Вы находитесь на странице: 1из 31

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima

SEMINAR Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima

Autor: Prof. dr Branislav Vlahovi Poljoprivredni fakultet, Novi Sad

Novi Sad, 11-16. Novembar, 2007. Novi Sad, Srbija

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Ako ne znate kojim pute treba ii, svi putevi su dobri Anaksagora 1. MEUNARODNA TRGOVINA POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIM PROIZVODIMA Meunarodni promet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, predstavlja integralni deo ukupne svetske trgovine. Danas se odvija u uslovima veoma sloenih odnosa i znaajnih razlika u stepenu ekonomske razvijenosti pojedinih zemalja, ali i brojnih drugih faktora (istorijskih, kulturnih, konfesionalnih, politikih i sl.). Meunarodni promet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dobija na znaaju, i odvija se pod izrazito restriktivnim uslovima. Ne odvija slobodno zbog prisustva raznih barijera, pre svega, od strane ekonomski razvijenih zemalja. Ovo oteava slobodnu cirkulaciju i deformira tokove meunarodnog prometa pomenutih proizvoda. Takoe, ono diskriminie ostale uesnike u prometu (tzv. tree zemlje), koje su suoene sa teko savladivim barijerama za izvoz svojih proizvoda. Osnovni uzrok problema u trgovini u poljoprivredi je razilaenje izmeu intervencionistike prirode domaih poljoprivrednih programa i pretpostavki konkurentnih trita (Warley, 1990.). Industrijski razvijene zemlje, u meusobnoj, sve otrijoj, pa i nelojalnoj konkurenciji i borbi za trita, ne potuju dogovorene principe slobodne meunarodne trgovine, i sve vie primenjuju restriktivne i protekcionistike mere (Mitrovi Ljubica, 1987). U novije vreme pomenute zemlje, u velikoj meri, koriste trgovinske preferencijale za svoje strateke ekonomske ciljeve. Jedan od najznaajnijih elemenata koji ima presudan uticaj na obim i dinamiku meunarodnog prometa, poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, uopte, jeste delovanje agrarnog protekcionizma. Pored agrarnog protekcionizma, na promet deluju, i brojne multinacionalne kompanije, a znaajan upliv u sferu prometa imaju i asocijacije zemalja iji je osnovni cilj unapreenje trgovine. Na obim svetske trgovine deluju i tehniko-tehnoloki,
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i politiki faktori. Veliki deo spoljnotrgovinske razmene odvija se pod neposrednim dejstvom pojedinih zemalja, odnosno Vlada, te se moe rei, da je situacija na svetskom tritu u velikoj meri posledica dravnih intervencija, a manjim delom rezultanta delovanja trinih zakonitosti. Agrarni intervencionizam je injenica savremenog ivota, uprkos pokuajima teorijskog dokazivanja preimustava ekonomskog liberalizma i politikih deklarisanja na delovanje trinih snaga. U meunarodnom prometu nalazi se poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrednosti od 400 milijardi dolara (2000-2005), da bi u 2005. godini dostigao vrednost preko 500 milijardi US dolara (grafikon 1), sa prosenom godinjom stopom rasta od 11,5%. U odnosu na kraj sedamdesetih godina ukupan meunarodni promet ovih proizvoda se udvostruio. Grafikon 1 . Izvoz poljoprivreno-prehrambenih proizvoda u svetu, (2000-2005), milijardi dolara $
550
(milijardi $)

500 450 400 350 300 2000 2001 2002 2003 linija trenda 2004 2005

originalni podaci

Promet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u odnosu na ukupan promet svih proizvoda ini oko 10% i dugorono posmatrano ima tendenciju smanjenja. Ono, pored poveanja privredne razvijenosti, posledica je toga to veina zemalja poveava svoju proizvodnju i tei da postigne samodovoljnost u agroindustrijskim proizvodima i time umanji uvoznu zavisnost od drugih zemalja. Istovremeno, uslovljeno je, pored ostalog, i delovanjem itavog niza barijera u sferi meunarodnog prometa ovih proizvoda. I pored toga, on i dalje ostaje vaan segment ukupne svetske trgovine.

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima U duem vremenskom periodu dogodile su se znaajne promene u strukturi meunarodnog prometa. Ogledaju se u tome da itarice (cerealije) gube svoj dominantni poloaj koje su imale poetkom osamdesetih godina dvadesetog veka, dok se, istovremeno, poveava udeo stoke za klanje, mesa i preraevina, kao i mleka i preraevina. Ove promene naroito pogoduju visokorazvijenim zemljama, koje imaju razvijenu preraivaku (prehrambenu) industriju i koje zahvaljujui visokoj produktivnosti mogu veoma lako da se ukljue u meunarodnu podelu rada. One nastoje da na meunarodno trite realizuju finalne, dakle, skuplje proizvode. S druge strane, nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju su u neravnopravnom poloaju jer ne poseduju ovu komparativnu prednost, te su prisiljene da na svetsko trite iznose relativno jeftine primarne proizvode, odnosno poljoprivredne sirovine. U strukturi meunarodne trgovine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najznaajnije uee imaju itarice (cerealije) sa vrednou od preko 60 milijardi dolara, i ine dvadesetak posto ukupnog svetskog prometa. Na drugom mestu nalaze se stoka za klanje, meso i mesne preraevine, koje neznatno zaostaju za vrednou prometa itarica. Na treem mestu po vrednosti prometa nalaze se mleko i preraevine sa skoro 30 milijardi dolara, odnosno sa ueem od preko osam posto (FAO, 2006). 1.1. IZVOZ POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, posledica je, pre svega, visoke i efikasne domae proizvodnje, odnosno povoljnih agroekolokih uslova za proizvodnju, ali i delovanja odgovarajue poljoprivredno-prehrambene politike zemlje. Na meunarodni promet agroindustrijskih proizvoda, deluje veliki broj vrlo razraenih mehanizama, reima i instrumentarijuma, kao to su: 9 carinske tarife, 9 premije, 9 prelevmani, 9 kontingenti, 9 dozvole, 9 posebni sporazumi i zabrane, a

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima 9 politika paritetnih cena, i 9 kreditna politika s ciljem razvoja domae poljoprivrede, i agroindustrije i zatite od inostrane konkurencije i sl. Daleko vei izvoznici su razvijene zemlje, koje daju tri etvrtine svetskog izvoza, u odnosu na ekonomski slabije razvijene zemlje sveta. Regionalno posmatrano najvei izvozni region jeste podruje Evrope koji daje skoro polovinu ukupnog svetskog izvoza. Ovo je rezultanta intenzivne i produktivne primarne poljoprivredne proizvodnje, kao i visoko razvijene preraivake industrije uz kombinaciju raznovrsnih i efikasnih mera agrarne politike. Histogram 1. Zemlje najvei izvoznici poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (2005), milijardi dolara $
SAD 40.4 50

Francuska 35.1

Holandija

Nemaka 20.6 0 10 20 30

34

Kanada

40

50

(milijardi $)

Vodei svetski izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, je SAD sa izvozom od 50 milijardi dolara (2005), sa prosenim ueem od 13% svetskog izvoza (histogram 1). SAD primenjuju razne mere koje imaju znaajne implikacije na meunarodni promet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Cilj je efikasna zatita domaih poljoprivrednih proizvoaa i izvoznika. SAD se zalae za liberalizaciju trgovine ovim proizvodima (jo od Kenedijeve runde pregovora). Sa druge strane, evropske zemlje, (pre svega Evropska unija), kao i druge zemlje raznim merama se brane od izvoznog ekspanzionizma SAD-a. Upravo ovi suprotni interesi dovode do konflikata i pravog "rata" subvencijama. Subvencionisanje izvoza vri se da bi SAD na meunarodnom tritu sa svojim agrarnim proizvodima bile
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima konkurentne ostalim najveim izvoznicima. Ono se vri u vidu gotovinskih sredstava, odnosno, raznih vidova kredita. Osnovni cilj izvoznih subvencija je da izjednae razlike izmeu domaih i svetskih cena. Commodity Credit Corporation (CCC), je ustanova je u okviru Ministrastva poljoprivrede SAD (US Department of Agriculture), i finansira programe podrke agrarnih cena i farmerskih dohodaka, programe rezervi, izvoza, ali i programe javnih slubi, osiguranja, reosiguranja i sl. Na drugom mestu meu najveim svetskim izvoznicima nalazi se Francuska, koja predstavlja i najveeg evropskog izvoznika, sa prosenom vrednou izvoza od 40 milijardi dolara odnosno sa ueem od osam posto svetskog izvoza. Znaajan izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jeste i Holandija, sa prosenim izvozom od 35,1 milijardi dolara. Ovo je rezultanta, pre svega, izrazito razvijene stoarske proizvodnje. U velike izvoznike spadaju jo i Nemaka i Kanada. Napred navedene zemlje dominiraju u svetskom izvozu jer daju vie od treine istog. Evidentno je da su najvei izvoznici zemlje Evropske unije, koja u svetskom izvozu dominira sa ueem od preko 40%. Rastui izvoz ekonomski razvijenih zemalja doveo je do njihovog sve veeg uea u vrednosti ukupnog svetskog izvoza. Istovremeno smanjeno je uee zemalja u razvoju. Znatno manji deo svetskog izvoza dispergovan je na relativno veliki broj ostalih zemalja, koje imaju marginalnu ulogu, i koje su u poziciji da se prilagoavaju meunaro-dnom tritu. Za sve visokorazvijene zemlje karakteristino je da raznim merama znaajno stimuliu izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na direktan nain (subvencionisanjem), i kroz razne vidove dravne podrke. Isti je, izmeu ostalog, usmeren ka zemljama u razvoju koje su znaajno deficitarne u osnovnim poljoprivrednim proizvodima. Postoje znaajna ogranienja u trgovini poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Poslednjih decenija do izraaja dolazi delovanje agrarnog protekcionizma koji je, proistekao radi zatite poljoprivredne proizvodnje razvijenih zemalja od izrazite konkurencije na meunarodnom tritu. Globalno posmatrano, trgovina se ne preputa slobodnom funkcionisanju trinih zakonitosti, ve je ograniena raznovrsnim barijerama. Modaliteti barijera slobodnoj trgovini poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, brojni su i raznovrsni i kreu su se od
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima jasno uoljivih, do suptilnih i teko prepoznatljivih (Kozomara Jelena, 1995.). Mere agrarnog protekcionizma delom pogaaju i razvijene zemlje, ali se daleko izrazitije manifestuju na ekonomsku stabilnost manje razvijenih, odnosno zemalja u razvoju, te stoga on predstavlja ozbiljan limitirajui faktor racionalnoj meunarodnoj podeli rada u oblasti agroindustrije. Posledica ovoga jeste poveanje uea visokorazvijenih zemalja u ukupnom svetskom izvozu na raun nerazvijenih i zemalja u razvoju. Intervencionizam se u oblasti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda razvio u agrarni protekcionizam sa veoma razvijenim spektrom raznih instrumenata. Agrarni protekcionizam podrazumeva ekonomsku politiku i privredni reim koji mnogobrojnim sredstvima, pre svega, carinskom tarifom, zabranama, kontingentima, premijama i drugim merama zatiuje poljoprivrednu proizvodnju i domae proizvoae od konkurencije proizvoda stranih zemalja (Ekonomska enciklopedija, 1984.). Mnoge zemlje, meu kojima prednjae SAD, Evropska unija i Japan, primenjuju otre restrikcije na sopstvenu trgovinu poljoprivrednim proizvodima, putem tarifa, beztarifnih barijera (NTB) i subvencija. Cilj ovih mera je zatita domaih proizvoaa od inostrane konkurencije i odravanje visokog nivoa njihovog dohotka. Na izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda deluje itav niz faktora, od kojih su najznaajniji sledei: Odnos izmeu domae proizvodnje, odnosno ponude i tranje, Postojanje izvozne tranje, Asortiman i kvalitet proizvoda, Uvozni reim zemalja uvoznica, Mere agrarne politike, pre svega, visina dravnih stimulacija za izvoz, Stanje na svetskom tritu u smislu postojanja i intenziteta konkurencije i sl. Vii stepen privredne razvijenosti povezan je sa srazmerno niskim ueem poljoprivrednih proizvoda u vrednosti ukupnog izvoza i obrnuto. Sve zemlje se prema pomenutom faktoru mogu klasifikovati u nekoliko vie ili manje homogenih grupa (modifikovano prema Grahovcu 1988.): Privredno nedovoljno razvijene zemlje u kojima poljoprivredni proizvodi ine vie od polovine njihovog ukupnog izvoza (2004.), na primer: Etiopija 97%, uea izvoza poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu, Sudan 83%, Uganda 82%,
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Malavi 81%, Kenija, 70%, Tanzanija 62%, Somalija 50% i sl. Kao izvozni proizvodi javljaju se: kafa, kakao, aj, juno voe i sl. Ovo na prvi pogled moe znaiti da je njihova pozicija na meunarodnom tritu veoma dobra, meutim, najvei deo meunarodnog trita nalazi se pod kontrolom velikih i monih multinacionalnih korporacija. Privredno visoko razvijene zemlje - u kojima su poljoprivredni proizvodi neproporcionalno visoko zastupljeni u vrednosti njihovog ukupnog izvoza: npr. Danska 20%, Holandija 14%, Francuska 12%, Belgija 10% i sl. Privredno srednje i nedovoljno razvijene zemlje - u kojima na poljoprivredne proizvode otpada od 10 do 50% vrednosti ukupnog izvoza, i u kojima je taj deo u oekivanom odnosu sa stepenom privredne razvijenosti. Zemlje koje od izvoza poljoprivrednih proizvoda ostvaruju ispod pet posto vrednosti ukupnog izvoza - Japan 0,4%, Saudijska Arabija 0,8%, Alir 0,4%, vedska 2,2%, vajcarska 2,7%, Austrija 4,6%, Nemaka 5,0%, Ruska Federacija 1,4% i sl. 1.2. UVOZ POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA Zemlje veliki izvoznici, istovremeno, predstavljaju i velike uvoznike poljoprivrednoprehrambenih proizvoda. Ovo je posledica visokog dohotka stanovnitva, tako da se esto uvoze i oni proizvodi kojih ima dovoljno na domaem tritu u svrhu dopune asortimana. Takoe, uvoze se i oni proizvodi koje je nemogue proizvesti na domaem tritu. Istovremeno, uvoz predstavlja i meru za regulisanje ponude na domaem tritu, u cilju izjednaavanja sa tranjom. Prosean svetski uvoz proseno iznosi 438 milijardi US dolara (2000-2005), vei je od izvoza, to govori da postoji reeksport proizvoda od strane pojedinih zemalja.

Grafikon 2. Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u svetu, (2000-2005), milijardi dolara $

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima


600
(milijardi $)

550 500 450 400 350 300 2000 2001 2002 2003 linija trenda 2004 2005

originalni podaci

Vei uvoznici su razvijene zemlje, u odnosu na nerazvijene i zemlje u razvoju, koje apsorbuju 70% svetskog uvoza. Kao kod izvoza, najvei regionalni uvoznik je Evropa, koja je apsorbovala skoro polovinu svetskog uvoza. Najvei svetski uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao i kod izvoza je SAD sa uvozom od 54 milijardi dolara, to ini 10% ukupnog svetskog uvoza. Na drugom mestu meu najveim uvoznicima nalazi se Nemaka, sa uvozom od 45 milijardi dolara i sa ueem u svetskom uvozu od osam posto. Na treem mestu u svetu po vrednosti uvoza nalazi se Velika Britanija sa vrednou od 36 milijarde dolara. Veliki uvoznici su jo Japan i i Francuska. Visoki uvoz rezultanta je toga to Japan ne poseduje pogodne agroekoloke uslove za visoku i stabilnu poljoprivrednu proizvodnju koja bi zadovoljila skoro 140 miliona stanovnika. Napred navedene zemlje dominiraju u svetskom uvozu jer apsorbuju vie od treine istog. Uoeno je da su zemlje uvoznice daleko otvorenije za uvoz sirovina te na taj nain one upoljavaju svoje preraivake kapacitete, prerauju proizvode u vie faze prerade. Istovremeno, veoma su zatvorene kada se radi o uvozu finalnih, odnosno skupljih proizvoda. Uvozne restrikcije visoko razvijenih zemalja koegzistiraju sa visokim nivoima subvencionisanja izvoza, to ime negativne posledice i pogorava poloaj ostalih, pre svega zemalja u razvoju, koje nisu u mogunosti da svom izvozu pomognu na taj nain kako to rade razvijene zemlje. Histogram 2. Zemlje najvei uvoznici poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u svetu, (2005), milijardi dolara $


SAD 44.6 54.4

Nemaka 36.4

V.Britanija

Japan 28.2 0 10 20 30

34.6

Francuska

40

50

60

(milijardi $)

Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, rezultanta je brojnih faktora, pre svega, sledeih: Nivo domae proizvodnje, po pravilu, manji je od nivoa potronje, Obim domae tranje, odnosno potronje Odnos domaih (domicilnih), i cena na inostranom tritu (inodomicilnih), Dopuna asortimana proizvoda na domaem tritu, Visina dohotka potroaa, Stepen otvorenosti domaeg trita, Mere ekonomske politike u domenu agrara i sl. Uvoz razvijenih, iz manje razvijenih zemalja ima obeleje korektivne strukture ponude iz domae proizvodnje u odnosnu na strukturu tranje. Osnovne karakteristike meunarodne trgovine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda oituju se u sledeem (modifikovano prema Markoviu, 1989.): Sve zemlje sveta izvoze i uvoze ak i iste vrste proizvoda uslovljeno je razlikom u cenama, kvalitetom, asortimanom proizvoda i sl., Snaan tehnoloki progres iz mnogih zemalja izbacio je dugogodinji deficit poljoprivredno-prehrambenih proizvoda - mnoge zemlje, sistemom podsticanja poljoprivredne proizvodnje uspele su da se oslobode deficita i postanu, uglavnom, suficitarne u agroindustrijskim proizvodima (npr. Evropska unija, Kina, Indija,

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Malezija i dr.). Istovremeno, zemlje izvoznice nastoje da poveanjem produktivnosti rada zadre svoje steene pozicije na meunarodnom tritu. Upravo iz ovih razloga prisutna je nestabilnost svetskog trita poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, to naroito pogaa privredno nerazvijene zemlje. Uspena svetska razmena zavisi od produktivnosti, odnosno ekonominosti proizvodnje zemlje sa visokim nivoom ovih parametara u mogunosti su da izvoze proizvode po relativno niskim cenama, odnosno imaju konkurentsku prednost u odnosu na ostale izvoznike. Raznovrsni su oblici razmene, poev od prometa roba do izvoza tehnologije i inenjeringa na taj nain se posredno vri izvoz. Sve je vei promet prehrambenih preraenih proizvoda na taj nain racionalna preraivaka industrija uslov uspenog ukljuenja u svetsko trite. Sve je vei znaaj pojedinih integracionih procesa u razvoju i prometu sa sklopom podsticajnih mera regresi, dotacije i razni drugi oblici subvencija. Pored navedenih, mogu se navesti i sledee karakteristike meunarodnog prometa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: Sve je vei reeksport poljoprivredno-prehrambenih proizvoda predstavlja uvoz sirovina, njihovu preradu i izvoz finalnih proizvoda, (na primer, uvoz stoke za klanje, a izvoz mesa i mesnih preraevina, primer SAD, Francuske i dr. Takoe, uvoz suncokreta, a izvoz jestivog ulja, primer Holandije i sl.). Tenja za ostvarenjem samosnabdevenosti (samodovoljnosti) u osnovnim agroindustrijskim proizvodima (nia uvozna zavisnost) - na meunarodnom tritu u novije vreme sve su vea nastojanja pojedinih zemalja da postignu samodovoljnost u osnovnim agroindustrijskim proizvodima. Na taj nain smanjuje se uvozna zavisnost od drugih zemalja. Ovo redukuje obim i menja tokove meunarodne razmene proizvoda. Prema Ivaniu (1987.) Samodovoljnost u oblasti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda predstavlja sinonim za sigurnost, bioloko preivljavanje, reprodukciju i nezavisnost, kako jedinke, tako i celih dravnih zajednica. Bez sumnje je ova, inae vekovna tenja, bila akcelirana stanjem i razvojem vojnopolitikih i ukupnih meunarodnih odnosa. Takoe, primenjuje se i itav niz mera sa ciljem kako ograniavanja uvoza, tako i podsticanja izvoza. Sve ove mere
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima sprovode se uz snanu finansijsku podrku dravnih budeta. Za sve visokorazvijene zemlje karakteristino je da merama ekonomske politike u domenu agrara pruaju pomo svojim proizvoaima, da bi po odreenim parametrima bili ekonomski to efikasniji. U zemljama Evropske unije carinska zatita u poljoprivredi usklaena je sa pravilima Svetske trgovinske organizacije i daleko je vea u odnosu na zatitu u naoj zemlji. Tako na primer, prelevmani u ovoj ekonomskoj grupaciji veoma su znaajni, za svinjsko i ivinsko meso stopa prelevmana iznosi 60%, za med 42%, za mleko u prahu od 70 do 80%, za jaja u prahu od 45 do 85%, za penicu i sve vrste brana 25%, za jestivo ulje od 112 do ak 126% i sl. (Eurostat, 2004.). Izuzetno su visoke stimulacije na sopstveni izvoz agroindustrijskih proizvoda. U Evropskoj uniji za pojedine proizvode iznose: za govee meso 19%, penicu 17%, maslac 13%. U SAD za penicu iznose 61%, mleko u prahu 14%. U Kanadi za penicu 47%, stona ita 18% i sl. Uticaj multinacionalnih (Transnacionalnih) korporacija - na meunarodnu trgovinu agroindustrijskim proizvodima. Vodee multinacionalne korporacije u domenu poljoprivrede i prehrambene industrije su sledee: Natisco, United Brands, RJ Reynolds, Gergill, Jaffa, Bonita, Nestle, Coca Cola i sl. Njihov osnovni motiv je stvaranje to veeg profita, i na taj nain utiu da zemlje izvoznice ostvaruju nie cene od onih koje bi bile bez uticaja navedenih korporacija. Istovremeno, zemlje uvoznice, zbog postojanja korporacija plaaju viu cenu. Uticaj politikih faktora - na meunarodnu trgovinu poljo-privredno-prehrambenih proizvoda veoma je izraen (tipian primer je spor izmeu SAD i Kube na meunarodnom tritu eera i sl.). Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda gubi globalni karakter - sve vie se zatvara u regionalne okvire, to je neposredna posledica jaanja meunarodnih ekonomskih regionalnih grupacija (Evropska unija, NAFTA, APEK, ASEAN i sl). Procenjuje se da se oko 70% vrednosti prometa (izvoza i uvoza) ostvaruje unutar Evropske unije, sa tendencijom daljeg poveanja. Na taj nain otean je pristup tzv. treim zemljama, odnosno zemljama koje nisu lanice ove ekonomske grupacije.

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Veliki deo spoljnotrgovinske razmene odvija se pod neposrednim posredstvom pojedinih zemalja (Vlada) - tako da je situacija na svetskom tritu u velikoj meri posledica dravnih intervencija, a manjim delom je rezultanta delovanja trinih zakonitosti (Vlahovi, 1997.). Osnovni trendovi na meunarodnom tritu hrane su sledei (modifikovano prema Mecanoviu, 1989.): 9 Svetsko trite apsorbuje znaajne koliine primarnih poljoprivrednih proizvoda (sirovina), ali po relativno niskim cenama, jer se radi o sirovinama za industrijsku preradu. 9 Svetsko trite sve vie trai zdravstveno bezbednu, bioloki vredniju i ekoloki istu, prirodnu hranu. Visokorazvijene zemlje za uvoz ovih proizvoda, praktino su eliminisale sve uvozne barijere. 9 Svetsko trite trai visoki kvalitet proizvoda. Samo visokokvalitetni proizvodi mogu nai izbirljive kupce u razvijenim zemljama sveta. 9 Svetsko trite trai to sveije primarne poljoprivredne proizvode, emu treba da se prilagodi proizvodnja, saobraaj i robni promet, 9 Svetsko trite trai za kupca prepoznatljiv proizvod i prepoznatljivu robnu marku (brand), ona garantuje visok kvalitet proizvoda. 9 Svetsko trite trai praktinu ambalau (kako za trgovinu, tako i za sve uesnike u procesu prometa), kao i da je ista napravljena od materijala koji ne zagauje ivotnu okolinu, 9 Svet je pod velikim uticajem privredne propagande, koja mora odgovarati pojedinim segmentima trita, tako da se ona javlja kao neophodan faktor realizacije proizvoda. 2. MEUNARODNE EKONOMSKE REGIONALNE GRUPACIJE 2.1. EVROPSKA UNIJA Evropska unija predstavlja najznaajniju ekonomsku regionalnu grupaciju, koja bitno determinie meunarodno trite poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Nastala je 1957. godine potpisivanjem ugovora u Rimu (tzv. rimski ugovor). kao Evropska ekonomska zajednica (EEZ), koja se kasnije transformisala u Evropsku zajednicu (EZ), a od
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima kraja 1993. godine u Evropsku uniju. Proirenjem, 2004. god. Evropska unija ima 25 zemalja lanica. Trenutno (2007) est balkanskih zemalja eka na ulazak u Evropsku uniju. Novi krug proirenja bio je 1 januara 2007. godine, kada su primljene Bugarska i Rumunija. Evropsku uniju ini 27 evropskih, visokorazvijenih zemalja. Geneza nastanka razvoja Evropske unije je sledea: prva faza stvaranje zemalja estorice, na osnovu Rimskog ugovora iz 1957. godine u integraciju su ule sledee zemlje: SR Nemaka, Francuska, Italija, Belgija, Holandija i Luksemburg. druga faza stvaranje trita devetorice, potpisivanjem ugovora u Bristolu 1972. godine, prethodno formiranoj grupi zemalja pristupaju: Velika Britanija, Irska i Danska. trea faza stvaranje zemalja desetorice, potpisivanjem ugovora u Atini 1979. godine pristupa Grka (mada ugovor stupa na snagu 1981. godine). etvrta faza stvaranje zemalja dvanaestorice, 1986. godine ovom ekonomskom savezu pristupaju panija i Portugalija. peta faza dolazi do proirenja, naime, 1995. godine pristupaju vedska, Finska i Austrija, takoe, dolazi do transfo-rmacije iz zajednikog u jedinstveno trite Evropske unije. esta faza 2004 godine pristupaju deset zemalja: Slovenija, Maarska, eka, Slovaka, Poljska, Estonija, Letonija, Litvanija, Kipar i Malta. sedma faza 2007 godine pristupaju Bugarska i Rumunija. To je trite sa oko blizu 500 miliona stanovnika i znaajnim privrednim, ljudskim i finansijskim potencijalima. 9 Hrvatska je zvanino zatraila prijem 2003 godine, da bi u 2004 godini bila potvrena kao kandidat. Poetak pregovora zapoeo je krajem 2005 godine. Oekuje se da bi u Uniju mogla da ue 2010 godine. 9 Republika Makedonija je zatraila prijem 2004 godine. Objektivne procene ukazuju da bi pomenuta zemlja mogla da ue u Uniju najranije 2012 godine. 9 Bosna i Hercegovina je pregovore o potpisivanju sporazuma o Stabilizaciji i asocijaciji poela krajem 2005 godine. Prijem ove zemlje ne oekuje se pre 2015
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima godine. Brisel je uinio odreene ustupke, odnosno dao je obeanje kao diplomatsko sredstvo za promociju stabilnosti posle ratnih sukoba tokom devedesetih godina. 9 Albanija od poetka 2003 godine vodi pregovore o sporazumu o Stabilizaciji i asocijaciji. Sporazum je potpisan 2006 godine. Njen prijem ne oekuje se pre 2015 godine. 9 Pregovori EU sa Turskom otpoeli su krajem 2005 godine, meutim 52% stanovnika Evropske unije protivi se ulasku ove zemlje u lanstvo, 35% je za, dok je 13% neopredeljeno (Eurostat, 2005.). Prema istraivanju agencije AR Evropljani se plae islamizacije starog kontinenta, navodei da je Turska sa svojih 72 miliona stanovnika previe velika, siromana, i kulturno razliita. Osnovni ciljevi integracije u EEZ (sada Evropsku uniju), odreeni su lanom Rimskog ugovora prema kome zajednica (sada unija) ima sledee zadatke: Da uspostavi zajedniko trite, i da se postupnim pribliavanjem priblii ekonomijama zemalja lanica. Da se osigura skladan, tj. harmonian razvoj ekonomskih delatnosti unutar Zajednice. Da se osigura stalna i ravnomerna ekspanzija razvoja. Da se osigura vea stabilnost i ubrzan rast ivotnog standarda i Da se osiguraju tenje veze meu dravama lanicama Zajednice. Politika u oblasti poljoprivrede regulisana je odeljkom II ugovora o osnivanju EEZ (EU). Globalni ciljevi zajednike poljoprivredne politike su sledei: 9 Poveanje produktivnosti poljoprivrede unapreenjem tehnikog razvoja, racionalizacija poljoprivredne proizvodnje i optimalno korienje faktora proizvodnje, naroito radne snage. 9 Osiguranje odgovarajueg ivotnog standarda poljoprivrednog stanovnitva, 9 Stabilizacija trita, 9 Osiguranje primerne snabdevenosti hranom potroaa, 9 Obezbeivanje dovoljne ponude poljoprivrednih proizvoda, 9 Osiguranje ponude proizvoda po razumnim (prihvatljivim) cenama za potroae.

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Zajednika agrarna politika spada meu najznaajnije delove izgradnje zajednike ekonomske politike Evropske unije. Prema Rimskom ugovoru, stvaranjem zajednike poljoprivredne politike trebalo je postii tri cilja: Osigurati funkcionisanje zajednikog trita poljoprivrednih proizvoda, Garantovati zadovoljavajuu snabdevenost tim proizvodima na itavom tritu unije, Podravati odgovarajue poboljanje prihoda poljoprivrednika uz brzu modernizaciju poljoprivrednih farmi. Za veinu zemalja laniva Evropske unije karakteristino je da u meunarodnoj trgovini veoma stimuliu izvoz uz istovremeno izuzetno visok nivo zatite domae proizvodnje. Prema Kovaeviu (1993.) u zemljama Evropske unije dolo je do hiperprodukcije veine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, prvenstveno zahvaljujui dejstvu zajednike (jedinstvene) agrarne politike (Common Agricultural Policy), kao i dejstvu mera agrarnog protekcionizma. Ovako formulisana politika Evropske unije ima veoma inhibitorno dejstvo na meunarodnu trgovinu agroindustrijskim proizvodima. Zbog toga dolazi i do znaajnog pritiska na ovu politiku i izvan Unije, od strane trgovinskih partnera, koji trae da ista ukine nefer praksu u trgovini kao to su subvencije za izvoz. Ovaj pritisak naroito je jak od strane SAD, koja trai drastino ograniavanje, odnosno ukidanje vladinih politika koje utiu na meunarodnu trgovinsku razmenu. Cilj mera agrarnog protekcionizma jeste efikasna zatita domae poljoprivredne proizvodnje od konkurencije iz inostranstva. Mehanizam agrarnog protekcionizma predstavlja jednu od najveih tekoa i vetaku prepreku u odvijanju i unapreenju spoljnotrgovinske razmene, sa ovom ekonomskom grupacijom. Moe se rei da su zatita na granici i razni vidovi subvencija sr agrarne politike ove ekonomske grupacije. Sistem agrarne zatite predstavlja kombinovane mehanizme tzv. defanzivnog dejstva zatitne politike - defanzivni protekcionizam (zatita domae proizvodnje i dohotka), i mehanizma ofanzivnog dejstva zatitne politike - ofanzivni protekcionizam (podsticaj i podrka izvozu). Cilj agrarne politike Evropske unije jeste, da kroz sistem subvencija i agrarnog protekcionizma, dovodi do rasta proizvodnje hrane, i stvaranja vikova, a time, i do preobilne ponude na svetskom tritu (Acin-Sigulinski,Stanislava, 1988.). Prema tome, vikovi poljoprivredno-prehrambenih prozvoda, javljaju se, kao posledica
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima delovanja protekcionistike politike Evropske unije. U cilju realizacije zajednike agrarne politike formiran je Evropski fond za poljoprivrednu orijentaciju i garanciju (EAGGF European Guidance and Guarantee fund), kao osnov finansiranja poljoprivrede. Obaveza je svih zemalja lanica da finansiraju fond iz kog se zajedniki pokrivaju svi izdaci vazani za poljoprivrednu politiku. Njegova namena je viestruka: uva stabilnost cena poljoprivrednih proizvoda i zadovoljavajui nivo dohotka poljoprivrednog stanovnitva, sistemom pokretljivih dabina garantuju se minimalne cene poljoprivrednim proizvoaima, deo sredstava fonda slui za subvencionisanje izvoza. On ima znaajnog uticaja na poboljanje uslova proizvodnje, odnosno poveanje poljoprivredne proizvodnje i izvoza. Zahvaljujui, izmeu ostalog, i njemu Evropska unija je postala samodovoljna u veini osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Prelevman predstavlja jednu od osnovnih mera agrarnog protekcionizma ovih zemalja, esto se koristi u praksi, a primenjuje se zavisno od visine i kretanja triju cena: Orijentaciona cena utvruje se jednom godinje i ne menja se u toku godine, a slui kao orijentacija nivoa oko koje treba da se kreu cene u tom sektoru (npr. govee meso), domae i uvozno. Trina cena utvruje se nedeljno, na bazi nedeljnog kretanja trinih cena u svim zemljama lanicama EU. Uvozna cena utvruje se nedeljno, na osnovu prosene cene ponude franko granica spoljnih snabdevaa EU. Za odreeni proizvod stvara se zajednika organizacija trita, to predstavlja niz mera kojim se ostvaruju odreeni ciljevi poljoprivredne politike Unije. U tu svrhu uglavnom, se koriste sledee mere; garantovane cene, subvencije za proizvoae, premije za komercijalizaciju proizvoda, mere za uskladitenje proizvoda, razne mere u cilju stimulisanja izvoza, obezbeenje normi kvaliteta i sl. Za veliki broj proizvoda utvruju se tzv. minimalne garantovane cene, koje imaju niz prednosti (Lopandi, 1986.): (a) Izbegava se pad cena ispod odreenog nivoa te se unapred osigurava minimalan prihod koji proizvoa moe imati za odreeni proizvod. (b) Proizvoai se podstiu da modernizuju i proiruju svoju proizvodnju (poboljanje poljoprivrednih struktura).
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima (c) Osigurava stabilnost trita, kroz efikasan mehanizam otkupa svih trinih vikova i (d) Osigurava se efektivno postojanje jedinstvenog trita. Zajednika agrarna politika dovela je do situacije koju, prvenstvano, karakterie sledee: 9 Izraziti protekcionizam (zatvorenost) - mnogo vei nego u SAD, Kanadi ili drugim, agrarno razvijenim zemljama. 9 Vie cene unutar Unije - to znai specifino oporezivanje sopstvenih potroaa, 9 Veliko poveanje agrarne i agroindustrijske efikasnosti - ogleda se u injenici da su zemlje Unije od izrazitog deficita prele u zonu velikih agrarnih suficita, kojima (zbog visokog subvencionisanja) ozbiljno konkuriu na svetskom tritu, ak i agrarno efikasnijim proizvoaima iz SAD. Evropska unija predstavlja znaajnog proizvoaa i izvoznika agroindustrijskih proizvoda u svetskim razmerama. U strukturi svetskog izvoza uestvuje sa 47,5% (20042005). Takoe, apsorbuje i znaajne koliine trnih vikova poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (45,7%). U tabeli prikazano je uee Evropske unije u strukturi svetske proizvodnje i izvoza pojedinih poljoprivrednih proizvoda. Osnovni naglasak Evropske unije u domenu agroindustrije i sela je u sledeem (Frohberg, 2002.): Investicije u porodina domainstva, Zdravstvena kontrola biljaka i stoke, Zatita zdravlja potroaa, Istraivanje trita i marketing, Novi tehnoloki postupci u proizvodnji hrane, Ravnomeran regionalni i ruralni razvoj. Tabela 1: Uee Evropske unije u svetskoj proizvodnji i izvozu agroindustrijskih proizvoda (2004-2005), % Proizvodi - products Penica wheat Kukuruz mays eerna repa sugar beet Uee u proizvodnji % 20,8 7,4 52,4 uee u izvozu % 24,1 20,4 55,7

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Krompir potato Jabuka apple Groe grape Govee meso beef and veal Svinjsko meso pigmeat Pilee meso chicken meat Izvor: www.fao.org 19,4 19,2 41,2 13,4 21,1 13,7 76,2 49,9 37,3 30,7 65,0 27,1

Za veinu zemalja lanova Evropske unije karakteristino je da u meunarodnoj trgovini stimuliu izvoz uz istovremeno izuzetno visok nivo zatite domae proizvodnje. U zemljama Evropske unije dolo je do hiperprodukcije veine poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, prvenstveno zahvaljujui dejstvu zajednike agrarne politike (Common Agricultural Policy), kao i dejstvu razuenih mera agrarnog protekcionizma. Ovako formulisana politika Evropske unije, pored ostalog, ima veoma inhibitorno dejstvo na meunarodnu trgovinu agroindustrijskih proizvoda. Zahvaljujui merama jedinstvene poljoprivredne politike Evropska unija postala je samodovoljna u veini osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (tabela 2.). Evropska unija predstavlja veoma znaajnog partnera na meunarodnom tritu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Pred Evropskom unijom stoje znaajni zadaci, a to je, da dovri reformu poljoprivredne politike, i da se pripremi za novo irenje ka Istoku. Tabela 2: Stepen samosnabdevenosti Evropske unije u osnovnim agroindustrijskim proizvodima (2004-2005.) Grupe proizvoda itarice Povre Voe eer Meso Duvan samosnabdevenost % 124 118 121 120 106 68

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Vino Jaja -Indeks samosnabdevenosti =100 Izvor: Obraun na bazi FAO Production i Trade Smatra se da bi nove lanice, u Uniju trebalo da ulaze onim redosledom, u zavisnosti od brzine kojom obave sve pripreme, i zadovolje postavljene zahteve, kao to su; trite zemljita, politika poljoprivrednih kredita, slobodno formiranje cena i ukidanje monopola. Takoe, bitan uslov su i savremeni, uz pomo privatnog sektora potpuno prestruktuisani sektori poljoprivrede, prerade hrane i distribucije. 2. 2. IZAZOVI I OGRANIENJA EVROPSKIH INTEGRACIJA Osnovni kriterijumi za ulazak u Evropsku uniju su: Prvo stabilna demokratija, Drugo potovanje ljudskih prava, pravne drave i prava manjina, Tree efikasna trina privreda, etvrto prihvatanje evropskog zakonodavstva. Bez ovih kriterijuma, praktino, nema ni ozbiljnijih razgovora o prijemu nae zemlje u EU, oni su imperativ naeg razvoja. Osnovni izazovi pridruivanja nae zemlje evropskim integracijama ogledaju se, pre svega, u sledeem: U visokom nivou politike i privredne stabilnosti zemlje u celini. Ovo, naravno vai i za domen agroindustrije. Primarna poljoprivreda podigla bi se na vii nivo, uz uvaavanje trinih zakonitosti. U lakem pristupu fondovima Evropske unije. Sve novopridole zemlje Evropske unije, ovo imaju kao jedan od primarnih ciljeva. Sredstva iz fondova omoguie dinaminiji razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije. Takoe, uticae i na regionalizaciju primarne poljoprivrede u cilju snabdevanja domaeg trita i poveanje izvoza. U cilju realizacije zajednike agrarne politike formiran je Evropski fond za poljoprivrednu orijentaciju i garanciju (EAGGF European Guidance and Guarantee fund), kao osnov finansiranja poljoprivrede. Obaveza je svih zemalja
Prof. Dr Branislav Vlahovi

122 104

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima lanica da finansiraju fond iz kog se zajedniki pokrivaju svi izdaci vazani za poljoprivrednu politiku. NJegova namena je viestruka: odrava stabilnost cena poljoprivrednih proizvoda i zadovoljavajui nivo dohotka poljoprivrednog stanovnitva, sistemom pokretljivih dabina garantuju se minimalne cene poljoprivrednim proizvoaima, deo sredstava fonda slui za subvencionisanje izvoza. Zahvaljujui, pored ostalog, i njemu Evropska unija je ostvarila samodovoljnost u proizvodnji veine osnovnih poljoprivrednih proizvoda. U lakem pristupu tritima zemalja Evropske unije. Agroindustrijski proizvodi bi lake, bez ozbiljnijih trinih barijera stizali do potroaa na celoj teritoriji Unije. Takoe, bio bi olakan i pristup na trita tzv. treih zemalja. U otroj konkurenciji u okviru Unije, koja bi podsticala produktivnost a samim tim i snienje cena agrarnih proizvoda. Bila bi vea orijentacija na kvalitet agrarnih proizvoda, zasnovan, pored ostalog, na ekolokim principima proizvodnje. Sistem kontrole kvaliteta HACCP povoljno e uticati na zdravlje potroaa i smanjiti trokove njihovog leenja i sl. Osnovna ogranienja odnosno (ne)opravdan strah od proirenja ogledao bi se, pre svega, u sledeem (Republika Srbija): U velikoj i otroj konkurenciji u oblasti agrara. Smatramo da naa primarna poljoprivreda i prehrambena industrija jo uvek nisu u dovoljnoj meri spremne da se uhvate u kotac sa istom u zemljama Evropske unije. U neadekvatnim institucijama trine privrede (jo uvek u dovoljnoj meri nije zaivelo trite: radne snage, kapitala, zemljita, hartija od vrednosti itd.). U nepripremljenosti za nove izazove. Naa tehnika i tehnologija proizvodnje jo uvek je inferiorna u odnosu na visokorazvijene zemlje Evropske unije. U visokim standardima u domenu hrane i brojnim i strogim regulativama EU. 2.3. OSTALE MEUNARODNE REGIONALNE EKONOMSKE GRUPACIJE Na meunarodni promet agrarnih proizvoda znaajnu ulogu imaju uticaj i tendencije stvaranja regionalnih ekonomskih, i trgovinskih grupacija. Ovo oteava tzv. zemljama nelanicama slobodan pristup na ova trita, to, samim tim, naruava i princip

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima liberalizacije meunarodne trgovine. Svetski bipolarizam, nestanak socijalistikog bloka i Sovjetskog Saveza, a time i nestanak postojeeg balansa snaga, stvorio je sve veu zavisnost malih zemalja, u odnosu na mogunosti kojih su sve vie svesne. To ih upuuje na traenje sopstvenog puta preko politike, ekonomske i socijalne integracije. Takoe, uoava se, da se meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, sve vie zatvara u ue regionalne okvire. Kao najznaajnije regionalne ekonomske integracije izdvajamo sledee: 1. Evropa: Evropsko udruenje slobodne trgovine (European Free Trade Area - EFTA) nastala je 1959. godine i pretrpela je znaajne promene. Od 1995. godine tri zemlje ove grupacije (Austrija, Finska i vedska) pristupaju Evropskoj uniji, tako da ona potpuno gubi na znaaju. Moe se rei, da se vode znaajni razgovori izmeu Evropske unije i EFTA-e o stvaranju jedinstve-nog evropskog ekonomskog prostora (EEA - European Economic Area), to e podrazumevati integrisanje ove dve grupacije u jedinstvenu asocijaciju. Crnomorska ekonomska saradnja ("CES") - nastala je 1992. godine potpisivanjem izjave o ekonomskoj saradnji Crnomorskih zemalja u Istanbulu, a polazei od istorijskih potreba svih naroda u regionu. Ovu grupaciju ine: Albanija, Azerbejdan, Bugarska, Gruzija, Grka, Jermenija, Moldavija, Rumunija, Rusija, Turska i Ukrajina. Prethodna SFR Jugoslavija je pozvana u lanstvo CES-a, ali je ubrzo dolo do traginih zbivanja i razbijanja zemlje. Ona trenutno predstavlja organizaciju sa, jo uvek, veoma "labavim" vezama. Zemlje jugoistone Evrope (CEFTA) Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Makedonija, Albanija, Rumunija, Moldavija i Bugarska. I pored znaajnih razlika i politikih razmirica, stvaraju zonu jedinstvenog trita. Privredna saradnja u regionu Jugoistone Evrope odvija se na bazi potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini. Sporazumi su zakljueni na osnovu Memoranduma o razumevanju o liberalizaciji i olakavanju uslova trgovine, juna 2001. u Briselu u okviru Pakta za stabilnost Jugoistone Evrope. Zemlje: Albanija, BiH, Bugarska, Makedonija, Moldavija, SCG, Rumunija i
Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Hrvatska. Cilj memoranduma: 9 Obezbediti rast privreda zemalja regiona, 9 Doprineti harmonizovanom razvoju itavog regiona, 9 Olakati pristup STO i EU 9 Doprineti privlaenju stranih investicija u region. Danas (2007) u primeni je 31 bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini u regionu Jugoistone Evrope. 19 decembra 2006 godine potpisan je novi jedinstveni multilateralan sporazum o slobodnoj trgovini zemalja jugoistone Evrope (JIE) CEFTA u Bukuretu. Oekuje se da se ratifikacija zavri do polovine ove godine kada e region JIE postati Zona slobodne trgovine. Sporazum o slobodnoj trgovini u regionu JIE imao je pozitivan uticaj na rast trgovine meu zemljama u regionu. Srbija ima suficit spoljnotrgovinskog bilansa sa zemljama JIE. Isti je tri puta vei u 2005 u odnosu na 2002. To je drugi region po znaaju razmene, iza EU. U strukturi ukupnog izvoza uee zemalja JIE poveava se sa 29% u 2000. na 36% za prvih devet meseci 2006. godine - Srbija. - suficit: Albanija, Bih, Crna Gora i Makedonija. - deficit: Bugarska, Hrvatska, Rumunija i Moldavija. Za poljoprivredne proizvode daju se liste proizvoda kojima e se ukidati ili smanjivati carina u odreenom periodu, dok su ostali proizvodi na reimu carine. Sporazum precizira da nikakva nova optereenja na uvoz ili izvoz poljoprivrednih proizvoda nee biti uvoena, ukljuujui i kvantitativna ogranienja. Pitanja regulisanja sanitarnih i fitosanitarnih mera e se bazirati na sporazumu koji vai i u STO. Prednost sporazuma CEFTA: Ubrzavanje procesa pristupanja STO i EU, Slobodan protok proizvoda i kapitala, Stvaranje znatno veeg trita (30 miliona stanovnika, bez Bugarske i Rumunije), Poveanje priliva stranih direktnih investicija, Poveanje konkurencije poveava se kvalitet i smanjuju cene proizvoda. Uvoenje i primena odgovarajuih meunarodnih standarda, Strah od primene CEFTA:

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima -Velika konkurencija na tritu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, -Usklaivanje nacionalnih zakonodavstava sa evropskim. 2. Amerika: Severno-ameriko udruenje slobodne trgovine - (Nort America Free Trade Area - NAFTA) - ine ga Kanada, Meksiko i SAD. One su stvorile zajedniko trite, skoro bez ikakvih barijera za promet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Andski pakt - ovu grupaciju ine: Bolivija, Peru, Ekvador Kolumbija i Venecuela. Postoji od 1969. godine, i orijenti-sana je na ekonomsku saradnju zemalja lanica. Meutim, prava saradnja datira, tek, od poetka devedesetih godina. lanice su se 1991. godine dogovorile o stvaranju zone slobodne trgovine i o ukidanju carinskih barijera, to do sada, jo uvek, nije u punoj meri ispotovano. Latino-ameriki parlament ("MERCOSUR") - ine ga sledee zemlje: Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. Stva-ranje ovoga trita poelo je od 1991 godine, kada je donesena zajednika odluka ovih zemalja da osnuju trite slobodne trgovine. Ono je zvanino zaivelo od 1995. godine. Ova alijansa predstavlja znaajnu ekonomsku integraciju, i dolazi u red najvanijih podruja, uspostavljanja slobodnih trgovinskih zona u svetu. Zemlje ove grupacije su se dogovorile, da imaju jedinstveni reim carina za 85% proizvoda, a ostatak dolazi u red specijalnih provizija koje e odreivati svaka zemlja zasebno. Pored ovih zemalja, Bolivija i ile su izrazile zainteresovanost da postanu punopravni lanovi ove grupacije. Istovremeno, Kostarika i Meksiko su 1995. godine potpisale sporazum o njihovoj slobodnoj trgovini u koji je ukljuena bescarinska razmena 12 hiljada proizvoda. Zemlje Merkosura imaju i vee ambicije, one predlau Evropskoj uniji da zajedniki, stvore transatlantsko megatrite. Za sada od Evropske unije jo nema zvaninog odgovora o ovom predlogu. Grupa RIO ine je: Peru, ile, Panama, Kolumbija, Venecuela, Meksiko, Argentina, Bolivija, Paragvaj, Ekvador, Urugvaj, Brazil, Trinidad Tobago i Nikaragva. NJihov cilj je, da se povea integracija, jedinstvo, i bolja kooperacija. U tom cilju nije novo to se eli stvoriti neto nalik na Evropsku uniju - Latinoameriko udruenje naroda. Mnogi politiari ovoga regiona, navode potrebu izmene regionalne

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima saradnje, i zalau se za reformulaciju latinoamerike integracije i njeno oivljavanje do 2005. godine u slobodnu trgovinsku zonu, kontinentalnu integraciju, i stvaranje zajednike strategije, ekonomske i socijalne politike. Pan-amerika zona slobodne trgovine ("FTAA") - na inicijativu Merkosura-a otpoeli su pregovori za stvaranje slobodnog trgovinskog podruja, sa ciljem ujedinjenja trita obe Amerike. U toku su pripreme za osnivanje ove ekonomske grupacije. 3. Azija: Azijsko-pacifiki forum za ekonomsku saradnju ("APEC") - ine: Australija, Bruneji, Kanada, ile, Kina, Hong Kong, Indonezija, Japan, Juna Koreja, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Papua i Nova Gvineja, Filipini, Singapur, Tajvan, Tajland i SAD. Osnovana je 1989. godine. Oekuje se da e ova grupacija predstavljati najveu zonu slobodne trgovine XXI veka. Jedan od ciljeva ove organizacije je liberalizacija regionalne trgovine. Takoe, bitan globalan cilj, jeste, postepeno pretvaranje ovoga regiona u slobodnu trgovinsku zonu. Usvojeni dokumenat, pod nazivom "program akcije", predvia naine za uklanjanje svih trgovinskih barijera u regionu, i stvaranje velike slobodne zone. U dokumentu su predvieni uslovi za ostvarenje principa: liberalizacije trgovine i investiranja, kao i liberalizacija ekonomske i tehnike saradnje meu zemljama regiona. Prvobitno je bilo zamiljeno da, pod snanim amerikim uticajem, APEK preraste u pandan Evropskoj uniji, ali je zbog protivljenja nekih azijskih zemalja, (posebno Indonezije i Malezije), individualnost pojedinih zemalja uspela da bude ouvana. Ukupan bruto nacionalni proizvod 18 zemalja APEK-a dvostruko je vei od Evropske unije (2000.). Takoe, udeo ovih zemalja u svetskoj trgovini iznosi preko 40%. U okviru ove grupacije, slobodno se moe rei, postoje dve grupe zemalja, po svojim ciljevima u domenu trgovine poljoprivrednoprehrambenim proizvodima. U prvoj grupi se nalaze veliki izvoznici; SAD, Australija, Novi Zeland, i zalau se za bru dinamiku otvaranja nego to je dogovor u okviru STO-e, nasuprot tome, u drugoj grupi se nalaze Japan, Koreja, Tajvan (pa donekle i Kina), i zalau se za nastavljanje politike zatite svojih proizvoaa agrarnih proizvoda. Ove razlike ih ne spreavaju da intenzivno nastave zapoete pregovore i

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima operacionalizuju globalno postignute dogovore. Udruenje zemalja jugoistone Azije ("ASEAN") - stvoreno je 1967. godine potpisivanjem "Aseanske deklaracije" u Bankoku (Tajland). Ovu grupaciju ine sledee lanice: Brunei, Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur, Taj-land i Vijetnam. Planovi su da se ona proiri na Kambodu, Laos, i Mijanmar (Burma), dok Papua Nova Gvineja ve ima status stalnog posmatraa. Osnovni cilj ove znaajne grupacije je regionalna saradnja, i stvaranje zone slobodne trgovine. U oblasti ekonomskih odnosa zamalja ove grupacije mogu se identifikovati tri glavna kanala integracije preferencijalna trgovinska razmena, industrijska kooperacija, i industrijska komplementarnost. Oekuje se, da e u narednom periodu, ova grupacija biti jedan od dinaminijih svetskih regiona u pogledu trgovine i investiranja. Savet za saradnju zalivskih zemalja ("GCC") - ine ga: Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija. Za ove zemlje je karakteristino da predstavljaju velike uvoznike poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. 4. Afrika: Ekonomska zajednica zapadno-afrikih drava - ("EKOVAS") - ine: Benin, Burkina Faso, Kape Verde, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisao, Obala Slonovae, Liberija, Mali, Mauritanija, Niger, Nigerija, Senegal, Sijera Leone i Togo. Osnovni cilj je stvaranje zone slobodne trgovine, i pandan drugim zemljma prilikom prometa. Junoafrika zajednica za razvoj ("SADC") - ine sledee zemlje: Angola, Bocvana, Lesoto, Malavi, Mozambik, Namibija, Junoafrika Republika, Svaziland, Tanzanija, Zambija i Zimbabve. Zajednica centralno i istono-afrikih zemalja - ("KOMESA") - ine je: Etiopija, Kenija, Lesoto, Madagaskar, Malavi, Namibija, Ruanda, Svaziland, Tanzanija, Uganda, Zambija i Zimbabve. Meusobno se dopunjuje sa junoafrikom zajednicom za razvoj. Sve integracione zajednice, praktino imaju, osnovni cilj da poveaju obim svoje ekonomije, i poveaju standard svojih potroaa. One zemlje koje ostanu izvan ovih grupacija, i dalje e se susretati sa velikim problemima na meunarodnom tritu poljoprivrednih proizvoda, jer e im pristup na ova trita biti znaajno otean.

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima 3. NEISKORIENE PREDNOSTI BALKANSKOG REGIONA Ovaj region raspolae proizvodnim i radnim potencijalima, pre svega, obradivim zemljitem, umama, vodama, povoljnim klimatskim iniocima, razvijenom naukom i tehnologijom, strunim kadrovima, vrednim zemljoradnicima itd. Na ovom podruju se sudaraju kontinentalna, umereno kontinentalna i mediteranska klima. Sem toga, u regionu su zastupljeni ravniarski, breuljkasti, brdoviti, planinski i primorski predeli, u kojima se moe organizovati raznovrsna poljoprivredna proizvodnja (ratarska, povrtarska, voarska, vinogradarska, stoarska). Tu su locirani znaajni kapaciteti prehrambene industrije. U regionu ivi stanovnitvo razliite veroispovesti: pravoslavne, rimokatolike i muslimanske. Region predstavlja svojevrstan sudar evropske i azijske civilizacije, sa velikim uticajem i posledicama vizantijskog, rimskog, osmanlijskog i austrougarskog carstva, a u proteklih 60 godina bio je veoma snaan uticaj komunistike ideologije. Pored znaajnih radnih i proizvodnih potencijala ovo je veoma znaajan i potroaki region. U njemu ivi 128 miliona stanovnika - potroaa hrane. Sem toga, neke od ovih zemalja (Turska, Grka, Bugarska, Hrvatska i Srbija) su vani turistiki regioni u kojima godinje gostuje oko 50 miliona turista (procena autora). Pored primorskog turizma, veoma je razvijen zimski, banjski, nautiki, gradski i seoski turizam. Ukratko, ovo su komparativne prednosti balkanskih zemalja koje treba imati u vidu prilikom pretstojeih regionalnih integracija u Evropi. Ekonomska saradnja ovih zemalja u proizvodnji hrane nije bila dovoljno razvijena i uglavnom se svodila na uvoz i izvoz izmedju njih. Pored proirenja Unije sa 15 na 27 lanova, u toku je donoenje Sporazuma o asocijaciji i stabilizaciji, koji podrazumeva potpuno otvaranje trita za proizvode iz EU. To moe da obraduje nae potroae, imae veu, raznovrsniju, kvalitetniju a moda i jeftiniju ponudu. Meutim, to e oteati polozaj proizvoaa hrane, iji proizvodi su bili zatieni visokim carinama. Uskoro e se suoiti sa otrom i beskompromisnom konkurencijom, pre svega u zoni slobodne trgovine zemalja Jugoistone Evrope.

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima 4. MOGUI PRAVCI PRIVREDNE SARADNJE BALKANSKIH ZEMALJA Neophodno je da zemlje Balkana vre proizvodno sarauju. Povezivanje proizvoaa hrane na ovom podruju treba da ojaa njihovu konkurentsku mo na tritu. Gospodar u trinoj privredi je kupac. U prodavnici kupci-posebno oni sa viim zaradama, biraju najkvalitetnije proizvode, a oni sa niim primanjima-manje kvalitetne ili jeftinije proizvode. Najstabilniji i najsigurniji kupci hrane proizvedene kod nas su, upravo domai potroai. U poboljanoj komunikaciji sa njima treba ih zadrati, posebno u uslovima liberalizacije uvoza i izvoza hrane. To je i najvea ciljna grupa. Ukoliko se oni preorijentiu na potronju hrane iz uvoza u veem obimu, teko je to kompenzovati izvozom u istom obimu. Zbog navika i tradicije u ishrani, domaim potroaima treba posvetiti posebnu panju u marketinkim aktivnostima. Istovremeno i domae kompanije-proizvoai hrane moraju poboljati kvalitet svojih proizvoda, poveati konkurentnost po ceni i asortimanu, vodei rauna o meunarodnim standardima. Regionalno povezivanje - to je i predmet rasprave ovog skupa - a posebno povezivanje sa EU, ne znai automatski i poveanje proizvodnje hrane. To moe dovesti do pada proizvodnje. Moramo se uklopiti u proizvodne kvote Evropske unije. Kako da se naa zemlja, a potom i regija ukljui u program EU? Unija ima trine vikove itarica, mleka, mlenih proizvoda, svih vrsta mesa, vina i sl. Zbog toga proizvodni programi moraju biti kompatibilni sa programima Unije, a gde je mogue i konkurentni. Unija je donela svoju regulativu za period od 7 godina (2000-2006). U tom periodu moramo se osposobiti za ulazak u istu. U protivnom oekuje nas privredni i prehrambeni kolaps. Jedna od mogunosti jaanja konkurentsti nae poljoprivrede u ovim procesima jesu zajednika ulaganja u proizvodnji hrane u zemljama regiona. Istini za volju, treba rei da je veina balkanskih zemalja na niskom nivou privrednog razvoja. Upravo to i treba da bude motiv vreg povezivanja proizvoaa hrane na dugoronim osnovama. Miljenja smo da bi poljoprivredne kompanije iz nae zemlje, mogle da ulau u druge zemlje regiona i obrnuto, kompanije iz regiona mogu da ulau u Srbiju. Mogunosti zajednikih ulaganja su raznovrsne, kao, npr: 9 u semensku proizvodnju, 9 proizvodnju itarica,

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima 9 industrijskog bilja, 9 povra, 9 voa, 9 groa, 9 lekovitog bilja, 9 proizvodnju stone hrane, 9 priplodnog materijala, 9 svih vrsta stoke, ribe, alternativnih proizvodnji itd. Osim toga, mogua su ulaganja u sisteme za navodnjavanje i odvodnjavanje, zatim u savremene tehnologije tzv. know-how, a posebno u proizvodne kapacitete prehrambene industrije, pre svega u male i srednje pogone za preradu voa, povra, mesa, mleka, umskih plodova, lekovitog bilja, ita, soje, itd., uz uvaavanje geografskog porekla proizvoda, metoda organske poljoprivrede i principa meunarodnog marketinga. Normalno zajednika ulaganja moraju biti zasnovana na principima ekonomske efikasnosti, dugoronosti i stabilnosti, zajednitva u raspodeli dobiti i snoenju rizika, ukljuivanja u meunarodnu podelu rada, poslovnog morala, korektnosti itd. 5. LITERATURA 1) ACIN-SIGULINSKI, Stanislava,: Stanje i tendencije cena primarnih i

poljoprivrednih proizvoda na svetskom tritu, Zbornik radova sa simpozijuma: Performanse jugoslovenskog agrara na meunarodnom tritu, Novi Sad, 1988. 2) BOGDANOV, Natalija,: Svetsko trite i jugoslovenska spoljnotrgo-vinska razmena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Ekonomika poljoprivrede, broj 3, Beograd, 1991. 3) VLAHOVI, B. Trite poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, specijalni deo, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2003. 4) VLAHOVI, B., ZEJAK, Biljana,: Meunarodni promet poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, Letopis naunih radova Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, broj 2 Novi Sad, 1997.

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima 5) VLAHOVI, B., UMIEVI, Biljana,: Mogunost izvoza i potrebe uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, Nauno-struni seminar: Mala i srednja preduzea u agrobiznisu, Novi Sad, 1999. 6) VLAHOVI, B.,: Mogunost izvoza mesa i preraevina iz Jugoslavije, Zbornik radova: Trokovi, cene i pariteti u poljoprivredi Srbije, Novi Sad, 1997. 7) VLAHOVI, B.: Komparativna analiza spoljno-trgovinske razmene agroi-ndustrije Jugoslavije, Letopis naunih radova Poljoprivrednog fakulteta br.1-2, Novi Sad, 1998. 8) WARLEY, T.,K.,: Poljoprivreda u GATT-u: prolost i budunost, Glasnik poljoprivredne proizvodnje, prerade i plasmana, broj 5-6, Beograd, 1990. 9) GRAHOVAC, P.,: Komparativne prednosti jugoslovenske poljoprivrede na svetskom tritu i struktura izvoza, Hrana i razvoj, Beograd, 1988. 10) IVANOVI, S.,: Regionalna distribucija razmene poljoprivrednih proizvoda Srbije i specifinosti pojedinih trita, Ekonomika poljoprivrede, broj 3-4, Beograd, 1993. 11) KOVAEVI, M.: Kratkorone i dugorone mere za poveanje izvoza Srbije, Zbornik radova: Izvoz, sankcije i neophodne akcije, Beograd, 1993. 12) KOZOMORA, Jelena,: Svetska trgovinska organizacija, Ekonomika poljo-privrede, broj 2, Beograd, 1995. 13) KOESTER, U., TANGERMANN, S.,: Intervencija na poljoprivrednom tritu i meunarodna trgovina, Ekonomika poljoprivrede, broj 10, Beograd, 1995. 14) KEEGAN, J.W.: International business and Global Marketing Menagement, Prentice-hall, New Yersey, USA, 1989. 15) LOPANDI, D.,: Poljoprivredna politika i spoljnotrgovinski prote-kcionizam EEZ, zbornik radova, Novi Sad, 1986. 16) MARKOVI, P.,: Strategija agrarnog razvoja Jugoslavije, Beograd, 1989. 17) MECANOVI, I.,: Promene u asortimanu proizvoda kao pretpostavkka za marketing u poljoprivredi i prehrambenoj industriji Zbornik radova: Finalizacija i plasman hrane, Osijek, 1989. 18) MITROVI, LJubica,: Strateko dejstvo preferencijala, Nova trgo-vina, broj 4, Beograd, 1987. 19) STANOJEVI, S.,: Agrarni protekcionizam, Nova trgovina, broj 5, Beograd, 1987.

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Tempus IB_JEP_19027_2004 Balkan Agri-Sector Initiative for Capacity Building BASIC

Meunarodna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima 20) TOMIN, A., OROVI, M., STANKOVI, Jelena: Jugoslovenska razmena sa EEZ, Beograd, 1984. 21) HARWORD, I.,J., VAILEY, W., K.,: The World Market Government Intervention and Multilateral Polic Reform, U.S.D.A. Economic Research Service, Washington, USA, 1990. 22) HAX, A. MAJLUF N.,: Strategic Management: An Integrative Perspective, Prentice Hall, 1984. STATISTIKA DOKUMENTACIJA 1) FAO Trade Yearbook, Rim, za odgovarajue godine. 2) FAO Food and People, Dimensios of need, Roma, 1996. 3) FAO The Fourth World Food Survey, Rim, za odgovarajue godine. 4) FAO Commodity Review and Outlook, Rim, za odgovarajue godine. 5) FAO The State of Food and Agriculture, Rim, za odgovarajue godine. 6) UNCTAD - Hanbook of International Trade and Development statistics, UN, New York, 1994. 7) UNCTAD - Trade and Development Report, UN, New York, WTO Focus, Overview of World trade in 1995. and outlook for 1996. 1996. 8) UNCTAD Hanbook of International trade and Development statistics, UN, New York, 1994. 9) UNCTAD, Trade and Development Report, UN, New York, WTO Focus, Overview of world trade in 1995. and outlook for 1996. 10) UN: Yearbook of International Statistics, New York, 1995-2000. 11) Eurostat, Brisel, za odgovarajue godine. 12) www. fao.org. 13) Beli bilten, ekonomski odnosi sa inostranstvom, Institut za spoljnu trgovinu, Beograd, 1997.

Prof. Dr Branislav Vlahovi

Вам также может понравиться