Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Izmerena ili izracunata velicina ime numericku vrednost (2.47) i moze imati jedinicu (ma sta to bilo). Korisno je u inzenjerskim aplikacijama koristiti i vrednost i jedinicu neke velicine koja se pojavljuje u jednacinama Na primer 2 metra, 4.29 kilograma, 5 zlatnih prstena Dimenzija je osobina koja se meri, kao sto su duzina masa, broj zlatnih prstena, temperatura ili se dobija mnozenjem ili deljenjem drugim dimenzijama kao na primer: duzina/vreme (brzina), duzina 3 (zapremina), masa/duzina 3 (gustina) itd. Merljive jedinice, za razliku od brojnih jedinica su specificne vrednosti dimenzija definisanih konvencijama, standardima ili zakonima kao na primer: grami za masu, sekunde za vreme ili centimentri za duzinu. Jedinice se mogu tretirati kao algebarske velicine kada se sabiraju, oduzimaju, mnoze ili dele. Pri tome numericke vrednosti dve velicine se mogu sabirati ili oduzimati samo ako imaju iste jedinice. 3cm - 1cm = 2cm ali 3cm - 1mm (ili 1s) = ? (3x - y = ?) (3x - x = 2x)
Sa druge strane numericke vrednosti i njihove odgovarajuce jedinice se mogu uvek kombinovati mnozenjem ili deljenjem. 3N 4 m = 12 N m 5.0km 2.0hr 7.0 km hr = 2.5 km hr
4 hr = 28 km
2
= 30
cm s
(3 je bezdimenziona velicina)
5.0 0.2
kg s kg m
3
= 25
m s
Proverite?
Konverzija jedinica Merena velicina moze biti prikazana u bilo kojoj jedinici koja ima odgovarajucu (ekvivalentnu) dimenziju. Na primer: brzina moze biti prikazana u ft/s, cm/min ili bilo kom odnosu jedinice duzine i jedinice vremena. Naravno, numericka vrednost velicine zavisi od izabrane jedinice.
izabrane jedinice. Odnos dva izraza u koima figurisu jedinice i koji daje jedinicnu vrednost 1cm 10mm 10mm 1cm =1 =1
2
100mm 1cm
2
=1
2.326 10
BTU lb
3 J
kg
=1
se zove konverzioni faktori. Naravno, ako pomnozite bilo koju vrednost sa 1 dobijate tu istu vrednost. Da bi ste konvertovali velicinu izrazenu u nekoj jedinici (stara jedinica) u ekvivalentnu vrednost izrazenu u nekoj drugoj jedinici (nova jedinica), pomnozite datu velicinu sa konverzionim faktorom - (x*nova jedinica)/(y*stara jedinica) = 1. Na primer da bi ste konvertovali 36 mg (stara jedinica) u ekvivalentnu vrednost u gm (nova jedinica) 36mg
= 0.036 gm 1000mg
1gm
(Primetite da se stare jedinice skrate, ostavljajuci zeljenu jedinicu) Nezgodno je sto moramo znati konverzione faktore. Medjutim, Mathcad nam tu uveliko pomaze. Sistemi jedinica Sistem jedinica ima osnovne jedinice za masu, duzinu, vreme, temperaturu, jacinu struje, jacinu svetlosti i kolicina supstance umnosci osnovnih jedinica kao na primer minute, casovi, milisekunde koje su definisane kao umnosci osnovne jedinice sekunde. Izvedene jedinice koje su definisane na dva nacina a) Mnozenjem i deljenjem osnovnih jedinica ili umnozaka osnovnih jedinica (cm 2, ft/min, kg m/s2) i nazivaju se kombinovane jedinice b) Definisani ekvivalenti od kombinovanih jedinica (1erg=1 gm cm/s2, lb f = 32.174 lb m ft/s2)
SI sistem (System Internationale d'Unites) je siroko prihvacen u svetu u naucno-inzenjerskoj praksi. Osnovne jedinice SI sistema su: kilogram (kg), metar (m), sekunda (s), Kelvin (K), Amper (A),candela (cd), mol (mol ili g-mol). Takodje se definisu i prefiksi koji prestavljaju umnosci broja 10, tera(T)=10 12, giga(G)=109, mega(M)=10 6, kilo(k)=103, centi(c)=10 -2,mili(m)=10-3 , micro()=10-6 ,nano(n)=10 -9 Ostali poznati sistemi su CGS, MKS i Americki sistem
Jedinice u Mathcad-u. Mathcad ima poseban deo za rad sa jedinicama. Veoma je sve slicno prethodno iznetom tekstu. Promenljivoj se moze dodeliti, pored brojne vrednosti, i jedinica. Na primer: Unesite
Unesite masa:90kg Na ekranu se vidi masa := 90kg ovde promenljiva masa ima vrednost 90 a pridruzena jedinica je kilogram (kg). Postavlja se pitanje otkud sam ja to znao. Malopredjasnje dodeljivanje vrednosti promenljivoj masa se moglo uraditi i na sledeci nacin Ako unesete masa:90* Na ekranu vidite ili masa:90*kg
Sada mozete da izaberete iz glavnog menija Insert=>Unit ili da kliknete na Dobicete ovakav dijalog prozor
Mislim da vam je sve jasno. U polju Dimension su dimenzije u polju Unit su jedinice a u polju System je SI tj. sistem u cijim ce se jedinicama rezultati prikazivati (moze se promeniti u opciji Math=>Options=>Unit system). Na primer ako izaberete u polju Dimension dimenzije za silu Force mozete videti koje ekvivalentne jedinice za silu koje Mathcad poznaje. Na primer ime jedinice je Newton (Njutn) a oznaka je u uglastim zagradama [N] koja se prikazuje a moze se ravnopravno koristiti i [newton]
Principijelno ako unesete, na primer kg = 1 kg To znaci da je kg rezervisano za jedinicu. Ako vas interesuje koja je to jedinica prethodno otvorite opciju Insert=>Unit ili da kliknete na Kada unesete ime dobicete i odgovor koja je to jedinica tj.
Kao sto smo rekli nad promenljivama kojima su pridruzene jedinice mogu se izvrsiti osnovne racunske radnje. Sabiranje i oduzimanje ekvivalentnih kombinacija izraza sa jedinicama (dobijenih mnozenjem, deljenjem, stepenovanjem) 10N 6N = 4 N vreme := 10s 10newton 6N = 4 N put := 120m brzina :=
3
put vreme
brzina = 12
m s rad = 2 10 J
4
pritisak := 1000Pa
zapremina := 20m
1 ( kgf ft)
0.2
1.2
( lbf in)
0.2
= 1.996
kg
0.2 0.4
0.4
( kgf ft)
0.2
0.4
Kao sto smo rekli, nad promenljivama kojima su pridruzene jedinice se mogu izvrsiti samo osnovne racunske radnje (sabiranje, oduzimanje, deljenje, mnozenje, stepenovanje) Obratite paznju na osnovne mogucnosti Mathcad-a u radu sa jedinicama, a to su: konverzija svih jedinica u osnovne ili izvedene jedinice SI sistema, izvrsavanje potrebnih operacije i skracivanja, prikazivanja korektnog rezultata u osnovnim ili izvedenim jedinicama SI sistema. Primetite da ne moramo da znamo konverzione faktore (zna ih Mathcad). Na primer:
atm = 1.013 10 Pa
5 5
(1.013 105Pa)
atm
=1
1atm
760torr = 1.013 10 Pa
5
100Pa = 100 Pa
Sada lako mozete odgovoriti na niz sledecih problema Koliko jedna atmosfera [atm] ima paskala [pa] ? atm psi atm Pa Konvertovati 2 atmosfere u psi-e [psi] 2 = 1.013 10
5
ili
1atm 1Pa
= 1.013 10
= 3.517 10
para := 135
lb hr
para :=
para
kg s
para = 0.017
Komentar Dobijate vrednosti bez jedinica (bezdimenzione). U Mathcad-u cemo pod konverzionim faktorom podrazumevati odnos (1*stara jedinica)/(1*nova jedinica), pri cemu 1 moze da se izostavi, koji u opstem slucaju ne mora da ima jedinicnu vrednost, kako je u uvodu receno Primer Cest slucaj je konverzija brojne vrednosti sa jednim jedinicama u brojnu vrednost sa drugim jedinicama. Recimo, kako bi konvertovali 2 [atm] u brojnu vrednost u [psi]
Pstaro := 2
konv :=
atm psi
Pnovo = 29.392
Odgovor je da 2[atm] je ekvivelantno 29.392 [psi] Sta ako nemate definisane jedinice koje zelite? (nema bar za jedinicu pritiska, na primer). Na primer, u pogonu imate razne merace pritiska postavljene na razlicitim uredjajima. Ovo su rezultati ocitani sa tri manometra sa razlicitim jedinicama V202 := 15atm V101 := 223torr V100 := 28psi Ako prikazete njihove vrednosti u Mathcad-u dobicete sve vrednosti u paskalima (Pa) jer se rezultat prikazuje u SI sistemu V202 = 1.52 10 Pa
6
V101 = 2.973 10 Pa
4 5
V100 = 1.931 10 Pa Ovo vam ne odgovara. Zelite sve rezultate u barima (bar) ili kilopaskalima (kPa). Medjutim tih jedinica nema u spisku jedinica koje podrzava Mathcad. U tom slucaju postoji mogucnost definisanja novih jedinica na osnovu ugradjenih. Definicija nove jedinice je slicna definisanju promenljive bar := 10 Pa
5
kPa := 10 Pa
3
kJ := 1000J
kmol := 1000mol
lbmol :=
lb gm
mol
Od sada pa nadalje imamo nove jedinice koje se tretiraju isto kao i ugradjene. Sada se postavlja pitanje kako rezultate prikazati u ovim jedinicama. To cemo objasniti na primeru. Prikazimo pritisak u jednom od navedenih sudova V100 = 1.931 10 Pa
5
Pritisak se prikazuje u SI jedinicama ili njihovim kombinacijama, kao sto je receno. Kada kliknemo u ovaj region videcemo sledece
Sada jednostavno u plejsholder koji se pojavio unesemo zeljenu drugu ekvivalentnu jedinicu (ugradjenu ili naknadno definisanu) ili ekvivalentnu kombinaciju jedinica i izadjemo iz regiona. Tako je V100 = 1.931 bar V100 = 1.905 atm V100 = 28 psi V100 = 193.053 kPa
V100 = 4.032 10
ft
Prethodni premer konverzije 2 [atm] u brojnu vrednost u [psi] Pstaro := 2 konv := atm psi Pnovo := konv Pstaro Pnovo = 29.392
P = 29.392 psi
Komentar I u slucaju jedinica postoji isto razmatranje oko definisanja promenljivh ili funkcija tj. da li je ime jedinice vec "rezervisano" od strane Mathcad-a. Ako pokusate da, na primer, vidite da li postoji promenljiva sa imenom g dobicete sledece g = 9.807 m s
2
Jasno vam je da je g rezervisano za zemljino ubrzanje. Kada aktivirate unos jedinica videcete da po Dimenzijom Acceleration postoji jedinica Accel.due to gravity [g]. Rezultat je, naravno, prikazan u jedinicama SI sistema. Mozete i ovde de redefinisete g g := 100 Ali takodje "od sad pa nadalje i ubuduce" g je promenljiva i ima vrednost 100 g = 100 Ako koristite jedinice morate biti pazljivi da ne redefinisete neku od jedinica koju koristite. Na primer, definisimo promenljivu v i dodelimo joj jedinice brzine cm - centimetar s - sekunda v := 19 cm s cm = 0.01 m s = 1 s
i nesmotreno redefinisemo, na primer, promenljivu cm cm := 13 Ako sada dodelimo vredost promenljivoj v1 i dodelimo joj jedinice brzine v1 := 12 cm s
Dobro obratite paznju na ovu poruku o gresci. Cesto se moze javiti a da uopste ne koristite jedinice (ili bar vi tako mislite). Poruka kaze da jedinice (units) u ovom izrazu ne odgovaraju. Kako to? Prikazimo vrednosti obe brzine m v = 0.19 v1 = 156 Hz s Tacno je! Ne odgovaraju. Ne mozemo sabirati "babe i zabe". Kako se sada promenljiva v1 promenila? Pa zato sto sme pre definisanja v1 redefinisali cm tj 12 13 s = 156 Hz Hertz je jedinica za frekvenciju tj. 1/sekund
Primer U radu sa jedinicama cesto se javlja sledeci problem. Dat nam je izraz u kom figurisu jedinice i dobijamo rezultat sa jedinicama. Na primer, pogledajmo sledeci izraz v= Rg T P Rg := 8.315 mol K J T := 273.15K P := 101325Pa
Ako je
mol
Mathcad omogucava da unosimo podatke u razlicitim ekvivalentnim jedinicama i da dobijamo razlicite ekvivalentne rezultate. Medjutim, sta ako nemamo Mathcad i prinudjeni smo da baratamo samo sa brojnim vrednostima i konverzionim faktorima. Sada cemo u prethodnom primeru izostaviti jedinice uz brojne vrednosti Rg1 := 8.315 v1 := Rg1 T1 P1 T1 := 273.15 v1 = 0.022 P1 := 101325
Mozemo da zakljucimo da ako se brojne vrednosti za proracun v1 unose u J/molK, K, Pa tada se rezultat dobija u m 3/mol. Sta ako zelimo rezultat u ft3/lbmol. U Mathcad-u nije problem ako smo uneli promenljive sa jedinicama, promenicemo samo prikaz rezultata tj. v = 0.022 m
3
mol
v = 359.061
ft
lbmol
Postavlja se pitanje, sta ako zelimo isti numericki rezultat 359.061 ali da ne unosimo jedinice? Kako bi onda izgledao trazeni izraz?. Tada moramo da nadjemo konverzioni faktor za rezultat tj.
m
3
kv :=
mol ft
3
kv = 1.602 10
lbmol
Onda bi se nas izraz dobio mnozenjem izraza sa konverzionim faktorom v2 := kv Rg1 T1 P1 Rg1 := 8.315 I na kraju da proverimo v2 := kv Rg1 T1 P1 v2 = 359.061 T1 := 273.15 P1 := 101325
Ako zelimo i jedinice polaznih podataka da promenimo onda nadjimo i njihove konverzione faktore
J mol K cal lbmol R
kRg :=
kT :=
K R
kP :=
Pa atm
T2 := kT T1 T2 = 491.67
P2 := kP P1 P2 = 1
U naredni izraz se unose brojne vrednosti u cal/(lbmolR), R, atm a rezultat se dobija u ft3/lbmol Rg2 T2 kRg kT
P2 kP
v3 := kv
v3 = 359.061
Kako konverzione factore znamo, mozemo u ovom slucaju pojednostaviti izraz kfaktor := kv v4 := kfaktor kRg kT kP kfaktor = 1.459 10 v4 = 359.061
3
Rg2 T2 P2
Primetite da se i leva i desna strana izraza se dele konverzionim faktorom. Pri proracunu bez Mathcad-a treba biti obazriv jer se konverzioni faktori dobijaju iz tabela konverzije jedinica. Pri konverziji se mora posebno obratiti paznja na kombinacije jedinica. Ako u tabeli nemamo konverziju za gasnu konstantu onda se jasno moze videti da je kRg = 60.188 J lbmol R = 60.188 cal mol K Naravno, sa Mathcad-om je ovo mnogo lakse Rg = 8.315 = mol K J Rg = 500.464 = lbmol R cal
T = 273.15 K P = 1.013 10 Pa
5
T = 491.67 R P = 1 atm m
3
v :=
Rg T P
v = 0.022
mol
v = 359.061
ft
lbmol
Primer Cesto mozemo da dobijemo ovakav problem. Neka je zadata jednacina L = 12.46 S M P T (*)
i neka je receno da jednacina predstavlja izraz za proracunavanje L koje ima jedinice lb/1000gal. Neka su S i M bezdimenzione velicine a pritisak P dat u [psi] i temperatura T u Rankinima [R] Ako, bez razmisljanja, unosimo polazne podatke i pridruzimo im jedinice, na primer: S := 1.5 M := 50 S M P T P := 10psi T := 520R
kg ms K
2
Nesto tu ne stima? Rezultat za L je u "cudnim" jedinicama. Ako i pokusamo konverziju rezultata u lb/1000gal L = 1.861 10
2 6 m
lb 1000gal
s K
Vidimo da ima i "viska" jedinica. To znaci da leva i desna strana datog izraza (*) nisu konzistentne sto se tice jedinica tj. jedinice leve i desne strane izraza nisu ekvivalentne. U ovakvim slucajevima se ne koriste pridruzene jedinice promenljivama tj. ako ponovimo proracun bez pridruzenih jedinica S := 1.5 L := 12.46 M := 50 S M P T P := 10 L = 17.971 T := 520
Dobijamo korektan odgovor da se pri unosu P u [psi] i T u [R] dobija rezultat L u [lb/1000gal] Primer Moze se postaviti pitanje, kako da izraz (*) koristimo ali da pritisak unosimo u atmosferama [atm] a temperaturu u Kelvinima [K] i da rezultat dobijemo u [kg/m 3] .Moramo izraz da transformisemo koristeci konverzione faktore
lb
kL :=
1000gal kg m
3
kP :=
psi atm
kT :=
R K
P kP tj kfaktor := 12.46
kL kT kP
tako da je
T kT
kP kfaktor = 12.19
L1 = kfaktor
S M P T
pri tome treba da imamo u vidu da se P unosi u [atm] T u [K] a rezultat dobija u [kg/m 3]. Kako to da proverimo. Pretvoricemo prethodne vrednosti pritiska i temperature pomocu konverzionih faktora P = 10 P := P kP P = 0.68 vrednost je sada u [atm]
T := 520 T := T kT L1 := kfaktor L1 := L1 kL S M P T
vrednost je u [lb/1000gal]
Format prikazivanja rezultata sa pridruzenim jedinicama Mathcad vam pruza razlicite mogucnosti prikaza jedinica. Na primer P := 101.325kPa Rg := P v T v := 22.415
5
L mol kg
T := 273.15K
Rg = 1.494 10
ovo bi trebalo da je vrednost univerzalne gasne konstante 2 m s K mol ali je dat rezultat u kombinacijama osnovnih jedinica
Kliknimo u rezultat i promenimo zeljenu kombinaciju jedinica Rg := 8.315 Rg = 1.986 Rg = 8.315 mol K mol K kmol K lbmol R cal kJ kJ i kmol smo mi definisali cal J
Rg = 500.464
Za formatiranje rezultata sa jedinicama postoji dijalog prozor koji dobijamo kada kliknemo u zeljeni rezultat i izaberemo Format=>Result i karticu Unit Display
Simplify units when possible ce vam kombinovati osnovne jedinice i prikazati rezultat u izvedenim (ako Mathcad to razume) Na primer: atm L = 1.821 10 Pa
6
Ako deaktivirate ovu opciju dobijate samo rezultat kao kombinaciju osnovnih jedinica atm L = 1.821 10
6 kg
ms
s K mol Deaktiviranje ove opcije vam daje rezultat bez razlomacke crte Rg = 8.315 kg m s K mol
2 -2 -1 -1
1. Srednja brzina tecnosti v pri protoku kroz neku cev se dobija kao v= Q A A= d
2
gde je Q zapreminski protok kroz cev povrsine poprecnog preseka A i unutrasnjeg precnika d. Izracunati: a) srednju brzinu v ako pri protoku 1000 galona po minuti (gpm) vode kroz cev unutrasnjeg precnika 4 inca (in). Brzinu prikazati u fitima po sekundi (ft/s) b) ako tok prelazi u cev unutrasnjeg precnika 2 in, kolika je prosecna brzina v u uzoj cevi. Brzinu prikazati u ft/s c) Zbog nizih troskova eksploatacije potrebno je projektovati cev gde je srednja brzina 3 ft/s. Koji precnik cevi je potreban da bi se obezbedila ova srednja brzina pri protoku od 1000 gpm
2. Pad pritiska p [Pa] kroc cev pri protoku fluida se izracunava kao L v p = d 2
2
gde je koeficijent podiznog trenja [bezdimenz.], L i d su duzina i precnik cevi [m], je gustina [kg/m 3] i v je brzina [m/s]. Kako bi se definisao izraz za pad pritiska ako je rezultat u [psi] dok se duzina i precnik unose u [ft], gustina u [lb/ft3] a brzina u [in/min].
pri tome se za razlicite tecnosti zadaju bezdimenzioni parametri A,B,C i za temperaturu T u stepenima Farenhajta se dobija napon pare P u milimetrima zivinog stuba [torr]. Kako bi se definisao trazeni izraz za proracun napona pare ako se temperatura unosi u stepenima Celzijusa a dobija se napon pare u atmosferama [atm] Za resenje ovog zadatka su potrebne konverzije temperaturnih skala jer u Mathcad-u postoje samo definisane apsolutne skale u stepenima Kelvina [K] i Rankina [R] dok su Celzijusova i Farenhajtova skala relativne. Veza izmedju skala je Ako je temperatura data u Kelvinima npr. TK := 298.15K
TC :=
TK K
273.15
TC = 25
Temperatura u Rankinima je
TR := TF :=
9 TK R 5 K
TR R 459.67
TR = 536.67 R TF = 77
TF := 32 + TC := 5 9
9 5
TC
TF = 77 TC = 25
( TF 32)
Resenje Obratite paznju da konverzioni faktori za temperature vaze u Mathcad-u samo za apsolutne skale ali ne i za relativne (pogledati definicije konverzionih faktora) K R = 1.8 R K = 0.556 kP := torr atm Tako dobijamo trazeni izraz pa se izraz prevodi u
pri cemu se pritisak unosi u [atm] a temperatura u Celzijusima. U cilju provere mozemo proizvoljno izabrati vrednosti A := 10 T := 200 B := 100 C := 50
zadato u Farenhajtima
A B TC P1 := e
P1 = 1.131 10
P2 = 14.88
Pritisak je u [atm]
P1 torr