Orijentacija

Orijentacija podrazumijeva snalaenje na nekom prostoru koje nam nije poznato nego na osnovi nekog znanja i iskustva. Pojam orijentacije podrazumijeva geografsku i topografsku orijentaciju. Geografska orijentacija predstavlja odreivanje sjevera, odnosno utvrivanje glavnih strana svijeta. To se moe raditi pomou instrumenata (kompasa i GPS), nebeskih tijela i pojava i oznaka na zemljitu.Topografska orijentacija podrazumijeva odreivanje stajne toke, poloaja objekata na terenu (reljef, infrastruktura i sl.), te izbor daljnjeg kretanja na terenu. Topografska orijentacija obino ukljuuje i geografska orijentaciju. Orijentacija pomou kompasa Kompas je instrument koji reagira na magnetizam Zemlje. Slui za odreivanje strana svijeta.Vrste kompasa:suhi,s tekuinom,geoloki,pilotski,radio i sportski. Njegov osnovni dio je pokretna magnetna igla, iji se jedan pol (istaknut bojom i/ili oblikom strelice) uvijek okree prema sjeveru. Na kompasu su obiljeene glavne strane svijeta - sjever (N), istok (E), jug (S) i zapad (W). Kuite kompasa se okree dok se oznaka N ne poklopi sa sjevernim polom magnetne igle. Koristi se i rije busola.Ovaj pojam se koristi u mjernoj tehnici za oznaavanje preciznog kompasa.Moemo se jo orijentirati i uz pomo GPS-a,Sunca i sata, pomou mjeseca i zvijezda(nou) i prema oznakama na zemljitu. Orijentacija uz GPS

Global Positioning System,GPS( hrv. Globalni pozicijski sustav), svemirski globalni navigacijski satelitski sustav,razvijen od strane amerike vojske u doba Hladnog rata,ali danas se koristi i u civilne svrhe.On omoguuje korisnicima na moru,kopnu ili u zraku,odreivanje tonog geografskog poloaja,nadmorske visine,smjer kretanja i vremena.Signal prima najmanje od tri satelita u orbiti.GPS se sastoji od svemirskog, kontrolnog i korisnikog dijela. Orijentacija pomou Sunca i sata

Za orijentaciju u prirodi bez kompasa najpogodnija je orijentacija pomou Sunca (Sunca i sata). Poloaj Sunca na nebu se moe koristiti za orijentaciju ako je doba dana priblino poznato.Sunce je ujutro na istoku,u podne je na jugu,a na zapadu je sunce kad zalazi. Za odreivanje sjevera uz pomo Sunca i sata koristit emo analogni sat.Malu kazaljku emo usmjeriti prema suncu i to nam je prva stranica kuta,a druga stranica e biti pravac iz centra sata i kroz oznaku 12 sati.To je za zimsko raunanje vremena,a za ljetno raunanje vremena prva stranica kuta e biti ista,a na drugoj stranici kuta e pravac prolaziti kroz centar sata i kroz oznaku 1 sat. Tonost ovih metoda otpada pribliavanjem ekvatoru.Ovisi o godinjem dobu,u kojoj se vremenskoj zoni promatra nalazi i na kojoj je polutki.

Orijentacija pomou zvijezda

Astronomija nam slui za to toniju orijentaciju po noi.Ali samo za vedrih no moemo se orijentirati pomou zvijezda i mjeseca.Ljeti se moemo najbolje orijentirati prema zvijezdi Sjevernjai,a zimi prema sazvijeu Orion. Os Zemlje je usmjerena prema zvijezdi Sjevernjai,a koja se najbolje vidi na sjevernoj polutci za vedrih noi.Najlake emo pronai zvijezdu Sjevernjau ako prvo lociramo sazvijee Velika kola i Mala kola (Veliki Medvjed i Mali Medvjed). Zadnje dvije zvijezde u Velikim Kolima zamislimo kao pravac i udaljenost tih zvijezda produimo 5 puta po tom pravcu.Tako bi trebali nai zvijezdu Sjevernjau na repu Malih Kola.Ne traimo odmah rep Malih Kola jer su Mala Kola slabije vidljiva od Velikih.Zvijezdu Sjevernjau emo lako uoiti jer nema oko nje zvijezda koje sjaje njenim intenzitetom.Ako nismo u mogunosti uoiti Velika kola jer nekad mogu biti prenisko potraiti emo sazvijee Kasiopeja da utvrdimo poloaj Sjevernjae. Zimi kada su Sjevernjaa I Velika kola prenisko da bismo ih uoili,koristiti emo sazvijee Oriana za orijentaciju.Prvo pronaemo sazvijee Oriona i onda zamislimo da je vertikalni pravac provuen kroz sredinu pojasa Oriona.U 22h ono e pokazivati istok,u pono jug,a u 3h zapad. Orijentacija pomou Mjeseca

Nou se moemo uz orijentaciju pomou zvijezda,orijentirati pomou Mjeseca tj. sluei se mjeseevim mijenama:prva i zadnja etvrt,pun mjesec(utap) i mlaak. Mlaak se nalazi na istoku je u zori,a na zapadu nakon zalaska sunca.Prva etvrt je na jugu nakon zalaska sunca,na zapadu je oko ponoi.Pun mjesec je na istoku nakon zalaska sunca,na jugu oko ponoi,a na zapadu u zoru.Druga etvrt je na istoku oko ponoi,a na jugu u zoru. Orijentacija prema oznakama na zemljitu

Ovakva vrsta orijentacija je nepouzdana.Pomou njih moemo odrediti strane svijeta,ali moe doi do promjena uvjetovanim lokalnim promjenama.Jedan od naina je orijentacija pomou vjetra. Tako znamo da bura na moru pue sa sjeveroistoka ili istoka (s kopna k moru). Danju vjetrovi puu s mora na kopno, a nou obrnuto.Inje bude na drveu s one strane s koje pue vjetar.Vjetar deformira drvee pa se moemo pomou drvea orijentirati,ako i ne pue vjetar. Manje pouzdani naini: Mahovina-raste na sjeveru Godovi-su gui na sjeveru nego na jugu Zidovi i ograde-su sa sjevernije strane tamniji i vlaniji Snijeg-se bre topi i tvri je na jugu,due se zadrava na sjeveru Vjetar-ako znamo s koje strane puu lokalni vjetrovi Mravinjaci-se nalaze na junoj strani Crkvicama u planinama je ulaz na zapadu,a oltar na istoku Stari kranski grobovi su okrenuti u pravcu istok-zapad,nadgrobni spomenici su okrenuti prema jugu

Izvor: Wikipedija(Orijentacija),Orijentacija u planini Ivica Sori,Odred izviaa Vinkovci-Topografija(Orijentacija)