SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZTRAVNIK FAKULTET PRAVNIH NAUKA U TRAVNIKU

ESEJ IZNUDA

Travnik,mart,2011.godina

SADRAJ:

1. Uvod...............................................................................................................3 2. Laki oblik krivinog dijela iznuda................................................................4 3. Tei oblik krivinog dijela iznuda..................................................................6 4. Zakljuak........................................................................................................7 5. Literatura........................................................................................................8

1.UVOD

Iznuda pripada krivinim djelima protiv imovine.Imovina kao zatitni objekt kod veeg broja krivinih dijela iz over glave pojavljuje se u vidu pokretne stvari.Konkretna pokretna stvar je objekt napada samo kod krivinih dijela oduzimanja motornog ozila,dok kod drugih dijela objekt zatite moe biti i nepokretna imovina to je sluaj kod iznude,oteenja tue stvari i prevare. Osnovni motiv uinjenja veeg broja krivinih dijela protiv imovine je pribavljanje imovinske koristi za sebe ili nekog drugog. To znai da se pokreta uinitelja na preduzimanje radnje uinjenja javlja namjera protivpravnog prisvajanja stvari i vrijednosti kao element bia krivinog dijela.Namjera protivpravnog prisvajanja moe biti praena koristoljubljem koje odraava pohlepu,poudu,tenju za prekomjernim nepotrebnim bogaenjem ili uveanjem imovine. Kod krivinog dijela iznude dijelo se sastoi u prisiljavanju druge osobe sliom ili ozbiljnom prijetnjom da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine u namjeri da sebi ili drugom pribavi protvpravnu korist.1 Iznuda spada u red poosebnih krivinih dijela.

Borislav Petrovi,Dragan Jovaevi-Krivino pravo-posebni dio,Sarajevo 2005.godina,str.241.i str.261. 3

2.LAKI OBLIK KRIVINOG DIJELA IZNUDA

Krivino dijelo iznuda je regulisano lanom 242.Krivinog zakona Republike Srpske te lanom 295.Krivinog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i lanom 289.Krivinog zakona Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. U stavu 1.pomenutog lana zakonodavac kae:Ko u namjeri da sebi ili drugom prbavi protivpravnu imovinsku korist,silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi drugog da neto uini ili ne uini,na tetu svoje ili tue imovine,ili ko na takav nain utjeruje dug kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. Krivino dijelo iznude se sastoji u prinuivanju drugoga silom ili ozbiljnom prijetnjom da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imvine,a u namjeri da se time sebi ili drugom pribavi protivpravna imivinska korist.Djelo obuhvata i utjerivanje duga ukoliko se to ini prinuivanjem. Objekt zatite dijela je imovina,ali je iznuda istovremeno upravljena i protiv slobode odluivanja i obuhvata i sva obiljeja krivinog dijela prinude.U tom smislu iznuda je specifino krivino dijelo i pojavljuje se kao poseban vid prinude.Meutim,iznuda je u osnovi dijelo protiv imovine jer je ovdje prinuda samo sredstvo za ostvarenje protivpravne imvinske koristi.Sloboda odluivanja je dobro koje je kod ovog dijela supsidijarnog karaktera.Iznuda ima slinost i sa prevarom,jer je i ovdje kao i kod prevare tetno raspolaganje sa imovinom preduzima sam pasivni subjekt. Radnja izvrenja dijela se sastoji u prinuivanju drugog na injenje ili neinjenje,tj. u primjeni sile i ozbiljnije prijetnje.Sila je upravljena prema pasivnom subjektu ali moe uticati na pasivnog subjekta da preduzima tetna raspolaganja. Za razliku od drugih krivinih dijela,ovdje sila moe biti upravljena i prema stvarima.Prijetnja treba da bude ozbiljna a to znai stavljanje u izgled nekog znaajnijeg zla koje e se nanijeti ukoliko se ne ispuni ono to se zahtijeva odnosno da je ona takva da moe uticati na lice prema kome je upravljena da neto uini ili ne uini.Moe se odnositi na bilo koje dobro osim na ast i ugled,jer bi se tada radilo o krivinom djelu ucjene. Prinuda kod ovog dijela je upravljena na prinuivanje drugoga na tetno raspolaganje u odnosu na svoju ili tuu imovinu.Ono se moe sastojati u prodaji stvari uiniocu po nepovoljnoj cijeni,davanja novca na zajam,odustajanju od od tube za napaltu duga,potpisivanju nepovoljnog ugovora,odustajanjau od naslijea i drugo.Nije potreban identitet izmeu pasivnog subjekta i oteenog,jer se tetno raspolaganje moe odnositi i na imovinu treeg lica2.
2

Komentar Krivinog zakona Republike Srpske 4

Izvrilac dijela moe biti svako lice.Subjektivnu stranu dijela ini umiljaj.Uz to potrebna je namjera za pribavljanje protivpravne imovinske koristi koja, kao vano konstitutivno obiljeje ovo dijelo i ini imovinskim deliktom. Meutim,ovo dijelo u vidu prinudnog utjerivanja duga je specifinog karaktera i postoji iako se ini u namjeri da se od dunika vrati imovina koju on duguje.Ovo se mora initi isto tako upotrebom sile ili ozbiljne prijetnje jer dijelo nee postojati ako naprimjer povjerilac prijeti duniku da e protiv njega podnijeti tubu ukoliko ovaj u odreenom roku ne vrati dug. Za postojanje dijela u dovrenoj formi nije potrebno da je navedena namjera i realizovana,dovoljno je da pasivni subjekt preduzeo tetno raspolaganje u odnosu na svoju ili tuu imovinu.3 Pokuaj e postojati ako je upotrijebljena sila i prijetnja u navedenoj namjeri.Propisana je kazna zatvora od est mjeseci do pet godina.

Sabrina Horovi-Kazneno pravo posebni dio,Sveuilite u Mostaru,Mostar 2000.godina,str 152-153. 5

3.TEI OBLIK KRIVINOG DIJELA IZNUDA

lan 2. pomenutog zakona kae:Ako je dijelom iz stava 1.ovog kana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina a ako taj iznos prelazi 50.000 KM ali ako je pri izvrenju dijela upotrijebljeno kakvo oruije ili oasno sredstvo ili je dijelo uinjeno od strane vie lica ili na naroito grub nain i poniavajue kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina. Tako i lan 3.istog zakona kae:Ko se za nagradu bavi vrenjem dijela iznude,kaznie se zatvorom od tri do petanaest godina. Znai to je dijelo za koje moemo rei da je tei oblik. Prvi stav 2.navedenog lana postoji ak je dijelom iz ovog lana pribavljena protivpravna imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM sa kaznom zatvora od jedne do osam godina,drugi ako taj iznos prelazi 50.000 KM kada je kazna zatvora od dvije do dvanaest godina. Najtei je stav 3.navedenog lana kada se ko za nagradu bavu vrenjem ovog dijela.Za ovaj oblik dijela propisana je kazna zatvora od tri do petanaest godina.4

Komentar krivinog zakona RS-a 6

4.ZAKLJUAK

Krivino dijelo iznude se sastoji u prisiljavanju osobe silom ili ozbiljnom prijetnjom da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu korist. Objekt zatite je dvojako odreen imovina i sloboda odluivanja ovjeka u raspolaganju imovinom.Radnja uinjenja je prisiljavanje druge osobe.To je psiholoka djelatnost na volju druge osobe u smislu da se ona natjera da neto ini ili ne ini protivno svojoj slobodno donijetoj odluci. Prisiljavanje se ini na dva zakonom odreena naina i to upotrebom sile ili ozbiljnr prijetnje. Sila moe biti apsolutna ili kompluzivna.Prijetnja mora biti ozbiljna,stvarna,mogua,neposredna i neotklonjiva.I sila i prijetnja mogu biti primjenjene neposredno prema pasivnom subjektu ili nekoj drugoj njemu bbliskoj osobi. Smatra se da se sila kod ovog dijela moeprimjeniti i napadom na stvari u smislu ruenja,lomljenja,paljenja ili unitavanja stvari na drugi nain. Cilj primjene sile ili ozbiljne prijetnje je da se pasivni subjekt natjera da sam neto uini ili propusti na tetu svoje ili tue imovine.

5.LITERATURA

1. Borislav Petrovi,Dragan Jovaevi-Krivino pravo-posebni dio,Sarajevo 2005.godine 2. Sabrina Horovi-Kazneno pravo-posebni dio,Sbeuilite u Mostaru,Mostar 2000.godina 3. Krivini zakon Republike Srpske 4. Krivini zakon Federacije Bosne i Hercegovine 5. Krivini zakon Brko Distrikta Bosne i Hercegovine 6. Komentar krivinog zakona