Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
2010.
U trenutku kad udahnemo prvi dah ivota ispunjeni smo najveom silom u svemiru sposobnou da potencale svog uma prenesemo u stvarnost svog sveta. No, da bismo u potpunosti probudili tu mo, potrebna je suptilna promjena u nainu na koji razmiljamo o sebi u ivotu. Potreban je pomak u naim uvjerenjima. Upravo kao to zvuk stvara vidljive valove dok prolazi kroz kapljicu vode, valovi uvjerenja mrekaju se kroz kvantno tkanje svemira i preobraavaju se u naa tela, iscjeljivanje, obilje i mir ili u bolest, oskudicu i patnju koje doivljavamo u ivotu. Upravo kao to moemo navesti zvuk da promeni svoje obrasce, tako moemo promeniti i svoja uvjerenja, da bismo ouvali ili unitili sve ono to nam je dragocjeno, ukljuujui i sam ivot. U svetu podatnom poput gline, gdje se sve, od atoma do stanica, menja kako bi odgovaralo naim uvjerenjima, ogranieni smo samo nainom na koji razmiljamo o sebi u tom svetu. Ova je knjiga posveena naem prihvaanju takve udesne moi i spoznaji da smo uvek samo za jedno uvjerenje udaljeni od svoje najvee ljubavi, najdubljeg iscjeljenja i najuzvienih uda.
sadraj:
Uvod 1. Nov pogled na stvarnost: svemir kao raunalo svijesti 2. Programiranje svemira: znanost o uvjerenjima 3. Od mozga do uma: tko upravlja tvornicom naih uvjerenja? 4. U to vjerujete?: krupno pitanje skriveno u samoj jezgri vaeg ivota 5. Poznajete li kod, sami birate pravila: razbijanje paradigme lanih ogranienja 6. Iscjeljivanje uvjerenja: kako ponovno ispisati kod svoje stvarnosti 7. Prirunik za razumijevanje svemira Zahvale Biljeke O autoru
Uvod
John Wheeler, pionir na podruju zike, jednom je izjavio: Ako tekom dana niste otkrili neto neobino, to i ne bio osobito zanimljiv dan.1 to bi za znanstvenika moglo biti neobine od otkria da smo, pukim promatranjem sveta na jednom mjestu na neki nain promenili dogaaje na nekom drugom? No, otkria nove zike govore nam upravo o tome. Jo je 1935. godine Albert Einstein, dobitnik Nobelove nagrade, priznao kakav nemir mogu izazvati takvi kvantni efekti, nazvavi ih sablasnim djelovanjem na daljinu. U eseju koji je napisao zajedno s istaknutim ziarima Borisom Podolskyim i Nathanom Rosenom, ustvrdio je: Ni od jedne razumne denice stvarnosti ne moe se oekivati da dopusti takvo djelovanje na daljinu.2 Upravo su te bizarne anomale u dananje doba potaknule monu revolucu u nainu na koji razmiljamo o sebi i o svemiru. Tekom veeg dela 20. stoljea znanstvenici su pokuavali shvatiti to nam te kvantne neobinosti govore o nainu na koji funkcionira stvarnost. Dokumentirana je injenica, primjerice, da ljudska svest pod odreenim uvjetima djeluje na kvantnu energu, na tvar od koje je sve nainjeno. Ta je injenica otvorila vrata mogunosti koja pomie granice onog to su nam u prolosti rekli da trebamo vjerovati. Sve vei broj dokaza sad tvrdi da su ti neoekivani rezultati neto vie od pukih iznimaka. Pitanje je samo Koliko vie? Jesu li uinci promatraa koji utjeu na svoje eksperimente zapravo vaan prozor u stvarnost u kojoj ivimo? Ako jesu, tada moramo postaviti pitanje Govore li nam ti uinci i to tko smo mi u okvirima te stvarnosti? Odgovor na oba pitanja je potvrdan: upravo su to zakljuci na koje ukazuju nova otkria. Ti su zakljuci ujedno i razlog zbog kojeg sam napisao ovu knjigu.
10
Promatrai ne postoje
Iako mi moda mislimo da samo promatramo svet, znanstvenici su pokazali da zapravo ne mogue jednostavno neto promatrati. Bez obzira na to je li nam panja usmjerena na kvantnu esticu tekom laboratorskog eksperimenta ili na neto drugo, od tjelesnog iscjeljivanja do uspjeha u kareri ili meuljudskim odnosima, mi gajimo oekivanja i uvjerenja o onome to promatramo. Ponekad smo svjesni tih ideja, ali esto i nismo. Ta unutarnja iskustva postaju dio onog na to smo se usredotoili. Promatranjem postajemo dio promatranog. Prema Wheelerovim reima, na taj nain svi postajemo sudionici. Zato? Kad panju usmjerimo na neko mjesto u nekom trenutku vremena, u tome sudjeluje i naa svest. ini se da u prostranom polju svesti ne postoji jasna granica koja nam govori gdje mi prestajemo, a gdje poinje ostatak svemira. Kad na taj nain mislimo o svetu, postaje nam jasno zato su nai preci vjerovali da je sve povezano. I jest, kad je re o energi. Dok znanstvenici i dalje istrauju to to tono znai biti sudionikom, novi dokazi ukazuju na neizbjean zakljuak: ivimo u interaktivnoj stvarnosti u kojoj menjamo svet oko sebe menjajui ono to se dogaa u naoj nutrini dok promatramo taj isti svet. Menjamo svoje misli, osjeaji i uvjerenja. Poanta: Od iscjeljivanja bolesti i trajanja naeg ivota pa do uspjeha u kareri i meuljudskim odnosima, sve to doivljavamo kao ivot izravno je povezano s onim u to vjerujemo. Zakljuak: Da bismo promenili svoj ivot i meuljudske odnose, iscelili se te doneli mir svojoj obitelji i naci, potreban je samo jednostavan, ali precizan pomak u nainu na koji koristimo svoja uvjerenja. I sama pomisao da nae unutarnje iskustvo uistinu moe utjecati na stvarnost pravo je krivovjerje za ljude koji prihvaaju ono to nas je znanost navela da vjerujemo proteklih 300 godina. Sama ta ideja zamagljuje sigurnosnu zonu koja tradicionalno odvaja znanost od duhovnosti, kao i nas same od naeg sveta. Umjesto da o sebi razmiljamo kao o pasivnim rtvama na mjestu gdje se, primjerice, stvari tek tako dogaaju bez ikakva oiglednog razloga, takvo nas razmiljanje dovodi izravno do zakljuka da smo mi presudan faktor u usmjeravanju vlastita ivota.
Uvod
11
U tom se poloaju suoavamo s neporecivim dokazima koji potvr1. kod uvjerenja uju da smo mi graditelji vlastite Eksperimenti pokazuju stvarnosti. Osim te potvrde uviamo da arite da posjedujemo mo da bolest nae panje menja pretvorimo u neto izumrlo, a rat samu stvarnost protjeramo u sjeanje na prolost. te da ivimo u Nenadano nam je nadohvat ruke interaktivnom svemiru. klju kojim bismo mogli ostvariti svoje najljepe snove. Sve se vraa na nas: gdje se mi uklapamo u svemir? to bismo to trebali raditi u ivotu? to bi moglo biti vane nego da odgovorimo na ta pitanja, da shvatimo implikace te revoluce na na ivot te da otkremo to to znai nama? U svetu u kojem najvee krize pisane ljudske povesti sad ugroavaju na opstanak, ulozi ne mogu biti vei.
12
Prva lana pretpostavka: Prostor izmeu stvari je prazan. Nova otkria nam sada govore da to jednostavno ne istina. Druga lana pretpostavka: Unutarnja iskustva naih osjeaja i uvjerenja nemaju nikakva uinka na svet izvan naeg tela. Pokazalo se da je i ta pretpostavka apsolutno pogrena. Eksperimenti koji unitavaju staru znanstvenu paradigmu, objavljeni u naprednim asopisima nakon to su ih pregledali drugi znanstvenici, otkrivaju da smo uronjeni u polje inteligentne energe koja ispunjava ono to smo pre smatrali praznim prostorom. Dodatna otkria bez ikakve sumnje pokazuju da to polje reagira na nas preoblikuje se u prisutnosti naih dubokih osjeaja i uvjerenja. To je ta revoluca koja menja sve. To znai da smo sve otkako su u knjizi Philosophiae Naturalis Principia Mathematica (Matematika naela prirodne lozoje) Isaaca Newtona 1687. godine uoblieni zakoni zike ono to smo prihvaali kao svoje sposobnosti i ogranienja temeljili na informacama koje su lane ili, u najboljem sluaju, nepotpune. Otada se najvei dio znanosti temeljio na uvjerenju da smo beznaajni. Ti su nas zakoni iskljuili iz jednadbe ivota i stvarnosti! Je li onda ikakvo udo to se esto osjeamo bespomono kad trebamo pomoi svojim voljenima i sebi kad se suoimo s velikom ivotnom krizom? Iznenauje li uope to se neretko osjeamo isto tako bespomono kad vidimo da nam se svet menja tako brzo da kaemo da puca po avovima? Iznenada je sve dostupno, od naih osobnih sposobnosti i ogranienja, do nae kolektivne stvarnosti. Gotovo bismo mogli rei da nas stanje naeg sveta gura prema novim granicama same svesti, prisiljavajui nas da iznova otkrivamo tko jesmo, kako bismo preivjeli ono to smo stvorili. Razlog to ste moan imbenik u ovoj revoluci jest to to se revoluca u potpunosti temelji na neemu to vi i ja radimo upravo sada, ovog trenutka. Sami i zajedno, individualno i kolektivno, svjesno i nesvjesno, svi mi odabiremo nain na koji razmiljamo o sebi, kao i ono to vjerujemo da je istina o svetu. Posljedice naih uvjerenja okruuju nas u obliku naeg svakodnevnog iskustva. Revoluca znanstvenog razumevanja ukazuje da se stvarnost naeg ivota, od naeg osobnog zdravlja i meuljudskih odnosa do globalnog rata i mira, sastoji od naih valova uvjerenja, koji oblikuju kvantnu tvar od koje je sve nainjeno. Sve je to povezano s onim to vjerujemo o svetu, svojim sposobnostima, ogranienjima i samima sebi.
Uvod
13
Neporecive injenice
Dobro, rei ete, sve smo to ve i pre uli. Naivno je, a moda ak i oholo, ustvrditi da naa osobna uvjerenja na bilo koji nain djeluju na svemir. Stvari naprosto ne mogu biti tako jednostavne. Pre dvadeset godina, kao znanstvenik obrazovan na konvencionalan nain, i ja bih se bio sloio s vama. Na prvi pogled izgleda da u naem tradicionalnom pogledu na svet ne postoji nita to bi naim unutarnjim uvjerenjima omoguavalo da budu imalo utjecajna, a kamoli da mogu menjati i sam svemir, sve dok ne ponemo istraivati ono to nam govore nova otkria. Iako su rezultati istraivanja koja menjaju stvarnost objavljeni u vodeim stru nim asopisima, esto su opisani znanstvenim rje nikom koji prikriva mo njihova smisla kad je re o laicima. Upravo tu u priu ulazi naa revoluca. Iznenada nam vie ne potreban jezik znanosti da nam kae da smo moan dio naeg sveta. To nam pokazuje na svakodnevni ivot. No, vjerujem da mi traimo kljueve za primjenu svoje moi na ono to se dogaa u svetu. Pretpostavljam da e budui narataji ovo povesno razdoblje smatrati prekretnicom, kad su nas uvjeti na naem planetu prisilili da otkremo kako svemir uistinu djeluje i da prihvatimo svoju interaktivnu ulogu u njemu. Umjesto da se pridravamo prva tri stoljea znanstvenih prikaza koji su nas predstavljali kao bespomone rtve ivota, nova znanost ukazuje da je istina posve suprotna. Krajem 20. i poetkom 21. stoljea istraivanja su otkrila sljedee injenice: Prva injenica: Svemir, na svet i naa tela nainjeni su od zajednikog polja energe koje je znanost prepoznala u 20. stoljeu, a sada ga naziva imenima kao to su polje, kvantni hologram, Boji um, um prirode i boanska matrica.3 Druga injenica: U okviru polja boanske matrice stvari koje su bile ziki povezane, a nakon toga su odvojene, djeluju kao da su jo povezane, zahvaljujui pojavi poznatoj kao spregnutost.4 Trea injenica: Ljudska DNK izravno utjee na ono to se dogaa u boanskoj matrici, a nain na koji to radi naizgled se suprotstavlja zakonima vremena i prostora.5 etvrta injenica: Ljudsko uvjerenje (kao i osjeaji i emoce koji ga prate) izravno menjaju DNK koja utjee na ono to se zbiva u boanskoj matrici.6
14
Peta injenica: Kad promenimo svoja uvjerenja o svom telu i svom svetu, boanska matrica prevodi tu promjenu u stvarnost naeg ivota.7,8 Imajui na umu ta i slina otkria, moramo si postaviti pitanje koje moda najvie razotkriva Raamo li se obdareni prirodnom sposobnou stvaranja i menjanja samih sebe i sveta? Ako je tako, tada moramo biti spremni postaviti jo tee pitanje Imamo li odgovornost da upotrebimo svoju mo dok smo suoeni s moda najveim pretnjama budunosti svojeg ivota, sveta, pa ak i svoje vrste?
Kucnuo je as
Jasno je da ne znamo sve ono to se moe znati o tome kako svemir djeluje, kao ni o svojoj ulozi u njemu. Iako e nova istraivanja nedvojbeno razotkriti i dublje uvide, mogli bismo ekati jo stotinu godina, a da ipak ne otkremo sve odgovore. Sve se vei broj znanstvenika slae s miljenjem da moda nemamo toliko vremena na raspolaganju. Neki znanstvenici, kao to je sir Martin Rees, profesor astrozike na sveuilitu Cambridge, tvrde da imamo samo 50 posto ansi da 21. stoljee preivimo bez tekog nazadovanja.9 Iako su oduvek postojale prirodne katastrofe s kojima smo se morali boriti, sada u obzir moramo uzeti i novu kategoru pretnji koje Rees naziva izazvane ljudskim faktorom. Nove stude, kao to su one objavljene u posebnom izdanju asopisa Scientic Americans (listopad 2005. godine), pod naslovom Raskrije za planet Zemlju kao da ponavljaju Reesova upozorenja, govorei: Sljedeih 50 godina bit e presudno za utvrivanje moe li ljudska rasa koja sada ulazi u jedinstveno razdoblje svoje povesti sebi osigurati najbolju moguu budunost (naglasio autor).10 U nizu eseja razliitih strunjaka s razliitih podruja, od globalnog zdravlja i koritenja energe do odrivih naina ivota, istie se opa suglasnost da jednostavno ne moemo nastaviti energu iskoritavati kao dosad, da ne moemo nastaviti s razvojem tehnologe u dosadanjem smjeru i s neprestanim rastom stanovnitva, ako oekujemo da emo preivjeti sljedeih stotinu godina. Te probleme dodatno komplicira sve vea pretnja svjetskog rata koju, barem djelomino, potie nadmetanje za te iste osiromaene resurse koji se navode u esejima. Moda je jedinstvenost naeg vremena najbolje opisao biolog E. O. Wilson s Harvarda. On tvrdi da upravo ulazimo u usko grlo u vremenu, kad e i nai resursi i naa sposobnost rjeavanja trenutanih problema biti napregnuti do krajnjih granica.
Uvod
15
No, strunjaci navode i dobre vesti, govorei da ako upravljai uspu ispravno postaviti temeljnu strukturu, budunost ovjeanstva osigurat e tisue svjetovnih odluka. Najvei se napredak najee odva u ovozemaljskim pitanjima.11 Nema nikakve dvojbe da postoji bezbroj odluka koje e svatko od nas morati doneti u bliskoj budunosti. No, ne mogu se odupreti pomisli da e jedna od najtemeljitih, a moda i najjednostavnih, biti odluka da prihvatimo ono to nam nova znanost pokazuje o tome tko jesmo i koje je nae mjesto u svemiru. Ako uspemo prihvatiti mone dokaze da sama svest, a s njom i naa uloga u njoj, predstavlja kariku koja nedostaje u teorama o funkcioniranju stvarnosti, tada se sve menja. U toj promjeni poinjemo iznova. Tako postajemo dio svega onog to vidimo i doivljavamo vie nismo odvojeni od sveta. Upravo je zbog toga ta revoluc a tako mo na. Ona sveukupno ov jeanstvo vraa ravno natrag u jednadbu svemira. Takoer nam dodjeljuje ulogu razrjeavanja velikih kriza naeg vremena, umjesto da ih prepustimo buduem narataju ili jednostavno sudbini. Budui da smo graditelji svoje stvarnosti, obdareni moi da premjetamo atome same matere, koji problem ne bismo mogli reiti i koje bi rjeenje uope moglo biti izvan naeg dohvata?
16
mo, a to su istraivali mnogi mistici u prolosti, ukljuujui i drevnog sujskog pjesnika Dalala al-Ruma. Kakva smo mi udna bia, kae Rumi, da se sjedei u dnu mranoga pakla plaimo vlastite besmrtnosti.13 Tim reima veliki mistik opisuje ironu naeg misterioznog stanja u ovom svetu. S jedne nam strane govore da smo krhka i bespomona bia u svetu gdje se stvari jednostavno dogaaju bez ikakva vidljivog razloga. S druge strane, nae nam najstare i najpotovane duhovne tradice govore da postoji sila koja ivi u svakome od nas, mo jaa od svega na svetu. Te rei prati i obeanje da emo preivjeti najmrane trenutke ivota, kao i ohrabrenje da su tegobna razdoblja samo dio putovanja koje nas vodi do mjesta gdje nam se ne moe dogoditi nita loe. Ne ni udo da smo zbunjeni, bespomoni, a ponekad ak i besni dok promatramo patnje svojih voljenih i sudjelujemo u agoni koja katkad podsjea na pakao na zemlji. to je, dakle, istina? Jesmo li beznadno krhke rtve dogaaja izvan nae moi ili smo moni stvaratelji u kojima prebivaju usnule sposobnosti koje smo tek poeli razumevati? Odgovor bi nam mogao razotkriti rjeenje jedne od najdubljih mistera nae prolosti, koje je takoer i arina toka nekih od najveih kontroverzi u znanstvenim raspravama dananjice. Zato? Zato to na oba pitanja moemo odgovoriti istim odgovorom: da! Da, ponekad smo rtve okolnosti. Da, ponekad smo moni stvaritelji tih istih okolnosti. Koju emo od te dve uloge iskusiti odreuju odluke koje donosimo u ivotu, odluke utemeljene na naim uvjerenjima. Zahvaljujui boanskoj moi ljudskog uvjerenja, obdareni smo podjednako boanskom sposobnou da ono to vjerujemo prenesemo u ivot u matrici energe koja nas okruuje.
Uvod
17
Upoznat ete se s uvjerenjima koja stvaraju trajne i brine odnose u vaem ivotu. Otkrit ete uvjerenja koja donose mir u va ivot, vau obitelj, vau zajednicu i celi svet. Koliko god nam se mir, meuljudski odnosi i iscjeljivanje mogli uiniti meusobno razliitima, svi se temelje na istom naelu: na jeziku uvjerenja i osjeajima prema onome u to vjerujemo. Istraivanje uvjerenja po svojoj je prirodi iznimno osoban pothvat. Otkrivajui kako vlastita uvjerenja uklopiti u obuhvatna kolektivna uvjerenja nae kulture, religskih uenja, obitelji i pratelja, svatko od nas shvaa ih pomalo druke. Budui da je re o takvom iskustvu, vjerojatno postoji isto onoliko ideja o tome to je uvjerenje, koliko ima i ljudi s uvjerenjima. U sedam saetih poglavlja pozivam vas da se upustite u nov i vjerojatno prilino druki nain razmiljanja o sebi, svom ivotu i svetu. Za neke e ovakav nain promatranja stvari predstavljati suprotnost svemu to su dosad nauili. Drugima e probuditi dovoljno jaku znatielju da krenu novim putem samootkrivanja. Za sve je vano da odmah na poetku znate to moete oekivati od sljedeih informaca. Ako ste slini meni, na poetku putovanja volite znati kamo ste krenuli. Zbog toga u vam precizno navesti to ova knjiga jest, a to ne: Ovo ne struna knjiga. Iako u iznositi napredne informace koje nas potiu da ponovno razmislimo o svom odnosu sa svetom, ovo djelo ne napisano kako bi odgovaralo formatu ili standardima znanstvenog rada ili strunog asopisa. Ovo ne istraivaki rad koji su pregledali strunjaci. Nedno poglavlje i nedan izvjetaj o istraivanju nisu proli kroz dugotrajan proces recenze strunog odbora ili odabranog panela strunjaka koji na svet promatraju oima jednog jedinog podruja istraivanja, kao to su zika, matematika ili psihologa. Ovo jest priru nik utemeljen na istraivanjima i opremljen dokazima. Napisan je na jednostavan nain te opisuje eksperimente, sluajeve, povesne zabiljeke i osobna iskustva koji podravaju nov, ohrabrujui nain sagledavanja ljudi u svetu. Ovo jest primjer onoga to se moe posti i kad nadiemo tradicionalne granice znanosti i duhovnosti. Umjesto da probleme
18
svog doba promatramo oima prirode, umjetno razdvojene i izdvojene na podruja zike, keme ili povesti, ova je knjiga osmiljena da premosti jaz izmeu najbolje dananje znanosti i bezvremene mudrosti nae prolosti, utkivajui ih zajedno u obuhvatne razumevanje nae uloge u ivotu. Cilj joj je da te spoznaje primenimo u stvaranju boljeg sveta te da usput otkremo i neto vie o sebi. Spontano iscjeljivanje naih uvjerenja napisano je samo s jednom svrhom: odaslati monu poruku nade i mogunosti svetom u kojem se esto osjeamo beznadno i bespomono.