetke
Prvo - morate identifikovati sve izuzetke Drugo sistem morate projektovati tako da obra uje to vei broj izuzetaka ali da pri tome ne zbunjuje korisnika

Imajte u vidu da morate napraviti kompromis izme u fleksibilnosti i sloenosti

Domen (domain)

Domen predstavlja skup svih Domen predstavlja skup svih prihvatljivih vrednosti koje atribut prihvatljivih vrednosti koje atribut moe imati moe imati

Veze/odnosi izme u entiteta (relationship)


Pod vezom ili odnosom izme u entiteta podrazumeva se njihova asocijacija Entiteti izme u kojih postoji veza ili odnos zovu se uesnici veze (participants) Broj uesnika odre uje stepen veze

Binarna veza
Binarna veza predstavlja vezu izme u dva entiteta.

Specijalan sluaj binarne veze je entitet koju Specijalan sluaj binarne veze je entitet koju uestvuje u vezi sa samim sobom. To se uestvuje u vezi sa samim sobom. To se esto zove veza tipa sastavnice ii najee se esto zove veza tipa sastavnice najee se koristi za predstavljanje hijerahijskih koristi za predstavljanje hijerahijskih struktura. struktura.

Vrsta veza izme u entiteta

Jedan prema jedan Jedan prema vie Vie prema vie

Veza tipa jedan prema jedan

Veze tipa jedan prema jedan su retke, ali mogu biti korisne u nekim okolnostima

Veza tipa jedan prema vie

Veze tipa jedan prema vie su verovatno najuobiajenija vrsta.

Veza tipa vie prema vie


Veze tipa vie prema vie nisu neoubiajene i mogu se nai brojni primeri

Struktura modela objekti-veze MOV


U okviru MOV sistema, vri se opisivanje objekata i njihovih veza ta su objekti? Objekat u modelu predstavlja bilo neki fiziki objekat ili koncept realnog sistema (konkretan proizvod , konkretnog radnika, vremenski trenutak ili period, smer studija i slino)

studira Student
Studiranje

poha a Fakultet

Objekat

Veza

Objekat

Veze u modelu opisuju nain povezivanja (uzajamna dejstva) objekata

Struktura modela objekti-veze MOV


U MOV-u se direktno predstavljaju samo binarne veze, veze izme u dva objekata

Svaki tip binarne veze tipova objekata E1 i E2 definie dva tipa preslikavanja E1--->E2 i inverzno preslikavanje, E2-->E1

U prethodnom primeru: 1. Studira: Student Fakultet (Student studira fakultet) 2. Poha a: Fakultet Student (Fakultet poha a studenti)

Konvencije za koncept veza


Nazivi veza se uvek zadaju Nazivi veza se uvek zadaju Nazivi preslikavanja se obavezno zadaju u Nazivi preslikavanja se obavezno zadaju u rekurzivnim vezama (binarna veza nad rekurzivnim vezama (binarna veza nad jednom klasom) jednom klasom) Nazivi preslikavanja u ostalim vezama su Nazivi preslikavanja u ostalim vezama su opcioni ii zadaju se samo kada je opcioni zadaju se samo kada je neophodno istai ulogu objekata u vezi, neophodno istai ulogu objekata u vezi, odnosno kada se uloga oba objekta u vezi odnosno kada se uloga oba objekta u vezi ne moe dedukovati iz naziva veza. ne moe dedukovati iz naziva veza.

Kardinalnost veza
Kardinalnost veza E1 E2 definie se parom (DG, GG) DG donja granica, daje najmanji mogui GG gornja granica, daje najvei mogui broj pojavljivanja objekta E2 DG =<GG
studira Student (0,1)
Studiranje

poha a (0,M) Fakultet

Objekat

Veza

Objekat

Atribut i domen
Objekti se opisuju preko svojih atributa Atributi uzimaju vrednost iz skupa moguih vrednosti, koji se nazivaju domeni
Ime (1,1) jezici (1,M) datRodjenja (1,1) (1,M) Naziv Adrese (1,1) Adresa (1,1)

Student
(1,1) brIndexa

studiranje

Fakultet

Atributi i domeni
Jednoznani atributi objekta su atributi sa kardinalnou DG=1 i GG=1 nazivaju se indetifikatori objekta Vieznani atributi su atributi sa GG=M

Atributi i domeni
Ako domen vieznanog atributa ima unapred zadat, semantiki skup vrednosti, tada se on modelira kao objekat. Ako domen vieznanog atributa nema unapred zadat semantiki znaajan skup vrednosti, tada se predstavlja preko novog koncepta (identifikaciono zavisnog slabog objekta).

Jezici
0,M Ime
Zna

Naziv

Naziv Adresa studira (0,1) poha a


studiranje

datRodjenja

ZnaJezik 1,M (0,M)

Student
brIndexa 1,M

Fakultet

Adrese
Ulica Broj

Slabi objekat

Slabi objekat u modelu ne moe da postoji (egzistencijalno je zavisan) i ne moe da se identifikuje bez veze sa njemu nadre enim objektom

Ogranienja
Jezik za definisanje ogranienja moe da se bazira na konceptu primitivnih i sloenih ogranienja Primitivna ogranienja se konstruiu preko sledeih operatora

konstanta (>,<,,,=,)
Between konstanta, gde su konstante vrednosti iz datog domena In(lista vrednosti), gde se lista formira od konstanti iz odgovarajueg domena. NotNull, kada dato polje ne moe da dobije nula vrednost, odnosno mora uvek da ima vrednost
Sloena ogranienja se formiraju od primitivnih ili drugih sloenih ogranienja vezujui ih logikim operatorima And, Or i Not

Generalizacija i specijalizacija

Generalizacija je apstrakcija u kojoj se skup slinih tipova objekata tretira kao generiki tip (nadtip). Slini tipovi su tipovi koji imaju neka zajednika svojstva ili veze. Specijalizacija je inverzni postupak u kome se za neki tip objekata, definiu njegovi podtipovi, koji imaju neka njima specifina svojstva.

Primer
IMe Prezime Zaposleni vrsta (0,1) JMDG

s
predmet

plata

Profesor

Tehniko osoblje

Odravanje

Oznaavanje generalizacije

Generalizacija, odnosno specijalizacija se u Generalizacija, odnosno specijalizacija se u MOV predstavljaju specijalnom oznakom S MOV predstavljaju specijalnom oznakom S (potie od Subtype) vezom, koja se esto (potie od Subtype) vezom, koja se esto naziva ii ISA naziva ISA

Ekskluzivna specijalizacija

Eksluzivna specijalizacija je da kada Eksluzivna specijalizacija je da kada se jedno pojavljivanje tipa moe se jedno pojavljivanje tipa moe specijalizovati u samo jedan podtip. specijalizovati u samo jedan podtip. GG=1 GG=1

Neekskluzivna specijalizacija

Kada se jedno pojavljivanje tipa moe specijalizovati u pojavljivanju razliitih podtipova GG>1

Obavezna specijalizacija
Obavezna specijalizacija je kada pojavljivanje tipa mora specijalizovati neki podtip (unija podtipova je jednaka nadtipu) DG=1

Neobavezna specijalizacija

Neobavezna specijalizacija je kada je DG=0

Agregacija i dekompozicija
Agregacija je apstrakcija u kojoj se skup povezanih objekata tretira kao jedinstveni objekat na viem nivou apstrakcije. Zbog toga to istovremeno predstavlja i jedinstveni objekat i vezu objekata koje ga ine agregacija se esto zove i meovit tip objekata-veza Dekompozicija je inverzna agregaciji

Specifinost agregacije
Agregacija je egzistencialno zavisna od svojih komponenti Agregirani objekat se razlikuje od ostalih objekata u sistemu po tome to nema svoj sopstveni identifikator, ve ga identifikuju objekti koje on agregira.

ime

jmbg

datum

ocena

sifrapred.

Student

Prijava
(1,1) overa

Predmet

naziv
(0,M)

brIndexa Ime

Profesor

Zvanje

Primer
Potrebno je voditi evidenciju o svim lekovima sa sledeim osnovnim atributima. Komercijalni naziv, Hemijski naziv, Doziranje, Dejstvo, Neeljeni efekti. Svaki lek se koristi za leenje najmanje jedne vrste bolesti. S druge strane, za svaki lek potrebno je dati kontraindikacije kojih moe biti vie. Svaki lek pripada samo jednoj primarnoj grupi lekova (antibiotici, analgetici, antipiretici). Lek proizvodi jedan i samo jedan proizvo a. Lek se pakuje u vie oblika (tableta, sirup, injekcijaprasak. Za svaku vrstu pakovanja leka potrebno je voditi evidenciju o koliini i sastavu.

Kontraindikacije

Grupa
0,M

NazivGrupe

Dejstvo
0,M Pripadnost 1,1

Naziv

Doziranje

HemNaziv

Lek
1,M

1,1

Proizvodi

1,M

Proizvo a

1,M

KomNaziv

Pakuje

0,M

Pakovanje
NeEfekat Bolest oblik koliina sastav

Primer za vebu
Nacrtati dijagram objekti-veze za video klub. Potrebno je obezbediti pretraivanje po nazivu filma, anru, reiseru, glumcima, scenaristi i muzici. Voditi evidenciju o lanu video kluba (osnovni atributi: JMBG, Ime, Prezime, Status). Video klub poseduje vie kaseta (kopija) istog filma. Potrebno je obezbediti praenje istorijata izdavanja i vraanja svake kasete. Jedan lan kluba moe dnevno zaduiti vie kaseta.

Ogranienja
MOV najveu panju posveuje strukturi modela, ogranienja, operacije i na dinamika pravila integriteta (ali samo ovla)

Ogranienja se klasifikuju na sledee klase: Strukturna ogranienja To su jeziki iskazi koji su bitni samo u onim delovima u kojima je mogue da operacije auriranja baze narue strukturu modela Vrednosna ogranienja, definiu dozvoljene vrednosti atributa i dozvoljene promene ovih vrednosti.

Operacije
Ubacivanje (Insert) Izbacivanje (Delete) Auriranje (Update)

Dinamika pravila integriteta

Dinamiko pravilo integriteta ini trojka <Ogranienje, Operacija, Akcija> preko koga se iskazuje koje se akcija preduzima kada neka operacija narui definisano ogranienje.
Postoje : Postoje : 1. Prosta ogranienja 1. Prosta ogranienja 2. Sloena vrednosna pravila integriteta 2. Sloena vrednosna pravila integriteta

Prosta ogranienja
Prostim ogranienjima nazivamo ogranienjima na pojedinanim vrednostima atributa koji mogu da se narue prilikom operacija ubacivanja i auriranja. Zato se formira tabela ATRIBUT, DOMEN, OGRANIENJE, AKCIJA
Atribut Domen Ogranienje Akcija

Starost

tinyint

Between 15,65

Poruka: Starost van opsega Poruka:Jezik ne postoji

NazivJ

string

In (Ruski, Engleski, Nemaki, panski)

Sloena vrednosna pravila integriteta

Uobiajeno je da je akcija koja se definie jedinstvena za sva mogua naruavanja posmatranog ogranienja

Strukturna dinamika pravila integriteta i fiziki MOV

Strukturna dinamika pravila integriteta, nad MOV strukturom su veoma sloena. Zato je potrebno da se MOV transformie u FMOV (fiziki model objekat veze). U FMOV-u ne postoje veze u kojima oba preslikavanja imaju gornju granicu kardinalnosti M a tako e i donju granicu kardinalnosti 0. Obe ove veze se transformiu u agregaciju.

Strukturna dinamika pravila integriteta i fiziki MOV


U strukturnim dinamikim pravilima integriteta, definiu se akcije koje se preduzimaju prilikom naruavanja kardinalnosti preslikavanja i to preko sledeih kljunih rei:

Restrict Restrict Cascade Cascade SetNull SetNull SetDefault SetDefault

Restrict
Operacija se ne izvrava ako Operacija se ne izvrava ako naruava odgovarajui strukturni naruava odgovarajui strukturni integritet. Npr. nedozvoljava se integritet. Npr. nedozvoljava se brisanje nekog pojavljivanja ako brisanje nekog pojavljivanja ako postoji njegov preslikani deo. postoji njegov preslikani deo.

Cascade
Operacija se prenosi na objekat Operacija se prenosi na objekat kodomen da bi se zadovoljio kodomen da bi se zadovoljio strukturni model. strukturni model.

SetNull

Uspostavlja se veza sa nepoznatim objektom Uspostavlja se veza sa nepoznatim objektom objektom (nula objektom) objektom (nula objektom)

SetDefault

Uspostavlja se veza sa default objektom Uspostavlja se veza sa default objektom kodomena, pod pretpostavkom da je default kodomena, pod pretpostavkom da je default pojavljivanje klase kodomena definisano. pojavljivanje klase kodomena definisano.

Kontraindikacije

Grupa
0,M

NazivGrupe

Dejstvo
0,M Pripadnost 1,1

Naziv

Doziranje

HemNaziv

Lek
1,M

1,1

Proizvodi

1,M

Proizvo a

1,M

KomNaziv

Pakuje

0,M

Pakovanje
NeEfekat Bolest oblik koliina sastav

Operacije Insert Lek

Delete Lek

Insert Grupa Delete Grupa Insert Proizvo a Delete Proizvo a Insert Pakovanje Delete Pakovanje Insert Bolest Delete Bolest Insert Kontraindikacije Delete Kontraindikacije

Preslikavanje Lek -->Grupa Lek -->Proizvo a Lek -->Pakuje Lek -->Bolest Lek -->Kontaindikacije Lek -->Grupa Lek -->Proizvo a Lek -->Pakuje Lek -->Bolest Lek -->Kontaindikacije Grupa -->Lek Grupa -->Lek Proizvo a -->Lek Proizvo a -->Lek Pakovanje -->Pakuje Pakovanje -->Pakuje Bolest -->Lek Bolest -->Lek Kontraindikacije -->Lek Kontraindikacije -->Lek

Opcija SetDefault SetDefault Cascade Cascade Cascade Cascade Cascade Cascade -Restrict Cascade Restrict Restrict Restrict -

IDEF1X standard za modelovanje podataka

U IDEF1X definiu se dve vrste klasa Klasa nezavisnih (jakih) objekata Klasa zavisnih (slabih) objekata

Klasa nezavisnih (jakih) objekata


To su objekti koji se mogu identifikovati i mogu da postoje bez veze sa drugim objektima u sistemu i nisu ni slabi, ni agregacija ni podtip.

Klasa nezavisnih (jakih) objekata Deo za atribute primarnog kljua

Deo za ostale atribute

Klasa zavisnih (slabih) objekata


To su objekti koji se ne mogu identifikovati niti postojati u modelu bez veze sa njima nadre enim objektima. Klasa zavisnih objekata u IDEF1X verziji odgovaraju klase slabih objekata, agregacije i podtipovi u verziji MOV
Klasa zavisnih (slabih) objekata Atributi primarnog kljua Ostali atributi

Kategorije klase objekta


Jedna kategorija neke klase objekata predstavlja podskup pojavljivanja njoj nadre ene generike klase i nasle uje sve atribute i veze svoje generike klase. On je ekvivalenat pojmu generalizacije, odnosno specijalizacije. specijalizacije Kompletna kategorija Nekompletna kategorija

Kompletne kategorije
A

B C

Odgovara ranije definisanom pojmu obavezne specijalizacije

Nekompletne kategorije
A

B C

Odgovara ranije definisanom pojmu neobavezne specijalizacije

Kljuevi
Po definiciji svaki pripadnik skupa ntorki je jedinstven. Posledino je da u svakoj relaciji mora postojati odre ena kombinacija atributa koja na nedvosmislen nain identifikuje svaku torku.

Taj skup ili kombinacija jednog ili vie atributa zove se kandidat Taj skup ili kombinacija jednog ili vie atributa zove se kandidat za klju (candidate key) za klju (candidate key)

Kandidat za klju

Kandidat za klju moe se sastojati od samo jednog atributa (prost klju simple key) Ili od vie njih (sloeni klju composite key)

Uslove koje mora da ispuni kandidat za klju

Osim jedinstvenosti koje mora klju da obezbedi, neophodno je da klju ne moe da se razbije na prostije delove; pa iz toga sledi da skup atributa relacije ne mora obavezno biti kandidat za klju

Kada je jedini mogui kandidat suvie nezgrapan na primer, zato to zahteva previe atributa ili je preveliki moete dodati polje s vetakim kljuevima iji je tip podataka takav da sistem automatski generie vrednosti kljua.

Polja tog tipa, u Microsoftovom Jetu zove se AutoNumber, a u SQL Serveru Identity

Ponekad mada ne esto doga a se da relacija ima vie od jednog kandidata za kljueve.

U takvim sluajevima, jedan od kandidata se odre uje kao U takvim sluajevima, jedan od kandidata se odre uje kao primarni klju (primary key), a drugi kandidati se smatraju primarni klju (primary key), a drugi kandidati se smatraju alternativnim kljuevima (alternate keys). alternativnim kljuevima (alternate keys).

Primarni klju
Osnovne osobine primarnog kljua

1. Mora da jedinstveno identifikuje svaku ntorku. 2. Ni jedan deo primarnog kljua ne moe biti NULL ili prazan (empty) ili nedostajui (missing) 3. Klju treba biti razumno mali 4. Treba izbegavati upotrebu inteligentnih kljueva (na primer gde struktura brojeva identifikuje grupisanje, lociranje, klasifikaciju, datume.

Alternativni i inverzni kljuevi


Kandidati za kljuev koji nisu izabrani za primarne kljueve mogu se definisati kao alternativni klju (Akn)

Alternativni klju (Akn) predstavlja atribut ili grupu atributa koji jedinstveno identifikuje ntorke. Ali za razliku od primarnog kljua moe imati i NULL vrednost

Inverzni klju

Atributi koji nemaju jednoznanost a slue nam za bre pretraivanje, zovu se inverzni kljuevi sa oznakom IE.

Preneseni klju
Preneseni klju je kolekcija atributa koji u posmatranom entitetu nisu klju, ali su zato klju u nekom drugom entitetu.

Preneseni klju (Foreign Key) jeste atribut koji povezuje entitet dete sa entitetom roditelj i odre uje se oznakom FK

ija Migrac

Relaciona notacija

IDEF1X - notacija

Mogua greka

Osobina prenesenog kljua


Preneseni kljuevi mogu imati i drugo ime, to se definie kao uloga atributa u entitetu. Ime uloge (Rolename) predstavlja novo ime za prenesene kljune atribute koji definiu ulogu koju tu atributi igraju u tom entitetu. Ime uloge definie novi atribut, ije ime treba da opie poslovno pravilo.

Veze
Veza u IDEF1X metodologiji se prikazuje kao linija koja povezuje dva entiteta, sa takom na jednom kraju i glagolskom frazom napisanom du te linije

Entitet od koga je uspostavljena veza zove se roditelj (parent), a entitet ka kome je uspostavljena veza zove dete (child)

Tipovi veza

Identifikujua veza Neidentifikujua veza Veza kategorije Neodre ujua veza

Identifikujua veza
Veza se zove identifikujua zato to kljuevi entiteta roditelj predstavljaju deo identiteta entiteta dete.

Entitet dete ima sloeni klju

Neidentifikujua veza
Ako se svaka ntorka dete moe jedinstveno identifikovati, bez znanja veze sa primerkom entiteta roditelj, onda se takva veza definie kao neidentifikujua
Neidentifikujua ili slaba veza zavisi od naina definisanja kljueva od roditelj ka detetu na dva naina:

1. kao obavezna neidentifikujua veza 2. kao neobavezna neidentifikujua veza

Obavezna neidentifikujua veza

Obavezujua veza (No Nulls ili Mandatory) iz perspektive roditelj, onda je dete egzistencijalno zavisno od roditelj. No Nulls ili Mandatory znai da je obavezan unos prenesenog kljua entiteta roditelj u entitet dete

Neobavezna neidentifikujua veza


Imena id: int ime: varchar(20) prezime: varchar(20) pol: varchar(10)

deca id_1: int ime: varchar(20) id: int

Ako je veza neobavezna (Nulls Allowed ili Optional), tada dete niti je egzistencijalno niti identifikaciono zavisno ali potuje vezu.

Вам также может понравиться

  • Materijali 08 PDF
    Materijali 08 PDF
    Документ93 страницы
    Materijali 08 PDF
    Marko Nedic
    100% (1)
  • Linux Tutorial Serbian Part 4
    Linux Tutorial Serbian Part 4
    Документ79 страниц
    Linux Tutorial Serbian Part 4
    Marko Nedic
    100% (1)
  • Linux Tutorial Serbian Part 3
    Linux Tutorial Serbian Part 3
    Документ54 страницы
    Linux Tutorial Serbian Part 3
    Marko Nedic
    100% (1)
  • Linux Tutorial Serbian Part 5
    Linux Tutorial Serbian Part 5
    Документ77 страниц
    Linux Tutorial Serbian Part 5
    Marko Nedic
    100% (1)
  • Materijali 07 PDF
    Materijali 07 PDF
    Документ98 страниц
    Materijali 07 PDF
    Marko Nedic
    100% (1)
  • Materijali 06 PDF
    Materijali 06 PDF
    Документ92 страницы
    Materijali 06 PDF
    Marko Nedic
    100% (1)
  • Linux Tutorial Serbian Part 2
    Linux Tutorial Serbian Part 2
    Документ61 страница
    Linux Tutorial Serbian Part 2
    Marko Nedic
    100% (1)
  • 2.vazd. Propisi
    2.vazd. Propisi
    Документ5 страниц
    2.vazd. Propisi
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • Slozene Strukture Podataka
    Slozene Strukture Podataka
    Документ28 страниц
    Slozene Strukture Podataka
    Marko Nedic
    100% (1)
  • Linux Tutorial Serbian Part 1
    Linux Tutorial Serbian Part 1
    Документ54 страницы
    Linux Tutorial Serbian Part 1
    Marko Nedic
    100% (1)
  • 2012 0461 Tekst Diplomskog
    2012 0461 Tekst Diplomskog
    Документ30 страниц
    2012 0461 Tekst Diplomskog
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • DP04
    DP04
    Документ4 страницы
    DP04
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • 2 Cas
    2 Cas
    Документ5 страниц
    2 Cas
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • Prime Ric 10
    Prime Ric 10
    Документ26 страниц
    Prime Ric 10
    Marko Nedic
    100% (1)
  • FSMPrvi
    FSMPrvi
    Документ56 страниц
    FSMPrvi
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • 2012 0461 Tekst Diplomskog
    2012 0461 Tekst Diplomskog
    Документ30 страниц
    2012 0461 Tekst Diplomskog
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • P2 10 Funkcije
    P2 10 Funkcije
    Документ8 страниц
    P2 10 Funkcije
    Marko Nedic
    100% (1)
  • Principi Letenja
    Principi Letenja
    Документ6 страниц
    Principi Letenja
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • Elektricni Vucni Motori
    Elektricni Vucni Motori
    Документ37 страниц
    Elektricni Vucni Motori
    Avramoski Slaven
    Оценок пока нет
  • C
    C
    Документ6 страниц
    C
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • C
    C
    Документ6 страниц
    C
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • Resenja
    Resenja
    Документ16 страниц
    Resenja
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • E2 - Praktikum
    E2 - Praktikum
    Документ95 страниц
    E2 - Praktikum
    bboldi
    100% (1)
  • Pripreme ETF
    Pripreme ETF
    Документ100 страниц
    Pripreme ETF
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • Zakon o Bezbednosti Hrane
    Zakon o Bezbednosti Hrane
    Документ56 страниц
    Zakon o Bezbednosti Hrane
    budimir_marjanovic
    Оценок пока нет
  • Digitalna Elektronika
    Digitalna Elektronika
    Документ126 страниц
    Digitalna Elektronika
    jaqbucko
    Оценок пока нет
  • Smart Brojac 0807
    Smart Brojac 0807
    Документ12 страниц
    Smart Brojac 0807
    Marko Nedic
    Оценок пока нет
  • 3 Uredjaji Za Merenje
    3 Uredjaji Za Merenje
    Документ32 страницы
    3 Uredjaji Za Merenje
    dannniiilllooo
    Оценок пока нет
  • PIC Razvojni Sistem
    PIC Razvojni Sistem
    Документ41 страница
    PIC Razvojni Sistem
    Marko Nedic
    100% (2)
  • Oscilatori
    Oscilatori
    Документ49 страниц
    Oscilatori
    Halid Fočo
    100% (2)