August enoa - Prosjak Luka

Kratki sadraj - Selo Jelenje nadomak Zagreba, na obali Save, poznato je po zaputenosti i prljavtini te lijenim i nemarnim ljudima od kojih zaziru seljaci iz okolnih sela. U Jelenju nema ni crkve ni kole, ali zato ima nekoliko krmi, i sve dobro posluju. U blizini sela Cigani su razapeli svoje atore, a s druge strane rijeke, u gradu, spremaju se izbori za gradsko poglavarstvo.

Glavnu rije u selu vode vjeito pijani starjeina Janko Ponedeljak i podli nadripisar Mikica Puhari, doljak iz grada koji nepismenim seljanima prua pisarske usluge i sve to dobro naplauje. S njima se esto u krmi susree i Luka, prosjak koji cijelo Jelenje dri u aci, jer su mu domalo svi seljaci duni (Luka isproeni novac daje na zajam) i dobro paze da mu se ne zamjere. Luka je dobio novac da pobuni seljake protiv starog poglavarstva a tu e akciju voditi pisar Mikica, stari Lukin ortak koji za njega obavlja prljave poslove. I starjeina Janko dobit e svoj dio ako zamiri na oba oka. Jedini pravi i radin ovjek u Jelenju je Martin Lonari s kerkom Marom. Mara eka da se iz vojske vrati Andro, sin prvog susjeda Mate. U Andru se zagledala prije tri godine, kad je ovaj polazio u vojsku i sada nestrpljivo oekuje njegov skori povratak. Meutim, odnosi izmeu Martina i Mate nisu dobri kako to ve esto biva sa susjedima.

Spomenuti prosjak Luka naen je kao naputeno novoroene na ulici. Gradski straar odnio ga je u "varoku kuu" (neku vrstu ustanove za zbrinjavanje beskunika i naputene djece) iz koje Luka nosi samo bolne i teke uspomene. Sjea se samo bezbrojnih iba i gorkih ponienja. Baka, kojoj su ga u djetinjstvu dali na uvanje, zapijala je novac dobiven za njegovo uzdravanje, drala ga zatvorena po itave dane, morila ga glau, tukla kad je bila pijana, tako da je na koncu morao pobjei. Ali, sloboda je bila kratka vijeka, ponovno su ga uhvatili i vratili u "varoku kuu". Ni u vojsku ga nisu htjeli jer je bio krljav, tup i potpuno nesposoban, iako su u to vrijeme u vojsku rado uzimali ba momke za kojima nitko nee aliti ako poginu. Na koncu su ga izbacili i iz "varoke kue", pa se naao na cesti bez iega, gladan i prljav.

Prositi je poeo sluajno. Jedna se ena saalila kad ga je vidjela kako sjedi uz rub ceste i bacila mu novi mislei da je prosjak. On se za taj novi najeo i shvatio da moe ivjeti od prosjaenja, kad ve nita drugo ne zna. Uskoro se pridruio starom epavom prosjaku Mati iz Resnika, koji ga je malo-pomalo zavolio i nauio svim vjetinama prosjakog zanata. ivei sa starcem ogorenim na cijeli svijet, i sam je postao udakom zarekavi se da nikada nee spavati pod ljudskim krovom, ljudi su mu ve ionako nanijeli isuvie zla. Kad je Mato doskora umro, ostavio je Luki pravo malo bogatstvo skupljeno prosjaenjem.

Iako zapravo imuan, Luka nastavlja dalje sa svojim starim zanatom, ali sada se bavi i zelenatvom (daje novac na dug uz interes). No dogodilo se da se Luka zagledao u lijepu Maru, ki Martina Lonaria i u njemu se javlja enja za drugaijim ivotom; poelio je da bude cijenjen, da ivi kao i drugi, da bude ravnopravan lan drutva. Ali Luka ne zna ni do ega na poten nain. Stoga je smislio plan da najprije materijalno upropasti Martina, uini ga novano ovisnim i tako ga primora da mu dade svoju ker. Plan je za dobru plau u djelo trebao provesti pisar Mikica.

Mikica je najprije zavadio Martina i Matu tako da su se susjedi zakrvili oko neke ljive izrasle na mei njihovih okunica. Andro, Matin sin, vratio se iz vojske usred te susjedske razmirice. Mato je, naravno, sinu najstroe zabranio da se oeni Marom, to je mladia silno razbjesnilo, ali je morao posluati oca.

Za to vrijeme Mikica nastavlja raditi na Martinovu potpunom unitenju: potplatio je Ciganina Ugarkovia da potruje Martinove krave, to je ovaj i uinio izbovi blago zatrovanim ilom. Ojaenog Martina najvie je boljelo stoje za pomora njegove stoke susjed Mato stajao s pukom ispod sporne ljive i, inilo mu se, naslaivao se njegovom nesreom. Martina obuzme bijes i on posijee ljivu. Ve sutradan banue mu u dvorite sudski slubenici. Mikica je, naime, nagovorio Matu da tui Martina zbog ljive. Sudski e spor zavriti tako da e Martin morati platiti veliku globu, ali Mato od toga nee imati nikakve koristi, jer e sav novac pojesti gradski "fikali".

Vrijeme je predizborne agitacije i potkupljivanja glasaa pa u Jelenje dolaze pokvareni predstavnici stranke koja se eli doepati gradske vlasti, obeavajui Jelenjanima brda i doline i astei cijelo selo. Svoje prste tu ima i Luka kojemu su budui vlastodrci obeali pozamanu svotu novaca ako Jelenjani budu glasovali za njih. Meu govornicima Mato prepozna advokata koji je na ime svojih usluga zadrao sav novac od globe za njegovu ljivu i shvaa da od njegove i Martinove svae koristi imaju samo gradski fikali. No im je poeo prigovarati agitatorima, oni potaknu seljake da navale na njega, i bili bi ga bacili u badanj s kinicom da se nije pojavio Andro i spasio oca. Ponieni i izbatinani Mato toliko se uzrujao da ga je udarila kap.

Iste veeri Mikica je podmetnuo vatru u Martinovoj tali. Izgorjelo je gotovo sve Martinovo imanje i da nije Andro priskoio u pomo, izgorjela bi i kua. Bojei se da je na samrti, Mato se odlui izmiriti sa susjedom. Pozvao je Martina k sebi i isprosio njegovu ker Maru za svog sina Andru.

Zakljuivi kako je Martin potpuno osiromaen, Luka vri pripreme za poetak novoga ivota. Obveznice je pretvorio u gotovinu prodavi ih nekom advokatu u Zagrebu, koji e nakon izbora silom utjerati novce od seljaka i pritom dobro zaraditi. Kad je to Mikica sluajno

saznao, odluuje se dokopati Lukinih novaca makar ga morao ubiti. Njegova mrnja prema Luki hrani se osjeajem da je boljega roda, obrazovaniji i pametniji od Luke, a, eto, mora sluiti obinog prosjaka. Kad je saznao da bi Luka za namjetanje izbora trebao dobiti jo novaca, odlui mu napakostiti: promjenom boje glasakih listia zbunio je nepismene seljake i na izborima je opet pobijedila stara vlast. Luka je bijesan to mu je izmakao toliki novac, ali jo je kod sebe imao onaj od seljakih obveznica. I to bi bilo dovoljno za novi poetak. Zato sutradan, dok je Mara sterala rublje, pristupi joj Luka i, poloivi svoju lisnicu pred njene noge, zaprosi je. Iznenaena ga djevojka odbije a Luka, povrijeen do dna due, odlazi, nestaje ga da nitko ne zna kamo je otiao.

Andro i Mara su se vjenali i ve imali sina kada se Luka vratio u selo. Priuljavi se jedne veeri njenoj kui, kroz prozor je ugledao idilinu sliku: dva starca, Martin i Mato, sjede za punim stolom, a pokraj njih stoji Andro s Marom koja u naruju dri prelijepo dijete. Na trenutak je zamislio sebe na Andrinom mjestu, sretnog i potovanog od cijelog sela, no ubrzo se osvijestio. Idueg jutra u vrtu je ugledao kolijevku s djetetom. Mare nije bilo u blizini i on preskoi ogradu u namjeri da ubije dijete i tako nanese najveu moguu bol eni koja ga je odbila. Zatim se predomislio pa odluio da ukrade dijete i proda ga Ciganima, to bi po njegovu miljenju bila jo vea muka za Maru. No kada mu se djeai nasmijeio, to ga je toliko ganulo da je odustao od svoje namjere. Prvi put u ivotu netko mu se iskreno nasmijeio. Vratio je dekia u kolijevku i pobjegao.

im je Mikica sreo Luku u krmi, ponovno mu je ponudio da za novac uniti dom Pavlekovievih, ali Luka to s gnuanjem odbija oborivi Mikicu udarcem na zemlju. Kad je iziao iz krme u no, Luka je osjetio da ga netko slijedi. Znao je da su to Mikica i Ugarkovi, odluni da se doepaju njegova novca. Kad su ga dostigli, Luka se bacio u nabujalu Savu. Dvojica zloinaca pronali su Lukino tijelo nizvodno, gdje ga je voda izbacila, pretraili depove na njegovu odijelu, ali nisu nali nita.

Mikica je sve vie i vie propadao. Ciganin Ugarkovi je sa svojim atorom nestao iz sela. Pisaru vie nitko nita nije htio plaati i na kraju se, zapivi i vlastiti kaput, pijan smrznuo u snijegu. Nakon godinu dana Martin i Mara dobili su poziv od suda. Zaudili su se pozivu, a jo vie kad su saznali da im je Luka ostavio osamsto forinti i pismo isprike za sva zla koja im je nanio.

Kompozicija - Kompozicija se zasniva na praenju glavnog lika od njegova roenja do prerane smrti, a sastavljena je od jedanaest poglavlja. Dogaaji su uglavnom ispripovjedani kronolokim slijedom, ali e se Senoa sluiti i retrospekcijom kada slika Lukinu sudbinu i sudbinu prosjaka Mate iz Resnika. Kroz cijelu pripovijetku isprepliu se dvije radnje: Lukin ivot i dogaanja na drutvenom i politikom planu koja utjeu na glavne junake, i pria o ljubavi Mare i Andre ispunjena raznim spletkama koje prijee da se ta ljubav ostvari. Pripovijetka i zapoinje i zavrava opisom krajolika s poznatom reenicom: Tiho tee Sava krajem.

Uvod - Luka se Zaljubljuje u Maru Zaplet - Luka obeaje pisau novce ako Mara bude njegova. Maru i oca zadesi nesrea. Vrhunac - Kad je Andrin otac vidio to se zbilo dobusti Andri da se oeni Marom.Mara i Andro dobijaju dijete,Luka se raalosti. Rasplet - Luka odluuje da je bolje biti siromaan i sretan nego varalica. Zavretak - Luka se baca s mosta,ali ostavlja Mari i ocu novce i moli ih da se pomole za njega (svake godine).

Vrsta djela - Premda je Prosjak Luka po kompoziciji i razgranatoj fabuli zapravo blii romanu, uobiajeno je da se ovo djelo odreuje kao pripovijetka psiholokog karaktera s naglaenim socijalnim elementima. Prosjak Luka smatra se svakako jednom od najboljih Senoinih pripovjedaka.

Tema i ideja - Tema Prosjaka Luke je ivot itavog jednog drutvenog sloja, prosjakog, a uzroci prosjaenja prikazani su u liku nesretnog zagrebakog nahoda, odbaenog i prezrenog od sviju. Pisac teko optuuje drutvo koje nije imalo razumijevanja za naputeno dijete i koje je svojim prezirom i odbacivanjem ubijalo svaku klicu ljudskosti u Luki, iako je u dnu svoga srca i on elio poteno ivjeti i biti kao ostali ljudi. Usporedo s ovom temom razvija se i dirljiva ljubavna pria. Dotakao se Senoa u svojoj pripovijesti usput i zakulisnih politikih igara i uope odnosa selo grad uoivi kako raznorazni gradski meetari moralno potkopavaju i isisavaju selo.

Mjesto i vrijeme - Radnja pripovijetke najveim se dijelom odvija u selu Jelenju koje je prikazano kao primitivna, zaostala i alkoholizirana sredina koja esto dolazi pod utjecaj lakomih i pokvarenih graana. Selo je zaputeno, Sava poplavljuje livade i odnosi zemlju, ceste su oteene, a nitko o tome ne vodi rauna. Drutveni ivot postaje ivlji samo u vrijeme izbora kada se politiari iz grada nadmeu silnim obeanjima i podmiivanjima glasaa, a kad izbori prou, sve ostaje po starom. Dogaaji se djelomino odvijaju i u Zagrebu te u jo nekoliko manje ili vie poznatih mjesta u zagrebakoj okolici. Sve se to dogaa sredinom 19. st. kada na nae selo sve vie poinje prodirati novana privreda koja polako potiskuje naturalnu pa novac utjee na nain ivota seoskog ovjeka sve vie okrenutog gradu.

Biljeke tjekom itanja - Selo Jelenje u Zagrebu

- U gostionici prosjakLuka, Mikica i njihovi prijatelji piju - Dogovor za posao - Opis bijednog Lukinog ivota - Luka prosi - Luka i Mato razgovaraju - Mato umire - Luka kao prosjak vrlobogat - Nitko za to nije znao - Luka eli Maru za enu - Dogovor s Mikicom - Mara i Andro se prvi put sastaju - Razgovor - Mikica nagovara Andrinog oca Matu da ne prihvati Maru za nevjestu - Andro razgovara s ocem - Andro i Mikica razgovaraju - Mikica i ciganin - Martin treba novac - Izabiranje nove vlasti - Martin se prisjea pokojne ene - Andro spaava oca - Poar kod Martina - Mato moli za oprost - Luka prosi Maru - Mikica smilja plan - Luka odlazi iz Jelenja

- Luka se baca u Savu

Socijalni elementi - Siromatvo - Zaputenost sela - Glad - Nezaposlenost - Neukost obinih seljaka - Privilegirani poloaj gradske gospode u odnosu na seljake

Likovi - u Prosjaku Luki dijele se na dobre i zle, tj. pozitivne i negativne, a to znai da se pisac slui crno-bijelom tehnikom u njihovoj karakterizaciji. U razgranatoj fabuli sudjeluje velik broj likova: prosjak Luka, Mato iz Resnika, pisar Mikica, seoski starjeina Janko, Martin Lonari i njegova ki Mara, Mato Pavlekovi i njegov sin Andro, Ciganin Ugarkovi i mnotvo drugih. Nije na odmet spomenuti daje likove u svojim pripovijestima s tematikom suvremenog ivota Senoa oblikovao imajui pred oima uvijek neku konkretnu osobu. Vjerovao je da bez prouavanja suvremenog ivota i bez analize razliitih ljudskih karaktera nema dobre pripovijetke. U predgovoru prvom izdanju Prosjaka Luke napisao je: - Kuao sam iz pukog ivota izraditi osobu, poneto udnu - prosjaka Luku sa cijelim njegovim selom. Ne mislite da se rodio samo u mojoj fantaziji. Nije. Prosjak Luka bijae iv ovjek. Upoznao sam se s tim prosjakom ima tomu po prilici osam godina, i imao je uistinu punu torbu seljakih obligacija. Pripovijedao mi je kojeta iz svoga ivota. Sad ga ve ne ima. Poznavao sam i seoskog nadripisara, poznavao pijanog starjeinu, i druge osobe ove pripovijesti. Sve su to ivi ljudi bili. Spletoh sve te karaktere ujedno, i eto Vam pokusa.

Luka - Bio je siromaan ovjek. Rodio se kao zagrebako dijete. Srednje je visine. Ljudi su mu dali prezime Nepoznanica. Od roenja pa do svoje smrti ivio je kao siroe. Jedino je imao jednu enu, koju je nazivao bakom. Ona je bila zla prema njemu. esto ga je tukla i rijetko kad nahranila. Prvu suhu koru koju je dobio u petoj godini bacili su mu pod noge kao da je pas. Prve rijei koje razumije iz ljudskih usta su kletve na njega. Bio je iv ovjek. Rekao je Mikici da e mu dati 100 forinti ako mu nae enu i to ne bilo koju nego Maru. Od trenutka kada ga je odbila povukao se i polagodine ivio sam. Vrativi se u selo saznao je da Andro i Mara imaju dijete. To dijete Luka je smatrao vezom izmeu Andrei Mare i ako ubije to dijete, njih e se dvoje rastati. Meutim, to nije uinio. Luka je, po miljenju Mikice, bio vrlo mudar. Svi su se udili kad je on otiao na sud, jer obino alje pisara. Uvijek se klonio varoke kue. Za njega su govorili da je bogat seljak. Svatko mu je bio duan.

Starog Matu smatrao je ocem. Iako je imao neto novca ivio je kao prosjak jer nije elio ivot s ljudima kao ni stari Mato. Nije bio pohlepan za novcem. Ljudi su se prema njemu ponaali "nehumano". Njima je bilo vano je li ovjek bogat ili siromaan. Srea ga je cijelo vrijeme zaobilazila. Na kraju se ubio bacivi se u Savu.

Moralna karakterizacija - Luku je teko okarakterizirati kao loeg ili dobrog ovjeka. Da bi preivio u drutvu u kojem je ivio morao je biti prevarant, laljivac i veliki lukavac. Videi da novac znai puno i da ima glavnu ulogu, mislio je da e novcem kupiti ljubav, stei dom i obitelj.

ivotni san prosjaka Luke - Luka je elio postati ovjek kao i svaki drugi. elio je imati svoj dom, sjediti kod tople pei, piti vino, jesti bijeli kruh, imati pored sebe enu i nositi bijelu koulju kao i drugi ljudi, kao poteni ljudi kako ih je on sam nazivao. U sebi je osjeao i nosio potrebu da stvori svoj dom i svoju obitelj, ali naalost to nije uspio.

Osobno vienje ivotnih prilika koje su odredile ivotni put Luke - Luka je bio rtva drutva u kojem je ivio. Kao siroe, koje je pripalo zloj babi koja ga je uvala za novac, tukla i muila glau, kao dijete koje je kasnije zavrilo u gradskoj kui kao sluga i trkaralo, a na kojega je drutvo potpuno zaboravilo, Luka nije ni mogao postati drugo do obian prosjak. Toliko su gradska gospoda bila pokvarena da su svojim mahinacijama i lanim svjedoenjima radili sve kako bi upropastili ivot neukog i neobavijetenog seljaka. Drutvo je u njemu ubilo svaku klicu ljudskoga.

Mara Lonearia - Bosonoga djevojka zasukanihrukava koju je Luka jako volio, ali ona to nijeznala. Bila je veoma dobra, potena i vrijednadjevojka. Njezino srce pripadalo je Andriji. Prodavalaje mlijeko i povre u gradu. Bila je olienje ljepote idobrote. Iako je imala puno ponuda za udaju, ekala jesvog izabranika da se vrati iz vojske. Najsretnija jebila kad su se njezin otac Martin i Andrijin otac Matopomirili. Tada se vjenala i rodila sina.

Mato - Prosjak kojeg je Luka gledao kao oca kojeg nikad nije imao. Nije elio ivot s ljudima. Stanovao je u staroj hrastovoj umi, u rupi u koju se jedva ue. Tri godine Luka je glumio slijepca, a Mato njegovog jadnog oca. Ili su po Meimurju, Slavoniji i Zagrebu dok Matu nije uhvatio opaki kaalj. Luka je ostao vani,a Mato je otiao u spilju i zaspao. Nakon nekoliko sati se probudio i objasnio Luki gdje se nalaze novci i papir. I onda je mirno umro. Dok je imao enu bio je poten seljak, posjedovao je samo malu kolibicu, komadi zemlje i kravicu. ena mu je bila lijepa. No, doao je neki gospodin i zaveo je. Kad je ona priznala svoj grijeh, on je pio i tukao je dan za danom. I umrla je. On se kasnije pokajaono to nije

moglo vratiti njegovu enu. On i Luka nali su se jedan u drugome; Mato je imao sina, a Luka oca.

Mikica - je tipini Senoin "negativac", tip intriganta koji svojim spletkama oteava ivot glavnim junacima. Na kraju zavrava kako se moglo i predvidjeti - smru. Mikica se, pijan, smrznuo u snijegu, naputen i odbaen od svih.

Sporedni likovi - Mara, Mato, Martin, Mikica

Analiza stila - Pjesnike slike Vizualne slike bijeli se vrbinje nisko upavo grmlje borovice siva drnjevara pod aavim, slamnim klobukom jato divljih golubova bosonogi pastiri pod mokrim grmljem

Akustine slike tiho tee Sava voda bije o niske bregove lie dre zalaje koji pas vrabac cvrkue po smetitu

Epiteti bijela magla klapaste ui

nabuhlo, papreno lice bosonogi pastiri nisko upavo grmlje borovice bijela platnena kouljka crne sjajne kite malen, odrpan ovjek jajasta, srebrna dugmad modre, zakrpane hlae

Onomatopeje zagrmi zabubnja zveketa praskalo se zatutnji lie dre

Personifikacije mraz ga protrese mraz se zabadao u njegove prste poput iglica krv mu se uge Sava ape pjesmicu vrbinje se mijea kao klupko voda se zajeda u zemlju viri drvenjara

rasijano selo

Usporedbe selo rasijano kao jato divljih golubova vrti se vrze, kao da ga tko bode ovjeka uraziti kao ilom lahak sam kao perce ria brada kao poeta strn obraz griljiv, ut kao list na mali Boi gledahu novce kao pseto nebo se razvedrilo kao staklo oi crne kao kupinice

Mudre izreke - Ne dolazi se zlim, ve samo dobrim do dobra. - Smije li drobnu ruu kraj puta zgaziti, jer ti milo mirie? - Zato da pati edo sve one muke, koje je on pretrpio, da ga hladna srca baci u ponor, jer je pokuao zlim postii dobro? - Vanije je biti siromaan i sretan ovjek, nego neovjena varalica.

Jezik i stil - Jezik Prosjaka Luke hrvatski je knjievni jezik druge polovice 19. st. Reenice su mu stilski dotjerane, jasne, itke i slikovite. Obiluju elementima iz narodnih pripovjedaka, poslovica i mudrih izreka ukomponiranih tako da ih izgovaraju pojedini likovi. Mnogo je starinskih rijei (arhaizama) koje danas teko moemo nai u knjievnom jeziku i te rijei ovoj pripovijetki daju ar starine, patinu prolih vremena.

Najdrai odlomak - Nalazi se na 145. str., aopisuje radost i veselje u obitelji Pavlekovi i obitelji Lonearia. Svia mi se zato jer se u ovoj knjiziizmeu toliko tuge nalo i malo radosti.

Dojam o djelu - Ovo djelo mi se i svia i ne svia. Sviami se zato jer pisac oslikava drutvene slojeve svogavremena i moemo vidjeti kako je to nekad bilo. Ne svia mise zato jer ima vie tuge nego radosti, zavravatragedijom glavnog lika, predugo je i ima puno likova. __________________________________

August enoa je roen 14. novembra 1838. u Zagrebu, u sitnoburoaskoj porodici. Otac, biskupov poslastiar i ponemeni eh, eleo je da od svog sina stvori dobrog i poslunog austrijskog inovnika. alje ga u Peuj kod jednog kaluerskog reda, gde je poeo da stie prva znanja. U to vreme u Hrvatskoj injeni su otvoreni pokuaji germanizacije.

To je najpre vreno u obrazovanju uz pomo dirigovanih nastavnih programa. Mislei da e mu sin i u ovim kolama postati veran austrijski inovnik, otac enou upisuje u gimnaziju u Zagrebu. Meutim, druei se sa vrnjacima Hrvatima mladi enoa je postao "ljut Hrvat". K tome su doprineli jo i izrazito patriotski orijentisani profesori meu kojima su bili Adolf Veber Tkalevi, pesnik i pripoveda, Antun Maurani, brat pesnika Ivana Maurania i Matija Mesi, istoriar.

U poetku se kolebao izmeu publicistike i knjievnosti. Pisao je novinske dopise i lanke, pozorine izvetaje i knjievne ocene, pripovetke i lirske pesme. enoa nije posedovao pesniki talenat koji bi naoj poeziji dao neto izrazito i novo. On je, uglavnom, nastavio tradiciju ilirskih pisaca. Najvie je negovao rodoljublje i ljubavnu poeziju. U njima toplinu oseanja i iskrenost misli potiskuje retorinost. Rodoljubiva poezija mu je prigodan, sveana u tonu, retorina i patetina. U tom pogledu karakteristina je pesma Budi svoj.

U pesmi "Crnogorska tampara" enoa opeva hrabrost Crnogoraca, a u pesmi Munja od Gabele peva o ustanikoj hrabrosti hercegovakih junaka. Sa irokim nacionalnim vidicima opevao je i oslobodilaku borbu bugarskog naroda. enoa je pisao i balade,i romanske i epske pesme za koje je uzimao motive iz narodnog predanja. Ove pesme su romantiarsko fantastine, ili nacionalno - istorijske sadrine.

Pravi stvaralaki talenat enoa je pokazao u prozi u romanu i pripoveci. Od 1871. kad objavljuje prvi veliki roman Zlatarevo zlato, pa do smrti, iz njegovog pera je izaao itav niz romana i pripovedaka: uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes, Kletva, Povjestice, Prijan Lovro, Barun Ivica, Mladi gospodin, Ilijina oporuka, Karanfil s pjesnikova groba, Vladimir, Branka, Prosjak Luka, Kako dolo tako prolo i drugi. August enoa je umro 13. decembra 1881. u Zagrebu.