Ciljevi finansijskog izvjetavanja

Financijsko izvjeivanje ponajprije je usmjereno na zadovoljavanje informacijskih potreba vanjskih korisnika (ulagaa, analitiara, kreditora itd.). Vanjski su korisnici zbog razliitih razloga zainteresirani za uspjenost poslovanja kompanija i financijsku poziciju, to se obino analizira na temelju raunovodstvenih informacija iz financijskih izvjea. OECD (Organization for Economic Cooperation and Development) u svom komparativnom izvjeu o korporativnom upravljanju u Srednjoj i Istonoj Europi istie da su korporativno izvjeivanje i transparentnost temeljni stupovi uspjenoga korporativnog upravljanja. Investitori bez redovitih, pravodobnih, pouzdanih i usporedivih informacija ne mogu procjenjivati investicijske alternative radi donoenja kvalitetnih investicijskih odluka ili adekvatno glasovati na skuptinama dioniara (OECD, 2003). 1

U dananjem sistemu finansijskog izvjetavanja obiljeen je sa brojnim razliitostima koji izazivaju itav niz problema u razumijevanju finansijskih izvjetaja sastavljenih u razliitim dijelovima svijeta. Zbog toga se neprestano trae naini da se razlike uklone, a to bi doprinijelo ne samo korisnicima finansijskih izvjetaja nego i ljudima odnosno preduzeima koja ih sastavljaju, i to prije svega u pogledu reduciranja dijela trokova u edukaciji kadrova, kao i ukidanje uobiajene svjestke prakse dvostrukog sastavljanja finansijskih izvjetaja sukladno razliitim regulativama za kompanije koje imaju poslovnice u stranim zemljama. 2

Znaaj finansijskog izvjetavanja na meunarodnoj razini Postoje mnogi problemi uzrokovani razlikama u finansijskim izvjetajima koji proizilaze iz neusklaenosti raunovodstvenih standarda na globalnom nivou. Pojedine zemlje propisuju obaveznu primjenu nacionalnih standarda za sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvjetaja, dok druge propisuju obaveznu primjenu Meunarodnih standarda finansijskog izvjetavanja (MSFI) ili pak Amerikih opeprihvaenih raunovodstvenih naela (US GAAP). Upravo zbog toga se javlja problem neuporedivosti finansijskih izvjetaja sastavljanih u razliitim dijelovima svijeta. Najvaniji problemi uzrokovani razlikama u raunovodstvenim sistemima oituju se u sastavljanju konsolidiranih finansijskih izvjetaja, oteanom pristupu stranim tritima kapitala, neusporedivosti finansijskih izvjetaja, te u nedostatku visokokvalitetnih raunovodstvenih informacija. Razlike u raunovodstvenoj praksi razliitih zemalja mogu uzrokovati velike probleme nekim korisnicima finansijskih izvjetaja, kao to su meunarodne kompanije koje sastavljaju konsolidirane finansijske izvjetaje. Postoje kompanije koje imaju preko 50 podrunica po cijelom svijetu, a svaka podrunica sastavlja finansijske izvjetaje u skladu sa raunovodstvenom regulativom zemlje u kojoj posluje. Raunovodstvena regulativa svake zemlje uglavnom propisuje standarde koje poslovni subjekti moraju primjenjivati prilikom sastavljanja finansijskih izvjetaja, te zahtjeva da raunovodstvene pozicije budu iskazane u nacionalnoj valuti. Raunovoe takvih poslovnih subjekata moraju sastavljati dva uporedna seta finansijskih izvjetaja, jedan set u skladu sa propisanim nacionalnim standardima i drugi set u skladu sa propisima koje propisuje zemlja u kojoj se nalazi sjedite poslovnog subjekta. To uzrokuje velike trokove i veliko znanje raunovodstvenih kadrova. Naime, oni moraju dobro poznavati dva razliita seta raunovodstvenih standrarda. Ukoliko preduzee eli pribaviti novana sredstva na stranom tritu na nain da plasira svoje dionice na stranu erzu, takoer moja pripremiti finansijske izvjetaje usklaene sa raunovodstvenim standardima zemlje u kojoj namjerava pribaviti kapital. 3

Pervan, I., Usklaenost okvira financijskog izvjetavanja u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj sa zahjtevima Europske unije, Finansijska teorija i praksa, 2004., str. 470. 2 Mami, I., Sever, I., Utjecaj nacionalnih raunovodstvenih regulativa na financijsko izvjetavanje, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 8, br. 2., 2010., str. 179. 3 Mami, I., Sever, I., Utjecaj nacionalnih raunovodstvenih regulativa na financijsko izvjetavanje, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 8, br. 2., 2010., str. 180.

Problem neusklaenosti raunovodstvenih standarda Problem neusklaenosti raunovodstvenih standarda oituje se u razumijevanju i analizi finansijskih izvjetaja sastavljenih temeljem razlitih standarda, to korisnicima esto predstavlja veliki problem. Nemognost usporedbe finansijskih izvjetaja takoer ima uticaj na poslovne subjekte koji donose odluke o pripajanju subjekata iz drugih zemalja. Kao primjer se moe navesti ikustvo ulagaa u preduzea istonoevropskih zemalja nakon pada berlinskog zida 1989 godine. Naime koncept dobiti i raunovodstvenog tretmana imovine u bivim komunistikim zemljama bio je razliitih od raunovodstvene prakse koja se koristila u zapadnoevropskim zemljama. Prema tome finansijski izvjetaji poslovnih subjekata iz bivih komunistikih zemalja bili su gotovo beskorisni stranim ulagaima za otkrivanje preduzea u koje bi bilo isplativo i poeljno uloiti kapital. Zbog toga su se finansijski izvjetaji morali ponovo sastaviti na temelju standarda koji se koriste u zapadnoevropskim zemljama. Razlike su postojale zbog toga to u komunistikim zemljama finansijski izvjetaji nisu bili sastavljani za informacijske potrebe investitiora i kreditora ve su sluili za pruanje informacija dravnim tijelima o tome je li izvren centralni ekonomski plan drave. Takoer jedan od problema tj nedostataka jeste nepostojanje kvalitetnih raunovodstvenih informacija. Uzork tome su finansijski izvjetaji sastavljeni na temelju loih nacionalnih raunovodstvenih standarda. Stranin investitori nisu bili u mogunosti procijeniti rizik zbog toga to finansijski izvjetaji nisu prikazivali informacije kao to su: 1. stvarna visina dugova je bila pokrivena neobjavljenim transakcijama sa poveznaim preduzeima, 2. visoka razina izloenosti riziku promjene teaja strane valute nije bila evidentirana 3. informacije koje govore o ulaganjima u visokorizinu imovinu nisu bile dostupne javnosti 4. obaveze koje se odnose na garancije za kredite u stranoj valuti takoer nisu bile objavljene. Sve ovo je dovelo do pokretanja procesa harmonizacije raunovodstvenih standarda na meunarodnom nivou, to bi dovelo do rjeavanja navednih problema.4

Razlike u finansijskom izvjetavanju Osnovni oblici razlika koje se javljaju u raunovodstvenim sistemima razliitih zemalja mogu sa klasificirati u slijedee kategorije:5 1. razlike u normativnom okviru koji ureuje finansijsko izvjetavanje, 2. razlike u finansijskim izvjetajima u kljuenim u godinje izvjee 3. razlike u obliku i sadraju finansijskih izvjetaja 4. razlike u obimu podataka objavljenim u finansijskim izvjetajima 5. razlikeu terminologiji 6. razlike u priznavanju i mjerenju pozicija finansijskih izvjetaja. 7. ostale znaajne razlike u finansijskom izvjetavanju.

1. Razlike u normativnom okviru koji ureuje finansijsko izvjetavanje

Mami, I., Sever, I., Utjecaj nacionalnih raunovodstvenih regulativa na financijsko izvjetavanje, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 8, br. 2., 2010., str. 181. 5 Mami, I., Sever, I., Utjecaj nacionalnih raunovodstvenih regulativa na financijsko izvjetavanje, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 8, br. 2., 2010., str. 182.

Raunovodstvena problematika i pitanja pozicioniranja temeljnih naela i raunovodstvenih politika moe se razlikovati u pojedinim zemljama. Neke zemlje raunovodstvena pitanja za mala i srednja preduzea rjeavaju kroz vlastite nacionalne standarde namijenjene upravo takvim preduzeima (Velika Britanija, Kina, Hong Kong). Druge takva pitanja rjeavaju kroz primjenu nacionalnih i opteprihvaenih raunovodstvenih naela koja su obino dio nacionalnog Zakona o raunovodstvu, Zakona o trgovakim drutvima ili slinih zakonskih propisa. 2. Razlike u finansijskim izvjetajima ukljuenim u godinje izvjee Svaka zemlja kroz pravnu regulativu od svojih preduzea zahtijeva obaveznu objavu odreenog broja i vrsta finansijskih izvjetaja. Finansijski izvjetaji ija se javna objava zahtijeva u veini zemalja u svijetu su bilans stanja i raun dobitka/guitka, dok objavljivanje ostalih finansijskih izvjetaja varira od zemlje do zemlje. Sastavljanje izvjetaja o novanom toku u nekim zemljama nije obavezno. Naprimjer, amerika preduzea obavezno moraju javno objaviti slijedee finansijske izvjetaje: bilans stanja, raun dobiti i gubitka, te izvjetaj o novanom toku. U prilogu se takoer moraju objaviti informacije vezane za zadranu dobit i akumuliranu sveouhvatnu dobit. Neka njemaka preduzea koja u strukturi aktive imaju znaaajn udio dugotrajne imovine sastavljaju izvjetaj o promjenama u dugotrajnoj imovini kao jedan od primarnih finansijskih izvjetaja. Ovaj izvjetaj daje detaljne informacije o godinjim promjenama historijskog troka dugotrajne, nematerijalne i finansijske imovine. 3. razlike u obliku i sadraju finansijskih izvjetaja Ameriki poslovni subjekti sastavljaju bilans po naelu opadajue likvidnosti. Za razliku od njih britanska, kao i veina evropskih preduzea za sastavljanje bilansa koriste naelo rastue likvidnosti. 4. U razliitim zemljama postoje brojne razlike u obimu i vrsti inforamcija koje se objavljuju u finansijskim izvjetajima. Preduzea u svojim finansijskim izvjetajima objavljuju one informacije koje od njih zahtjeva zakonodavno tijelo ili neki drugi regulator. Meutim mnoga preduzea u svijetu svojevoljno objavljuju dodatne raunovodstvene informacije kako bi lake prikupila sredstva na meunarodnom tritu kapitala. Smatra se da su informacije koje se objavljuju u finansijskim izvjetajima kompanija sa sjeditem u SAD-u meu najopsenijim na svijetu. Kao dio sistema dvostrukog (two tiered) finansijskog izvjetavanja koji se razvo u Evropi, javna trgovaka preduzea u Evropskoj uniji kao i velika ne evropska preduzea koriste MSFI e, koji zahtijevaju iru objavu informacija od nacionalnih standarda.

5. razlike u terminologiji

U kontekstu razumjevanja finansijskih izvjetaja na meunarodnom nivou, vrlo je vano pitanje poznavanja jezika izvjetavanja u sklopu kojeg je vano poznavati jezik na kojem su finansijski izvjetaji sastavljeni. SA sigurnou moemo rei da se engleski jezik nametnuo kao imperativ u poslovnom svijetu, ali uprkos tome postoje odreene razlike izmeu britanskog i amerikog engleskog jezika. Jo kada se tome doda varijanta koju koristi Odbor za meunarodne raunovodstvene standarde (IASB International Accounting Standard Board), dolazi se do zakljuka da je razumjevanje finansijskih izvjetaja i prevoenje istih kompleksan problem. U tabeli 1. Su prikazani termini istih raunovodstvenih kategorija koji se koriste u Velikoj Britaniji, SAD u, te oni koje koristi Odbor za meunarodne raunovodstvene standarde. HRVATSKA Zalihe Dionice Trezorske dionice Potraivanja Dobavljai Finansijski najam Prihod Stjecanje Pripajanje Dugotrajna imovina Raun dobitka/gubitka VELIKA BRITANIJA Stock Shares Own shares Debtors Creditors Finance lease Revenue Acqsition Merger Fixed assets Profit and loss account SAD Inventory Stock Treasury stock Receivables Payables Capital lease Sales (or revenue) Purchase Pooling of interests Non current assets Income statement IASB Inventory Shares Treasury shares Receivables Payables Finance lease Sales (or revenue) Aqisition Uniting of interests Non current assets Income statement

Takoer postoje sluajevi kada se u finansijskim izvjetajima prevedenim na engleski jezik pojave termini koji su nepoznati amerikom i britanskom raunovodstvu, a odraz su ekonomskih, pravnih i raunovodstvenih specifinosti pojedinih zemalja. 6. razlike u priznavanju i mjerenju pozicija finansijskih izvjetaja Najznaajnije razlike koje postoje u finansijskom izvjestavanju su one povezane s priznavanjem i mjerenjem imovine, obaveza, prihoda i rashoda. Ostale razlike su uglavnom formalne prirode i lake ih je prevazii. Priznavanje se odnosi na dedfinisanje kriterija koje imovina (ali i ostali elementi) mora zadovoljiti da bi bila predmet knjigovodstvene evidencije. Raunovodstvenih standardi su ti koji odreuju hoe li neka imovina biti iskazana u bilansu ili ne. Moda najvanije razlike koje postoje u priznavanju i mjerenju imovine su one koje se odnose na nekretnine, postrojenja i opremu. 7. ostale znaajne razlike u finansijskom izvjetavanju Osim dosad navedenih razlika u finansijskom izvjetavanju na meunarodnom nivou postoje i brojne druge razlike koje mogu proizilaziti iz razliitih osnova: raunovodstveni standardi, raunovodstvena naela, rokovi uvanja izvjetaja