METODOLOGIJA I METODA Najjednostavnija je definicija metodologije (grki methodos +logos = rije, govor, znanost o metodama znanstvenog istraivanja) da je to znanost

o metodama znanstvenog istraivanja. U IREM SMISLU METODOLOGIJA je znanost o cjelokupnosti svih oblika i postupaka istraivanja pomou kojih se dolazi do sustavnog i objektivnog znanstvenog znanja. METODA (grki methodos = put, nain istraivanje) openito znai planski postupak ispitivanja i istraivanja neke pojave, odnosno nain rada za ostvarivanje nekog cilja na filozofskom, znanstvenom, politikom ili praktinom podruju. METODA U ZNANOSTI znai nain istraivanja i izlaganja predmeta (stvari ili pojave) koji znanost istrauje. ZNANSTVENA METODA je skup razliitih postupaka kojima se znanost koristi u znanstvenoistraivakom radu da bi istraila i izloila rezultate znanstvenog istraivanja u odreenom znanstvenom podruju ili znanstvenoj disciplini. VRSTE ZNANSTVENIH METODA 1. INDUKTIVNA I DEDUKTIVNA METODA INDUKTIVNA METODA je sistematska i dosljedna primjena induktivnog naina zakljuivanja u kojem se na temelju pojedinanih ili posebnih injenica dolazi do zakljuka o opem sudu, od zapaanja konkretnih pojedinanih sluajeva i fakata dolazi se do opih zakljuaka od poznatih pojedinanih sluajeva polazi se nepoznatom opem, od izuenog neizuenom, od veeg broja pojedinanih pojava vre se uopavanja. Induktivna se metoda oslanja na druge metode kao to su :promatranje, eksperiment, brojenje, mjerenje koje se smatraju pomonim metodama indukcije. NAJVANIJI ELEMENTI INDUKTIVNE METODE su: postupci metoda analize, sinteze, apstrakcije, generalizacije i specijalizacije. DEDUKTIVNA METODA je sustavna i dosljedna primjena deduktivnog naina zakjuivanja u kojem se iz opeih stavova izvode posebni, pojedinani, iz opih postavki dolazi se do konkretnih pojedinanih zakljuaka iz jedne ili vie tvrdnji izvodi se neka nova tvrdnja koja proizlazi iz prethodnoh tvrdnji. NAJVANIJI ELEMENTI DEDUKTIVNE METODE su: postupci metoda analize, sinteze, apstrakcije, generalizacije i specijalizacije. 2. METODA ANALIZE I SINTEZE METODA ANALIZE je psotupak znanstvenog istraivanja i objanjenja stvarnosti putem ralanjivanja sloenih misaonih tvorevina na njihove jednostavnije sastavne dijelove i elemente i izuavanje svakog dijela za sebe i u odnosu na druge dijelove, odnosno cjeline. METODA SINTEZE je postupak znanstvenog istraivanja i objanjavanja stvarnosti putem spajanja, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenijih u jo sloenije, povezujui izdvojene elemente, pojave, procese i odnose u jedinstvenu cjelinu u kojoj su njezini dijelovi uzajamno povezani. 3. METODA APSTRAKCIJE I KONKRETIZACIJE Dijalektika logika shvaa apstrakciju kao misaoni postupak svakog odvajanja tj. bilo odvajanje opeg i eliminiranje posebnog, bilo misaoni postupak odvajanja posebnog i individualnog, zanemarivanje opeg. 1

Apstrakcijom kao misaonim postupkom namjerno se odvajaju nebitni, a istiu bitni elementi i oosbine odreenog predmeta ili pojave istraivanja. Primjena ove metode zahtijeva od istraivaa sposobnosti razlikovanja bitnih od nebitnih elemenata odreene stvari ili pojave. KONKRETIZACIJA je misaoni postupak suprotan apstrakciji. Konkretizacija moe biti dvojaka: 1) shvaanje jedinstva apstraktno-opeg u posebnom i individualnom 2) shvaanje jedinstva apstraktno posebnog s opim u svakom predmetu ili pojavi 4. METODA DOKAZIVANJA I OPOVRGAVANJA DOKAZIVANJE je jedna od najvanijih znanstvenih metoda u kojoj su inkorporirane gotovo sve metode i svi posebni metodski postupci: analiza i sinteza, generalizacije i specijalizacija, indukcija i dedukcija, apstrakcija i konkretizacija kao i svi oblici miljenja: poimanja, zakljuivanja. DOKAZIVANJE je izvoenje istinitosti pojednih stvaova na temelju znanstvenih injenica ili na temelju ranije utvrenih istinitih stavova. SVRHA ove metode je utvrditi tonost neke spoznaje. BITNI ELEMENTI DOKAZIVANJA SU: 1) TEZA, 2) NAELA, 3) ARGUMENTI, 4) DEMONSTRACIJA METODA OPOVRGAVANJA je metodski postupak kojim se umjesto dokazivanja teze, ona odbacuje i pobija.Ono se sastoji u dokazivanju pogrenosti teze. OPOVRGAVATI se moe: 1) IZRAVNO ili DIREKTNO OPOVRGAVANJE sastoji se u pobijanju teze ili argumentacije. 2) NEIZRAVNO ili INDIREKTNO OPOVRGAVANJE sastoji seu dokazu netonosti teze neizravnim putem. 5. METODA KLASIFIKACIJE se smatra najstarijom i najjednpstavnijom znanstvenom metodom. KLASIFIKACIJA je sistematska i potpuna podjela opeg pojma na posebne koje taj pojam obuhvaa. Klasificiranje se moe definirati kao postupak odreivanja mjesta nekog pojma u sustavu pojmova, odnosno kao odreivanje pojmova o nekom podruju stvari ili pojava. 6. METODA DESKRIPCIJE je postupak jednostavnog opisivanja ili ocrtavanja injenica, procesa i predmeta u prirodi i drutvu te njihovih empirijsikh potvrivanja odnosa i veza, ali bez znanstvenog tumaenja i objanjavanja. 7. METODA KOMPILACIJE je postupak preuzimanja tuih rezultata znanstvenoistraivakog rada, odnosno tuih opaanja, stavova, zakljuaka i spoznaja.Ova se metoda temelji na oponaanju drugih pri emu se esto preuzimaju dijelovi tuih radova. 8. KOMPARATIIVNA METODA je postupak usporeivanja istih ilii srodnih injenica, pojava procesa i odnosa, odnosno utvrivanja njihove slinosti u ponaanju i intezitetu i razlika meu njima. Ova metoda omoguuje istraivaima da dou do raznih uopavanja, novih zakljuaka koji obogauju spoznaju. 9. STATISTIKA METODA je u 20 stoljeu postala jedna od najvanijih znanstvenih metoda. Ovu metodu s pravom nazivaju ope znanszvenom metodom jer se vrlo esto 2

koristi u znanstvenoistraivakom radu u svim znanstvenim podrujima i znanstvenim disciplinama. 10. MATEMATIKA METODA je znanstveni sustavni postupak koji se sastoji u primjeni matematike logike, matematikih formula, matematikih simbola i brojnih matematikih operacija i uope matematikog naina zakljuivanja u znanstvenoistraivakom radu. Ova metoda moe se primjenjivati u svim znanstevnim podrujima i znanstvenim disciplinama.

11. METODA MODELIRANJA je sistematski istraivaki postupak pomou kojega se izgrauje neki stvarni ili idealni znakovni sustav sposoban: 1) da zamijeni predmet koji se istrauje, 2) da zamijeni predmet koji daje odreenu informaciju o njemu i napokon to je sustavna kojemu je zahvaljujui navedenim svojstvima mogue eksperimentalno istraivati proraune ili logiku analizu da bi se na taj nain dobiveni podaci proirili na pojavu koja se istrauje, kako bi se o njoj stekla pouzdana spoznaja. OSNOVNI CILJ METODE MODELIRANJA je da se to tonije i to potpunije spoznaju stvari, pojave i postupci, odnosno njihove strukture, funkcije i ponaanja. 12. EKSPERIMENTALNA METODA je postupak promatranja pojave koja se ispituje pod tono odreenim uvjetima koji doputaju da se prati tijek pojave i da se ona svaki puta uz ponavljanje tih uvjeta ponovno izazove. 13. EMPIRIJSKA METODA je postupak koji se zasniva samo na iskustvu radi otkrivanja objanjavanja nekih pojava, sudova i zakljuaka. Ova metoda omoguuje pristup istraivanjima i izvoenje eksperimenata bez postavljanja hipoteze ili nastojanja da se ona dokae. Empirijska se metoda mnogo upotrebljava u farmaceutskoj industriji prilikom testiranja novih lijekova pri emu nastoji ustanoviti efikasnost i podnoljivost nekog lijeka, u poljoprivredi ako se eli ipitati prinos veeg broja novih vrsta biljaka.. 14. METODA STUDIJA SLUAJA STUDIJ SLUAJA je postupak kojim se izuava neki pojedinani sluaj iz odreenog znanstvenog podruja. Studijem sluaja se moe izuavati produktivnost u odreenom poduzeu ili havarija jednog broda, promet tereta u odreenoj luci...

METODA ANKETIRANJA METODA ANKETIRANJA je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istrauju i prikupljaju podaci, informacije, stavovi i miljenja o predmetu istraivanja. Ova metoda je pouzdana u tolikoj mjeri u kolikoj su mjeri pouzdane same informacije prikupljene tom metodom. VRSTE ANKETA a) ANKETA U UEM SMISLU (Anketa je pismeno prikupljanje podataka i informacija o stavovima i miljenjima na reprezentativnom uzorku ispitanika uz pomo upitnika) b) INTERVJU je vrsta ankete u kojoj se usmeno postavljaju pitanja i daju odgovori, 3

c) TESTOVI su specifina vrsta ankete u kojoj se uz pomo posebno konstruiranih pitanja prikupljaju podaci i informacije o znanju, sposobnostima i interesima ispitanika. Anketa moe sluiti i kao METODA OTKRIA jer se pomou nje moe prikupiti mnogo podataka i informacija, a to omoguava kvalitetnije diferenciranje problema istraivanja i usavravanja postavljene hipoteze. Anketa se najee upotrebljava kao METODA VERIFIKACIJE jer se pomou prikupljinih podataka i informacija mogu provjeriti postavljene hipoteze. PREDNOSTI ANKETE 1) POMOU ANKETA MOGU SE SAZNATI PODACI I INFORMACIJE O DOIVLJAJU, 2) POMOU ANKETE MOGU SE DOBITI PODACI I INFORMACIJE O PROLOSTI, SADANJOSTI I BUDUNOSTI, 3) ANKETA JE U PRAVILU EKONOMINA NEDOSTACI ANKETA ili POTEKOE U PRIBAVLJANJU PODATAKA I INFORMACIJA POMOU ANKETA MOGU SE SVRSTATI U 3 SKUPINE: 1) EPISTEMOLOKE POTEKOE nastaju zbog razliitog stupnja obrazovanja i pismenosti ispitanika iji odgovori zbog toga ne mogu imati jednaku vrijednost, 2) PSIHOLOKE POTEKOE nastaju zbog toga to jeanketu vrlo teko prilagoditi svim ispitanicima. Jednima anketa moe biti vrlo teka, drugima prelagana, 3) DRUTVENE POTEKOE se utemeljuju na tendenciji ispitanika da u anketi daju odgovore koji su sukladni drutvenim vrijednostima, pa se zbog toga dobivaju rezultati koji su u pravilu pozitivniji od stvarnog stanja.

VRSTE PITANJA U ANKETNOM UPITNIKU 2 SU SKUPINE: 1. OTVORENA PITANJA su ona pitanja na koja ispitanik daje odgovore svojim rijeima, prirodno i spontano, onako kako njemu najvie odgovara. Obino se iza pitanja ostavlja prazan prostor u koji ispitanik upisuje odgovor. 2. ZATVORENA PITANJA su ona pitanja kod kojih pored pitanja stoje ponueni odgovori. Kod tih pitanja ispitanik odgovara tako da izabere jedan ili vie odgovora koji su mu ponueni. Zatvorena pitanja mogu biti dvojaka i to: 1) pitanja s ponuenim odgovorima nabrajanja, 2) pitanja s ponuenim odgovorima inteziteta esto se u vezi s oblikom ankete javlja dilema: USMENA ili PISMENA ANKETA. PREDNOSTI OTVORENIH PITANJA : 1) lako ih je sastaviti, 2) ne usmjeravaju ispitanika na odreeni odgovor, 3) odgovori na takva pitanja mogu dobro posluiti za sastavljanje zatvorenih pitanja, 4) takva pitanja imaju veu heuristiku vrijednost. NEDOSTACI OTVORENIH PITANJA: 1) zahtijevaju solidno obrazovanje i pismenost ispitanika , 2) na takva se pitanja dobije malo dobrih odgovora, 4

3) 4) 5) 6)

imaju malu verifikacijsku vrijednost, stavljaju pred ispitanika tei zadatak, ali stupanj te teine nije isti za sve ispitanike, nije mogue postaviti vei broj pitanja, tea je obrada otvorenih pitanja

PREDNOSTI ZATVORENIH PITANJA: 1) ne zahtijevaju vee obrazovanje i pismenost ispitanika, 2) veliki broj ispitanika daje odgovor na takva pitanja, 3) ispitanici su pred lakim zadatkom jer je lake zaokruiti odgovor nego ga opisati svojim rijeima , 4) mogue je postavitii vei broj pitanja, 5) lake ih je obraivati, 6) vea im je verifikacijska vrijednost NEDOSTACI ZATVORENIH PITANJA: 1) tee ih je sastaviti, 2) ispitanik je ogranien u davanju odgovora, 3) takva pitanja mogu pasivizirati ispitanike 4) imaju manju heuristiku vrijednost

REDOSLIJED PITANJA U ANKETNOM UPITNIKU Treba na poetak upitnika stavljati atraktivnija pitanja. Kod odreivanja redoslijeda pitanja treba imati na umu: 1) PSIHOLOKI REDOSLIJED vodi se rauna o tome kako ispitanik doivljava tematiku o kojoj treba davati odgovore, kako bi se ispitanici oslobodili i pridobili na suranju. 2) LOGIKI REDOSLIJED vie je usmjeren na samu logiku sadraja. Ako se ispitanici postupno uvode u tematiku istraivanja , to je REDOSLIJED U OBLIKU LIJEVKA jer se ide od opih prema specifinim pitanjima. Ako se pretpostavlja da ispitanici nemaju odreen stav i miljenje o tematici istraivanja bolje se koristiti REDOSLIJEDOM IZOKRENUTOG LIJEVKA , prvo ispitanike pitati konkretnu problematiku i dalje ih voditi prema opim miljenjima.

4 NAJEA NAINA ANKETIRANJA: 1) INDIVIDUALNO ANKETIRANJE primjenjuje se u anketiranju jednog ispitanika 2) GRUPNO ANKETIRANJE primjenjuje se u anketitanju veeg broja ispitanika. Takva su anketiranja bra, jeftinija, a postupci su standardizirani. 3) ANKETIRANJE PUTEM POTE Takva se anketiranja provode tako da se anketni upitnik potom alje ispitanicima koji su ukljueni u uzorak, a ovi ga nakon popunjavanja vraaju potom na odreenu adresu. 4) ANKETIRANJE TELEFONOM Telefonska anketa je traenje miljenja telefonom. To je najbri nain komuniciranja s ispitanikom, ali su dobiveni odgovori vrlo male vrijednosti.