1.

Cikla Morfoloke karakteristike Cikla je dvogodinja povrtna kultura koja prve godine vegetacije formira zadebljali korijen okruglastog ili valjkastog oblika. Vrni dio ili glavu korijena ini skraena stabljika iz koje rastu listovi, sredinji najvei dio ini zadebljali hipokotil, dok je pravi dio korijena s korjenovim dlaicama samo u najdoljnjem dijelu inei rep korijena. Glavnina zadebljalog korijena nalazi se na povrini tla pa se relativno lako vadi. Na presjeku korijena vidljivo je do desetak koncentrinih krugova koji nastaju kao posljedica sekundarnog debljanja. Izraenost krugova ovisi o jednolinosti obojenja pigmentom betacijaninom to je sortna osobina, a dijelom je pod utjecajem vanjskih uvjeta posebice temperature. Izraeniji koncentrini krugovi to je s aspekta kvalitete nepovoljno, javljaju se vie u uvjetima visokih temperatura. Listovi cikle tijekom cijelog perioda vegetacije spiralno se pojavljuju na glavi korijena tako da je najmlae uvijek u centralnom, starije u perifernom dijelu rozete. Sastoje se od dugakih peteljki i ovalnih glatih i sjajnih plojki zelene ili djelomino crvene boje. Druge godine vegetacije pod utjecajem niskih temperatura cikla prelazi u generativni stadij formirajui oko 1,2 m visoku, razgranatu cvjetnu stabljiku. U pazuhima pricvjetnih listova razvija se po nekoliko sitnih cvjetova. Cvjetovi su dvospolni, sastavljeni od 5 zelenkastih listia, tuka i 5 pranika. Plod je jednossjemeni orai, obavijen odrvenjelim listiima perigona. Plodovi tijekom zriobe meusobno srauju inei klupko, nepravilno naboranog oblika, smee boje i promjera 4 - 7 mm. Kod pripreme za sjetvu klupka se segmentiraju kako bi se dobilo sjeme preteito s jednom klicom. Masa 1000 sjemenki je 15 - 20 g, a u jednom gramu sjemena ima oko 50 - 80 sjemenki. Sjeme zadrava klijavost do 4 godine. Neke novije sorte imaju pojedinane cvijetove i njihom se opldnjom dobiva jednoklino sjeme koje omoguuje sjetvu bez prethodnog segmentiranja.

Njega usjeva Budui da tek iznikle biljice gotovo redovito napadaju buhai, kukuci koji prave rupice na supkama i prvim listovima i u potpunosti mogu unititi mladi usjev, ako i unato primjene zemljinih insekticida doe do pojave znatnijih teta, potrebno je primijeniti neki od insekticida kao to su Zolone liquide 1.5 - 2 l/ha, Dursban E-48 1.5 - 2 l/ha, Actelic 50 0.5 1.5 l/ha ili Etiol 1.5 - 2 l/ha. U fazi formirana 2 - 3 prava lista potrebno je obaviti meurednu kultivaciju, prorjeivanje usjeva tako da na sjetvenom mjestu ostane samo po jedna biljica, te prihranu duinim gnojivima, a po potrebi i navodnjavanje.

Mlade biljice u toj fazi i kasnije veoma esto napadaju lisne ui. Kod jakog napada potrebno je obaviti tretiranje nekim od insekticida kao to su Rogor 40 0.5 - 1 l/ha, Ekatin 1 - 1.5 l/ha, Lebaycid 1 - 2 l/ha, Zolone liquide 1.5 - 2 l/ha, Actelic 50 0.5 - 1.5 l/ha ili Decis EC-25 0.5 0.7 l/ha. Tijekom vegetacije na listovima cikle esto se pojavljuje pjegavost u vidu okruglih sivo smeih pjega obrubljenih crveno smeim rubom koja moe prouzroiti potpuno suenje lia. Suzbijati se moe kombinacijom fungicida Brestan 60 0.3 kg/ha i Impact 0.5 l/ha.

2. Sjetva usjeva Cikla za potronju i preradu tijekom ljeta se sije u travnju, a za jesensku proizvodnju sredinom lipnja. Kod prerane sjetve i kasnijih niskih temperatura, osjetljive sorte mogu tijekom vegetacije potjerati cvjetnu stabljiku i na taj nain izgubiti tehnoloku vrijednost. Sjetva se obavlja pneumatskim sijaicama za eernu repu na meuredni razmak 45 - 50 cm. Razmak unutar reda se podesi tako da posijane sjemenke budu u redu meusobno udaljene oko 5 cm. Dubina sjetve trebala bi biti 2 - 3 cm. Po jednom hektaru preciznom sjetvom troi se 6 - 8 kg vieklinog kalibriranog sjemena ili 3 - 4 kg jednoklinog sjemena. Zajedno sa sjetvom uputno je primijeniti i neki od granuliranih zemljinih insekticida kao to su Volaton G-10, Dursban G-7.5 ili Basudin 10-G u koliini 15 kg/ha. Uinkovita zatita od korova postie se prskanjem kombinacijom herbicida Dual 500 u koliini 3 l/ha i Pyramin u koliini 4 kg/ha nakon sjetve, a prije nicanja. U sluaju slabijeg djelovanja navedenih herbicida u fazi 2 lista cikle moe se primjeniti protiv irokolisnih sjemenskih korova kombinacija herbicida Betanal 2.5 l/ha i Goltix 2.5 kg/ha. Prskanje je najbolje obaviti predveer kad su temperature nie od 20 oC kako ne bi dolo do oteenja usjeva. Tlo i plodored Za proizvodnju cikle najbolja su plodna, strukturna i duboka tla. Takoer visoki se prirodi ostvaruju na ocjeditim rastresitim tlima. Na tekim, zbijenim tlima korjenovi se deformiraju i postaju neprikladni za preradu. Na laganim pak pjeskovitim tlima uspjean uzgoj je mogu uz navodnjavanje. Zbog osjetljivosti cikle na kiselost tla za proizvodnju treba izabrati tla neutralne do blago kisele reakcije pH vrijednosti 6.0 - 6.8. Tla alkalne reakcije takoer nisu povoljna jer su esto deficitarna na mikrohranivu boru iji nedostatak uzrokuje pojavu crnog odumrlog tkiva sredinjeg dijele korjena. Cikla se obvezno uzgaja u plodoredu iza kultura koje su obilato bile gnojene stajskim gnojem. Kao prethodni usjevi najbolje joj odgovaraju krumpir, kupus, paprika i mahunarke. Cikla je kultura koja se zbog relativno kratke vegetacije uspjeno moe uzgajati kao naknadni ili postrni usjev ime se bolje koristi postojee zemljite. Kao postrni usjev uzgaja se nakon jema ili penice. Najbolja pretkultura je ozimi jeam koji naputa tlo najee u drugoj polovici lipnja i na taj nain omoguava pravovremenu i kvalitetnu predsjetvenu pripremu tla i sjetvu u optimalnom roku. Obrada tla i gnojidba Za ranu proizvodnju cikle obrada tla se obavlja u jesen oranjem na dubinu 25 - 30 cm. Tlo je dobro nakon oranja potanjurati i tako ga ostaviti preko zime. U proljee kad se sjetveni sloj prosui podrlja se a pred sjetvu pripremi sjetvospremaem. Za postrnu sjetvu nakon skidanja predusjeva tlo treba srednje duboko preorati jo istog dana kako bi se sauvala vlaga u tlu koja e omoguiti nesmetano nicanje. Ako je tlo optimalne vlanosti uspjeno e se za sjetvu pripremiti jednim do dva prolaza sjetvospremaem. Ako je tlo jako suho prije predsjetvene pripreme ili sjetve potrebno je navodnjavanje. Pred pretsjetvenu pripremu tla obavi se osnovna gnojidba. Na tlima prosjene opskrbljenosti hranivima gnoji se s oko 750 kg/ha NPK umjetnih gnojiva sastava 7:20:30, te se prilikom kultivacije usjeva obavi prihrana s oko 200 kg KAN-a po hektaru. Na tlima blago alkalne reakcije ve u osnovnoj gnojidbi ili u prihrani neophodno je dodati i gnojiva koja sadre elemenat bor.

3. Vaenje korijena i prirodi cikle Korijen cikle se vadi kada dostigne potrebnu veliinu, odnosno kada donje lie poinje mlohaviti i polako se suiti. Postrni usjev treba povaditi prije nastupa jaih mrazeva jer se tete na korijenu javljaju ve kod temperatura niih od - 3 C. Na manjim povrinama se vaenje obavlja runo upanjem i optrgavanjem lia, a na veim povrinama pomou vadilica. Prirodi korijena se kreu 25 - 40 t/ha.

Korijen cikle za preradu mora biti ujednaene veliine i promjera 6 - 12 cm. Povrina mora biti glatka, korjenovi svjei, zdravi i neoteeni, unutranjost korijena tamno crvene boje bez vidljivih svjetlijih krugova. Sadraj suhe tvari u korijenu mora biti vei od 8%. Zahtjevi cikle prema vanjskim uvjetima Cikla je povrtna kultura umjerenih zahtjeva prema toplini. Optimalne temperature tijekom razvoja korijena su 15 - 20oC. Kod tih se temperatura postie najbolje debljanje korijena, a istovremeno i najbolja obojenost. Mlade biljke cikle mogu bez oteenja podnjeti krae mrazeve do - 3oC, dok se kod starijih biljaka poveava osjetljivost na niske temperature zbog ega je korijen cikle potrebno povaditi prije pojave mraza. Niske temperature tijekom poetnih stadija razvoja kod mladih biljaka mogu izazvati prelazak u generativni stadij zbog ega ve prve godine vegetacije biljke mogu razviti cvijetnu stabljiku. S tog je razloga dobro izbjegavati prerane rokove sjetve. Prema vodi cikla ima izraene zahtjeve tijekom itavog perioda vegetacije, a posebice tijekom klijanja i nicanja kao i u periodu intenzivnog debljanja korijena kada je ako nema dovoljno prirodnih oborina treba natapati.