Razvoj kriminologije I

11/5/2012

Kriminologija
zajedniki

naziv za sve krivine nauke (kriminologija, krivino pravo, kriminalna politika) Klasicistike teorije samostalna nauka Pozitivistike teorije nauka o drutvenoj reakciji na kriminalitetSimboliki interakcionizam

KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

Razvoj kriminologije I
Babylon Hellenistic civilization Roman Empire

Period srednjeg vijeka Klasina kola

KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

STAROVJEKOVNI PERIOD HAMURABIJEV ZAKONIK

XVIII vijek p.n.e. Babylon stub 2,62 m 282 lana SVRHA: zatita drutvenog sistema kroz onemoguavanje nasilja monijih nad slabijim (isticano naelo pravednosti); STROGE KAZNE: smrt, igosanje, rezanje udova, protjerivanje; UZROK ZLOINA: zla sila kod poinitelja, gdje je neophodno kazniti ga da bi se izbjegla osveta, odnosno da bi se obezbjedila satisfakcija rtve; RTVE: zakon usmjeren ka rtvi, gdje se insistira na nadoknadi tete priinjene krivinim djelom.
5.11.2012

Muhamed Budimli

Hellenistic civilization - Stara drava Grka

Platon

Pohlepa ljudske prirode kriminalitet Kazna preventivna funkcija Zaetnik individualizacije, Zloin je posljedica unutranjih inilaca, zbog ega kaznu treba prilagoditi stanju psihe konkretnog uinioca.

KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

Hellenistic civilization Stara drava Grka

Aristotel
vrijednosti;

Prirodni zakoni: zatita univerzalno prihvaenih

Umjetni zakoni: njima se ostvaruju jednakost i pravednost.

ovjek ne bi postao zloinac ako bi shvatio da od krivinog djela ima vie tete nego koristi zaetnik utilitarizma, u oblasti suzbijanja zloina. Zloin: posljedica moralne pokvarenosti pojedinca u

odreenim drutvenim uslovima ivota.

KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

Roman Empire Stara drava Rim

Centralni znaaj Zakona, koji su razvijeni na bazi idovskog spiritualizma i grkog naturalizma. Temelj za Rimsko pravo, koje je u mnogim segmentima osnova evropskog kontinentalnog prava. Ciceron: jedan od uzroka zloina jeste nekanjivost, zbog ega je insistirao na neizbjenosti kazne; Seneka: obzirom da je zloin izraz greke u pojedinca, kao glavni cilj kanjavanja istie popravljanje.

KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

Srednjovjekovni period

Poetak 5. vijeka do sredine 18. vijeka

(kaznenopravna periodizacija)

Heterogenost i diskonituitet Inspirisana srednjevjekovnom filozofijom i slubenim svejtonazorom katolike crkve i svjetovnih dravno-politikih krugova (Evropa) Filozofija kanjavanja kao u starom vijeku sa izmjenjenom metafizikom pozadinom
5.11.2012 Muhamed Budimli 8

Saint Augustin
(354.-430.)

- O boijoj dravi - Rasprave o zlim djelima i kanjavanju krivaca - crkveni pisac - cilj kazne ispatanje i iskupljenje za uinjeno zlodjelo - protivi se smrtnoj kazni

KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

Summa Theologica zalae se za relativnu kaznenu pravdu - tj. kanjavanje za djela koja ugroavaju ljudsko drutvo a samim tim su usmjerena protiv boije volje

SREDNJOVJEKOVNI PERIOD TOMA AKVINSKI (1225.-1274.)

Naelo

kazne kao odmjerene odmazde (model zasluge i reciprociteta);

Kazna usmjerena na poinitelja ad personam (tijelo osuenikatamnica due);

Kazna treba ostvariti katarziki (proiavajui) uinak u odnosu na duu osuenika;

Zastupljen i utilitaristiki koncept ad omnem- djelovati prema svima

5.11.2012 Muhamed Budimli 10

Srednjovjekovni period izvori za

prouavanje

Pisani izvori:
Leges barbarorum, 5.-9. vijek (Codex Eurici,
Lex Salica, Lex Ribuaria, Lex Alamanorum...)

Kapitularije i zbirke lokalnih pravnih obiaja (Sachenspiegel, 1230., Schwabenspiegel,

1275., Prohiron, 9.vijek, Ruska pravda, 1016., prevodi Codex Iustinianus- glosatori, 1100.-1250. i postglosatori, 1250.-1450.)

Prve vee kodifikacije (Constitutio criminalis

Bambergensis, 1507., Constitutio criminalis Carolina (CCC), 1532., Tripartit, 1514., Nueva Recopilacion, 1566.)

5.11.2012

Muhamed Budimli

11

Period srednjeg vijeka Kaznena politika feudalnog doba

1. Sve ideje o kriminalitetu ranijeg perioda potpuno potisnute i zanemarene 2. Ne postoje pisani zakoni 3. titi se interes vladara i drave, religija, moral, linost i svojina 4. Dominantna jurisdikcija crkve - primjena kanonskog prava 5. Hipertrofija vjerskih inkriminacija 6. Nejednakost pred sudom 7. Inkvizicioni postupak 8. Primjena surovih kazni
KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

Period srednjeg vijeka

Prve rasprave o kriminalitetu kasnog feudalnog doba Njemaka - Karpzov
- predlae primjenu empirikih metoda u krivinom pravu

Francuska - Ejro
- istie se naprednim idejama za efikasnije procesno pravo Holandija - Mateus - uvoenje pravno sintetikih metoda u krivino pravo Italija - prve kritike na raun glosatora Rusija

- donosi se nova zbirka zakona Uloenje iz 1648. godine

KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

Period XVII i XVIII vijeka

Duhovna prekretnica - kraj evropske srednjovjekovne historije; Nastavak procesa renesanse, posebno razvijenog sredinom XVI vijeka; Preduslov politikih, krivinopravnih pa i antikriminalnih promjena u doba revolucija;

Promjene u Engleskoj i Francuskoj;

5.11.2012 Muhamed Budimli 14

Isticanje drutvenih inilaca u problemima kriminaliteta !?

Shvatanje dutvene uslovljenosti kriminaliteta;

Uspostavljanje buroaskih drava;

Slabljenje crkvene vlasti

Zloin gubi metafiziku i relig. osnovu

5.11.2012

Muhamed Budimli

15

Moderno buroasko pravo

Zloin se institucionalizira u pravnoj normi (oblik dravne represije prema pojedincu);

Institucionalno opravdanje represije:

Pravna norma Moralna osuda

5.11.2012

Muhamed Budimli

16

Prirodno pravo

De Jure Belli ac Pacis (1625.)- O pravu rata mira Kazna mora biti u srazmjeri sa izvrenim deliktom; Nepravedna su ona djela koja su protivna drutvenom ivotu... predlae da se kazna formira tako da ima uticaj na popravljanje krivca zastupa teoriju PRIRODNOG PRAVA
5.11.2012 Muhamed Budimli 17

Hugo Grotius (1583.-1645.)

Filozofija empirizma i racionalizma

Leviathan (1651.) i The Elements of Law, Natural and Politic (1650.) Elementi prava, prirode i politike ...ovjek je po prirodi sklon da kodi drugome i da se antidrutveno ponaa... bellum omnium contra omnes rat svih protiv svih * protiv je muenja i iroke primjene smrtne kazne * kritikuje nesrazmjernost izmeu teine kazne i teine krivinog djela * zalae se za stroge zakone koji e odravati red u drutvu koje je sastavljeno od egoistinih pojedinaca

Thomas Hobbes (1588.-1679.)

Bacon, F. (1561.-1626.), Descartes, R. (1596.-1650.), Spinoza, B. (1632.-1677), Locke, J. (1632.-1704.), Hume, D. (1711.-1776.), ...
5.11.2012 Muhamed Budimli 18

Napredne ideje u periodu renesanse i humanizma

Duh zakona
* kritikuje sudsku i samovolju zakonodavaca * zalae se za humanizaciju krivinog postupka, a protiv je svireposti u kanjavanju, formalizma i apstraktnosti krivinog zakona * krivini zakon mora biti u duhu istorijskih, drutvenih i drugih specifinosti zemlje Charle Montesquieu ( 1689 - 1755 )
KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

Napredne ideje u periodu renesanse i humanizma

* izraava svoje protivljenje prema feudalnom apsolutistikom krivinom pravosuu, vjerskoj intoleranciji i mranjatvu

* zalae se za individualizaciju kazne i njeno prilagoavanje sklonostima krivca koje je ispoljio prilikom vrenja krivinog djela
11/5/2012

Francois Voltaire
(1694 - 1788)

Filozofija prosvjetiteljstva

Du Contrate Social, Principes du droit politique (1762.) ...ovjek je savreno bie koje se kvari u drutvu, im zapadne u ekonomsko i politiko ropstvo... ... zloin je pokuaj pojedinca da ponovno uzme slobodu, koje se svojevoljno odrekao...

Charles de Montesquieu (1689.1755.), Voltaire, F. (1694.-1778.), Helvetius, C.A. (1715.-1777.), ...

5.11.2012

Jean-Jacques Roussesau (1712.-1778.)

Muhamed Budimli

21

Filozofija klasinog njemakog idealizma

Grundlegung zur Metaphysik der Sitten (1785.) i Kritik der praktischen Vernunft (1788.) Doprinosi izgradnji tzv. Filozofije kazne, metafiziki pojam pravednosti, tj. ...onu drugu vrstu pravednosti koju nam je Bog objavio i koja je neposredno u vezi s kaznama i nagradama u drugom svijetu... Klasini retributivni koncept kazne

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770.(1724.-1804.) 1831.): Prirodno pravi i znanost o dravi (1819.)
5.11.2012 Muhamed Budimli

Immanuel Kant

22

Filozofija i utilitaristiki koncept kanjavanja

An Introduction to the Principles of Morales and Legislation (1780./1789.)

... Ljudska bia su racionalna i sebina stvorenja koja tee to veoj koristi...
...odluke o pojedinanim oblicima ponaanja donose se na temelju procjene boli ili zadovoljstva koje mogu donijeti...
5.11.2012

Jeremy Bentham (1748.-1832.)

Muhamed Budimli 23

klasina kriminalnopolitika koncepcija

Dei delliti e delle pene (1764.) Pravo drave na kanjavanje izvrilaca KD Potreba zatite pojedinca od samovolje dutva uz isticanje drave kao opteg interesa. ...prirodna svrha najmudrijih zakona da svim ljudima omogue uivanje prednosti koje ivot prua i da suzbije sve ono to te prednosti postupno usredotouje na mali broj ljudi, stvarajui kod jednih vrhunac moi i sree a kod drugih krajnju nemo i bijedu...

Cesare Beccaria (1738.-1794.)

Muhamed Budimli 24

5.11.2012

Temeljna politikoprvana naela kanjavanja (beccaria, c.)

1. 2.

3.
4.

5.

Liberalistiko naelo pravne drave; Naelo socijalne drave; Naelo jednakosti pred zakonom; Naelo zakonitosti; Naelo ogranienja kaznenopravne prisile.

5.11.2012

Muhamed Budimli

25

Teorija kanjavanja (beccaria, c.)

Utvrivanje preciznih kriterija za izbor vrste i mjere kazne;

Vrsta poinjenog krivinog djela; teta koja se nanese drutvu (a ne namjera poinitelja); Specijalno- i generalnopreventivna svrha kanjavanja (otklanja retributivni koncept kazne);

Jasni i jednostavni zakoni

Kazna - Izvjesnost i neizbjenost, hitnost primjene, analogna zloinu
5.11.2012 Muhamed Budimli 26

Period XIX vijeka

Tri temeljna krivinopravna koncepta/kole:

1. Klasina kola 2. Pozitivistika antropoloka kola 3. Pozitivistika socioloka kola

5.11.2012

Muhamed Budimli

27

Francuska buroaska revolucija

OSNOVNI PRINCIPI

JEDNAKOST

SLOBODA

ZAKONITOST

DEKLARACIJA PRAVA GRAANINA I OVJEKA, 26.08.1789.

1. Odgovornost se ne moe protezati na uvjerenja 2. Zakonom se propisuju samo neophodne nune kazne 3. Kanjavanje samo ako to zakon predvia 4. Kazna srazmjerna teini djela 5. Svi graani su jednaki u smislu zatite i kanjavanja 6. Individualizacija kazni 7. Smrtna kazna bez muenja
11/5/2012

Klasina kriminologija
Svi

ljudi, pa i kriminalci, slobodno biraju izmeu puta kriminala i konformizma, zavisno od toga, u koji put vjeruju da e im donijeti vie dobiti; krivinih djela nisu rtve svoje okoline; nisu nemoni i na njih ne utiu natprirodne

Uinitelji Uinitelji

sile;
Svako

krivino djelo je posljedica slobodne volje, uinjeno je sa razumom, a motivacija je uslovljena prije svega naelom bola i ugodnosti.

KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

Klasina kola

Utemeljitelj naela: Nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali

Prvi upotrijebio izraz Kriminalpolitik

Zakonska prijetnja kaznom temeljni koncept generalnopreventivne teorije kanjavanja
5.11.2012

Anselm von Feuerbach (1738.-1794.)

Muhamed Budimli

30

Znaaj klasine kole

1. 2. 3. 4. 5.

6.

Naelo zakonitosti; Institucije krivinog prava; Kazna treba da ostvari zastraujue i retributivno djelovanje; Kazna jedina krivinopravna sankcija; Krivino djelo polazite za uspostavljanje znanstvenih i zakonodavnih sadraja KP; Krivino pravo skup apstraktnih sadraja.
5.11.2012 Muhamed Budimli 31

Karakteristike krivinog prava klasine kole

Krivini zakon se dijeli na dva dijela

O kaznama ( Opti dio )

O krivinim djelima i kaznama ( Posebni dio )

Humano kanjavanje Novi kazneni reim za maloljetnike Krivna odgovornost sauesnika

Instituti: krivina odgovornost, umiljaj i nehat uneseni u Posebni dio KZ-a

Krivino djelo i kazne- iskljuivo pravni fenomeni

Sud izrie zakonom striktno utvrene kazne

5.11.2012 Muhamed Budimli 32

Humanizacija kaznene politike klasine kole

Sistem fiksiranih kazni ( jednaka slobodna volja = jednaka krivina djela = jednaka krivina odgovornost = jednake kazne ) Ukidaju se tjelesne kazne Suen pravni okvir primjene smrtne kazne

Izvrenje smrtne kazne svedeno na nekoliko oblika

Uvoenje kazne lienja slobode Priroda kazne mora odgovarati prirodi izvrenog krivinog djela Jednakost pri izricanju kazni Kazne odreene SAMO zakonom Izvrenje kazni javno i u mjestu poinjenja krivinog djela

5.11.2012

Muhamed Budimli

33

CILJEVI KAZNENE POLITIKE KLASINE KOLE

Cilj kazne: 1. ODMAZDA- sa aspekta onoga ko kanjava 2. ISPATANJE - sa aspekta onoga ko se kanjava KANJAVA SE ZATO TO SE GRIJEILO A NE ZATO DA SE NE BI GRIJEILO

Kaznom se uspostavlja poremeen sistem pravde i to:

1. Boanske 2. Moralne 3. Zakonske

KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

NAJZNAAJNIJI PROPUSTI UENJA KLASINE KOLE

Krivina djela i kazne predstavljeni iskljuivo kao pravni fenomeni Krivac egzistira van realnosti u metafizikim postavkama o krivinim djelima i kaznama - zanemaruje se linost krivca

Kroz uenje o Slobodnoj volji potpuno zanemareni uzroci za pojavu kriminaliteta

Kaznena represija je osnova u kriminalno-politikoj borbi na suzbijanju kriminaliteta Drutveni karakter kriminaliteta potpuno izostavljen Ne postoje preduslovi za nauno istraivanje kriminaliteta
11/5/2012

NEOKLASINA KOLA KRIVINOG PRAVA Postepeno se udaljava od dogmatskih i metafizikih rjeenja klasine kole ali i dalje zadrava indeterminizam Zahvaljujui njoj stepenuje se krivina odgovornost: Odgovornost Smanjena odgovornost Puna neodgovornost

Prvi put u krivinom pravu se pominju instituti: pokuaj, sauesnitvo, povrat, sticaj.
Negativna karakteristika- sistem odmjeravanja slobodne volje apstraktan i nerealan
KRIMINOLOGIJA
11/5/2012

LITERATURA Kriminologija, Ignjatovi, ., Beograd, 2005., (str. 147-157.)

Kriminologija, Milutinovi, M., Beograd, 1988., (str. 85-88); Kriminologija, Mlaenovi, R., Sarajevo, 1982., (str. 46-56);

Kriminologija, Petrovi, B., Meko, G., Sarajevo, 2004., (str. 23-28 i 45-52);
Kriminologija, Singer, M., Zagreb, 1994., (str. 35-36);

Kriminoloko naslee, Ignjatovi, ., Beograd, 1997., (str. 7-8 i 3754);

Krivino pravo- opti dio, Srzenti, N., Staji, A., Lazarevi, Lj., Beograd, 1998., (str. 33-62); O zloinima i kaznama, Beccaria, C., ( prevod Antum Cvitanovi), Zagreb, 1988.; Politika suzbijanja kriminaliteta, Horvati, , Cvitanovi, L., Zagreb, 1999., (str. 50-84) Prevencija kriminaliteta, Krivokapi, V., Sarajevo, 2006., (str. 27-35) 11/5/2012