You are on page 1of 69

MOTIVACIJA

Lozena Ivanov Odjel za psihologiju Sveuilite u Zadru

MOTIVACIJA
je sve ono to dovodi do aktivnosti, to odreuje njen smjer, intenzitet i trajanje

(psihiki proces zadovoljavanja potreba odnosno motiva)


Opa motivacija za uenje tenja za usvajanjem znanja i vjetina u razliitim situacijama uenja

Specifina motivacija za uenje


tenja za usvajanjem znanja i vjetina u odreenom podruju

Motivacijski ciklus

motiv

instrumentalno ponaanje

cilj

SADRAJNE TEORIJE MOTIVACIJE to ovjeka motivira za odreeno ponaanje?

Teorije potreba uzrok nekog ponaanja je fizioloka ili psiholoka neravnotea u organizmu Kognitivistike teorije motivi su stabilne steene dispozicije koje se temelje na spoznaji o vlastitim mogunostima u razliitim situacijama postignua

Teorija nagona (Woodworth, 1918) nagoni su unutranje sile koje nastoje odrati homeostatsku ravnoteu u organizmu potrebnu za njegovo preivljavanje

- prikladna je za objanjenje ponaanja izazvanog fiziolokim potrebama

- neprikladna za objanjenje ponaanja usmjerenih prema dugoronim ciljevima

Teorija socijalnih potreba (Murray, 1938)

Ljudskim ponaanjem prvenstveno upravljaju socijalne potrebe proizale iz osjeaja neravnotee na psiholokoj razini - objanjenje ponaanja u kolskom okruenju
- u razliitim kulturama i razliitim drutvenim slojevima drugaije socijalne potrebe - istakao potrebu za postignuem (zahtjevi primjereni dobi i pozitivno potkrepljenje postignua)

Hijerarhijska teorija potreba (Maslow, 1970)

psiholoke potrebe

Potreba za samoostvarenjem

Potreba za samopotovanjem
Potreba za pripadanjem temeljne potrebe Potreba za sigurnosti Fizioloke potrebe

Potreba za samoostvarenjem (samoaktualizacijom) elja za kontinuiranim rastom i razvojem Koritenje vlastitih mogunosti, sposobnosti i talenta Ispunjenje Tenja za cjelovitom spoznajom Prihvaanje i spoznaja vlastite prirode

Postizanje i ouvanje integriteta

Potreba za samoostvarenjem (samoaktualizacijom)


Realistino usmjerene

Prihvaaju sebe i druge


Spontane Usmjerene na problem Samostalne i neovisne Trae samou i privatnost Potuju nove ideje i zanimljive ljude Ne mijeaju sredstva s ciljevima Razvijen smisao za humor Opiru se konformizmu

1= potpuno se ne slaem 4= donekle se slaem 2= ne slaem se 5= slaem se 3= donekle se ne slaem 6= potpuno se slaem

1. Ne sramim se nijedne svoje emocije 2. Mogu voljeti ljude iako ne odobravam sve njihove postupke 3. Vjerujem da su ljudi u osnovi dobri i da im se moe vjerovati 4. Mogu se naljutiti na osobe koje volim
5. Bolje je biti ono to jeste nego biti popularan 6. Mogu izraziti svoje osjeaje ak i kada to dovede do nepoeljnih posljedica 7. Drugi me vole jer i ja njih volim 8. Ne optereujem se strahom da bih mogao biti neadekvatan zbog neega.

GLAD

kako znate da ste gladni? kontrakcije eludca razina eera u krvi

receptori u jetri
hipotalamus

SEKSUALNO PONAANJE
u nekim se kulturama visoko cijeni seksualna vjernost, ali u drugima je pristojno ponaanje ako mu ponudi gostu svoju enu u nekim se kulturama smatra da spolni odnosi iscrpljuju snagu i da ga treba upranjavati samo kad treba zaeti djecu, dok su u drugim viestruki orgazmi norma ponaanja svi imaju slinu anatomsku grau i spolne hormone !

Prijedlozi za primjenu Maslowljeve teorije na pouavanje

Fizioloke potrebe
Osiguran obrok Ugodna temeperatura u uionicama Pauze za konzumaciju pia

Sigurnost Dobro isplanirane lekcije Kontrola ponaanja u uionici Procedure za sluaj opasnosti dobro razraene i uvjebane Pravedne disciplinske mjere Konzistentna oekivanja Stav uitelja: prihvaajui, neprocjenjivaki, ugodan, neprijetei

Ljubav i pripadanje Odnos uenik - uitelj Osobnost uitelja: empatian, obziran, zainteresiran za pojedinca, strpljiv, pravedan, spreman na otvaranje, pozitivnog stava, dobar sluatelj Koritenje pouavanja jedan na jedan Pruanje pozitivnih povratnih informacija umjesto negativnih Upoznavanje uenika Dostupnost za uenike Sluanje uenika Davanje podrke Koritenje pomagaa koji se izmjenjuju Uvaavanje miljenja uenika Pokazivanje povjerenja u uenike

Ljubav i pripadanje Odnos uenik - uenik Razredni sastanci Razredne diskusije Ueniko tutorstvo Omoguavanje situacija koje zahtijevaju uzajamno povjerenje

Samopotovanje Razvijanje novog znanja na nain da se bazira na ve postojeem kako bi se omoguio uspjeh Planiranje pouavanja kako bi se prilagodilo individualnim potrebama Fokusiranje na vrline i osobine koje uenici posjeduju Uzimanje u obzir individualnih potreba kad se planiraju i izvode lekcije Pouavanje na razliite naine, koristei razliite modalitete Pouavanje i modeliranje strategija uenja Obraanje pozornosti na uenike potekoe i to je mogue ranija intervencija

Samopotovanje Ukljuivanje svih uenika u razredne obaveze i aktivnosti Kada je potrebno disciplinirati dijete, uiniti to to manje javnim Razvijanje pozitivnog razrednog okruenja Nagrade za dobro obavljene poslove Omoguavanje zasluenog statusa Poticanje programa koji prepoznaju i potiu posebne napore Razvijanje i provoenje kurikuluma koji potie djecu da budu empatini i aktivni sluatelji Upotrebljavanje kooperativnog uenja u razredu Ukljuivanje uenika u aktivnosti koje su vane i vrijedne (ienje okolia)

Samopotovanje

Omoguavanje dovoljno vremena uenicima za istraivanje podruja interesa Planiranje lekcija koje su intelektualno izazovne Planiranje lekcija na nain da se povezuju razliita podruja Omoguavanje uenicima istraivanje odnosa, slinosti i razlika Omoguavanje uenicima da pristupaju uenju na razliite naine Pruanje mogunosti za raspravu Ukljuivanje uenika u intelektualno izazovne programe

Samoaktualizacija Oekivanje od uenika da rade najbolje to mogu Omoguavanje uenicima da istrauju i otkrivaju sami Uiniti uenje smislenim povezati ga sa stvarnim ivotom Planiranje lekcija koje ukljuuju metakognitivne aktivnosti Ukljuivanje uenika u projekte koji im omoguavaju izraavanje Ukljuivanje uenika u kreativne aktivnosti i projekte

Teorije uvjetovanja ponaanje je izazvano nekim vanjskim podraajem koji u odreenim uvjetima dovodi do reakcije (klasino uvjetovanje) ili se pojavljuje u oekivanju nekog potkrepljenja (operantno uvjetovanje) - ne omoguavaju dublje razumijevanje sloenih ponaanja usmjerenih prema dugoronim ciljevima

TRAENJE UZBUENJA
senzorna deprivacija metoda sustavnog smanjivanja koliine podraaja koji djeluju na osjetne organe

nekim bi ljudima dug i oputen godinji odmor na morskoj obali iao maksimalno na ivce
Vama?

KOGNITIVNE TEORIJE ljudi su motivirani postii konzistentnost (dosljednost)

Ljudi su motivirani uskladiti svoje ponaanje i vjerovanje


pa je vjerojatnije da emo vie cijeniti ono za to moramo uloiti vie truda

Socijalno-kognitivni teoretiari smatraju da ljude motiviraju oekivanja Ljudi oekuju da e odreena ponaanja dovesti do odreenih ishoda

zato rade ono to e im omoguiti da postignu ili izbjegnu odreene ishode oekivanje ? vrijede li pojmovi koje ne moemo opaati ?

Teorija ravnotee, Heider

RAVNOTEA
Ivan
sklon je podrava

NEPOSTOJANJE RAVNOTEE Ivan


sklon je podrava

Ana
podrava

Mate

Ana
podrava

Mate

NERAVNOTEA

Ivan

sklon je

podrava

Ana
podrava

Mate

= promjena stava ili promjena osjeaja

Teorija kognitivne disonance, Festinger kada su dvije spoznaje ili zamisli u neskladu ili kada nai stavovi nisu u skladu s naim ponaanjem doivljavamo neugodu te smo motivirani smanjiti takvo neslaganje naelo opravdanja truda za dosadan posao
rekao sam da je zanimljiv + dobro sam plaen = posao je dosadan rekao sam da je zanimljiv + malo sam plaen = posao je zanimljiv

Teorija oekivanja Motivacija da se ukljui u neki zadatak ovisi o: oekivanju osoba vjeruje da e vie napora dovesti do uspjeha instrumentalnosti vjerovanje da postoji veza izmeu aktivnosti i cilja vrijednosti stupanj u kojem osoba vrednuje uspjeh aktivnosti MOTIVACIJA = Oekivanje * Instrumentalnost * Vrijednost

Procesne teorije motivacije:

na temelju kojih elemenata ovjek donosi odluku o poduzimanju neke aktivnosti? Vroom teorija radne motivacije
Motivacija pojedinca za neku aktivnost ovisi o: 1. procjeni pojedinca moe li odreenu aktivnost uspjeno izvesti (AU), 2. procjeni vjerojatnosti hoe li za postignuti uinak biti nagraen (UN), 3. privlanosti nagrade za tog pojedinca (PN). A = aktivnost U = uinak

Motivacija = (AU) x (UN) x PN

N = nagrada P = poeljnost

Motivacija za rad Primjeri potkrepljenja na radnom mjestu ukljuuju: Pohvalnice Nagrade Isticanje individualne aktivnosti Slobodni dani Bolji uredi Vee titule Unapreenja Dodatke

Postavljanje ciljeva Sudjeluju li zaposlenici u postavljanju ciljeva Postavljanje specifinih, atraktivnih, tekih ali dostinih ciljeva Davanje povratne informacije o aktivnosti Nagrade zaposlenicima za ostvarenje tih ciljeva

Atkinsonov model motivacije za postignuem Ponaanje odreeno sa 3 glavna motiva (vii motivi): motiv za postignuem motiv za drutvenom prihvaenou (afilijativni motiv)

motiv za moi.

U kolskim uvjetima vrlo vaan motiv za postignuem.

Kljune varijable: 1. a) b) Konativne: motiv za postizanjem uspjeha (ambicioznost) - Mpu, motiv za izbjegavanjem neuspjeha Min.

2. a)

Kognitivne: subjektivna procjena vrijednosti uspjeha Spu,

b)
c) d)

poticajna vrijednost uspjeha Vu,


subjektivna procjena vrijednosti neuspjeha Svn, poticajna odbojnost neuspjeha On.

Motiv za postizanjem uspjeha Mpu je povezan sa a) i b) kognitivnih varijabli, a

motiv za izbjegavanjem neuspjeha Min sa c) i b).


Tu (tenja za uspjehom) = Mpu x Spu x Vu Tn (tenja za izbjegavanjem neuspjeha) = Miu x Svn x On SM (snaga motivacije) = Tu Tn

Znaajke onih koji tee postignuu Visoka potreba za postignuem odabiru zadatke koji su izazovni i dostini kroz teak rad, uz sposobnost, odreenje i ustrajnost uspjehe vide kao rezultat svojeg talenta, sposobnosti, ustrajnosti i tekog rada Niska potreba za postignuem Ne prihvaaju izazove kada to treba biti test za njihove vjetine i sposobnosti Kada pogrijee, obino vrlo lako odustaju

Motiv za postignuem Roditelji mogu utjecati na razvoj potrebe za postignuem davanjem odgovornosti djeci od malena ih uiti da djeluju nezavisno i da misle o svojim postupcima isticati ustrajnost i nezavisnost nagraivati ih za njihove uspjehe i postignua

Motiv za postignuem -osobe s visokom motivacijom za postignuem ne postiu uvijek bolje rezultate, nego onda kada je prisutan nekakav poticaj za postignue -pojedincima s visokom motivacijom za postignuem najizazovniji su srednje teki zadaci

Karakteristike osoba s visokom motivacijom za postignuem -ee prihvaaju osobnu odgovornost u situacijama umjerenog rizika, ali ne i onda kada je rizik sluajan -pokazuju manju interpersonalnu osjetljivost (vjerojatno zbog prevelike usmjerenosti na vlastito izvoenje) -preferiraju situacije u kojima mogu dobiti povratne informacije o vlastitoj uspjenosti (npr. vie im koristi programirano uenje) -izbjegavaju rutinsko izvoenje zadataka

Motiv za moi Motiv za moi moe se definirati kao relativno trajna kognitivna i ponaajna usmjerenost prema doivljajima povezanim s osjeajem snage i ostvarenja utjecaja nad drugim osobama - motivacijska analiza amerikih predsjednika - to im je vedi motiv za modi veda je vjerojatnost da de SAD zaratiti tijekom mandata tog predsjednika i manja je vjerojatnost da de smanjiti budet vojske.

Motiv za moi Karakteristike osoba s visokom motivacijom za moi -agresivnost i kompetItivnost (kod mukaraca) -negativna slika o sebi, nezadovoljniji razliitim aspektima svog ivota, ei problemi s alkoholom i drogama -potekoe sa spavanjem (kod mukaraca), neugodniji snovi (kod ena) -traenje prestia; pozitivna korelacija izmeu broja kreditnih kartica i motiva za moi (Veroff) -kod mukaraca se motiv za moi poveava pod utjecajem alkohola

Motiv za drutvenom prihvaenosti

Trajna spremnost za toplinu, bliske komunikativne odnose s drugima Pojedinci visoke potrebe za intimnou: Vie vremena dnevno misle o svojim odnosima s drugim pojedincima Govore o vie ugodnih emocija kad su u drutvu drugih pojedinaca

Smiju se, ale i prave vie kontakata oima Poinju razgovore s drugima ee i piu vie pisama

Konzistentne spolne razlike: ene, u prosjeku, imaju vedu potrebu za intimnodu

Intrinzina motivacija (unutarnja) - sve ono to nas iznutra navodi na aktivnost i odreuje njen smjer, intenzitet i trajanje. Neovisna je o moguim materijalnim i socijalnim dobicima (uenje motivirano znatieljom, interesom za sadraj uenja). Ekstrinzina motivacija (vanjska) - sve ono to nas izvana navodi na aktivnost i odreuje njen smjer, intenzitet i trajanje. Ovisi o moguim materijalnim i socijalnim dobicima (uenje koje za cilj ima stjecanje neke kompetencije nune za postizanje ciljeva kojima se zadovoljavaju ekonomski i drutveni motivi).

Ekstrinzina motivacija Vanjski su razlozi za ukljuivanje u aktivnost Dobiti dobre ocjene Dobro izgledati, nadmaiti druge *Manje je vjerojatno da e se aktivnosti nastaviti izvan konteksta (izvan uionice) *Uenik ima vie orijentaciju usmjerenu na svoje postignue

Intrinzina motivacija Vlastita znatielja i elja za ukljuivanjem u aktivnost Prirodni interesi za aktivnost elja za uspjehom Uivanje u izazovu *Nastavlja se i izvan konteksta *Kod uenika prevladava motivacija usmjerena na zadatak

Ekstrinzina Trajnost pamenja trajnost je slabija, sadraj se bre zaboravlja sadraj nije privlaan, na usvajanje se treba prisiljavati usvojenost je povrna, sadraji su meusobno slabije povezani i tee se primjenjuju u praksi

Intrinzina trajnost je vea, sadraj se sporije zaboravlja sadraj je zanimljiv, usvaja se sa zadovoljstvom, bez naprezanja usvojenost je dublja, temeljitija, sadraji su meusobno bolje povezani i lake se se primjenjuju u praksi

Odnos prema sadraju

Kvaliteta usvojenosti

Weinerova atribucijska teorija

Ljudi nastoje razumjeti okolinu i same sebe nastoje odrediti uzroke dogaaja Koristi se za utvrivanje veza izmeu:
Atribucija Emocija Akcija

Znakovi u okolini za uspostavu atribucija uspjenosti Uspjeh se pripisuje:


sposobnostima zalaganju sluaju ili srei - ako se postie lako i na poetku uenja; ako se esto ponavlja - ako se postie nakon napornog i ustrajnog rada - ako su ishodi nedosljedni: ponekad se bez zalaganja postie uspjeh, drugi put se s puno rada doivljava neuspjeh

Neuspjeh se pripisuje : sposobnostima - ako drugi brzo i lako rjeavaju zadatke koje uenik ne moe rijeiti, ako se neuspjeh ponavlja - ako se nakon malog zalaganja postie neuspjeh, a nakon veeg zalaganja uspjeh - ako su ishodi nedosljedni: ponekad se bez zalaganja postie uspjeh,

zalaganju sluaju ili srei

Weiner je ponudio taksonomiju uzroka koje koriste pojedinci Tri su glavne dimenzije (kauzalne dimenzije): Mjesto (locus) (internalno eksternalno) Stabilnost (stabilno nestabilno) Kontrolabilnost (nekontrolabilno kontrolabilno) Dvije druge mogue dimenzije Namjera (sluajno namjerno) Globalnost (ovisno o situaciji openito)

Posljedice atribucija s obzirom na dimenzije Dimenzija Emocije Bihevioralne posljedice

Mjesto uzroka
(internalno eksternalno)

Ponos Samopotovanje

Stabilnost uzroka
(stabilno nestabilno)

Ponaanje pojedinca Izbor ponaanja Bespomonost Oekivanje uspjeha Razina zalaganja Ustrajnost Osobne reakcije (sram, krivnja) Reakcije drugih (ljutnja, saaljevanje) Ponaanje drugih Pruanje pomoi Nagrade/sankcije

Mogunost kontrole

(nekontrolabilno kontrolabilno)

Mjesto uzroka Unutranje Mogunost kontrole Postoji Mogunost kontrole Ne postoji Vanjsko Mogunost kontrole Postoji Mogunost kontrole Ne postoji

Stabilnost uzroka Stabilan

Dugotrajno zalaganje

Sposobnosti/ potencijali

Stav uitelja

Obiljeja zadataka Srea, sluaj

Stabilnost Znanje/ uzroka vjetine Nestabilan Situacijsko zalaganje

Raspoloenje Podrka zdravlje drugih

Poeljan sklop atribucija kolskog uspjeha i neuspjeha


DOGAAJ-ATRIBUCIJA PONAANJE Uspjeh: SPOSOBNOST/TRUD EMOCIJE-OEKIVANJE

ponos, samopotovanje radni elan oekivanje uspjeha, ustrajnost krivica, poveani trud mogunost promjene ustrajnost VISOK MOTIV ZA POSTIGNUEM

Neuspjeh: PREMALI TRUD

Poeljni sklop atribucija

Nepoeljan sklop atribucija kolskog uspjeha i neuspjeha


DOGAAJ-ATRIBUCIJA PONAANJE EMOCIJE-OEKIVANJE

Uspjeh: SREA

ravnodunost, demotiviranost nejasna oekivanja, slabo zalaganje

Neuspjeh: NESPOSOBNOST stid, potitenost, odustajanje oekivanje neuspjeha, izbjegavanje

Nepoeljni sklop atribucija

NAUENA BESPOMONOST

Obrazac bespomonosti Podcjenjivanje vlastitih sposobnosti Gubitak pouzdanja u vlastitu kompetentnost u rjeavanju zadataka Slabo pamenje prethodnih uspjeha, prenaglaavanje prethodnih neuspjeha

Negativni osjeaji (dosada, anksioznost, sumnja u sebe)


Izbjegavanje posveivanja problemu (npr. naglaavaju svoje uspjehe u drugim aktivnostima, mijenjaju pravila igre) VELIKI PAD U USPJENOSTI RJEAVANJA PROBLEMA

Obrazac ovladavanja

Nema krivnje za neuspjeh


Stvaranje uputa samom sebi o poboljavanju uinka u zadacima (samomotiviranje)

Optimistina predvianja budueg uspjeha


Zadravaju pozitivno raspoloenje Zadravanje ili unapreivanje kvalitete strategija tijekom rjeavanja tekih problema

Atribucijske pogreke
Osnovna atribucijska pogreka (pogreka korespondencije) - tendencija da se prenaglase internalni uzroci neijeg ponaanja, a da se ignoriraju vanjski uzroci Efekt izvoa-promatra tendencija da se vlastito ponaanje atribuira vanjskim uzrocima, a ponaanje drugih internalnim uzrocima Pogreka samozatite - tendencija da se preuzmu zasluge za uspjeh, a krivica za neuspjeh se svaljuje na situaciju (Zapadne su kulture puno podlonije ovim pogrekama nego istone kulture)

Primjena teorije atribucije

Atribucija i depresija Depresivne osobe esto pokazuju samoporaavajue obrasce atribucija suprotne samozatiti Atribuiraju pozitivne dogaaje trenutnim, eksternalnim uzrocima, a negativne dogaaje internalnim uzrocima Kognitivna terapija bazira se na okretanju ovog obrasca

Ishodi povezani s razliitim ciljevima


Vrsta ciljeva Ciljevi usmjereni na uenje Ciljevi izvedbe Neadaptivan, neuspjeh je atribuira kao nedostatak sposobnosti Negativne emocije nakon neuspjeha

Atribucijski Adaptivni, neuspjeh se pripisuje obrasci nedostatku truda, ishod ovisi o osobnom trudu Ponos i zadovoljstvo uspjehom Krivnja povezana s nedostatnim trudom Pozitivni stavovi prema uenju Intrinzini interes za uenje Koritenje dubljih strategija Kognicije procesiranja Koritenje samoregulatornih strategija ukljuujui planiranje, svjesnost i samomotrenje Ponaanje Izbor osobno zahtjevnih zadataka Uputanje u rizik, otvorenost k novim zadacima Emocije

Koritenje povrinskih strategija uenja

Izbor lakih zadataka Nerado traenje pomoi

U amerikoj srednjoj koli Ivy League provedeno je 1953. istraivanje u kojem su sudjelovali maturanti te kole. U istraivanju im je postavljeno pitanje Imate li jasne i napisane svoje ivotne ciljeve? Samo 3 % uenika imalo je napisano svoje planove i ciljeve za budunost. Dvadeset godina kasnije, 1973. godine, istraivai su ponovno potraili nekadanje maturante. Otkrili su da je 3% maturanata koji su imali napisane svoje ciljeve zaraivalo vie od svih ostalih 97%. Takoer su, po svojim samoprocjenama, bili zadovoljniji i sretniji od ostalih.

Vjerojatnije je da e ciljevi poboljati motivaciju ako su: 1. Specifini 2. Teki, ali mogui 3. Uklopljeni u okvir ostvarenja onoga to se eli, prije nego da se izbjegava ono to se ne eli 4. Ako se cilj doivljava ozbiljno

Implikacije za pouavanje Organizirati vie aktivnosti u kojima uenici surauju Obratiti panju na davanje povratnih informacija U nastavi kontinuirano koristiti ciljeve usmjerene na uenje Optimalni su zadaci umjerene teine Prilagodite naine poduavanja interesima uenika. Dozvoliti interakciju izmeu uenika. Pomoi uenicima da postave specifine, dostine ciljeve Pruiti mogunosti za uspjeh u zadacima. Planirati aktivnosti koje zahtijevaju razmiljanje na vioj razini aktivnosti nasuprot standardnim operacijama i postupcima

OEKIVANJE POZITIVNOG ISHODA VISOKO S A M VISOKA O E F I K A S N NISKA O S T NISKO

akcija visoka angairanost

protest promjena sredine

gubitak samopouzdanja potitenost

rezignacija povlaenje bezvoljnost

Konflikt (sukob motiva) nastaje unutar nas samih, obino izmeu naih alternativnih potreba i elja, ciljeva ili sredstava za postizanje cilja.
Konfliktne situacije - konflikt istovremenog privlaenja biranje izmeu dva podjednako privlana cilja. Najlake rjeiv sukob motiva, mada izborom jednog gubimo drugi. - konflikt istovremenog odbijanja treba izabrati jedan od dva ponuena, jednako neprivlana cilja. - konflikt istovremenog privlaenja i odbijanja treba se odluiti u situaciji u kojoj nas neki cilj i privlai i odbija (ima i pozitivne i negativne strane)

GRADIJENT CILJA

Gradijent privlaenja Gradijent odbijanja

blizu

daleko

Frustracija sloeno psihiko stanje koje nastaje uslijed nezadovoljenja aktualiziranog motiva. Karakterizira ga porast unutarnje napetosti praene neprijatnim osjeajima kao to su: razoarenje, razdraljivost, ljutnja, neprijateljstvo, doivljaj osobne nemoi i poraza, itd. Zapreke koje sprjeavaju zadovoljenje motiva mogu biti: - vanjske uvjetovane prirodnom ili drutvenom okolinom - unutarnje uvjetovane individualnim osobinama, nedostacima, sukobom motiva Intenzitet i trajanje frustracije ovisi o nizu faktora kao to je vanost motiva koji se ne mogu zadovoljiti i utjecaj frustracije na fizioloke i psihike funkcije. Ukljuene su i osobine prepreke, starost osobe, obrazovanje, inteligencija, ivotno iskustvo, tolerancija na frustraciju, itd.

Konstruktivne reakcije na frustraciju:

- pojaan napor da se dostigne cilj - izbor uspjenijeg naina ili sredstva za postizanje cilja - zamjena prvobitnog alternativnim ciljem koji takoer zadovoljava motiv - redefiniranje situacije na osnovi uvianja novih odnosa, ime se mijenja znaaj prvobitnog cilja, a u prvi plan dolaze novi ciljevi i nove aktivnosti.

esti nain reagiranja na frustraciju su obrambeni mehanizmi: - agresija smatra se da je ona i posljedica, ali i simptom frustracije. Moe biti: - direktna - verbalna - indirektna - fizika - racionalizacija traenje dobrog umjesto pravog razloga frustracije - kompenzacija ponaanje kojim se na neki drugi nain nastoji zadovoljiti motiv - projekcija pripisivanje svojih negativnih osobina drugima - regresija vraanje na oblike ponaanja karakteristine za nii razvojni stupanj

sublimacija kanaliziraju se nepoeljna ponaanja i misli na one aktivnosti koje su drutveno doputene negiranje neprihvaanje neugodnih injenica rezignacija odustajanje od svega, potpuna pasivizacija osobe iji su ciljevi onemogueni, itd. Moglo bi se rei da obrambeni mehanizmi postaju oblici neprilagoenog ponaanja onda kada se javljaju kao jedini ili prevladavajui oblici reagiranja.

1. Uenik ili student koji ne proe na ispitu okrivljuje nastavnika ili test koji nije objektivan. 2. Neuredan mu predbacuje eni da sve ostavlja u neredu. 1. 3. Mladi kojeg je djevojka odbila zakljuuje da je to jo bolje, jer ona ionako nije za njega dovoljno lijepa. 4. Ljudi koji ne uspiju upisati eljeni studij, pa tada omalovaavaju profesiju koju su prvobitno eljeli (Svi su glumci cirkusanti., Medicina je za trebere.). 5. Djevojka koja zbog roditeljske zabrane ne moe ii na sastanak sa dekom zakljuuje da je ipak mnogo pametnije to vrijeme potroiti na uenje.

1. Osoba koja je odbijena na nekoliko natjeaja za posao, prestaje traiti posao. 2. Nakon to ju je ef razljutio, osoba se vraa u kancelariju i rasplae. 3. Neki ljudi ne prihvaaju kritiku ili previaju sve znakove koji upuuju da drugi ljudi nisu zadovoljni njihovim ponaanjem. 4. Pojedinac s jakim nesvjesnim nagonom neprijateljstva i agresivnosti moe postati vrlo cijenjen mesar, a moe postati i voa koji terorizira podinjene vodei ih nekom cilju. 5. Uenik koji je neuspjean u koli pokuava to nadoknaditi svojom tjelesnom nadmoi u tunjavi.