Вы находитесь на странице: 1из 48

Sveuilite u Zagrebu

Diplomski sveuilini studij

Graevinski fakultet
Smjer: GEOTEHNIKA

Potporne konstrukcije 1
Prof. dr. sc. Tomislav Ivi
Graevinski fakultet Zagreb

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

Vrste potpornih konstrukcija


Svrha, izbor i podjela potpornih konstrukcija
Potporne konstrukcije graevinske konstrukcije koje podupiru tlo, sline (zrnate) materijale ili vodu. Materijal je poduprt (pridran) ukoliko stoji s pokosom strmijim od onog kojeg bi eventualno zauzeo kad ne bi bilo konstrukcije (kut odlaganja, prirodni pokos).

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

Podjela potpornih konstrukcija


n

Zasipane potporne konstrukcije - potporni zidovi, gravitacijske potporne konstrukcije (trad. zidovi od kamena, nearmiranog betona, armiranog betona, armirano tlo) Ugraene potporne konstrukcije ukopane (umetnute u tlo) konstrukcije, savitljive potporne konstrukcije (dijafragme, talpe ili platice)

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

Zasipane potporne konstrukcije

Slika 5-1 Tipine vrste zasipanih zidova s preliminarnim proraunskim dimenzijama: gravitacijski masivni betonski zid (gore lijevo), armiranobetonski gravitacijski zid (gore desno), armirano-betonski L zidovi (u sredini), gabionski zid (dolje)

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

Primjeri primjene potpornih zidova


Uz prometnice

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

Primjeri primjene potpornih zidova


Uz prometnice

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

Primjeri primjene potpornih zidova


Uz prometnice

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

Primjeri primjene potpornih zidova


Obalne konstrukcije, konstrukcije uz vodotoke, jezera, more

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

Primjeri primjene potpornih zidova


Obalne konstrukcije, konstrukcije uz vodotoke, jezera, more

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

Primjeri primjene potpornih zidova


Prilagodbe terena, pejzana arhitektura

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

10

Primjeri primjene potpornih zidova


Prilagodbe terena, pejzana arhitektura

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

11

Primjeri primjene potpornih zidova


Industrija, mostovi

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

12

Primjeri primjene potpornih zidova


Industrija, mostovi

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

13

Ugraene potporne konstrukcije


Slika 5-2 Nekoliko tipinih primjera ugraenih potpornih konstrukcija: (a) ugraena potporna konstrukcija kao samostojei obalni zid ili (b) kao nosa obalne konstrukcija zajedno s grupom kosih pilota za preuzimanje horizontalnog optereenja; (c) sidrena ugraena potporna konstrukcija za z atitu graevne jame u neposrednoj blizini postojee zgrade s fazama izgradnje (1- ugradnja potporne konstrukcije i djelomi ni iskop do prvog reda sidara, 2- ugradnja prvog rada sidara, 3- djelomini iskop do drugog reda sidara, 4- ugradnja drugog reda sidara, 5- prednapinjanje drugog reda sidara, 6- iskop do konane dubine jame)

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

14

Ugraene potporne konstrukcije


Slika 5-3 Izvedba potporne konstrukcije od elinih talpi: (a) tipini popreni presjek eline talpe tipa Larsen s bravama na oba ruba i prikazom spajanja susjedne talpe, (b) ugradnja prve talpe u tlo zabijanjem (u gline i tvra tla) ili vibriranjem (u krupnozrna tla), (c) ugradnja druge tlape kojoj brava prve slui kao vodilica, (d) ugradnja ostalih talpi u nizu da bi se dobila potporna stijena

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

15

Ugraene potporne konstrukcije


Slika 5-4 Faze izvedbe armirano-betonske dijafragme u tlu: 1, 2, 3- faze iskopa neparnih kampada, 4- iskopana kampada, 5- sputanje armaturnog koa u iskopanu kampadu, 6- ulijevanje svjeeg betona kroz kontraktor cijev (radi sprijeavanja segregacije agregata u betonu), 7izlijevani dio budue dijafragme, 8- gotova kampada, 9izvedena stijena u tlu

Slika 5-5 Tlocrt pilotne stijene: dotiui piloti sa sustavom tvrdo-tvrdo (gore) u kojem se armirano-betonski piloti u nizu dodiruju, i sekantni piloti sa sustavom meko-tvrdo (dolje) u kojem armirano-betonski piloti (tamnije sjenani) zasijecaju glino-betonske
nearmirane pilote (svjetlije sjenani)

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

16

Primjeri ukopanih potpornih konstrukcija

Slika 5-6 Graevna jama za Importanne galeriju na Iblerovom trgu u Zagrebu, tiena armirano betonskom dijafragmom s tri reda sidara (gore); popreni presjek kroz dijafragmu (dolje)

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

17

Primjeri ukopanih potpornih konstrukcija

Graevna jama za Importanne Centar i garau u Zagrebu

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

18

Primjeri ukopanih potpornih konstrukcija

Graevna jama centar Branimir


Zagreb, travanj 2012. Geotehniko inenjerstvo 6 - TI 19

Primjeri ukopanih potpornih konstrukcija

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

20

Primjeri izvedbe AB dijafragme

Strojni iskop
Zagreb, travanj 2012.

Umetanje armature
Geotehniko inenjerstvo 6 - TI 21

Primjeri izvedbe AB dijafragme

Iskop s bermom

Gotova dijafragma
Zagreb, travanj 2012. Geotehniko inenjerstvo 6 - TI 22

Primjeri izvedbe AB dijafragme


Centar Branimir

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

23

Primjeri izvedbe AB dijafragme


Centar Branimir

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

24

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Poeci: Coulomb i Rankine

Coulomb 1736-1806
Objavljeno 1773.

Slika 5-7 Uz Coulombovu teoriju pritisaka na zid u aktivnom stanju; je rezultanta pritiska tla na u aktivnom stanju sloma tla

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

25

Pritisak tla na zidove i granina stanja

Rankine 1820-1872 Objavljeno 1857.

Slika 5-8 Uz Rankineovo stanje aktivnog tlaka iza zida

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

26

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Uz Rankineovo stanje aktivnog tlaka iza zida
vrstoa tla

Jednakost iz dijagrama

Aktivni tlak

Koeficijent aktivnog tlaka

Kut otklona ravnina na kojima se dosee vrstoa - za aktivni tlak - za pasivni otpor

Pasivni otpor

Koeficijent pasivnog otpora

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

27

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Boni pritisci na nepomini zid
koeficijent bonog mirnog pritiska Jaky , 1944 Za nekoherentno tlo

Za koherentno tlo

Za nagnuti teren

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

28

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Pritisci i pomaci: Terzaghi

Terzaghi 1883-1963 Objavljeno 1920-1930

Slika 5-9 Terzaghijeva modelska ispitivanja pritiska nasutog pijeska na kruti zid u ovisnosti o rotaciji zida (puna linija); kasnija istraivanja su pokazala da ovisnost pritiska o rotaciji zida ovisi i o poetnom bonom naprezanju u tlu (crtkana linija) i zbijenosti tla (toka-crta); K je odnos bonog pritiska (normalnog naprezanja) na poleini zida i vertikalnog naprezanja u tlu

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

29

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Proirenje Coulombove teorije: Mller-Breslau
Kosa sila aktivnog tlaka

Horizontalna sila aktivnog tlaka

Kosa sila pasivnog otpora

Slika 5-10 Pritisak na zid prema Mller-Breslau: sile na klin tla s ravnom kliznom plohom

Horizontalna sila pasivnog otpora Zagreb, travanj 2012. Geotehniko inenjerstvo 6 - TI 30

Pritisak tla na zidove i granina stanja

Slika 5-11 Utjecaj trenja na zakrivljenost kliznih ploha u plastificiranoj aktivnoj zoni tla iza zida s prikazom odreivanja smjera kliznih ploha pomo u Mohrove analize naprezanja za toke na suelju poleine zida i tla; slino vrijedi i za pasivno stanje, samo je utjecaj obratan

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

31

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Teorije plastinosti: Ktterove jednadbe, radovi Kerisela i Absia i teoremi gornje i donje granice
Ktter 1888 jednadbe plastine ravnotee Caquot i Kerisel 1948 numerika rjeenja Bousinesquove jednadbe Kerisel i Absi (1990) tabelarna rjeenja za koritenje

Teorem donje granice polje naprezanja Teorem gornje granice mehanizam, pomaci, rad sila

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

32

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Granini pritisci prema Eurokodu 7
Slika 5-12 Definicija veliina i predznaka za proraun pasivnog otpora (lijevo) i aktivnog tlaka (desno) prema EN 1997-1:2004 prema Kerisel i Absi (1990)

Aktivni tlak - efektivni

Pasivni otpor - efektivni

Efektivni pritisak nadsloja

Za nedrenirano stanje:

Koeficijent horizontalne komponente tlaka

A: - d, - j

P: + d, + j

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

33

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Potrebni pomaci za potpuno aktiviranje graninih pritisaka

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

34

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Ostvareni pomaci za ugraene stijene

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

35

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Pritisci na zidove uz uvaavanje interakcije zida s tlom 1

Slika 5-13 Interakcija zida i tla: zasuti zidovi (lijevo) i ugraeni zidovi (desno) s prikazom pomaka zida i pritisaka na zid

Kod ugraenih zidova na pritiske tla bitno utjee : - nain ugradnje zida, - njegova relativna krutost u odnosu na tlo, - relativna brzina izgradnje u odnosu na brzinu konsolidacije kod slabo propusnih tla, - nain iskopa tla ispred zida i redoslijed ugradnje razupora ili sidara, - poputanje razupora ili sidara te - sile prednapinjanja koje se obino unose u sidra. Zagreb, travanj 2012. Geotehniko inenjerstvo 6 - TI 36

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Pritisci na zidove uz uvaavanje interakcije zida s tlom 2 Openito:
- pomaci zida ovise o pritisku tla, a pritisak tla ovisi o pomacima zida. - ovaj naoko zatvoreni krug problema danas se rjeava uvaavanjem interakcije konstrukcije zida i tla - raunalni programi metodom konanih elemenata dostupni na tritu - sloeni postupci modeliranja i opisa mehanikog ponaanja tla zahtijevaju vie podataka o tlu od klasinih postupaka - dostupnost podataka, posebni pokusi ????

Staro pravilo geotehnikog inenjerstva: bolje je koristiti jednostavnu analizu s mjerodavnim parametrima tla nego sloenu analizu s loim ili sumnjivim parametrima.
Zagreb, travanj 2012. Geotehniko inenjerstvo 6 - TI 37

Pritisak tla na zidove i granina stanja


Priblini postupci odreivanja pritisaka na jednostavne ugraene zidove
Reducirani pasivni otpor PP / F 2 ( 3 )

S MA = 0 S H= 0 Konzola: Ma Mp S H= 0 d a

d Z

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

38

Drugi utjecaji na pritiske na zidove


Utjecaj podzemne vode i procjeivanja, dreniranje i hidrauliki slom
Hidrostatski tlak : u = gw z Sila strujnog tlaka (kod procjeivanja teenja vode) djelovanje na efektivnu teinu tla uzgon + sila strujnog tlaka Volumenske sile !! - vektor efektivne jedinine teine tla - vektor jedinine teine tla - vektor jedinine (specifine) teine vode - gradijent (vektor) hidraulikog potencijala h - vektor uronjene jedinine teine tla Ukupni normalni pritisak na zid Posmino djelovanje na zid

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

39

Drugi utjecaji na pritiske na zidove


Utjecaj podzemne vode i procjeivanja, dreniranje i hidrauliki slom
Slika 5-15 Proraun i raspodjela pritisaka tla na gravitacijski zid za aktivno stanje plastine ravnotee kad je podzemna voda u hidrostatikom stanju s razinom na povrini terena iza zida

Slika 5-16 Uinak drena na poleini gravitacijskog betonskog zida: potencijali pritiska ili piezometarki potencijali (gore) i vertikalne komponente hidraulikog gradijenta, (dolje) Zagreb, travanj 2012. Geotehniko inenjerstvo 6 - TI 40

Drugi utjecaji na pritiske na zidove


Utjecaj podzemne vode i procjeivanja, dreniranje i hidrauliki slom
DESNO

LIJEVO

Slika 5-17 Pritisci na razuprtu stijenu od talpi za zatitu graevne jame uz puno aktiviranje aktivnog tlaka (desno) i pasivnog otpora (lijevo) te uz procjeivanje podzemne vode oko stijene u jamu

HIDRAULIKI SLOM (lijevo) g 0 EC7:


Zagreb, travanj 2012. Geotehniko inenjerstvo 6 - TI 41

Drugi utjecaji na pritiske na zidove


Vlane pukotine Uslojeno tlo

Slika 5-18 Utjecaj na aktivni tlak i pasivni otpor: (a) vlane pukotine, i (b) uslojeno tla s razliitim kutovima trenja

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

42

Drugi utjecaji na pritiske na zidove


Utjecaj povrinskog optereenja

- Vie teorija - Najee kao za elastini poluprostor

Slika 5-19 Utjecaj povrinskog optereenja na veliinu aktivnog tlaka; dodatno vertikalno naprezanje u tlu, izazvano povrinskim optereenjem odreuje se najee kao za elastini poluprostor Zagreb, travanj 2012. Geotehniko inenjerstvo 6 - TI 43

Drugi utjecaji na pritiske na zidove


Utjecaj trenja izmeu zida i tla

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

44

Drugi utjecaji na pritiske na zidove


Utjecaj izlomljene povrine terena Utjecaj zbijanja tla iza zida

Slika 5-21 Dodatni boni pritisci na zid izazvani zbijanjem nasipa iza zida (prema Ingold, 1979)

Slika 5-20 Priblino odreivanje aktivnog tlaka (i pasivnog otpora) za sluaj izlomljene povrine terena

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

45

Graevna jama centar Branimir

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

46

Graevna jama centar Branimir - monitoring


DRAKOVICEVA
3

interpolacija

57

55
1

53
2

49 reperi na zgradama
1

zaokret ( mm / m )

1 0.8 0.6 0.4 0.2

BRANIMIROVA

27

M-R

D IN-R

klinometri na zgradama
47A
R 11

IN-R D

IN-R

R 10

20 m IN-R M-R

parovi mikrometara i M-R inklinometara, reperi u naglavnici


D

horizontalni deformetri

TRPIMIROVA

Trpimirova 47a Draskoviceva 49 / 2

slijeganje ( mm )

1 0 -1 -2 -3 -4
1.10 .01. 1.11 .01. 1.12 .01 1.2.0 1. 1.3.0 1. 1.4.0 1. 1.5.0 1. . 1.7.0 1. 1.8.0 1. 1.9.0 1. 1.1.0 2. 1.2.0 2. 1.3.0 2. 1.4.0 2. 1.5.0 2.

slijeganje ( mm )

0 -10 -20 -30

1.

1.

01.

.0 1 .

2.

2.

2. 1 .3 .0

1.8.0

1 .9 .0

1.1.0

1.2.0

1 .1 0 .

1.6.0 1

ekstremi:

Draskoviceva 49 / 1

Branimirova 27 / 3

R-A R-B

1 .1 1

R-C R-D

1 .1 2

R-E R-F

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

47

1 .4 .0

-5

.0 1

2.

1. 1.10. 01. 1. 11. 01. 1.12. 01 1.1.0 2. 1.2.0 2. 1.3.0 2. 1.4.0 2. 1.5.0 2.
Draskoviceva 55 Branimirova 27

1.7.0

1.8.0

1.9.0

ARMIRANOBETONSKA DIJAFRAGMA

IN-R

M-R

inklinometri i reperi u naglavnici dijafragme

1.

1.

4A

osi mjernih cijevi d


Horizontalni pomak ( cm ) -0.2 0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 Moment savijanja ( kNm / m' )

0 2

300

200 + prema tlu

100

-100

-200

-300

- prema jami

x e1

e2

4 6
Dubina ( m )

10 12 + prema jami 14 16 18 20 300

faza 1 faza 3 faza 6 faza 7 faza 9

200

100

-100

-200

-300

Zagreb, travanj 2012.

Geotehniko inenjerstvo 6 - TI

48

Вам также может понравиться