Osnovni dijelovi rashladnog sustava kod motora s vodenim hlaenjem (uobiajeni izraz za motore hlaene rashladnom tekuinom) su:

vodeni depovi u bloku i glavi motora, pumpa za vodu (rashladnu tekuinu), termostat, hladnjak i ventilator. Tzv. "vodeni" depovi u stvari su upljine u lijevu bloka motora u obliku nekakvih depova, a namijenjene su strujanju rashladne tekuine kako bi ona mogla oplakivati i samim time hladiti vanjske stijenke cilindara. Iste takve depove za hlaenje nalazimo i u glavi motora (u oba su to sluaja otvori okruglih ali i nepravilnih presjeka koje vidimo na gornjem dijelu bloka i donjem glave), a ovima je svrha odvoenje topline s vanjskih stijenki komora za izgaranje. Drugi dio "prie" ini pumpa za vodu (sl. 1). Kod veine tekuinom hlaenih motora radi se o centrifugalnoj pumpi koja koristi impeler (dio s mnogo lopatica za pokretanje struje tekuine). Pumpe za vodu obino su pokretane klinastim remenom koji dolazi s remenice smjetene na izlaznom dijelu koljenastog vratila, no neke pokree i sustav zupanika. U najjaem tempu rada pumpa za vodu moe potjerati i do 28.500 l vode tijekom jednog sata kada je termostat otvoren. U svojem okretanju, lopatice impelera "vuku" tekuinu s dna hladnjaka te ju tjeraju kroz motor (depove) i natrag u gornji dio hladnjaka. Osovina pumpe za vodu postavljena je u zabrtvljene leajeve i ne treba ju dodatno podmazivati. Pri veim brzinama kretanja vozila, struja zraka koji kroz masku (ili uvodnike) dolazi do hladnjaka i prolazi kroz njegovu reetkastu konstrukciju, dovoljna je za hlaenje rashladne tekuine. No, kada automobil stoji ili se kree iznimno sporo, potrebno je pojaati struju zraka kroz hladnjak. Upravo stoga, uz hladnjake motora s vodenim hlaenjem viamo ventilator (e). Ventilatori automobilskih motora razlikuju se prema nainu na koji su pokretani, pa poznajemo ventilatore pokretane remenicom odnosno elektromotorom. Ove prve, pokree remenica pumpe za vodu s obzirom da su na nju (nepomino) privreni. Koliko brzo se okree radilica, toliko e se brzo okretati pumpa za vodu, a jednako tako i ventilator. Ovakvi su ventilatori ei kod veih motora koji su, obino, postavljeni uzduno u automobilima sa stranjim pogonom. Jedna od izvedbi mehaniki pokretanog ventilatora je i ventilator koji ima ugraeno termostatsko kvailo koje reagira na toplinu zraka to struji kroz hladnjak. Tako se, iskljuivanjem, smanjuje optereenje motora i buka koju proizvode lopatice ventilatora, dok se ventilator pokree prema potrebi. Meutim, u veini dananjih automobila, a pogotovo onih s popreno postavljenim motorom i prednjim pogonom, nalazimo ventilator pokretan elektromotorom. Prednost takvog ventilatora je u tome to njegov rad oduzima manje snage motora, a mogue ga je i preciznije ukljuivati (pri 93C). Znaajno upozorenje vezano uz ventilatore automobilskih hladnjaka je to da se ni u kojem sluaju ne smiju dodirivati lopatice

ventilatora dok motor radi. Temperatura motora se, naime, najbre podie kada nema strujanja zraka kroz hladnjak (stajanje na mjestu), te iznenadno paljenje ventilatora moe imati veoma teke posljedice po znatieljne prstie! Ovo upozorenje pogotovo treba ozbiljno shvatiti kod motora opremljenih klima ureajem. Naime, njegov kondenzator zahtjeva gotovo stalnu isporuku jake struje zraka te je kod ovakvih automobila ventilator gotovo uvijek u pokretu (ili barem dok radi klima-ureaj).

sl.

Kada

motor

radi

uvajte

prstie

Uz dijelove rashladnog sustava koji su nam preostali, dodajemo i poneto o antifrizu te motorima hlaenim zrakom, tek toliko za sladokusce (naime, jedan od najpoznatijih ovakvih motora je onaj iz starih modela VW Bube odnosno Porschea 911).

sl.

Termostat

zatvorenom

(lijevo)

otvorenom

poloaju

Termostat je u stvari kontrolni ventil upravljan temperaturom rashladne tekuine. Njegov posao je pomoi motoru da se bre zagrije to se postie preusmjeravanjem toka rashladne tekuine. U stvari, ve je jasno kako rashladna tekuina u normalnom radu (zagrijanog) motora struji kroz depove bloka i glave, pa u hladnjak te opet natrag, potpomognuta pumpom. Kada je motor hladan, termostat stoji zatvoren kako bi rashladna tekuina (tjerana pumpom) strujala samo kroz blok i glavu. Kada se tekuina dovoljno zagrije, termostat se otvara i "voda" tada poinje kruiti cijelim sustavom, dakle poinje se hladiti u hladnjaku. Najei termostati kakve danas susreemo su tzv. "votani termostati". Takav termostat ima u sebi malu komoru s voskom zatvorenim u rastezljivoj membrani. Kada se temperatura rashladne tekuine podigne dovoljno da se njezino strujanje moe preusmjeriti

kroz cijeli sustav za hlaenje (dakle i kroz hladnjak), vosak u termostatu poinje se zagrijavati i rastezati (poveava mu se volumen). Poveanjem volumena voska u termostatu, pomie se i rastezljiva membrana koja "gura" polugu za otvaranje termostata. Kada kaemo da je termostat otvoren, u stvari mislimo na zagrijani termostat koji je poeo proputati struju rashladne tekuine kroz hladnjak. Upotrebom termostata postie se bre zagrijavanje motora ime se tedi gorivo i smanjuje emisija nesagorenih ugljikovodika te ugljinog monoksida. Tako motor bre dostie radnu temperaturu (temp. tekuine pri termostatu obino se kree oko 80-85C) za koju je, uostalom, i predvien te na kojoj je troenje pokretnih dijelova najmanje, a podmazivanje najbolje.

Ekspanzijska posuda rashladnog sustava obino je ona velika prozirna plastina kutija u koju se (u veini) motora nadolijeva rashladna tekuina (voda i/ili antifriz). Na ovoj posudi postoje i oznake "MIN" i "MAX" izmeu kojih bi trebala stajati razina tekuine kada je motor hladan. Ovako, uostalom, uvijek znamo ima li u motoru dovoljno antifriza. Poznato nam je da se tekuine prilikom zagrijavanja rasteu, tj. da im se poveava volumen kao i vosku u naem termostatu, to se odnosi i na antifriz. Kako je za pravilno i kvalitetno hlaenje motora znaajno da je kompletan rashladni sustav (hladnjak, dovodne i odvodne cijevi, depovi u bloku i glavi) potpuno ispunjen tekuinom, vidimo da se pri zagrijavanju moe pojaviti problem njezinog vika. Tada u "igru" dolazi ekspanzijska posuda u koju se prelijeva viak tekuine za hlaenje kako bi se za nju napravilo dovoljno "mjesta" u rashladnom sustavu. Kada je motor ugaen i kada se voda u njemu ohladi, stvara se podtlak u rashladnom sustavu koji usisa rashladnu tekuinu natrag iz ekspanzijske posude. Uz ulogu preuzimanja vika rastegnute rashladne tekuine, ekspanzijska posuda pomae i u eliminiranju mjehuria zraka koji se sakupljaju u sustavu ime se poveava njegova napunjenost tekuinom, a time i efikasnost hlaenja. Rashladne sustave s ekspanzijskom posudom nazivamo "zatvorenim sustavima".

Moda malo nepravedno, no za kraj smo ostavili najznaajniji dio rashladnog sustava automobilskog motora s "vodenim hlaenjem" - hladnjak. Uloga mu je odvoenje topline s rashladne tekuine, a to se postie uz pomo struje zraka. Hladnjak se sastoji od etiri

osnovna dijela, a to su: ulazni i izlazni spremnik, cijevi za prolaz rashladne tekuine te lamele. Ulazni spremnik je komora na vrhu hladnjaka u koju dolazi zagrijana rashladna tekuina iz motora. Iz njega, ona struji kroz cijevi koje su okruene lamelama. Lamele su tanke metalne trakice koje su privrene za cijevi kojima struji zagrijana tekuina, a njima se poveava povrina koju ona zagrijava. Upravo tako, poveava se i povrina preko koje struji zrak pokretan ventilatorom ili naprosto kretanjem vozila. Ovo strujanje zraka odvodi toplinu s lamela, a posredno i s cijevi te tako hladi antifriz (hladnjaci motora s ugraenim klimaureajima obino imaju gustou od 14 lamela na 5 cm). Na dnu hladnjaka nalazi se izlazni spremnik u kojem se skuplja rashlaena tekuina od kuda ona, pokretana pumpom, ide natrag u depove bloka i glave. Cijevi s lamelama hladnjaka obino se zajedniki nazivaju jezgrom hladnjaka koja je na veini dananjih automobila uglavnom izraena od aluminija. Ulazni i izlazni spremnici dananjih hladnjaka izraeni su od plastike, no koriste se i metalni, a valja napomenuti kako su svi ti dijelovi (cijeli hladnjak) neko bili izraivani od bakra. Ovisno o poloaju ulaznog i izlaznog spremnika razlikujemo hladnjake vertikalnog i horizontalnog toka rashladne tekuine. Kod vertikalnog hladnjaka ulazni je spremnik smjeten na vrhu, a izlazni na dnu, dok su kod horizontalnog rasporeeni lijevo i desno. Veina modernih hladnjaka upravo je ove posljednje, horizontalne, konstrukcije koja smanjuje ukupnu visinu i omoguava postavljanje hladnjaka pod poloenije poklopce motora. Rashladna tekuina motora u stvari je antifriz ili njegova mjeavina s vodom. Radi se o jednoj vrsti alkohola ija je odlika da, u smjesi rashlade tekuine, znatno sniava temperaturu ledita. No, ova tekuina slui i kao zatita od korozije te kamenca pa ju je preporuljivo drati u rashladnom sustavu cijele godine.

Kraj prie u kojoj su pingvini vjerojatno najvie uivali (hlaenje je njihova omiljena tema), tie se motora sa zranim hlaenjem (presjek na sl. 4). esto viani na motociklima, ovakvi su motori prepoznatljivi po rebrima koja okruuju cilindar. Rashladna rebra ovdje djeluju na istom principu kao i lamele hladnjaka s time to su znatno vea i u veini motora izlivena u komadu s blokom. Kod ovih rebara primjeujemo razliitu duljinu te oblik koji se suava prema vrhu. Prvo ima razlog u tome to je za hlaenje toplinski vie optereenih dijelova

motora potrebno staviti i dulja rebra. to se tie zailjenosti, "igra" je u tome da toplina ima tendenciju irenja s veeg na manji presjek te su rebra motora sa zranim hlaenjem tanja na najudaljenijoj toki. Zrano hlaenje automobilskih motora u pravilu je potpomognuto ventilatorom koji stalno radi kako bi se omoguilo provoenje dovoljne struje zraka.