Вы находитесь на странице: 1из 70

GRADITELJSTVORIMSKECIVILIZACIJE

GRANICERIMSKOGCARSTVAZAVLADAVINECARATRAJANA

VREMENSKATABLICA

KONSTRUKTIVNIOBLICI

KONSTRUKTIVNIOBLICI

KONSTRUKTIVNIOBLICI

KONSTRUKTIVNIOBLICI

URBANIZAM
RIMSKO URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO ZAKON XII. PLOA (sredina 5. st.pr.K.) - irina i kategorija ulica: iter - pjeaka ulica najmanje irine 0,66 0 66 m actus - najmanje irine 1,35 m via - kolna ulica najmanje irine 2,70 m - graevna crta - dubina i visina izgradnje - odravanje ulica - graevno redarstvo, komunalna sluba LEX IULIA MUNICIPALIS (45. g.pr.K.) - ustroj jg grada - odravanje i oprema ulica - raspored, izgradnja i popravak zgrada - izvlatenje (eksproprijacija) zemljita - javna sigurnost i higijena

URBANIZAM
Marcus Vitruvius DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM - oko 15. 15 g.pr.K. g pr K - pravila za ustroj i izgradnju grada * odabir mjesta za utemeljenje grada u odnosu na klimatske uvjete (osunanje, vjetrovi, temperatura, vlanost) * naputak o gradnji gradskih utvrda, ulica i trgova: prednost ima kruni oblik zidina i radiocentrina cestovna mrea * preporuke o estetici, proporciji i simetriji gradskoga prostora

URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI 7 stoljea razvoja rimskoga grada (270. g.pr.K. 476. g.) preuzimanje principa etruanskog urbanizma jednostavnost tlocrtne sheme monumentalnost ambijenta dobar odabir mjesta: London London, Pariz Pariz, Be, Budimpeta Budimpeta, Barcelona

URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIKI STATUS grad Rim vojni gradovi - rimski vojni tabor - castra - castra stativa - stalni vojni tabor - castra aestiva - ljetni vojni tabor - castra hiberna - zimski vojni tabor - castron - manja vojna utvrda gradovi kolonije na osvojenom teritoriju - novoutemeljeni gradovi - naslije j eni gradovi g iz p predrimskoga g doba * ive u potpunoj ovisnosti o Rimu * 120. g.pr.K. utemeljeno ve 80-ak gradova (Firenca, Lucca, Torino, Verona; Trier, Arles, Nimes )

URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI - URBANISTIKI USTROJ romanizirani gradovi - etruanski gradovi - latinske kolonije novoutemeljeni gradovi - planirani gradovi - gradovi razvijeni iz kastruma Aosta, Torino, Be, Strasbourg - gradovi tipa kastruma Bologna, Pariz, Firenca, Timgad -g gradovi tipa p urbs q quadrata Trier, Arles, Barcelona, London - gradovi bez prepoznatljivih urbanistikih predloaka - gradovi razliitih urbanistikih sustava - gradovi bez urbanistikog sustava i reda

URBANIZAM
USTROJ RIMSKOGA GRADA gradograditeljski ustroj - predloak rastera kastrametacija centurijacija; kastrametacija, cardo - u smjeru sjever-jug decumanus - u smjeru istok-zapad

URBANIZAM
KASTRAMETACIJA planimetrijski i prostorni ustroj castruma (vojnoga tabora, logora) castrum u republikansko doba - u obliku kvadrata (a = 6oo-7oo m) - okruen grabitem, uvren palisadama - glavni ulaz na istoku castrum u carsko doba (od 27.g.pr.K.) - pravokutnoga oblika - ua stranica = 2/3 dulje stranice

URBANIZAM
CENTURIJACIJA podjela zemljita na centurije - kvadrate povrine 50 ha (stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela-sortes) - agrimenzores ili gromatici - zemljomjernici - groma

CENTURIJACIJA ZADRA

URBANIZAM
CASTRUM VOJNI TABOR cardo/via principalis (100 stopa); decumanus/via praetoria (50 stopa)
1 SREDITE TABORA SA SVETITEM 2 ZAPOVJEDNITVO PRAETORIUM 3 ORUARNA 4 LAZARET 5 TRG I TRNICA - FORUM 6 SMJETAJ ASNIKA 7 UIONA 8 ZAROBLJENICI 9 SMJETAJ VOJNIKA VOJARNE - CANABAE

URBANIZAM
POTIVANJE LOKALNIH URBANISTIKIH TRADICIJA - prilagodba rimskoga grada etruanskom, grkom i helenistikom gradograditeljskom naslijeu: - novi rimski grad u blizini postojeega grada (Atena, Emona, Tarsatica) - naslijeeni urbani ustroj obogaen monumentalnim graevinama i uresima grada - u sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podiu grad tipa castruma
ATENA EMONA (Ljubljana)

URBANIZAM
RIMSKI GRAD PRILAGOEN OBLIJU TERENA

- malobrojni gradovi u sustavu templum celeste zbog prilagodbe terenu - decumanus usporedan sa slojnicama - cardo okomit na slojnice

TRIER

URBANIZAM

URBANIZAM

URBANIZAM

URBANIZAM
JAVNI PROSTORI RIMSKOGA GRADA kapitolij forum glavne ulice parkovi, svete ume
FORUM ROMANUM, RIM KAPITOLIJ, RIM

URBANIZAM
KAPITOLIJ (lat. Capitolium) - posveeni prostor, na povienom mjestu, kompozicijski povezan s forumom - hramovi Jupitera, Junone i Minerve - ostali hramovi i svetita - naziv za jedan od sedam breuljaka grada Rima
RIM

RIM

URBANIZAM
FORUM - gradski trg - jedini kod malih gradova - reprezentativan kod velikih gradova - sustav foruma u gradu Rimu - forum najee u predjelu sjecita carda i decumanusa - forum u gradu = praetorium u castrumu - tlocrtni oblik - najee pravokutnik (odnos stranica esto 3:2) ( ) - katkada izdueni pravokutnik (Ostia, Pompeji) - kvadrat, krug, elipsa utjecaj helenizma (Antiohia, Gerasa, Palmira)
OSTIA

URBANIZAM
FORUM JAVNE ZGRADE UZ FORUM trijemovi, hram, vijenica (curia), dravna riznica, zatvor, sudnica (basilica), ) trnica trnica, trgovine (tabernae)
FORUM, POMPEJI FORUM, POMPEJI

URBANIZAM
ARHITEKTONSKI URESI RIMSKOGA GRADA - bogatiji nego u helenistikom gradu - skulpture, obelisci, stupovi, slavoluci, fontane, trijemovi
POMPEJI FORUM

EFEZ GLAVNA ULICA MILET FONTANA-NIMFEJ

RIM KONSTANTINOV SLAVOLUK

URBANIZAM

URBANIZAM

URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI U EUROPI

limes Sava-Drava-Dunav Ljubljana (Emona), Ptuj (Poetovio), Osijek (Mursa), Beograd (Singidunum), Budimpeta (Aquincum), Be (Vindobona) limes Dunav-Majna-Rajna Regensburg (Radasbona - Regina Castra), Mainz (Moguntiacum), Kln (Colonia Agripiensis), Trier (Augusta Treverorum)

URBANIZAM
RIMSKI GRADOVI U EUROPI

Francuska Pariz (Lutetia), Bordeaux (Burdigala), Narbonne (Narbo Martius), Arles (Paterna Arelate), Lyon (Longdunum Convenarum) Iberijski poluotok Barcelona (Barcino), Lisabon (Felicitas Augusta Olisipo) Velika Britanija London ( (Londinium), ), York ( (Eburacum), ), Chester ( (Deva), ), Glouchester (Glevum)

KUA

KUA

PALAA

PALAA

RIMSKOGRADOGRADITELJSTVO
JAVNE GRAEVINE RIMSKOGA GRADA vee, raskonije i raznovrsnije nego u grkom i helenistikom gradu - thermae - u sklopu termi: vjebaone, itaone, igraone, trgovine etalita trgovine, etalita, vrtovi - basilica - trnica, sudnica - theatrum - kazalite - odeum - glazbena dvorana - stadium - stadion - palestra - rvalite - templum p - hram - amphitheatrum/arena - borilite - circus - trkalite za konje i kola RIM, KARAKALINE TERME (Circus Maximus u Rimu) - naumachia - gledalite s vodenom povrinom za natjecanja

RIMSKOGRADOGRADITELJSTVO
JAVNE GRAEVINE RIMSKOGA GRADA
ARENA, VERONA AMFITEATAR, POMPEJI

KOLOSEUM, RIM

KOLOSEUM, RIM

BAZILIKA

BAZILIKA

TERME

DIOKLECIJANOVETERME RIM

DIOKLECIJANOVETERME RIM

KAZALITE

AMFITEATAR

GRAEVINEZATRGOVINUIOBRT

ININJERSKEGRAEVINE

ININJERSKEGRAEVINE
PONTDUGARD NIMES

ININJERSKEGRAEVINE
RIMSKE CESTE
RIM VIA SACRA

- Apeninski poluotok: Via Flaminia,Via Flaminia Via Cassia, Cassia Via Salaria - BalkanMala Azija: Via Appia, Via Egnatia - Sicilijasjeverna Afrika: Via Valeria - Srednja j i zapadna p Europa: Via Emilia - GermanijaDunav Dacija: Via Aquileia - Galija-Iberijski poluotok: Via Aurelia

ININJERSKEGRAEVINE
GLAVNE ULICE RIMSKOGA GRADA CARDO (Via Cardinalis, Via Principalis) - u polju primarna, u gradu sekundarna - irina: 7-8 m u gradu gradu, 100 stopa (=30 (=30,48 48 m) u polju DECUMANUS (Decumanus Maximus, Via Decumanus) - glavna ulica grada - irina: 14 14-15 15 m (30 m) u gradu gradu, 50 stopa ( (=15 15,24 24 m) u polju
DECUMANUS U POMPEJIMA, nekad DECUMANUS U POMPEJIMA, danas

ININJERSKEGRAEVINE
ULICA RIMSKOGA GRADA - razmjerno uske stambene ulice: 2,5-5 m - ulice prekrivene kamenim ploama - povieni plonici za pjeake - poviene kamene ploe na mjestima prijelaza pjeaka zebre

GLAVNA ULICA U DAMASKU NEKAD

GLAVNA ULICA U DAMASKU DANAS

ININJERSKEGRAEVINE
GRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA GRADA vodovod akvedukti; potronja u Rimu 1 m3/st./dan; potronja u 20. st. 0,5 m3/st./dan odvodnja glavni kolektor u Rimu Cloaca Maxima izveden 509. g.pr.K. protupoarna zatita u Rimu 7 postaja svaka sa 7.000 vatrogasaca g policija u Rimu 7 postaja svaka p j sa 1.000 policajaca
OPSKRBA VODOM GRADA RIMA

SVETITA

HRAM

CENTRALNAGRADNJA

CENTRALNAGRADNJA

GRAD RIM URBS ROMA - prema legendi Rim je osnovan 753. g.pr.K. prema etruanskom ritualu na breuljku Palatinu - etruanski Rim - Roma quadrata
ROMA QUADRATA POGLED OD KAPITOLIJA PREMA PALATINU

URBS ROMA Capitolium / Forum Romanum / Palatinus

GRAD RIM URBS ROMA GRANICE/POVRINA GRADA zadnji etruanski kraljevi (500. g.pr.K.), P=285 ha Servijevi zidovi (387. (387 g.pr.K., g pr K nakon provale Gala), Gala) P=427 ha Aurelijevi zidovi (173. g.pr.K.), P=1400 ha za vrijeme Augusta (27.-14. g.) zidovi dugi 22 km, P=2000 ha
RIM UNUTAR SERVIJEVIH I AURELIJEVIH ZIDOVA

ANTIKI RIM NA 7 BREULJAKA

GRAD RIM URBS ROMA URBANISTIKA OBILJEJA - spontani razvitak prilagoen obliju terena - odstupanje od urbanistikih pravila i predloka urbs urbs quadrata quadrata - mjestimino uvoenje geometrijskoga reda: urbanistiko-arhitektonski sklopovi javne namjene

GRAD RIM URBS ROMA VELIKI URBANISTIKI ZAHVATI - zapoinju u vrijeme Cezara, nastavljaju se u godinama Carstva (1. i 2. stoljee) - nastaju brojne graevine Rima i veliki urbanistiko ko-arhitektonski arhitektonski potezi: * niz carskih foruma * Campus Martius - nova gradska etvrt * sklop carskih palaa na Palatinu * Capitolium - posveeni prostor * Viminalis i Esquilinus - bogate vile * Trastevere - g gusto naseljeno j p podruj je - u carsko doba u Rimu je bilo: 9 akvedukata, 10 termi, 10 bazilika, 856 javnih kupalita, 10 foruma, 1.352 fontane s pitkom vodom

GRAD RIM URBS ROMA VELIKI URBANISTIKI ZAHVATI JAVNE GRAEVINE


7 8 10 11 12 14 15 16 18 19 20 21 22 23 24 25 26 HIPPODROMUS AMPHITEATRUM FLAVIUM CIRCUS MAXIMUS THERMAE TRAIANI THERMAE CONSTATINI ARA PACIS SOLARIUM TEMPLUM DIVI HADRIANI THERMAE AGRIPPAE PANTHEON THERMAE NERONIANAE STADIUM THEATRUM ET PORTICUS POMPEIANAE CIRCUS FLAMINIUS THEATRUM MARCELO PORTICUS OCTAVIAE TEMPLUM AESCULANII

GRAD RIM URBS ROMA FORUM ROMANUM / FORUM MAGNUM spontani razvoj: izvorno movara, nekropola, mjesto vjerskih obreda prostor okupljanja i trgovanja (od etruanskoga doba), obreda, doba) forum od 5. st.pr.K. (hramovi, zgrade, spomenici, kipovi)

GRAD RIM URBS ROMA FORUM ROMANUM

GRAD RIM URBS ROMA FORUM ROMANUM

GRAD RIM URBS ROMA FORUM ROMANUM

FORUM ROMANUM REKONSTRUKCIJA

FORUM ROMANUM DANANJI IZGLED

GRAD RIM URBS ROMA CARSKI FORUMI

carski forumi unijeli urbanistiki red u nepravilno gradsko tkivo _ _ _ _ _ Forum Iulium Cesaris (110x70 m) Forum Augusti (125x90 m) Forum Pacis Vespaziani Forum Nervae Forum Traiani (280x200 m) prema p p projektu j arhitekta Apollodorusa iz Damaska helenistiki utjecaj

GRAD RIM URBS ROMA CARSKI FORUMI

TRAJANOV FORUM

GRAD RIM URBS ROMA CARSKI FORUMI U DANANJEM TKIVU GRADA

GRAD RIM URBS ROMA PERIVOJNA ARHITEKTURA - veliki carski perivoji smjeteni rubom grada (unutar i izvan gradskoga zida) - ukupna povrina 350-400 ha (30% povrine grada) * veliki perivoji carskih vila * perivoji na Campus Martius * svete ume * perivoji vila u gradu i u okolici grada

GRAD RIM URBS ROMA STAMBENA IZGRADNJA - velika gustoa stambene izgradnje - preteito nekvalitetna izgradnja - individualno stanovanje: domus i insula insula preteit urbani supstrat, supstrat siromani i kratkotrajni materijali, este graditeljske mijene - viestambene zgrade: 4 4-5 5 katova - nakon p poara 64. g g. Neron donosi RIM plan RIM, l dij dijela l grada, d 3 3.st.pr.K. t K propise o stambenoj izgradnji: * ogranienje visine: najvie 70 stopa (21,33 m = P+4/5) * minimalni uvjeti stabiliteta i sigurnosti od poara

GRAD RIM URBS ROMA PROMETNI SUSTAV - zvjezdolik sustav zrakasto postavljene ulice bez koncentrinoga povezivanja - sve glavne ceste vode u sredite grada i zavravaju na gradskim forumima

RIM, VIA APPIA ANTICA