Вы находитесь на странице: 1из 16

FIKRET MIDI , Muslimanska milicija Huske Miljkovi a u Cazinskoj Krajini

FIKRET MIDI Arhiv Unsko-sanskog kantona Biha

UDK 940.53/.54:323

MUSLIMANSKA MILICIJA HUSKE MILJKOVI A U CAZINSKOJ KRAJINI


Uvodni dio Pitanje muslimanskih vojnih formacija u Drugom svjetskom ratu na prostoru Bosne i Hercegovine je dugo bilo zapostavljeno u historiografiji. O njima postoje samo neki fragmentarni osvrti, osim studije o ovoj temi koju je obradio Adnan Jahi pod nazivom "Muslimanske formacije tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu". Ovu problematiku, u neto druga ijem kontekstu, tretiraju u svojim radovima i Enver Redi , Rasim Hurem, Esad Tihi , Omar Hamzi , Mensur Seferovi , Rafael Br i , ukrija Bijedi , Slavko Odi i drugi. Iz publikovanih izvora i fragmentarnih osvrta na muslimanske vojne formacije vidi se da su one formirane na vie mjesta: u Kuli Fazlagi a kraj Gacka, u Bor u (grupa sela izme u Gacka i Kalinovika), na prostoru izme u Kalinovika i Husein Miljkovi Huska Glavati eva, u selima oko Kalinovika i Trnova, u selima izme u Fo e i Gorada (zapadno od Drine), u Kladnju, u tuzlanskom bazenu i u dolini Spre e, u selima isto no i zapadno od Zenice, u Sanskom Mostu, oko Mostara, Gacka i Nevesinja i, na kraju, u Cazinskoj Krajini (Muslimanska milicija Huske Miljkovi a). Stvaranje muslimanskih vojnih formacija u gotovo svim dijelovima BiH je bio prirodni izraz muslimanske svijesti o nunosti sopstvene odbrane odnosno samoodbrane u vremenu kada jednom dijelu Muslimana nije bilo do politi kih igara i ideolokih pekulacija. Sve politi ke konotacije dole su kasnije, kada su, pod razli itim imenima, formirane muslimanske vojne formacije: Zeleni kadar, Oruni ka legija, Muslimanska milicija, Muslimanski oslobodila ki pokret, Muslimanska nacionalna organizacija, Bosanski planinci itd. Muslimanska gra anska politika u uslovima okupacije Kraljevine Jugoslavije slijedila je tendenciju JMO da zatitu muslimanskih interesa trai od vladaju ih faktora. Realnost muslimanskog poloaja je bila veoma sloena i neminovno je podsticala na razmiljanje u raznim pravcima. Ukoliko je u po etku me u Muslimanima i bilo oduevljenja i iluzija o NDH, kako je rat odmicao takvog oduevljenja je bilo sve manje i manje. U takvom poloaju muslimanskog 269

. IV,

4, 2012.

stanovnitva dva pravca muslimanske gra anske politike imala su realnu ansu da dobiju podrku i uporite. Jedan pravac polazi od ocjene da su nakon tekih stradanja u stihiji ustanka muslimanski seljaci bili spremni da sa orujem u ruci brane svoja sela od svakog napada. Na drugoj strani, ustaki reim NDH podrava stvaranje takvih vojnih formacija jer su ih podravali u borbi protiv ustanika. Formiranje muslimanskih milicija su podravali i oni krugovi muslimanske gra anske politike koji nisu slijedili politiku ustakog reima, ra unaju i pri tom da e ove formacije biti vojni faktor na koji e mo i ra unati pri realizaciji politi kog autonomisti kog pravca i autonomisti kih tendencija. Nosioci ovih tendencija nisu uspjeli u ve oj mjeri da kroz formacije milicija i "zelenog kadra" ostvare ve i politi ki uticaj. U toku daljnjih promjena, a posebno pod uticajem NOP-a u drugoj polovini 1943. i po etkom 1944. godine, u muslimanskim vojnim formacijama dolazi do snanog previranja i osipanja. Mnogi pripadnici, ne samo pojedina no nego i kompletne vojne formacije, prelaze na stranu partizanskog pokreta. Poseban osvrt u ovoj kratkoj studiji odnosi se na fenomen formiranja Muslimanske milicije Huske Miljkovi a na prostoru Cazinske Krajine augusta 1943. godine, formirane upravo iz logike muslimanske samoodbrane, odnosno zatvaranja i izoliranja. Oslanjaju i se na brojnu i jaku, dosta dobro naoruanu vojnu formaciju, Huska Miljkovi je bio stvarni gospodar Cazinske Krajine. Igra koju je vodio izme u ustaa, Nijemaca, etnika i partizana predstavljala je metod politi kog ponaanja kako bi pokazao svoju nadmo nad svim u esnicima tadanjih doga aja, a u narodu stvorio uvjerenje da je on vlast. Time je na podru ju Cazinske Krajine, kompletno naseljenom muslimanskim stanovnitvom, stvorena jedna specifi na kontroverzna situacija iji je izraz upravo bio partizanski dezerter Huska Miljkovi oko kog se okupila vojska dezertera. Huska Miljkovi i partizanski pokret Biografija: Husein Miljkovi Huska ro en je u selu Dabravine, u podru ju sela Podzvizd i Trnovi, u op ini Velika Kladua, 7. marta 1906. godine. U svojoj knjizi "Ratne slike iz Cazinske Krajine", objavljene prvi put 1957. godine u Sarajevu, ukrija Bijedi navodi 1905. kao godinu njegovog ro enja. Prethodne podatke o ro enju (7.3.1906) smo preuzeli sa njegovog niana, koji se nalazi u haremu damije u Velikoj Kladui. Potje e iz ugledne selja ke porodice koja se u to vrijeme bavila i trgovinom. Naime, njegov otac Mehmed, kojeg su zvali i Mali (bio je nizak rastom), trgovao je ovcama. Porodica mu je imala oko 300 dunuma zemlje i est bunara. Trguju i ovcama otac Mehmed bi odlazio na uranak u Rakovac, Slunj i druga okolna mjesta. Njegova majka Bejza, iz roda Grahovi a, bila je visoka i krupna. I sam Huska se izgledom "bacio" na majku. Mehmed Miljkovi je imao estoro djece, etiri k erke i dva sina. Huska je bio najstarije dijete i pamtio je I svjetski rat. Imao je brata abana i sestre Faturu, Adilu, Hediju i Hauru. Huska je, zahvaljuju i najvie 270

FIKRET MIDI , Muslimanska milicija Huske Miljkovi a u Cazinskoj Krajini

svojoj korpulenciji, bio izuzetno sposoban. Bio je poznat po velikoj sposobnosti pjea enja i velikom radijusu kretanja. Krasila ga je smionost, pa se znao i kladiti da e za no prepjea iti i do i u Zagreb. Bio je visok i irokih ramena. Na licu su mu se isticale obrve i debele usne. Nosio je suknene hla e i fes. Svi su ga poznavali kao izrazito pobonog ovjeka. Imao je puno svjetovnih ali i duhovnih knjiga, pa je uz Ramazan klanjao i teraviju. Zavrio je osnovnu kolu i zidarski zanat i puno je itao, pogotovo tadanju tampu. Oenio se Mihadom Murti , sa kojom je 1933. godine dobio k er Bejzadu. Pet mjeseci nakon poroda Mihada je umrla, a Bejzada, zbog izuzetno teke ekonomske situacije kod Miljkovi a, seli se kod nane, gdje Huska stalno obilazi i nju i nanu. Tvrdnje Bijedi a o Huskinoj enidbi te o protjerivanju supruge su neta ne. Huska je vaio za ovjeka koji je, i pored toga to se mnogo u ivotu mu io (npr. trijebio je umu, kopao panjeve za ugalj i sl.), ipak dolazio do korisnih rjeenja, zahvaljuju i najvie svojoj inteligenciji ali i iskustvu. Gdje god je doao svi bi ga rado sluali. Huska je dobro poznavao historiju BiH, to e kasnije u svom radu i pokazati. Odgajan u duhu narodnih pri a i predanja o velikim junacima, pogotovo Krajinicima, Huska je gradio karijeru velikog komandanta. Njegova k erka i sestra svjedo e o istinskoj o inskoj i sestrinskoj ljubavi. Imao je san i viziju da Muslimane u ini ravnopravnim sa ostalim narodima Kraljevine i nikad nije pokazivao nikakve ovinisti ke ili aparthejdske ideje prema bilo kom. Od 1926. godine je lan Naprednog radni kog pokreta, kasnije Komunisti ke partije. Prvi je orator koji je na prostoru Korduna, Banije i Cazinske Krajine izvikivao parolu "bratstva i jedinstva" naroda Jugoslavije. Svoje procjene je donosio logi ki i u ve ini slu ajeva one su bile ta ne. Uzmimo u obzir samo njegovu tvrdnju da bi Muslimani u ovome ratu mogli postati najve e rtve, koja je dijelom i ta na. Cijelo svoje politi ko i vojno djelovanje u toku II svjetskog rata e objasniti samo jednom re enicom, koju je esto izgovarao: "Ja ho u da spasim ljude, a ko bude kriv, neka odgovara za svoja djela!". U prvoj polovini augusta 1941. godine u Veliku Kladuu e sti i Kosta Na , po zadatku Okrunog komiteta KP Hrvatske za Karlovac. Evo kako je on doivio Husku Miljkovi a: "Huska, neskladno glomazan i teak, bio je prirodan i srda an. Ali u tom karakteru je bilo vidljivog konformizma. Moje primedbe, rekoh, e e kazane kao pitanje nego kao prosved su kod njega, inilo mi se, izazivale nervozu, jer ga je iznena ivao svaki doga aj, koji je prkosio njegovom konformizmu, i smetalo mu je da se bilo ko sa strane upli e u njegovu zamisao, u njegovu reenost da ide onako kako je sam zamislio. Kasnije emo se mi i u jo nekoliko navrata sretati svaki put u potpuno druga ijoj prilici, i kolikogod su doga aji Husku bacali iz jedne u drugu krajnost, on sam se nije menjao. Moda nije bio dorastao za partijskog rukovodioca, ali je svakako bio dorastao, po karakteru vie nego po nekom obrazovanju, za narodnog tribuna. Teko je preivljavao tragediju srpskog naroda svog kraja, ali je i to je za u ivalo bio uznemiren psihologijom selja kih kalkulanata, koji su se skrivali pod platvom srpstva i pravoslavlja, mada je znao da je to pravoslavlje slabije od volje da se preivi, uvek sposobno da prihvati pokrst ako je to bila ansa da se izbegne pokolj". 271

. IV,

4, 2012.

Prije nego se pre e na osnivanje i djelovanje Muslimanske milicije Huske Miljkovi a, to svakako predstavlja jednu etapu i karakteristiku rata i ustanka, iznio bih u tom kontekstu ulogu Huske Miljkovi a u podizanju ustanka na prostoru Cazinske Krajine i Korduna. Huska Miljkovi je bio jedna od zna ajnijih napredno orijentiranih li nosti u danima neposredno pred Drugi svjetski rat. lan KPJ je postao 1938. godine. U uslovima okupacije ovoga podru ja i njegovog ulaska u sastav NDH, poznata partijska trojka Huska Miljkovi , Tone Horvat i Mile Dejanovi nije uspjela usmjeriti spontano raspoloenje naroda da organiziraju i prue otpor ustakom divljanju. Oni se nisu uzburkanom srpskom stanovnitvu mogli nametnuti kao odlu no i vrsto vojno-politi ko rukovodstvo, pa se stoga ustanak ovdje po eo razvijati pod uticajem predstavnika gra anske srpske nacionalne politike. Ogor enje srpskih masa ustakim terorom ovdje je bilo toliko da se iroko otvarao put ideologiji nacionalno-ovinisti ke mrnje prema Muslimanima i Hrvatima, propovijedaju i njihovo potpuno unitenje "na srpskoj zemlji". Ubistvo Tone Horvata i Mile Dejanovi a u irokoj Rijeci i uspjean bijeg Huske Miljkovi a ispred atentatora, ostavit e dubok trag daljnjeg nepovjerenja izme u slabo povezanih ustanika Korduna i Cazinske Krajine. Huskin ponovni povratak u partizansku jedinicu ocjenjuje se tada pozitivnim, jer je njegovim povratkom stvorena realna mogu nost za bre uklju ivanje Muslimana u jedinice NOP-a. Na drugoj strani, Huska Miljkovi postaje vode a komunisti ka li nost Cazinske Krajine, preko koje se po ela usmjeravati cjelokupna vojno-politi ka aktivnost. On je samostalno djelovao kao ovjek iz naroda, koji dobro poznaje duu Muslimana, poznaje njihov mentalitet i obi aje. Zahvaljuju i ukupnom radu, po etkom januara 1942. postaje lan Okrunog komiteta Karlovac, a ubrzo, nakon formiranja Komiteta KPJ za kotar Cazin, postaje politi ki sekretar. Ovim cazinski kraj dobija svoj politi ki centar koji se mogao suprotstaviti politi koj sprezi ustaa. Novi odnos snaga na prostoru Cazinske Krajine i Korduna je pokazao da na ovom prostoru, sa izmijeanim nacionalnim sastavom stanovnitva, nema izgleda za uspjeh ni etni ki program nasilne srbizacije BiH, kao ni ustaki plan kroatizacije BiH metodom biolokog unitenja srpskog naroda. Nakon oslobo enja Velike Kladue, 23. februara 1942. godine, stvoren je vojni i politi ki centar ovog podru ja, a za komandanta mjesta je postavljen Huska Miljkovi . Uloga Huske Miljkovi a u ovom periodu je daleko od neistinitih tvrdnji "da je on primitivan i ideoloko-politi ki neizgra en" i da ga je Partija popularizirala u narodu. Kao prvo, Huska Miljkovi nije bio primitivan, imao je zavrenu osnovnu kolu i zidarski zanat, ime nita nije zaostajao za mnogim partijskim kadrovima tog vremena. Osloba anjem Velike Kladue narod Cazinske Krajine je u njemu prepoznao vo u i borca protiv faizma. Narod Cazinske Krajine je ukupni NOP povezivao sa Huskom Miljkovi em. On je na oslobo enoj teritoriji uivao glas "legendarnog junaka", a po neoslobo enoj teritoriji irile su se o njemu razne pri e i "apatom" ga dizale u "nebesa", stvaraju i od njega veli inu. Huski su odgovarale te 272

FIKRET MIDI , Muslimanska milicija Huske Miljkovi a u Cazinskoj Krajini

legende, razvijale su mu ve tada samoljublje da je on "najbolji i jedini predstavnik Cazinske Krajine". To je kasnije rezultiralo sukobom i sa Hamdijom Omanovi em i Hakijom Pozdercem, to e se postupno pretvoriti u li ni obra un oko "prevlasti". To najbolje ilustruje pismo koje je Huska uputio Jovici Lon aru 29.12.1943. godine, gdje izme u ostalog stoji: "Ja nisam pla enik ni sluga okupatora, nego sin naeg naroda. Smrt me ne plai, ne pitam ho e li se rat zavriti, ne pitam kad e se rat zavriti i ta e rat dobiti, poludio nisam. Dolazi do borbe iz dana u dan sa partizanima... nije mi to drago, ali je to meni nametnuto. Vi ste dozvolili da klika Hamdije Omanovi a stvara odred Cazinski uz pomo Banije... pu e puka i stvori se rat izme u nas i partizana. Ako vi rat budete sa mnom traili, vi ete zaboraviti ustae i Nijemce". I nakon povla enja partizana s podru ja Kladue, Huska je uvijek bio prisutan na tom terenu, drao ilegalne sastanke s pojedincima. U ovim aktivnostima on se izvanredno snalazio. Poznavaju i mentalitet Muslimana, nastupao je vie autoritativno i naredbodavno i takav metod su oni prihvatili. Upravo zahvaljuju i Huski Miljkovi u, NOP na prostoru Cazinske Krajine se pokazao dosta stabilnim, o emu svjedo i niz izvjetaja Kotarskog komiteta Cazin. U novonastaloj situaciji, nakon oslobo enja Cazinske Krajine u vrijeme Biha ke republike, Huska Miljkovi se ne snalazi, jer su postojale dileme oko neutvr enih nadlenosti na liniji Okrunog komiteta KPH Karlovac, Kotarskog komiteta Cazin i Oblasnog komiteta KPJ za Bosansku Krajinu. Uspon Huske Miljkovi a tekao je relativno brzo, a bio je adekvatan njegovom u e u u NOP-u. On je imao priliku da kroz sve to vrijeme stekne znatno iskustvo, kako u taktici vo enja borbe tako i u pogledu agitacije i organiziranja naroda, to e mu kasnije posluiti pri organizovanju Muslimanske milicije. Vremenom je Huska Miljkovi , nakon etvrte neprijateljske ofanzive, po eo dolaziti u sukob sa svojim suborcima zbog povrije ene sujete, te njegovo daljnje u e e na strani NOP-a nije vie imalo potrebnog elana i zanosa. Uz to, Poruka Huske Miljkovi a svim partizanima bio je duboko povrije en i u okolici Petrinje od 9. VIII 1943. revoltiran postupcima rukovodstva Bosanske Krajine koje je o njemu po elo da stvara jednu sasvim negativnu sliku "da je niskog morala i niske idejne svijesti, da se kretao od oduevljenja do malodunosti i razo arenja, da je pravi predstavnik kolebljivog drutvenog sloja u tekim 273

. IV,

4, 2012.

situacijama". Nakon odlaska u domobrane Huska Miljkovi niti jednom prilikom nije dovodio u pitanje opstanak partizana na Kordunu, pa se stoga moe ovdje postaviti i pitanje da li je Huska otiao u domobrane po partijskoj liniji, da bi mogao okupiti oko sebe to vie Muslimana a potom formirati svoju vojnu jedinicu, naoruati je naoruanjem dobijenim od neprijatelja, a kasnije ponovo prije i u partizane? Kad je ovo u pitanju, ne treba zaboraviti injenicu da su u tabu Korduna znali za raniju Huskinu pri u kako e on "formirati svoju vojsku". Formiranje Muslimanske milicije Sredinom augusta 1943. Huska zapo inje uurbanu aktivnost oko formiranja Muslimanske milicije. Prve ete su formirane u Trnovu kod V. Kladue, rodnom mjestu Huske Miljkovi a, i u Donjoj Slapnici, izme u Todorova i Vrnogra a, gdje je u stvari i bilo prvo komandno mjesto. Huska Miljkovi je razvio jaku propagandnu aktivnost na cijelom prostoru Cazinske Krajine, to dovodi do svakodnevnog pove anja broja pripadnika njegovih jedinica. On prima sve, bez obzira da li je neko bio sa ustaama, domobranima ili partizanima. Najvanije je bilo da je taj doao i donio oruje. Nije mu smetao arolik sastav vojske. Po na inu nastanka i po ciljevima, Huskina vojska je predstavljala, po na inu nastanka i po ciljevima, svojevrstan oblik Muslimanske milicije, koju je ovdje podravao i mali broj gra anskih elemenata i izvjestan broj imama. Ali ona se razlikovala od drugih muslimanskih milicija u BiH, u prvom redu po tome to nije nastala iz odbrambenih motiva odnosno radi zatite muslimanskog stanovnitva od etni kih snaga. etni ki element na cazinsko-kladukom podru ju nije njegovom muslimanskom stanovnitvu predstavljao prijetnju i ugroavao ivotni opstanak, kao to je to bio slu aj na prostoru isto ne Bosne. Huska Miljkovi je nastojao uspostaviti primirje sa svim vojnim formacijama, pa i sa etnicima. Huskina milicija je brojala 11 bataljona: Biha ki, Tra ki, turli ki, Vrnogra ki, Trnavski, Kladuki, Cazinski, Liskova ki, Buimski, Stijenski i Bosanskokrupski, sa ukupno oko 9.000 vojnika (njema ki izvor). Neki komandanti bataljona su bili imu ni seljaci, mada ih je bilo i iz siromanih porodica. Bora ki kadar Huskine milicije inili su uglavnom poteni ljudi koji su htjeli sluiti vojsku u svome kraju. Na elu Muslimanske milicije je stajao tab, sa Huskom Miljkovi em kao komandantom. Ovako snano organizirana vojska, po ocjeni partijskog vrha, bila je prijetnja i opasnost za NOP, a ta se opasnost ogledala u tri vida: s jedne strane, Muslimanska milicija je usporavala razvoj ustanka i njegovo omasovljavanje Muslimanima Cazinske Krajine, drugo, ona je drala u mobilnosti i vezivala znatne partizanske snage, koje bi se ina e mogle koristiti na drugim mjestima i drugim operativnim pravcima i tre e, veza Huske Miljkovi a sa protivnicima NOP-a.

274

FIKRET MIDI , Muslimanska milicija Huske Miljkovi a u Cazinskoj Krajini

Huska Miljkovi zara enih strana

i vojno-politi ki vrh okupacionih snaga suprotnosti

Kakav je bio odnos njema kih, ustakih i etni kih vojnih krugova prema Huski Miljkovi u? Prije svega, po ocjeni njema kih vojnih krugova, Muslimani postepeno po inju da izgra uju odbojan stav prema NDH i ne kriju svoje opredjeljenje da BiH postane nezavisna autonomna oblast pod njema kim protektoratom. U tom kontekstu oni nastoje da uspostave vezu sa Huskom, kojeg nazivaju "bivi banditski komandant". Njihov je cilj da na svoju stranu privuku Husku kako bi ga mogli iskoristiti u borbi protiv partizana. Me utim, Huska je igrao na kartu suprotnosti zara enih strana, nastoje i da na okupu dri i uva "svoju vojsku", to je bio njegov osnovni zadatak. Pri tome, on ne prua nikakve dokaze da je privren autonomisti kom pravcu, pa ak i zbog injenice to se u njegovoj blizini uvijek nalazio Hasan Miljkovi . Kad su u pitanju sami pregovori Huske i Nijemaca, treba navesti da je on sve vrijeme insistirao na legitimnosti njegove vlasti i operativnih dejstava na njegovoj teritoriji i da se Muslimanska milicija prizna kao regularna vojna formacija koja kontrolie prostor Cazinske Krajine. To potvr uje i Sporazum iz orali a od 11.9.1943. godine, kao i Cazinski sporazum iz istog mjeseca. Ovdje posebno treba ista i Cazinski sporazum iz razloga to je Huska dobio od Nijemaca svoje operativno podru je, to je u stvari i bio njegov krajnji cilj. Granica tog podru ja je ila linijom Mala Kladua Slapnica, Todorovo, Buim, Skokovi, Trac Otoka, Stijena, Koprivna, Gata i Vrsta. On je sada na tom podru ju mogao da organizira svoju vojnu i civilnu vlast, kao i da stanovnitvo regrutuje u svoje jedinice. Na tom prostoru vlast NDH je bila, moe se re i, simboli na ili, ta nije, bezna ajna. Iz ovih pregovora se moe izvesti zaklju ak da je Huska pragmati ki procijenio one uslove koji e najbolje odgovarati Cazinskoj Krajini, ali i njegovoj li noj poziciji. Sve je ovo svakako utjecalo na produbljivanje muslimansko-hrvatske konfrontacije, odnosno sve se vie iri i produbljuje proces unutranjeg rasturanja NDH. Ovo ni u kom slu aju nije ilo u prilog ustakom vrhu, iako su muslimanskohrvatski sukobi prvenstveno bili inicirani ciljevima i praksom ustake politike, naro ito kad je u pitanju osporavanje bilo kakvog autonomnog statusa Muslimanske milicije i teritorija kojeg je ova milicija operativno pokrivala. Posebno su ustaki politi ki i vojni krugovi bili uznemireni informacijom o zainteresovanosti Engleza za autonomnu BiH. Ministarstvo unutranjih poslova NDH je dolo do informacija "da engleski asnici zajedno sa partizanima vre promidbu za autonomiju Bosne pod engleskim protektoratom". U ovoj je informaciji stajalo da se 1. marta 1944. godine u okolini Drenika spustilo oko 30 engleskih padobranaca sa ratnim materijalom. Englezi su zajedno s partizanima vrili agitaciju za autonomiju Bosne i pri tom su pokazivali Rezoluciju sa potpisima Hamdije emerli a i Hamdije Omanovi a i jo nekih Muslimana. Me u Englezima je, kako se navodi u informaciji, bio i neki er il, za kojeg kau da je bio posrednik 275

. IV,

4, 2012.

sastanka izme u Huske i Hamdije Omanovi a, pri emu je bio postignut sporazum o nenapadanju, te da je odre ena i "granica rada": Kordun, podru je gdje su Srbi, pripada partizanima, a Krajina, gdje su Muslimani, pripada Huski. Granica je linija od Gline prema Glinici, odnosno hrvatsko-bosanska me a. Sve je ovo jo vie produbljivalo muslimansko-hrvatsku konfrontaciju na prostoru Cazinske Krajine, gdje su ustae gubile tlo pod nogama. I ne samo to rat nije destruirao samo ustaku nacionalnu srukturu NDH, ve je tavie proizveo pukotine i u njema ko-hrvatskim odnosima, naro ito na podru ju vojno-politi kog saveznitva.

Operativno podru je Muslimanske milicije (Cazinski sporazum, septembra 1944)

Pokuaj stvaranja "muslimanskih etnika" na prostoru Cazinske Krajine elio bih ovom prilikom da u kratkim crtama iznesem stavove etni kog pokreta prema Muslimanskoj miliciji Huske Miljkovi a. Za etni ke tabove u BiH put do Velike Srbije je vodio preko vjersko-nacionalnih konfrontacija u znaku istrebljenja Muslimana i Hrvata. Bosanske etni ke vo e izri ite su u tvrdnji da je Bosna "srpska zemlja" i da se bosanski etnici bore za srpsku dravu. U nastojanju da oko sebe vidi to vie Muslimana, Draa Mihajlovi koristi svaki razdor i 276

FIKRET MIDI , Muslimanska milicija Huske Miljkovi a u Cazinskoj Krajini

mimoilaenje me u pristalicama NOP-a, pa je povodom vijesti da je Huska Miljkovi istupio iz partizana i formirao "svoju vojsku", poslao depeu komandantima svojih korpusa u zapadnoj Bosni u kojoj je izme u ostalog stajalo da je "Musliman Huska Miljkovi stari neprijatelj Nurije Pozderca i da je dobro sa njim uspostaviti to vr u vezu i upotrijebiti ga za borbu protiv komunista. Ako u tom uspijete u init e se veliko djelo. Muslimanima obe ati da se nikakva kolektivna odmazda ne e vriti, u budu oj dravi, njima je mjesto uz Srbe. Kaite im da u tabu vrhovne komande sjedi jedan Musliman (misli se na Mustafu Mulali a), bivi narodni poslanik i da smo obrazovali Muslimanski akcioni komitet u Sarajevu i stvorili solidnu bazu za njihov budu i poloaj u zemlji za njihovu punu vjersku i prosvetnu autonomiju. Dakle, sa muslimanom Huskom Miljkovi em hvatati punu vezu". Na sastanku u Biha u izme u kapetana Vojislava Perii a i Huse Miljkovi a, 25. oktobra 1943. godine, Perii nastoji da Huskinu vojsku privu e na stranu etnika kao "muslimanske etnike". Drugi sastanak izme u Perii a i Huske odran je u Cazinu. I ovdje je etni ki kapetan nastojao da Husku navede na temu suradnje, me utim Huska ne samo da nije elio o tome da razgovara nego je pokazivao znakove netrpeljivosti i nelagodnosti. Na osnovu ovog susreta etnici su zaklju ili da je Huska opasan, da nastoji da sa svim zara enim stranama odri dobru vezu, da se pri tom nikom ne zamjeri i da sve svoje poteze podre uje osnovnom cilju: ne izazivati nikog protiv sebe, koristiti svakog u granicama mogu nosti za ja anje vlastitih vojnih snaga, a tim i svojih pozicija. U pregovore sa Huskom se uklju uje tab Dinarskog etni kog odreda i vojvoda uji , zatim Mustafa Mulali , koji mu ak alje pismo u kom kae da je sporazum sa etnicima jedini na in i put "odravanja islama na Balkanu" itd. O svemu ovom postoji opsena dokumentacija. O pregovorima Huske Miljkovi a sa etnicima obavijeten je ustaki vrh. U ovom periodu Cazinska Krajina je predstavljala poligon na kojem su zara ene strane odmjeravale svoje snage da bi se pokazalo koji e faktor u daljem toku rata na ovom sektoru, izrazito muslimanskom, imati glavnu ulogu. Usljed sve dominantnije uloge NOP-a u neposrednoj blizini ovog podru ja, komandant Muslimanske milicije imao je sve manje mogu nosti da nastavlja igru laviranja izme u zara enih strana. Stoga ocjenjuje da je najmudrije da sa svojom vojskom pristupi NOP-u. Polarizacija osnovnih sukobljenih frontova na prostoru Cazinske Krajine U tom vremenu KPJ se na tlu BiH nala pred imperativom da uspostavi kontrolu nad energijom ustani kih srpskih masa, da ih zaustavi i skine s puta vjerskonacionalne konfrontacije i usmjeri antifaisti kim i antiokupatorskim pravcem. Na drugoj strani, izazvan ustakim zlo inima, ustani ki pokret je bio proet i optere en antimuslimanskim ovinizmom, koji je kroz gotovo cijeli rat predstavljao najteu 277

. IV,

4, 2012.

prepreku KPJ u njenom nastojanju da ustanici dobiju karakter NOP-a. Ovim naporima, me utim, stajalo je na putu ponaanje nekih partizanskih jedinica. Njihov odnos prema Muslimanima i Hrvatima esto se nije razlikovao od odnosa etni kih odreda, jer su za stradanja Srba optuivali i u ustae svrstavali sve Muslimane i Hrvate. To ponaanje je nalo odjeka i na prostoru Cazinske Krajine, Banije i Korduna. Nakon zasjedanja ZAVNOBiH-a NOP u BiH dobija novu snagu za moralnopoliti ku afirmaciju svojih ciljeva. Tekih predrasuda se osloba ao postepeno i Huska Miljkovi , uvi aju i da se njegova sudbina i sudbina Cazinske Krajine ne mogu vie vezati uz okupatora, te ustae i etnike koji su i sami nemo ni da izmijene svoj poloaj. Vie nego ikada u ratu, prostor Cazinske Krajine na prelazu iz 1943. u 1944. godinu postaje poligon najotrijih polarizacija osnovnih sukobljenih frontova. U toj polarizaciji bitka za Husku Miljkovi a dobija primarni zna aj u strategiji svih suprotstavljenih snaga. Cazinska Krajina je klju ala kao u uzavrelom kotlu. Svi u esnici politi kog i vojnog ivota nastojali su da zauzmu svoje mjesto u kretanjima koja nisu priznavala postojanost datih odnosa. Svi protivnici NOP-a osjetili su i bili saglasni u jednom, da su doga aji nakon ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a otvorili novo razdoblje NOP-a, u kome e se njegov razvoj potvr ivati optom afirmacijom jugoslavenske federalne drave. Sve ovo je utjecalo i na Husku Miljkovi a da prekine sa igrom izme u tih grupacija i opredijeli se za pobjedni ku stranu u ratu, mada taj in nije zna io da njegova milicija po sveukupnom ponaanju postaje partizanska. Prema nekim shvatanjima, ovjek je tvorac historije, ali je njegova volja ograni ena prirodnim i drutvenim okolnostima sredine. Tako je i Huska Miljkovi djelovao u drutvenoj sredini koju nije mogao birati. On je bio lan odre ene drutvene grupe koja je utjecala na njegov pogled na svijet, njegove norme ponaanja, motive, njegove mogu nosti ostvarenja cilja. Kad je rije o utjecaju pojedinca na tok zbivanja u odre enoj prostornoj i vremenskoj odrednici, onda nas Huska Miljkovi mora zanimati i sa tog aspekta. Huska je imao i inicijatorske i organizacijske sposobnosti i tu se nije radilo o nekom zlo incu iji je "spisak nedjela dobro poznat". Kad mu se pripisuju te kvalifikacije, uopte se ne vodi ra una o sloenim okolnostima u kojima je on djelovao i odnosima zara enih strana. Tako se o njemu oblikovala predodba kao o "historijskom krivcu za stanje u Cazinskoj Krajini" i o njegovoj "vje itoj nepodobnosti". Da je to postiglo eljene efekte pokazuju mnogi partijski dokumenti koji su uslijedili tokom i nakon rata. U jednom dokumentu, datiranom 13. septembra 1943. godine, stoji: "...ovamo u posljednje vrijeme dolo je do toga da je sav poten narod po eo da pati. Ho emo li dozvoliti zavo enje naeg naroda od strane Huske ili emo tu formaciju koja je sastavljena od bandita, kolja a i plja kaa dalje trpiti i dozvoliti njihovo irenje... u potpisu Hakija". Sve je to vodilo u pravcu uobli avanja poslijeratne svijesti o njemu kod ire javnosti, pa i u sredini iz koje je potekao, kao zabranjenom liku, kao o zabranjenom liku, o pojavi nepoeljnoj za nau stvarnost. 278

FIKRET MIDI , Muslimanska milicija Huske Miljkovi a u Cazinskoj Krajini

Huska Miljkovi nastavak tradicije krajikih junaka Pri a o Huski Miljkovi u sadri vane crte karaktera njegove li nosti, pouzdane elemente mentaliteta koji ima svoje psiholoke, moralne, socijalne, geografske, iskonske i historijske komponente. On je sirovi Krajinik, vezan za zemlju. Priroda ga ini sposobnim za ivot i surovu bitku sa svima oko sebe koje smatra neprijateljem krajike zemlje i krajikog ovjeka. Njegovu vojsku ine dezerteri, preteno iz hrvatskog domobranstva, mobilisani s podru ja Cazinske Krajine i djelimi no iz partizanskih jedinica, ali je u njoj bilo i ustaa. To je vojska koja uva svoj kraj, koja ne pripada nikakvim regularnim vojnim formacijama, formirana od dezertera. To nije bila vojska irih koncepcija, zna ajnih stratekih ciljeva i osmiljenih politi kih i socijalnih programa. Dezerterski Huska Miljkovi sa oficirima moral odre uje njen karakter. Kao takvi, zajedno Unske operativne grupe sa Huskom, oni su okrenuti svome kraju, u njega su duboko urasli i odbrana tog kraja je njima ratni zadatak i cilj, alfa i omega nastanka i postojanja Huskine vojske. To je, u stvari, bio najprirodniji kurs bosanskih muslimana da osnivaju svoje lokalne odbrambene jedinice i da se tim jedinicama nastoje odbraniti od svih koji ih ugroavaju. To je Huskina vojska i kada je u sastavu i njema kih, i ustakih, i partizanskih formacija. Ona nije ni ija jer je samo svoja. Dezerteri se vra aju svome kraju jer su samo u njemu sigurni, a Huska je vie sanjar nego vojskovo a, jer nije bio u stanju da se vee za stvarnost oko sebe i da je u ini sastavnim dijelom svoga Huska Miljkovi (bez kape) i njegovi borci unutranjeg bi a. Huska i njegova vojska nakon priklju enja Unskoj operativnoj su u stvari, na svoj na in, nastavak grupi NOV u prolje e 1944. svojevrsne tradicije muslimanskih krajikih junaka koji ive u pjesmi, poput Mustaj-bega Li kog, Hrnjice Muje i Halila, Hasan-age Pe kog i mnogih drugih. I Huska je dezerter, pa ga je to u inilo vo om dezertera. U prirodi dezertera je da sigurnost trae u svom geopoliti kom ambijentu, u svom rodnom kraju. Vezanost za svoj kraj odre uje i njihovu politiku. Kad Huska 279

. IV,

4, 2012.

kae: "To je moja vojska!", on time definira da je on glava Krajine. Sa te pozicije on i pregovara sa svima. Na kraju se opredjeljuje za onu stranu ija je pobjeda bila izvjesna. Kad prelazi u partizane i formira Unsku operativnu grupu, Huska to ini kao dezerter, procjenjuju i da je sigurnost njegove vojske u sastavu etvrtog korpusa i da pristupanje NOP-u zna i i garanciju sigurnosti njegova kraja u kona nici rata. ivot Huske Miljkovi a u vrtlogu rata nije bio pravolinijsko i ravnomjerno pomjeranje u prostoru i vremenu. O tome najbolje svjedo e rije i koje je o Huski zapisao Skender Kulenovi u neobjavljenom eseju "Huska i proljetna trava", gdje kae: "U ovom naem novom tromjese nom kontaktu gotovo svaki dan pokae se na Huski neka pojedinost, katkad sasvim sitna, koja kao da malo Huska Miljkovi sa oficirima poljulja i ono moje i ono opte Unske operativne grupe u Pe igradu predubje enje o njemu, a ta je to to ta pojedinost otkrije u njegovoj li nosti ostane uvijek ili mutno ili ak nedostojno panje. tavie, to predubje enje toliko je ukorijenjeno da veoma esto ono dadne svoje zna enje i tim pojedinostima". U vojno-politi kom smislu Huska je bio pekulant koji se na kraju svojih igara naao na najsigurnijem tlu, na tlu Cazinske Krajine u kojoj su vladale stroge hijerarhijske vrijednosti, okrutni moral i nepopustljivi zakoni. Reklo bi se da je u njoj stoga i sve surovo i strogo: ljudi, izgled, rije i, pokreti i postupci. Huska Miljkovi se u svim tim igrama pokazao kao genijalan pekulant. Na poloaju "svoje vojske" on se nije istakao kao vojnik koji ratuje, ve kao strateg koji u sred rata titi bez ratovanja "svoj kraj" koji mu je pruao sigurnost. Ovdje treba ista i da Huska nije stvorio vezu sa politi kim krugovima u Sarajevu, to tako er govori o njegovoj zatvorenosti. Ali iz Sarajeva dolaze mnogi i nastoje da ga pridobiju za svoje politi ke ciljeve. Huska Miljkovi , kao pojava u ratu na terenu Cazinske Krajine, duboko je bio vezan za tradiciju koja je stolje ima nastajala i odravala se u ovom kraju. Huskinu pojavu treba objanjavati i tom tradicijom, jer ljudski ivot nije mogu e razumjeti a da se nemaju u vidu okolnosti u ijim se okvirima on odvija. Kad shvatimo i socijalne strukture i socijalne promjene, onda emo biti u stanju da shvatimo i uzrok Huskinog ponaanja, kao i one osje aje kojih ponekad ni sam nije bio svjestan. Mnogo onoga to se deavalo oko njega moe se tuma iti kao rezultat manipulisanja. Huskina vojska je u moralno-politi kom pogledu izrazito arolika. Ona nije djelovala po nekoj partijskoj ili drutvenoj ve po intuitivnoj dunosti. Pri tome Huska na njeno elo nije doao sam od sebe: on je sublimat odre ene snage koja ga je izbacila na povrinu. Huskinu vojsku ine dezerteri koji se, sklanjaju i se u svoj 280

FIKRET MIDI , Muslimanska milicija Huske Miljkovi a u Cazinskoj Krajini

kraj, osje aju sigurnim, ali bilo je i onih koji su smatrali da e se u Huskinoj vojsci utopiti i izbje i odgovornost za zlo ine koje su inili. Huska u svoju vojsku prima sve dezertere, ne prave i nikakvu, a posebno ne moralnu razliku me u njima. Glavno mu je bilo da ih ima to vie. Pobune i otpori stalno su iskrite Cazinske Krajine, zemlje o koju se stalno otimaju tu e vojske, zemlje u kojoj su odvajkada jedni barjaci omrkavali a drugi osvitali. Cazinska Krajina je uvijek na razme u svjetova, stalno se kao takva ucrtava u ratne mape i planove susjeda. Stoga nam i naa povijest otkriva sve ono to nas ini onakvim kakvi jesmo, sve ono u emu se pouzdano prepoznajemo. Stoga je pobuna Huske protiv svih pobuna Krajinika koji je sebe predodredio da bude vo a, da se pita, da odlu uje. Naputanjem partizanskih jedinica on preuzima rizik, on ne eli da bude pasivan posmatra i pristupa formiranju "svoje vojske" upravo onda kad je ugroeno njegovo posljednje pokri e za pasivnost uvjerenje da ini dobro. Planirana likvidacija Huske Miljkovi a Stoga se ovdje i name e pitanje: kakvu je sudbinu doivio Huska Miljkovi ? Povratkom u redove partizana mnogi profaisti ki elementi su se osjetili izdanim. S druge strane, svojim postupcima partizani su taktikom "blagog pritiska" degradirali Husku. Nestalo je njegove discipline i mnogi su to iskoristili. Huska je ve iza sebe imao izbjegnuta dva atentata i svakog je trenutka o ekivao tre i, koji e za njega biti koban. Svi njegovi prijedlozi kao komandanta UOG su nailazili na otpor i on postaje jako osjetljiv, povla i se sve vie u sebe i vie li i na nekog mudraca sa sputenom glavom nego na nekadanjeg Husku. On je uz to uvidio da se u partizanske redove uvuklo mnogo nedosljednih komunista. Na drugoj strani, proces navodnog i enja od kolja a u Huskinim jedinicama je preao svaku mjeru. Po eli su se odvoditi mnogi poteni Krajinici kojima se gubio "Poznati komunisti ki vo a Huska svaki trag. Huska se vie nije osje ao Miljkovi je prema iskazu prebjega i zarobljenika umoren od vlastitih ljudi." sigurnim. Ku i je doao 26. aprila, a na pragu Izvjetaj je na njema kom jeziku ga je do ekala najstarija sestra Fatura rije ima: objavljen u turskom dnevniku od 6. "to si doao iz Cazina, sprema se banda za maja 1944. tebe". Huska je na to odgovorio da se on ne boji nikog osim Boga. injenica je da se spremala zavjera protiv Huske, ali je pitanje pod ijom komandom je to planirano i iz kojeg razloga. Svi su imali interesa da uklone Husku. Atentatori nisu imali hrabrosti 281

. IV,

4, 2012.

da to u ine bez ne ijeg naloga, a i sami su bili partizani (Bajro Keserovi i Emin Okanovi ). Ne treba zaboraviti da su partizani i ranije nastojali da likvidiraju Husku. ta zna e rije i ukrije Bjedi a: "...ali od njega zavisi mnogo, s njim se sad mora ra unati, a kasnije vidje emo. U revoluciji se doga alo mnogo neobi nog, nesvakidanjeg i to me vie ne uzbu uje"? Da li je mogu e da je i Huski u "operaciji i enja od kolja a" izre ena smrtna kazna i da li je on postao smetnja nekome iz partizanskih redova? Ovdje bih iznio stavove Adila Zulfikarpai a izre ene prilikom njegovog boravka u Cazinskoj Krajini: "Tamo je bio neki Huska, karizmati na osoba. On se malo-pomalo izgradio sam u izvanrednog politi ara i vojnog komandanta. Kontrolirao je cijelu Cazinsku Krajinu, zaveo je svoj sistem uprave. Ustaama nije dozvoljavao pristup, branio je srpska sela. etnici se nisu smjeli ni pojaviti na njegovoj teritoriji. Njegove jedinice su bile disciplinovane i vrlo borbene, tako da su se svi dogovori s njim respektirali. Partizani su mu ponudili pregovore. Obe an mu je in pukovnika. Jo mnogo ega mu je obe ano. U nekim pregovorima oko Huske sam i sm u estvovao i, moram priznati, dobio za njega simpatije. Bio je narodni ovjek, koji nije imao kole, ali je uvijek znao ta ho e i vodio se interesima Krajine i naroda. On je sve dogovore izvrio. Njegova divizija UOG oslobodila je prolaze za Bosansku Krajinu i tada po inju njegove nevolje. Bosanski kadrovi i Pokrajinski komitet Bosne gledali su druga ije na cijelu stvar i Huskina samostalnost, po njima, nije bila uklopiva u sistem partizanskog ratovanja. Malopomalo on je likvidiran i kompromitovan. Organizirano je ubistvo toboe od neprijatelja, a zatim mu je prire ena velika denaza. Narod je o njemu pjevao pjesme, a nakon rata njegova je jedinica rasformirana i skoro svi kadrovi su izba eni iz armije". Jednu od verzija ubistva Huske Miljkovi a napisao je u pomenutom eseju i Skender Kulenovi , kao svjedok doga aja. On izme u ostalog kae: "Direktiva za ubistvo dola je kau i vjerovati je, iz njema kog taba. ini se da su se Nijemci, ako ni emu drugom, nadali da e tim umorstvom izazvati pometnju na tom terenu i na taj na in olakati povla enje svojih snaga Unskom Unska operativna grupa u Pe igradu prugom. Druga verzija bila je da su Husku ubili neki njegovi ro aci, ustae, iz osvete, na svoju inicijativu. Bilo kako bilo, bilo je to u petak u podne kad muslimani u damiji klanjaju dumu. Kau, bila su trojica ubica. Kau, isto tako, da su cijelo prije podne drali Husku na oku. Traili su najzgodnije mjesto gdje e ga iza le a ubiti. Tako su za njim uli i u damiju. Da li je to za njih bila nuda ili su smatrali da je damija najzgodnije mjesto za ubistvo ko bi to znao. Tek u samoj 282

FIKRET MIDI , Muslimanska milicija Huske Miljkovi a u Cazinskoj Krajini

damiji za vrijeme molitve, ubiti ga, to ni te ubice nisu smjele: morali su znati da je to bilo odvratno i onima koji su mrzili Husku. Tako su odabrali trenutak pred damijom, poslije molitve. Huska je bio u prvom safu, odmah iza hode, a ubice kau iza Huske, da ga stalno imaju na oku. Mogu zamisliti tu jezivu situaciju. Huska elom ljubi zemlju ne slute i ni u snu da e uskoro u nju. I ta se u tom trenutku deava u ubicama? Kako se oni osje aju? ... Molitva se zavrila i po elo je izlaenje. Mirno i spokojno vjerni ko izlaenje i obla enje obu e pred damijom. Njih trojica ili su za Huskom. I kad se u damijskom trijemu sageo da dohvati svoje cipele, svoje vje no nezanjirane cipele, sasuli su mu u le a arere. Huska je pao na mjestu mrtav po cipelama. Ubice su pobjegle. Nastala je pani na pometnja". Poslijeratni odnos prema Huski jo vie e baciti sumnju na ulogu partizana u mogu em sau esnitvu u atentatu. Partizani nikad nisu pokazali da ale za Huskom, njema ki obavjetajci nisu imali nikakve podatke o eventualnom ustakom planu likvidacije, dok su ustae estoko odbacile optube partizana. Puno je toga jo nerazjanjeno. Da li je on likvidiran bez svjedoka i znanja mnogih? Njegovom stradanju je uzrok psihologija budu eg vladaju eg aparata koji operie isklju ivo argumentima sile i svoju volju pretvara u represivnu mjeru. To je pokazala i Cazinska buna iz 1950. godine. Takvim mehanizmom, zapo etim jo u ratu, sve se dileme u historiji i ljudskom ivotu neutraliu i podre uju proizvoljnim mjerilima, a esto i li nim ambicijama. U mreu zaborava is ezavaju ljudi i doga aji koje niko onda ne e pamtiti ili iji su posljednji svjedoci ili likvidirani ili umrli. Moda je Huska previe i znao i previe vidio. Zaklju na razmatranja Na kraju svega ostaju zagonetna dva kruga: pitanje njegove mentalne strukture kroz formiranje Muslimanske milicije kao njegove reakcije i pitanje vezano za stepen netrpeljivosti izme u vlasti koja se stvara i njegovog vjerskog ubje enja kome ta vlast nije bila naklonjena. Ovo dvoje, mislim da moemo posmatrati samo kroz okvir pojedina nih ljudskih sudbina i situacija, tj. kao ovjekove reakcije na zbivanja i potrebe kojima je zahva en i iz kojih ne nalazi izlaz. Huskina elja za istinom kroz vjersku komponentu i njenu isto u, dovodi ga u sukob sa svima i suradnju sa svima. To kod njega izaziva i duboku promjenu njegovog moralnog bi a. Stoga i njegov pomalo neuspjeli manevar preuzimanja vlasti na prostoru Cazinske Krajine za njega zavrava tragi no. On je kasno shvatio da je ova igra bila vrlo opasna. Jedini na in opstanka on vidi u uspostavljanju ravnotee, te stoga i itav sistem odnosa kod njega po iva na lanim obe anjima, lanim saveznitvima, proizvoljnim odlukama. Neprijatelje, u iju je mreu upao, shvata kao ljude koji svoja zlodjela i krivicu prikrivaju autoritetom. U atmosferi podozrenja i dounitva, mrnje i osvetoljubivosti koja je vladala Cazinskom Krajinom, Huska je proao sve instance pakosti i ljudske zlobe kada mu la a po inje da tone: optuivanom sa svih strana, pripisivana mu je kolebljivost, kukavi luk, izdajstvo. Nevidljiva ruka je ve 283

. IV,

4, 2012.

po ela da stee om u. Huska je kasno shvatio da je to vrijeme straha i mudrih igara, vrijeme kompromisa i privremeno uskla enih interesa vrijeme lanih obe anja. Na kraju je postao rtvom tog vremena. Muslimanska vojna formacija i njen vo a, kao i mnogi drugi akteri, nisu samo puki protagonisti ili puki statisti nametnutog bh. teatra. Svaka pri a o njima, bila ona historiografska ili literarno-psiholoka, sadri vane crte karaktera njihovih li nosti, pouzdane elemente mentaliteta krajikih Muslimana, odnosno izvorni izraz tog mentaliteta koji ima svoje psiholoke, moralne, socijalne, geografske, iskonske i historijske komponente. O Huski je ostala legenda koja se i danas prepri ava po Cazinskoj Krajini. Vrijeme je da mu se dadne ono mjesto koje on i zasluuje.

284

Вам также может понравиться