Obrada Materijala 2 - L Dio

OBRADA MATERIJALA II
2 . 4 . 18 .
zanimanje 010104 - strojarski tehniar
I. dio
dipl. ing. strojarstva
Ivo Slade
Obrada materijala II - I. dio
1.0
UVOD
Ova skripta je namjenjena uenicima I. tehnike kole TESLA u Zagrebu smjer strojarski tehniar, za lake praenje predmeta Obrada materijala 2. Raena je u dva dijela, po jedan za svako polugodite. Obrada materijala 2 se nastavlja na predmet Obrad materijala 1. Skripta obuhvaa strojnu obradu odvajanjem estica, toplinsku obradu, zatitu povrine metala, odravanje strojeva te postizanje kvalitete. Sadraj skripte je u cijelosti prilagoen okvirnom nastavnom planu i programu predmeta Obrada materijala za 2. razred strojarskih tehnikih kola. Kako su nastavni sadraji dosta loeni, gradivo je podijeljeno u tematske cijeline koje su pak podijeljene u manje podcjeline. Na kraju svake cjeline nalaze se pitanja i zadaci za provjeru usvojenosti sadraja. Pri izradi ove skripte koristio sam se uglavnom mojim pripremama za predavanja i materijalima pogotovo slikama, koje sam naao na internetu. Kako slika govori tisuu rijei tako sam nastojao skriptu to vie oslikati fotografijama i ilustracijama. Skripta nije komercijalnog karaktera, niti je zamjena za bilo koji udbenik, ve je pomo mojim uenicima u savladavanju gradiva. Zahvaljujem se svima koji su korisnim savjetima pomogli da se ova skripta izradi. Takoer u biti zahvalan i na budui dobronamjernim prijedlozima i savjetima kako poboljati i osuvremeniti skriptu. Slade Ivo
I. tehnika kola TESLA
Ivo Slade
SADRAJ
1. Uvod ........................................................................................................... 2 2. Sadraj ....................................................................................................... 3 3. Strojne obrade odvajanjem materijala ....................................................... 5
3.1 Obrada odvajanjem estica na alatnim strojevima s definiranom geometrijom 3.1.1 Tokarenje ............................................................................................... 3.1.2 Povrinska hrapavost ............................................................................. 3.1.3 Tokarski no .......................................................................................... 3.1.4 Parametri obrade tokarenjem ........................................................... ......... 3.1.5 Strugotina ............................................................................................. 3.1.6 Tokarilice ............................................................................................. 3.1.7 Pitanja 1 ............................................................................................... 3.1.8 3.1.9 3.1.10 3.1.11 3.1.12 3.1.13 3.1.14 3.1.15 3.1.16 3.1.17 3.1.18 3.1.19 3.1.20 3.1.21 3.1.22 3.1.23 3.1.24 3.1.25 3.1.26 3.1.27 3.1.28 3.1.29 3.1.30 3.1.31 Glodanje .............................................................................................. Glodalo ................................................................................................ Kutovi alata .......................................................................................... Sile pri glodanju .................................................................................... Reimi rada .......................................................................................... Glodalice .............................................................................................. Pitanja 2 ............................................................................................... Buenje ................................................................................................ Zabuivanje .......................................................................................... Proirivanje rupe ................................................................................... Uputanje ............................................................................................. Razvrtanje ............................................................................................ Urezivanje navoja ................................................................................. Builice ................................................................................................ Paramatri buenja ................................................................................. Pitanja 3 ............................................................................................... Blanjanje ............................................................................................... Noevi za blanjanje ................................................................................ Blanjallice .............................................................................................. Dubilice ................................................................................................ Provlaenje ............................................................................................ Alati za provlaenje ................................................................................ Provlailice ............................................................................................ Pitanja 4 ................................................................................................ alata 7 9 11 13 14 15 18 19 22 24 25 26 27 29 30 30 30 31 32 33 35 38 39 40 40 42 45 45 45 46 47
3.2 Obrada odvajanjem estica na alatnim strojevima bez definirane geometrije alata 3.2.1 Strojno bruenje ............................................................................................ 49 3.2.2 Plono bruenje ...................................................................................... 49 3.2.3 Kruno bruenje ...................................................................................... 50 3.2.4 Vanjsko bruenje ...................................................................................... 50 3.2.5 Unutarnje bruenje ...................................................................................... 50 3.2.6 Kruna bruenja ekscentrinih obradaka .................................................... 51 3.2.7 Profilno bruenje ...................................................................................... 52 3.2.8 Izrada brusnih ploa ...................................................................................... 53
Ivo Slade
Obrada materijala II - I. dio 4. Ostali postupci

4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 Poliranje .............................................................................................. ........... Lepanje .............................................................................................. ........... Honanje .............................................................................................. ........... Superfini ............................................................................................ ........... Pitanja 5 ................................................................................................... 54 57 59 63 65
5. Nekonvencionalni postupci obrade

5.1
5.1.1 5.1.2 5.1.3

5.2
5.3
5.4
5.5 5.6
Elektroerozijska obrada materijala ............................................................. Elektroerozija uranjanjem iga .................................................................. Elektroerozija glodanje elektrodom ......................................................... Elektroerozija icom ............................................................................... Elektrokemijska obrada ............................................................................ Obrada vodenim mlazom .......................................................................... Obrada ultrazvukom .................................................................................. Obrada laserom ....................................................................................... Pitanja 6 ...................................................................................................
67 68 69 70 71 73 77 79 84
II dio
6. Obrada postizanjem strukture
6.1 Osnove toplinske obrade metala 6.2 Postupci toplinske obrade metala 6.2.1 Kaljenje 6.2.2 arenje 6.2.3 Poputanje 6.2.4 Poboljavanje 6.2.5 Cementiranje 6.3 Oprema za toplinsku obradu 6.3.1 Pei
7. Zatita povrine
7.1 Korozija 7.2 Zatitne prevlake 7.2.1 Galvanizacija 7.2.2 Metalizacije 7.3 Bojanje 8.
Kvaliteta Odravanje strojeva i opreme

9.1 9.2 Pregled organizacije Odravanje alata i strojeva
9.
Ivo Slade
3. Strojne obrade odvajanjem materijala Ljudska potreba i izazov je da se napravi neto novo, bolje, ljepe, vre, vee, bre, ekonominije, ... Pri tome stalno treba mijenjati postojee ili stvarati nove proizvode. Razne inovacije stvaraju nove proizvode, poboljavaju stare, ali bilo da se radi o potpuno novom proizvodu ili se izrauje stari, dobro uhodani proizvod, materijali od kojih se oni sastoje stalno se moraju obraivati.
Tokarenje
Obrada materijala je promjena oblika, dimenzija ili svojstava materijala radi daljnje upotrebe. Moe se podijeliti na: - runu i - strojnu obradu. Strojna obrada se obavlja na alatnom stroju sa unaprijed odreenim alatima, kako bi se u to kraem vremenu dobio proizvod zadovoljavajue kvalitete. Alatni strojevi su strojevi na kojima ovjek u proizvodnom procesu upravlja alatom. Osnovni zadatak alatnih strojeva je: zamjena ljudskog rada uz poveanje tonosti, produktivnosti, ekonominosti, ... Postupci strojne obrade odvajanjem estica mogu se podijeliti na nekoliko naina, a svaki od njih u nekoliko skupina. Prikazana je podjela prema obliku otrice noa: 1 - Postupci obrade definiranom geometrijom alata - Tokarenje - Glodanje - Blanjanje / dubljenje - Buenje - Provlaenje - Piljenje - Ozubljivanje 2 - Obrada bez definirane otrice alata - Bruenje 3 - Obrada slobodnom otricom - Poliranje - Honanje - Lepanje Superfini 4 - Obrada bez otrice - Elektroerozija - Ultrazvuna obrada - Obrada plazmom - Rezanje vodenim mlazom - Obrada laserom
Glodanje
Blanjanje
Buenje
Honanje
Lepanje
Ivo Slade
3.1 Obrada odvajanjem estica na alatnim strojevima s definiranom geometrijom alata Obrada odvajanjem estica je postupak promjene oblika sirovca, gdje dolazi do smanjenja volumena obratka zbog djelovanja reznog sredstva alata. Osnovni oblik reznog alata je klin. Njegova zadaa je razdvajanje materijala i odvajanje estica materijala.
Provlaenje
Alat u obliku klina
Prednosti obrade odvajanjem estica su: omoguuje postizavanje tonosti i preciznosti (uske tolerancije) te dobre kvalitete obraene povrine, esto bez potrebe za naknadnim zavrnim obradama, najbolji, pa i esto jedini nain da se oblikuju otri rubovi, ravne povrine, te unutarnji i vanjski profili, moe se primjeniti pri obradi gotovo svih materijala, jedini nain preoblikovanja toplinski obraenih i krtih materijala, mogue je obraivati i kompliciranu geometriju, mogue su obrade u irokom rasponu dimenzija (od makropoizvoda poput turbina i zrakoplova do mikroproizvoda, pri odvajanju malo se mijenja struktura materijala obratka (samo tanki sloj), pogodna je za automatizaciju, ekonominost i produktivnost (jeftinija i bra) kod maloserijske i pojedinane proizvodnje. Nedostaci obrade odvajanjem estica su: stvara odvojene estice, za izradu jednog elementa obratka (tolerirani provrti, utori,..) potrebno je vie obadnih postupaka i vie raznovrsnih alatnih strojeva, neki dijelovi zahtijevaju primjenu CNC strojeva i komplicirano programiranje, alatni strojevi i potreba za rukovanjem alatima i obratcima zahtijevaju velik prostor, na mikroklimu jako utjeu obradni procesi (toplina, buka, rashladne tekuine, ulja, ...), visoki udio pomonih i pripremno-zavrnih vremena (vrijeme zahvata alata i obratka je esto manje od 2 % ukupnog vremena protoka pozicije). Definirana geometrija alata je obrada noevima kod kojih se kutevo obrade i namjetanja alata mogu mjeriti i mijenjati. To su obrade: tokarskim noevima, noeve za blanjanje ili dubljenje, glodlima, svrdlima, razvrtalima, uputalima, iglama ili motkama za provlaenje, pilama,...
Obrada elektroerozijom
Elektrokemijska obrada
Definirane povrine tokarskog noa
Ivo Slade
3.1.1 Tokarenje
Ultrazvuna obrada
Tokarenje je postupak obrade skidanjem estice kojim se proizvode obratci rotacijskih povrina (valjkasti proizvodi). Izvodi se na alatnim strojevima, tokarilicama. Obradak obavlja glavno gibanje, dok alat obavlja posmino, pripremno i dostavna gibanja. Tokarenje se moe podijeliti na vie naina: 1. Prema obliku tokarene povrine:
Definirana geometrija tokarskog noa
- okruglo (uzduno, aksilalno) - posmino gibanje je u smjeru osi rotacije - plansko ili popreno - posmino gibanje je okomito na smjer osi rotacije
Popreno tokarenje
(plansko
ili
eono)
Popreno tokarenje izrada utora ili odrezivanje
- konusno - posmino gibanje je pod nekim kutom u odnosu na os rotacije - prifilno koriste se profilni noevi i pposmino gibanje je pod nekim kutom na os rotacije. Kod profilnog tokarenja pravac ulaza noe moe varirati od paralelnog sa osi rotacije do okomitog na os rotacije ali se Ivo Slade 7

tijekom obrade ne mijenja - kopirno - posmino gibanje je u obliku krivulje u odnosu na os rotacije. No putuje po krivulji koju definira ticalo kopirnog ureaja putujui po abloni (modelu)
Profilno tokarenje
Kopirno tokarenje
- tokarenje navoja - posmino gibanje je u smjeru osi rotacije i definirano je korakom navoja - neokruglo - posmino i dostavno gibanje su u meusobnoj ovisnosti o glavnom gibanju 2. Prema poloaju tokarene povrine: - vanjsko tokarenje - unutarnje tokarenje 3. Prema kinematici gibanja noa: - uzduna tokarenja (aksijalna) - poprena tokarenja (radijalna) - istovremeno uzduna i poprena tokarenja (konusi, krivulje)
Neokruglo tokarenje
3. Prema kvaliteti obraene povrine: - grubo tokarenje - polugrubo tokarenje (zavrno, isto) - fino tokarenje Tokarenjem se postiu obrade u kvaliteti N4 do N12.
Istovremeno vanjsko i unutarne tokarenje
N1 do N12 su razredi hrapavosti. Povrine nakon obrade skidanjem estica, ma kako ona bila fina i precizna, nisu idealno glatke. Mikroskopski gledano one su hrapave i pune neravnina raznih oblika, veliina i smjerova. Ivo Slade 8
Idealno ravna povrina
3.1.2 Povrinska hrapavost Povrinska hrapavost su mikrogeometrijske nepravilnosti na povrini nekog obratka. One su standardizirane. Oblik neravnina se mjeri na nekom presjeku obratka. Promatra se samo odreeni dio koji je definiran referentnom duinom mjerenja l. m Linija predstavlja srednju crtu profila tako da zbroj kvadrata udaljenosti svih toaka od srednje crte m bude minimalan.
Presjek povrine na kojoj se mjeri hrapavost
Realno stanje povrine
Prosjeno odstupanje profila Ra je aritmetika udaljenost profila od srednje linije m. Prosjena visina neravnina Rz je prosjek od pet uzastopnih mjerenja izmau maksimalne i minimalne vrijednosti neravnina na referentnoj duini. Najvea visina neravnina Rmax je udaljenost izmeu najvie i najnie toke profila na referentnoj duini
Referentne duljine mjerenja
Povrina uveana
bakrene
ipke
10x
Stanje povrine prije bruenja i nakon bruenja Mjerenje neravnina obavlja se mjeraima koji mogu biti runi ili stacionarni.
Stanje povrine kod poveanja 52x
Ivo Slade
Vidljiva hrapavost povrine kod poveanja 150x
Hrapavost kod 560x poveanja
Ivo Slade
10
Ivo Slade
11
3.1.3 Tokarski no Prema postupcima tokarenja potrebno je koristiti adekvatne tokarske noeve. Tokarski no se razvijao tijekom dugog razdoblja i stano se usavrava. Danas se za izradu tokarskog noe koriste brzorezni elik, tvrdi metal, cermet, keramika, CBN, dijamant
Set tokarskih noeva
Tokarske noeve je mogue podijeliti na nekoliko naina: 1. Noevi prema vrsti obrade 2. Noevi za grubu obradu Noevi za polugrubu (istu) obradu Noevi za finu obradu Noevi prema poloaju tokarenja Noevi za vanjsko tokarenje Noevi za unutarnje tokarenje
Grubi vanjski desni tokarski no
Fini vanjski desni tokarski no
Grubu unutarnji desni tokarski no
Fini unutarnji desni tokarski no
3. Noevi prema orjentaciji vrha alata Fini vanjski neutralni tokarski no
Lijevi tokarski no Neutralni tokarski no Desni tokarski no
Na gornju povrinu noa se poloi dlan ruke. Kad se pravac vrha noe i palca ruke poklope odreen je smjer orjentacija noa.
Fini vanjski desni tokarski no
Lijevi i desni tokarski no za vanjsko tokarenje izraeni od vrlo tvrdog elika Fini vanjski lijevi tokarski no
Ivo Slade
12

4. Noevi za utore i odrezivanje Noevi za odrezivanje Noevi za vanjsko dubljenje Noevi za unutarnje dubljenje No za eono dubljenje Noevi za unutarnje i vanjsko podrezivanje Noevi za unutarnje i vanjsko profiliranje,.....
Tokarski no za odrezivanje
Tokarski no za eono dubljenje
Tokarski no za vanjsko dubljenje
Tokarski no za unutarnje dubljenje
5. Noevi za navoje Noevi za vanjske navoje Noevi za unutarnje navoje
Tokarski navoja
no
za
narezivanje
Tokarski no za urezivanje navoja
6. Profilni noevi Profilni noevi kod tokarenja imaju samo jedno gibanje radijalno ili aksijalno do odreene dubine te povratno Mogu biti ravni ili okrugli profilni noevi.
Ravni profilni tokarski no
Okrugli profilni tokarski no
Ravni profilni noevi
Tokarenje profilnim noem
Ivo Slade
13

3.1.4 Parametri obrade tokarenjem Kod tokarenja potrebno je definirati : - vrstu obrade - dubinu rezanja - glavnu brzinu tokarenja (broj okretaja) - posmak Brzina rezanja vc je brzina kojom se alat giba kroz neki materijal. Ona je specifina za odreeni materijal i za odreeni no ovisi o materijalu alata, dubini rezanja ap, snazi alatnog stroja, stanju obraene povrine hrapavosti, ... Kod tokarenja glavnu brzinu rezanja ima obradak. Mjeri se u mm/min, odnosno kod tokarenja se preraunava u n broj okretaja u minuti
G glavna brzina rezanja P posmak D dostavno gibanje
n=
f - posmak (mm/o) b irina obraene estice strugotine (mm) h debljna obraene estice strugotine (mm) ap dubina rezanja - obrade (mm)
Posmak f je relativno gibanje alata prema obratku. Okomit je na glavnu brzinu rezanja vc. Ovisi o vrsti materijala obratka, dubini rezanja, stanju povrine hrapavosti, suhom ili hlaenom tokarenju, alatu,.... Kod tokarenja posmak obavlja alat. Mjeri se u mm/o (milimetrima po okretaju glavnog radnog vretena odnosno obratka). Dostavno gibanje je gibanje alata u materijal i ono daje dubinu rezanja ap. Ovisi o vrsti obrade, alatu, hlaenju, snazi stroja,... Kod tokarenja dostavno gibanje obavlja alat. Definira se dubinom reza ap (mm), a brzina odgovara brzini posmaka. Prazni hod, povratno gibanje, mrtvi hod to su nazivi gibanja pri povratku noa u ponovno pozicioniranje za novi rez. Vrsta obrade se definira prema hrapavosti povrine i kod tokarenje se najee koriste termini grubo tokarenje, isto ili polugrubo tokarenje i fino tokarenje.
Oblilci strugotine parametrima obrade
ovise
Ivo Slade
14

3.1.5 Srugotina Strugotina je odsjeeni dio materijala koji moe prema strukturi imati tri oblika: - lomljena (mrviasta) strugotina - nasjeena (rezana) strugotina - tekua (trakasta) strugotina
Izvedba stepenicom
sa
ubruenom
Neki oblici strugorine su povoljni u proizvodnji dok drugi oteavaju rad te ih je dobo tijekom obrade usitnjavat - lomiti Dodavanje lomila strugotine na no je jo jedan nain produljenja trajanja noa (osim optimalnih kutova noeva, kutova postavljanja noeva, zaobljenja vrha noa i ubruivanja faze noa). etiri osnovna oblika lomila strugotine: 1 - Izvedba sa ubruenom stepenicom Najee upotrebljavani oblik lomila srtugotine (Slika Ovaj oblik prisiljava strugotinu da se savija na stranu i time ostavlja slobodnu otricu noa. Ovisno o kutu, radijusu, dubini i irini stepenice odreuju se parametri tokerenja 2 - Izvedba sa ubruenim lijebom Plitki lijeb ( dubina 0,12 0,25 mm, irina 1,6 3,2 mm ) se ubrusi paralelno sa otricom noa i zavrava ispred vrha noa 3 - Izvedba sa negativnim bonim kutom Negativnom bonim kutom od 3o do 5o mogue je dobro kontrolirati odvoenje strugotine 4 - Mehaniko lomilo strugotine Koristi se kod velikih alata
Mehaniko lomilo strugotine
Izvedba sa ubruenim lijebom
Izvedba kutom
negativnim
bonim
Ivo Slade
15

3.1.6 Tokarilice
Alatni strojevi za obradu odvajanjem estice pomou kojih se rezanjem obrauju i izrauju dijelovi rotacionog oblika.
Tokarilice se dijela: - Jednostavne tokarilice Suport slui samo kao dra alata i nije predvien posmak (samo runi). Broj okretanja glavnog vretena odreuje se remenskim prijenosom prebacivanjem remena. - Univerzalne tokarilice Imaju elaktromotorni pogon (trofazni asinkroni kavezni elektromotor). Glavni prigon je spojen na glavno radno vreteno na kojem se nalazi centrirajua stezna glava (amerikaner). Iz dva posmina prigona izlaze navojno vreteno za tokarenje navoja i posmino (glatko) vreteno. Oba prolaze kroz suport. Navojno vreteno se spaja preko dvodjelne (rasklopne) matice i osigurava posmak suporta koji odgovara koraku tokarenog navoje. Posmino vreteno se u suportu spaja preko padnog pua mehanizma koji omoguava uzduni i/ili popreni posmak kod tokarenja. Na suportu se nalazi dra noa u koji se upinju tokarski noevi. Suport klizi po vodilicama koje se nalaze na krevetu tokarilice. Na vodilice se moe montirati i lineta kojom se centriraju dua i tanja vratila kao bi se izbjegao mogui progib i velike vibracije tijekom tokarenja. Konji na kraju tokarilice slui za centriranje duljih predmeta zbog to tonije obrade Na njima se osim operacija tokarenja (unutarnjeg i vanjskog obodnog tokarenja, konusnog tokarenja, planskog tokarenaj, urezivanja i odrezivanja, profilnog i kruvuljnog tokarenja) mogu se izvoditi operacije buenja, uputanja, razvrtanja, rezanja unutranjih i vanjskih navoja, ljutenja, vrtloenja, iztokarivanja,.....
Ivo Slade
16

- Kopirne tokarilice Kopirne tokarilice obrauju samo pomou kopirnog ureaja. Na tokarilici se nalazi model ablona po kojoj klizi ticalo. Ticalo je povezano s alatom koji kopira poloaj ticala. Alat je jednostavni tokarski no masivnih dimenzija. Nalazi se u drau alata koji je na suportu. Suport je smjeten pod kutom u odnosu na os rotacije, kako bi se mogli kopirati i stepenasti oblici. Sistemi za kopiranje su: - mehaniki - elektrini - hidrauliki - kombinirani (npr elektrohidrauliki)
- Planska tokarilica Planska tokarilica slui za izradu obradaka velikih dimenzija. Izradak se upinje u plansku plou. Moe se poduprijeti konjiem. Planske tokarilice imaju dimenzije planske ploe od 1000 - 4000 mm
- Karusel tokarilica
Karusel tokarilica ima horizontalno poloenu steznu plou za prihvat izratka. Postoje karusel tokarilice sa jednim ili dva vertikalna stupa za okomito pomicanje grede. Po horizontalnoj gredi se kreu jedan (kod jednostupne) ili dva suporta (kod dvostupne). Promjeri tokarenja kod jednostupnih su od 630 do 1500 mm, dok su kod dvostupnih od 1500 do 25 000 mm
Ivo Slade
17

- Revolverska tokarilica Revolverske tokarilice slue u serijskoj proizvodnji za kompletnu obradu izratka u jednom zahvatu. Naziv su dobile po karakteristinom nosau alata - revolverskoj glavi. Revolverska glava moe prihvatiti vei broja alata, koji u jednom zahvatu izvre sve potrebne operacije obrade. Pri tome se pojedini rezni alati ili slogovi alata ukljuuju jedan za drugim u obradu. Danas se sve vie zamjenjuju CNC tokarilicama
- CNC tokarilice CNC (Computer Numerical Control) brojano upravljani alatni strojevi danas su sve vie u upotrebi. Strojevi imaju jednu ili dvije stezne glave (amerikanera), jedan ili dva suporta sa revolverskom glavom . Alati mogu biti bez ili s pogonom te se tokarilice pretvaraju u obradne centre. Jednostavnim programiranjem mogue je proizvoditi komplicirane predmete. Takoer je mogue CAD-CAM tehnologijom programskie naredbe iz 3D crtea.
Ivo Slade
18

Pitanja 1 1. to je obrada materijala i kao se dijeli ? 2. to su alatni strojevi ? 3. Kako se dijele postupci strojne obrade ? 4. to znai definirana geometrija alata ? 5. to su alati sa slobodnom otricom ? 6. Koji je osnovni oblik reznog alata ? 7. Koje su prednosti obrade odvajanjem estice ? 8. Koji su nedostaci obrade odvajanjem estice ? 9. to je tokarenje ? 10. Koja se osnovna gibanja alata i obratka pojavljuju kod tokarenja ? 11. Kako se moe tokarenje podijeliti (sistematizirati) ? 12. to je kvaliteta obrade ? 13. to je povrinska hrapavost ? 14. to je l kod mjerenja hrapavosti ? 15. to je m kod mjerenja hrapavosti ? 16. to je Ra kod mjerenja hrapavosti ? 17. to je Rz kod mjerenja hrapavosti ? 18. to je Rmax kod mjerenja hrapavosti ? 19. emu slui tokarski no ? 20. Kako se dijele tokarski noevi ? 21. to su parametri obrade kod tokarenja ? 22. O emu ovise parametri obrade 23. to je glavna brzina rezanja ? 24. to je posmak ? 25. to je dostavno gibanje ? 26. to je strugotina ? 27. Kakvi su oblici strugotine ? 28. O emu ovise oblici strugotine ? 29. to je lomilo strugotine i kako se dijele ? 30. to su tokarilice ? 31. Kakvih tokarilica ima ? 32. to se sve moe obraivati na univerzalnoj tokarilici ? 33. Kako radi kopirna tokarilica ? 34. Po emu se karusel tokarilica razlikuje od ostalih tokarilica ? 35. to je CNC tokarilica ?
Ivo Slade
19

3.1.8 Glodanje Glodanje je nakon tokarenja najvaniji postupak obrade materijala skidanjem estice. Tim postupkom moemo obraditi ravne plohe, prizmatine ljebove i utore, zupanike, navoje te uzduno i prostorno profilirane povrine. Glodanje je postupak obrade skidanjem estice kod kojeg alat obavlja glavno gibanje. Posmino gibanje je uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije alata i obavlja ga ili obradak ili alat. Obavlja se alatima sa vie jednakih otrica ili sa sastavljenim alatima. Sve otrice toga alata nisu istodobno u zahvatu. Zato je glodanje sloenija operacija od tokarenja ili buenja zbog veeg broja otrica alata i zbog promjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme obrade. Zubi glodala dolaze jedan za drugim u zahvat sa materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenja optereenje zuba. Prema kombinaciji glavnog i posminog gibanja glodanje se dijeli na: a) OBODNO GLODANJE koje moe biti:
Obodno glodanje protusmjerno i istosmjernoi
Glodanje
1. plono (pravocrtno) Kod obodnog plonog glodanja skidanje estica obavlja se obodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je posmak pravocrtan. Plono glodanje se dijeli na: protusmjerno istosmjerno
Izgled strugotine protusmjernog glodanja
kod
Protusmjerno glodanje (konvencionalno glodanje) Rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od malog prema veem presjeku.Sile koje nastaju prilikom glodanja su prema gore i ele izbiti obradak iz kripca. Istosmjerno glodanje Rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru kao smjer posmaka. Strugotina se stvara od veeg prema najmanjem presjeku.Sile koje nastaju prilikom glodanja su prema dole i ele zabiti obradak u kripac. Ivo Slade 20
Izgled strugotine protusmjernog glodanja
kod

2. Kruno Kod obodnog krunog glodanja skidanje estica obavlja se obodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je posmak kruni. Ovisno o izgledu alata i smjetaju obratka kruno glodanje moe biti vanjsko, unutarnje ili obilazno.
Kruno glodanje
vanjsko,
unutarnje,
obilazno
Vanjsko kruno glodanje
Meu kruna glodanja spadaju odvalna glodanja navoja,
Vanjsko navoja
planetarno
glodanje
Vanjsko kruno glodanje navoja
Unutarnje kruno glodanje navoja
glodanja zupanika
Glodanje zupanika odvalnim glodalom
Glodanje zupanika segmentnim zubima glodala
Glodanje punog kola
Glodanje zupanika
Ivo Slade
21

b) EONO GLODANJE
eono glodanje skida estice materijala zubima koji su smjeteni na elu glodala ili glave alata i moe biti
Simetrino Nesimetrino
eono glodalo (glava za glodanje)
Prstasto glodanja
glodalo
za
eona
Kod simetrinog glodanja alat obrauje cijelom irinom prolaz alata jednak je promjeru alata. Nesimetrino glodanje ima trag alata manji od promjera glodala. Prstasta glodala osim za eono poravnavanje slue za obradu rubova, utora, depova, profila, ...
Glodanje utora
eono poravnavanje
eono glodanje spiralnog profila Glodanje zareza pod kutom
Tragovi glodanja razliitim glodalima
Glodanje u nagibnom kripcu
Ivo Slade
22

3.1.9 Glodalo
Glodalo s glodanim zubima
Glodalo slui za raznoliku upotrebu obrade materijala odvajanjem estica, npr. za poravnavanje, izradu prizmatinih rubova, izradu epva, depova, izrezivanje, urezivanje, prerezivanje, izradu razliitih utora na osovinama, izradu zubaca zupanika, za rezanje navoja itd... Zbog toga je i oblik glodala raznolik. U osnovi se dijele na vie naina: 1. Prema nainu izrade dijele se na: - glodala s glodanim zubima - glodala s natrano tokarenim i bruenim zubima - glodala ili glave s umetnutim zubima
Glodalo s umetnutim zubima od tvrdog metala
2. Prema obliku zubi se dijele na: - glodala sa ravnim zubima - glodala sa spiralnim zubima - glodala sa krinim zubima 3. Prema obliku tijela dijele se na: - valjkasta glodala
Glodalo s spiralnim zubima
Glodalo s ravnim zubima
- valjkasta eona glodala - valjkasto glodalo za ozubljenje

Glodalo s krinim zubima
- valjkasto glodalo za navoje - ploasta (plosnata) glodala
Valjkasto glodalo za navoje
- ploasto glodalo s umetnutim zupcima
Ivo Slade
23
- pilasta glodala
- profilna glodala - modulna glodala
Profilna glodala
- glave za glodanje
Vretenasto (prstasto, utorno) glodalo
vretenasta glodala
konusna glodala
Vretenasto glodalo s ploicama od tvrdog metala
Ivo Slade
24

specijalna glodala
Sve vrste glodala se izrauju za rezanje u lijevom ili desnom smjeru okretanja.
Specijalno glodalo
3.1.10 Kutovi alata Pri pojedinim nainima glodanja razliit je i oblik dobivene povrine. Kako bi se odredio oblik strugotine potrebno je prouiti putanju jednog zuba glodala. Strugotina ima oblik savinutog klina ija se debljina mijenja od nule do maksimuma kod protusmjernog glodanja, odnosno od maksimuma do nule kod istosmjernog glodanja. Na taj nain se mijenja i sila koja djeluje na alat. Nejednoliko optereenje loe utjee na alat i stroj. Da bi se taj loi utjecaj izbjeglo kod ravnih zubi poveava se broj zubaca u zahvatu. to je vei broj zubaca na glodalu i to je vea dubina glodanja vie e zubaca biti u zahvatu i biti e mirniji rad, jednolinije optereenje alata i stroja, manje vibracije, bolja kvaliteta obraene povrine. Drugi nain postizanja jednolinijeg optereenja je upotreba spiralnih zuba. Veliki utjecaj na jednolikost optereenja ima kut spirale odnosno nagib zavojnice zuba, irina obraivane povrine, dubina glodanja. to je vei nagib zavojnice i to je vea irina obraivane povrine biti e i vei broj zubaca u zahvatu. Time dobivamo jednolinije optereenje, bolju obradu. Kod glodala sa ravnim zubima kutovi rezanja se ne razlikuju od kutova koje imamo kod tokarskog noa.
Oblik strugotine protusmjernog glodanja
kod
Oblik strugotine kod istosmjernog glodanja
slobodni (leni) kut kut otrenja (klina) prednji (grudni) kut
Kod alata sa spiralnim zubima posebno se oznaavju kutovi u normalnom i eonom presjeku. U normalnom presjeku (presjeku okomitom na otricu zuba) su: normalni slobodni (leni) kut
normalni kut otrenja (klina) normalni prednji (grudni) kut
Ivo Slade
25

U eonom presjeku (presjeku okomitom na os glodala) su: eono slobodni (leni) kut
eoni kut otrenja (klina) eoni prednji (grudni) kut
Smjer spirala kod desnovojnog i lijevovojnog glodala
Razliiti nagibi spiralnih utora kod glodala
3.1.11 Sile pri glodanju Kod glodanja svaki zub u pojedinom trenutku skida strugotinu druge debljine pa se tako mijenjaju i sile koje djeluju na zub. Zbog toga se pojavljuje neravnomjernost rada koja je posljedica promjena pojedinih faza kod odvajanja strugotine, ali je i posljedica periodikih ulazaka i izlazaka zuba u i iz materijala. Kod protusmjernog glodanja pojavljuje se sila F na zubu blodala koja se moe rastaviti u: Fa natranu silu u smjeru osi glodala Fh glavnu silu rezanja u smjeru brzine rezanja Taj zub djeluje i na obradak silom F koja je iste veliine kao i sila F ali je suprotnog smjera. Sila F se rastavlja u dvije komponente jednu u smjeru suprotnom brzine posmaka Fs i jednu okomito na obradak Fv. Sila Fs se suprotstavlja posmaku i optereuje posmini prigon, dok sila Fv mijenja svoj poloaj zavisno od poloaja zuba, promjera glodala i dubine glodanja. Ako obradak nije dobro privren za radni stol sila Fv e obradak podii sa stola. Kod istosmjernog glodanja pojavljuje se sila F na zubu glodala koja se moe rastaviti u: Fa natranu silu u smjeru osi glodala Fh glavnu silu rezanja u smjeru brzine rezanja (suprotnog smjera nego kod protusmjernog glodanja) Sila F i komponente Fs i Fv pojavljuju se na obratku. Sila Fs podvlai posmini prigon i moe dovesti do loma glodala.
Sile koje se javljaju na zubu glodala kod protusmjernog glodanja
Sile koje se javljaju na zubu glodala kod istosmjernog glodanja
Ivo Slade
26

3.1.12 Reimi rada Koji alat koristiti, kojom brzinom se alat okree, koja je dubina rezanja, kojim posmakom, s hlaenjem ili bez su pitanja koja moraju biti detaljno rijeena prije poetka rada. Prije pristupanja samoj obradi materijla potrebno je pripremiti tehniko tehnoloku dokumentaciju iz koje su vidljivi i reimi rada kod pojedinih zahvata. Operacijski list je osnovni matini dokument tehnoloke pripreme. Izrauje se za svaki pojedini dio proizvoda. U njemu je definiran tehnoloki proces, a izgled ovisi o poduzeu - radionici te o nainu upotrebe. Najei sadraj operacijskog lista su : operacija, zahvat, stroj ili strojna grupa, alat ili naprava te njihovi reimi rada tj brzina rezanja, posmak, dubina rezanja, broj prolaza, tehnoloka i pomona vremena izrade, itd. Operacija je onaj dio strojne obrade koji se obavlja na jednom radnom mjestu od uzimanja obratka do njegovog odlaganja (tokarenje, buenje, glodanje, rezanje, preanje, sastavljanje,..) Zahvat je odreena logika cjelina unutar operacije (glodanje alatom D=40mm, buenje svrdlom D=5mm, narezivanje navoja M10, tokarenje grubim lijevim tokarskim noem, ...) Brzina rezanja v (m/min) ovisi o materijalu obratka i materijalu alata. Svaki proizvoa alata daje svoje brzine rezanja za taj alat. Postoje preporuene brzine rezanja koje se nalaze u raznim tablicama. Kod grube obrade koriste se manje brzine rezanja i vei posmaci, dok se pri finoj obradi koriste vee brzine rezanja, a mani posmaci. Broj okretaja glodala se prema brzini rezanja rauna n = (1000*v) / (D * ) Posmak po zubu glodala sz (mm) ovisi o materijalu, alatu i dubini rezanja. Posmak glodala po okretu s = sz * z (mm/okr) Posmak u minuti s' = sz * z * n (mm/min) Brzine posmaka glodala se kreu kod grubog glodanja izmeu 100 i 500 mm/min dok se kod finog glodanja kreu od 10 do 50 mm/min. Ovo su ope preporuke, ali one ovise o vrsti alata, materijalima, snazi stroja,... Dubina obrade (strugotine) a (mm) ovisi o alatu i snazi alatnog stroja. Takoer postoje razliite tablice i preporuke za dubinu strugotine u ovisnosti od materijala obratka. Broj prolaza i potrebno ponavljanje obrade, ovisno o dubine strugotine, od sirove mjere do eljene dimenzije obratka Da se odredi specifikacija alata potrebno je napraviti detaljni tehnoloki proces odnosno razraditi proces po operacijama i zahvatima (fazama). Potrebno je odrediti optimalni alat za predvien stroj i postupak kako bi se u najkraem vremenu dobili optimalni rezultati.
Koraci kod odabira alata i reima rada iz kataloga alata 1 Odabir naina glodanja: - eono glodanje - obodno glodanje - glodanje ruba - profilno glodanje - utorno glodanje
2 Odabir materijala obratka - elik - nehrajui elik - lijevano eljezo - aluminij - toplinski otporne i titan legure - tvrdi metali 3 Odabir glodala: - eono glodanje - obodno glodanje - profilno
Ako je alat predvien za ploice od tvrdog metala treba odrediti koje e se koristiti prema potrebnoj geometriji ploice
Odabrani alat i ploica imaju preporuenu maksimalnu brzinu rezanja i dubinu reza te debljinu srugotine koju mogu pri tome skidati. Iz tih ppodataka rauna se brzina posmaka.
Ivo Slade
27

3.1.13 Glodalice Alatni strojevi za obradu odvajanjem estice pomou kojih se rezanjem obrauju dijelovi preteno ravnog oblika (poravnavanja, utori, ljebovi,..) te profili, navoji, zubi, ... Glavno gibanje je uvijek rotaciono dok je posmino gibanje pravocrtnog ili krunog oblika i uvijek je okomito ili pod nekim kutom na os rotacije..
Shema koordinatnog horizontalne glodalice sustava
Glodalice se dijele prema poloaju glavnog radnog vretena na horizontalne i vertikalne, dok su ostale u podskupinama: Horizontalne glodalice Nazivaju se konzolne ili jednost avne glodalice. Slue za obradu obodnim glodanjem (istosmjernim ili protusmjernim) Glodalo se upinje u horizontalno vratili i obavlja glavno gibanje. Obradak je stegnut na radnom stolu koji obavlja posmino gibanje. Planske glodalice su podgrupa horizontalnih. Ime su dobile jer se na njima najee glodaju ravne horizontalne plohe. Imaju krutu konstrukciju i visoku produktivnost. Izvedene su tako da se radni stol po vodilicama na kuitu moe gibati samo uzduno. Univerzalna glodalica
Shema koordinatnog vertikalne glodalice
sustava
Glodanje glodalici
na
horizontalnoj
Set za pregradnju univerzalne horizontalne glodalice u vertikalnu glodalicu
Izvode se slini kao i horizontalne glodalice, ali imaju radni stol koji se osim uzduni i popreno moe gibati i oko svoje vertikalne osi. To se postie ugradnjom krunih utora za voenje.
Ivo Slade
28
Vertikalne glodalice Izvode se tako da im os glodala stoji vertikalno dok je ostali dio stroja jednak horizontalnim. Pogodne su za eono glodanje, glodanje utora, kanala, rubova utornim glodalima, profilno glodanje,.. Kopirna glodalica Slui iskljuivo za kopiranje pomou kopirnih ureaja koji ticalom prelaze po abloni
Glodanje na vertikalnoj glodalici
Kopirna kljueva
glodalica
za
izradu
Upravljaka glodalice
konzola
CNC
CNC glodalica Upravlja se programski. Moe imati vieosno upravljanje ime je mogue izraditi najkompliciranije obratke u jednom stezanju.
Ivo Slade
29
Pitanja 2 36. to je glodanje ? 37. to se moe obraditi glodanjem ? 38. Zato se mijenja optereenja na zubu glodala ? 39. Kako se glodanje dijeli ? 40. to je obodno glodanje ? 41. Koje su vrste obodnog glodanja ? 42. Koje su vrste plonog (pravocrtnog) glodanja ? 43. Kako se obavlja protusmjerno glodanje ? 44. Kako se obavlja istosmjerno glodanje ? 45. Koje su vrste krunog glodanja ? 46. Kako se dijeli eono glodanje ? 47. to je asimetrino eono glodanje ? 48. to je simetrino eono glodanje ? 49. Kako se mijenja sila na zubu tijekom eonog glodanja ? 50. to se moe eono glodati ? 51. Kako se openito dijele glodala ? 52. Kako se dijele glodala prema nainu izrade ? 53. Kako se dijele glodala prema obliku zubi ? 54. Kako se dijele glodala prema obliku tijela ? 55. Koji su kutevi ravnog zuba glodala ? 56. Koji su kutevi spiralnog zuba glodala? 57. Zato se kod glodanja pojavljuje naravnomjernost rada ? 58. Kako djeluju sile na zub alata kod protusmjernog glodanja ? 59. Kako djeluju sile na zub alata kod istosmjernog glodanja? 60. Kakav je posmak u odnosu na glavno gibanje alata ? 61. to su reimi rada kod glodanja ? 62. to je operacijski list ? 63. to operacija, a to zahvat ? 64. to je brzina rezanja, a to broj okretaja glavnog vretena ? 65. Kako se sve mjeri posmak ? 66. O enu ovisi dubina obrade ? 67. Kako se dijele glodalice i kako dobivaju naziv ? 68. to obrauju i kako rade horizontalne glodalice ? 69. to obrauju i kako rade vertikalne glodalice ? 70. to je CNC glodalica ?
Ivo Slade
30

3.1.15 Buenje Buenje je nain obrade odvajanjem estica kojim se specifinim alatom izraduju cilindrine rupe u obratku. Alat obavlja glavno rotacijsko gibanje i pravocrtno posmino gibanje koje mora biti u smjeru osi rotacije.
Svrdlo za centralni uvrt
Buenje je povezano s predradnjom zabuivanja i naknadnim operacijama proirivanja, uputanja, razvrtanja i izbuivanja. 3.1.16. Zabuivanje je proces oznaavanja sredita rupe specijalnim svrdlima zabuivalima. Svrha zabuivanja je centriranje rupe kako ne bi
NC zabuivalo
Proirivanje postojee rupe
spiralno svrdlo prilikom buenja rupe napravilo otklon. Alati za zabuivanje su svrdla za centralni uvrt ili NC svrdla. 3.1.17 Proirivanje je proces buenja svrdlom veeg promjera od promjera ve postojee rupe. Proirivanja se moe obaviti vie puta, ali je preporuljivo da promjer svake slijedee vee rupe bude izmeu 50% do 100% vei od prethodne rupe.
Buenje
Proirivanje
Set spiralnih svrdala od 1-10mm I. tehnika kola TESLA Ivo Slade 31
3.1.18 Uputanje je postupak obrade ulaza ili izlaza okrugle rupe Uputala su rezni alati koji se upotrebljavaju za proirivanje ulaza ili izlaza rupe te za postizanje tonijeg oblika postojeih rupa. Reu kao i svrdla i izrauju se sa dvije, tri ili vie reznih otrica. Uputanje je gruba obrada materijala.
Konusno uputen ulaz u rupu
Njima obraujemo elne plohe ravno ili pod kutom. Slue za: - proirivanje - uputanje za glave vijka - obradu kosih krajeva rupe - poravnavanje uzdignutih dijelova obratka
Konusno uputanje
Prema obliku i svrsi dijele se na: - spiralna ili navojna uputala (a) - vratna uputala (b) - konusna uputala (c, d, e, f) - nasadna uputala (g) - jednostrana elna uputala (h) - specijalna uputala (i,k)
Proiren ulaz rupe
Uputanje vratnim uputalom
Vratno uputalo
Ivo Slade
32
3.1.19 Razvrtanje - je postupak fine (zavrne) obrade cilindrine rupe. Tonost dimenzije, geometrijski oblik i hrapavost povrine koja se u dobije nakon obrade svrdlom ne zadovoljava u veini sluajeva. Razvrtala su rezni alati koji se upotrebljavaju za zavrnu obradu rupe i slue za finu obradu ve postojeih rupa, tj. za dotjerivanje glatkoe povrine i postizanje vee tonosti izbuenih rupa.
Razvrtanje
Cilindrina razvrtala
Razvrtalo skida relativno mali sloj materijala sa relativno malom brzinom obrade. Alat postupno aksijalno ulazi u rupu. Razvrtalo obrauje samo prednjim konusnim dijelom, dok cilindrini dio slui kao vodilica i za zaglaivanje rupa. Duina konusnog dijela ovisi o vrsti obraivanog materijala. Vea duljina konusnog dijela daje ljepu i iu obraenu povrinu. Pravilan rad razvrtala ovisi od njegove konstrukcije, izrade i naina upotrebe ( reimima rada ). U radu se susree puno vrsta i veliki broj razvrtala. Dijele se prema konstrukciji zuba, vrsti materijala, nainu primjene, obliku obraivane rupe, nainu privrenja,.
Specijalno razvrtalo za sjedite metka u puanoj cijevi
Konusno razvrtalo
Kod konusnih razvrtala javljaju se posebni uvjeti rezanja zbog njihove konstrukcije. Garnitura se u principu sastoji od tri razvrtala. - Prvo razvrtalo slui za grubu obradu i ima stepeniaste bridove zube. - Drugo razvrtalo ima sitne zube koji pri razvrtanju lome strugotinu i slui za finu obradu. - Tree razvrtalo ima ravne ili spiralne zube kontinuirano po cijeloj duljini brida i slue za najfiniju obradu.
Ivo Slade
33
3.1.20 Urezivanje navoja u rupi - je postupak izrade spiralnih utora u postojeoj rupi. Ureznica ulazi okomito u okruglu rupu definiranim brojem okretaja te odreenim posmakom koji mora odgovarati koraku navoja. Navoji mogu biti lijevi ili desni. Mogu biti grubi, srednji ili fini. Utori mogu biti razliitih profila pa se tako razlikuju metriki, navoji, trapezni navoji, pilasti navoji, Withwortovi navoji,...
Metriki navoj
Vrste navoja: M Metriki MF Metriki fini navoj Whitworth-ov cijevni navoj Trapezni navoj Pilasti navoj Obli navoj Obli elektro navoj Edisonov navoj
Fini metriki navoj
Primjer postupka izrade navoja Za izradu navoja M10 u rupi potrebno je: 1. Na odabranoj poziciji zabuiti navrt NC zabuivalom
Whitworth-ov cijevni navoj
Trapezni navoj
2. Prema dimenziji i vrsti navoja odabire se potrebno svrdlo koje bui okruglu rupu. (npr za M10 potrebna je rupa prema proraunu D = 8,376 mm odabire se spiralno svrdlo D=8.4mm Ako je potrebni izvri se predbuenje spiralnim svrdlom npr D= 5mm
Ivo Slade
34

3. Preporuka je uputanje ulaza rupe zbog lake daljnje obrade te lakeg kasnijeg uvoenja vijka
4. Takoer se odabire ureznica sa definiranim profilom koja urezuje navoj. Prema tablocama M10 ima korak 1,5 mm re se prema njemu definira brzina rezanja (S) i posmak (F).
Pilasti navoj
Npr S=400 o/min, F=400x1.5=600 mm/min ili 1,5 mm/okr
Obli navoj
Za M10 definirane su slijedee vrijednosti: D, d = 10 mm D1, d1 = 8,376 mm D2, d2 = 9.026 mm P = 1,5 mm H = 1,2990 mm D, D1 I D2 su dimenzije matice D, d1 I d2 su dimenzije vijka
Edisonov navoj
Ivo Slade
35
Obrada materijala II - I. dio 3.1.21 Builice

Builice su alatni strojevi kojima se pomou alata za buenje izrauju okrugle rupe Dijele se na: - stolne builice - stolno stupne builice - stupne builice - redne builice - revolverske builice - vievretene builice - radijalne builice - horizontalne builice - builice glodalice - koordinatne builice - builice za duboko buenje - builice za urezivanja navoja
Runa stolna builica iz prelaza 19. na 20. stoljee
Stolna builica
Radni stol kod stolnih builica nalazi se na podlonoj ploi. Vretenite se moe visinski pomicati. Prijenos snage u vretenitu sa motora na glavno vreteno vri se klinastim remenom. Radno vreteno je uleitano u pinoli koja omoguuje posmino gibanje runom polugom.
Stolna builica
Remenski prigon builice
Stolno stupna builica
Razlika stolno stupnih i stolnih builica je u random stolu koji se nalazi konzolno smjeten na stupu builice i koji se moe pomicati i zakretati Stolne i stolno stupne builice moraju biti smjetene na povieno radon mjesto radni stol.
Stolno stupna builica
Ivo Slade
36
Obrada materijala II - I. dio Stupna builica
Stupne builice se izrauju sa okruglim stupom za manje promjere buenja ili sa sanduasto oblikovanim stalkom za vee dubine promjere buenja. Podlona ploa se kod stupnih builica privruje na temelje. Za prijenos snage se koristi vieosovinski zupasti prijenosnik Radni stol se visinski pomie i mogue ga je, kod builica sa okruglim stupom, zakretati Bue se dublje rupe veeg promjera. U podnoju je najee spremnik i pumpa za rashladnu tekuinu.
Pinola builice
Redne builice
Stupna builica sa sanduastim stupom
Redne builice se sastoje od jednog vrstog stola na koji je privreno vie stolnih, stolno stupnih builica ili builica na stalku. Slue za obradu veeg broja rupa raznih dimenzija u istom obratku. Upotrebljavaju se zbog bolje ekonominosti u serijskoj proizvodnji. Lako se automatiziraju.
Revolverske builice namjenski su sline rednim builicama, ali ih karakterizira specijalna revolverska glava. Njima se obrauje rupa ija obrada zahtjeva razliite operacije. Obradak stegnut u steznoj napravi obrauje u jednom zahvatu.
Revolverske builice
Glava revolverske alatima
builice
Ivo Slade
37
Obrada materijala II - I. dio Vievretene builice
Slue u serijskoj i masovnoj proizvodnji za istovremenu obradu vie rupa, odnosno svih vrsta uvrt, provrta, uputanja, navoja, na jednom obratku u jednom zahvatu. Razvile su se iz stupnih builica dodavanjem zvona sa nizom paralelno ukopanih radnih vetena.
Vievretena builica
Glavo vretenite sa bunim vretenom pomie se po konzoli. Konzola se moe vertikalno pozicionirati te zakretati oko stupa. Ovime se poveava radni prostor u kojem mogu precizno buiti. Radijalne builice slue za obradu buenja na velikim i tekim predmetima koji bi se teko pomicali ispod bunog vretena. Sva gibanja obavlja alat, dok je obradak privren za radni stol na temeljnoj ploi (podnoju).
Radijalne builice
Radijalna builica
Slue za vrlo tonu obradu buenjem najveih dijelova u jednom zahvatu. Time se omoguuje toan odnos meu osima raznih provrta. Zbog traene tonosti horizontalne builice moraju biti jako krute. Na postolju je radni stol koji moe prihvatiti izrazito velike i teke obratke. Jedan stup nosi vretenite sa glavnim vretenom, dok drugi stup ima prihvatni leaj za prihvat i centriranje bune motke.
Horizontalne builice
Primitivna horizontalna builica
Moderna horizontalna builica
Ivo Slade
38
3.1.22 Parametri buenja

Kod buenja svake rupe potrbno je definrati parametre ili reime rada. Osnovni parametri su brzina rezanja, brzina okretanja svrdla, posmak, promjer svrdla i dubina buenja. - Brzina rezanja vc je obodna brzina na svrdlu tj brzina s kojom alat obrauje sirovac. Ona ovisi o materijalu koji se obrauje. Svaki materijal ima svoju brzinu kojom se moe rezati. Brzina rezanja ovisi o alatu kojim se bui, o potrebnom stanju povrine nakon buenja, o hlaenju za vrijeme buenja, o snazi stroja, o posmaku,... Brzine rezanja se mogu nai u obliku dijagrama, tablica, a ima i software-skih programa koji sami raunaju potrebne parametre.
Oblik spiralnog svrdla - na spoju dva utora ima poprenu otricu
Raspored brzina na otrici svrdla u sredini na poprenoj otrici je brzina 0
Vani faktori kod buenja promjer svrdla i dubina buenja Dijagramski prikaz obisnosti brzine rezanja, broja okretaja svrdla i promjera svrdla (primjer: uz D=8mm i vc=44m/min dobije se n=1750 okr/min)
Broj kretaja glavnog radnog vretena u (okr / min) ili (min-1)

se mjeri D
Primjer: uz D=8mm i vc=44m/min dobije se n=1750 okr/min)
= 1750 min-1
Posmak vf je relativna brzina gibanja alata prema obratku kod buenja uvijek u pravcu osi rotacije. To je brzina ulaza (penetracije) alata u materijal. Mjeri se u mm / min. Posmak po okretaju fn (mm/okr) definira se kao aksijalni pomak alata tijekom jednog okretaja. Koristi se za raunanje dubine penetracije te za definiranje posmaka buenja
Prema odreenoj vrsti materijala sirovca definiraju se i kutevi alata (vrni kut i kut uspona spiralnih utora)
Ivo Slade
39

Pitanja 3 1. to je buenje ? 2. Koji alat je potreban za buenje ? 3. Koje su sve operacije povezane s buenjem ? 4. to je zabuivanje ? 5. Kakvi alati se koriste kod zabuivanja ? 6. Kako se radi predbuenje, odnosno proirivanje okrugle rupe ? 7. to je uputanje ? 8. Kakvih ima uputala ? 9. to je razvrtanje ? 10. Koje su vrste razvrtala ? 11. Kako se obavlja zahvat razvrtanja kod konusne rupe ? 12. to je urezivanje navoja ? 13. Koji alati se kuriste za izradu navoja ? 14. Kakve vrste navoja se najee izrauju ? 15. Kako se definiraju broj okretaja i posmak kod narezivanja navoja ? 16. Objasniti postupak izrade navoja u rupi. 17. Koji su parametri buenja ? 18. Kako je definirana brzina rezanja vc ? 19. to je posmak kod buenja ? 20. to je posmak po okretu i enu slui ? 21. Kako promjer alata i dubina utjecu na faktore buenja ? 22. O emu ovise kutevi alata ? 23. O emu ovise vrni kut i kut uspona spiralnih kanala ? 24. Kako se dijele builice ? 25. Koja je razlika izmeu stolnih i stolno stupnih builica ? 26. Kako se dijele stupne builice i koje su im karakteristike ? 27. Kada se koriste redne builice, a kada revolverske ? 28. to bue vievretene builice ? 29. Kako rade i gdje se primjenjuju radijalne builice ? 30. Objasniti horizontalne builice
Ivo Slade
40

3.1.24 Blanjanje Blanjanje je postupak obrade metala odvajanjem estice kojim se obrauju ravne povrine (vodoravno, okomito ili koso), razliiti prizmatini utori, kanali, vodilice,... Alat za blanjanje no definirane geometrije, dok ree obavlja pravocrtno glavno gibanje. Povrat alata u poetni poloaj je po istoj putanji. Nakon povratka slijedi posmak koji je okomit na glavno gibanje i kod kratkohodnih blanjalica ga obavlja radni stol (obradak).
Blanjanje Shematski prikaz kratkohodnog blanjanja
Oblici obraenih blanjanjem
povrina
Dubina reza se odreuje sputanjem ili podizanjem noa u drau alata. Osnovna karakteristika blanjanja je mala produktivnost te se esto zamjenjuju glodalicama. 3.1.25 Noevi za blanjanje Prema vrsti obrade gruba ili fina obrada, dijele se i noevi za glodanje. U osnovi jako slie tokarskim noevima, ali su prilagoeni za blanjanje. Noevi za blanjanje klasificiraju se prema sllijedeim skupinama
Ravni no za blanjanje
Podjela prema obliku drala alata: - Ravni no
Noevi za blanjanje u specijalnim dralima
- Savinuti no lijevi i desni
- No u obliku labueg vrata
Blanjanje utora u provrtu
- Ofset no
Ivo Slade
41

Podjela prema orjentaciji alata. Postavljanjem dlana na no, palac pokazuje smjer otrice alata: - Lijevi no - Desni no Podjela prema obliku glave alata - ravni no - iljasti no
Noevi za blanjanje
Podjela prema nainu rezanja (primjene) alata - No za rubove (obodni no)
- No za odrezivanje
- No za dubljenje
- No za ljebljenje
- Profilni no
Postavljanje noa u blanjalicu
No u drau alata na blanjalici
Ivo Slade
42

3.1.26 Blanjalice Blanjalice se dijela prama vrsti glavnog gibanja na - Kratkohodne blanjalice i - Dugohodne blanjallice Kratkohodne blanjalice ostvaruju glavno gibanje alatom koji se giba pravocrtno. Posmak obavlja radni stol.
Mehanika kratkohodna blanjalica Glavno gibanje kod kratkohodne mehanike blanjalilce ostvaruje se kulisnim prigonom
Izrauju se kao mehanike ili kao hidraulike. Kod mehanikih blanjalica glavno gibanje se ostvaruje kulisnim prigonom, dok se kod hidraulikih blanjalica glavno gibanje ostvaruje dvoradnim hidraulikim cilindrom
Hidraulika kratkohodna blanjalica
Shema hidraulike kratkohodne blanjalice

Mehanizam posmaka kratkohodne mehanike blanjalice A povratni takt1 B kliza blanjalice C radni takt D kuite E razvodnik F crpka G elektromotor
Ivo Slade
43

Dugohodne blanjalice ostvaruju glavno gibanje pravocrtnim gibanjem radnog stola i obratka. Posmak obavlja alat.
Dugohodna blanjalica
Takoer se izrauju kao mehanike ili kao hidraulike. Kod mehanikih dugohodnih blanjalica glavno gibanje se ostvaruje zupanikom i zubnom letvom ili lananikom (remenom) ili motorima sa reverzibilnim pogonom, dok se kod hidraulikih blanjalica glavno gibanje ostvaruje dvoradnim teleskopskim hidraulikim cilindrima. Mehaniki prigon radnog stola zupanikom i zubnom letvom
Shema glavnog gibanja i posmaka kod bugohodnih blanjalica
Princip rada blanjalice - alat blanja te se vraa po istoj putanji i lagano klie po obratku
Shema hidraullikog prigona dugohodne blanjalilce

A smjer gibanja radnog stola B radni stol C dvoradni hidrauliki cilindar radnog stola D - graninik E podiza alata F cilindar za posmak G - crpka H - elektromotor I - hladnjak J kontrola glavne brzine rezanja K - razvodnik L sekvencni (slijedni) ventil
Ivo Slade
44

3.1.27 Dubilice Dubilice su spacijalne kratkohodne blanjallice kod kojih je glavno gibanje verikalno. Obavlja ga alat. Posmak obavlja obradak. Posmak je naee rotacioni.
Shema dubilice
Upotrebljavaju se kod posebnih vrsta obrada koje se blanjalicama ne mogu napraviti.
Primjeri obrade dubljenjem u rupama
No postavljen obradu utora
dubilicu
za
Primjeri vanjske obrade npr. obrada zupanika
Umeci (inserti) za no za dubljenje
Dubilice takoer mogu imati mehaniki ili hidrauliki prigon za glavno i posmino gibanje alata i obratka.
No dubilice
Ivo Slade
45
3.1.28 Provlaenje Provlaenje je jedan od novijih postupaka u obradi odvajanjem estice. Uspjeh ovog postupka proizvodnje je u visokoj kvaliteti obrade i dobroj produktivnosti. Kod obrade dubokih rupa te ravnih i spiralnih utora u njima ovaj postupak je nezamjenjiv. To je zavrna obrada. Glavno gibanje obavlja alat, dok posminog gibanja nema. Ako se provlai zavojnica, onda je glavno gibanje kombinirano translacija i rotacija, dok posmaka i dalje nema. 3.1.29 Alati za provlaenje Alati - ( izvlaila ili provlaila ) se razlikuju: - za vanjsko - motka - za unutarnje - igle provlaenje.
Primjeri obraenih povrina kod vanjskog i unutarnjeg provlaenja
Alati za unutarnje provlaenja mogu biti: 1 dugake igle - vueni alati (provlakai)
2 kratke igle - potiskivani alati (probijai)
Puana cijev zrane puke. Kanali za rotaciju metka se izrauju provlaenjem koje se sastoji od translacijskog i rotacijskog gibanja.
Alat za vanjska izvlaenja su motke koje takoer mogu bitivuene ili potiskivane
Razliite igle za izradu puanih cijevi
Alati za provlaenja se mogu sistematizirati na mnogo naina. Mogu se podijeliti i prema obliku na cilindrine, kvadratne, trokutaste, ljebaste, pravokutne,...
Ivo Slade
46

3.1.30 Provlailice Provlailice su alatni strojevi za obradu odvajanjem estica koji rade bez posminih gibanja i obavljaju zavrnu finu obradu rupa. Izvlailice obrauju vansku povrinu obratka. Provlailice i izvlailice mogu biti: - vertikalne (krae)
Obradak i alat kod provlaenja
- horizontalne (due)
Prigoni na provlailicama / izvlailicama moge bitu: - mehaniki (rijee) - zupanik i zubna letva - navojno vreteno i matica - hidrauliki (najei) - dvoradni hidrauliki cilindar
Ivo Slade
47
Obrada materijala II - I. dio Pitanja 4

1. to je blanjanje ? 2. Kako se dijeli blanjanje ? 3. Koje su karakteristike kratkohodnog blanjanja ? 4. Kakvo je glavno gibanje, a kakav je posmak kod kratkohodnih blanjalica ? 5. Kako se dijele noevi kod blanjanja ? 6. Kako se noevi za blanjanje dijele prema dralu alata ? 7. Kako se definira koji je alat lijevi, a koji desni ? 8. Za koje se primjene korista noevi za blanjanje ? 9. Kako se dijele blanjalice ? 10. Kakva je razllika izmeu mehanikih i hidraulikih kratkohodnih blanjallica ? 11. Koje su karakteristike dugohodnog blanjanja ? 12. Kakva je razllika izmeu mehanikih i hidraulikih dugohodnih blanjallica ? 13. Kakvo je glavno gibanje, a kakav je posmak kod dugohodnih blanjalica ? 14. Kakva je razlika izmeu kratkohodnog i dugohodnog blanjanja ? 15. Kakva je razlika izmeu blanjanja i dubljenja ? 16. Za to se naee primjenjuje dubljenje ? 17. Kakvo je glavno gibanje, a kakav je posmak kod dubilica ? 18. to je provlaenje ? 19. Kakva se gibanja ostvaruju kod provlaenja ? 20. Koja je razllika izmeu provlaenja i izvlaenja ? 21. Kakvi se alati koriste kod provlaenja ? 22. Kakvi se alati koriste kod izvlaenja ? 23. to se proizvodi provlaenjem ? 24. to se proizvodi izvlaenjem ? 25. to su provlailice, a to izvlailice i kako se dijele ?
Ivo Slade
48
3.2 Obrada odvajanjem geometrije alata
estice
bez
definirane
Bruenje je proizvodni postupak obrade odvajanjem estica koji skida promjenjiv presjek strugotine. Postupak se koristi kao jedan od zavrnih obrada, jer njime postiemo veliku tonost i kvalitetu povrine uskih tolerancija. Fino bruenje postie stupanj hrapavosti N3 N5 i tolerancije u razredu IT5 IT6.
4 tipa plonog bruenja
3.2.1 Strojno bruenje Osnovne karakteristike strojnog bruenja su: - Velike glavne brzine rezanja uz male posmine brzine - Alat bez geometrije, oblik alata je razliit i neujednaen Bruenje se dijeli prema kinematici (pa tako i brusovi) na: 1. plono bruenje a) obodno b) eono 2. kruno bruenje a) vanjsko b) unutranje 3. profilno 3.2.2 Plono bruenje Kod plonog bruenja glavno radno vereteno moe biti smjeteno horizontalno ili vertikalno i obavlja glavno gibanje, dok pomona gibanja obavlja radni stol pravocrtno ili kruno. Prema tome se i plona bruenja dijela na: - Bruenje obodom brusne ploe Alat (valjkasta brusna ploa) ima glavno kruno gibanje velikog broja okretaja, dok obradak obavlja posmino gibanje male brzine.
Brusilica za plono obodno bruenje
Plono obodno bruenje
Plono eono bruenje
- Bruenje elom brusne ploe Alat - brusna ploa je obino uplja, jer tako postie veliku brzinu bruenja. Moe se postaviti okomito na obradak ili pod nekim kutom. O tome ovise oblici tragova bruenja, dok razmak izmeu tragova ovisi o brzini posmaka.
Ivo Slade
49
Brusilica za eono bruenje
3.2.3 Kruno bruenje Kod bruenja obradaka krunog presjeka razlikuju se u osnovi dvaije vrste bruenja vanjsko i unutarnje 3.2.4 Vanjsko bruenje : - uzduno - radijalno (zasjeno) - bruenje bez iljaka
Kruno vanjsko uzduno bruenje
- Kruno vanjsko uzduno bruenje Glavno kruno gibanje obavlja alat, dok je posmino gibanje sastavljeno od dva: krunog koje obavlja obradak i uzdunog koji mogu obavljati alat ili obradak. Koristi se kod bruenja predmeta krunih oblika razliitih duina. Alat je krai od obratka koji se brusi - Radijalno (zasjeno) vanjsko kruno bruenje Glavno kruno gibanje obavlja alat, dok je posmino gibanje radijalno prema obratku. Brusna ploa mora biti istih dimenzija kao i obradak ili vea. Nema uzdunog gibanja, postie se bolji uinak nego kod krunog vanjskog uzdunog bruenja. - Vanjsko kruno bruenje bez iljaka To je posebna metoda krunog bruenja kod kojeg obradak nije stegnut izmeu iljaka, nego je postavljen samo na potpornu plou (podupira) i umetnut izmeu dvije brusne ploe. Jedna od tih ploa je glavna velike obodne brzine, dok je druga ploa regulacijska (vodea). Regulacijska ploa ima malu obodnu brzinu i slui za koenje okretanja obratka do potrebne brzine. Postupak moe biti uzduni (aksijalni) i zasjeni (radijalni). Ivo Slade 50
Brusovi
Svjet
Kruno vanjsko radijalno bruenje
3.2.5 Unutarnje bruenje : - uzduno - radijalno (zasjeno) - bruenje bez iljaka - Kruno unutarnje uzduno bruenje Kao i kod vanjskog krunog uzdunog bruenja glavno gibanje (kruno) obavlja alat, dok je posmina gibanja (kruno i uzduno) obavljaju alat i obradak. Alat je krai od obratka koji se brusi. - Radijalno unutarnje kruno bruenje Glavno kruno gibanje obavlja alat kao kod vanjskog radijalnog bruenja. Posmino gibanje koje je samo radijalno prema obratku obavljla alat ili obradak. Brusna ploa mora biti istih dimenzija kao i obradak ili vea. Nema uzdunog gibanja. Brusilice za unutarnja bruenja mogu imati i vretena za eono bruenja. Kada se moraju brusiti teki glomazni predmeti za unutarnje bruenje moe se koristiti planetarno bruenje. - Planetarno bruenje Kod obradaka veih dimenzija i teine koristi se planetarno unutarnje kruno bruenje. Postupak moe biti radijala ili aksijalan (zasjeni ili uzduni). Alat obavlja glavno kruno gibanje, ali se jo os alata rotira po krunoj putanji. Ovim nainom mogu se brusiti veliki promjeri na tekim predmetima koji ne obavljanju nikakva pomona gibanja.
Kruno unutranje uzduno bruenje
Kruno unutranje radijalno bruenje
Alati brusevi za unutranje kruno bruenje
Vanjsko planetarno bruenje
Ivo Slade
51

- Unutarnje kruno bruenje bez iljaka To je posebna metoda krunog bruenja kod kojeg obradak nije stegnut izmeu iljaka, nego je postavljen samo na potporne valjke (podupirae) i umetnuta je brusne ploe. Brusna ploa alat koji je u predmetu radi glavno gibanje dok posmak moe raditi alat ili obradak. Koristi se kod velikih tekih predmeta koje je teko upeti u steznu napravu.
Shematski prikazi unutranjeg bruanja bez iljaka
3.2.6 Kruna bruenja ekscentrinih obradaka: Bregaste osovine i koljenaste osovine spadaju meu ekscentrine izratke koji zahtjevaju izrazitu preciznost u kvaliteti materijala i obrade. Bruenje ovakovih obradaka zagtjeva posebne uvjete bruenja. Putanja reusa mora biti jednaka krivulji povrine obratka. Alat - brus mora osim glavne rotacione brzine gibanja imati dostavno gibanje pribliavanja i udaljavanja obratku u ovisnosti o kutu zakreta obratka. (npr. krivuljne ploe ili model s ticalom) Moderne verzije strojeva koc CNC upravljanja moraju imati i C-os za obradu ekscentrinog bruenja.
Ivo Slade
52

3.2.7 Profilno bruenje Upotrebljava se kao zavrna obrada kod raznih iljebljenih vratila. Profil brusne ploe je u zavisnosti sa profilom obraivane povrine. Glavno gibanje obavlja brus, a obradak se giba posminom pravocrtnom putanjom. U ovu grupu bruenja spadaju i kruna bruenja vratila, bruenja zupanika, navoja,.
Profilno bruenje
Profilne brusne ploe
Bruenje zupanika
Bruenje vratila
Bruenje vanjskog navoja
Bruenje unutranjeg navoja
Posebnu grupu po nainu bruenja ine brusovi za bruenje alata.
Bruenje spiralnog svrdla
Runo bruenje tokarskog noa Stroj za bruenje tokarskog noa
Ivo Slade
53
Brusna zrnca
Presjeci standardnih profilnih brusnih ploa Sijanje smjese brusnih zrnaca za izradu brusne ploe
Pripremljeni kalup sa umetnutom mreom od staklene vune za tanke brusne ploe
Napunjeni kalup
3.2.8 Izrada brusnih ploa kree od izbora brusnih zrnaca i veziva koja se ubacuju u mjealice. Nakon mjeanja slijedi suenje smjese te sijanje kako bi se tono definirala potrebna zrnatost brusne ploe. Prosijana smjesa se puni u kalupe te se pod visokim pritiskom zapee. Slijedei korak je upreavanje prstena koji slui kao zatita ploe i olakava montau ploe u stroj. Kod veih i debljih brusnih ploa nakon peenja i vaenja iz kalupa slijedi centriranje ploe. Ploa se okree veom brzinom (do 40%) od radne brzine same ploe. Centriranje se obavlja pomou poravnjivaa.
Zatvaranje kalupa ze peenje pod velikim pritiskom Dijamant kod jednozrnatog poravnjivaa moe imati 0.15 5 karata
Jednozrnati poravnjivai
Ivo Slade
54

4.1 Poliranje Poliranje se koristi za poboljanje izgleda obratka, za uklanjanje oksidacije, za stvaranje reflektirajue povrine, za smanjenje trenja na stjenkama cijevi, u medicini za spijeavanje oneienja instrumenata. U metalografiji i metalurgiji poliranje se koristi za stvaranje ravne povrine bez defekata za ispitivanje mikrostrukture metala pod mikroskopom.
Abraziv - pasta stik za poliranje
Runo poliranje mekanom krpom
Poliranje runom elektrinom polirkom
Pasta (krema) za poliranje
Poliranje je dorada zaglaivanja povrine obratka pomou abraziva i alata - lamelnog koluta. To je iroko rasprostranjen postupak obrade povrine. Najee se koristi nakon bruenja. Fino bruenje moe postii stupanj hrapavosti povrine do N3, dok se kod poliranja moe dostii stupanj hrapavosti povrine N1 Poliranje se izvodi radi odstranjivanja Polirani pribor za jelo ogrebotina zaostalih nakon bruenja. Sam proces poliranja se sastoji u trenju izmeu obratka, alata za poliranje relativno velike brzine i paste za poliranje (abaziva). Trenjem se lokalno zagrijava metalni obradak koji se polira te dolazi do topljenja mikro izboina i popunjavanja mikro udubljenja dok se ne dobije glatka povrina.. Zato se proces poliranja mora izvoditi u raznim smjerovima. Abrazivi su izrazito sitna zrnca koja se mogu nalaziti u pasta za poliranje, tekuini, spray-u ili stick-u. Kako su zrnca otrice koje skidaju strugotinu s obratka i nisu vezani za alat ili stroj, ve se nalaze u pasti ili tekuini, postupak se naziva obrada odvajanjem strugotine slobodnom otricom.
Tekuine za poliranje
Spray za poliranje Sredstva za poliranje
Ivo Slade
55

Postoji nekoliko naina izvoenja obrade poliranjem od runog s krpama za poliranje, runog elektrinom prenosnom polirkom s kolutom, runog na stacionatnoj polirki s kolutovima za poliranje, potpuno automatiziranog poliranja na alatnom stroju polirki, numeriki upravljanim polirkama te robotima za poliranje. Polirka
Runo poliranje na polirki
Automatiziran stroj za poliranje
Stolna polirka
Robot za poliranje
Vibratorska polirka
Alati kod poliranja su najee mekani kolutovi. Materijal kolutova i abraziv se definiraju prema materijalu koji se polira. Materijali kolutova za poliranje su drvo, koa, platno, pamuk, tkanina, plastika, papir, impregnirana guma, vuna,... Najee se koriste platneni, pamuni ili vuneni kolutovi
Sisal kolut za poliranje
Spiralno uiveni kolutovi za poliranje
Vuneni kolutovi
Kolutovi za poliranje od flanela
Ivo Slade
56

Abrazivi su sitne iljate estice koje grebu obradak i ostavljaju sitne rezove nevidljive oku. Dolaze najee u rasponu granula od 40, 60, 80, 100, 120, 150, 180, 220, 240, 280, 320, 360, 400, 500, i 600.... Tabllica prikazuje veliinu granule abraziva prema standardu ISO 6344. Za standardnu vrijednost zrna (granule) odreena je prosjena i maksimalna veliina zrna u mikronima (1m=10-6m)
Poliranje povrine metala
Zrnca aluminijskog oksida
Zrnca silicij karbida
- Mjeavina abraziva od aluminijskog oksida se koriste kod metala visoke vlane vrstoe - ugljini i legirani elici, legure obojenih metala. - Mjeavina abraziva od silicij-karbida se koriste kod lako lomljivih metala sivi lijev. - Mjeavina abraziva od cement-karbida se koriste kod metala niske vlane vrstoe mesing, aluminij, bakar.
Sama tehnika poliranja se izvodi odabranim kolutom i abrazivom koji je u nekoj pasti ili emulziji te je nanesen na obradak. Koliina paste za poliranje se odreuje zasebno za svaki sluaj. Obradak rotira definiranom brzinom i obavlja poliranje u razliitim smjerovima kako bi se izbjeglo stvaranje sitnih zasjeka. Time se postie visoki sjaj povrine Broj okretaja polirke je orijentacijiski te za polirni kolut ovisi o njegovom promjeru Promjer (mm) o/min 150 3500 100 6000 50 12000 25 15000 Preciznije podatke je potrebno preuzeti u specifikaciji alata od proizvoaa. Ivo Slade 57
Zrnca cement-karbida
Izgled obratka prije i nakon poliranja

4.2 Lepanje Lepanje je postupak obrade metala odvajanjem estica sa slobodnom otricom. Dvije povrine se utrljavaju pomou abraziva izmeu njih i postie se izuzetno fino stanje hrapavosti povrine u klasama N1 do N4 s vrlo malim odstupanjima od 0,1 do 0,5 m.
Stolni stroj za lepanje
Ploa za lepanje
Zadaci lepanja su: - visoka kvaliteta lepane povrine, - visoka tonost dimenzija povrine (ravne ili valjkaste), - vrhunska tonost dosjednih povrina, - veliku paralelnost kod povrina lepanih s obje strane, Lepanje se isto kao i poliranje provodi mjeavinom finih abrazivnih zrnaca, topivog ulja, mineralnog ulja ili masti. Obrada se provodi ploom za lepanje ili valjkom za lepanje. Obradak nije prisilno voen, ve se slobodno giba (klilzi) po ploi alata za lepanje na kojoj je mjeavina za lepanje i stalno mijenja smjer. Postupak je karakteristian po malim brzinama lepanja te niskim pritiscima na obradak (male sile rezanja). Alati za lepanje (ploe) se okreu u suprotnom smjeru razliitim brzinama. Obradak se nalazi u gnijezdu separatora. Ali prije lepanja obradak mora biti ve pripremljen s zavrnom obradom koja je jako blizu krajne dimenzije. Dodatak za obradu lepanjem mora biti od 0,01 do 0,1 mm.
Ploa sa separatorima za lepanje
Veliki stroj za lepanje
Dijamantne paste za lepanje razliitih veliina zrna
Lepanje moe biti runi ili strojni postupak.
Ivo Slade
58

Kod runog lepanja abrazivna sredstva su obino paste ve pripremljene za direktnu upotrebu. Za strojna lepanja koriste se abrazivna zrna pomjeana s lakim uljima. Ta se mjeavina pod tlakom dovodi izmeu obratka i alata.
Princip strojnog lepanja
Runo lepanje
Ploe za lepanje se izrauju od razliitih materijala lijevanog eljeza, bakra, kositra keramike, .. Po povrini mogu imati utore - spiralne, kvadratne, koncentrine i radijalne. .
Oblici utora na ploama za lepanje
Abrazivna zrnca se biraju prema kvaliteti lepanja te mogu biti zrnatosti za grubo lepanje od 100 do 800 za najfinija lepanja. Sve vie se koriste samo dijamantnig zrnaca, jer su bra, ia i ekonominija od klasinih abrazivnih zrna od aluminijevog oksida ili silicij karbida. Prednosti / nedostaci lepanja Kod lepanja ne dolazi do deformacija obratka, jer nema stezanja u steznim napravama, razvija se malo topline, nema otrih rubova nakon obrade, mogu se obraivati ravne ili cilindrine povrine svih materijala, tvrdih ili mekanih. Najvei nedostatak lepanja je potrebno veliko iskustvo u odabiru sredstva za lepanje, ploa i parametara obrade za postizanje potrebnih stanja povrine i tolerancija.
Stroj za lepanje s numerikim upravljanjem
Ivo Slade
59

4.3 Honanje Honanje karakteriziraju, isto kao i lapanje, male brzine obrade i mali pritisci alata na obradak. Dok su sitni abrazivi kod lepanja slobodni, kod honanja se koriste abrazivi koji su meusobno vezani na alat kameni za honanje. Honanje se najee koristi kao zavrna fina obrada unutarnjih cilindrinih povrina. Alati za honanje se sastoje od drala - trupa alata i radnog dijela brusnog kamena za honanje (brusnog segmenta). Brusni segmenti mogu biti spojeni na trup elastino ili kruto. Kod elastinog naina spajanja, trup alata je izveden kao elastini spoj koji pomou opruge tlai brusne kamene za honaje na stijenku cilindra. Honanje ovakvim alatom ima nedostak nemogunost obrade cilindrine rupe, ako prethodna obrada nije precizno izradila rupu. Inae alat prati i napravilnosti unurtar rupe. Zato se kod ovih alata upotrebljavaju iroki segmenti koji se spajaju na rtup vijcima Kod krutog spajanja trupa i segmenata za honanje koriste se ui segmenti i oni su zalijepljeni za trup.
Princip honanja
Honanje hidraulikog cilindra
Honanje cilindra motora
Glave za honanje krutim spajanjem s segmentima za honanje
Specijalni alat za honanje
Segmenti (kameni) za honaje
Ivo Slade
60

Honanje je slino unutarnjem bruenju. Alat je izraen od istog materijala, ali sitnije je zrnatosti. Kod bruenja je samo dio alata u zahvatu dok je kod honanja alat istovremeno u zahvatu sa svim kamenima za honanje. Brzina honanja je manja ob brzine bruenja, dok su posmaci honanja puno vei od posmaka kod bruenja. Zbog male brzine honanja ne razvija se toplina pri obradi i nije potrebno nikakvo specijalno hlaenje obradak je hladan (kod nekih materijala je ipak potrebno malo hlaenja npr honanje elika ili sivog lijeva hladi se petrolejom ili smjesom petroleja i lakog ulja). Glava za honanje ima tri ili vie kamena za honanje koji se potiskuju istom silom na obraivanu povrinu Honanjem se proizvode kvaliteta hrapavosti povrine u klasama N1 do N4. Dodatak za obradu kree se od 0,05 do 0,5 mm. Standardni unutarnji promjeri koji se mogu honati su od 1.5 do 150 mm. Duljina posmaka kree se od 10 - 200 mm na manjim strojevima, dok vei imaju duinu obrade do 600 mm Specijalni strojevi mogu honati i promjere preko 1200 mm s duinom hoda do 3500 mm Honanje se definira prema vrsti abraziva, granulaciji abraziva, tvrdoi kamena za honanje, strukturi i vrsti veziva, vrsti honanja (grubo ili fino) te podruju koritenja.
Standardne forme kamena za honanje
Izgled povrine cilindra nakon honanja
Posebni oblici kamena za honanje
Ivo Slade
61

Osim unutarnjeg honanja koristi se i postupak vanjskog honanja obrade vanjskih valjkastih, konusnih ili ravnih povrina. Kod vanjskih honanja obradak obavlja glavno kruno gibanje, a moe obavljati i uzduna gibanja. Alat izvodi oscilirajue gibanje ili samo kruno gibanje. Kod honanja zubi na zupaniku postoje dvije vrste honanje vanjskih ili honanje unutranjih zubi zupanika.
Vanjsko honanje obrada utora
Zavrna obrada honanjem ravne povrine
Kvaliteta hrapavosti povrine je od N2 do N4, Lasersko honanje je klasino honanje sa dodatkom lasera Postupak se dijeli u tri faze: - predhonanje grubim kamenom - meuhonanje finim kamenom - laserska obrada povrine Kod laserske obrade laser spaljuje povrinu i izrauje male utore (depove) specifine strukture koja uzrokuje topljenje povrine metala te daljnjom obradom izrauje vrlo finu povrinu
Zavrna obrada honanjem vanjske cilindrine povrine
Struktura metala nakon laserskog spaljivanja
Laseersko honanje
Struktura metala nakon zavretka obrade
Ivo Slade
62
Tablica granulacija zrna prema razliitim standardima
Usporedne veliine 1mm i 1 m
Ivo Slade
63

4.4 Superfini Superfini (mikrofini) kratkohodno honanje je postupak obrade odvajanjem estice kojim se postie najvea kvaliteta stanja povrine (N1 do N3) i dimenzije tonosti do IT1 do IT3. To je postupak zavrne obrade vanjskih cilindrinih povrina, koje su ve prije pripremljene fino obraene . za postupak superfinia. Povrina se obrauje kamenima postavlljenim u posebnu glavu. Pritisak je vrlo mali (oko0,25Mpa). Glavno gibanje alata je oscilacijsko glavna oscilacija alatu je u smjeru osi obraene povrine frekvencijom 200 do 3000 duplih hodova u minuti i duljinom hoda do 6mm. Obradak giba sporom posminom rotacijskom brzinom 10 do 50 m/min. Dodatno je jo tree gibanje obratka obradak aksijalno pomie obraenu povrinu brzinom oko 5 mm/min. Dodatak za obradu je 0.005 do 0.02 mm.
Princip obrade supefiniom
Dvije glave za obradu superfiniom
Izgled cilindrine povrine
Izgled povrine nakon obrade supefiniem
Kameni za superfini
Alati za obradu strugotine su kameni ija zrnatost i materijal granula ovisi o potrebnoj kvaliteti obrae i vrsti materijala koji se obrauje. Prilikom obrade potrebno je ispiranje mjesta obrade i dobre rezultate odtvaruje ispiranje mineralnim uljima i petrolejom. Preporuena zrnatost 300 500.
Ivo Slade
64

Kameni za superfini
Tablica odabira kamena za supefini
Ivo Slade
65

Pitanja 5 1. to je poliranje ? 2. to se polira i zato ? 3. Objasniti postupak obrade poliranjem . 4. Koji su postupci poliranja ? 5. Koji su alati za poliranje ? 6. Kakvo je stanje povrine nakon poliranja ? 7. to su abrazivi kod poliranja i gdje se nalaze ? 8. Koji su parametri obrade poliranjem (okretaji, posmaci, sile) ? 9. to je lepanje ? 10. Koji su zadaci lepanja ? 11. Kako se provodi postupak lepanja ? 12. to su abrazivi kod lepanja i kako se primjenjuju ? 13. Koji su alati kod lepanja ? 14. Kakvo je stanje povrine nakon lepanja ? 15. Koje su vrste lepanja (kako se lepanje dijeli) ? 16. Koje su prednosti, odnosno nedostaci lepanja ? 17. Koji su parametri obrade lepanjem (okretaji, posmaci, sile) ? 18. to je honanje ? 19. Kakve se povrine najee obrauju honanjem ? 20. Kako tee postupak honanja ? 21. Objasniti vrste alata kod honanja ? 22. Koje su vrste honanja ? 23. Objasniti lasersko honanje ? 24. Koji su parametri obrade honanjem ? 25. to je superfini ? 26. Kako se obrauje superfiniom (princip rada) ? 27. Koji se alati koriste kod obrade superfiniem ? 28. Koji su parametri obrade superfiniem ? 29. Koji su dodaci za obradu potrebni kod poliranja, lepanja, honanja i superfinia ? 30. Koja se stanja povrine postiu poliranjem, lepanjem, honanjem i superfiniem ?
Ivo Slade
66
5. Nekonvencionalni naini obrade materijala

Obrada materijala odvajanjem estice moe se obaviti alatima s definiranom geometrijom lata (npr. tokarenje, glodanje, buenje,...), alatima bez definirane geometrije (npr. bruenje, poliranje, honanje,...) ili alatima bez otrice odnosno obradom odnoenjem (npr. elektrokemijskim postupcima, elektroerozijom, ultrazvukom, vodenim mlazom,...) Kod obrade odnoenjem alat obrade nema osnovni oblik koji imaju ostali alati oblik klina. Takoer ne mora biti tvri od materijala obrade, jer nema kontakta s obratkom. Na alat ne djeluje nikakva mehanika sila. Na proizvodnju nemaju utjecaj mehanike karakteristike obratka. Tvrdoa, vrstoa i ilavost su nebitni i ne mijenjaju se tijekom obrade. Zato su vrlo bitne fizikalne karakteristike materijala kao elektrina i toplinska vodljivost. Nekonvencionalni postupci obrade su: - Elektroerozijska obrada EDM - Elektrokemijska obrada ECM - Obrada vodenim mlazom - Ultrazvuna obrada - Obrada laserom - Obrada elektronskim mlazom
Proizvodi izraeni nekonvencionalnim nainom obrade
5.1 Elektroerozijska obrada materijala Obrada elekroerozijom (EDM Electric Discharge Machining) je proizvodna tehnika koja omoguuje proizvodnju dijelova od posebnih materijala komplicirane geometrije koji se klasinim metodama obrade ne mogu proizvesti. Kod procesa elektroerozije istaknuta karakteristika je precizno upravljanje i kontrola procesa.
Prazan bazen erozimata
Sam proces je dosta sloen te se za ispravan rad moraju ispuniti uvjeti: Alat i obradak moraju biti u dielektrinoj tekuini Koristi se istosmjerna elektrina struja Mora se uspostaviti elektrino polje izmeu alata i obratka Mora doi do iskrenja i Moraju se maknuti obraene estice
Obrada elektroerozijom u dielektrinoj kupki
Ivo Slade
67

Alat - elektroda se spaja na pozitivni pol (izrauje se od grafita, bakra, mesinga,...) Obradak elektroda se spaja na negativni pol, tj uvjet je da obradak mora provoditi elektrinu struju (titan, kaljeni elici, tvrde eline legure,...) Dielektrina tekuina mora stvoriti uvjete za elektroeroziju, odnosno mora omoguitii nastajanje iskre u tono odreenom trenutku, zatim odvoditi nastalu strugotinu te hladiti alat i obradak. Ostala svojstva koja mora zadovoljiti su to manja gustoa (viskoznost), mora biti antikorozivan, kemijski postojan, ist,... Podjela, odnosno opa klasifikacija elektroerozijskig postupaka je: 1. EMD Uranjanjem iga (potapanjem) 2. EMD glodanje elektrodom 3. EMD Obrada icom 5.1.1 Elektroerozija uranjanjem iga
Princip rada elektroerozije
Obradak u dielektrinoj kupki
Alat - ig ima oblik negativa zavrenog oblika obratka. Izrauje se od bakra ili grafita. Kako se pri postupku troi potrebno ga je mijenjati. Alat i obradak su spojeni na elektrode istosmjerne struje i nalaze se pod naponom. Dielektrina tekuina djeluje kao izolator nema prolaza struje izmeu alata i obratka Alat je spojen na minus elektrodu katodu i poinje se polako pribliavati obratku spojenom na plus elektrodu anodu. Zranost - razmak izmeu alata i obratka je od 0.025 do 0.75mm Na mjestu gdje su alat i obradak najblii dolazi do nakupljanja elektrona i stvara se jako elektrino polje. Napon se kree od 10 do 20 V.To uzrokuje poveanje vodljivosti dielektrine tekuine.
Elektroerozija uranjanjem iga
Elektroda - ig (grafitni alat) i gravura u kalupu (ukovnju)
Struje poinje tei, temperatura raste, dolazi do isparavanja dijela dielektrine tekuine, alata i obratka i stvara se tzv kanal pranjenja.
Ivo Slade
68

Kanal se sastoji od ioniziranog plina na visokoj temperaturi plazme u kojem dolazi do iskre (temperatura je 6000C - 12000C). Nakon iskre temparatura naglo pada, nestanu mjehurii pare i na njihovo mjesto ponovo dolazi dielektrina tekuina koja ispire nastale metalne estice. Zbog razvijanja visokih temperatura nedostatak ovog postupka se mogua zaostala naprezanja u obratku te potreba dodatnog hlaenja dielektrine tekuine. Obrada je spora i ne mogu se obraivati materijali koji ne provode elektrinu struju. Dobre strane su: mogunost obrade izrazito tvrdih materijala uz uvjet elektrine vodljivosti, pogodnost za pojedinanu proizvodnju (izrada alata, kalupa, matrica, igova, dijelova za turbine,..), velika preciznost (0,002 0,02 mm), dobra kvaliteta obrade (N3-N6)
Stvaranje iskre (Spark), pojava mjehura pare (Bubbles) i nastajanje metalnih estica (Debris) koje se odvajaju
Poetak procesa elekrtoerozije Tube cijev (obradak) Electrode elektroda (alat) Uiquid level nivo dielektrine tekuina
5.1.2
Elektroerozija glodanje elektrodom
Kod elektroerozije elektrodom - alat se obradi u eljeni oblik te se kratanjem po X, Y, Z koordinatnom sustavu giba i postepano ulazi u obradak te ga na taj nain obrauje do zavrnog oblika obratka. Ako se koristi cililndrina elektroda ona obino rotira. To je dobro kod obrada rupa ili depova velikih dimenzija.
Alati (bakrene slsktrode) za elektroeroziju
Grafitne elektrode alati za elektroeroziju
Elektrode mogu biti bakrene ili grafitne. Zbog iskrenja se troe i treba ih mijenjati.
Ivo Slade
69

5.1.3 Elektroerozija icom
Proizvodi elektroerozije icom
ica je elektroda koje ree kroz obradak i pri tome se stalno odmotava s jednog kolotura, prolazi kroz obradak i namata na drugi kolotur, kako bi se sprijeilo njeno pucanje. Promjer ice ovisi o materijali te za ice od bakrenih legura je 0.25 mm (standard), dok je za ice od volframa 0.02 0.08 mm. Kako se radi o precinom voenju ice, vodilice su izraene od posebnih materijala (safirne vodilice) koji se ne troe. Samo upravljanje je CNC tehnologija. Brzina u XY ravnini je dosta bitna, jer utjee na irinu reza.ica mora biti napeta kako ne bi dolo do savijanja ice, koje uzrokuje lo proizvod. Time je i definiran oblik proizvoda (reza) koji je uvijek ravan prema voenoj ici. ica je jeftinija od izrade posebnih elektroda u negativu obratka, manje materijala se odvaja, bre je zavren proces do kraja. Elektroerozija icom se moe podijeliti na dvije osnovne metode: Obrada icom uronjenog obratka
Obrada icom uz dobavu dielektrine tekuine
Umetanje ice u obradak
Obrada elektrerozijom - icom
Ivo Slade
70

Prema Faraday-evom zakonu: koliina izluenih tvari na elektrodama u elektrolitu ovisi o jakosti struje, vremenu protoka struje i o materiji koja se izluuje Odnosno: kad su dva materijala uronjena u elektrolit prikljuena na istosmjernu elektrinu struju dolazi do rastvaranja materijala s obratka, anode (+ pola) i taloenja na alat, katodu (- pol)
5.2 Elektrokemijska obrada Elektrokemijska obrada (ECM Electrochemical Machining) je metoda uklanjanja metala elektrokemijskim procesom. Primjenjuje se u masovnoj proizvodnji za obradu ekstremno tvrdih materijala ili materijala koji se teko mogu obraditi konvencionalnim metodama Upotreba elektrokemijske obrade je ograniena na elektrino vodljive materijala. Mogu se proizvoditi mali i nepravilni kutovi, komplicirani oblici i upljine u tvrdim materijalima (titan i njegove legure, kobalt, nikal,...) Elektrokemijska obrada se esto naziva i reverzna galvanizacija, jer uklanja viak materijala, umjesto da ga dodaje (to je normalan proces galvaizacije). Postupak elektrokemijske obrade je jako slian postupku elektroerozije, ali nema iskre i ne troi se alat.
Poetno stanje
Zavrno stanje
To je slino u konceptu za elektrinu pranjenje obradu Kod elektrokemijske obrade alat je negativno nabijena elektroda (katoda), a obradak je pozitivno nabijena elektroda (anoda) i izmeu njih je vodljiva tekuina (elektrolit). Visoka istosmjerna struja prolazi kroz elektrolit izmeu alata i obratka. Nema dodira izmeu alata i obratka i nema iskrenja.Kod elektrokemijske obrade (ECM) za razliku od obrade elektroerozijom (EDM) nema troenje alata. Razmak izmeu alata i obratka je izmeu 80 800m. Katoda (alat) kree prama anodi (obratku) dolazi do porasta naboja i rastvaranja materijala na obratku. Elektrolit se ubrizgava u meuprostor i odnosi rastvoreni materijal koji se odvaja od obratka i ulazi u elektrolit. Obradak poprima oblik elektrode odnosno postaje negativ elektrode. Posmak kojim alat ulazi u materijal je veliki (0,1 20 mm/min), to obradu ini dosta brzom. Kako nema iskrenja, nema ni visokih temperatura, ta nama ni zaostalih naprezanja u materijalu. Materiajl od kojeg se izrauju elektrode (alat) je najee: mesing, bakar, bronca
Proizvodi ECM
Ivo Slade
71

Tipine veliine pri elektrokemijskoj obradi Izvor elektrine struje Napajanje: istosmjerna struja Napon: 5 30 V (kontinuirano ili impulsno) Struja: 50 40000 A Gustoa struje: 10 100 A/cm2
Shema i primjer CNC elektrokemijske obrade
Elektrolit tip i koncentracija Najvie u upotrebi: NaCl 60 240 g/l esto koriten : NaNO3 120 480 g/l Radna temperatura: 20 - 50C Protok: 1 l/min/100A Brzina strujanja: 1500 3000 m/min Sama obrada moe biti: - jednosmjerni ulazak alata u obradak - CNC obrada gdje alat moe imati bilo kakvu putanju po XYZ koordinatnom sustavu - rotirajuim elektrodama
Alat izraen ECM postupkom i gotov proizvod
Shema elektrokemijske obrade rotirajuim elektrodama
Alatni stroja za elaktrokemijsku obradu se sastoji od: - samog stroja kuite - napajanja - sistema za cirkulaciju elektrolita - upravljake jedinice
Primjer elektrokemijske obrade glava brijaeg aparata i kuite sata
Ivo Slade
72

5.3 Obrada vodenim mlazom Rezanje mlazom vode (Water Jet) je nekonvencionalni (nestandardni) postupak obrade materijala. Erozija vodom koja u prirodi obrauje materijal je ubrzana velikom snagom i brzinom vodenog mlaza mlaz vode je alat obrade odvajanjem estica. Obrada vodom se koristi brzinama tri puta veim od brzine zvuka 1000 m/s. Pritisak kojim se mlaz istiskuje penje se kod modernih Warer Jet strojeva do 6000 bara. Za usporedbu prosjean pritisak u vodovodnim cijevima gradskog vodovoda se kree oko 6 bara. 1 bar = 100000 N/m2. Promjeri mlaznica su od 0.1 0.5 mm, a debljina reza se kreu od 0.08 - 1.5 mm. Odstojanje mlaznice od obratka je izmeu 2 5 mm, ali se moe smanjivati ili poveavati to ovisi o materijalu koji se ree, kvaliteti reza i prepotuci proizvoaa. Dubina reza kod rezanja vodom je do 1 - 50 mm ovisno o vrsti materijala koji se obrauje. Dodavanjem abraziva u mlaz dubina reza se za meke materijale poveava iznad 500 mm. Zato se obrada vodenim mlazom dijeli na: Rezanje vodenim mlazom (WJM Water Jet Machining) Rezanje vodenim mlazom abrazivom (AJM Abrazive Jet Machining) Alatni stroj za rezanje vodenim mlazom je sastoji od nekoliko osnovnih sklopova Elektromotora za pokretanje pumpe Pumpe za dobavu visokog tlaka vode Pomou hidraulikih pumpi pokree se pojaalo (servo ureaj) koji tlai vodu na 4100 bara. Pri tome joj se volumen smanji za oko 13%.
Voda u prirodi postepeno obrauje i oblikuje tvri materijal
Mlaznica za rezanje vodenim mlazom
Rezanje vodenim mlazom
Sistem za WJM Mlaznica za rezanje vodenim mlazom brazivom
Ivo Slade
73

Spremnika (rezervoara visokog pritiska) u koji se tlai voda kako bi se osigurao kontinuitet vodenog mlaza za rezanje Sistama za filtriranje koji moraju zadrati sitne estice iz vode
Hidraullike pumpe koje stvaraju ultra visoki tlak
Nastajanje visokog pritiska u pumpi
Sistem za AJM
Upravljakog sistema koji nadzire cijeli sustav i upravlja mlaznicom Mlaznicom koja usmjerava vodeni mlaz Sabirnim spremnikom (hvataem mlaza) koji slui za prikupljanje vodenog mlaza, odrezanih estica i abraziva te blokade mogunosti njihovog povrata na obradak ili okolni prostor i za smanjenje buke Postupak obrade ovisi o nekoliko faktora. Tlak i brzina vode, promjer i udaljenost mlaznice, vrsta i veliina abraziva.
Obradak rezan vodenim mlazom
Prednosti rezanja vodom: Visoka preciznost. Nema promjene strukture materijala (mikro pucanja, ovravanja rezne povrine, naprezanja materijala) Izbor stupnja kvalitete reza se kree od 1 5 Zatiuje ivotnu i radnu okolinu (prirodni pijesak i voda) I. tehnika kola TESLA Ivo Slade 74

Veliku brzinu rezanja i rezanje materijala koje je se ne mogu rezati drugim metodama. Smanjenje trokova alata, Rezanje u svim pravcima, Nije potrebno stezanje obratka Hladni proces - nema zagrijavanja za vrijeme rezanja Nema zavrnih radova na proizvodu Nema opasnih plinova niti praine za vrijeme rezanja. Obrada razliitih materijala bez mijenjanja opreme i alata Izrada prototipa ili velikih serija. Visoka fleksibilnost primjene u svim industrijskim granama. Vrlo jednostavna integracija u robotizirane sustave Rez obraena povrina reza se moe podijeliti u dvije zone prema stanju obraene povrine. Gornja zona je glatko rezana zona do dubine hsc. Donja zona, esto nazivana grubom zonom rezanja, je karakteristine tekstura gdje se mogu vidjeti brazde. Povrine reza se dijele u 5 grupa prema kvaliteti stanja povrine. Ovise o vie faktora prikazanih u shemi, kao to su pritisak, promjer mlaznice i grla, brzina mlaza, brzina pomaka mlaznice, udaljenost mlaznice od obratka,...
1 jako fino, nema brazdi, najprecizniji rez 2 fino, minimalne brazde 3 srednje fino, pojava brazdi na donjoj polovici reza 4 grubo, pune brazde 5 jako grubo, slaba kvaliteta, rijetko se koristi
Grlo mlaznice se izrauje od safira, u novije vrijeme od dijamanta
Shematski prikaz geometrije vezane za abrazivno (AWJ) rezanje: - poprena brzina AWJ rezne glave (vt) - upadni kut () - udaljenost rezne glave od obratka (hso) - dubina reza (h) - dubina rezanja glatke zone (hsc) - zaostajanje mlaza (ldr) Ivo Slade 75

Primjeri rezanja vodom Materijal: Debljina: Kvaliteta reza: Vrijeme rezanja: Materijal: Debljina: Kvaliteta reza: Vrijeme rezanja: nehrajui elik 15 mm 1 - jako fino, 6 min 31 sec nehrajui elik isti materijal drugi parametri 15 mm 3 srednje fino, 1 min 41 sec
Materijal: aluminij Debljina: 30 mm Kvaliteta reza: 2 - fino, Vrijeme rezanja: 47 min 15 sec Dodatna karakteristika: vrlo precizno praenje konture Materijal: alumnijska legura Debljina: 6 mm Kvaliteta reza: 2 - fino, Vrijeme rezanja: 6 min 16 sec Dodatna karakteristika: precizno praenje konture Materijal: plastika ojaana vlaknima Debljina: 20 mm Kvaliteta reza: 2 - fino, Vrijeme rezanja: 1 min 55 sec Dodatna karakteristika: visoka kvaliteta stanja povrine Materijal: alatni elik Debljina: 60 mm Kvaliteta reza: 2 - fino, Vrijeme rezanja: 77 min Dodatna karakteristika: bez odstupanja tolerancije, bez toplinskih deformacija, bez porasta tvrdoe
Stroj za rezanje mlazom vode
Ivo Slade
76
Most sa vie glava za rezanje vodenim mlazom
Upravljaka jedinica za CAD rezanje
Mlaznica za rezanje vodenim mlazom abrazivom
Simulacija 3D CAD CAM rezanja
Gotovi proizvodi rezanja vodom
Ivo Slade
77

5.4 Obrada ultrazvukom Ultrazvuna obrada (USM ultrasonic machining) je nekonvencionalna metoda uklanjanja materijala abrazijskim djelovanjem emulzije koja se prisilno dovodi izmeu alata i obratka. Za obradu materijala se koriste valovi ultrazvune frekvencije (20 kHz do 2 MHz) koji se mogu iriti u bilo kojem mediju. Parametri ultrazvune obrade su: snaga, frekvencija i amplituda.
Shema ultrazvune obrade
Frekvencija alata eljenog oblika kod ultrazvune obrade varira oko 25 kHz. Amplituda se kree od 15 - 50m. Izmeu alata i obratka se dovodi emulzija (kaa) grubih abrazivnih estica Alat se odreenom snagom tiska posmakom prema obratku. Kako alat vibrira iznad obratka i tiska uronjenu kau abraziva, estice abraziva se utiskuju u alat i obradak.
Ultrazvuna obrada ZERODURA
Frekvencije zvuka infra-zvune frekvencije < 20 Hz, zvune frekvencije 20 Hz 20 MHz, ultrazvune frekvencije > 20 MHz
U obratku abrazivne estice uklanjaju krhki materijal postepenim stvaranjem udubina, zatim pukotina. Zbog vibracija i daljnjeg djelovanja sile alata - daljnjim utiskivanjem zrnaca abraziva - dolazi do irenjem pukotina te loma materijala. Ovom metodom se obrauju materijali koji se ne mogu obraivati na druge naine (elektroerozijom ili elektrokemijski). Ultrazvunom obradom se obrauju tvrdi i krhki materijali koji nisu elektrino vodljivi (staklo, plastika, keramika,...) Za razliku od obratka alat se izrauje od tvrdih materijala na koje abraziv toliko ne djeluje (elini alati, alati od nehrajueg elika, specijalne legure za alate) Obrada ultrazukom postie toleranciju veu od 0.0125 mm, dok povrinska hrapavost dostie Ra 0,2 1,6 m.
Razliiti proizvodi obraeni ultrazvukom
Obraeno ultrazvukom
Ivo Slade
78

Prednosti - precizna strojna obrada krhkih materijala; - izrada rupa malog promjera (0,3 mm); - nema elektrinog, toplinskog ili kemijskog utjecaja na obradak, Nedostaci - spora skidanja materijala (oko 0,8 cm3/min); - alat se brzo troi, - strojna povrina i dubina rada su ogranieni
Alatni stroj za ultrazvunu obradu
Oblici koncentratora eksponencijalni, konusni, stepeniasti
Alatni stroj za ultrazvunu obradu je sastavljen od: Generatora ultrazvunih impulsa Transduktora (pobudne sonde) koji radi principu - piezoelektrinog efekta Kvarcni generator kod kojeg se primjenom sile te plastinom deformacjom kvarca dobije elektrina polarizacija. - elekrtostriktivnog efekta Elektrostrikcija je osobina obrnuta piezoelektrinom efektu. Kada se kvarcna ploica stavlja u izmjenino elektrino polje vrlo visoke frekvencije. Ako se frekvencije struje i ploice poklope nastaje rezonancija koja stvara ultrazvune valove. - magnetnostriktivnog efekta Magnetostrikcijski efekt je skraivanje nekih metala u magnetskom polju. U promjenjivom magnetnom polju dolazi do titranja. Koncentratora (valovoda) koji pretvara val neadekvatne amplitude iz trasduktora u val eljene amplitude Alat se nalazi na koncentratoru u drau alata i fibrira ultrazvunom frekvencijom te se giba definiranim posmaom u obradak Radna ploa sa obratkom koji pliva u kupki emulzije s abrazivnim esticama.
Transduktor, koncentrator, dra alata i alat
Izradak obraen ultrazvukom
Ivo Slade
79

5.5 Obrada laserom Laser je naprava koja emitira snop fotona iste valne duljine u istom smjeru (koherentni snop). Laser prema engleskom Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation znai pojaanje svjetla poticanjem emisije zraenja. Za razliku od svjetlosti koju emitiraju uobiajeni izvori, (npr aruljle), laserska svjetlost je monokromatska (samo jedne valne duljine, odnosno boje) i usmjerena je u uskom snopu. Snop je koherentan (elektromagnetski valovi su u istoj fazi i ire se u istom smjeru). Princip rada lasera Laserska zraka se proizvodi stimuliranjem emisije fotona. Za to su potrebni neki preduvjeti: 1. Svjetlo je kvantizirano u malim paketima energije pod nazivom "fotoni" 2. Laserski medij mora imati energerske razine ija razlika energije mora odgovarati emitiranoj energiji fotona. Fotoni se emitiraju kada energija atoma ili molekula iz vieg uzbuenog stanje padne u nie energetsko stanje. Razlika je foton. 3. Energija fotona ovisi o frekvenciji
Precizno rezanje laserom
Princip rada plinskog lasera
Ef = h f = E2 - E1
E2 i E1 - su energija vieg i enrgija nieg stanja h je Planckova konstanta 6,626 * 10-34 Js je frekvencija fotona 4. Veina atoma i molekula mora biti u pobuenom stanju. Pod udarima fotona materijal se topi (tali). Oko laserskog snopa nastrujava zrak i odnosi rastaljeni materijal Neki materijali se ne tale ve izgaraju pri visokoj temperatur te isparavaju. Pri takvoj obradi ostaju visoko kvalitetno obraeni rubovi reza. Laserskim rezanjem mogu se rezati limovi, profili, cijevi,... Sama laserska zraka je potpuno paralelna promjera 1,5 12,5 mm. Kao takva nije uinkovita te se sistemom ogledala i lea fokusira u malu toku promjera do 0,025 mm velikog intenziteta.
Rezanje laserom
5-osni laserski alatni stroj
Ivo Slade
80

Opis sheme rada lasera 1. CO2 laser rezonator
2. stranji ogledalo 3. plin uzbude - stvara svjetlost jedne valne duljine 4. izlazno ogledalo 5. polarizirano ogledalo 6. Teleskopsko ogledalo 7. Ogledalo voenja zrake Npr kod rezanja se mora najprije izbuiti rupa kroz materijal. Pri buenju se koristi velika snaga lasera. Buenje traje od 5 do 15 s za lim od nehrajueg elika debljine 14 mm.
8. stroj za postolje 9. konstantan snop duljine prijevoz

10. Ogledalo voenja zrake 11. Ogledalo voenja zrake
12. rezanje prijevoz
13. Ogledalo voenja zrake 14. prilagodljivo ogledalo 15. Prozor 16. Ogledalo za fokusiranje
17. rezna glava
18. rezna mlaznica
Karakteristike rezanja laserom - Visoka tonost - Izvrsna kvaliteta reza - Velika brzina obrade - Vrlo mali toplinski utjecaj - Mogua izrada sloenih geometrijskih oblike, rupica malog promjera, iskoenih dijelova, ... - Laser ree (i oznaava) razliite vrste materijala - Nema kontakta izmeu materijala (obradka) i alata - Lagana i brza kontrola snage lasera u rasponu 1-100%
Proizvodi izraeni laserskim rezanjem
Obada laserom se koristi za rezanje metala, plastike, stakla, u industriji, dizajnu, za izradu nakita,...
Ivo Slade
81

Laseri se dijele prema mediju koji se koristi za proizvodnju laserske zrake: 5.5.1 Laseri s vrstom jezgrom
Laser sa vrstom jezgrom
vrsta jezgra je kristal ili staklo. vrsta jezgra nikad nije ista, ve se u njoj nalaze primjese (neistoe). Najee neistoe su Cr - krom, Er - erbij, Ti - titan, Nd neodimij. Najee se koriste umjetno stvoreni kristali YAG itrij aluminij fluorid, YLF itrij litij fluorid, LISAF litij stroncij aluminij fluorid, SAFIR aluminijski Oksid. U kombinaciji s neistoama tvore lasere s vrstom jezgrom: Ni:YAG, Ti:SAFIR, Cr:SAFIR (rubin), Cr:LISAF, Er:YLF, Nd:staklo, Er:staklo Kao pobuda lasera sa vrstom jezgrom slui bljeskalica ili svjetlost s nekog drugog lasera
YAG (Y3Al5O12) je otkriven kasnih 1960-ih ima radnu valnu duljinu 1064 m
Rezanje laserom
5.5.2 Plinski laseri Plinski laseri koriste plinove (CO2 - ugljini dioksid, argon, kripton) ili smjese plinova, npr. helij-neon kao aktivni medij za uzbudu rezonatora. Plinski laseri su vrlo spacifini zbog vrste plina koji koriste i time rade specifine obrade na materijalima koje koriste razliite industrije. Od buenja, rezanja, urezivanja (graviranja), ... Npr. CO2 laseri se koriste u industriji za rezanje i zavarivanje, dok se helij-neon laseri koriste u laboratorijima i kolama zbog niske cijene i skoro idealne laserske zrake.
Plinski laser He-Ne (smjesa helij neon)
Plinski laser CO2
Ivo Slade
82

5.5.3 Laseri s bojilima Laseri s bojama koriste razliite tekuine za dobivanje odreene valne duljine i frekvencije laserske zrake. Koriste se razna organska kemijska otapala (metanol, etanol ili etilen glikol) u koja se dodaju kemijske boje (kumarin, rodamin ili fluorescin). Toni kemijski udio molekula bojila odreuje radnu valnu duinu i frekvenciju lasera.
Bojile za laser
Ekspander laserske zrake
Ekspanzijski sustav laserske zrake preuzet je iz optikih teleskopa. U tom sustavu zraka s objekta (koji se nalazi u beskonanosti) ulazi i izlazi paralelno s optikom osi. To znai da sustav nema arinu duljinu. 5.5.4 Poluvodiki laseri Poluvodiki laseri su obino vrlo mali, tako da se mogu koristiti kod potroakih ureaja (CD ureaji) Poluvodiki laseri je svjetlo diode unutar upljine rezonatora. Zbog male veliine aktivnog medija, laserski izlazi su vrlo razliiti i zahtijevaju posebnu optiku kako bi proizveli dobru zraku.
Sprenici (djelomini reflektori)
Poluvodiki laser na CD-u
Laser na elektronskom mikroskopu
Zelena zraka poluvodikog lasera
Ivo Slade
83
Pitanja 5 1. to znai nekonvencionalni postupak obrade materijala ? 2. Koje su vrste nekonvencionalnih obrada ? 3. Objasniti elektroerozijsku obradu materijala ? 4. Koje uvjete mora ispuniti elektroerozijsku obradu materijala za ispravan rad ? 5. emu slui dielektrina tekuina ? 6. Koje vrste elektroerozijske obrade materijala postoje ? 7. Koji su parametri elektroerozijske obrade ? 8. to se obrauje elektroerozijskom obradm ? 9. Objasniti elektroeroziju uranjanjem iga ? 10. Objasniti elektroeroziju glodanje elektrodom ? 11. Objasniti elektroeroziju icom ? 12. to je elektrokemijska obrada materijala ? 13. Objasniti naziv reverzna galvanizacija ? 14. Koji su parametri elektrokemijske obrade ? 15. to se obrauje elektrokemijskom obradom ? 16. Koje su razlike izmeu elektrokemijske i elektroerozijske obrade materijala ? 17. Objasniti obradu vodenim mlazom ? 18. Na koje naine se moe rezati vodenim mlazom ? 19. Koji su parametri obrade vodenim mlazom (pritisak, brzina, debljina mlaza) ? 20. Koje su prednosti rezanja vodenim mlazom ? 21. to se obrauje vodenim mlazom ? 22. to je ultrazvuna obrada ? 23. Koji su parametri ultrazvune obrade ? 24. to se obrauje ultrazvunom obradom ? 25. Koje su prednosti, s koji su nedosavi obrade ultrazvukom ? 26. Objasniti obradu laserom ? 27. Kakvih ima vrsta lasera ? 28. Objasniti lasersku zraku ? 29. Koje su karakteristike laserske obrade ? 30. to znai laser sa vrstom jezgrom ? 31. Kako radi plinski laser ? 32. Objasniti laser sa bojilima ? 33. to je poluvodiki laser ? 34. Gdje se i za to laseri koriste ? 35. Objasniti laser u CD ureajima ?
Ivo Slade
84

Obrada Materijala 2 - L Dio

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Obrada Materijala 2 - L Dio

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

OBRADA MATERIJALA II

zanimanje 010104 - strojarski tehniar

Obrada materijala II - I. dio

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio 4. Ostali postupci

5. Nekonvencionalni postupci obrade

5.1.1 5.1.2 5.1.3

Kvaliteta Odravanje strojeva i opreme

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

Alat u obliku klina

Definirane povrine tokarskog noa

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

Definirana geometrija tokarskog noa

Popreno tokarenje izrada utora ili odrezivanje

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

Istovremeno vanjsko i unutarne tokarenje

Idealno ravna povrina

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

Realno stanje povrine

Referentne duljine mjerenja

Stanje povrine kod poveanja 52x

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

Vidljiva hrapavost povrine kod poveanja 150x

Hrapavost kod 560x poveanja

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

Grubi vanjski desni tokarski no

Fini vanjski desni tokarski no

Grubu unutarnji desni tokarski no

Fini unutarnji desni tokarski no

3. Noevi prema orjentaciji vrha alata Fini vanjski neutralni tokarski no

Lijevi tokarski no Neutralni tokarski no Desni tokarski no

Fini vanjski desni tokarski no

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

Tokarski no za eono dubljenje

Tokarski no za vanjsko dubljenje

Tokarski no za unutarnje dubljenje

5. Noevi za navoje Noevi za vanjske navoje Noevi za unutarnje navoje

Tokarski no za urezivanje navoja

Ravni profilni tokarski no

Okrugli profilni tokarski no

Ravni profilni noevi

Tokarenje profilnim noem

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

G glavna brzina rezanja P posmak D dostavno gibanje

Oblilci strugotine parametrima obrade

I. tehnika kola TESLA

Obrada materijala II - I. dio

Izvedba sa ubruenim lijebom

I. tehnika kola TESLA