1.

DODATNA I DOPUNSKA NASTAVA Programi dopunske i dodatne nastave otvaraju uenicima iroke mogunosti da slobodno izgrade i izraze svoju osobnost. Ove su nastavne djelatnosti predviene nastavnim planom i programom kao posebne aktivnosti kojih su temeljne zadae prilagoditi nastavni program uenicima i omoguiti im njegovo uspjeno svladavanje, kao i potpuniji razvitak uenikovih sposobnosti. Dopunska je nastava u naim kolama ustrojena za uenike koji imaju tekoe u svladavanju programa. Treba im pomoi u uenju, omoguiti nadoknaivanje znanja i razvijati sposobnosti i vjetine iz odreenih nastavnih podruja. Odluku o uvoenju dopunske nastave donosi uiteljsko vijee u skladu s potrebama uenika i objektivnim uvjetima kole. Meu uenicima koji zaostaju u svladavanju programa postoje bitne razlike, koje uitelj prije ustrojavanja dopunske nastave, treba uzeti u obzir. Prije ukljuivanja uenika u dopunsku nastavu uitelj e utvrditi uzroke koji izazivaju tekoe u svladavanju nastavnog programa. U razgovoru s roditeljima mnogo e doznati o obiteljskim i zdravstvenim prilikama, koje esto uzrokuju zaostajanje uenika u svladavanju programa. Kad uitelj utvrdi da je pojedinim uenicima potrebna pomo, ukljuit e ih u dopunsku nastavu. Dopunska se nastava moe ustrojiti u cjelodnevnom boravku, na posebnim satima dopunske nastave ili na satima redovne nastave prema individualiziranom programu za svakog uenika. Za ustroj dopunske nastave uitelj e oblikovati nastavne listie, poluprogramirane ili programirane materijale za pojedine uenike. Dopunski rad organizira se privremeno, a moe se organizirati za sve nastavne predmete osim likovne, glazbene, tjelesne kulture i izbornih predmeta.Dopunska nastava se izvodi izvan redovne nastave barem jedan sat tjedno. . Najvie deset uenika moe pohaati dopunsku nastavu. Kao sadraj rada dopunske nastave uitelj e odabrati one sadraje iz nastavnog programa koje pojedini uenici nisu usvojili u redovnoj nastavi. Rjeavajui odreene zadatke, uenici e popuniti praznine u svom znanju, to e im omoguiti redovito praenje pojedinog nastavnog predmeta. Za izvoenje dopunske nastave iz prirode i drutva predlau se suvremeniji modeli nastave, primjerice, model znanstvenog istraivanja, istraivaki orjentirana nastava, navoenje na istraivanje uenje otkrivanjem, samostalno istraivanje uenika, suradniko uenje, znanstveni tijek i nacrt istraivanja. Dodatna nastava je poseban oblik odgojno- obrazovnog procesa, namijenjen onoj skupini uenika koja pokazuje vei interes za prouavanje odreenih podruja te u redovnoj nastavi pokazuje izvanredne rezultate . Ustrojava se za darovite uenike. Odluku o programu i organizaciji dodatne nastave donosi uiteljsko vijee u skladu s objektivnim uvjetima kole. Uenici se meusobno razlikuju po sposobnostima, a zakonska je obveza uitelja prepoznavanje darovitih uenika i njihovih sklonosti za pojedina podruja. Prepoznavanje darovitih uenika je vrlo sloen proces u kojem, osim uitelja, sudjeluju i drugi strunjaci (psiholozi, sociolozi, pedagozi, lijenici) sluei se sa specifinom metodologijom. Dodatnu nastavu u osnovnoj koli moemo ustrojiti kao cjelodnevni boravak, na posebnim satima redovne i dodatne nastave, izvannastavnim ili izvankolskim aktivnostima. U dodatnoj nastavi najee prevladava rad u skupinama, rad u paru, individualni rad, dok je frontalni rad vrlo rijedak. Takvom se nastavom nastoji omoguiti svakom ueniku potpuniji razvoj prema njegovim individualnim sklonostima i interesima. Organizira se s manjim ili veim skupinama, a najvie petnaest uenika moe biti prisutno na dodatnoj nastavi.

Uitelj pri ustrojavanju i izvoenju dodatne nastave predlae program, sadraj rada, dopunjuje ga prijedlozima uenika, osigurava materijalno tehnike uvjete rada, izrauje didaktike materijale i usmjerava djelatnost uenika pri ostvarivanju usvojenog programa rada. Uenici u dodatnoj nastavi prirode i drutva predlau i prihvaaju program dodatne nastave, postavljaju pitanja probleme, rabe znanstveno popularnu literaturu, izvode praktine radove, samostalna istraivanja, procjenjuju, izvode zakljuke, podnose izvjee o svojim radovima i otkriima drugim uenicima i iroj javnosti. Dakle, dopunska nastava pomae uenicima u svladavanju redovnog nastavnog programa, a dodatna nastava omoguuje uenicima proirivanje i produbljivanje sadraja. 2. ORGANIZACIJANASTAVNE DJELATNOSTI U KOMBINIRANOM ODJELU Formiranje kombiniranog razrednog odjela se najee provodi zbog malog broja uenika ili prevelike udaljenosti do prve najblie kole. Kombinirane odjele ine uenici dvaju ili vie razreda s kojima uitelj ustrojava nastavu u istoj uionici. Tako danas u veini manjih naselja nalazimo tzv. podrune kole s malim brojem uenika u razrednoj nastavi, najee u kombiniranim odjelima ija je nastava povezana s veom, tzv. matinom kolom u veem naselju. Kombinirani razredni odjel moe se formirati samo za uenike prva etiri osnovne kole. Iznimno, uz odobrenje Ministarstva, odobrava se formiranje razrednih odjeljenja i za uenike od 5.do 8. razreda, u brdskim i otonim podrujima. U jednom kombiniranom odjelu mogu biti dva, tri, a vrlo rijetko i vie razreda.Uitelji mogu najee odluivati samo o kombiniranju, spajanju dvaju razreda u kombinirani razredni odjel. Pritom je mogue ostvariti kombinacije: bliih, susjednih razreda( prvi i drugi , trei i etvrti), naizmjeninih, udaljenih razreda ( prvi i trei, drugi i etvrti) i daljih razreda ( prvi i etvrti) i susjednih razreda( drugi i trei). U kombiniranim razrednim odjelima od dva razreda u pravilu moe biti najvie 20 uenika, a u onima od tri i vie razreda do 16 uenika.U kombiniranom razrednom odjelu mogu biti integrirana najvie tri uenika s posebnim potrebama.Kombinirani razredni odjel od uenika dvaju razreda u kojem su integrirani uenici s lakim tekoama u razvoju ima najvie: 18 uenika( 1 uenik integriran), 17( 2 uenika integrirana), 16( s 3 uenika integrirana). Kombinirani razredni odjel s tri ili vie razreda moe imati najvie: 14 uenika( s 1ili2 uenika), 12 uenika ( s 3 integrirana uenika). Nastavni proces u kombiniranim razrednim odjelima ima niz specifinosti u odnosu prema njegovu tijeku u istim razredima. Jedno od vanijih didaktiki pitanja vezano je uz pitanje spajanja razreda. Prednost je spajanje bliih razreda jer su nastavni programi slini , ali nedostatak je taj da moe doi do izjednaavanja razreda. U kombiniranom razrednom odjelu odgojno- obrazovni rad se organizira izmjenom direktnog pouavanja i samostalnog rada uenika. Ralanimo li nastavni sat u kombiniranom odjelu od dva razreda, u njemu emo uoiti dva relativno samostalna sata, za svaki razred s pripadajuim zadacima, sadrajem, nastavnim metodama, nastavnim sredstvima.Ono to povezuje te nastavne sate jest rad jednog uitelja, koji ih objedinjuje u cjeloviti nastavni sat u kombiniranom razrednom odjelu. Pri planiranju i provedbi nastavnog sata u kombiniranom odjelu valja se pridravati sljedeih naela: 1. na jednom nastavnom satu u kombiniranom razredom odjelu po pravilu se obrauje jedna nova nastavna jedinica 2. Rad u kombiniranom odjelu provodi se izmjenom direktnog pouavanja i samostalnog rada uenika

3. Svaki samostalan rad uenika valja provjeriti 4. Uitelj treba vie direktno raditi s razredom u kojem se obrauje novo gradivo i s niim razredom 5. to su uenici mlai, etape njihova samostalna rada traju krae i ee valja izmjenjivati direktno pouavanje i samostalan rad. Pripravu treba pisati na papir formata A4 tako da se uzdunim crtama podjeli broj razreda u kombiniranom odjelu kako bi se uoio tijek nastave u svakom razredu. KRO iziskuje veliku spretnost i snalaljivost uitelja u organizaciji rada.Uitelj je u kro najvaniji initelj i ustrojitelj. 3. STRUNO- PEDAGOKA DOKUMENTACIJA U KO Pedagoka dokumentacija je obvezna dokumentacija koju vode sve osnovne kole. Pedagoka dokumentacija koja se obvezno vodi u osnovnim kolama jest: matina knjiga uenika, dnevnik rada, imenik uenika, ljetopis kole, svjedodba, uenika knjiica, svjedodba prijelaznica, pregled rada izvannastavnih aktivnosti. Svi nabrojeni oblici pedagoke dokumentacije se upotrebljavaju u odgojno- obrazovnoj djelatnosti. Matina knjiga se vodi za sve uenike osnovnih kola, sadri dvjesto stranica odreenim rednim brojem. U matinu knjigu se upisuju uenici abecednim redom. Dnevnik rada omoguuje uitelju upisivanje sadraja koje je u danu odradio po nastavnim satima. Na lijevoj strani se upisuju datumi i broj radni dana, a zatim sadraji rada. Na desnoj strani se upisuju uenici koji nedostaju i na dnu lijevo redari. U imeniku su upisani abecednim redom uenici razrednog odjela. Svakoj stranica imenika na lijevoj strani gore su upisani podaci o ueniku( njegovo ime i prezime, roenje, ime oca i majke, zanimanja, adresa, broj telefona ). Ispod podataka su odreenim redoslijedom ispisani predmeti, a svaki predmet ima dva dijela. Na lijevom dijelu se upisuje opisno praenje za svaki predmet, a na desnom dijelu se upisuju brojane ocjene. Ljetopis kole je trajni dokument koji se mora uvati na sigurnom mjestu jer su na njemu ispisani podaci o postanku kole.Svjedodba uenika se ne izdaje u niim razredima nego od 5.do 8. razreda na kraju kolske godine. Uenika knjiica je javni dokument u koju uitelj upisuje ocjene i vladanje uenika te utvruje opi uspjeh na kraju kolske godine. Ocjene se u ueniku knjiicu upisuju na kraju prvog polugodita.Svjedodba prijelaznica slui da bi se uenik koji se preseli u drugu kolu ispisao iz kole iz koje odlazi i upisao u drugu kolu. kola u koju je uenik doao je duna poslati zahtjev za izdavanjem svjedodbe prijelaznice, a kola iz koje je otiao je duna poslati ocjene zadnjeg razreda kojeg je uenik pohaao u rok od sedam dana. Osim obvezne pedagoke dokumentacija postoji i struna dokumentacija za neposredni odgojno- obrazovni rad. Potrebno je planirati i programirati godinji plan i program za KO. Ako imamo spajanje dva blia razreda potrebno je uskladiti sadrajne i vremenske komponente u tjednom i dnevnom planiranju. Osim tjednog planiranja potrebno je osmisliti svaki nastavni sat za svaki razred i svoju zamisao napisati u obliku priprave za nastavni sat za KO. U KO je priprema podijeljena na uzdune crte kako bi se mogao pratiti tijek sata svakog razreda. 4. PROJEKTNO- ISTRAIVAKA NASTAVA Odreeni zadaci i sadraji nastave prirode i drutva mogu se vrlo djelotvorno ostvariri u duem neprekidnom vremenu u sklopu projektne nastave, posebice projektnog istraivakog dana. Prema suvremenim didaktiarima projekt je metoda rjeavanja problema koja uenike uvodi u istraivanje i pronalaenje te pisano ili verbalno izvjetavanje o istom.

U suglasju s namjerama projekta najee razlikujemo dva oblika koji se mogu povezati: 1. Procesni projekt u kojem je sredite postupak, tijek planiranja, ostvarenja i meudjelovanja sudionika u radu uenika i uitelja. Zadaa projekta je usmjerena preteito na tijek, postupak, put, a ne toliko na rezultat rada. Uenici tijekom tog projekta ue planirati, opaati, odreivati i istraivati, razgovarati, pronalaziti dokaze i dr. Ostvarujui projekt uenici spoznaju ue iz iskustva. 2. produktni projekt je usmjeren na krajnji rezultat spoznaju jer je projekt prikladniji za spoznavanja novog nastavnog gradiva od drugih nastavnih oblika. Rad zapoinje planiranjem opisivanjem konanog produkta. Zatim uenici i uitelj trae putove ostvarivanja tog plana napredujui korak po korak u radu, koji ih dovodi do rjeenja. Uenici tijekom rada stjeu iskustvo koje prije nisu poznavali. Radno iskustvo uenika je u funkciji projekta, a temeljna je zadaa spoznavanje odreenog nastavnog sadraja. Poticaj i teme za planiranje istraivanja najee dolaze od uitelja jer on ima najbolji pregled moguih tema, izvora znanja za rad na projektu i potrebnih uenikih iskustava (to uenici mogu i za to su sposobni). Najee teme koje uenici mogu obraditi jesu: iz podruja ekologije vode, tlo, livada, more, zatita prirode i okolia, kolski vrt i dr. Osim uitelja o izboru i planiranju teme odluuju uenici, ali i drugi imbenici (izvankolske aktivnosti, istraivanja, suradnja s osobama izvan kole i dr.). Iskustva su pokazala da je najuinkovitiji rad kada ima ovakav tijek projekta: 1. pronalaenje teme projekta 2. odreivanje zadae projekta 3. planiranje, raspravljanje o pokretanju projekta istraivanja u razredu, skiciranje 4. pripremanje istraivanja: razrada teme i prihvaanje odgovarajueg postupka rada (tko radi, to radi, materijal i pribor za rad, postupak u radu, mjesto rada i vrijeme rada) 5. provedba projekta, izvoenje istraivanja rad na ostvarivanju preuzetih obveza (uitelj sustavno prati uenike uratke) 6. predstavljanje projekta istraivanja izvjee o rezultatu istraivanja i njegovo iznoenje u javnost, 7. vrednovanje projekta sagledavanje proteklih etapa te primjena projekta u svakidanjem ivotu. Nakon pronalaenja projekta uitelj oblikuje projekt, nacrt za sljedeu nastavnu djelatnost imajui na umu: zadau problem koji valja rijeiti; materijal i pribor kojim e se koristiti; postupak nain izvoenja i razdoblje u kojem e raditi. Projekti se mogu svrstati i po broju sudionika koji rade na njemu. Tako razlikujemo male osobne projekte (Naa obitelj, Naa kola, Nae mjesto i sl.), razredne projekte projekt ostvaruje cijeli razred (Na okoli, Narodni obiaji naeg kraja, Vjesnici proljea u nam mjestu i sl.), projekti cijele kole. Projekte cijele kole mogu ostvarivati svi uenici kole i javno ih predstavljati u koli, naselju. Teme mogu biti razliite, primjerice, Volim svoje mjesto, Govor naeg kraja, iva bia u okoliu, Ureenje okolia kole isl. Male osobne projekte, razredne projekte i projekte cijele kole valja predataviti iroj javnosti. Suvremeno predstavljanje cjelokupnog rada kole najuinkovitije je predstaviti putem Dana otvorenih uionica. Ostvarivanjem planiranog projekta u razrednoj nastavi nije problem jer uitelj u svom razredu uglavnom sam ostvaruje cjelokupnu satnicu te planirani projekt moe najee ostvariti kao projektni istraivaki dan. Sve izvore znanja koji se rabe u projektima ( uenike radove, fotografije, poruke i ostali tiskani materijal) dobro je izloiti na preglednom plakatu tijekom nekog vremena u

razredu. Te materijale uenici mogu rabiti i naknadno pri ponavljanju i proirivanju znanja. Projektno- istraivaka nastava omoguuje da se odreeni sadraji i zadaci obrade uz pomo istraivake metode. Izvor ideja projekta u nastavi temelji se na pedagogijskim idejama tridesetih godina prologa stoljea. Svaki projekt ima odreene korake koji nam omoguuju ostvarivanje planiranog rada. Prvi korak pri ostvarivanju projekta je postupak, tijek planiranja, ostvarenja i meudjelovanja sudionika( uenika i uitelja). Zadaa je projekta usmjerena preteno na tijek, postupak, put, a ne toliko na rezultate rada. Uenici tijekom tog projekta ue planirati , opaati, odreivati , razgovarati, pronalaziti dokaze i dr. Ostvarujui projekt uenici ue iz iskustva.Oni stjeu radno iskustvo , a usporedno usvajaju odreene sadraje. Umjesto krutog nastavnog plana i programa uenici putem projektno istraivake nastave ue radei na projektima uz koje se neto prouava, rjeavaju problemi ili uvjebavaju neke radnje.

5. PEDAGOKO- PSIHOLOKI ASPEKTI VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA Ocjene i ocjenjivanje mnogi uitelji smatraju teim dijelom svog posla. Ocjenjivanju nas nitko ne ui, nema pravila i unaprijed dogovorenog mjerila ve se treba oslanjati na svoju savjesnost, iskrenost, humanost i dosljednost.Dodue, nain praenja, provjeravanja, ispitivanja i ocjenjivanja znanja, vjetina, sposobnosti i primjene steenih znanja uenika te prava i dunosti uitelja, uenika i roditelja tijekom nastavne godine regulirani su Zakonom o osnovnom kolstvu te Pravilnikom o nainu praenja i ocjenjivanja uenika. Vrednovanje rezultata rada je jedna od sastavnica odgojno- obrazovnog rada u sklopu nastave. Ona je sastavni dio nastavne djelatnosti tijekom cjelokupnog nastavnog procesa. Vrednovanje nastavne djelatnosti valja temeljiti na razraenom sustavu praenja, provjeravanja, procjenjivanja, mjerenja i ocjenjivanja tijeka i rezultata uenikovih djelatnosti. Praenje uenika je sustavno biljeenje zapaanja o razvoju njegova interesa, motivacije i sposobnosti, njegovih postignua u usvajanju odgojno- obrazovnih sadraja nastavnih predmeta, njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima, te odgojnim vrijednostima.Praenje mora biti u skladu s brojanom ocjenom odnosno mora pripomoi uitelju kod donoenja ocjene. Provjeravanje uenika je sustavno praenje, ispitivanje i vrednovanje uenikovih postignua i uspjeha u ostvarivanju zadaa nastavnog predmeta ili odgojno- obrazovnih podruja tijekom kolske godine. Ocjenjivanje je postupak vrednovanja svih vanih injenica o uenikovim postignuima tijekom praenja, provjeravanja i ispitivanja, a izraava se brojano.Danas se ocjenjivanje afirmiralo kao nain uiteljeva nagraivanja odnosno kanjavanja uenika, a njegova objektivnost ovisi o sustavu vrijednosti samog nastavnika. Ocjene ne smiju sluiti zastraivanju i kanjavanju uenika, a pogotovo ne zbog disciplinskih prijestupa. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje provodi se bez najave na svakom satu, a pismeno samo iz predmeta za kojeg su nastavnim planom i programom Ministarstva propisani pismeni oblici provjeravanja( hrvatski jezik, matematika). Prilikom ocjenjivanja trebamo izbjegavati sljedee subjektivne imbenike koji imaju iskljuivo lo utjecaj ocjene: individualna procjena vanosti dijela gradiva, blagost i strogost u ekstremima, ocjena po trenutnom raspoloenju, miljenje na temelju prijanjeg uspjeha ili djelovanje ostalih ocjena, simpatija ili antipatija ili poznavanje roditelja, znanje ili neznanje prethodno ispitanog uenika, neosjetljivost na razliku ocjena 2,,3,,4, disciplinska ocjena i uloga srea, govor uenika.Kvalitetna ocjena zahtijeva kontinuiranost ( esta pitanja, pomalo)

i naelo javnosti( samoprocjenjivanje, zajedniko ocjenjivanje, ispravljanje pogreaka, poticaj za dalji rad). Provjeravanje i ocjenjivanje esto izaziva u uenicima osjeaje koji im onemoguuju uinkovite rezultate. Svaki uitelj provjeravanje i ocjenjivanje uenika treba provoditi tako da se: potuje uenikova linost, potie njegovo samopouzdanje i njegov osjeaj napredovanja, potie uenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, omoguuje ueniku da se sam javi za provjeru znanja, osposobljava uenika za samouenjem samoprocjenu svojeg znanja i procjenu znanja drugih uenika. Prilikom ocjenjivanja postoje osnovni elementi u postupcima ocjenjivanja, a to su: poznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja, usmeno i pismeno izraavanje, praktina i kreativna primjena nauenog gradiva, razvijenost vjetina, naini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadraja te napredak u razvoju njegovih ostalih psihofizikih sposobnosti i mogunosti. Roditelj ima obvezu pratiti uenikovo pohaanje nastave, njegov rad i napredovanje te pomagati razredniku u rjeavanju uenikovih tekoa u odgojno- obrazovnom procesu.Isto teko, razrednik je duan izvjeivati roditelja na individualnim razgovorima i roditeljskim sastancima najmanje etiri puta u nastavnoj godini. Jedini je zakljuak kako ne valja ni precijeniti ni podcijeniti uenike ve treba teiti realnoj procjeni jer, s obzirom da se ocjenjivanje ne moe izbjei, svaki uitelj treba biti svjestan da su ocjene jo uvijek uenicima jedan od temeljnih kriterija za procjenjivanje vlastitih mogunosti. 6. KORELACIJSKO- INTEGRACIJSKO UTEMELJENJE NASTAVNE DJELATNOSTI Integracija predstavlja jedan od pokuaja prevladavanja krutog razredno- predmetnosatnog sistema. Ideju ovog sistema predloio je jo u 17. st. J. A. Komensky. Otad do danas strunjaci mu pronalaze brojne zamjerke, ali se on najvie zbog organizacijskih razloga zadrao u gotovo svim dravnim kolama. U takovoj nastavi prisutno je aktivno uenje. Ono ima brojne pedagoke prednosti. Takve aktivnosti su intelektualno poticajnije, a time djelotvornije u poticanju i odravanju uenike motivacije. Dinaminom izmjenom oblika i metoda rada potie se pozitivan odnos uenika prema sebi i drugima, a suradnike aktivnosti omoguuju aktivnije uenje jer uenici promatraju rad svojih prijatelja te zajedniki slijede i raspravljaju o postupcima, nainima rada i ostvarenim rezultatima. Integriranim nainom rada uenik otkriva povezanost pojava u ivotu, ui otkrivati gledanjem, sluanjem; istrauje i analizira ostvareno. Da bi se takav nastavni rad mogao uspjeno izvoditi, nuno je osigurati odgovarajue uvjete. A to su prije svega: nastavno ozraje, naini meusobnog komuniciranja, prostor za rad,materijal i pribor, kvalitetna nastavna priprema, korelacija s ostalim nastavnim predmetima, suradnja s roditeljima. Nastavno ozraje treba biti takvo da se uenik osjea sigurno i oputena.Djeca u koli vole razne aktivnosti, no osnovni je preduvjet za aktivno uenje da ono to sluaju i gledaju bude zabavno,zanimljivo, motivirajue. U skladu s time nastavnik mora kreativno osmisliti nastavni rad u kome vlada vesela atmosfera, a sadraji su prezentirani na zabavan i zanimljiv nain. Stalna izmjena aktivnosti i zadataka te korelacija s ostalim nastavnim predmetima ine sadraje zanimljivijima. Prije svakog takovog dana vano je s uenicima ostvariti potrebnu pripremu, upoznati ih s ciljevima i zadatcima te im rei to se od njih oekuje. Nain meusobnog komuniciranja podrazumijeva verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Treba poticati takvo govorno izraavanje u kojem nema mjesta prisili, zabrani, kazni. Vano je uenike upuivati na aktivno sluanje u kojem je vano meusobno

komuniciranje jer tako uvaavamo jedni druge, prihvaamo razliitosti i uimo jedni od drugih. Budui da je u integriranoj nastavi vano da se nastavne situacije izmjenjuju to lake, raspored klupa i namjetaja vano je sloiti tako da uvijek u sredini ostane slobodan prostor gdje se moe sjediti u krugu i provoditi razne oblike rada: razgovarati gledajui jedni druge, provoditi razne zajednike igre, gledati TV priloge, sluati glazbu.. Materijal i pribor za rad ine nastavna sredstva i pomagala: uenike mape, audio i video- kazete, asopisi i poune prie, zidne novine, slikovnice, TV, video, lutke.I uenici i uitelji, a i roditelji , sudjeluju u pripremanju raznovrsnih materijala i pribora koji e toga dana biti potrebni za izvoenje nastave. Svaki odgojno- obrazovni rad potrebno je dobro i kvalitetno pripremiti, a priprema integriranog dana jest sveobuhvatnija no to je pripremanje bilo kojeg drugog nastavnog dana. Priprema uitelja iziskuje koritenje mnogih izvora znanja te paljiv odabir sadraja, metoda, i oblika rada. Meusobno proimanje sadraja svih nastavnih podruja trebalo bi biti stalno prisutno u odgojno- obrazovnom procesu. To naroito dolazi do izraaja u integriranim temama kada se nastavni sadraji isprepleu meu predmetima. Pjevanje i crtanje , djeje igre, vjebe oputanja i istezanja miia, sluanje glazbe, izraajno itanje i recitiranje, gledanje filmova, izrada plakata- sve je to sastavni dio nastavnog dana u kojem se obrauje odreena tema u svim nastavnim predmetima. U vrijeme kada ostvarujemo integrirani dan , ujedinjujemo i odgojne i obrazovne sadraje. Osim roditeljskih sastanaka poeljni su i ostali oblici suradnje s roditeljima. Npr. Sudjelovanje u organizaciji i ostvarivanju nekih zajednikih igraonica i projekata, izlobi uenikih radova i drugih kulturnih i javnih djelatnosti u koli i izvan kole. 7.SURADNJA S RODITELJIMA Roditelji i uitelji bi trebali biti saveznici koji ravnopravno rade na zajednikom zadatku. I jedni i drugi ele da dijete bude sretno i uspjeno u koli.Suradnja s roditeljima se promatra kao jedna od bitnih odrednica ope pedagoki djelotvorne kole. Oblici suradnje: 1.roditeljski sastanci najuobiajeniji oblik komuniciranja roditelja i uitelja raspravlja se o pitanjima od interesa za sve roditelje: informacijama s uiteljskih vijea, upoznaje sa kolskim planovima i obvezama uenika, opim informacijama o uspjehu razrednog odjela, dogovara zajednike akcije ne raspravlja se o uspjehu i izostancima uenika kao pojedinaca, osim u pisanom obliku mogu se organizirati radionice na razliite teme 2. Individualni razgovori roditelja s uiteljem(strunim suradnikom, ravnateljem) uitelj odreuje dane kad moe primiti roditelje na razgovor, u nekim kolama se uvodi dan otvorenih vrata 3. pismene poruke roditeljima 4. posjet uitelja domu uenika U oblike suradnje mogu se jo ukljuiti i zajedniki sastanci uitelja, roditelja i uenika, upoznavanje roditelja sa kolom, prisustvovanja roditelja kolskim sveanostima, predavanja za roditelje i predavanja roditelja. 7

Izvori sukoba roditelja i uitelja roditelji i uitelji opaaju istu stvar razliito - uitelj moe dijete opaziti kao nedisciplinirano, dok ga roditelji vide kao energino i spontano roditelji su osjetljivi kad su u pitanju ocjene njihova djeteta - loe ocjene shvaaju kao vlastiti neuspjeh uitelj i roditelj imaju razliito iskustvo - neki imaju loe iskustvo iz kole kola mijenja djecu - kad se u koli ue moralni i religijski stavovi s kojima se ne slau roditelji nemaju dovoljno vremena Istraivanja su pokazala da uspjena suradnja roditelja i kole ima pozitivan utjecaj na uenike te djeluje motivirajue i na uitelje i na roditelje. Uenici imaju bolje ocjene, redovitije idu u kolu i piu zadae te se bolje ponaaju. Kroz suradnju s uiteljima roditelji mogu provjeriti svoje odgojne postupke te stei nove spoznaje iz psihologije i pedagogije. Uitelj e pak , poznavajui uvjete u kojima obitelj ivi, moi bolje razumjeti djetetovo ponaanje u koli. to moe uitelj uiniti: - uspostavite komunikaciju s roditeljima na samom poetku kolske godine, to prije - upoznajte obitelj svakog uenika - komunikaciju odravajte tijekom cijele godine - ako se roditelji ne pojavljuju u koli, nazovite ih ili napiite pismo i zamolite da dou - nemojte govoriti samo o loim stvarima, ve naglasite i neto pozitivno - razmislite kako ih moete ukljuiti u rad kole Sustavnim obrazovanjem i usavravanjem uitelja za rad s roditeljima ostvarit e se znatno uspjenija suradnja izmeu obitelji i kole, a time i bolji rezultati uenika u odgojnoobrazovnom procesu. 8. IZVORI ZNANJA U NASTAVI Izvori znanja ili nastavni mediji je sve to moe subjektima koji ue posluiti za stjecanje znanja: izvorna stvarnost, dijelovi te stvarnosti u uionici, knjige i razni drugi vizualni, auditivni i audiovizualni mediji. U nastavi prirode i drutva izvorna stvarnost, tj. uenikovo okruenje, zauzima sredinje mjesto kao izvor znanja u nastavi. esto, zbog prostorne udaljenosti i vremenske ogranienosti, nismo u mogunosti odgojno obrazovni proces provoditi u izvornoj stvarnosti. Stoga se u nastavnoj djelatnosti rabe i druga rjeenja koja su didaktikoj uinkovitosti bliska izvornoj stvarnosti. Najjednostavnije je rjeenje donoenje dijelova te stvarnosti u uionicu. Dijelovi izvorne stvarnosti, koji mogu posluiti u nastavi prirode i drutva su: biljke, preparirane ivotinje, plodovi, sjemenke Na tim predmetima iz neposredne, izvorne stvarnosti uenici dolaze do iskustvenih spoznaja. U sluajevima kad u nastavi prirode i drutva nismo u mogunostima rabiti izvornu stvarnosti rabimo didaktiki preoblikovanom izvornom stvarnosti nastavnim sredstvima. Nastavna sredstva su didaktiki tako oblikovana izvorna stvarnost da budu pristupanija uenikovu spoznavanju u nastavnom tijeku. Treba ih razlikovati od nastavnih pomagala, koja pomau u uporabi, predstavljanju nastavnih medija u nastavnom procesu. 8

U suvremenoj metodici esto se susreu i pomovi mediji i didaktiki mediji, koji se odreuju kao sredstvo prenoenja poruka. Nastavne medije moemo podijeliti s razliitih polazita: po pojavljivanju kroz prolost, prema obiljejima rada, prema nainu kako uenici percipiraju stvarnost, s obzirom na dimenzije, s obzirom na nain pojavljivanja S obzirom da se u nastavi prirode i drutva korist velik broj razliitih nastavnih medija, De Zan ih dijeli na: a) vizualne b) auditivne c) audiovizualne Vizualni nastavni mediji u nastavi prirode i drutva zauzimaju vodeu ulogu. Nalaze se posvuda u neposrednom okruenju, a mogu se izraditi u koli, kod kue ili kupiti. U najee upotrebljavane vizualne nastavne medije ubrajamo: uzorke iz okolia, zbirke, preparate, modele, makete, reljefe, crtee, slike, fotografije Uiteljeva je zadaa osiguravanje to bogatije riznice nastavnih medija jer su oni temelj spoznavanja, uoavanja,, miljenja i zauzimanja stavova. Meutim, u praksi, zbog uporabe medija, se javljaju esto dvije vrste pogreaka. Prva se javlja zbog istodobnog koritenja velikog broja medija pa uenici povrno promatraju prikazano, a druga se pogreka javlja kad se zornost apsolutizira pa postaje sama sebi svrhom, a treba biti polazite u spoznajnom procesu. Iz navedenih je razloga vizualne nastavne medije pravilno upotrebljavati u nastavnom procesu. Ako ih se upotrebljava, uitelj treba tono predvidjeti (u svojoj dnevnoj pripravi) koje e nastavne medije upotrebljavati, kada e ih upotrijebiti i kako e ih pokazati. Temeljno je pravilo upotrebe nastavnih medija da se pokau tako da ih svi uenici dobro vide kako bi ih mogli promatrati i iskoristiti u procesu spoznavanja. Nastavni mediji mogu biti trodimenzionalni. To su najee uzorci iz uenikova okruenja, modeli, makete i reljefi, koje uenici sami izrauju za koritenje pri spoznavanju odreenih podruja iz prirode i drutva. Pri uporabi tih nastavnih medija u nastavnom procesu moramo paziti da ih pokaemo u vrijeme obraivanja, ne prije ili poslije i po mogunosti omoguiti svim uenicima da s njima rukuju. Dvodimenzionalni nastavni mediji su najei mediji u svim nastavnim predmetima. Meu njih ubrajamo: slike, fotografije, aplikacije, projekcije, tiskane materijale, odnosno sve ono ime se i uenici i uitelji svakodnevno susreu u sudjelovanju u odgojno obrazovnom procesu. Auditivni nastavni mediji, osim ive rijei, ukljuuju i audiozapise, bez koji se nastava glazbene kulture ne bi mogla u potpunosti realizirati, i radioemisije. Osim uiteljeve ive rijei, iva rije uenika i drugih ljudi, primjerice knjievnika, znanstvenika ili nekog drugog gosta u nastavi zauzimaju vano mjesto. Audiovizualni nastavni mediji se takoer svakodnevno koriste u nastavi. Uiteljeva iva rije (auditivno) uz pokazivanje slika, grafikih materijala (vizualno), predstavlja tu vrstu nastavnog medija. U suvremenoj izvedbi uitelj koristi razliite prezentacije u PowerPointu. Suvremena audiovizualna nastavna sredstva su nastavni film i obrazovni film. Osim nastvanih sredstava, medija, vano je spomenuti i nastavna pomagala. U nastavna pomagala ubrajamo materijale, orua, ureaje, aparate i drugo to pomae u uporabi i primjeni nastavnih sredstava. Pomou nastavnih pomagala predstavljamo uenicima nastavna sredstva. To su: pribor za pisanje, pribor za crtanje, runa orua, elektroniki ureaji Materijalno tehniki uvjeti rada su uvjeti za ostvarivanje uspjeno izvedenog odgojno obrazovnog procesa.

9. SOCIJALIZACIJA UENIKA NA POETKU KOLOVANJA Socijalizacija je prenoenje normi ponaanja, motiva, vrijednosti i obrazaca ponaanja na pojedinca koji se u njegovoj okolini smatraju prihvatljivima i moralnima. Taj se proces djelomino odvija spontano; dijete imitira uobiajena ponaanja iz svoje okoline. Meutim, vei dio socijalizacije odvija se namjerno: okolina nastoji svjesnim naporom promijeniti ili oblikovati djeje ponaanje u skladu s drutvenim zahtjevima- objanjavanjem, pokazivanjem primjerom, kanjavanjem i nagraivanjem. U toku djejeg razvoja mijenja se prisutnost i vanost pojedinih izvora socijalizacije.U najranijem djetinjstvu izvor je obitelj, na poetku kolovanja kola, a kasnije sve veu ulogu dobivaju vrnjaci. Uspjenost socijalizacije ovisi o stupnju interoirizacije-poounutranjavanja normi ponaanja i vrijednosti, da ih pojedinac prihvati i doivi kao svoje unutranje norme i zahtjeve. Do interorizacije lake dolazi ako postoji emocionalna veza izmeu djeteta i izvora socijalizacije. Faze procesa socijalizacije: 1.primarna obitelj 2 Sekundarna-kola 3.tercijarna- zanimanje Socijalizacija je proces aktivnog ukljuivanja u drutveni ivot. Traje tijekom cijelog ivota. Faktor je nosilac procesa koji na nas utjee pozitivno i negativno. Najvaniji su faktori obitelj i kola. Vrlo je vaan razgovor sa djetetom, posebno iskren, otvoren, povjerljiv, prijateljski. Polazak djeteta u kolu vrijeme je korjenitih promjena u socijalnom ponaanju djeteta. Dijete od est sedam godina pokazuje ve potpunu socijalnost: eli se druiti s vrnjacima, zajedno igrati i raditi. Dijete pritom mnogo komunicira, poistovjeuje se sa sebi slinima i zadrava pozitivan stav prema njima. Pritom se prilagoava drugoj djeci. Taj se razvoj odvija postupno i praen je vraanjem na nie oblike ponaanja. Ta interakcija s drugom djecom otvara nove dimenzije odnosa, potie na razmiljanje i znaajno utjee na razvoj djeteta. Potrebno je razvijati komunikaciju, socijalizaciju, sustav adekvatnih vrijednosti, autoritet (kvalitativne vrijednosti), snagu identiteta linosti, kompetenciju, odgovornost prema sebi drugima, argumentiranu kritinost.. Socijalizacija je jedna od temeljnih funkcija sustava odgoja i obrazovanja koja je usmjerena na oblikovanje uenikove pozitivne osobnosti. Ona pretpostavlja KOMUNIKACIJU. Razliitim oblicima soc.inerakcije uenika u nastavi moramo poticati razvoj njihovih socijalnih vjetina i pripremati ih za suradnike odnose i rad u zajednici. Razvoj djeje drutvenosti je kontinuiniran proces koji istovremeno ima karakter socijalizacije i individualizacije. Socijalizacija se odvija postupnimukljuivanjem djeteta u drutvo vrnjaka i osposobljavanja djeteta koje u suradnji s drugima postupno izgrauje svoju linost. Za odgoj i obrazovanje je vano da sva djeca prolaze kroz odreene razvojne periode. Zato se odgoj treba prilagoditi karakteristikama tog razvojnog perioda djece odreene dobi. No, kako je tempo razvoja individualan, i razlike meu djecom su velike, pa ih treba uvaavati.

10

10. NASTAVNA NAELA, POSEBAN OSVRT NA NAELO CJELOVITOSTI

osnovna pravila i zakonitosti kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi uspjeno ostvario njegove zadatke

Prema De Zanu osnovna naela organizacije sadraja prirode i drutva su: 1. Naelo zaviajnosti ili ivotne blizine Zaviaj obuhvaa prostor , kraj oko kole koju uenik polazi.Principom zaviajnosti ostvaruju se poznata didaktika pravila od poznatoga nepoznatom, od blieg daljem, od jednostavnoga sloenom od lakega teem.Naelo zaviajnosti ostvaruje se povezivanjem nastave prirode i drutva s uenikim okruenjem.Neposrednim promatranjem i prouavanjem zaviaja uenici mlaih razreda upoznavaju stvari i pojave u zaviaju.Spoznaje se sve ono to je blisko i iz sadanjosti, svakodnevnosti, to je uenik neposredno doivio. Pojam zaviaja za djecu se, usporedno s njegovom dobi, postupno iri i sadrajno bogati. 2. Naelo cjelovitosti Cjelovitost u nastavi prirode i drutva nastoji odraziti jedinstvo pojava u kole, domu, okoliu, zaviaju i domovini. Sadraji i metode nastavnog predmeta priroda i drutvo trebali bi omoguiti uenicima u mlaim razredima da spozna cjelovito svoje okruenje.Nastavni sadraji prirode i drutva integrirani su u niz predmetnih cjelina. Svaka predmetna cjelina prirode i drutva treba odgovoriti na temeljna pitanja njezine strukture i razvoja, odravanja ravnotee i unutarnje razmjene, te pokazati njezino sadrajno ili stvarno, logiko, vremensko i psiholoko jedinstvo.Na primjerima odreenih tvari i pojava te zbivanja u prirodi upoznaju se sklopovi i uzrono- posljedine veze koje pojavu ine cjelovitom i povezanost te pojave sa ivotom ljudi u prirodi i drutvu. 3. Opseg ( ekstenzitet) sadraja nastave prirode i drutva U nastavnim programima su razliiti rasporeedi nastavnoga gradiva. Pri linijskom rasporedu nastavnoga gradiva niu se nastavne teme jedna iza druge tijekom kolovanja.U koncentrinom rasporedu gradiva gradivo svakog razreda odreeno je opsegom i dubinom gradiva. To znai da se svakom sljedeem razredu nastavni sadraji proiruju i produbljuju.Spiralno- uzlazni raspored gradiva je slian koncentrinom rasporedu gradiva samo je manje ponavljanja. 4.Dubina (intenzitet)sadraja nastave prirode i drutva Umne sposobnosti uenika odreuju dubinu spoznavanja. Tako, uenici prvog razreda sposobnosti su opisivati vanjsku pojavnost stvari i pojava.U drugom razredu uenici uoavaju razliite dogaaje, pothvate i promjene,a uenici treeg razreda uoavaju uzrono- posljedine veze. A u etvrtom razredu mogu uspjeno odvajati prirodne pojave od drutvenih pojava. 5. Promjenjivost sadraja nastave prirode i drutva

11

Sadraji nastave prirode i drutva su promjenjivi zahvaljujui proizvodnom, tehnikom, drutvenom i znanstvenom razvoju.Nastavni programi ostaju isti vie godina, a stvarne sadraje osuvremenjuje sam uitelj. 6. Zadovoljavanje interesa uenika Osim obveznih sadraja nastave prirode i drutva , postoji i mogunost zadovoljavanja osobnih interesa uenika, koju pruaju redovna, dodatna nastava, izvannastavne i slobodne aktivnost uenika i djelatnost u uenikim udrugama. Prema M.Matijeviu naela moemo podijeliti u etiri skupine prema njihovoj osnovnoj namjeni: I.opa naela nastave 1. naelo trajnosti odgojno-obrazovnih dobara Svrha nastave mora biti trajno zadravanje novosteenih odgojno-obrazovnih dobara. Trajnost znanja, vjetina i navika osiguravamo pravilnim vjebama i ponavljanjima u nastavi, uvaavanjem zakonitosti pamenja i zaboravljanja te upuivanjem uenika u racionalnu organizaciju uenja. 2. Naelo ekonominosti i racionalizacije Valja teiti postizanju to boljeg uinka sa to manjim utrokom vremena, sredstava i energije. To postiemo usklaivanjem koliine sadraja s potrebnim vremenom za obradu,te pedagokih zahtjeva s uenikim razvojnim mogunostima. Racionalizaciju ostvarujemo jednostavnou radnih operacija, svestranim iskoritavanjem medija i opreme, aktualizacijom svih nastavnikih i uenikih potencijala ... 3. naelo povezivanja teorije s praksom Optimalno iskoristiti sve mogunosti za praktinu primjenu teorijskih znanja. II. Naela odabira nastavnih sadraja i metoda 4. naelo primjerenosti Izbor i nain obrade sadraja prilagoava se opoj razvojnoj spremnosti uenika za uenje. Nastavni rad ne smije biti prelagan jer je dosadan uenicima, niti prezahtjevan jer ga uenici ne mogu pratiti. Dobro odmjereni zadaci trae od uenika podnoljiv napor to potie ostvarenje razvojnih potencijala. 5. Naelo sistematinosti i postupnosti uenici znanja trebaju usvajati postupno, koracima primjerenima njihovim predznanjima i razvojnim mogunostima. Pravila te postupnosti( Diesterwegova pravila): od lakega k teem od jednostavnog k sloenom od bliega k daljem od poznatog k nepoznatom od konkretnog k apstraktnom 6. naelo diferencijacije i integracije Nastavne sadraje valja primjereno diferencirati na manje cjeline, a svaki diferencirani sadraj na kraju tematskog ili ireg ciklusa ponovno sustavno i pregledno integrirati.to mlaa uenika dob to vie integriranih sadraja u manjem broju cjelina. Naelo cjelovitosti ili integracije zahtjeva da se uenicima omogui da cjeloviti spoznaju svoje okruenje. U naim kolama trenutano vlada diferencijacija nast.planova i programa na prevelik broj posebnih nastavnih predmeta to proizvodi pretjerano fragmentirano znanje. Uenici ue o svijetu oko sebe stupanjem u aktivan odnos s okolinom , oni stjeu iskustva na cjelovit nain koji se ne moe tradicionalno dijeliti na podruja prouavanja-predmete. 12

Cjelovit doivljaj potie interdisciplinarni pristup u obradi sadraja. U cjelovitom ili integriranom pouavanju uenicima je omogueno spoznavanje nekog problema-teme s vie aspekata- integrirana nastava 7. naelo egzemplarnosti Iz obilja znanstvenih spoznaja i umjetnikog stvaralatva u nekom podruju u nastavne programe treba ukljuivati reprezentativne primjere, a ne ih pretrpavati nevanim podacima. 8. naelo historinosti i suvremenosti U nastavnom programu moraju se nai vane povijesne injenice kako bi bolje razumijeli sadanjost i budunost, ali ne u tome pretjerivati. Kroz nastavu uenici trebaju spoznavati i suvremeni ivot, pa se sva vana suvremena zbivanja moraju odraziti u nastavnom radu. 9.naelo ivotnosti uenike treba pouavati ivotno vanim znanjima, vjetinama i navikama. 10.naelo zornosti uenicima omoguiti da tijekom nastave osjetilnim organima neposredno zahvaaju objektivnu stvarnost. Bolje spoznaju pojavu i predmet o kojem imaju bogatije perceptivno iskustvo. III. Naela o uenikovoj ulozi i poloaju u nastavi 11. naelo aktivnosti i stvaralatva Uenik mora biti nastavni subjekt koji svjesnim zalaganjem uz nastavnikovu pomo to samostalnije usvaja nova odgojno-obrazovana dobra. Jedino aktivnou uenik optimalno razvija svoje potencijale, pri emu aktivnost mora to vie biti stvaralaki in. 12.naelo koritenja i razvoja interesa Poeljno je da polazite u radu budu postojei ueniki interesi te a se na njima razvijaju novi. 13.naelo poticanja uvstvenih doivljaja kako bi se aktivirala cjelokupna uenikova linost, treba nastavni proces obogaivati sadrajima to pokreu uenike afekte i volju, a ne samo spoznajne procese. 14.naelo individualizacije Nastavnik mora individualizirati pristup svako ueniku u mjeri u kojoj je to optimalno mogue. Individualizacija se izvodi diferenciranim pristupom u odnosu na sve uenikove posebnosti u interesima, sposobnostima, uvstvenom reagiranju i sl. 15.naelo socijalizacije Razliitim oblicima soc.inerakcije uenika u nastavi moramo poticati razvoj njihovih socijalnih vjetina i pripremati ih za suradnike odnose i rad u zajednici. IV. naela o nastavnikovoj ulozi i poloaju u nastavi 16. naelo rukovodee nastavnikove uloge Nastavnik je svojom strunou i odgovornou pozvan rukovoditi nastavnim procesom. 17. naelo personalizacije Nastavnik kao cjelovito bie, takoer ima mogunost iskazati svoju osobnost. 11. METODE AKTIVNOGA PODUAVANJA U nastavnom se procesu primjenjuju razliite metode pouavanja kako bi se stvorili to povoljniji uvjeti za pokretanje procesa uenja. Metoda pouavanja odreuje se kao nauen generaliziran obrazac ponaanja koji se moe sustavno primjenjivati u razliitim nastavnim podrujima s ciljem olakavanja i poboljanja ishoda uenja.(Temeljna nastavna umijea, Kyriacou). Matijevi Bognar u Didaktici sistematiziraju metode pouavanja u tri metode pouavanja: problemsko poduavanje, heuristiko poduavanje i programirano poduavanje.

13

Svaka vrsta poduavanje i poetno pitanje, hipotezu odnosno problem koji treba rijeiti. Problemsko poduavanje polazi od definicije problema, na nain da u njemu aktivno sudjeluju uenici postavljanjem pitanja, individualnim definiranjem vlastitog vienja problema, uoavanje suprotnosti onog izmeu onog to znaju i onog to opaju. Problem moe postaviti uitelj, ali to ima smisla kad svako dijete pojedinano to zaista doivljava kao problem. Ako se to ne dogodi, proces spoznaje zapoet e u uiteljevoj glavi, a ne u uenikovoj, pa e sve to poslije toga slijedi biti uzaludan posao, odnosno imat e karakteristile prisilnog mehanikog uenja. Nakon definiranja problema prelazi se na odgovore, rjeenja. Odgovore moe davati uitelj ili neke druge osobe izlaganjima, objanjavanjima, demonstracijama. Odgovori se mogu pronai u udbenicima, enciklopedijama ili nekom drugom pisanom izvoru, a zatim se mogu na odreeni nain sistematizirati, izloiti, objaviti i sl. Heuristiko poduavanje takoer polazi od problema, ali se odgovor ne daje izravno nego se uenike postupno vodi do rjeenja te im se omoguuje da sami dou do zakljuka. Za to su najprimjereniji dijaloki postupci. Obino se koristi heuristiki razgovor u kojem, nakon definiranja problema, uitelj postupno uvodi uenike do rjeenja. Razgovor slui i kao poticaj na misaono angairanje uenika, ali i kao stalni pokazatelj uitelju kako uenici napreduju u traenju rjeenja. Osim razgovora mogu se koristiti i rasprave suprotstavljene skupine, diskusije, ali u svakom od tih postupaka uitelj svojim voenjem vodi postupno da rjeenja problema postavljenog na poetku sata. Programirano poduavanje bi se jo moglo nazvati analitiko poduavanje jer se problem koji se poduava dijeli na osnovne elemente prezentirane ueniku, a zatim mu se daje zadatak koji zahtijeva odreenu aktivnost vezanu uz taj sadraj. Kad uenik rijei taj zadatak, dobiva povratnu informaciju o ispravnosti ili neispravnosti onoga to je uradio i uputu za daljnji rad. I direktni rad uitelja s cijelim odjeljenjem ili skupinom moe olakati karakteristike programiranog uenja, ali ono je najee namijenjeno individualnom radu uenika i moe biti u obliku nastavnih listia, teksta, programiranog udbenika, moe biti prezentirano uz neki stroj za uenje, video snimak ili kompjutorski program. Programirano poduavanje je uinkovito ako polazi od problema koji su uenici uoili, te ako ostavlja dovoljno slobode za misaono angairanje uenika, ako je atraktivno prezentirano te ako sadri elemente igre. Bez tih sastavnica programirano poduavanje moe imati elemente mehanikog uenja koje djecu ne privlai. Aktivno uenje su aktivnosti u kojima se uenicima osigurava visok stupanj samostalnosti i nadzora nad organizacijom, tijekom i smjerom aktivnosti. Takve aktivnosti najee obuhvaaju rjeavanje problema i istraivaki rad, a mogu se i individualizirati (npr. proireno istraivanje ili projekt) ili proiriti u suradnju (rasprava, dramatizacija ili suradniki projekti). Aktivno uenje moe kadto osigurati bolji uvid u ono to e se uiti nego pouavanje usmenim izlaganjem. Aktivno uenje ima brojne pedagoke koristi: takve aktivnosti su intelektualno poticajnije i djelotvornije u poticanju uenike motivacije i zanimanja za aktivnost pomau u razvoju vanih sposobnosti uenja potrebnih za proces organizacije aktivnosti te interakcijskih i komunikacijskih sposobnosti uenika

14

12, INDIVIDUALIZACIJA NASTAVE Pojedinci se znatno razlikuju sposobnostima, stilovima uenja, interesima i sklonostima. Individualizacija podrazumijeva uzimanje u obzir tih individualnih osobina i individualnih potreba uenika. Moe se provesti organizacijski tako da svatko ui sam za sebe ili pak da skupina zaredom zadovoljava zahtjeve pojedinaca i metodiki tako da nastavnik radi s pojedincem ili pojedinac ima na raspolaganju sve potrebne neiveizvore obavijesti. Individualizacija se odnosi na dva aspekta: 1. sadraj uenja 2. Put uenja i izvore obavijesti Izbor sadraja uenja ovisi o ciljevima i osobinama pojedinaca, ali i ciljevima drutvene zajednice u kojoj pojedinac ivi. Startna toka u individualiziranom uenju nije jednaka za sve uenike, ve ovisi i o njegovom predznanju. Putovi uenja i izvori obavijesti ovise o osobinama pojedinaca i opremljenosti kole razliitim izvorima obavijesti( uobiajeni i programirani udbenici, raunala, televizori...) Programirano uenje jedan je od naina uenja koji se moe iskoristiti u individualizaciji nastave u kojem se pravilno smjenjuju primanje i obraivanje obavijesti. Pomou posebno prireenih knjiga ili raunala postupno se prezentiraju manje smislene cjeline grae i odmah se navodi na obradu te cjeline rjeavanjem zadataka. Uenik odmah dobiva povratnu informaciju o rezultatu, a tek kad je svladao prelazi na novu cjelinu.Suvremena raunala su nastavna pomagala koja imaju posebno znaenje za individualizaciju nastave. Programirani materijali rade po sustavu tzv.malih koraka. Najmanji korak u programiranom materijalu zove se lanak, a did.analizom lanaka uoavamo ove elemente: prezentiranje informacije, zadatak subjektu koji ui, aktivnost subjekta na rjeavanju tog zadatka te povratna informacija o tonosti rjeenja. STRATEGIJE KOJIMA SE MOE POSTII INDIVIDUALIZACIJA NASTAVE: - variranje vremena za uenje za razliite uenike, uenici se mogu ukljuiti u dopunsku ili dodatnu nastavu - variranje zadataka i aktivnosti; nastavnik moe uenike organizirati tako da ovisno o kompetenciji dobiju zadatke razliite sloenosti - variranje nastavnih materijala i pomagala: nastavnik moe mijenjati izvore znanja kojima se slui ovisno o potrebama uenika, neki mogu dobiti apstraktne probleme, drugi slikovni materijal U Velikoj Britaniji postoji Infant School za koju je karakteristino bogatstvo i razliitost didaktikog materijala i unaprijed planirani zadaci za svakog uenika. vicarski pedagog Robert Dottrens postao je poznat po individualizaciji nastave uz pomo nastavnih listia. 13. PROBLEMSKO-ISTRAIVAKA NASTAVA
Problem je neko teorijsko ili praktino pitanje koje treba rijeiti. Problemsko istraivaka

nastava je vrsta nastave u kojoj su uenici u situaciji da samostalnim istraivanjem dolaze do novih spoznaja. Na taj nain oni osim novih znanja upoznaju i putove dolaenja do tih znanja. Problemsko istraivaka nastavaje u utemeljenja na posebnoj vrsti nastave na problemskoj nastavi. Uenik se stavlja pred problem koji mora rijeiti. Dijete nije sposobno samo stvoriti put rjeavanja problema, niti ima dovoljno iskustva i znanja koja bi ukljuio u

15

rjeavanje problema. Potrebna mu je uiteljeva pomo i voenje kroz rjeavanje problema. Uenik sam dolazi do rjeenja, uitelj mu ga ne saopuje. Kroz istraivanje nailazi na prepreke, dvojbe, ali iskustvo koje stjee sam znatno je trajnije i vre u njegovoj svijesti i jae od znanja koje stjee drugim sustavima nastave. Poeljno je u nastavi koristiti problemsko istraivaku nastavu. U procesu otkrivanja: uenik usvaja tehnike i postupke otkrivajueg uenja, tako steeno znanje je sigurnije i bre mu stoji na raspolaganju u novim problemskim situacijama, uenik razvija interes za sljedee procese uenja i rjeavanja problema te samostalnost. U sreditu takve nastave je problem, koji uenici samostalno rjeavaju po uputama i uz kontrolu uitelja. Uitelj postavlja problem i kontrolira rezultate. Uenik je istraiva i kreator, dok je uitelj organizator, motivator i programer.Organizacija rada usklaena je s opim pristupom rjeavanja problema; najprije se uspostavi problemska situacija i imenuje problem, zatim se odrede cilj i metode rada, uenici potom samostalno rjeavaju problem, a na kraju se analiziraju, ispravljaju i dopunjuju rezultati. (Been) De Zan ovak kae: Nekoliko stupnjeva: 1. motivacije- problemska situacija 2. tekoe- upoznavanje problema 3. rjeenja- postavljanje pretpostavke, istraivakog plana 4. rada i izvoenja- konkretno rjeavanje-izvoenje pokusa, mjerenja, usporeivanja 5. zadravanja i vjebanja 6. postignua, provjeravanja i primjene nauenog

Osnovna metoda rada je je istraivaka, koja u nastavi ima isti slijed kao i u znanosti, samo to se u nastavi dolazi do ve poznatih spoznaja, dok se u znanosti otkrivaju nove. Model i tijek nastave ukljuuje, u osnovi, tri faze: a-novi spoznajni rad( motivacija, tekoa, pretpostavka, izvoenje rada) b- stupanj vjebe c- stupanj primjene Istraivaka metoda izrazito karakterizira ba ovu vrstu nastave. Primjenjuje se pojednostavljenja istraivaka metoda - gdje uenici samostalno istrauju i otkrivaju, uz pomo uitelja, a u tom procesu zastupljeni su svi oblici misaone aktivnosti usporeivanja i objanjavanja pojava, sposobnost otkrivanja uzrono posljedinih veza i odnosa. U poetnoj situaciji su dani osnovni podaci, ali se na osnovu njih moraju pronai novi, dotle nepoznati podaci za konkretnog uenika. Zahtjevi koji se postavljaju u zadatku trebaju biti neto vii nego to su to uenike optimalne mogunosti, kako bi se kod uenika potaknula elja rjeavanja zadatka. Kriterij uspjenosti nastavnog sata ovakve nastave je shvaanje problema. Problemska nastava se planira i tono se predviaju nastavne teme i jedinice koje e biti obraene problemskom nastavom. Teina problema mora odgovarati uzrastu uenika, kao i njihovim sposobnostima. Problemska nastava moe se primjenjivati u svim nastavnim predmetima, premda je efikasnija u prirodnoj skupini nastavnih predmeta.Prevladava grupni i individualni oblik rada. Rjeavanje problema izrazito je efikasno kada se primjenjuje grupni

16

oblik rada, naroito kod uenika osnovne kole. Kako bi uspjeh u uenju bio vei, uenicima se moraju pruiti jasne upute za rjeavanje problema. Prednosti nastava ne brine samo o sadraju ve i o tijeku otkria poveava uenikovu unutarnju motivaciju poveava uenikovu intelektualnu mo uenik se osposobljava u tehnici otkrivanja, odnosno uinkovitijeg uenja uenik ustrojava svoje osobne podatke i zna gdje e pronai podatke koji su mu potrebni

Problemsko istraivaka nastava omoguuje izrazito samostalan rad uenika, a taj rad maksimalno omoguuje primjenu suvremene metodike i didaktike. Uitelj sve kontrolira, organizira, ima ulogu ne kljunog izvora, nego pomagaa i usmjerivaa. Nii razredi osnovne kole nisu dovoljno zreli da samostalno rade pa ne moemo organizirati problemsku nastavu na temama emocionalnog karaktera. Najpovoljnije podruje ove nastave je nastava prirode i drutva.

14. PRIPREMA UITELJA ZA SAT Uspjeh cijelog odgojno obrazovnog procesa, ostvarenja planiranih zadaa te postizanje konanog cilja uvelike ovisi o uitelju, a to znai i o njegovom prethodnom pripremanju za sat. Ono je sastavni dio uiteljeva rada, vrlo bitno za izvoenje neposrednog odgojno obrazovnog procesa, ali i dio njegovog strunog i pedagokog usavravanja. Uitelj planira i programira itav odgojno obrazovni proces i to na temelju godinjeg (makroplaniranje), mjesenog i tjednog (mikroplaniranje), a posebna se panja posveuje dnevnom planiranju za neposrednu nastavu. Upravo je ono preduvjet za dobro izvedeni odgojno obrazovni proces. Najee se uitelji slue pismenim pripremama za sat iako, prema nekim didaktiarima (Matijevi, Bognar), za razliku od planiranja, pripremanje nije nuno da bude napismeno. Takav se pismeni koncept naziva pripravom. Priprava slui uitelju kao pismeno projektiranje nastavnog rada za pojedini sat. Moe biti opirnija i detaljnija ili kraa i saetija. Opirna nastavna priprava formulira cijeli tijek odgojno obrazovnog rada na predvienim etapama nastavnog procesa s obzirom na sadraj koji e se izlagati i metodiki nain rada. Opseg priprave ovisi o razliitim imbenicima, primjerice o teini nastavnog sadraja, strunoj i pedagokoj sposobnosti uitelja i radnom iskustvu kao i zahtjevima prosvjetno pedagoke slube i ravnatelja kole. Bez obzira koristi li uitelj pripravu u svakodnevnom radu ili ne, pripremanje za nastavni sat mora biti usklaeno sa svim bitnim sastavnicama godinjeg, mjesenog ili tjednog planiranja. Prema tome, cilj i zadaci, kao i polaite, ali i ishodite svakog odgojno obrazovnog procesa moraju biti oblikovani za svaki nastavni sat na nain da vode k ostvarivanju cilja cjelokupnog odgojno obrazovnog procesa. Prije realizacije nastavnog sata, da bi se postigli definirani ciljevi, nuno je postaviti zadatke, kao i odabrati sadraje i aktivnosti pomou kojih e oni biti postignuti. Odabir nastavnih sadraja takoer je vrlo bitan te se, poput cilja i zadataka, takoer moe promatrati kroz prizmu kako odgojnih tako i obrazovnih sadraja i aktivnosti. 17

Prilikom planiranja i pripremanja za nastavu, uitelj treba utvrditi i socijalne oblike rada kojima e se koristiti na nastavnom satu, nastavne metode i postupke kojima e postii najbolje rezultate, prostor u kojem e se odvijeti odgojno obrazovni proces, utvrditi nastavna pomagala tj. medije kojima raspolae, a koji bi mu trebali za to kvalitetnije izvoenje nastave. Bitno je naglasiti da se odgojno obrazovni proces, kao vrlo sloen i dinamian proces, ne moe promatrati kao zatvorena i nepromjenjiva konstrukcija te stoga planiranja, programiranja i pripremanju za nastavu ne treba prii prekruto ve uvaavati svaku eventualnu promjenu, a sve u skladu postizanja to veeg odgojno obrazovnog uinka. U nastavnoj svakodnevici priprave su pripomo i smjernice uitelju, a drugi faktori koji se mogu pojaviti te naposlijetku miljenje uenika i ostalih subjekata odgojno obrazovnog procesa trebaju imati konanu rije pri samom izvoenju nastave. Matijevi Bognar u Didaktici opisuju pripremu uitelja s dogovorom sa subjektima odgojno obrazovnog procesa. Dogovara se to e se raditi (sadraji i aktivnosti) i kako e se to postii (oblici, strategije, metode i postupci). Sadraji i aktivnosti djelomino su odreeni programom, ali se oni u etapi dogovora konkretiziraju i preoblikuju u skladu s interesima i potrebama sudionika odgojno obrazovnog procesa. Bognar pie o tome da dnevno pripremanje uitelja ne treba biti napismeno, osim ako uitelju to osobno treba. U nastavi prirode i drutva etapa dogovaranja s uenicima vrlo je poeljna. Primjer kako je etapa dogovaranja provedena u jednom odjeljenju treeg razreda u Zagrebu: Mikroplanom je predviena tema Industrija u naem zaviaju. Uiteljica je na poetku tjedna upoznala djecu s planiranom temom i predloila im da malo o tome porazgovaraju i da kau to misle i to ih zanima o toj temi. Nakon kraeg razgovora ustanovili su da je ta tema vrlo iroka i da bi bilo najbolje da se podijele po skupinama te da svaka skupina odabere industrijsku granu koju e prouiti. Jedna od skupina izabrala je tekstilnu industriju. Zapisali su pitanja koja ih zanimaju: Kada je nastala prva tekstilna industrija u Zagrebu? kako se zvala ta industrija? Koliko je radnika bilo zaposleno u njoj? Na koji se nain radilo u njoj?kako ta tvornica izgleda danas ako postoji jo uvijek? Koje sve tekstilne industrije postoje u Zagrebu? Dogovorili su se kontaktirati tvornicu i tako pokuati saznati odgovore. Neke odgovore su saznali u knjinicama i putem interneta. Naknadnom samokritinom analizom postignutog uspjeha uitelj treba utvrditi dobre i loe strane svog rada u pojedinostima, a to e mu u pripremanju daljneg rada posluiti kao orijentacija u eliminiranju negativnog te unoenju i razvijanju pozitivnog. 15. ULOGA UITELJA U ODGOJNO OBRAZOVNOM PROCESU Velik je, odgovoran i astan, zadatak postati uiteljem tridesetak uenika. Osim strunih znanja i sposobosti iz podruja pedagogije, psihologije, didaktike i metodika, uitelj treba biti spreman prihvatiti djecu takvom kakva jesu i pomagati im da ostvare svoje optimalne mogunosti. Promatrajui individualno odgovornost za organiziranje pedagokih situacija u kojima sudjeluje tridesetak uenika, uitelj preuzima brojna pedagoka zaduenja. On je planer i programer, suradnik i organizator, mentor i svajtnik, te instruktor, izvor informacija i evaluator. Ponekad e se baviti i pedagokom terapijom, a zaduen je i za didaktiko oblikovanje i izradu te izbor medija koji e se koristiti u razliitim pedagokim situacijama. Kao suradnik, uitelj se dogovara s uenicima to, kada i kako e se raditi te im pomae u izvravanju najrazliitijih zadataka. Na poetku kolske godine uitelj planira godinje, mjesene i tjedne aktivnosti, izrauje izvedbeni program odjeljenja i prilagoene programe za

18

neke uenike. Prema godinjem i izvedbenom programu uitelj organizira i kreira pedagoke situacije koje mogu pridonijeti ostvarenju ciljeva odgoja i obrazovanja (samostalni rad u kole i kod kue, didaktike igre, rjeavanje problema, prikupljanje informacija, sudjelovanje u brojnim pedagokim razgovorima, izvrenju praktinih zadataka koji se pojavljuju uz ivot i rad kolektiva). Uza sve te pedagoke situacije svaki uenik iskazuje vlastitu individualnost. Tada uitelj nastupa kao savjetnik, mentor ili terapeut. Uitelj postaje kvalitetniji ukoliko svoj rad promatra kao samoostvarenje, odnosno ne samo kao objektivnu zakonitost ve kao kreativan in. Upravo je to bitno za in odgajanja jer ne odgajaju ni metode ni postupci ve linosti, stabilne i jake i za to obrazovane. Pomaui djeteu da se osamostali, uitelj treba procijeniti kad mu je potrebno pomoi, a kad je bolje prepustiti mu da pokua samostalno. Uspjeh cijelog odgojno obrazovnog procesa , ostvarenja planiranih zadaa te postizanje konanog cilja uvelike ovisi o uitelju, a to znai i o njegovom prethodnom pripremanju za nastavu. Ono je sastavni dio uiteljeva rada, vrlo bitno za izvoenje neposrednog odgojno obrazovnog procesa i to na razini godinjeg (makroplaniranje), mjesenog i tjednog (mikroplaniranje), a posebna se panja posveuje dnevnom pripremanju za neposrednu nastavu. Upravo je ono preuvjet za kvalitetno izveden odgojno obrazovni proces. Najee se uitelji slue pismenim pripremama za sat iako, prema nekim didaktiarima (Matijevi, Bognar), za razliku od planiranja, pripremanje nije nuno da bude napismeno. Takav se pismeni koncept naziva pripravom. Cilj i zadaci, kao polazite, ali i ishodite svakog dobro organiziranog odgojno obrazovnog procesa, moraju biti postavljeni tako da tee ostvarivanju konanog cilja. Prije realizacije svakog nastavnog sata potrabno je utvrditi i socijalne oblike rada kojima e se uitelj koristiti na satu, nastavne metode i postupke kojima e postii najbolje rezultate, prostor u kojem e se odvijati odgojno obrazovni proces, utvrditi nastavna pomagala tj. medije kojima raspolae, a koji su mu potrebni za to kvalitetnije izvoenje nastavnog procesa. Uitelj je taj koji odluuje o uvoenju dodatne i dopunske nastave, na temelju saznanja iz neposrednog rada s uenicima, on sugerira uenicima izbornu nastavu prema afinitetima, prati njihove izvankolske aktivnosti itd. U suvremenoj organizaciji uenja i nastave uitelj ima tri vane uloge (prema Andrilovi udina-Obradovi, Psihologija uenja i nastave): 1. izvor je obavijesti 2. upuuje: a) to e se uiti i gdje se to nalazi, b) kako to treba savladati. 3. povremeno prua ueniku obavijesti o napredovanju. To govori o uitelju kao organizatoru kao i regulatoru uenja i nastave. Bitno je naglasiti da se odgojno obrazovni proces, kao vrlo sloen i dinamian proces, ne moe promatrati kao zatvorena i nepromjenjiva konstrukcija te stoga planiranja, programiranja i pripremanju za nastavu ne treba prii prekruto ve uvaavati svaku eventualnu promjenu, a sve u skladu postizanja to veeg odgojno obrazovnog uinka. U nastavnoj svakodnevici priprave su pripomo i smjernice uitelju, a drugi faktori koji se mogu pojaviti te naposlijetku miljenje uenika i ostalih subjekata odgojno obrazovnog procesa trebaju imati konanu rije pri samom izvoenju nastave. Naknadnom samokritinom analizom postignutog uspjeha uitelj treba utvrditi dobre i loe strane svog rada u pojedinostima, a to e mu u pripremanju daljneg rada posluiti kao orijentacija u eliminiranju negativnog te unoenju i razvijanju pozitivnog.

19

16. ODGOJNO DJELOVANJE KOLE Odgaja li kola uenike? Je li odgoj zadaa kole i ako jest, koji su njegovi dometi? Moe li kola dopuniti, zamijeniti ili nadoknaditi odgojnu ulogu roditelja? Razliiti su odgovori na ta pitanja. Uglavnom svi upuuju na to da je i kola odgoji imbenik u ivotu djeteta i mladog ovjeka, a razlike su u opsegu i ciljevima kolske aktivnosti. Andrilovi udina-Obradovi u Psihologiji nastave i uenja navode tri shvaanja odgoja u koli: 1. odgoj u kolikoji dopunjuje, uvruje i proiruje roditeljski odgoj; 2. odgoj u koli kao razvijanje znanja, pozitivnog odnosa i aktivnog ponaanja prema aspektima modernog ivota i ekoloki odgoj, odgoj odnosa meu spolovima, seksualni odgoj, odgoj za zdrav ivotni cilj, odgoj nepuenja i apstinencije od droge i sl.; 3. uvrtenje humanistikih ciljeva kao vanih ili ak prvenstvenih ciljeva obrazovanja. Na temelju spoznaja o moralnom razvoju i o utjecajima kole na nj mogu se postaviti neka opa pravila odgoja: kola treba osigurati ozraje pravednosti u raspodjeli dunosti, povlastica i nagrada, kola mora dati uenicima pozitivne uzore i primjere ispravnog, dobrog ponaanja. To se ne smije shvatiti kao obveza odraslih da budu savreni jer to nisu. Svi pokuaji da se djeci takvima pokau neiskreni su i djeca e ih razotkriti. Bolje je djeci dati primjer da je doputeno biti nesavren, da svi inimo pogreke i da je to vano uvidjeti, priznati i nastojati se popraviti. Primjeri priznanja, opratanja i provedba dobre odluke vrijedniji su od primjera lanog savrenstva. Djetetu treba ponuditi primjere, modele razliitih uloga i poduiti ga kako da se uivi u te uloge: to u odreenim situacijama oni misle, osjeaju i zato neto rade. Valja hrabriti empatiko uivljavanje proivljavanje osjeaja drugih ljudi. Roditelji i uitelji trebaju postaviti mjerila dibra i zla. Pritom moraju voditi rauna o mogunostima (fazama) djejeg razumijevanja dobra i zla. Takoer, moraju voditi rauna o stupnjevanju dobra i loeg, moraju shvatiti da je krenje normi pristojnosti manji prijestup od krenja moralnih pravila; vie cijeniti spontano ponaanje nego kruto potovati moralne zabrane; vie cijeniti spontano prosocijalno ponaanje, nego poslunost na zahtjev. Uitelji trebaju usvojiti dosljedni odgojni obrazac: uz toplinu, razumijevanje i potporu valja postaviti granice i pravila ponaanja i dosljedno zahtijevati da se ona potuju. Glavni odgojni stil treba biti objanjavanje i poziv na uivljavanje u tue osjeaje. Za raspravljanje o ispravnim postupcima uitelji se trebaju koristiti konkretnim ivotnim situacijama djeteta i razliitim nastavnim sredstvima. Tijekom raspravljanja uitelji trebaju nastojati djetetovo moralno znanje obogatiti sloenijim shvaanjima dobra i zla, uvijek ravnajui se prema dosegnutom stupnju djetetova moralnog znanja. Pozitivan i stvaran odgojni utjecaj kole ponajvie ovisi o kvaliteti uitelja kao modela socijalizacije, o primjeni odgojnih tehnika u postizanju odgoja svijesti te o stvarnom, ivotnom angamanu i uitelja i uenika u toku odgojnog procesa. Nastavom prirode i drutva usvajuju se etiki sadraji (pravila, norme ponaanja, pravila), ije usvajanje dovodi do oblikovanja moralne osobnosti uenika. Tijek moralnog oblikovanja je dugotrajan i sloen. On zapoinje zarana u obitelji usvajanjem odreenih pravila o ritmu dana, reimu prehrane, uporabi igraaka, a nastavlja se u koli spoznavanjem stvarnosti u koli, naselju, zaviaju i domovini. Tako uenik stjee stjee i posebne spoznaje o moralu, njegovoj namjeni i promjenljivosti, preko oblikovanja moralne svijest, stavova i

20

uvjerenja do svakidanje primjene u ljudskoj zajednici. Posebno mjesto u formiranju moralne svijest i moralnog uvjerenja uenika ima uitelj s kojim se uenik eli poistovjetiti. Taj odnos trba razvijati prema ravnopravnom odnosu i meusobnom potovanju. Posebno se u uenika oblikuje pozitivan karakter, koji se iskazuje odnosom prema sebi, svojim vrnjacima, roditeljima i straijim osobama. Sadraji prirode i drutva pridonose estetskom odgoju, pobuuju interes i potrebu za lijepim, razvijaju sposobnosti i mogunosti estetskog doivljaja i stvaranja u svim sastavnicama ljudskog ivljenja. Uitelj treba poticati razvoj uenikih sposobnosti u zamjeivanju lijepog u rijei, pokretu, zvuku, pojavama u okoliu. Dva su osnovna izvora nekvalitetnog odgojnog utjecaja kole: 1. odvojenost kolskog odgoja od stvarnog ivota, tj. programiranje odgoja, 2. raskorak izmeu verbalnog uenja i ponaanja uzora. Zbog sloenosti i velike koliine znanja potrebne dananjem ovjeku kako bi se snaao i funkcionirao kao samostalno bie, institucija kole izdvaja djecu iz stvarnog ivota i u saetoj formi i intenzivnim tempom prenosi na njih dijelove cjelokupnog ljudskog iskustva. Takav oblik socijalizacije sadri dva elementa nepovoljna za odgoj. Ponajprije, prilike za stjecanje iskustva uvelike su ograniene (slabi doticaj s malom djecom, starijim i nemonim osobama, prirodnim dogaanjima raanje, smrt, bolest), a djeci i mladei daje znanja o tome to je dobro i kvalitetno ponaanje, ali ih ne angaira, ne motivira da to ponaanje prihvate kao svoje i primjene u svakodnevnom ivotu. O prijateljstvu, portvovnosti, brizi za druge, uvaavanju tueg miljenja i potreba, humanim odnosima meu spolovima malo e se nauiti u koli na satima ovakvog ili onakvog odgoja. Briga za bolesne, organizirana i aktivna suradnja s mjesnim zajednicama u brizi za okolinu, stare, usamljene i nejake mogunosti su stvarnog angamana i prevladavanja slabosti programiranog odgoja. Kroz stvarni angaman, ulaui sebe i svoj napor i vrijeme, kroz akciju i inicijativu dolazi do raiavanja ideja, vaganja alternativa izbora i odluivanja o postupcima. Uitelji esto zaboravljaju te injenice zbog ogranienja vremena i naviknutosti na kolsku tradiciju uenja pomou knjige i iz knjige. Teite kole kao odgojnog imbenika uenika treba biti u tome da se smanji raskorak izmeu kole i ivota te da uenje o odnosima i emocijama zamijeni njihovim proivljavanjem. 17. PRAENJE, OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE Praenje, ocjenjivanje, provjeravanje i vrednovanje uenikovih rezultata rada proisani su Pravilnikom o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnim i srednjim kolama. Ovim se pravilnikom propisuje nain praenja redovnog uenika osnovne i srednje kole, provjeravanje, ispitivanje i ocjenjivanje njegova znanja, vjetina, sposobnosti i primjene steenih znanja te prava i dunosti uitelja odnosno nastavnika, uenika i njihovih roditelja, odnosno skrbnika u postupcima praenja, provjeravanja i ocjenjivanja uenika tijekom nastavne godine. U skladu s odredbama ovoga pravilnika pod praenjem uenika razumijeva se sustavno biljeenje zapaanja o razvoju njegova interesa, motivacije i sposobnosti, njegovih postignua u usvajanju odgojno-obrazovnih sadraja nastavnog predmeta ili odgojno-

21

obrazovnog podruja, njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. Praenje je proces koji se odvija istovremeno s realizacijom, a katkad ih je teko izdvojeno promatrati. Razvijene su bogate tehnike praenja aktivnosti i rezultata uenika, od sustavnog promatranja do biljeenja rezultata odreenim oblicima pismene ili praktine primjene, do formiranja bogatih zbirki konkretnih uenikih radova koje mogu biti predmetom zajednike analize uenika, uitelja i roditelja, ili strunjaka koji pomau u profesionalnoj orjentaciji. Podaci uoeni razliitim tehnikama praenja oslonac su za donoenje ocjena o ueniku, odnosno o postignutim rezultatima i sudjelovanju u razliitim aktivnostima. Podaci se upisuju opisno u rubriku biljeaka u imeniku. Vrednovanje (evaluacija, valorizacija) je odreivanje stupnja do kojeg su postignuti ciljevi neke odgojno obrazovne akcije. To je ocjenjivanje koje uzima u obzir uvjete u kojima su postignuti odreeni rezultati. Ocjenjivanje je svaka aktivnost kojom se prosuuje uenikov uspjeh. kolska ocjena ima dijagnostiku, prognostiku i motivacijsku funkciju, a izraava se brojano. Osim navedenih funkcija ocjena ima sljedee svrhe: osigurava uiteljima i uenicima pedagoke povratne informacije, motivira uenike, osigurava evidenciju napretka, ocjenjiva ueniku spremnost za budue uenje. Rezultati praenja i ocjene potrbni su ueniku i uitelju. Najbolje je ako je ocjena rezultat zajednikog dogovora uitelja i uenika jer je itav nastavniki proces rezultat zajednikog rada uitelja i uenika. Dakle, ocjena predstavlja dijagnozu u usporedbi s oekivanim rezultatima. Svi uenici ne mogu ili ne ele dostii istu razinu pedagokog standarda. Registrirane ocjene mogu posluiti za definiranje pedagokih mjera radi uklanjanja uoenih pogreaka ili poboljanja ukupnih rezultata. Zadaa je uitelja i drugih strunjaka u koli da pomognu uenicima otkriti vlastite potencijale i probleme te nainepostizanja optimalnih rezultata. To je zadaa pedagokog voenja u odgojno obrazovnom procesu. Ocjene imaju i motivacijsku funkciju. Poznato je da najbolje rezultate postiu uenici u slobodnim i izbornim aktivnostima gdje nema ocjenjivanja kao u drugim nastavnim predmetima, ve uenicima daju poticaj mogunosti objavljivanja imena ili odreenog rada u kolskim novinama, nastupi na kolskim priredbama, sprtskim natjecanjima i sl. Radi se o razliitim oblicima intrinzine i ekstrinzine motivacije koja nije povezana sa kolskim ocjenama. Uenika se provjerava i ocjenjuje u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini individualnim i skupnim oblicima: razgovorima i ispitivanjem, izradom pisanih, grafikih, praktinih, tehnikih i drugih zadaa, rjeavanjem zadaa objektivnog tipa, vieminutnim kontrolnim provjerama znanja, nastupima i drugim odgovarajuim oblicima i postupcima. Uenikov uspjeh u svakom predmetu ocjenjuje se po elementima najmanje dva puta u pojedinom polugoditu. Ocjenjivanje ne smije vremenski biti rasporeeno samo na kraj ocjenjivakog razdoblja. Osnovni elementi ocjenjivanja uenika u postupcima provjeravanja jesu: poznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja, usmeno i pismeno izraavanje, praktina i kreativna primjena nauenog gradiva, razvijenost vjetina, naini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadraja te napredak u razvoju njegovih ostalih psihofizikih sposobnosti i mogunosti U prvom polugoditu prvoga razreda osnovne kole uitelj prati uenikova postignua, ali ga ne ocjenjuje brojano, nego ga odgojnim postupcima i mjerama potie i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegova uspjeha i postignua Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uenikova znanja provodi se, u pravilu, na svakom nastavnom satu, bez najave.

22

U jednom danu uenika se moe usmeno provjeravati i ocjenjivati iz najvie dva predmeta Uenika se pismeno provjerava i ocjenjuje samo iz predmeta za koje su nastavnim planom i programom Ministarstva propisani pismeni oblici provjeravanja. Obvezno se pismeno provjerava i ocjenjuje u nastavi hrvatskog jezika, stranih jezika, matematike i informatike. Ako nastavnim planovima i programima Ministarstva nisu propisani pismeni oblici provjeravanja, uenikovo znanje moe se pismeno provjeravati jedanput u polugoditu ako planirani godinji fond nastavnog predmeta iznosi 35 sati, dva (2) puta ako planirani godinji fond nastavnog predmeta iznosi 70 i vie sati, odnosno najvie tri (3) puta u polugoditu ako planirani godinji fond nastavnog predmeta iznosi 95 i vie sati, te ako je izvedbenim nastavnim programom predmeta predvieno pismeno provjeravanje. Vieminutne provjere iz odreenog nastavnog sadraja mogu se provoditi, ali se uspjeh uenika u takvom obliku provjeravanja znanja ne upisuje u rubriku za ocjenjivanje, nego u rubriku biljeaka u imeniku. Ocijenjeni pisani rad mora se ueniku dati na uvid i uvati u koli do kraja kolske godine. Roditelj takoer ima pravo uvida u ocijenjeni uenikov pisani rad. U jednom tjednu pismeno se moe provjeravati i ocjenjivati znanje uenika u jednom razrednom odjelu najvie tri puta. U jednom danu pismene se provjere mogu provoditi samo iz jednog predmeta. Zakljuna ocjena iz nastavnog predmeta, na kraju svakoga polugodita i na kraju nastavne godine, za svakog uenika mora biti odraz njegovih cjelokupnih odgojno-obrazovnih postignua tijekom kolske godine i utemeljena na biljekama o praenju uenika i na ocjenama upisanim u imenik. Na oblikovanje ocjene utjeu brojni inioci, sustavni i nesustavni. Sustavni inioci djeluju stalno, te se njihov utjecaj moe razmjerno lako odraditi i predvifjeti. U prosjeku uitelj razredne nastave ocjenjuju cijelu uenikovu linost i blae, za razliku od uitelja predmetne nastave. Ta razlika nastaje zbog razliitog usmjerenja u kolovanju za razrednu, odnosno predmetnu nastavu, a i zbog drugaijeg kontakta s uenicima. Meu sustavne inioce oblikovanja ocjene ubraja se i stror ocjenjivanje na polugoditu, a blae na kraju kolske godine. Takoer, predmeti koji se smatraju odgojnima (glazbeni, likovni, tjelesni) ocjenjuju se blae. Nesustavni inioci mnogo su brojniji od sustavnih. Teko je odreditit i predvidjeti kada e i u kojem smjeru djelovati nesustavni inioci. To su: inteligencija, vrste pamenja, pozornost na nastavi, talent za pojedine predmete, nain uenja, marljivost, simpatija prema uitelju, interes za predmet, prethodno znanje, izraavanje, metodika sprema uitelja, teina gradiva, broj izostanaka s nastave Ovisno o osobinama linosti, neke uenike treba ispitivati ee, a neke rjee. to je ispitivanje ee to e se uenici vie naviknuti na takvu situaciju te e im biti manje neugodna. Uiteljima, kao polazite za praenje i ocjenjivanje uenika, treba pomoi struno pripremljeni materijal u kojima su konkretizirani ciljevi i razina koju uenik treba postii. Na pripremi takvih materijala trebaju raditi strunjaci s podruja odgoja i obrazovanja i uvelike im pomoi u, prema nama mnogima, najteim dijelom ovog divnog posla.

23

18. VRSTE MOTIVACIJA U NASTAVI Motivacija je osnova svakog dobro organiziranog rada. Kako bi rezultati odgojno obrazovnog procesa bili to kvalitetniji, uenik treba osjetiti unutranju potrebu, nagon, elju da odreeni zadatak ili problem rijei. Tada se javlja potpunija misaona aktivnost koja je osnova za uvianje veza izmeu podataka odnosno uvjet za rjeavanje problema. Prilikom planiranja i pripremanja za nastavu uitelj odabirw sadraje i aktivnosti pomou kojih e oni biti postignuti, utvrditi socijalne oblike rada kojima e se koristiti na nastavnom satu, nastavne metode i postupke kojima e postii najbolje rezultate, prostor u kojem e se odvijati odgojno obrazovni proces, provjeriti nastavna sredstva i pomagala kojima raspolae, a koji bi mu trebali za to kvalitetnije izvoenje nastave. Opi zadatak pripreme kao dijela nastavnog sata je obaviti sve potrebne predradnje kako materijalno tehnikog tako i spoznajnog, psiholokog i metodikog karaktera koje pridonose uspjenom izvoenju predvienog glavnog dijela nastavnog sata. Dobar poetak znai doprinos krajnjem uspjehu. U motivacijske svrhe tj. za postizanje svojevrsne psihike angairanosti za predstojei rad, u svakodnevnom nam radu koriste raznovrsni naini i postupci. Pomou njih razvija se aktivan odnos prema radu, intelektualna radoznalost i interes te povoljna radna atmosfera. Motivacija stavlja u funkciju uenikov psihiki i intelektualni mehanizam. Uenike trebamo angairati, motivirati, razviti aktivan odnos prema radu i osmisliti rad. Uloga motivacije ili emicionalno intelektualne pripreme je da se dijete emotivno pripremi za upoznavanje sadraja u glavnom dijelu sata. Obino je tu uvodni razgovor izmeu uenika i uitelja o temi koju zada uitelj. Sastoji se od nekoliko pitanja na koje uenici odgovaraju i razgovaraju iz svojeg iskustva. Pitanja su obino usmjerena prema temi koju trebamo obraditi u glavnom dijelu sata. Motivacija moe biti potaknuta fotografijom ili slikom, audio ili video zapisom, crteom, plakatom To na govori da sadraj motivacije ovisi o vie faktora, ponajprije o nastavnom predmetu, etapi koja slijedi, pronicljivosti uitelja te o vremenu koje imamo na raspolaganju. Primjerice, motivacija se moe postii zanimljivim podacima iz povijesti, anegdotom vezanom uz sadrak teme, analiziranjem konkretnih pojava u ivotu, formuliranjem zagonetke, citiranjem poslovica. Najgore, za odgojno obrazovni proces i uenike, je prijei na glavni dio sata s odreenim unutranjim otporom u nepovoljnim uvjetima jer to rezultira ne samo slabim radnim uinkom ve i odbojnou uenika prema samoj nastavi. Motiviranje, u izvoenju nastavnog sata, mora biti kratko, ali efikasno i efektno. Openito, postoje dvije vrste motivacija u koli. To su intrinzina motivacija unutarnja i ekstrinzina motivacija vanjska. U koli je vano poticati intrinzinu unutarnju motivaciju jer je to najvii stupanj motiviranosti zbog uivanja u radu. Ona pridonosi ustrajnosti u uenju i stjecanju najkvalitetnijeg znanja. Za razliku od intrinzino motiviranih uenika, ekstrinzino motivirani uenici pokazuju sljedeu sliku aktivnosti: aktivnost zavre im se postigne vanjska nagrada, znanje je niske razine, povrno, brzo se zaboravlja (prema Andrilovi udina-Obradovi: Psihologija uenja i nastave). Znai, uiteljeva je uloga poveati intrinzinu motivaciju u razredu, a to e uitelj uiniti tako da: 1. prilagodi sadraj rada uenikim interesima 2. uvodi u nastavu novosti i raznolikosti 3. omoguava aktivno sudjelovanje i brze povratne informacije 4. potie radoznalost 5. povezuje ono to se ui s osobnim iskustvom uenika

24

6. pomae uenicima da sami postiu svoje ciljeve. Dostizanje i odravanje intrinzine motivacije nadarenih uenika uvelike ovisi o roditeljima i uiteljima koji trebaju zanti podrati ih i u fazama koje izazivaju dosadu i doivljaj jednolinosti. Uitelj treba nadarenoj djeci ponuditi matreijale visoke sloenosti i razliitih sadraja, ali ih usmjeriti i na pomo slabijima. esto se dogaa da ti kreativni i vrlo talentirani uenici postanu demotivirani nezanimljivim i mehanikom pristupom u razredu. Talent i potencijal djeteta bit e uniteni ukoliko dijete samo ne vjeruje da posjeduje odreene sposobnosti te ako nema slobodu da ih koristi i razvija. Osim prema nadarenima, posebnu pozornost treba pruiti i djeci s razvijenom negativnom slikom o sebi jer oni pripadaju rizinoj skupini u razvoju kolske motivacije. Djeci s tekoama u uenju najvie e koristiti pouavanje usmjereno na usvajanje strategija primjerenim njihovim mogunostima uenja. Motivacijska intervencija ne smije se zadrati samo na individualnim poboljanjima. Najvanije je promijeniti ozraje u razredu i postii dobru i produktivnu psiholoku klimu. Dakle, da bi motivacija u uvodu bila uinkovita treba popraviti openitu motivaciju u razredu na nain da svakodnevno pokuavamo smanjiti skupinu nemotiviranih i ekstrinzino motiviranih uenika te teimo ka razvoju intrinzine motivacije u svih izrazito sposobnih i darovitih uenika. 19. NOVIJE TEORIJE UENJA Pod pojmom stara kola najee se misli na herbartovsku kolu 19. st. koju karakteriziraju naglaen intelektualizam, didaktiki materijalizam, pasivan poloaj uenika, kruti nastavni plan i program te dominacija verbalnih nastavnih metoda. Nasuprot tome je nova kola, a to je naziv za sve one reformne pokrete s poetka 20. st. koji su pokuali prevladati nedostatke tzv. stare kole. Zaokret se odnosi na sve aspekte odgojno obrazovnog procesa, od naputanja krutih nastavnih planova i programa, a sve u svrhu aktivnijeg poloaja uenika u ogojno obrazovnom procesu i samodiscipline uenika. U nastojanju prevladavanja jakih intencija stare kole mnogi didaktiari su odlazili u krajnosti koje su se ogledale u nesistematinosti, neorganiziranosti, anarhinosti i gubitku vremena. Neki su pravci otili toliko daleko da su dijete postavili na pijedestal poput svojevrsnog boanstva. Uglavnom zabog ekstrema kojim su naginjali, veina toga to su zagovarali nije se uvrstila u kolama, ali su nam ostavili velik broj savjeta za to bolji rad u suvremenim kolama, a sve u cilju prevladavanja negativnosti stare kole. I danas hvaljeni, raireni i funkcionalni alternativni pedagoki smjerovi poput Waldorfske ili Montessori pedagogije, polaze od ideje slobodnog odgoja i slue se progresivnim metodoama i postupcima paput problemskog ili programiranog poduavanja ili uenja otkrivanjem. Razliite odgojno obrazovne strategije bave se aktivnpu sudionika u odgojno obrazovnom procesu odnosno oblikuju metode i postupke rada. Postoje odreeni, didaktiki gledano, opi teorijski okvir za strukturiranje metoda, ali metodike samih predmeta daju konkretna rjeenja za svaki pojedini predmet. Stoga postoji oko pedesteak, vie ili manje razvijenih, uobiajenih ili neuobiajenih metoda, a moe ih se podijeliti na metode koje se tiu odgoja i na metode koje se tiu obrazovanja. Strategija uenja i poduavanja zasnovana je na zakonitostima spoznajnog procesa i jedna je od strategija obrazovanja. U uenju otkrivanjem sadrane su sve etape spoznajnog procesa: uoavanje i definiranje problema, vlastita aktivnost na pronalaenju rjeenja, izvoenje zakljuka, nalaenje rjeenja. Poduavanje je neto skraeni proces uenja, nije temeljeno na vlastitom iskustvu ve koristi sistematizirana iskustva drugih ljudi. Prema strategiji uenja otkrivanjem postoje tri metode i iz su proizali brojni postupci, a to su metoda istraivanja, metoda projekta i metoda simulacije. Svima im je karakteristino iskustveno uenje, bilo da to iskustvo proizlazi iz stvarnosti ili zamiljene stvarnosti.

25

Istraivanje je metoda kojom uenici prouavaju stvarnost. Polazi od zajednikog uoavanja i definiranja problema te se iz njega postavljaju hipotete. Slijedi prikupljanje podataka, a ako je rije o fenomenima koje je mogue neposredno promatrati, promatranje i praenje. Ako ne, koristi se umjetno izazivanje odreenih promjena, tzv. eksperiment. Na osnovi dobivenih podataka izvode se zakljuci i provjerava istinitost postavljenih hipoteza. Simulacija se koristi kad nije mogue sudjelovanje u odreenim situacijama, a koje su potrebne uenicima u svakodnevnom ivotu. Polazi se od problemske situacije te zamilja odreena okolnost. Uenici ue sudjelujui u razliitim ulogama i rjeavajui nastali konflikt. Ova se metoda u praksi ostvaruje postupcima: igre uloga, plan igra, igra s pravilima. Projekt je neto sloenija metoda koja takoer polazi od problema i hipoteze, ali pismeno razrauje plan rjeavanja koji ukljuuje potrebna sredstva, slijed poslova, vrijeme potrebno za rad i cilj. Nakon rada sistematiziraju se steena iskustva i izvode zakljuci koji se pritom primjenjuju u praksi. Metode i postupci poduavanja su brojni i otprilike ih se moe svrstati u tri velika poglavlja: problemsko, heuristiko i programirano poduavanje. Problemsko poduavanje polazi od definicije problema, na nain da u njemu aktivno sudjeluju uenici postavljanjem pitanja, individualnim definiranjem vlastitog vienja problema, uoavanje suprotnosti onog izmeu onog to znaju i onog to opaju. Problem moe postaviti uitelj, ali to ima smisla kad svako dijete pojedinano to zaista doivljava kao problem. Ako se to ne dogodi, proces spoznaje zapoet e u uiteljevoj glavi, a ne u uenikovoj, pa e sve to poslije toga slijedi biti uzaludan posao, odnosno imat e karakteristile prisilnog mehanikog uenja. Nakon definiranja problema prelazi se na odgovore, rjeenja. Odgovore moe davati uitelj ili neke druge osobe izlaganjima, objanjavanjima, demonstracijama. Odgovori se mogu pronai u udbenicima, enciklopedijama ili nekom drugom pisanom izvoru, a zatim se mogu na odreeni nain sistematizirati, izloiti, objaviti i sl. Heuristiko poduavanje takoer polazi od problema, ali se odgovor ne daje izravno nego se uenike postupno vodi do rjeenja te im se omoguuje da sami dou do zakljuka. Za to su najprimjereniji dijaloki postupci. Obino se koristi heuristiki razgovor u kojem, nakon definiranja problema, uitelj postupno uvodi uenike do rjeenja. Razgovor slui i kao poticaj na misaono angairanje uenika, ali i kao stalni pokazatelj uitelju kako uenici napreduju u traenju rjeenja. Osim razgovora mogu se koristiti i rasprave suprotstavljene skupine, diskusije, ali u svakom od tih postupaka uitelj svojim voenjem vodi postupno da rjeenja problema postavljenog na poetku sata. Programirano poduavanje bi se jo moglo nazvati analitiko poduavanje jer se problem koji se poduava dijeli na osnovne elemente prezentirane ueniku, a zatim mu se daje zadatak koji zahtijeva odreenu aktivnost vezanu uz taj sadraj. Kad uenik rijei taj zadatak, dobiva povratnu informaciju o ispravnosti ili neispravnosti onoga to je uradio i uputu za daljnji rad. I direktni rad uitelja s cijelim odjeljenjem ili skupinom moe olakati karakteristike programiranog uenja, ali ono je najee namijenjeno individualnom radu uenika i moe biti u obliku nastavnih listia, teksta, programiranog udbenika, moe biti prezentirano uz neki stroj za uenje, video snimak ili kompjutorski program. Programirano poduavanje je uinkovito ako polazi od problema koji su uenici uoili, te ako ostavlja dovoljno slobode za misaono angairanje uenika, ako je atraktivno prezentirano te ako sadri elemente igre. Bez tih sastavnica programirano poduavanje moe imati elemente mehanikog uenja koje djecu ne privlai. 20. ESTETSKO UREENJE UIONICE I KOLE Odgojno obrazovna ekologija predstavlja izabrane i ureene prostore u kojima se odvija odgojno obrazovni proces. Ureena okolina tj. prirodna i drutvena sredina vrlo

26

povoljno utjeu na svakog ovjeka. Uitelj i uenici kao glavni subjekti odgojno obrazovnog procesa cijelo vrijeme biraju i ureuju prostore svojih aktivnosti, a pokazalo se kako je za uspjenost realizacije ciljeva i zadataka te cjelokupnog odgojno obrazovnog procesa jedan od vanijih imbenika upravo prostor u kojem borave. U suvremenim hrvatskim kolama, izuzev nekih privatnih koje rade po posebno odobrenom programu, odgojno obrazovni proces najveim se dijelom odvija u kolskim zgradama uz koritenje sekundarnih izvora. Poprilino je zapostavljena prirodna i drutvena sredina koja je kao primarni izvor znanja najadekvatnija za izvoenje nastave osobito ako se zna kako je za sve nastavne predmete mogue pronai odgovarajui prostor u vlastitoj okolini koji se moe koristiti kao neureen, ali i kao ureen. Primjerice, pedagoki relevantne aktivnosti, uz prethodnu pripremu u uionici, mogu se odvijati u zoolokom vrtu, umi, botanikom vrtu, muzeju, tvornici, naselju. Nastava se moe organizirati kao drutveno korisni i proizodni rad uenika, nastavne aktivnosti u kolskom dvoritu ili pak u sklopu izleta, ekskurzije ili kole u prirodi. Navedena tri primjera posebni su oblici odgojno obrazovnog rada koji zahtijevaju posebnu organizaciju, razraen plan i program u sklopu godinjeg plana i programa kole, aktivnu pripremu te vrednovanje nakon povratka u kolske klupe. kola u prirodi organizirana je van mjesta prbivalita uenika, ima solidno ureene objekte za nastavu i izvankolske aktivnosti te se u njima boravi oko desetak dana. Cilj joj je bolje upoznavanje nove sredine i realizacija gradiva koja se odnosi na nove uvjete. Drutveno korisni i proizvodni rad uenika odvija se ili u pomonim objektima kole poput kolske kuhinje, zbornice, kolskog dvorita ili na ulicama mjesta u kojem se kola nalazi te ima izrazito odgojnu funkciju. kolsko dvorite ima vanu pedagoku funkciju, ono je most izmeu prirodne sredine i kolske zgrade. Zajedno s izgraenim kolskim poligonima ulaze u objekte prirodne sredine koji omoguavaju ne samo odmor i rekreaciju uenika dok ekaju poetak nastave ili za vrijeme odmora, ve i realizaciju odgovarajuih nastavnih sadraja i aktivnosti. kolsko je dvorite ogledalo kako uenika, tako i uitelja i ravnatelja. Veza je izmeu prirode, kole i ivota i kao takvog bi ga trebalo graditi. Meutim, upravo iz razloga to se nastava najee provodi u uionicama i drugim prostorijama kolske zgrade, potrebno je posvetiti posebnu panju upravo njihovu ureenju. Osim uionica, kola treba predvidjeti i urediti razliite prostore za druenje, igru, zajedniko uenje i rad. Suvremeno graeni kolski objekti imaju veliko multifunkcionalno predvorje koje, osim kao ulaz u zgradu, moe posluiti i kao dvorana za predstave unoenjem stolica ili kao prostor za druenje i zabavu. Biblioteno informacijski centar kole, ili u nas, naalost u veinisluajeva, kolska knjinica, sastavni je dio svake kole. Knjini fond zauzima najvie mjesta to i ne udi obzirom da Ministarstvo vodi posebnu skrb upravo oko knjiga te je ak Zakonom obvezatno da svaka kola ima unutar svog objekta kolsku knjinicu. Meutim, u dananje doba, doba informacija kao ultimatuma, koli vie nije dovoljna zastarjela kolska knjinica. Ono to je potrbno suvremenoj koli je centar, biblioteno informacijski centar ili multimedijski centar. Jedan takav moderan centar sastoji se od vie funkcionalnih prostora za individualni i grupni rad te prostora za smjetaj nastavnih medija tj. knjiga, video materijala, kompjutora i pripadajueg programa. U njemu se prikuplja, obrauje, uva i posreduje informatika graa te uenicima na pristupaan nain pruaju raznovrsne baze podataka. Specijalizirane uionice za razrednu nastavu trebaju pratiti suvremene pedagoke zahtjeve koji jednu od najveih zapreka vide upravo u tradicionilnom pristupu odgojno obrazovnom procesu. Uenici kao aktivni sudionici odgojno obrazovnog procesa ne mogu nikako sjediti u klasinim uionicama, gledajui jedni drugima, dok govore, u potiljak, te sjediti, prepisivati s ploe i samo sluati. Danas uionice imaju, osim lako pokretljivog namjetaja, i tepih na podu interesni kutak, za igranje, a ponekad i za odravanje dijela

27

nastave, zatim kuti za igranje i opremu za razne igra, malu prirunu biblioteku, ormari za odlaganje likovnog pribora i ostale opreme, izlobene kutke, ivi kuti, stol za runi rad. Lako pokretljiv namjetaj omoguuje fleksibilan razmjetaj, u sklopu s potrebama koje postavlja odabrani socijalni oblik rada: frontalni rad, rad u skupinama i paru, individualni rad. U suradnji s roditeljima, ali i u sklopu izvannastavnih aktivnosti, moe se pridonijeti ureenju stare uionice tako da ona postane mjestom po mjeri uitelja i uenika. kolska zgrada sa svim svojim prostorima: uionicom, specijaliziranom uionicom, kabinetom za uitelje, ivim kutiem, kolskom zaviajnom zbirkom i ostalim prostorima u njoj, kao i svojim okrujem: kolskim dvoritem, parkom, svrtom i proetnim vjebalitem prostori su u kojima se moe ustrojiti suvremena nastava prirode i drutva. U njima uenici mogu ostvariti neposredna iskustva koja su temelj za spoznavanje svog okruja. 21. POHVALA I NAGRADA KAO ODGOJNO SREDSTVO Odgaja li kola uenike? Je li odgoj zadaa kole i ako jest, koji su njegovi dometi? Moe li kola dopuniti, zamijeniti ili nadoknaditi odgojnu ulogu roditelja? Razliiti su odgovori na ta pitanja. Uglavnom svi upuuju na to da je i kola odgoji imbenik u ivotu djeteta i mladog ovjeka, a razlike su u opsegu i ciljevima kolske aktivnosti. Pozitivan i stvaran odgojni utjecaj kole ponajvie ovisi o kvaliteti uitelja kao modela socijalizacije, o primjeni odgojnih tehnika u postizanju odgoja svijesti te o stvarnom, ivotnom angamanu i uitelja i uenika u toku odgojnog procesa. kola, kao odgojna ustanova, donosi Pravilnik o pohvalama, nagradama i pedagokim mjerama, ime eli naglasiti vanost, ne samo obrazovnih postignua uenika, ve i usvojena pravila ponaanja prema vrnjacima, uiteljima i openito starijim osobama, svoj odnos prema radu i koli i sl. Pohvale predlau uitelji na Razrednim vijeima za postignuti uspjeh u odgojno obrazovnim postignuima, a one se evidentiraju u uenike knjiice, a u slubi su ponajprije jaanju motivacije za daljnji uspjeh pojedinog uenika. Posebno se nagrauju uenici koji su u svom osnovnokolskom obrazovanju ostvarili izvanredne uspjehe iz svih nastavnih predmeta. Nagrada za takav uspjeh obino je knjiga, slikovnica i sl. koli, odnosno njenim zaposlenicima, uvijek je izuzetno drago pohvaliti i nagraditi uenike s izvanrednim uspjehom na obrazovnom i odgojnom podruju i to nije sporno. Obino su ti uenici mnogo puta ve prije nagraivani, a nagrada je svakako u slubi motivacije djeteta za daljnji trud. Meutim, nagrada i pohvala bi se trebala koristiti svakodnevno u praksi uitelja. Pohvaljivati treba svako dobro i lijepo ponaanje, svaki tono i ispravno rijeeni zadatak, svaki individualni trud pojedinog uenika. U svakom razrednom odjeljenju postoji bar jedan uenik ije ponaanje remeti koncentraciju i radnu atmosferu. Razloge nediscipliniranosti takvog djeteta moemo pronai u razliitim uzrocima, od koji su najee nesposobnost roditelja i kole da prepozna i zadovolji neke potrebe tog djeteta Najee i najuinkovitije rjeavanje disciplinskih problema iji su uzroci u biolokim ili drugim osobinama djeteta jesu razliiti oblici uvjetnog nagraivanja. Nagraiva se svako ponaanje koje znai poboljanje. Ta nagrada moe biti u usmenom ili pismenom obliku, a u dogovoru s ostalim sudionocima odgojno obrazovnog procesa nagrada moe biti i neto drugo to e dijete zaista veseliti. Kanjavanje ili primjena uobiajenih odgojni metoda kod nedisciplinirane djece nerijetko ima suprotan uinak. Kanjavanje u koli esto rezultira kanjavanjem i kod kue,

28

to izaziva kod djeteta frustriranost i samo poveavaju njegovu agrasivnost i neeljeno ponaanje. Druga mogunost da se disciplinski rijei problem je primjena teorije socijalnog uenja. Ta teorija objanjava djelotvorno socijalno uenje pomou nagraivanja odreenog oblika imitativnog ponaanja. U odstranjivanju disciplinskog problema postupak teorije socijalnog uenja temelji se na ustanovljavanju uzroka ponaanja, davanju primjera u eljenom ponaanju i nagraivanju svakog imitiranja poeljnog ponaanja. OSPOSOBLJAVANJE UENIKA ZA SAMOSTALNO UENJE Uspjeh cijelog odgojno obrazovnog procesa, ostvarenja planiranih zadaa te postizanje konanog cilja uvelike ovisi o uitelju, a to znai i o njegovom prethodnom pripremanju za sat. Ono je sastavni dio uiteljeva rada, vrlo bitno za izvoenje neposrednog odgojno obrazovnog procesa, ali i dio njegovog strunog i pedagokog usavravanja. Uitelj planira i programira itav odgojno obrazovni proces i to na temelju godinjeg (makroplaniranje), mjesenog i tjednog (mikroplaniranje), a posebna se panja posveuje dnevnom planiranju za neposrednu nastavu. Upravo je ono preduvjet za dobro izvedeni odgojno obrazovni proces. Najee se uitelji slue pismenim pripremama za sat iako, prema nekim didaktiarima (Matijevi, Bognar), za razliku od planiranja, pripremanje nije nuno da bude napismeno. Takav se pismeni koncept naziva pripravom. Prije realizacije nastavnog sata, da bi se postigli definirani ciljevi, nuno je postaviti zadatke, kao i odabrati sadraje i aktivnosti pomou kojih e oni biti postignuti. Odabir nastavnih sadraja takoer je vrlo bitan te se, poput cilja i zadataka, takoer moe promatrati kroz prizmu kako odgojnih tako i obrazovnih sadraja i aktivnosti. Jedan od socijalnih oblika rada u kojem uenici samostalno ue je individualni rad. Postoje brojni oblici individualnog rada uenika u svakodnevnoj praksi. To su: pisanje kraih radova, rad na razliitim tekstovima, rad s nastavnim listiima. Svaki od tih oblika samostalnog rada uenika odnosi se na spoznaje koje su usvojili u neposrednom odgojno obrazovnom procesu. U nastavi prirode i drutva ima mnogo vie mogunosti za izvoenje individualnog rada pojedinog uenika. To se odnosi na na zadatke za motrenje i samostalno istraivanje okruenja. Podaci dobiveni samostalnim izlaganjem uenika dragocjeni su iz razloga toga to svaki od uenika iznosi svoje vienje postavljenog zadatka te na taj nain bogati spoznaje itavog odjeljenja. Jedna o vrsta uvoenja uenika u samostalno uenje je problemsko istraivaka nastava gdje se uenici samostalno istrauju i otkrivanju, a u tom procesu su zastupljeni svi oblici misaone aktivnosti usporeivanja i objanjavanja pojava, sposobnost otkrivanja uzrono posljedinih veza i odnosa. U poetnoj situaciji su dani osnovni podaci, ali se na osnovu njih moraju pronai novi, dotle nepoznati podaci za konkretnog uenika. Zahtjevi koji se postavljaju u zadatku trebaju biti neto vii nego to su to uenike optimalne mogunosti, kako bi se kod uenika potaknula elja rjeavanja zadatka. Kriterij uspjenosti nastavnog sata ovakve nastave je shvaanje problema. Spoznaje koje se stjeu ovakvom vrstom nastave trajnija su. Uspjeh u osposobljavanju uenika u samostalno uenje nije uvijek potpun za uitelja. Uenici se razlikuju po sposobnostima, motiviranosti za uenje, a nerijetko i roditelji vole ponuditi djetetu gotova rjeenja. Na taj nain ne doputaju ni djetetu ni uitelju da uvide koliki je interes djeteta za odreeni zadatak koji mora samostalno rijeiti, a ni dokle seu njegove sposobnosti za rjeavanje zadataka. To ne utjee negativno samo na razvijanje djetetovih sposobnosti, ve i na cjelokupnu djetetovu linost tee se osamostaljuje, a time i tee rjeava probleme, kako kolske, tako i u odnosu s vrnjacima.

29