Standard Za Uklanjanje Mina I NUS-A U BiH

CENTAR ZA UKLANJANJE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI
STANDARD
ZA UKLANJANJE MINA I NUS-a U BOSNI I HERCEGOVINI
STANDARD
ZA UKLAWAWE MINA I NUS-a U BOSNI I HERCEGOVINI
01.06.2003.godine
CENTAR ZA UKLAWAWE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI
Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH
SADRAJ Redni Naziv poglavlja broj

1. 2. 3. OBAVJETENJE, IZMJENE I UVOD OBUKA OBILJEAVANJE MINIRANE POVRINE I RADILITA
Oznaka poglavlja
Strana 2-4 Poglavlje I Poglavlje II
4. 5. 6. 7. 8. 9.
ORGANIZACIJA RADILITA I MANUELNE OPERACIJE UNITAVANJE MINA I NUS-a MINSKO IZVIANJE UKLANJANJE EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA SISTEM VEZA, EVIDENCIJA I IZVJETAVANJE PREUZIMANJE DEMINIRANE POVRINE ILI GRAEVINE SIGURNOST MEDICINSKA POTPORA I EVAKUACIJA RANJENIKA
Poglavlje III Poglavlje IV Poglavlje V Poglavlje VI Poglavlje VII Poglavlje VIII
10. 11.
Poglavlje IX Poglavlje X
12. 13. 14. 15. 16.
OSIGURANJE KVALITETA PREGIRANJE ISTRAGA DEMINERSKE NESREE MEHANIKA PRIPREMA ZEMLJITA IENJE KUA
Poglavlje XI PoglavljI XII Poglavlje XIII Poglavlje XIV Poglavlje XV
Centar za uklawawe mina u BiH S - 1/1
DRUGO IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE
Obavjetenje
Na osnovu lana 6. pod b) Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH broj 5/02), na prijedlog Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu BHMAC), Komisija za deminiranje odobrava ovaj Standard za uklanjanje mina i NUS-a u BiH, sa datumom koji je naveden na naslovnoj stranici. Standard podlijee preispitivanju i reviziji po proceduri izmjena koje su navedene u nastavku. Korisnici ovog dokumenta mogu provjeriti stanje na web stranici BHMAC-ovog projekta (http://www.bhmac.org)
Obavijest o zatiti autorskih prava

Standard za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini, predstavlja dokument BHMAC-a i zatien je autorskim pravima. Ovaj dokument, ili bilo koji njegov dio, ne smije se reproducirati, pohranjivati ili prenositi u bilo kojem obliku, ili na bilo koji nain i u bilo koju drugu svrhu, bez prethodne dozvole BHMAC-a. BHMAC djeluje kao struno tijelo Komisije za deminiranje u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu Komisija). Komisiju kao centralno tijelo za deminiranje u Bosni i Hercegovini osniva Vijee ministara. Ovaj dokument se ne smije prodavati. Adresa: Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini Bosna i Hercegovina, 71000 Sarajevo , Zmaja od Bosne 8. E-mail: bhmac@bhmac.org Telefon: (+387) 33 667 310 Fax: (+387) 33 667 311
Centar za uklawawe mina u BiH OIU - 1/3
IZMJENE 1. Izmjene Standarda za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu Standard) se mogu po propisanoj proceduri provesti, tampati i uvesti u tabelu . 2. O donoenju izmjene vodi se rasprava u deminerskoj zajednici BiH, a o konanoj verziji izmjene odluuje BHMAC. Izmjenu odobrava Komisija za deminiranje BiH. 3. Od datuma stupanja na snagu predloene izmjene, prihvataju i po njoj postupaju. lanovi deminerske zajednice istu
4. Primjedbe i prijedlozi za izmjenu ili dopunu Standarda trebaju se dostaviti BHMAC-u. EVIDENCIJA IZMJENA Broj izmjene 01/1-122/04 Datum izmjene 15.03.2004. Poglavlje Standarda V Kratak sadraj izmjene Aneks 1.-Izmjene i dopune u generalnom i tehnikom izvianju Izmjenu uveo (ime i prezime) Komisija za deminiranje u BiH
Prva verzija izdatog Standarda BiH odobrena je od strane Komisije za deminiranje BiH 18.01.2000. godine. Ovo izdanje tiskano je sa usvojenim izmjenama i dopunama do datuma izdavanja i promjenama koje su usklaene sa Zakonom o deminiranju u BiH (SG BiH broj 5/02).
UVOD 1. Standard BiH za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu Standard), predstavlja osnovni dokument za operacije humanitarnog ienja mina i uklanjanja NUS-a (deminiranja) po kojem deminerske organizacije usklauju vlastite Standardne operativne procedure (SOP) za voenje operacija na terenu u BiH. 2. Standard BiH je uraen na osnovu Meunarodnih standarda deminiranja (IMAS), Smjernica o strunim i sigurnosnim standardima za operacije deminiranja u BiH od UN MAC-a, iskustva steenog do danas u obavljanju operacija deminiranja u BiH, a obuhvataju i teoriju i praksu steenu i u drugim dijelovima svijeta. 3. Usvajanjem Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini (SG BiH, broj 5/02), u Standardu su izvrene odgovarajue izmjene radi usklaivanja poglavlja Standarda sa odredbama Zakona. 4. U Standardu se daje minimum strunih i sigurnosnih mjera koje deminerske organizacije moraju obuhvatiti u vlastitom SOP-u. Svaka organizacija radi vlastiti SOP u koji unosi zahtjeve Standarda i iskustveno vie strunih i sigurnosnih mjera po kojima treba raditi, u cilju sigurnosti ljudi koji izvode operacije deminiranja i osiguranja kvaliteta oiene povrine za korisnikestanovnike u BiH. 5. Odredbe iz Standarda BiH i strunih i sigurnosih mjera koje su organizacije za deminiranje ugradile u svoj SOP u praksi e provjeravati inspekcije strukture BHMAC-a. 6. Standard omoguuje osoblju Strukture BHMAC-a i svih drugih zainteresiranih, planiranje i procjenjivanje realizacije uklanjanja mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini, i prua osnovicu za tumaenje bilo koje takve aktivnosti. 7. Odobravanjem ovog izmijenjenog i dopunjenog izdanja Standarda BiH od strane Komisije za deminiranje, od 01.06. 2003.godine, stavlja se van snage Standard BiH odobren 18.01.2000.godine.
Poglavlje I OBUKA
UVOD
1. Visok standard obuke je kljuni i prvi korak u ukupnom procesu efikasnog i sigurnog
humanitarnog deminiranja. Temeljito i dobro isplanirani kursevi obuke, verificirano instruktorsko osoblje, prostor, nastavna sredstva i pomagala, zatitna oprema i poligon za izvoenje praktine nastave, kao i usuglaenost sa BHMAC-ovim planom i programom pojedinanih kurseva su klju dobre obuke osoblja u humanitarnom deminiranju. Samo osoblje koje je uspjeno zavrilo priznat i od BHMAC-a odobren kurs moe provoditi zadatke humanitarnog deminiranja u rasponu svoje osposobljenosti. 2. Polaznici bilo kojeg kursa koji kontrolira i verificira BHMAC moraju biti zdravi i sposobni za obavljanje humanitarnog deminiranja. Obuka treba pruiti pojedincima znanja i praktine vjetine neophodne za obavljanje zadataka unutar procesa humanitarnog deminiranja na efikasan i siguran nain. CILJ 3. Cilj je detaljno definiranje minimalnih zahtjeva BHMAC-a koje mora zadovoljiti obuka cjelokupnog osoblja koje je ukljueno u operacije humanitarnog deminiranja. RASPON 4. Prije provoenja deminerske obuke, svaka organizacija treba imati razraen plan u kojom utvruje potrebe, odgovornosti, resurse i sistem Osiguranja kvaliteta, kako bi mogla procijeniti prihvatljivost, ekonominost i efikasnost obuke. Vrsta, sadraj i predmeti obuke bit e predmetom procjene BHMAC-a prije i za vrijeme samog provoenja kursa, kao dio MAC-ovog plana Osiguranja kvaliteta. 5. Sve organizacije koje namjeravaju provoditi kurseve obuke za deminersko osoblje trebaju dostaviti planove i programe obuke na procjenu BHMAC-u prije poetka provoenja kursa. Samo usuglaen, kontroliran i pozitivno procijenjen kurs,od strane BHMAC-a, biti e verificiran. Organizacija koja vodi kurs izdaje certifikate o obuenosti uesnicima koji su uspjeno zavrili kurs, a na osnovu certifikata, BHMAC izdaje deminerske knjiice-akreditacije i uvodi ih u bazu podataka. 6. Svaki kurs mora imati instruktora obuke (specijalistu za tematiku kursa) koji priprema i organizira kompletan kurs i nastavno osoblje koje mora imati minimalno zavren kurs na kojem vri obuku i priznato praktino iskustvo u obavljanju tih poslova kao voa sekcije ili voda. Po potrebi mogu se angairati iskusni strunjaci iz humanitarnog deminiranja i poznavanja eksplozivnih sredstava (BHMAC-a, SFOR-a, deminerskih organizacija, proizvoaa eksplozivnih sredstava, CZ i drugih). 7. Svaki kurs u humanitanom deminiranju treba obuhvatati: a) Individualne vjetine b) Organizaciju i procedure na radilitu c) Ovlatenja i odgovornosti voe tima 8. Neobueno i neosposobljeno osoblje koje nema certifikata/deminerske knjiice-akreditacije i vaeeg ovlatenja za obavljanje deminiranja ne smije biti ukljueno u aktivnosti humanitarnog deminiranja, jer bi moglo ugroziti sebe i drugo osoblje. 9. Sva zvanja - kvalifikacije u humanitarnom deminiranju se kategoriziraju u tri stupnja i to :
Centar za uklawawe mina u BiH I - 1/3
a) Temeljni stupanj osposobljenosti koji podrazumijeva zavren osnovni kurs za humanitarno deminiranje i odgovarajuu nadgradnju sa slijedeim zvanjima: (1) Deminer (2) Medicinar Minimalno zavrena srednja medicinska kola i poloen struni ispit. (3) Operator veze (4) Voa odjeljenja Kurs za vou odjeljenja (5) Izvia Kurs za izviaa (6) Deminer za ienje kua Kurs za ienje kua (7) Operator stroja za pripremu povrine Kurs za operatora minostroja za pripremu povrine (8) Operater za UES Osnovni kurs za UES (9) Voa tima za UES Osnovni kurs za UES i kurs voe tima za UES (10) Kerovoa Kurs za kerovou u humanitarnom deminiranju b) Vii stupanj osposobljenosti zahtijeva organizacijske i rukovodne sposobnosti, kao i samostalno donoenje odluka: (1) Rukovoditelj deminerskog radilita (komandir voda, grupni lider, tim lider) (2) Trener prega (3) Voa tima za generalno izvianje (4) Monitor radilita Kurs za monitore radilita (5) Instruktor za minsko upozoravanje - Kurs za instruktora minskog upozoravanja c) Specijalistiki stupanj osposobljenosti zahtijeva specijalistiko kolovanje i kvalifikacije (1) Instruktor deminiranja (2) Instruktor za UES (3) Inspektor kontrole kvaliteta humanitarnog deminiranja Kurs za inspektora kontrole kvaliteta 10. Svaki vii stupanj osposobljenosti zahtijeva zavren kurs iz prethodnog stupnja iz iste oblasti. 11. Kursevi pruanja prve pomoi trebaju biti obuhvaeni u planovima i programima kurseva BHMAC-a, datim u prilozima ovog Poglavlja. 12. Potreba za novim kadrovima, nove metode, nova oprema i prijedlozi za poboljanje sigurnosti i efikasnosti u procesu humanitarnog deminiranja, kao i pristup Osiguranju kvaliteta su razlozi da organizacije provode kurseve. Svi ovi razlozi bit e dograeni na minimalnu tematiku planova i programa obuke i predstavljeni od BHMAC-a deminerskoj zajednici . 13. Svom osoblju sa certifikatima kvalifikacija u humanitarnom deminiranju izdaje se Deminerska knjiica-akreditacija i uvodi se u bazu podataka BHMAC-a. Deminerska knjiica-akreditacija i vaee ovlatenje za rad, su osobni dokumenti i na radilitu se trebaju pokazati inspektoru BHMAC-a, kao potvrdu osposobljenosti za rad na odreenim zadacima humanitarnog deminiranja. 14. U toku obuke trebaju se potovati mjere sigurnosti u humanitarnom deminiranju (Poglavlje IX). Poligon za obuku treba biti sigurna ili oiena povrina, a na nju se nikad ne smiju postavljati ive mine sa upaljaima. U obuci se koriste kolske i vjebovne mine sa kolskim i vjebovnim upaljaima.
15. Demonstracijske vjebe efekata eksplozije najee koritenih mina u BiH trebale bi biti obuhvaene u temeljnim kursevima (prikazani efekti eksplozije praktino na poligonu, filmu, slajdu, slici i dr). 16. ive mine se koriste bez upaljaa (razoruane) na kursu za kerovoe (za obuku POEK-a), pod osobnim nadzorom nastavnika. 17. U prilogu ovog poglavlja data je minimalna tematika planova i programa kurseva za humanitarno deminiranje koja se treba ugraditi u svaki kurs i prema kojoj BHMAC verificira plan i program kursa, organizatoru kursa. PRILOZI - Planovi i programi kurseva u humanitarnom deminiranju: Prilog A: Osnovni kurs za humanitarno deminiranje Prilog B: Kurs za operatera za UES-a Prilog C: Kurs za inspektore kontrolore kvaliteta humanitarnog deminiranja Prilog D: Kurs za instruktora minskog upozoravanja Prilog E: Kurs za voe odjeljenja Prilog F: Kurs za monitore radilita Prilog G: Kurs za ienje kua Prilog H: Kurs za voe tima za UES Prilog I: Kurs za kerovoe Prilog J: Kurs za izviae Prilog K: Kurs za operatora minostroja za pripremu povrine
Prilog A Poglavlje I
PLAN I PROGRAM OSNOVNOG KURSA ZA HUMANITARNO DEMINIRANJE

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati minimalno 15 radnih dana, sa po 8 nastavnih sati dnevno. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA Raspored ukupnog vremena za kurs po sadrajima i predmetima I Opi dio II Tematika
1. 2. 3. 4. 5. Deminiranje Izvianje, veza, evidencije i izvjetaji Poznavanje mina i NUS-a Medicinska obuka Zatitna oprema
Broj nast. sati 7 100

66 7 18 5 4
III Provjera znanja i ocjenjivanje Ukupno: PROGRAM KURSA I OPI DIO

PREDMET/TEMA Opi dio Uvod 1. Administracija 2. Uvod u kurs i predstavljanje osoba koje vode kurs 3. Organizacija deminerske zajednice u BiH i struktura dotine organizacije 4. Odgovornosti 5. Uslovi zapoljavanja i dr. 1. Planirana tematika po danima 2. Opremanje polaznika sa planom kursa i literaturom 3. Sutina humanitarnog deminiranja (razlika izmeu vojnog i humanit.). NASTAVNE JEDINICE RED. BROJ 1. 1.1.
13 120
BROJ NAST. SATI
1.2.
Upoznavanje sa programom kursa
1.3. 1.4.
Zaduivanje i razduivanje opreme Analiza kursa i podjele diploma SVEGA:
2 2 7
Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog A, 1/5
II TEMATIKA KURSA
RED. BROJ 1. 1.1. PREDMET/TEMA Deminiranje Organizacija deminerskog odjeljenja i mjere sigurnosti 1. Struktura deminerskog odjeljenja (sekcije, tima) i voda 2. Odgovornosti lanova odjeljenja 3. Oprema deminerskog odjeljenja (lina i zajednika) 4. Ope mjere sigurnosti u deminiranju 1. Pipalica 2. Istraiva za potezne ice (antena) 3. Alat za rezanje vegetacije 4. Alat za otkopavanje 1. Podjela obiljeavanja 2. Kolii (piketi) za obiljeavanje 3. Minska traka 4. Znaci minskog obiljeavanja 5. Bazna letva 6. Marker osnovne toke 7. Metalne ipke (standardni ekseri) Procedura sa antenom za potezne ice Vizuelno pretraivanje Uklanjanje vegetacije Provjera povrine metal detektorom Rad sa pipalicom Otkopavanje lociranog predmeta (mine) 7. Otkrivanje mine/NUS-a ili potezne ice 8. Prikupljanje metala 9. Procedure povlaenja iz daljine 10. Spaljivanje 11. Razminiranje puteva 1. Namjena i nain funkcioniranja 2. Vrste metal detektora 3. Glavni dijelovi 4. Pripadajua oprema 5. Provjera rada i badarenje 6. Tehnike pretraivanja 1. Odgovornosti 2. Rad deminerskog dvojca 3. Rad jednog deminera uz podrku i praenje voe odjeljenja 4. Komandiranje i disciplina 5. Praktian rad na radilitu 1. Organizacija radilita, namjenske povrine i referentne toke radilita 2. Postavljanje nulte toke i nulte linije 3. Postavljanje radilita na razliitim 1. 2. 3. 4. 5. 6. 2 NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
1.2.
Deminerski alat
1.3.
Vrste i sredstva za obiljeavanje
1.4.
Procedure manuelnog razminiranja
1.5.
Metal detektor
1.6.
Organizacija rada deminera
1.7.
Postavka radilita
Centar za uklawawe mina u BiH I Prilog A, 2/5
1.8.
Provoenje ienja
1.9. 1.10. 1.11. 1.12. 1.13. 1.14. 1.15. 1.16. 2. 2.1. 2.2. 2.3.
ienje kua Minska nesrea Praktino uvjebavanje: 1. Rad sa pipalicom Praktino uvjebavanje: 2. Otkrivanje mina sa metal detektorom Vjeba 1. Vjeba odjeljenja u ienju povrine od nagaznih mina Vjeba 2. Vjeba odjeljenja u ienju povrina od poteznih mina Strojna priprema zemljita Otkrivanje mina pomou POEK-a Izvianje, veza, evidencije i izvjetaji Izvianje nivoa 1., 2. i 3. Busola Topografske karte
lokacijama 1. ienje radnih staza 2. Obiljeavanje mina 3. Procedura kod pronalaenja ice potezne mine 4. Eksplozivno uklanjanje mina 1. Specifinosti u postavci radilita 2. Otkrivanje zamki- mina iznenaenja 1. Postupak u sluaju minske nesree (sa praktinom vjebom)_ 1. Identifikacija metala, plastike ,drveta, kamena 1. Rad sa ekserima 2. Otkrivanje bojevih upaljaa 1. Rad na lanom radilitu po radnim tokama 2. Otkrivanje kolskih mina 1. Rad na lanom radilitu po radnim tokama 2. Otkrivanje kolskih mina 1. Namjena, vrste i nain rada 1. Namjena i nain rada prege SVEGA: 1. 2. 3. 1. 2. 1. 2. 3. Izvianje nivoa 1. - generalno Izvianje nivoa 2. tehniko Izvianje nivoa 3. -zavrno Opis busole i namjena Odreivanje azimuta pomou busole Pojam, naziv, oznaka (broj lista karte) razmjera (topografske karte, katastarski planovi -karte i skice) Topografski znaci i znaci minske zagaenosti Orijentacija karte i odreivanje stojne toke Vrste obiljeavanja minskog polja Znakovi za obiljeavanje Vrste veza Radio stanica, opis i rukovanje Organizacija veze na radilitu
2 1 8 8 8 8 1 1 66 1 1 1
2.4 2.5.
Obiljeavanje minskog polja Organizacija veze
1. 2. 1. 2. 3.
1 2
2.6.
Evidencije i izvjetaji
1. Evidencije na radilitu 2. Izvjetaji o deminiranju-ienju SVEGA: 1. 2. 3. 1. 2. Vrste i namjena mina Karateristike mina Upaljai Vrste i namjena mina Karateristike mina
1 7 3 3
3. 3.1. 3.2.
Poznavanje mina i NUS-a Protupjeake mine Protutenkovske mine
3.3. 3.4. 3.5.
Mine iznenaenja Neekslodirana ubojna sredstva(NUS) Unitavanje
Upaljai Namjena Najee metode postavljanja Vrste NUS-a Karakteristike NUS-a Mjere sigurnosti kod unitavanja mina i NUS-a 2. Eksplozivi i pribor 3. Punjenja za unitavanje (vrste i nain rada) 4. Vjeba paljenja SVEGA: 1. Vrste povreda 2. Prijelom kosti 1. Postupak kod prestanka rada srca i disanja 2. Postupak prilikom zaustavljanja krvarenja 3. Postupak pri imobilizaciji prijeloma kostiju 4. Postupak pri toplotnom udaru 5. Postupak kod ugriza zmije 6. Specifinosti pruanja prve pomoi u minskom polju 7. Izvlaenje ozlijeenih sa mjesta nesree u minskom polju na sigurnu povrinu i do medicinskog vozila 1. Stabilizacija ivota povrijeenih i transport do bolnice SVEGA:
3. 1. 2. 1. 2. 1.
1 3 8
18 1 3
4. 4.1. 4.2.
Medicinska obuka Povrede Postupci kod pruanja prve pomoi, hitne medicinske pomoi i evakuacije do medicinskog vozila (CASEVAC)
4.3.
Medicinska evakuacija-transport povrijeenih do bolnice (MEDEVAC)
5 2 2 4 100
5. 5.1. 5.2.
Zatitna oprema Kaciga, vizir, pancir, obua i dr. Odravanje opreme 1. 2. 1. 2. Karakteristike i mogunost zatite Minimalna zatitna oprema uvanje opreme ienje opreme i opravke SVEGA: UKUPNO :
III PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE 1. Pismene i praktine provjere 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. Uvodni test i analiza Prvi test provjere znanja i analiza Drugi test provjere znanja i analiza Zavrna vjeba i praktina provjera (deminera, medicinara,voe odjeljenja, operatera veze i vozaa) 1. Poznavanje mina i upaljaa 1 2 2 8
1. Postavka radilita 2. Priprema za rad 3. Otkrivanje poteznih ica
(NIVO ODJELJENJA I VODA)
4. ienje vegetacije 5. Tehnike pretraivanja pipalicom i metal detektorom 6. Lociranje objekta pipalicom 7. Otkopavanje lociranog predmeta 8. Postupci pri pronalasku mina 9. Postupak pri pronalasku NUS-a 10. Postupci pri pronalasku potezne ice SVEGA: UKUPNO ZA KURS:
13 120
Prilog C Poglavlje I
PLAN I PROGRAM KURSA ZA INSPEKTORE KONTROLE KVALITETA HUMANITARNOG DEMINIRANJA

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati 17 radnih dana, sa po 8 nastavnih sati dnevno. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA Raspored ukupnog vremena za kurs po sadrajima i predmetima I Opi dio II Tematika
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Osnovno znanje o deminiranju Andragogija Sigurnost i zatita Osiguranje kvaliteta Unitavanje i uklanjanje ES Istraga nesree i izvjetavanje Pregiranje i mehanika priprema zemljita Izvianje Planiranje Informacije
Broj nast. sati
8 92
17 4 3 4 12 20 10 10 5 7
III Vjebe IV Provjera znanja, ocjenjivanje i analiza UKUPNO: PROGRAM KURSA I OPI DIO
RED. BROJ 1. 1.1. PREDMET/TEMA Predstavljanje strukture MAC-a Uvod 1. Administracija 2. Uvod u kurs 3. Predstavljanje osoblja koje vodi kurs 4. Predstavljanje kole NASTAVNE JEDINICE
16 20 136
BROJ NAST. SATI
1 1
1.2.
Pozdravni govor
Centar za uklawawe mina BiH I-Prilog C, 1/6
1.3.
BH MAC
1. Predstavljanje strukture BH MACa 2. Operacije 3. Upozoravanje o opasnosti od mina 4. Trening 5. Osiguranje kvaliteta i kontrola kvaliteta 6. Baza podataka SVEGA:
6 8
II TEMATIKA KURSA
RED. BROJ 1. 1.1. 1.2. PREDMET/TEMA Osnovna znanja o deminiranju Terminologija Izvianje, deminiranje (ukljuujui ienja kua, uklanjanje NUS-a) Prorada pojmovnika 1. to je to 2. to rade 3. Kako se radi 4. to je produktivnost 5. Integracija disciplina 1. Principi 2. to je sigurnost 3. to je kvalitet 4. Kako djeluju zajedno 1. Objasniti 1. Objasniti i diskutirati 1. Objasniti i diskutirati 1. Objasniti i diskutirati 1. Osnovni pregled deminiranja 2. Struktura: BH MAC, vladine i nevladine organizacije, komercijalne kompanije 3. Uprava, osiguranje kvaliteta, kontrola kvaliteta, certifikati 1. Organizacija minskog polja 1. Nadgledanje (monitoring) deminiranja SVEGA: 1. 2. 3. 1. Andragogija Teorija obrazovanja Nastavni principi Definiranje i kvalifikacija nastavnih metoda 2. Vrste nastavnih metoda 3. Nastavna sredstva i objekti 1 NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
1.3.
Sigurnost, kvalitet i produktivnost
2 1 1 1 1
1.4. 1.5. 1.6. 1.7. 1.8.
Meunarodni standardi, Standard BiH(Standard) i SOP Standard BiH- Poglavlje I-Obuka Stand.Poglavlje II- Obiljeavanje Stand.-Poglavlje III-Manuelne operacije Uvod u upravljanje deminiranjem
2 2 5 17
1.9. 1.10.
Postavka radilita Praktino deminiranje
2. 2.1. 2.2.
Andragogija Andragogija - nauka o obrazovanju odraslih Nastavne metode i sredstva 1
Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog C, 2/6
2.3.
Organizacija nastave
1. 2. 3. 4. 5. 6.
Organizacioni oblici nastave Nastavni sat Oblici nastave Samoobrazovanje Priprema za nastavu Organizacija i izvoenje vjebi SVEGA:
3. 3.1.
Sigurnost i zatita Sigurnosna pravila 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. Opa pravila Pravila radilita Pravila oznaavanja Pravila deminiranja Pravila unitavanja to je to i za to je dizajnirana. to radi, a to ne. Objasniti eksplozivni udar, fragmentaciju, brzinu i zatitne nivoe. 4. Diskutirati analize nesrea i zatitu SVEGA: to je osiguranje kvaliteta? Kako se obavlja? Tko to radi i kako? to je kontrola kvaliteta? Kako se obavlja? Tko to radi i zato? Prezentirati i objasniti Objasniti sadraj i popunjavanje izvjetaja o provoenju Stand.BIH SVEGA:
3.2.
Zatitna oprema
2 3
4. 4.1. 4.2. 4.3.
Osiguranje kvaliteta Osiguranje kvaliteta Kontrola kvaliteta Standard-Poglavlje XI Osiguranje kvaliteta 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2.
1 1 2 4
5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 5.6. 6. 6.1. 6.2.
Unitavanje i uklanjanje ES Eksplozivi i oprema Standard-Poglavlje IV - Unitavanje Standard-Poglavlje VI - UES Sigrnosna pravila Priprema unitavanja Unitavanja Istraga nesree i izvjetavanje Istraga nesree. Odbor za istragu 1. 1. 2. 3. Inicijalni izvjetaj Opis posla Sastav Voenje odbora. 1 1
I-Prilog C, 3/6
1. 2. 1. 2. 1. 2. 1. 1.
Predstaviti ih Pokazati njihovu upotrebu Predstaviti Objasniti Predstaviti Objasniti Objasniti ih Objasniti to e uraditi instruktor u toku praktine vjebe 1. Praktine vjebe ELABORAT SVEGA:
1 1 1 1 1 7 12
Centar za uklawawe mina u BiH
6.3.
Procedura istrage (SOP)
6.4. 6.5. 6.6. 6.7. 6.8.
Praktina istraga Izvjetaji o nesrei Statistike o nesreama Kontrola kvaliteta za vrijeme nesrea Standard- Poglavlje XIII Istraga nesrea POEK i strojna priprema zemljita POEK (pas otkriva eksploziva)
4. Istraga Kako vriti istragu 5. Saznati zato 6. Saznati tko je to uradio. 7. Donoenje zakljuka 8. Kako napisati izvjetaj. 1. Praktine vjebe 2. Pisanje izvjetaja. 1. Stvarni primjer (dobar ili lo). 1. Stvarne injenice 2. Praenje uestalih pojava 1. Funkcija monitora 2. Zadaci kontrole kvaliteta 3. to uraditi, gdje i kada. 1. Objasniti 2. Praktina vjeba. SVEGA: 1. Kako rade? (PREGA-kerovoa i POEK) 2. Briga 3. Trening 4. Kvelifikacije i certifikacija 5. Njihova ogranienja 6. Procedure potrage. 1. Vjeba pretrage povrinepromatranje 1. Predstaviti 2. Objasniti 1. Istorijat minostrojeva 2. Izvedba i ogranienja 3. Vrste minostrojeva 4. Upotreba minostrojeva 1. Vjeba strojne pripreme povrinepromatranje 1. Predstaviti. 2. Objasniti SVEGA: 1. 1. 2. 1. 2. 1. Uvod Osnovno itanje karata (mapa) Skice i mape (crtanje) Predstaviti Objasniti Praktine vjebe. SVEGA:
3 5 1 1 3 5 20
7. 7.1.
2 1 2 2 2 1 10 1 3 1 5 10
7.2. 7.3. 7.4.
PREGA, praktina vjeba Standard BiH- Poglavlje XII -Pregiranje Strojna oprema za pripremu zemljita Vjeba strojne pripreme zemljita Standard BiH- Poglavlje XIV Strojna priprema zemljita Izvianje Izvianje Izvianje-koritenje karata Standard BiH- Poglavlje VIzvianje Vjeba izvianja i itanja karata
7.5. 7.6.
8. 8.1. 8.2. 8.3. 8.4.
9. 9.1.
Planiranje Planiranje zadatka 1. Priprema i planiranje 2. Planiranje radilita

9.2.
Radni planovi
3. Dnevni izvjetaji (zapisnici), radilite, plan, rad, itd. 1. Ope 2. Planiranje za vie od jednog alata 3. Integrirano planiranje 4. Uloga monitora SVEGA:
3 5
10. 10.1.
Informacije Uvod u informacije 1. to je to i zato nam trebaju? 2. Kako ih dobijamo? 3. Objasniti nivo 1, nivo 2 i 3. 2 1. Uopena objanjenja sa primjerima. 1 1. 2. 3. 1. 2. Podaci o incidentima. Podaci o nesreama. Podaci za nivo 1,2,3 ulaz i izlaz. Potrebe (baza podataka) Koordinate, long/lat, GPS,itd
10.2. 10.3. 10.4. 10.5.
Baza podataka o minama 1. Baza podataka o minama 2. Koritenje karata Statistiki podaci
2 1
1. Objasniti to je to. 2. Objasniti da je to dio kontrole kvaliteta SVEGA: UKUPNO:
1 7 90
III VJEBE
1. 1.1. 1.2. Vjebe Praktina vjeba 1 Kontrola kvaliteta deminerskog radilita Praktina vjeba 2 - Kontrola kvaliteta radilita za ienje kua 1. Deminersko radilite (ELABORAT) 8 1. Radilite za isenje kua (ELABORAT) SVEGA: IV PROVJERA ZNANJA, OCJENJIVANJE I ANALIZA 1. Test, ispiti i analiza 1.1. 1.2. Uvodni test Prvi kontrolni test 2 1. Po sadraju prijeenih lekcija prvog tjedna 2. Ispravljanje testa 1. Analiza testa - Pojanjenja negativnih odgovora 2. Usuglaavanje pojmova 3. Razmjena iskustava 1. Po sadraju prijeenih lekcija drugog tjedna
8 16
1.3.
Analiza testa
1.4.
Drugi kontrolni test
1.5.
Analiza testa
1.6. 1.7.
Ispit Dodjela diploma
2. Ispravljanje testa 1. Analiza testa - Pojanjenja negativnih odgovora 2. Usuglaavanje pojmova 3. Razmjena iskustava Komisija
3 7
1 SVEGA: 20 UKUPNO SATI ZA KURS: 136
Prilog B Poglavlje I
PLAN I PROGRAM KURSA OPERATERA ZA UES

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati minimalno 20 radnih dana, sa po 8 nastavnih sati dnevno. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA Raspored ukupnog vremena po sadrajima i predmetima I Opi dio II Tematika
1. 2. 3. 4. 5. Osnove uklanjanja eksplozivnih sredstava Prva pomo Priprema za uklanjanje NUS-a Procjena situacije sa NUS-om Uklanjanje NUS-a BROJ NAST. SATI
20 126
12 5 9 32 68
III Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Ukupno: PROGRAM KURSA I OPI DIO

RED. BROJ
14 160
PREDMET / TEMA Osnove
NASTAVNE JEDINICE 1. 2. 3. 4. 5. Uvod u kurs Organizacija deminerske zajednice u BiH i struktura UES organizacije Odgovornosti Uvjeti zapoljavanja Izdavanje dokumentacije za kurs i dr.
BROJ NAST. SATI
1.1.
1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6.
Opremanje polaznika Upoznavanje sa programom kursa (planiranom tematikom po danima) Odravanje opreme Analiza i podjela diploma Rezervno vrijeme SVEGA:
1 1 4 2 10 20
II TEMATIKA KURSA
RED. BROJ
PREDMET / TEMA
NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
2. 2.1.
OSNOVE UKLANJANJA EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA Vrste NUS- A 1. 2. 3. 4. 5. 6. Uopeno Razbacani NUS Isputeni NUS Postavljeni NUS Izbaeni NUS NUS na povrini ili ispod povrine 2
Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog B, 1/4
Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH 2.2. Teorija eksploziva 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. Ope, to je eksploziv? Deflagracija, detonacija, gorenje Osjetljive detonacije Klasifikacija eksploziva Karakteristike eksploziva Razliita punjenja - efekti Sigurnosni upalja i procedura stezanja Elektrina inicijacija Sigurnosne mjere pri unitavanju Procedure kod zatajenja paljenja Lina zatitna oprema Ope sigurnosne mjere, komunikacije, medicinska potpora Sekundarni efekti, tabele za sigurnosne distance. SVEGA: 2
2.3.
Rekapitulacija unitavanja
2.4. 2.5.
Teorija unitavanja Osnove sigurnosti
4 2
12
BROJ NAST. SATI
RED. BROJ
PREDMET / TEMA
NASTAVNE JEDINICE
3. 3.1. 3.2. 3.3.
PRVA POMO] Vrste ozljeda i postupak kod prestanka rada srca i disanja, zaustavljanju krvarenja i pri imobilizaciji prijeloma kostiju Postupak kod opekotina od bijelog fosfora Procedure hitne medicinske pomoi i evakuacije povrijeenih SVEGA: PREDMET / TEMA NASTAVNE JEDINICE
3 1 1 5
BROJ NAST. SATI
RED. BROJ
4. 4.1.
PRIPREMA ZA UKLANJANJE NUS-a Zatitne mjere 1. Ograniavanje podruja 2. Obiljeavanje NUS-a 3. Evakuacija 1. Popunjavanje izvjetaja 2. Crtanje skica 1. Postavka radilita i obiljeavanje SVEGA: 2
4.2. 4.3.
Izvjetaji o izvianju Vjeba izvianja NUS-a
3 4 9
BROJ NAST. SATI
RED. BROJ
PREDMET / TEMA
NASTAVNE JEDINICE
5. 5.1. 5.1.1.
PROCJENA SITUACIJE SA NUS-om Teorija o municiji Osnove 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 2. 3. 4. Oblik i pakiranja Boje i slova za oznaavanje Razliita punjenja Uvod i istorijat Ope o municiji malog kalibra Karakteristike Funkcija Opasnosti kod rukovanja Sigurnosne mjere Uvod i istorijat Ope o granatama Rune bombe Trombloni 2
5.1.2.
Municija malog kalibra
5.1.3.
Rune bombe i tromblonske mine
Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH 5.1.4. Mine za minobaca 1. 2. 1. 2. 3. 4. 1. 2. 1. 2. 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. Uvod i istorijat Ope o minama za minobaca 60 120 mm Uvod i istorijat Ope o artiljerijskim granatama 20 40 mm 57 100 mm 100 203 mm Uvod i istorijat Ope o raketama 64 227 mm Uvod i istorijat Ope o bombama Uvod i istorijat Ope o pod-municiji KB 1 i 2 MK 1 BL 755 Uvod i istorijat Ope o projektilima Razliite vrste Funkcioniranje Sistemi za navoenje Punjenja Uvod i istorijat Ope Razliite vrste mina iznenaenja Nagazne mine PMA-1 PMA-2 PMA-3 Gorade PP VS-50 PFM-1 PMN-2 PSM-1 Rasprskavajue mine PMR-2A PMR-2AS PMR-3 PMR-4 apljinka PPMP-2 Odskone rasprsk. mine PROM-1 i 1P Rasprsk. mina usmjerenog dejstva MRUD 8 2
5.1.5.
Artiljerijske granate-zrna
5.1.6. 5.1.7. 5.1.8.
Rakete Bombe Pod-municija
2 1 2
5.1.9.
Projektili
5.1. 10. 5.2. 5.2.1.
Mine iznenaenja
Razoruavanje mina Protupjeadijske mine
Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH 5.2.2. Protutenkovske mine 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. TMM-1 TMA-1A TMA-2A TMA-3 TMA-4 TMA-5 TMRP-6 TMN-46 TM-57 TM-62M SVEGA:
RED. BROJ
32
BROJ NAST. SATI
PREDMET / TEMA UKLANJANJE NUS-a
NASTAVNE JEDINICE
6. 6.1.
Osnove
1.
Sigurnost Ope NOTAM
6.2.
6.3. 6.4.
6.5. 6.6. 6.7. 6.8. 6.9. 6.10
2. Plan rada 3. Prioriteti 1. Eksplozivna punjenja Opcije uklanjanja 2. Razoruavanje 3. Izvlaenje upaljaa Uklanjanje 1. Razliitih vrsta municije 2. Praktino uklananje Zatitni radovi 1. Zatitni zidovi 2. Zatitno pokrivanje 3. Potporni zidovi 4. Zatitni rov 5. Praktini rad Planiranje prije poetka radova 1. Planiranje zadatka 2. Naredbe Vjeba uklanjanja (mina za minobacae) Vjeba uklanjanja (art.garanate i rakete) Vjeba uklanjanja (pod-municija, projektili) Vjeba uklanjanja (mina) Vjeba uklanjanja ( svih vrsta NUS-a) SVEGA:
6 8
1 4 4 4 4 32 68
III PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE

RED. BROJ
PREDMET / TEMA
NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
7. 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. 7.6.
Sadraj provjere znanja Test 1, Teorija o eksplozivima i opa sigurnost Test 2, Razoruavanje mina, praktini test Test 3, Teorijski test, identificiranje, sigurnost (NUS) Test 4, Praktini test, identificiranje, uklanjanje (NUS) Test 5, Teorijski test, identificiranje uklanjanje Test 8, Ispit, praktini test, konstruiran kao pravi zadatak (uklanjanje NUS-a) SVEGA: UKUPNO TRAJANJE KURSA
1 2 1 1 1 8 14 160
Prilog D Poglavlje I
NASTAVNI PLAN I PROGRAM KURSA ZA INSTRUKTORE MINSKOG UPOZORAVANJA

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA
Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati minimalno 5 radnih dana, sa po 8 nastavnih sati dnevno. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA Raspored ukupnog vremena za kurs po sadrajima i predmetima I Opi dio II Tematika 1. Osnovno znanja o minskom upozoravanju 2. Andragogija 3. Poznavanje mina i NUS-a III Provjera znanja, ocjenjivanje i analiza Broj nast sati 4 33 17 12 4 3 UKUPNO: 40
PROGRAM KURSA I OPI DIO

RED. BROJ 1. 1.1. 1.2. 1.3. PREDMET/TEMA NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
Opi dio Uvod u kurs Upoznavanje sa organizacijom koja izvodi kurs Rezervno vrijeme SVEGA: 1. Sadaj plana i programa 2. Informacije o realizaciji kursa 1. Pozdravni govor organizatora kursa 2. Struktura i ciljevi organizacije 1 1 2 4
II TEMATIKA KURSA
RED. BROJ 2. 2.1. PREDMET/TEMA NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI

1
Osnovna znanja o minskom upozoravanju Uvod u minsko upozoravanje 1. Definicije i terminologija 2. Opravdanost minskog upozoravanja
Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog D, 1/3
2.2.
Procjenjivanje potreba minskog upozoravanja
2.3.
Obrada informacija
2.4.
Planiranje programa
2.5.
Poruke minskog upozoravanja
1. Metodologija procjenjivanja 2. Stvaranje uzoraka 3. Izrada upitnika i priprema za testiranje 4. Izvoenje intervjua 5. Koritenje informacija 6. Potrebe za obukom i edukativnim sredstvima 1. Izvori informacija 2. Izrada statistika o rtvama 3. Istraivanje uzroka nesrea minama 4. Sadraj minskog upozoravanja 5. Analiza i dostavljanje informacija do korisnika 1. Svjesnost o minama u okviru integralnih operacija uklanjanja mina 2. Tehnike planiranja 1. Pristup ciljnim grupama 2. Forma i sadraj poruka 3. Identifikacija prijetnje 4. Povrede s minama u funkciji poruke upozoravanja 5. Zatita od mina 6. Znaci upozoravanja na mine 7. Postupak sa naenom minom ili NUS-om SVEGA: 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. O andragogiji Teorije odgoja i obrazovanja Nastavni principi Faktori razvoja linosti Faze u razvoju linosti Motivacija i njen znaaj u procesu odgoja i obrazovanja odraslih Definiranje i kvalifikacija nastavnih metoda Vrste nastavnih metoda Nastavna sredstva i objekti Organizacioni oblici nastave Nastavni sat Oblici nastave Samoobrazovanje Priprema za nastavu Osnovni principi za izradu edukativnih sredstava za minsko upozoravanje Klasifikacija edukativnih sredstava za minsko upozoravanje Specifinosti edukacije odraslih u minskom upozoravanju Ogledni sat predavanja za odrasle iz minskog upozoravanja Ogledni sat predavanja za seosko stanovnitvo iz minskog
5 17
3. 3.1. 3.2.
Andragogija Andragogija - nauka o obrazovanju odraslih Osnovni faktori i karakteristike razvoja linosti u odgojno obrazovnom procesu Nastavne metode i sredstva
1 1
3.3.
1 1
3.4.
Organizacija nastave
3.5.
Edukativna sredstva za minsko upozoravanje
3.6.
Edukacija odraslih u minskom upozoravanju
1. 2. 3.
3.7.
Razlike u edukaciji djece i u edukaciji odraslih u minskom upozoravanju
upozoravanja 4. Vjeba 1. Specifinosti u edukaciji djece u minskom upozoravanju u odnosu na edukaciju odraslih 2. Ogledni sat predavanja za djecu iz minskog upozoravanja SVEGA:
1 12
4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4.
Poznavanje mina i NUS-a Protupjeadijske mine Protutenkovske mine Mine iznenaenja Neeksplodirana ubojna sredstva (NUS) 1. 2. 1. 2. 1. 2. 1. Vrste i namjena mina Karakteristike mina Vrste i namjena mina Karakteristike mina Namjena Najee metode postavljanja Vrste NUS-a SVEGA:
1 1 1 1 4
III PROVJERA ZNANJA, OCJENJIVANJE I ANALIZA 1. Test i analize 1.1. 1.2. Zavrni ispit -test Analiza i dodjela diploma o zavrenom kursu SVEGA: UKUPNO SATI ZA KURS: 2 1 3 40
Prilog E Poglavlje I
PLAN I PROGRAM KURSA ZA VOE DEMINERSKIH ODJELJENJA

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati minimalno 5 radnih dana, sa po 8 nastavnih sati dnevno. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA Raspored ukupnog vremena za kurs po sadrajima i predmetima I Opi dio II Tematika
1. 2. 3. 4. 5. Deminiranje Izvianje, sistem veza, evidencije i izvjetaji Poznavanje mina i NUS-a Medicinska potpora Zatitna oprema

24 3 6 1 1

PREDMET/TEMA Opi dio Uvod 1. Uvod u kurs, tematika i predstavljanje osoba koje vode kurs 2. Organizacija deminerske zajednice u BiH i struktura dotine organizacije 3. Ope dgovornosti rukovodnog osoblja SVEGA: NASTAVNE JEDINICE RED. BROJ 1. 1.1.
3 40
BROJ NAST. SATI
1.2.
Analiza kursa i podjela diploma
1 2
II TEMATIKA KURSA
RED. BROJ 1. 1.1. PREDMET/TEMA Deminiranje Uvod 1. to obuhvata deminiranje 2. Meunarodni standardi i Standard BiH 3. SOP deminerske organizacije (sadraj i usklaenost sa Standardom BiH) 1 NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog E, 1/4
1.2.
Organizacija deminerskog odjeljenja i mjere sigurnosti Deminerski alat i oprema
1.3.
1.4.
Vrste i sredstva za obiljeavanje
1.5.
Procedure manuelnog razminiranja i kontrola kvaliteta (KK)
1. Openito o organizaciji rada 2. Struktura deminerskog odjeljenja (sekcije, tima) i voda 3. Odgovornosti lanova odjeljenja 4. Ope mjere sigurnosti u deminiranju 1. Sadraj alata i opreme (deminera i odjeljenja) i odravanje 2. Zahtjevi Standarda u vezi opreme i alata 3. Koritenje alata za uklanjanje vegetacije ispred bazne letve i u pregledanom dijelu radne staze 1. Podjela obiljeavanja 2. Zahtjevi za sredstva za obiljeavanje (koii, traka, minski znaci, bazna letva, marker OT i metalne ipke (standardni ekseri duine 200-300mm) 3. Odgovornosti voe odjeljenja u obiljeavanju 1. Sadraj osnovne procedure rada u radnoj stazi i odreivanje potrebne procedure prema lokalnim uvjetima 2. Realna produktivnost rada primijenjenim metodama u odnosu na lokalne uvjete i teorijski moguu prema Standardu BiH 3. Unutarnja KK rada deminera u toku dana i evidentiranje kontrole u dnevni izvjetaj voe odjeljenja 4. Unutarnja kontrola kvaliteta od strane osobe odgovorne za OK iz deminerske organizacije 5. Vanjska kontrola kvaliteta od strane inspekcija MAC-a i monitoringa 1. Vrste, karakteristike i zahtjev Standarda BiH 2. Testiranje i evidentiranje rezultata testa na poetku rada i nakon zamjene baterija 3. Kontrola osjetljivosti od strane deminera 1. Jutarnje informiranje i podjela radnih zadataka 2. Zahtjevi za efikasnost rada, sigurnost i kvalitet 3. Rad u sastavu deminerskog dvojca i jednog deminera uz podrku i praenje voe odjeljenja do etiri deminera 4. Komandiranje i disciplina 5. Prihvat posjetitelja i obveze u vezi ovlatenih posjetitelja 1. Zahtjevi sigurnosti za organizaciju radilita, namjenske povrine i referentne toke radilita 2. Postavljanje nulte toke i nulte linije 1. Postupak voe tima nakon otkrivanja mine/NUS-a (ili potezne ice) 2. Obiljeavanje otkrivene mine i zatvaranje radne staze 3. Dnevno unitavanje na mjestu nalaska ili drugom
1.6.
Metal detektor
1.7.
Organizacija rada deminerskog odjeljenja
1.8.
Postavka radilita
1.9.
Otkrivanje i unitavanje mina/NUS-a
1.10. 1.11.
1.12.
1.13.
1.14.
namjenskom mjestu 4. Mjere za umanjenje efekata unitavanja (zatitni radovi) 5. Izrada eksplozivnih punjenja za unitavanje (vrste i dr.) 6. Odreivanje veliine eksplozivnog punjenja za potpuno unitavanje 7. Postupak u sluaju zatajenja eksplozivnog punjenja 8. Mjere sigurnosti pri unitavanju, transportu i skladitenju eksploziva 9. Voenje evidencije o stanju i utroku eksploziva ienje kua 1. Specifinosti u postavci radilita 2. Otkrivanje zamki - mina iznenaenja Deminerska nesrea i 1. Postupak voe tima i tima u sluaju deminerske incident nesree ili incidenta 2. Cilj istrage deminarske nesree i incidenta 3. Aktivnosti do dolaska Istranog odbora i organa policije 4. Analiza pouka deminerskih nesrea Praktina vjeba 1 1. Povlaenje, osiguranje i razoruanje mina (rad sa kolskim i vjebovnim minama) Praktina vjeba 2 1. Izrada punjenja za unitavanje; postavljanje i aktiviranje punjenja Strojna priprema 2. Namjena, vrste i nain rada zemljita 3. Zahtjevi Standarda BiH 4. Evidentiranje rada u dnevom izvjetaju voe odjeljenja Otkrivanje mina pomou 1. Namjena i nain rada prege POEK-a 2. Mjere sigurnosti i ogranienja upotrebe 3. Evidentiranje i skiciranje povrina tretiranih pregama u izvjetajima kerovoa i voa odjeljenja SVEGA: Izvianje , sistem veza, evidencije i izvjetaji Izvianje nivoa 2. i 3. Topografske karte 1., 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. Izvianje nivoa 1. - generalno Izvianje nivoa 2. tehniko Izvianje nivoa 3. -zavrno Pojam, naziv, oznaka (broj lista karte) razmjera (topografske karte, katastarski planovi -karte i skice) Topografski znaci i znaci minske zagaenosti Orijentacija karte i odreivanje stojne toke Izrada skice pomou azimuta i duina i pomou koordinata oitanih sa plana (karti) Zahtjevi za organizaciju veze na radilitu i obveze voe odjeljenja Dokumentacija na radilitu Izvjetaji i evidencije Popunjavanje dnevnog izvjetaja (dnevnika) voe odjeljenja SVEGA:
1 1
3 3 1
24
2. 2.1. 2..2.
1 1
2.3.
Organizacija veze, izvjetaji, dokumentacija i evidencije na radilitu
1. 2. 3. 4.
3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4.
Poznavanje mina i NUS-a Protupjeake mine Protutenkovske mine Mine iznenaenja Neekslodirana ubojna sredstva (NUS) 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2. 3. Vrste , namjena mina i karakteristike Upaljai Procedure za osiguranje i razoruanje Vrste, namjena i karakteristike mina Upaljai Procedure za osiguranje i razoruanje Namjena Najee metode postavljanja Procedure za uklanjanje Vrste NUS-a Karakteristike NUS-a Nadlenost za uklanjanje SVEGA: 2 2 1 1 6
4. 4.1.
Medicinska potpora Hitna medicinska pomo i evakuacija (CASEVAC) i medicinska evakuacija (MEDEVAC) Zatitna oprema Vizir, pancir, obua i dr. 1. Karakteristike i mogunost zatite 2. Minimalna zatitna oprema i zahtjev Standarda BiH SVEGA: UKUPNO : 1 1 35 1. to obuhvata 2. Obveze voe tima u medicinskoj potpori na radilitu SVEGA: 1
5. 5.1.
III PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE 1. Provjera znanja 1.1. Test provjere znanja i ocjenjivanje SVEGA: UKUPNO ZA KURS: 3 3 40
NAPOMENA: Uesnici kursa trebaju imati zavren osnovni kurs za humanitarno deminiranje, te posjedovati organizacijske i rukovodne sposobnosti.
Prilog F Poglavlje I
PLAN I PROGRAM KURSA ZA MONITORE DEMINERSKIH RADILITA

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati 10 radnih dana, sa po 8 nastavnih sati dnevno. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA
RASPORED UKUPNOG VREMENA ZA KURS PO SADRAJIMA I PREDMETIMA
BROJ NAST SATI
I Opi dio II Tematika

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Deminiranje Sigurnost i zatita Osiguranje kvaliteta Produktivnost Unitavanje i uklanjanje ES Istraga nesree i izvjetavanje Pregiranje i mehanika priprema zemljita Izvianje Procedure monitoringa Informacije
3 64
17 4 4 1 8 8 8 7 4 3
III Vjebe IV Provjera znanja, ocjenjivanje i analiza UKUPNO: PROGRAM KURSA I OPI DIO
RED. BROJ 1. 1.1. 1.2. PREDMET/TEMA Opi dio Uvod Plan i program kursa NASTAVNE JEDINICE
8 5 80
BROJ NAST. SATI
1. 2. 3. 1. 2. 3. 4.
1.3.
Zavretak
Administracija Pozdravni govor Predstavljanje osoblja koje vodi kurs Uvod u kurs Upoznavanje sa planiranom tematikom po danima Upoznavanje sa literaturom Upoznavanje sa strukturom monitoring organizacije 1. Analiza kursa 2. Podjela diploma SVEGA:
1 1
1 3
BROJ
II TEMATIKA KURSA
RED.
Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog F, 1/6
BROJ PREDMET/TEMA 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. Deminiranje Terminologija deminiranja Uvod u upravljanje deminiranjem Meunarodni standardi, Standard BiH(Standard) i SOP Sigurnost, kvalitet i produktivnost
NASTAVNE JEDINICE
NAST. SATI
1. Prorada pojmovnika 1. Osnovni pregled deminiranja 2. Struktura deminerske zajednice u BiH 1. 2. 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. Sadraj i usklaenost to je akreditacija i uvjeti Principi to je sigurnost to je kvalitet to je produktivnost Kako djeluju zajedno Namjena, vrste i podjela Osnovni dijelovi, funkcija i nain aktiviranja Procedure za sigurno uklanjanje (otkrivanje, povlaenje, osiguranje, razoruanje i unitavanje) Namjena Osnovna podjela Raspoznavanje Procedure za sigurno uklanjanje Namjena, vrste i sredstva Obiljeavanje minskih polja Radno obiljeavanje Zavrno obiljeavanje Planiranje, priprema i postavka Namjenske povrine i referentne toke Praktina postavka radilita Sadraj osnovne procedure ienja Detaljno o sadraju svake procedure Standardna dubina otkopavanja i zahtjevi za dublje zakopana ES Organizacija rada deminera na radilitu Praktian rad u radnoj stazi Sadraj Procedure nakon deavanja nesree Zahtjevi za sistem veza na radilitu Evidencije i dokumentacija radilita Izvjetaji radilita SVEGA:
1 1
1.5.
Mine
1.6.
1.7.
1.8. 1.9.
1. 2. 3. 4. Obiljeavanje (Standard BiH- 1. Poglavlje II i VIII) 2. 3. 4. Organizacija radilita (Standard 1. BiH-Poglavlje III) 2. 3. Manuelne operacije (Standard 1. BiH-Poglavlje III) 2. 3. 4. 5. Medicinska podrka (Standard 1. BiH-Poglavlje X) 2. Sistem veza, evidencije i 1. izvjetavanje (Standard BiH2. Poglavlje VII) 3. Sigurnost i zatita
Neeksplodirana ubojna sredstva (NUS)
4 1 1 17
1.10. 1.11.
2. 2.1.
Sigurnosna pravila (Standard 1. Opa sigurnosna pravila uklanjanja mina i NUS-a Poglavlje II, III, IV i IX) 2. Sigurnosna pravila radilita 3. Sigurnosna pravila obiljeavanja 4. Sigurnosna pravila procedura deminiranja 5. Sigurnosna pravila unitavanja Zatitna oprema 1. Potrebe, dizajn i karakteristike 2. Minimalna zatita, via zatita i rokovi upotrebe
Centar za uklawjawe mina u BiH
2..2.
I-Prilog F, 2/6
3. Objasniti eksplozivni udar, fragmentaciju, brzinu i zatitne nivoe. 4. Diskutirati analize nesrea i zatitu 2.3. Alat i oprema 1. Zahtjevi i karakteristike 2. Upotreba SVEGA: 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. Osiguranje kvaliteta Openito o osiguranju kvaliteta 1. 2. 3. Kontrola kvaliteta 1. 2. 3. Osiguranje kvaliteta (Standard- 1. Poglavlje XI) 2. Uvjerenje o kontroli kvalitete 1. 2. Produktivnost Produktivnost deminiranja 1. Teorijski mogua produktivnost (Standard-Prilog BPoglavlje XI) 2. Primijenjene metode, lokalni uvjeti i realno mogua produktivnost SVEGA: 1. 1. 2. 3. 1. 2. 1. 2. 1. 2. Opi pojmovi o eksploziji i eksplozivima Vrste eksploziva, sredstva za paljenje i iniciranje Objasniti upotrebu u unitavanju Predstaviti Objasniti Predstaviti Objasniti Ponoviti sigurnosna pravila unitavanja Objasniti sigurnosna pravila transporta i skladitenja eksploziva 1. Objasniti izradu eksplozivnih punjenja, vrste paljenja i naine povezivanja 2. Objasniti procjenu efekata eksplozivnih unitavanja i zatitne radove 1. Praktine vjebe -izrada eksplozivnih punjenja, postavljanje, aktiviranje i provjera efekata SVEGA: 6. 6.1. Istraga o nesrei i izvjetavanje Istraga o nesrei (StandardPoglavlje XIII) 1. Predstaviti 2. Objasniti to je osiguranje kvaliteta? Kako se obavlja? Tko to radi i kako? to je kontrola kvaliteta? Kako se obavlja? Tko to radi i zato? Predstaviti Objasniti to predstvavlja? Tko ga izdaje i kada? SVEGA: 4. 4.1.
1 4
1 1 1 1 4
1 1
5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5.
Unitavanje i uklanjanje ES Eksplozivi i oprema Unitavanje (StandardPoglavlje IV) UES (Stand.-Poglavlje VI) Sigurnosna pravila (StandardPoglavlje IV i VI) Priprema unitavanja
1 1 1 1
1 3 8
5.6.
Unitavanje
Centar za uklawjawe mina u BiH I-Prilog F, 3/6
6.2.
Procedura istrage(SOP-13 Istraga deminerske nesree i incidenta)
6.3. 6.4. 6.5.
Praktina istraga Pouke deminerskih nesrea Statistike o nesreama
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1. 2. 1. 1. 2.
Inicijalni izvjetaj Formiranje istranog odbora Tok istrage Kako vriti istragu Saznati zato Saznati tko je to uradio Donoenje zakljuka Preporuke i pouka Kako napisati izvjetaj Praktine vjebe Pisanje izvjetaja Analiza pouka Stvarne injenice Praenje uestalih pojava SVEGA:
3 1 1 8
7. 7.1.
Pregiranje i mehanika priprema zemljita POEK (pas otkriva eksploziva)
7.2. 7.3. 7.4. 7.5. 7.6.
Pregiranje (Standard BiHPoglavlje XII) PREGA, praktina vjeba Strojna priprema zemljita za deminiranje
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 2. 1.
Upotreba POEK-a u deminiranju PREGA-kerovoa i POEK Briga o POEK-u Obuka Kvalifikacije i certifikacija Ogranienja upotrebe Tehnike pretrage Predstaviti Objasniti Vjeba pretrage povrine -promatranje Istorijat strojeva Izvedba i ogranienja Vrste strojeva i upotreba Predstaviti Objasniti Uloga i prednosti SVEGA:
1 2 1 1 1 8
1. 2. 3. Strojna priprema zemljita 1. (Standard BiH-Poglavlje XIV) 2. Integralno deminiranje 1.
8. 8.1. 8.2. 8.3.
Izvianje Minsko izvianje (Standard BiH -Poglavlje V) Tehniko izvianje Izvianje -koritenje karata
1. 2. 1. 2. 1. 2. 3.
Uvod Podjela i sadraj Metode rada Proglaavanje povrina u tehnikom izvianju Osnovno itanje karata (mapa) Skice i mape (crtanje) Busola/GPS-koritenje
2 1 3 1 7
8.4.
Vjeba izvianja i itanja karata Procedure monitoringa
1. Praktine vjebe-izrada dnevne i zavrne skice SVEGA:
9.
9.1.
SOP za monitoring
9.2.
Tim za kontrolu kvaliteta
1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3.
Zahtjevi ugovaraa Struktura monitoring organizacije Zadaci monitora na radilitu Toke aktivnosti kontrole monitora Izvjetaji o monitoringu Planiranje potreba za kontrolom kvaliteta Procedure rada Izvjetavanje o kontroli kvaliteta SVEGA:
1 4
10. 10.1.
Informacije Baza podataka BHMAC-a
10.2. 10.3.
Crveni i plavi folder Statistiki podaci
1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 1. 2.
to su informacije i za to slue Namjena baze podataka BHMAC-a Koje se informacije vode Kako se vri dopuna informacija Namjena Sadraj informacija Zavrne informacije o zadatku deminiranja Objasniti to je to Objasniti ulogu u osiguranju i kontroli kvaliteta SVEGA: UKUPNO:
1 1 1 3 64
III VJE@BE
1. 1.1. Vjebe Praktina vjeba 1. (Deminersko radilite) 1. Monitoring deminerskog radilita - sigurnosti, kvaliteta i proeduktivnosti 2. Pisanje izvjetaja, mjerenje dnevnog napretka i izrada skice 3. Analiza monitorskih zapaanja iz izvjetaja SVEGA:
8 8
IV PROVJERA ZNANJA, OCJENJIVANJE I ANALIZA 1. Test i analiza 1.1. 1.2. 1.3. Prvi kontrolni test Drugi kontrolni test Analiza testa 1. 2. 1. 2. 1. 2. 3. Po sadraju prijeene tematike prvog tjedna Ispravljanje testa Po sadraju prijeene tematike drugog tjedna Ispravljanje testa Analiza testa Pojanjenja negativnih odgovora Pitanja i odgovori SVEGA: UKUPNO SATI ZA KURS: 2 2 1 5 80
NAPOMENA: Polaznici kursa trebaju imaju zavren osnovni kurs za humanitarno deminiranje i odgovaraju}e iskustvo, te organizacijske i rukovodne sposobnosti.
Prilog G Poglavlje I
PLAN I PROGRAM KURSA ZA IENJE KUA

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati minimalno 3 radna dana, sa po 8 nastavnih sati dnevno. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. Polaznici kursa moraju imati zavren osnovni kurs za humanitarno deminiranje. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA Raspored ukupnog vremena za kurs po sadrajima i predmetima I Opi dio II Tematika
1. 2. 3. 4. 5. Deminiranje-ienje kua Veza, evidencije i izvjetaji Poznavanje mina, NUS-a i mina iznenaenja Medicinska potpora Oprema i alat Broj nast. sati
2 20
11 1 6 1 1

RED. BROJ 1. 1.1. PREDMET/TEMA Opi dio Uvod i upoznavanje sa programom kursa 1. 2. 3. 1.2. Analiza kursa, podjele diploma i razduenje opreme Administracija Uvod u kurs i predstavljanje osoba koje vode kurs Planirana tematika po danima, podjela plana, strune literature i opreme NASTAVNE JEDINICE
2 24
BROJ NAST. SATI
SVEGA: II TEMATIKA KURSA

RED. BROJ 1. 1.1. PREDMET/TEMA Deminiranje-ienje kua (objekata) Organizacija rada deminera i 1. Odgovornosti
2
BROJ NAST. SATI
NASTAVNE JEDINICE
Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog G, 1/3
odjeljenja 1.2. 1.3. Postavka radilita Provoenje ienja
2. 3. 1. 2. 1. 2. 3. 4. 5. 1.
1.4.
Praktino uvjebavanje
Rad deminerskog dvojca u kuama Komandiranje i disciplina Izvianje radi postavke radilita Specifinosti postavke radilita u odnosu na raspored kua ienje pristupa kui, oko kue i u kui Otkrivanje zamki- mina iznenaenja Obiljeavanje otkrivenih zamki i postupci uklanjanja Obiljeavanje ienih povrina prostorija, dijelova namjetaja i kue u cjelini Specifinost ienja poruenih kua Rad odjeljenja na postavci radilita i ienju kua SVEGA: Organizacija veze na radilitu Evidencije i izvjetaji SVEGA: Namjena Sredstva za izradu i koritenje Upaljai za izradu mina iznenaenja Standarna ES kao mine iznenaenja Improvizirane mine iznenaenja Najee metode postavljanja u kuama (iskustva ) Vrste, karakteristike i mogue koritenje kao mina iznenaenja Vrste NUS-a (osnovna podjela), osnovne karakteristike i mogue koritenje kao mina iznenaenja Mjere sigurnosti Procjena punjenja za sigurno unitenje ili otvaranje prolaza (mijih rupa) Zatitni radovi za umanjenje moguih efekata unitavanja Vjeba unitavanja SVEGA: Specifinosti povreda kod mina iznenaenja i pruanja prve pomoi Izvlaenje ozlijeenih sa mjesta nesree u kui na sigurnu povrinu i do medicinskog vozila Stabilizacija ivota povrijeenih i transport do bolnice
1 2
6 11 1 1 2
2. 2.1.
Veza i izvjetavanje Organizacija veze, evidencije i izvjetaji Mine iznenaenja (zamke) Mine iznenaenja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 1. 1. 2. 3. 4. 1. 2.
3. 3.1.
3.2. 3.3. 3.4.
Protupjeake i protutenkovske mine Neekslodirana ubojna sredstva Unitavanje mina iznenaenja
1 1 2
6 1
4. 4.1.
Medicinska potpora Postupci kod pruanja prve pomoi, hitne medicinske pomoi i evakuacije do medicinskog vozila i bolnice (CASEVAC i MEDEVAC) 1. 2. 3.
Centar za uklawawe mina u BiH I -Prilog G, 2/3
SVEGA: 5. 5.1. Oprema i alat Oprema i alat za ienje kua 1. Osnovni deminerski i drugi neophodni alat i oprema SVEGA: UKUPNO :
1 1 1 20
III PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE

1. 1.1. 1.2. Pismene i praktine provjere Test Praktina vjeba 1. 1. Poznavanje mina iznenaenja i upaljaa Otkrivanje mine iznenaenja (zamke) SVEGA: UKUPNO ZA KURS: 1 1 2 24
Centar za uklawawe mina u BiH I -Prilog G, 3/3
Prilog H Poglavlje I
PLAN I PROGRAM KURSA VOE TIMA ZA UES

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati minimalno 1 radni dan, sa 8 nastavnih sati. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. Kurs se nastavlja na temetiku osnovnog kursa za UES. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA
Raspored ukupnog vremena za kurs po sadrajima i predmetima I Opi dio II Tematika 1. Operacije UES-a 2. Evidencije i izvjetaji Ukupno:
Broj nast. sati
1 7 6 1 8
PROGRAM KURSA
I OPI DIO RED. PREDMET/TEMA BROJ 1. 1.1. Opi dio Uvod 1. 2. 1.2. Ocjenjivanje, analiza i podjela diploma SVEGA: II TEMATIKA KURSA RED. PREDMET/TEMA BROJ 1. 1.1. Operacije UES-a Uvod 1. to obuhvata UES 2. Meunarodni standardi i Standard BiH 3. SOP deminerske organizacije 1 Uvod u kurs, tematika i predstavljanje osoba koje vode kurs Ope dgovornosti rukovodnog osoblja 0,5 NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
0,5 1
NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
Centar za uklawawe mina u BiH IPrilog H, 1/2
1.2.
Organizacija tima i mjere sigurnosti u operaciji UES-a
1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. 1. 2.
1.3.
Oprema i alat
1.4.
Sadraj osnovne procedure rada u operaciji UES-a
3. 4. 5. 6. 7. 1. 2.
1.5.
Kontrola kvaliteta (KK)
Openito o organizaciji rada Struktura tima za UES Odgovornosti lanova tima Ope i posebne mjere sigurnosti Postupak voe tima u sluaju deminerske nesree ili incidenta Sadraj opreme i alata za operacije UES-a Zahtjevi Standarda u vezi opreme i alata Koritenje i odravanje opreme i alata Koritenje sredstava za obiljeavanje (koii, traka, minski znaci, bazna letva....) Prijem informacije o otkrivenom NUS-u Formiranje dokumentacije -Kombinirani izvjetaj izdavanja zadatka, izvianja i uklanjanja ES (u daljem tekstu izvjetaj o UES) Po potrebi izvianje lokacije radi utvrivanja vrste NUS-a i ukupne procjene za uspjeno izvrenje operacije UES-a Upoznavanje tima sa svim informacijama i pojedinanim zaduenjima o zadatku UESa na terenu Postavka radilita (specifinosti) i poduzimanje mjera sigurnosti Realizacija operacije od strane tima za UES (uklanjanje NUS-a na mjestu nalaska ili na drugom namjenskom mjestu za unitavanje) Popunjavanje dijela 4. Izvjetaja o UES-u Unutarnja KK rada voe tima i osobe zaduene za OK iz dem. organizacije Vanjska kontrola kvaliteta od strane inspekcija MAC-a, monitoringa ili druge supervizijske strukture SVEGA:
2. 2.1.
Evidencije i izvjetaji Kombinirani izvjetaj izdavanja zadatka, izvianja i uklanjanja ES 1. Sadraj i popunjavanje obrazca, prema datom primjeru 2. Predaja izvjetaja o realizaciji zadatka UESa SVEGA: UKUPNO : UKUPNO ZA KURS: 1
1 7 8
Centar za uklawawe mina u BiH IPrilog H, 2/2
Prilog I Poglavlje I
PLAN I PROGRAM KURSA ZA KEROVOE

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati minimalno 51 radni dan, sa po 8 nastavnih sati dnevno. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. Kursu mogu pristupiti kandidati koji su prethodno zavrili osnovni kurs za humanitarno deminiranje ili se njegova tematika planira uz ovaj kurs. Plan i program obuhvata tematiku obuke kerovoe sa psom koji je zavrio osnovnu obuku poslunosti i otkrivanja eksploziva. Tematika plana i programa oznaena sa *, predstavlja neophodnu tematiku za preobuku (kada obueni kerovoa treba raditi sa drugim POEK-om) ili doobuku kerovoe i POEK-a pred deminersku sezonu, kada nakon zimske ili druge pauze treba intenzivirati obuku i provjeriti osposobljenost prege u okviru deminerske organizacije ili specijalizirane organizacije za obuku deminerskih pasa. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA Raspored ukupnog vremena za kurs po sadrajima i predmetima I Opi dio II Tematika: -Teorijski dio 1. Uvod 2. Sigurnosne mjere 3. Oprema 4. Zdravstvene mjere 5. Uvjetni refleks 6. Poslunost 7. Pretraivanje 8. Profesionalni trening III Tematika:-Praktini dio 1. Uvod 2. Upoznavanje sa psima 3. etkanje pasa i inspekcija tijela 4. Dezinfekcija kaveza i opreme 5. Vjebe poslunosti 6. Trening na povrinama trening podruja III Provjera znanja i ocjenjivanje sposobnosti Ukupno: PROGRAM KURSA
Broj nast. sati 8 *(1) 44 *(7) 1 *(1) 4 *(1) 3 8 *(1) 4 *(1) 6 *(1) 10 *(1) 8 *(1) 326 *(107) 2 *(1) 20 *(5) 42 *(4) 22 *(3) 60 *(14) 184 *(80) 26 *(5) 408 *(120)
Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog I, 1/6
OPI DIO
PREDMET/TEMA Opi dio Uvod NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
RED. BROJ 1. 1.1.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 2.
1.2.
Upoznavanje sa programom kursa
Administracija Uvod u kurs i predstavljanje osoba koje vode kurs Znaaj upotrebe prega u deminiranju Organizacija deminerske zajednice u BiH i struktura dotine organizacije Odgovornosti Uvjeti zapoljavanja i dr. Planirana tematika po sadrajima i danima Opremanje polaznika sa planom kursa i literaturom
1.3. 1.4.
Zaduivanje i razduivanje opreme Analiza kursa i podjela diploma SVEGA:
2 2 8 *(1)
II TEMATIKA KURSA: - TEORIJSKI DIO

RED. BROJ 1. 1.1. PREDMET/TEMA Uvod Dunosti i obaveze kerovoe 1. 2. Dunosti i obaveze u toku i po zavretku kursa Upoznavanje sa planom i tematikom teorijske obuke SVEGA: 2. 2.1. Sigurnosne mjere Mjere sigurnosti u radu sa POEK-om 1. Postupanje unutar prostora za smjetaj pasa, prilikom ulaska i izlaska u prostor smjetaja, pri smjetaju u transportne boksove, utovaru i istovaru boksova u vozila, prevoenju, prilikom etnje sa psom, pri posjeti veterinaru, na radilitu za vrijeme rada i odmora i dr. Ogranienja upotrebne vezana za lokalne uvjete (tlo, vegetaciju, temperaturu, jainu vjetra, kemijska isparenja i dr.) 3 1 NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
1 *(1)
2.
2..2.
Hitna medicinska pomo i evakuacija
1. 2. 3.
Mogunosti ozljede i smrti psa Evakuacija i pruanje pomoi psu na sigurnoj povrini i veterinarskoj stanici Usmrivanje psa SVEGA:
4 *(1)
3. 3.1.
Oprema Oprema POEK-a i odravanje Sanitarne mjere 1. 2. 3. 4. 1. 2. Sadraj opreme Namjena i koritenje Dnevni pregled opreme Opravke Svakodnevno ienje kaveza i opreme Tjedna dezinfekcija tenara transportnih kaveza i opreme SVEGA: Procedure etkanja i inspekcije tijela (nos, usta, oi, ui, ape i noge, genitalije, analna regija) Pruanje prve pomo5. i kod: krvarenja, toplotnog udara, oka, frakture, opekotina, naduvanosti, stranih predmeta u ustima, otrovnih supstanci (lijekova, eksploziva i dr.), ugriza zmije i dr. Medicinska oprema i lijekovi koji se koriste za lijeenje pasa Procedure davanje lijekova Hranjenje i pojenje (energetske potrebe, potrebe za kalorijama, specijalne dijete, vrijeme hranjenja, potrebe za vodom) Parazitska oboljenja (kukaste, okrugle, biaste, trakaste i srane gliste, krpelji, buhe, ui i grinje) Kontrola oboljenja, prepoznavanje i suzbijanje Oboljenja koja mogu ugroziti zdravlje psa (distemper, hepatitis, leptospiroza, bjesnilo i ostala infektivna oboljenja) Suzbijanje i saniranje infektivnih oboljenja SVEGA: ta obuhvata uvjetni refleks i kako se na osnovu ocjene ponaanja logino planira akcija ispravljanja problema u ponaanju ? Osnovne potrebe (kisik, voda, hrana, lovaki nagon i socijalne potrebe) 2
3.2.
3 4
4. 4.1.
Zdravstvene mjere Odravanje POEK-a 1. 2.
3. 4. 5.
4.2.
Simptomi i mjere kontrole oboljenja i parazitske infekcije Infektivna oboljenja pasa
1. 2.
4.3.
1. 2.
8 *(1) 1
5. 5.1.
Uvjetni refleks Osnovne potrebe psa 1.
2.
5..2.
Senzorni sistem
1.
5. 3.
Ugroavaje osnovnih osjeta
1.
Sadraj senzornog sistema (upravo primijeena razlika: vid, sluh, njuh, pritisak, poloaj i pokreti tijela, bol, temperatura, okus, ravnotea, vibracije unutarnji receptori) Faktori kojim ugroavaju osnovne osjete SVEGA: Znaaj metoda Definiranje finalnog odgovora Metoda uspjenog oblikovanja Tehnike uvjetovanja Po etak treniranja psa Vremenski faktor pozitivnog/negativnog poja anja treninga Tehnike treniranja: Vjebe izbjegavanja negativnih odgovora, Vjebe izbjegavanja negativnih odgovora koritenjem pritiska, Nagradno treniranje Snaga nagrade Koje su komande i kada ih koristimo Osnovna poslunost Srednja poslunost SVEGA: Vrste sredstava koje koristimo Veli3. ina sredstava Broj sredstava Povrine pretrage:otvorene povrine, povrine sa objektima, putevi, pruge, dalekovodi i dr. Pretraga povrina bez ili sa mainskom pripremom Po etak pretrage Pretraga sa ili bez povodca Pretraga sa dugim ili kratkim povodcem Pretraga boksova pravolinijski sa koritenjem traka ili bez njih Pretraga slobodnim pretraivanjem boksa (cik-cak) ili podjelom boksa na manje povrine Pravolinijska pretraga radne staze u formiranju SVEGA:
1 4 *(1) 4
6. 6.1.
Poslunost Metode za iznuivanje odgovora 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
6.2.
Komande poslunosti
8. 1. 2. 3.
6 *(1) 2 2
7. 7.1. 7..2.
Pretraivanje Sredstva treninga Povrine za pretragu 1. 2. 4. 1. 2.
7.3.
Metode pretrage
1. 2. 3. 4. 5. 6.
10 *(1) 6
I-Prilog I, 4/6
8. 8.1.
Profesionalni trening Zahtjevi profesionalnog 1. Podruje treninga

treninga
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4.
8.2.
Pozitivne reakcije POEK-a
Broj skrivenih meta treninga Specifine lokacije Vrste mina/NUS-a koje se koriste Dio dana kada se obavljaju vjebe Vremenski period postavljanja meta Razliitost postavljanja meta (visina i dubina) Praenje napretka i dr. Promjena ponaanja Prava-sigurna reakcija Potvrivanje reakcije Testiranje vrijednosti SVEGA: UKUPNO:
8 *(1) 44 *(6)
III TEMATIKA:-PRAKTINI DIO

1 2 Uvod Upoznavanje sa psom 1. Cilj 2. Sadraj praktinog dijela 3. Uvezanost sa teorijskim dijelom 1. Ostvarivanje kontakta 2. etnja bez izdavanja komandi 3. etnja sa koritenjem dijela komandi 1. Praktino pokazivanje etkanja i inspekcije tijela psa 2. Dnevno praktino izvoenje etkanja i inspekcije tijela psa 3. Analiza i otklanjanje uoenih greaka 1. Praktino pokazivanje dezinfekcije kaveza i opreme 2. Tjedno praktino izvoenje dezinfekcije kaveza i opreme 3. Analiza i otklanjanje uoenih greaka 1. Uvjebavanje poslunosti na mjestu 2. Uvjebavanje poslunosti kroz etnje 3. Uvjebavanje poslunosti kroz pretrage 4. Analiza i otklanjanje uoenih greaka 1. Trening u pretraivanju od jednostavne ka sloenijoj metodi 2. Trening na povrinama prilagoenim stvarnim lokalnim uvjetima 3. Treninzi u pretraivanju povrina po metodama upotrebe pasa koje su ugraene u SOP 4. Trening hitne medicinske pomoi i evakuacije 5. Voenje evidencija o pretraivanju 6. Analiza treninga i otklanjanje uoenih greaka SVEGA: 2 *(1) 20 *(5)
3.
etkanje psa i inspekcija tijela psa
42 *(4)
4.
Dezinfekcija kaveza i opreme
22 *(3)
5.
Vjebe poslunosti
60 *(14)
6.
Trening na povrinama trening podruja
184 *(80)
326 *(107)
IV PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE

1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. Pismene i praktine provjere Test i analiza Prva praktina provjera Druga praktina provjera Trea zavrna provjera Po tematici teorijskog dijela Osposobljenost POEK-a u poslunosti i analiza Osposobljenosti POEK-a u poslunosti, pretraivanju i indiciranju meta i analiza Osposobljenost prege na zadatoj testnoj povrini i analiza. SVEGA: UKUPNO ZA KURS: 2 8 8 8 *(5) 26 *(5) 408 *(120)
Prilog J Poglavlje I
PLAN I PROGRAM KURSA ZA IZVIAE

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati minimalno 6 radnih dana, sa po 8 nastavnih sati dnevno. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. Kursu prisustvuju kandidati koji su zavrili osnovni kurs za humanitarno deminiranje i koji posjeduju odgovarajue deminersko iskustvo. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA Raspored ukupnog vremena za kurs po sadrajima i predmetima I Opi dio II Tematika
1. 2. 3. 4. Izvianje Poznavanje mina i NUS-a Veza Medicinska obuka

37 3 1 1

PREDMET/TEMA Opi dio Uvod 1. 2. 3. 1.2. Analiza kursa i podjela diploma SVEGA: Uvod u kurs, tematika i predstavljanje osoba koje vode kurs Organizacija deminerske zajednice u BiH i struktura dotine organizacije Ope odgovornosti rukovodnog osoblja NASTAVNE JEDINICE RED. BROJ 1. 1.1.
4 48
BROJ NAST. SATI
1 1 2
II TEMATIKA KURSA
RED. BROJ 1. 1.1. 1.2. PREDMET/TEMA Izvianje Uvod Generalno izvianje 1. 2. 1. 2. Openito o izvianju Podjela Cilj Sastav tima i odgovornosti 1 2 NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog J, 1/3
3. 4. 1.3. Tehniko izvianje 1. 2. 3. 4. 1. 2. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1.7. 1.8. 1.9. GPS Busola Topografske karte 1. 2. 3. 1. 2. 1. 2. 3. 1.10. 1.11. Praktino uvjebavanje: 1. Upotreba GPS Praktino uvjebavanje: 1. Rad izviakog tima na generalnom izvianju 1. 2. 1. 2. 3. 4. 5.
1.4. 1.5.
Zavrno izvianje Vrste i sredstva za obiljeavanje u izvianju
1.6.
Procedure generalnog izvianja
Oprema za rad Izvjetaj o izvianju i projektna dokumentacija Cilj Sastav tima i oprema Metode rada i proglaavanje povrina Izvjetaj o izvianju Cilj Tko ga izvodi i to se evidentira Podjela obiljeavanja Kolii (piketi) za obiljeavanje Minska traka Znaci minskog obiljeavanja Marker osnovne toke Oznake lomnih toaka-metalne ipke (standardni ekseri) Zadatak (izdavanje, prouavanje i procjena za realizaciju) Prikupljanje informacija shodno sadraju toaka kriterija Vjerodostojnost informacija i provjera iz moguih izvora Hitno obiljeavanje prilaza utvrenih miniranih povrina Izrada skice sa klasificiranjem izvienih povrina i odreivanje koordinata Izrada projektne dokumentacije zadatka Struno miljenje o povrini bez vidljivog rizika Opis, glavni dijelovi i namjena Odreivanje koordinata toaka na terenu Odravanje Opis busole i namjena Odreivanje stojne toke, azimuta i udaljenosti pomou busole Pojam, naziv, oznaka (broj lista karte) razmjera (topografske karte, katastarski planovi -karte i skice) Topografski znaci i znaci minske zagaenosti Orijentacija karte i odreivanje stojne toke Pripreme za rad Praktian rad na odreivanju koordinata toaka na terenu Prouavanje dobijenog zadatka za GI Prouavanje postojee dokumentacije iz baze podataka BH MAC-a Izlazak na teren, provjera postojeih i prikupljanje novih informacija Hitno obiljeavanje pristupa utvrenim miniranim povrinama Izrada projektne dokumentacije za
1 2
8 1 1
8 8
daljnju minsku akciju SVEGA: 2. 2.1. 2.2. 2.3. Poznavanje mina i NUS-a Protupjeake i protutenkovske mine Mine iznenaenja Neekslodirana ubojna sredstva (NUS) Veza Organizacija veze 1. 2. Vrste veza Organizacija veze u izvianju SVEGA: 4. 4.1. Medicinska obuka Povrede i postupci kod pruanja prve pomoi 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Vrste povreda Postupak kod prestanka rada srca i disanja Postupak prilikom zaustavljanja krvarenja Postupak pri imobilizaciji prijeloma kostiju Postupak pri toplotnom udaru Postupak kod ugriza zmije Specifinosti pruanja prve pomoi u minskom polju SVEGA: UKUPNO : 1 1 1 1. 2. 3. 1. 2. 1. 2. Vrste i namjena mina Karateristike mina Upaljai Namjena Najee metode postavljanja Vrste NUS-a Osnovne karakteristike raspoznavanja SVEGA: 3. 3.1. 1 1 1 3 37
1 35

1. 1.1. 1.2. Pismene i praktine provjere Test provjere znanja Analiza testa Po tematici kursa SVEGA: UKUPNO ZA KURS: 3 1 4 48
Prilog K Poglavlje I
PLAN I PROGRAM KURSA OPERATERA MINOSTROJA ZA PRIPREMU POVRINE

PLAN KURSA VRIJEME TRAJANJA Ovim planom i programom kursa predvieno je da e kurs trajati minimalno 3 radna dana, sa po 8 nastavnih sati dnevno. Svaki nastavni sat traje 45 minuta. Kursu prisustvuju kandidati koji su zavrili osnovni kurs za humanitarno deminiranje, posjeduju vozaku dozvolu minimalno B kategorije i koji posjeduju odgovarajue deminersko iskustvo. PREGLED POTREBNOG VREMENA ZA ODRAVANJE KURSA Raspored ukupnog vremena za kurs po sadrajima i predmetima I Opi dio II Tematika
1. 2. 3. 4. Strojna priprema povrina za deminiranje Poznavanje mina i NUS-a Veza Medicinska obuka

18 2 1 1

PREDMET/TEMA Opi dio Uvod 1. 2. 3. Uvod u kurs, tematika i predstavljanje osoba koje vode kurs Ope odgovornosti rukovodnog osoblja Analiza kursa i podjela diploma SVEGA: NASTAVNE JEDINICE RED. BROJ 1. 1.1.
1 24
BROJ NAST. SATI
1 1
II TEMATIKA KURSA
RED. BROJ 1. 1.1. PREDMET/TEMA Strojna priprema povrina Uvod 1. 2. Openito o strojnoj pripremi povrina za deminiranje Vrste strojeva i osnovna podjela 1 NASTAVNE JEDINICE
BROJ NAST. SATI
Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog K, 1/3
1.2.
Strojevi za pripremu povrina
3. 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1.
1.3.
Rad sa strojem
1.4.
Izvjetavanje
1.10.
Praktino uvjebavanje: Rad sa strojem na pripremi povrine za deminiranje
1. 2. 3. 4.
Upotreba Karakteristike konkretnog stroja za obuavanje Osnovni dijelovi i namjena Rad dijelova stroja Pregledi i odravanje Postavka radilita Mjere sigurnosti Mjere ogranienja upotrebe stroja Rad po procedurama propisanim u SOP-u Postupak u sluaju zastoja ili kvara stroja Postupak u sluaju poara na stroju Postupak u sluaju nesree Dnevni izvjetaj o strojnoj pripremi povrine (sadraj, evidentiranje eksplozija i vizuelno praenje mjesta povrinskih mina ili njihovih dijelova) Pripreme za rad Praktian rad na terenu (odravanje prevjesa, dubine uznemiravanja tla, i dr.) Dnevni pregledi stroja (prije, u toku i poslije upotrebe) Izvlaenje strojem i dr. SVEGA: Vrste i namjena mina Karateristike mina Upaljai Vrste NUS-a Osnovne karakteristike raspoznavanja SVEGA:
10
18 1 1 2 1 1
2. 2.1. 2.2.
Poznavanje mina i NUS-a Protupjeake, protutenkovske i mine iznenaenja Neekslodirana ubojna sredstva 1. 2. 3. 1. 2.
3. 3.1.
Veza Organizacija veze 1. 2. 3. Vrste veza Organizacija veze u strojnoj pripremi Rad sa VHF ureajima SVEGA:
4.
Medicinska obuka
4.1.
Povrede i postupci kod pruanja prve pomoi
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Vrste povreda Postupak kod prestanka rada srca i disanja Postupak prilikom zaustavljanja krvarenja Postupak pri imobilizaciji prijeloma kostiju Postupak pri toplotnom udaru Postupak kod ugriza zmije Specifinosti pruanja prve pomoi u minskom polju SVEGA: UKUPNO :
1 22

1. 1.1. Praktina provjera Rad sa strojem Poznavanje, rukovanje, procedure rada i odravanje SVEGA: UKUPNO ZA KURS: 1 1 24
Centar za uklanjanje mina u BiH

S T A N D A R D BiH
Poglavlje II OBILJEAVANJE MINIRANE POVRINE I RADILITA

UVOD 1. Obiljeavanje sumnjivih i miniranih povrina je potrebno radi stvaranja jasne granice izmeu sigurne i sumnjive ili minirane povrine, te kao upozorenje na prisustvo mina. Minsko obiljeavanje treba ukljuivati minske znakove na mjestima pristupa sumnjivoj ili miniranoj povrini i po mogunosti postavljanje fizikih barijera koje e upozoravati ljude i sprijeavati stoku od ulaska u sumnjivu ili miniranu povrinu. CILJ 2. Cilj ovoga poglavlja je definiranje minimuma zahtjeva Centra za uklanjanje mina u BiH za obiljeavanjem radilita i minskih polja. RASPON 3. Ovaj dokument obuhvata zahtjeve za obiljeavanjem opasnih povrina za vrijeme izvianja, operacija UES-a i operacija ienja mina, a usko je povezan sa poglavljima: manuelne operacije, izvianje i predaja oiene povrine. Minsko obiljeavanje i zapreavanje neophodno je kad treba: a) b) c) d) Kontrolirati pristup sumnjivoj povrini za koju se pretpostavlja da je zagaena minama, Napraviti demarkacijsku granicu minirane povrine, Obiljeiti raspon i napredak samih operacija ienja, i Obiljeiti granice povrine koja je oiena.
VRSTE OBILJEAVANJA 4. Kod obiljeavanja razlikujemo: obiljeavanje miniranih povrina zbog upozoravanja stanovnitva, obiljeavanje radilita zbog strunih osoba koje isto koriste u operacijama deminiranja i obiljeavanje oienih povrina radi korisnika, te po potrebi, ponovnog uspostavljanja parametara oiene povrine. A) OBILJEAVANJE MINIRANIH POVRINA 5. Ovisno o hitnosti i vremenu trajanja obiljeavanja sumnjivih ili miniranih povrina koriste se slijedea obiljeavanja: a) Hitno obiljeavanje sumnjivih ili miniranih povrina predstavlja jasno vizuelno upozorenje u vrijeme saznanja o stvarnoj ili sumnjanoj minskoj zagaenosti. Vre ga timovi za generalno izvianje, minsko upozoravanje i druga lica. Ovo upozorenje treba biti jasno prepoznatljivo sa udaljenosti od najmanje pedeset metara i treba biti postavljeno pri tokama pristupa i pristupnim stazama sumnjivoj povrini. Hitno obiljeavanje sumnjivih povrina vri se lokalnim materijalom (prekrieni koii, gomile kamenja i sl.) i standardnim znakovima za mine. Ova vrsta obiljeavanja, bez odravanja, trebala bi izdrati do est mjeseci. Lokacija svih vrsta hitnog obiljeavanja treba se prijaviti najbliem Regionalnom uredu/kancelariji BHMAC-a, kako bi se omoguilo dodatno izvianje i obiljeavanje. b) Polutrajno obiljeavanje je trajnija vizuelna prepreka koja se postavlja kako bi pruila jasnu granicu izmeu sigurne i sumnjive ili minirane povrine. Ova vrsta obiljeavanja trebala bi izdrati, bez odravanja, sve atmosferske utjecaje do godinu dana. Ovisno o
Centar za uklawawe mina u BiH II - 1/3

S T A N D A R D BiH
procjeni granica sumnjive ili minirane povrine se obiljeava samo trajnim minskim znacima ili/i standardnom polutrajnom minskom ogradom. Ukoliko se za polutrajno obiljeavanje koriste trajni standardni minski znaci, za povrine gdje je rijetko kretanje ljudi, tada isti ine trajno vizuelno obiljeavanje i postavljaju se obavezno na prilazne puteve, a na ostalom dijelu na razmaku od maksimalno 50m, odnosno tako da se sa mjesta jednog vidi drugi znak. Ovisno o procjeni, polutrajno obiljeavanje se moe kombinirati sa stalnim minskim znacima i obiljeavanjem polutrajnom minskom ogradom. Minski znaci su prikazani u Prilogu A a polutrajno obiljeavanje minskih polja u prilogu B. c) Trajno obiljeavanje/zapreavanje Ovo obiljeavanje/zapreavanje miniranih ili sumnjivih povrina vri se tamo gdje je esto kretanje ljudi i stoke i gdje se operacije deminiranja ne planiraju u duljem vremenskom periodu. Trajno obiljeavanje treba biti vizuelna, a po procjeni i fizika prepreka kretanju ljudi i stoke. Ova vrsta obiljeavanja/zapreavanja trebala bi izdrati sve atmosferske utjecaje od jedne do pet godina. Trajno obiljeavanje kao vizuelna prepreka moe obuhvatiti vizuelno obiljeavanje prilaza sumnjivim ili miniranim povrinama samo trajnim minskim znacima na maksimalnim razmacima od 50m, odnosno tako da da se od jednog znaka vidi drugi. Na dijelovima gdje je esto kretanje ljudi i stoke, prema procjeni, treba vriti i trajno zapreavanje minirane povrine kako je prikazano u Prilogu B. Ovisno o procjeni, trajno obiljeavanje se moe kombinirati sa stalnim minskim znacima i zapreavanjem stalnom minskom ogradom. B) OBILJEAVANJE RADILITA d) Radno obiljeavanje. Ova vrsta obiljeavanja koristi se za obiljeavanje sigurnih, oienih i neoienih povrina na radilitima na kojima se vri deminiranje. Pri tome se koriste koii, minska traka ili ue, minski znaci i bazna letva. Obiljeavanje radilita prikazano je u Prilogu C. C) OBILJEAVANJE OIENE POVRINE e) Nakon izvrenog deminiranja vri se obiljeavanje oiene povrine prema poglavlju broj VIII, Prilog D. SREDSTVA ZA OBILJEAVANJE 6. Za obiljeavanje minskih polja koristiti koie, znakove za mine, minsku traku-konopac ili icu (Prilog B), a za radno obiljeavanje jo i baznu letvu. Pri nabavci sredstava za obiljeavanje voditi rauna da ista izdre potrebne vremenske uvjete i da nemaju komercijalnu vrijednost. Kroz program minskog upozoravanja upoznavati stanovnitvo o vanosti minskog obiljeavanja i tetnosti njegovog naruavanja. KOORDINACIJA 7. Timovi za izvianje i obiljeavanje aktivnosti provode u skladu sa postavljenim dravnim zahtjevima i vlastitim SOP-om odobrenim od BHMAC-a. Zbog sigurnosti minskog obiljeavanja i kako bi se omoguilo popravljanje i odravanje, svako obiljeavanje minske povrine treba biti uraeno unutar parametara sigurne ili oiene povrine. 8. Nakon izvrenog minskog obiljeavanja izvoa sa istim treba upoznati predstavnike vlasti na teritoriji (odgovornog predstavnika CZ) i istom predati na odravanje izvreno obiljeavanje. O upoznavanju sa izvrenim obiljeavanjem uraditi zapisnik (sa priloenom skicom) u kome treba navesti detalje obiljeavanja i obvezu odravanja do uklanjanja minske opasnosti izvedenim deminerskim operacijama ienja ili tehnikog izvianja. Primjerak zapisnika predaje se u evidenciju i arhivu BHMAC-a.

S T A N D A R D BiH
PRILOZI: Prilog A: Minski znaci Prilog B: Polutrajno i trajno obiljeavanje minskog polja Prilog C: Radno obiljeavanje
Prilog A Poglavlje II
MINSKI ZNACI
1. Postoje dva osnovna oblika minskog znaka: etvrtasti i trokutasti, a razlog je jednostavnost samih oblika koji dosta odudaraju od bilo kakve pozadine i lako ih je prikucati na objekat ili objesiti na ogradu. Oblik i izgled minskog znaka u BiH je: a) Veliina. Minimalne dimenzije etvrtastog minskog znaka trebaju biti 25x25 cm x 2 mm debljine, dok kod trokutastog znaka osnovica treba biti najmanje 28 cm i po 20 cm sa bonih strana. Ove minimalne dimenzije osiguravaju jasnu vidljivost sa udaljenosti od najmanje 50 metara. b) Simboli. Lobanja i prekriene kosti su meunarodno priznat simbol upozorenja na opasnost. Ovaj znak vizuelno predoava smrt ili opasnu ozljedu i mora se nalaziti na svim minskim znacima. c) Boje. Pozadina prednjeg dijela znaka treba biti crvena, a znak lobanje, kostiju i rijei trebaju biti bijele boje. Stranja strana znaka treba biti bijela. Crvena strana trebaa se vidjeti s vanjske strane minskog polja (sa sigurne povrine), a bijela iz minskog polja. 2. Jezici. Opasnost / Mine su jedine dvije rijei koje se upotrebljavaju na minskim znacima, a trebali bi se tampati na dva pisma koja se koriste u BiH, te na engleskom jeziku. Rije MINA treba biti napisana debljim slovima, kako bi sa udaljenosti od 25 metara bila to prepoznatljivija. Slova trebaju biti bijela, kao kontrast crvenoj pozadini. 3. Materijali. Kao minimum postavljenih zahtjeva, svi bi znakovi trebali izdrati lokalne vremenske uvjete, bez propadanja, i to kroz period od najmanje godinu dana. Preporuljivo je da obiljeavanje traje do 5 godina, uz odravanje.
25 cm
28 cm
MI N E MINE M I N E MINE MINE M I N E

25 cm
MINE/MINE
20 cm
Centar za uklawawe mina u BiH II Prilog A-C, 1/4
Prilog B Poglavlje II
POLUTRAJNO I TRAJNO OBILJEAVANJE MINSKIH POLJA

1. Standardna minska ograda sastavljena je od koia visine 1,5 m iznad povrine tla (obojenih naizmjenino crveno bijelom bojom), povezanih minskom trakom, uetom ili icom, na visini od 0,25 m i 1,25 m od povrine tla sa privrenim minskim znacima. Ova ograda slui za polutrajno i trajno obiljeavanje minskih polja. a) Kod polutrajnog obiljeavanja postavljaju se drveni ili plastini koii na maksimalnom rastojanju do 8m, povezani plastinom minskom trakom, uetom ili icom i minskim znacima (koji se mogu zakucati na koi), na maksimalnom rastojanju do 16 m. Ovaj nain obiljeavanja je lako uoljiv i dovoljan da upozori ovjeka na opasnost od MINA. b) Kod trajnog obiljeavanja postavljaju se metalni ili betonski koii na maksimalnom rastojanju do 15m, povezani bodljikavom icom, sa privrenim minskim znacima. Ovaj c) nain obiljeavanja je vizuelna i fizika prepreka za ljude i ivotinje. Skica ove minske ograde je prikazana na slijedeoj slici. max. 15 m
max. 15 m
1,5m 1m
0,25 m
Nivo povrine tla
Detalj trajnog obiljeàvanja sa standardnom ogradom minskog polja
Prilog C Poglavlje II
RADNO OBILJEAVANJE
U ovom obiljeavanju koriste se: 1. Koii za obiljeavanje. Granice izmeu svih odreenih povrina, staza i orjentirnih toaka na radilitu, na kojem se vri minsko ienje, obiljeavaju se drvenim koiima. U obiljeavanju se koriste kratki koii, minimalne visine 0,5 m i dugaki, visine 1,2 - 1,5 m iznad nivoa tla. Vrh koia (10 cm) boji se ovisno od njegove namjene i to: a) Koii s crvenim vrhom. Ovi koii jasno ukazuju na granicu izmeu oiene i neoiene povrine. (1) Kratki koii minimalne visine 0,5 m iznad nivoa tla koriste se za obiljeavanje radnih staza i postavljaju se na maksimalnom rastojanju od 2 m, a povezuju se minskom trakom u nivou tla. Ovim koiima u ukrtenom poloaju na poetku zatvaramo radnu stazu u kojoj je naena mina/NUS, kao i dostignutu toku nedovrene radne staze. (2) Dugaki koii visine 1,2-1,5 m koriste se za obiljeavanje pristupne staze poevi od administrativne zone, zatim sigurne staze i bone granice iene povrine, a postavljaju se na maksimalnom rastojanju od 6 m. Ovi koii povezuju se minskom trakom u visini ispod crveno obojenog vrha, a u predjelima gdje su jai vjetrovi, traka se moe postaviti i u nivou tla. Ovim koiima se obiljeava i pristupna staza do dnevnog skladita eksploziva i samo skladite eksploziva. Pristupna staza duine 100 m do sigurne staze obiljeava se ovim koiima zato to je na toj udaljenosti od minskog polja obavezno koritenje zatitne opreme. b) Koii s bijelim vrhom Ovi koii obiljeavaju ostale granice radilita i to: (1) Kratki koii visine 0,5 m iznad nivoa tla, koriste se za zavrno obiljeavanje oiene povrine i to svih lomnih toaka i na svakih 50 m pravca. Ovi koii se mogu koristiti i za obiljeavanje lomnih toaka uzorkovane iene povrine u unutarnjoj ili vanjskoj kontroli kvaliteta i uklanjaju se po zavretku zadatka. (2) Dugaki koii visine 1,2-1,5 m iznad nivoa tla koriste se za obiljeavanje administrativne zone, ukoliko ona ne granii sa sumnjivom povrinom. Ovi koii se postavljaju na maksimalnom rastojanju od 6 m i povezuju se minskom trakom ispod obojenog vrha, a u predjelima s jaim vjetrovima traka moe ii po nivou tla. c) Koii sa utim vrhom. Koriste se kratki koii minimalne visine 0,5 m iznad nivoa tla i ukazuju na lokaciju naene i unitene mine. Ovi koii slue da se u zavrnu skicu ucrta vrsta i lokacija naenih mina. (Nivo 3) Napomena: U sluajevima kada nije mogue koristiti koie (kamenita povrina) upotrebljava se kamenje, koje se boji ovisno o namjeni, a ispod kojeg se postavlja minska traka. 2. Minska traka. Minskom trakom povezuju se koii koji obiljeavaju odreene povrine na radilitu. 3. Minski znaci. U radnom obiljeavanju minski znaci se postavljaju na maksimalnom rastojanju od 50 metara na svim stranama minskog polja. 4. Radna staza se sa obje strane obiljeava minskom trakom u nivou tla, privrenom za koie (visine 0,5 m na maksimalnom rastojanju od 2 m), te baznom letvom. 5. Mine. Kad je mina locirana, treba se obiljeititi tako to se 15 cm ispred naene mine, na sigurnoj povrini, postavlja marker za naenu minu/NUS.
6. Bazna letva. Bazna letva se koristi za vrijeme procedura ienja i oznaava krajnju granicu oiene i neoiene povrine u radnoj stazi. Kvadratnog je presjeka maksimalnih dimenzija 2,5 cm, duine 1,2 metra na kojoj su naznake razmaka uboda pipalicom. Po 10 cm sa svakoga kraja bazne letve obojeno je bijelo, dok je sredina od 1 m obojena u crveno. Crveno obojeni 1 metar oznaava ukupnu irinu radne staze za ienje, a bijelo obojeni krajevi oznaavaju prevjes koji se isti sa radnom stazom. -Koii za obiljeavanje
1,2-1,5m
0,5m
-Bazna letva
1m 1,2 m -Marker za obiljeavanje mjesta naene mine/NUS-a
MINE
0,5m
Poglavlje III ORGANIZACIJA RADILITA I MANUELNE OPERACIJE

UVOD 1. Metode i tehnike koje se koriste u manuelnim operacijama humanitarnog deminiranja osiguravaju kvalitet oiene povrine, sigurnost osoblja i opreme, efikasnost i prilagodljivost svim terenima u BiH. Geografija terena, a posebno principi humanitarnog deminiranja diktiraju organizaciju radilita i provoenje manuelnih operacija deminiranja. CILJ 2. Cilj je utvrivanje standarda provoenja manuelnih operacija humanitarnog deminiranja sa zadatkom traenja, lociranja i unitavanja mina/NUS-a, pri emu se zadovoljava kvalitet oiene povrine po Standardu BiH i stie povjerenje korisnika deminirane povrine. RASPON 3. Organizacija radilita i manuelne operacije su meusobno povezane kroz cjelokupnu aktivnost humanitarnog deminiranja. Metode i tehnike koje su naglaene u ovom Standardu su namijenjenje poveanju efektivnosti, fleksibilnosti, sigurnosti ljudi i opreme, te kvalitetu oiene povrine. Sve procedure i steena iskustva iz prakse koja se koriste u radnim stazama moraju biti u potpunosti opisane u vaeim operativnim procedurama (SOP-u). 4. Deminerske organizacije u vaeim operativnim procedurama (SOP-u) moraju prikazati planiranu strukturu timova na radilitu prema planiranim aktivnostima deminiranja (vod/ odjeljenje za tehniko izvianje, manuelno ienje, mehaniku pripremu povrine, pregiranje, ienje kua, uklanjanje ES). Na osnovu planirane strukture u vaeem SOP-u treba navesti pojedinane odgovornosti osoba iz planirane strukture (rukovoditelja radilita, voe tima, deminera, izviaa, medicinara, kerovoa i dr.). ORGANIZACIJA RADILITA 5. Temelj sigurnosti operacija deminiranja je standardizacija svih radilita i organizacija rada prema SOP-u. Kao postavljeni minimum, moraju biti obiljeene namjenske povrine, staze, take i linije unutar svakog radilita, to e ukazivati na granicu izmeu oienih i neoienih povrina i ograniiti sigurno kretanje osoblja tima. Napomena: Sve namjenske povrine na radilitu moraju biti na sigurnoj ili prethodno oienoj povrini. 6. Namjenske povrine na radilitu: a) Kontrolna taka. Mjesto sa kojeg rukovoditelj radilita kontrolira operacije, vodi administraciju i prima posjetitelje. b) Parkiralite. Povrina koja treba primiti sva vozila organizacije i posjetitelja. c) Skladite za opremu. Prostor na kojem je uskladitena sva oprema tima. Unutar prostora ili u neposrednoj blizini, obiljeava se povrina bez metala za testiranje metal detektora. d) Povrina za medicinara. Povrina na kojoj se nalazi medicinar sa potrebnom medicinskom opremom i namjenskim medicinskim vozilom. e) Povrina za odmor. Koriste je demineri za vrijeme pauza za odmor i objedovanja, i na istoj se mogu vriti pripremni radovi (priprema opreme, priprema i bojenje koia, i dr.) f) Toalet. Postavlja se u blizini povrine za odmor.
Centar za uklawawe mina u BiH III - 1/5
g) Test povrina za PREGE. Povrina u kojoj POEK organizacija vri internu dnevnu provjeru POEK-a. Sve prethodne namjenske povrine moraju biti udaljene minimalno 100 metara od minskog polja. Ova udaljenost moe biti manja ukoliko postoji prirodna ili vjetaka prepreka, ali ne manja od 50 m. h) Pristupna staza. Sve pristupne staze (putevi) moraju biti obiljeene i minimalne irine 2 m. i) Skladite eksploziva. Namjenski pripremljena povrina za dnevno skladitenje eksploziva, udaljena minimalno 50 m od ostalih povrina. j) Povrina za testiranje metal detektora. Obiljeena minimalna povrina 1x1 m bez metala unutar sigurnih povrina za deminere. k) Jama za metal. Postavlja se na oienoj /sigurnoj povrini, minimalne veliine 1x1m i dubine 30 cm u koju se skuplja sav metal naen u radnim stazama. l) Povrina za unitavanje. Mjesto gdje je pronaena mina/NUS ili druga namjenska povrina za unitavanje. m) Straarne take. Postavljaju se na prilazima opasnom podruju u toku procesa deminiranja. 7. Odreene reference radilita: a) Nulta taka. Jasna uoljiva fiksna oznaka na nultoj liniji od koje poinju sva mjerenja o napredovanju deminiranja. b) Nulta linija. Fiksna linija kroz nultu taku koja dijeli miniranu od sigurne povrine. c) Sigurna staza. Sigurna ili oiena povrina minimalne irine 2 m od koje poinje ienje mina/NUS-a. d) Startna linija. Linija koja se na poetku poklapa sa nultom linijom. e) Startna taka. Mjesto na startnoj liniji gdje svaki deminer poinje rad u radnoj stazi. f) Meulinija. Linija ispred startne linije gdje zavravaju radne staze, a nove radne staze poinju. g) Radna staza. Staza u kojoj radi deminer. h) Orjentirna taka (orjentir). Predstavlja stalni fiksni objekat van minskog polja koji postoji na karti i od koga se vre mjerenja do nulte take. NAPOMENA: Tipian primjer postavke radilita prikazan je u prilogu A i B. MANUELNE OPERACIJE PROCEDURE IENJA 8. Osnovna procedura za manuelno deminiranje. Procedure rada u radnoj stazi zavisit e od vegetacije, sastava tla, zagaenosti metalom, vrsta mina, i drugog. Dolje je naveden preporueni redoslijed osnovnih procedura za manuelno ienje minirane povrine: a) Traiti ice poteznih mina koristei istraiva poteznih ica (antenu). Ovu proceduru raditi kada dozvoljava vegetacija, tako to deminer iz sagnute ili kleee pozicije pokree antenu du zemlje ispred bazne letve i die je polako uvis iznad vegetacije. Ovo radi tri puta, lijevo desno i na sredini staze. Kao istraiva poteznih ica koristiti ravnu elinu icu prenika 3-4mm, radne duine od 0,6-0,8m. Prednji dio istraivaa treba biti blago povijen prema gore a na zadnjem dijelu treba biti oma-rukohvat. b) Provjeriti vizuelno i runo povrinu ispred bazne letve, da nema ica od poteznih mina, povrinskih mina/NUS-a, upaljaa nagaznih mina koje vire iz zemlje ili nekih drugih sumnjivih predmeta. Ovu proceduru provoditi do 50 cm naprijed, bez obzira da li su prethodno antenom traene potezne ice.
c) Ukloniti vegetaciju, po potrebi, uz koritenje alata za horizontalnu sjeu manjih dimenzija. Vegetaciju ukloniti do 5 cm ili nie u irini bazne letve i naprijed do 50 cm. Posjeena vegetacija ostavlja se na oienu povrinu ili iza deminera. Dnevno posjeena vegetacija i smee se prikuplja u gomile radi kontrole iene povrine, daljnjeg uklanjanja ili spaljivanja. d) Izvriti provjeru povrine sa metal detektorom. Ispred bazne letve prelazi se minimalno dva puta brzinom do 0,1 m/s, obuhvatajui 10 cm prevjesa radne staze i napredujui za polovinu glave detektora. Test detektora se obavlja na poetku rada, poslije svakog gaenja, a kontrola osjetljivosti svakih 10 minuta rada. Ako nema signala na metal detektoru, nastaviti dalji rad ponavljajui proces od a). e) Ispitivanje indikacije metal detektora pipalicom. Ukoliko detektor indicira, oznaiti mjesto i poeti sa propipavanjem indikacije minimalno 10cm ispred take signala i u irinu 20-30cm (ovisno o jaini signala). Pipalica se ubada u zemlju ravnomjerno pod uglom od 300, u razmacima od 2,5cm i u dubinu do 10cm od nivoa tla. Ovakav rad pipalicom primjenjuje se i u sluaju kada je zemljite zagaeno metalom ili mineralima, te nije mogue koristiti metal detektor. Tada se propipavanje vri cijelom duinom bazne letve, ukljuujui i prevjes (obostrano kod prve radne staze a kod ostalih u stranu napredovanja). f) Otkopavanje lociranog predmeta. Nakon to je pipalicom utvrena lokacija i veliina mine ili drugog predmeta, lopaticom vrimo otkopavanje. Poinjemo minimalno 10 cm od lociranog mjesta, bez vertikalnog pritiska na dolje, do minimalno 10 cm dubine. Ako locirani predmet na dubini do 10cm nije mina/NUS, a detektor i dalje daje signal, otkopavanje vrimo do minimalno 20cm. Za dublje zakopane objekte, ovisno o namjeni zemljita i zahtjeva u ugovoru, dubinu otkopavanja odreuje supervizor. Istraga signala metal detektora se moe obavljati odmah, otkopavanjem lopaticom bez prethodne provjere pipalicom. g) Otkrivanje mine/NUS-a ili potezne ice. Kada deminer otkrije minu/NUS ili poteznu icu, obavjetava supervizora, postavlja marker za mine 15cm ispred, zatvara radnu stazu i ienje poinje u novoj radnoj stazi. h) Sav naeni metal u radnoj stazi deminer ostavlja u jamu za metal. Vee koliine naenog povrinskog metala na zadatku se mogu prikupljati i obiljeiti na jedno ili vie mjesta u prethodno ienoj povrini zadatka. 9. Supervizor poslije otkrivanja mine/NUS-a ili potezne ice, direktno je odgovoran i rukovodi daljnjim postupkom, prema slijedeem: a) Sve naene mine i NUS moraju se naelno unititi na licu mjesta. Unitavanje naenih mina i NUS-a vri se na kraju svakog radnog dana ili u ugovoreno vrijeme, osim ako se zatitnim mjerama ne mogu otkloniti opasnosti za sigurnost ljudi i imovine. b) Ukoliko se mina ili NUS ne unitava na licu mjesta, prije poduzimanja bilo kakvih akcija za uklanjanje vri se povlaenje sa sigurne udaljenosti. Konopac za povlaenje mora biti odmotan prije vezanja za minu, a mjesto povlaenja udaljeno minimalno 50m od mine. Svo osoblje koje ne uestvuje u povlaenju mora biti sklonjeno na sigurnu udaljenost. Mina/NUS mora biti povuena minimalno za njenu veliinu. Poslije povlaenja minimalno vrijeme ekanja radi prilaska mini/NUS-u je jedna minuta. Prvobitno mjesto mine/NUS-a mora se provjeriti metal detektorom radi utvrivanja drugih mina/NUS-a ili ureaja protiv podizanja. c) Poslije povlaenja, a radi premjetanja na drugo mjesto za unitavanje, vri se osiguranje mine, a po potrebi i razoruanje. Mine se ne mogu skladititi ili transportirati tokom noi radi unitavanja na drugom namjenskom mjestu, ve se cio postupak mora obaviti u toku dana.
d) Po pronalasku potezne ice vri se deminiranje da se otkriju oba kraja potezne ice. Svo ienje mina bit e obustavljeno u podruju koje zahvata minimalna sigurnosna udaljenost za rasprskavajue mine, dok se krajevi ice ne pregledaju i mina bezbjedno ukloni. Radi otkrivanja krajeva potezne ice mogu se koristiti dvije procedure: (1) Paralelno s poteznom icom isti se staza irine 1 metar, ne blie od 0,5 metra do ice, kako bi locirali oba kraja potezne ice. Potezna ica se ne smije ni u kom sluaju povlaiti. (2) Zatvara se radna staza u kojoj je pronaena potezna ica, obiljeava se minskim znakom, a nova staza se otvara do zatvorene staze. Ova procedura se nastavlja dok se ne otkriju oba kraja potezne ice. 10. Spaljivanje neoienih povrina. Neoiene povrine mogu se prije minskog ienja spaliti. Odluku o spaljivanju donosi supervizor u suradnji sa lokalnim vlastima. Od spaljivanja treba proi minimalno pet dana kako bi se moglo poeti sa minskim ienjem. 11. Organizacija rada deminera na radilitu a) Odjeljenje (tim, sekcija) je najnia organizacijska cjelina sposobna da samostalno obavlja manuelne deminerske operacije. U njen sastav radi podrke moe biti pridodat stroj ili dvije do etiri prege. U okviru odjeljenja moe biti angairano maksimalno osam deminera organiziranih u sastavu dvojaca , pojedinano ili kombinirano. Odjeljenjem rukovodi komandir odjeljenja (tima, sekcije). Ukoliko su na radilitu angairana tri ili vie odjeljenja, tada radilitem rukovodi voditelj radilita (voa voda, grupni lider). b) Dvojac je tim za ienje od dva deminera u radnoj stazi. Rad dvojca moe biti organiziran na dva naina: (1) Jedan deminer radi u radnoj stazi, a drugi ga podrava i prati njegov rad na minimalnoj udaljenosti od 25m, i u minimalno propisanoj zatitnoj opremi. Nakon maksimalno 30 minuta rada vri se smjena deminera. (2) Jedan deminer radi u radnoj stazi, a drugi se odmara na sigurnoj udaljenosti od minimalno 100m u podruju za odmor. U ovom sluaju praenje i podrku deminera u radnoj stazi vri voa odjeljenja (tima) ili njegov zamjenik. c) Jedan deminer radi u radnoj stazi, a njegov rad prati i podrava voa tima ili njegov zamjenik. Nakon maksimalno 30 minuta rada mora imati krai odmor (do 10 minuta). d) Deminer u radnoj stazi mora biti praen i podravan od osobe kojoj je to iskljuiv zadatak u toku deminiranja: deminera iz sastava dvojca, voe tima ili njegovog zamjenika. Voa tima (ili njegov zamjenik) mogu ovisno od uvjeta na radilitu (preglednosti terena, stanja vegetacije, bitno umanjene minske opasnosti mehanikom pripremom sa uznemiravanjem tla i dr.) pratiti i podravati sve deminere odjeljenja angairane na radu u pojedinanim radnim stazama. e) Radna staza u kojoj radi deminer manuelnim metodama moe biti maksimalne duine 25 metara. Kako napreduje deminiranje u prvoj radnoj stazi, tako se postavljaju koii s crvenim vrhom (na max. razmaku 2m), povlae i omotavaju minske trake oko koia u visini tla sa obje strane staze. Kod otvaranja druge i narednih radnih staza, ako se ienje nastavlja u desnu stranu, postavljaju se samo koii i povlai traka na desnoj strani staze. Po zavretku ienja druge i narednih staza, skidaju se koii i traka na lijevoj strani radne staze i tako se dobiva oiena povrina. Na kraju staze, umjesto bazne letve, postavlja se minska traka. 12. Uklanjanje dublje zakopanih ES u odnosu na standardni zahtjev otkopavanja (taka 8.f) vriti prema slijedeim zahtjevima:
a) Dubina deminiranja i uklanjanja ES se rauna od nulte povrine tla u momentu deminiranja i istu mora uvijek postii izvoa deminiranja. b) Nulti nivo povrine tla u momentu deminiranja moe biti razliit u odnosu na nulti nivo miniranja usljed naplava, odrona, klizita, zatrpavanja rovova ili dijela povrina i slino. ES mogu biti namjenski postavljena na veu dubinu, pa nisu obuhvaena zahtjevom za dubinu otkopavanja prema Standardu, jer alati, oprema i procedure za humanitarno deminiranje nisu tome podeeni. c) Uklanjanje ES koja nisu obuhvaena standardnom dubinom od nulte povrine tla u momentu deminiranja , procjenjuje i zahtjeva BHMAC u crvenom folderu, na osnovu namjene zemljita i potrebe za potpunim uklanjanjem ES. d) Ugovara deminiranja treba prihvatiti uklanjanje ES koja su na veoj dubini ukoliko to zahtjeva BHMAC na osnovu namjene zemljita i saznanja sa generalnog izvianja ili na osnovu saznanja i dopunskog zahtjeva u procesu deminiranja. e) Uklanjanje ES na veoj dubini treba vriti po posebnoj i sigurnoj proceduri za svaki pojedinani sluaj, to e ovisiti o vrsti ES i namjeni postavljanja, nainu aktiviranja, dubini na kojoj se nalazi i drugo. NAPOMENA: Nultom povrinom u momentu deminiranja ne smatra se smee, graevinski ut i drugi otpad dospio na povrinu nakon miniranja.
PRILOZI: Prilog A: Organizacija radilita Tipian primjer postavke (planski pregled) Prilog B: Organizacija radilita - Tipian primjer radnog dijela (kosi pregled)
Centar za uklanjanje mina u BiH STANDARD BiH
Prilog A Poglavlje III

ORGANIZACIJA RADILITA-TIPIAN PRIMJER POSTAVKE (PLANSKI PREGLED)
RADNA POVR[INA DEMINERSKOG ODJELJENJA meulinija
mjesto naene ili unitene mine do 6m
MINIRANA POVRINA ISTA POVR[INA 25m RADNA STAZA do 2m MINIMALNO 25m nulta linija startna linija startna toka SIGURNA STAZA MINIMALNE IRINE 2m do 6 m NULTA TO^KA PRISTUPNA STAZA MIN. [IRINE 2m min. 50m
SKL. EKSPLOZIVA min.100m
ORJENTIRNA TOKA do 6 m Toalet SKLADITE OPREME I TESTIRANJE DETEKTORA JAMA ZA METAL
POVRINA ZA MEDICINARA
Legenda -koii sa crvenim vrhom -koii sa bijelim vrhom -koii sa ùtim vrhom -minirana povr{ina
POVRINA ZA ODMOR I KONTROLNO MJESTO
PARKIRALITE
PRISTUPNI PUT MIN. IRINE 2m
Centar za uklawawe mina u BiH III Prilog A i B, 1/2
Centar za uklanjanje mina u BiH STANDARD BiH
Prilog B Poglavlje III ORGANIZACIJA RADILITA TIPIAN PRIMJER RADNOG DIJELA (KOSI PREGLED)
max. 6m
max. 6m
NULTA TOKA MJESTO NAENE I UNITENE MINE SIGURNA STAZA MIN. 2m
OIENA POVRINA
PRISTUPNA STAZA MIN. 2m VISINA 1,2-1,5m NULTA LINIJA max. 2m
BAZNA LETVA RADNA STAZA 1m ZNAK ZA MINE VISINA 0,5m
MINSKA TRAKA MINIRANA POVRINA
Centar za uklawawe mina u BiH III Prilog A i B, 2/2
Poglavlje IV UNITAVANJE MINA I NUS-A

UVOD
1. Sve mine i NUS trabaju se unititi na licu mjesta, ukoliko okolnosti na radilitu to
omoguavaju. Unitavanja na licu mjesta vre se na kraju svakog radnog dana, ili u ugovoreno vrijeme tokom dana. Ovakvim se postupkom ne ometaju aktivnosti deminiranja, a uspostavlja se rutina koja lokalnom stanovnitvu daje potrebno povjerenje. CILJ
2. Cilj je detaljno definiranje minimalnih zahtjeva BHMAC-a za provoenje procedura
unitavanja mina i NUS-a na siguran i efikasan nain, kao i pridravanje propisa vezanih za transport i skladitenje eksplozivnih materija.
RASPON 3. Unitavanje mina i NUS-a vri voa odjeljenja na licu mjesta, osim ako okolnosti ne
zahtjevaju izmjetanje na drugo namjensko mjesto za unitavanje, na kraju svakog dana ili u dogovoreno vrijeme. Izmjetanje i unitavanje mina i NUS-a na namjensko mjesto za unitavanje vri se u toku radnog dana tj. deminerska organizacija ne skladiti mine i NUS. Voa odjeljenja mora imati ovlatene kvalifikacije za unitavanje. Po odbrenju BHMAC-a mine i NUS bez upaljaa mogu koristiti radi obuke POEK-a samo deminerske organizacije koje iste posjeduju ili centri za obuku POEK-a.
4. Eksplozivi u BiH predstavljaju kontrolirani materijal te se mogu nabavljati, transportirati
i upotrebljavati samo uz pismeno odobrenje nadlenih organa. Skladitenje i transport eksploziva regulirano je propisima BiH. BHMAC, kao i ovlateni policijski organi, imaju ovlatenja za inspekciju skladitenja i transporta eksploziva kod deminerskih organizacija.
KOORDINACIJA 5. Svi zadaci unitavanja trebaju biti koordinirani iz operativnog centra organizacije koja
vri deminiranje. Lokalne vojne ustanove, policijske stanice, nadleni organi i okolno stanovnitvo trebaju biti obavijeteni o unitavanju. Supervizor radilita je odgovoran za koordinaciju i kontrolu svih aktivnosti vezanih za unitavanje na licu mjesta. Unitavanje se provodi slijedeim redoslijedom: a) Identificirati metu. Otkopati samo minimum zemlje da se identificira vrsta eksplozivnog sredstva (mete ) i napraviti mjesto za postavljanje punjenja za unitavanje. b) Pripremiti punjenje za unitavanje. Ovisno o vrsti eksplozivnog sredstva (mina, NUS) odrediti vrstu i veliinu punjenja za unitavanje. Veliinu punjenja za unitavanje mogu odrediti i vrsta, starost i porijeklo koritenog eksploziva. c) Procijeniti i po potrebi usmjeriti rasprskavanje. Za kontrolu rasprskavanja mine/NUS-a upotrijebiti vree sa pjeskom. d) Uspostaviti straarsko osiguranje na prilazima opasnom podruju unitavanja i upozoriti okolno stanovnitvo. Definirati nain upozoravanja i vrijeme ekanja straara. e) Postaviti punjenje za unitavanje to blie mini/NUS-u, bez promjena, tako da se smjer detonacije (rasprskavanja) usmjeri u zemlju ili u eljenom smjeru.
Centar za uklawawe mina u BiH IV - 1/3
f) Upozoriti strau i osigurati da osoblje na radilitu bude na sigurnoj udaljenosti i po mogunosti u zaklonu prije poetka unitavanja. g) Aktivirati punjenja za unitavanje, ako su poduzete neophodne mjere i utvrena potrebna sigurnost. h) Ostati u zaklonu nakon detonacije, dok produkti eksplozije ne prestanu padati. i) Provjeriti mjesto unitavanja j) Povui straarsko osiguranje NAPOMENA: (1) Eksploziv za formiranje punjenja za unitavanje mora biti pod stalnim nadzorom i kontrolom zaduene osobe. O postojeem stanju treba postojati aurna evidencija. (2) Samo minimalan broj osoba, koje odredi supervizor, ukljuuje se u proces unitavanja. (3) Nakon izvrenog unitavanja sam supervizor ( ili odreuje jednu osobu ) provjerava jesu li sve mete i punjenja pravilno detonirala i saopava da je postupak zavren. (4) Detaljan opis aktivnosti unitavanja potrebno je opisati u SOP-u deminerske organizacije. SREDSTVA ZA FORMIRANJE PUNJENJA ZA UNITAVANJE
6. Za formiranje punjenja za unitavanje koriste se slijedea sredstva : a) Eksploziv. Za unitavanje mina i NUS-a koriste se brizantni eksplozivi koji imaju
veliku razornu mo b) Detonator. Sadri inicijalni eksploziv koji je veoma osjetljiv na blagi udar ili plamen. Sa detonatorima se mora rukovati vrlo paljivo i moraju se skladititi i transportirati odvojeno od eksploziva. c) Sporogorei tapin (S) sadri presovani crni barut, koji je vrlo higroskopan, pa ga treba uvati od vlage. U cilju sigurnog rada pri upotrebi S, prvih 30 cm sa kalema odsjei i odbaciti, slijedeih 30 cm testirati na vrijeme izgaranja do drugog kraja (to ovisi o tipu i zemlji porijekla). Nakon toga, za koritenje sjei duinu od 1m ili veu, da bi omoguili osobi koja vri paljenje siguran povratak hodom do zaklona, odnosno sigurne povrine. Posljednjih 30 cm sa kalema odbaciti. d) Detonirajui tapin sadri flegmatizirani pentrit. Koristi se za paljenje jednog ili vie punjenja za unitavanje e) Maina za paljenje elektrinih detonatora proizvodi impuls napona i struje dovoljan za njihovo aktiviranje. f) Elektrini kabal je dvostuki kabal otpornosti od 8-10 ohm, minimalne duine 150 m. Prije upotrebe uvijek se testira na provodljivost. g) Minerska klijeta koristiti za spajanje sporogoreeg tapina i detonatorske kapisle. NAIN INICIRANJA I UNITAVANJA
7. Za unitavanje mine NUS-a (mete) koristiti dva naina iniciranja:
a) Elektrino iniciranje je primarno zbog precizne kontrole linije za paljenje. Ovaj nain iniciranja ne koristiti kada postoje jaki izvori elektromagnetnih valova u blizini mjesta unitavanja, koji mogu inducirati struju paljenja elektrinih detonatora. U sluaju zatajenja iniciranja, potrebno je saekati minimalno 10 minuta prije prilaska i postavljanja novog punjenja.
b) Neelektrino iniciranje ne moe biti precizno kontrolirano . U sluaju zatajenja iniciranja potrebno je saekati minimalno 30 minuta prije prilaska i postavljanja novog punjenja za unitavanje NAPOMENA: Kod zatajenja punjenja za unitavanje, novo punjenje postaviti pored zatajenog. Zatajeno punjenje se ne smije pomjerati.
8. Transport. Organizacije i pojedinci koji transportiraju eksplozive trebaju poduzimati
mjere opreza propisane vaeim propisima u BiH. Mjere opreza se odnose na pripreme eksploziva za transport ( rukovanje, utovar i istovar ), metode transporta eksploziva i skladitenje eksploziva. Odredbe transporta date su u Prilogu A.
9. Skladitenje. Operacije humanitarnog ienja mina i uklanjanje NUS-a zahtijevaju i
skladitenje eksploziva. Eksplozivi se moraju skladititi ispravno, sigurno i pod stalnim nadzorom. Odrebe skladitenja date su u Prilogu B.
10. NOTAM. Obavjetavanje pilota (NOTAM) zahtijevaju ovlatene osobe za zrani prostor
u nadlenoj instituciji BiH i SFOR-a. Obavjetavanja su neophodna kako bi se informirali piloti da se na odreenoj povrini koristi eksploziv, te da istu ne nadlijeu u vrijeme unitavanja. a) NOTAM je neophodan jedino kad ukupna koliina eksploziva ( u sredstvu koje se unitava i eksplozivnom punjenju za unitavanje) prelazi 13,6 kg b) NOTAM nije potreban ako se unitavanje vri na prijavljenoj povrini za unitavanje. c) NOTAM se alje najmanje jedan dan prije unitavanja, a u hitnoj situaciji ( unitavanje se vri na opasnoj lokaciji i dr.) telefonom ili faksom, u sektor za operacije BHMAC-a. d) Rutinski NOTAM se podnosi do petka, tekueg tjedna, u sektor za operacije BHMAC-a, za slijedei tjedan. e) Organizacije koje provode unitavanje imaju obvezu i odgovornost informiranja i koordiniranja svojih aktivnosti sa SFOR-ovim jedinicama na lokalnom nivou. f) Ako se unitavanja izvode u krugu od 10 km od aerodroma, organizacija koja izvodi unitavanje mora obavijestiti kontrolni toranj u cilju uspostavljanja lokalne koordinacije. Primjer NOTAM-a dat je u Prilogu C. PRILOZI: Prilog A: Transport eksploziva Prilog B: Skladitenje eksploziva Prilog C: Obavjetenje zranim snagama (NOTAM)
Prilog A Poglavlje IV TRANSPORT EKSPLOZIVA 1. Openito. Organizacije i pojedinci koji pripremaju eksplozive za transport odgovorni su za utovar, istovar i sve aspekte transporta izmeu lokacija na koje e se eksploziv skladi{titi. Osobe koje direktno rukuju eksplozivima imaju obvezu pridràvanja svih neophodnih mjera predostro`nosti i trebaju koristiti sve za{titne mjere koje su propisane regulativama i propisima vaè}im u Bosni i Hercegovini. 2. Kvalifikacije / Certifikacije. Voza~i i ostalo osoblje koje uestvuje u transportu eksploziva treba biti kvalificirano za rukovanje eksplozivima. Dolje navedeni kriteriji primjenjuju se na sve osobe koje su uklju~ene u transport ili direktno rukovanje eksplozivima. a) b) c) d) e) Da su navrili 21 godinu. Da su zdravstveno sposobni i znaju rukovati eksplozivima. Da nisu pod istragom i da se protiv njih ne vodi postupak. Da su zavrili kurs za rukovanje, skladi{tenje i transport eksploziva. Da imaju priznatu dozvolu za rukovanje eksplozivima.
3. Osobe koje nemaju kvalifikaciju za rukovanje eksplozivom mogu prenositi, utovarati i istovarati opasne materijale pod supervizijom kvalificirane osobe, pod uvjetom da su usmeno upoznati sa sigurnosnim mjerama prije nego {to po~nu rukovati eksplozivima. 4. Ove smjernice se odnose na transport i skladi{tenje eksploziva Klase 1a i Klase 1c. Opasni materijali koji spadaju u ove dvije klase su ~vrste i te~ne kemikalije, koje pod odre|enim uvjetima, vanjskim utjecajima (kao {to su udar ili trenje) ili tehni~kim razlaganjem, osloba|aju energiju u obliku topline ili isparavanja. 5. Vozila koja se koriste za transport eksploziva ne koriste se za skladi{tenje eksploziva u toku no}i. Vozila natovarena eksplozivom ne smiju se ostavljati bez kontrole ili osiguranja. PRIPREME EKSPLOZIVA ZA TRANSPORT 6. Pakiranje eksploziva treba biti u skladu sa regulativama i stru~nim normama koje se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. 7. Eksplozivi se ne}e transportirati ukoliko nisu sigurno upakirani u odgovaraju}e kutije. Kutije ili pojedina~na pakiranja trebaju na sebi imati specifi~ne identifikacijske oznake. 8. Svaka kutija u koju se pakira eksploziv treba sadràvati pisano uputstvo o na~inu skladi{tenja, rukovanja i otvaranje sadràja. 9. Kutije trebaju biti zatvorene i vodootporne kako bi se izbjeglo prosipanje ili bilo kakav gubitak sadràja za vrijeme tranporta. Ukoliko vozilo za transport nije zatvoreno ili nema ceradu, kutije se trebaju prekriti vodootpornim materijalom. 10. Organizacije koje prevoze eksplozive trebaju voza~u svakog vozila izdati dokument, u kojem su instrukcije o sigurnosnim mjerama i dolje navedene informacije: a) b) c) d) Vrsta eksploziva koji se prevozi. Koli~ina eksploziva. Potvrda po{iljatelja o ispunjavanju svih potrebnih uvjeta za transport. Potpis i pe~at po{iljatelja.
11. Organizacija ili osoba koja je zaduèna za transport eksploziva treba potpisati transportni ra~un ili priznanicu, ~ime potvr|uje da je primila eksploziv.
Centar za uklawawe mina u BiH IV Prilog A-C, 1/9
12. Detonatori i ostala sredstva za iniciranje eksploziva ne smiju se transportirati u istom vozilu sa eksplozivima, izuzev za dnevnu upotrebu. 13. Za dnevnu upotrebu, i to samo ukoliko nema druge mogu}nosti, u istom vozilu se moè prevoziti do 50kg eksploziva i do 100 detonatora. Detonatori moraju biti sigurno upakirani u zasebne kutije, odvojeno od eksploziva. Kutije koje sadrè detonatore smje{taju se u posebnom dijelu vozila, odvojeno od kutija koje sadrè eksplozive. DETONATORI SE NI POD KOJIM UVJETIMA NE SMIJU PREVOZITI U ISTOJ KUTIJI SA EKSPLOZIVIMA. 14. Sredstva za paljenje u manjim koli~inama od originalnog pakiranja trebaju se prenositi u drvenim kutijama, odgovaraju}im metalnim kutijama ili vre}ama od ~vrstog materijala. Sredstva za paljenje pakirana u kutije ili vre}e postavljaju se tako da se izbjegne njihovo pokretanje ~ak i kad se potrese kutija ili vre}a u koju su stavljeni. 15. Ukoliko su eksplozivi pakirani u manjim koli~inama od onih koje sadrì uobi~ajeno pakiranje, trebaju se transportirati u zatvorenim ko`nim vre}ama, vre}ama od drugog materijala otpornog na stati~ki elektricitet, ili u sigurnim zatvorenim kutijama. 16. Utovar i istovar eksploziva smije se obavljati samo na lokacijama koje su za tu svrhu namijenjene, izvan naseljenih podru~ja i na potrebnoj udaljenosti od radio ure|aja. 17. Lokacije na kojima se vr{i utovar i istovar eksploziva trebaju biti jasno obiljeène odgovaraju}im znacima, kao {to je i propisano za vozila koja prevoze eksploziv. Takve povr{ine moraju biti fizi~ki ograene, kako bi se sprije~io neovla{ten pristup u toku utovara ili istovara. 18. Lokacije na kojima se obavlja utovar i istovar eksploziva trebaju biti opremljene sa dovoljnim brojem aparata za ga{enje poàra. 19. Na lokacijama gdje se eksplozivi skladi{te, utovaraju, istovaraju ili koriste, zabranjeno je slijede}e: a) b) c) d) e)
[ibice, upalja~i za cigarete, materijali ili sredstva koja mogu prouzroiti poàr. Otvoreni plamen ili rad sa takvim plamenom, npr. varenje. Pu{enje. Rad s alatima koji mogu prouzrokovati varnicu. Dranje upaljenih motora u vozilima.
20. Osobama koje ne u~estvuju u utovaru i istovaru zabranjeno je ulaziti u to podru~je. 21. Istovar i utovar eksploziva vr{i se u toku dana. Ukoliko se mora vr{iti no}u, utovarna ili istovarna povr{ina treba biti osvijetljenja u skladu s pravilima o instalacijama za mjesta gdje se rukuje eksplozivnim sredstvima. VOZILA ZA TRANSPORT EKSPLOZIVA 22. Vozila za transport eksploziva trebaju ispunjavati sve uvjete propisane u Bosni i Hercegovini, a u vezi transporta eksploziva putevima. 23. Osobe zaduène za transport eksploziva }e prije pokretanja vozila koja prevoze eksploziv provjeriti slijede}e: a) b) c) d)
Dokumentaciju za transport. Relaciju prevoènja. Opremljenost vozila odgovaraju}om opremom. Propisno ozna~avanje vozila.
24. Voza~ i suvoza trebaju biti upoznati sa vrstom eksploziva koji se transportira. 25. Vozila trebaju biti ispravna, opremljena i obiljeèna u skladu sa regulativama i propisima koji se primjenjuju na teritoriji Bosne i Hercegovine pri transportu eksploziva putevima.
26. Radi odre|ivanja vrste vozila koje }e se koristiti, treba uzeti u obzir vrste i koli~ine eksploziva i uvjete na putu. 27. Znakovi upozoravanja na pojedina~nim pakiranjima trebaju biti zalijepljeni s vanjskih strana vozila koja prevoze eksplozive. Ovi znakovi trebaju biti postavljeni na vidne povr{ine vozila, s obje strane i na stra`njoj strani vozila. 28. Kao dodatak opremi koja je obvezna u skladu sa regulativama i propisima Bosne i Hercegovine, vozila tako|er trebaju imati dolje navedenu dodatnu opremu: a) Najmanje dva odgovaraju}a protupoàrna aparata, jedan za motor vozila, a drugi za teret. Aparati trebaju biti napunjeni odgovoraju}om sadrìnom koja moè efikasno ugasiti vatru prouzro~enu eksplozivom. b) Dvije ru~ne svjetiljke s trajnim ili treptavim svjetlom naranaste boje vidljive sa udaljenosti od 150
metara.
c) Kada stoji na cesti zbog kvara, vozilo treba biti obiljeeno sa dva upozoravaju}a trokuta. d) Dvije zastavice koje obiljeàvaju transport eksploziva. e) U vozilu se trebaju nalaziti lopata i sjekira. 29. Zabranjeno je {lepanje vozila natovarenih eksplozivom. U izuzetnim slu~ajevima, vozilo se moè {lepati do najbliè pogodne lokacije na kojoj }e se popraviti ili }e se teret prebaciti u drugo vozilo. Vozilo koje se {lepa treba biti povezano ~vrstom sajlom, a brzina pri {lepanju ne smije prelaziti 40 km/h. 30. Kutije, palete i ostali materijal u kojima je eksploziv pakiran za transport trebaju se ravnomjerno rasporediti po cijelom tovarnom dijelu vozila i mogu se tovariti do visine stranica vozila. Svako pojedina~no pakiranje ili kutija eksploziva treba se utovariti i u~vrstiti kako bi se sprije~ilo prosipanje ili prevrtanje sadràja kutija. 31. Vozila koja prevoze eksploziv smiju imati samo jednu prikolicu ili polu-prikolicu, od kojih svaka treba imati ko~nicu direktno vezanu s glavnom ko~nicom. U slu~aju da se prikolica otka~i od glavnog vozila, ovaj sistem ko~enja }e automatski zaustaviti prikolicu. 32. Razdaljina izme|u vozila koja prevoze eksplozive treba biti najmanje 200 metara. 33. Na vozila se mogu ugraditi dva naranasta svjetla naprijed i dva otraga. Svjetla trebaju biti ispravna. 34. Vozila za transport eksploziva trebaju imati upozoravaju}e naljepnice naprijed, otraga i sa strana vozila. Uobi~ajena upozoravaju}a plo~a s odre|enim brojem opasnog materijala postavlja se sa obje strane vozila, a naprijed i natrag plo~e s ifrom transporta. PROCEDURE U SLUÂJU PROMETNE NESRE]E 35. U slu~aju da se desi bilo kakva nesre}a ~ije posljedice posada vozila ne moè rije{iti, ali im iste ne dozvoljavaju nastavak transporta, posada mora odmah izvijestiti svoje nadre|ene u organizaciji. 36. U slu~aju nesre}e, du`nosti voza~a i suvozaa su slijede}e: a) Poduzeti neophodne mjere u cilju sprije~avanja opasnosti po druga vozila u prometu. b) Postaviti dva upozoravaju}a trokuta iza vozila, koja }e ukazivati da se vozilo na cesti ne kre}e. Ovo se odnosi i na dnevne i na no}ne uvjete. c) Ukoliko je dan, voza~ moè poslati suvozaa na udaljenost od 100 metara od vozila kako bi zastavicama upozorio ostale uesnike u prometu. U toku no}i koriste se svjetla za upozoravanje vozila koja su u istoj traci u kojoj se nalazi zaustavljeno vozilo, kako bi se promet usporio, zaustavio ili na siguran na~in osiguralo preticanje vozila koje je na cesti.
d) Znakovi i svjetiljke s trajnim ili treptavnim svjetlima postavljaju se najmanje 50 metara iza vozila tako da ih voza~i koji dolaze iz istog smjera mogu vidjeti s udaljenosti od najmanje 150 metara. 37. Nakon odgovaraju}eg obiljeàvanja vozila, a prije nego {to stignu ovla{tene osobe koje }e sprovesti istragu, posada treba poduzeti dolje navedeno: a) b) c) d) e) f)
Ukloniti iz vozila svu dokumentaciju koja se ti~e transporta eksploziva. Ugasiti bilo kakvu vatru u/ili na vozilu. Sprije~iti rasipanje eksploziva. Sprije~iti pristup prolaznika i upozoriti ih na opasnost. Informirati najbliù policijsku stanicu i predloìti neophodne mjere koje policija moè poduzeti.
Kad ovla{teni za istragu stignu, obavijestiti ih o sadràju i vrsti eksplozivnog materijala i mogu}oj opasnosti za ljude, materijalna dobra i okolinu.
38. Ukoliko postoji opasnost od eksplozije ili poàra, ovla{teni djelatnici trebaju informirati najbliù jedinicu Civilne za{tite, djelatnike unutarnjih poslova i ostale organizacije, te potpuno zaustaviti promet dok se ne osiguraju normalni uvjeti. DODATNE SIGURNOSNE MJERE 39. Nije dozvoljeno prevoziti putnike u vozilu u kojem se prevozi eksploziv. Posada vozila se sastoji samo od voza~a i suvozaa. 40. U vozilima u kojima se prevozi eksploziv ne smije se prenositi nikakav materijal koji moe prouzroiti vatru. Ne smiju se vriti nikakve popravke na vozilu koje bi varni~enjem ili udarom mogle prouzroiti poàr. Pu{enje u vozilu nije dozvoljeno. 41. Od trenutka kad voza~ primi eksploziv do trenutka izvr{enja isporuke, ne smije ostavljati vozilo bez nadzora, osim u sluaju kad pored vozila ostane suvoza. 42. Voza~ mora voziti oprezno, a brzina ne smije prelaziti 80% najvi{e dozvoljene brzine na odre|enoj cesti, koja je ozna~ena prometnim znacima pokraj ceste. U bilo kojem slu~aju, brzina ne smije prelaziti 70 km/s. 43. Ukoliko do|e do kra|e eksploziva, organizacije ili osobe koje vr{e transport poduzimaju mjere kako bi isti prona{li, zatim obavje{tavaju osobu zaduènu za transport, te informiraju organe unutarnjih poslova. 44. Vozila koja prevoze eksploziv trebaju biti opremljena sredstvima koja }e preusmjeravati stati~ki elektricitet iz vozila u zemlju. 45. Eksplozivi se ne smiju stavljati u kabinu voza~a ili u prostor namijenjen za prijevoz putnika. 46. Eksplozivi i sredstva za iniciranje mogu se prevoziti zajedno, ukoliko koli~ina eksploziva ne prelazi 50 kg, uz 100 upalja~a. Ovo je dozvoljivo u slu~aju kad se upalja~i nalaze u svojim originalnim kutijama, a eksploziv pakiran i skladi{ten zasebno u odnosu na upalja~e, detonatore, kapisle ili bilo koja druga iniciraju}a sredstva.
Prilog B Poglavlje IV
SKLADI[TENJE EKSPLOZIVNIH MATERIJALA

1. Humanitarno deminiranje ili operacije UES-a podrazumijevaju tri na~ina skladi{tenja eksploziva. Bez obzira koji je na~in u pitanju, eksplozivi i prate}a sredstva moraju se skladi{titi pravilno i sigurno i moraju svo vrijeme biti pod nadzorom. a) Glavno skladi{te je zasebna zgrada u kojoj se skladi{te eksplozivi u pakiranja koja su propisana za javni transport. b) Privremeno skladi{te je skladi{na zgrada koja ispunjava uvjete za drànje eksploziva, ili je to morski kontejner za skladi{tenje manjih koli~ina eksploziva. Maksimalna koli~ina eksploziva koja se moè skladi{titi u privremenom skladi{tu ne smije pre}i 500 kg. c) Dnevno skladi{te (Skladi{te eksploziva na radili{tu) je mjesto/povr{ina na kojoj se drè koli~ine eksploziva za dnevnu upotrebu, npr. u drvenim kutijama ili sli~no, {to omogu}uje sigurnost uskladi{tenog eksploziva. 2. Samo kvalificirane osobe starije od 21 godine mogu nabavljati ili skladi{titi eksploziv. Osobe trebaju biti obu~ene i kvalificirane za utovar, istovar, skladi{tenje, te poznavanje karakteristika eksploziva kojim rukuju. Tako|er, trebaju biti upoznati sa propisima za nabavaljanje eksploziva. 3. Skladi{ta se trebaju odràvati u skladu sa stru~nim odredbama za skladi{tenje eksploziva i u suglasnosti sa odredbama koje dozvoljavaju upotrebu skladita. 4. Unutra{njost skladi{ta mora imati dnevne svjetlosti. Elektri~ne instalacije se trebaju postavljati u skladu sa stru~nim odredbama koje reguliraju rukovanje opasnim materijalima, uklju~uju}i za{titne mjere za ìvot, zdravlje i okolinu u slu~aju da do|e do eksplozije ili poàra. Skladi{ta se ne bi trebala zagrijavati. 5. Skladi{ta trebaju imati ventilaciju postavljenu na takav na~in da se ne moè zatvoriti, blokirati, propu{tati vodu, te da se istovremeno kroz nju ne mogu proputati zapaljivi materijali. Skladi{ta trebaju biti opremljena protupoàrnim aparatima i trebaju imati gromobran. 6. Nijedna neovla{tena osoba ne smije imati pristup skladi{tu. Moè postojati samo jedan set klju~eva koje }e duìti supervizor zaduèn za skladi{te i skladitenje. 7. Skladi{ta trebaju imati odvojene prostorije ili ~vrste pregrade koje }e odvajati skladi{teni eksploziv od skladi{tenih detonatora ili kapisli. 8. Smiju se skladi{titi samo eksplozivi u originalnim pakiranjima. Ukoliko su u drvenim ili metalnim kutijama, mogu se slagati jedna na drugu ili na police. Ukoliko su u kartonskoj ambalaì, ne slaù se jedna na druge. Sve kutije trebaju biti najmanje 10 cm iznad poda, npr. na drvenim paletama. Kad se kutije slaù jedna na drugu, visina im ne smije prelaziti 1,5 metara. Razmak izme|u vrha sloènih kutija i stropa ne smije biti manji od 60 cm. Kutije trebaju biti minimalno 10 cm udaljene od gornje police, a 50 cm od zidova prostorije. Kad se kutije s eksplozivom slaù jedna na drugu, donji red sloènih kutija mora biti kao osnova piramide u odnosu na gornji, tj. {iri. 9. Detoniraju}e kapisle i elektri~ni detonatori smiju se slagati na drvene police samo ako su pakirani u kutije, maksimalno po dva reda na jednoj polici. Ukupna visina naslaganih kutija ne smije biti vi{a od 1,4 metra. 10. Zabranjeno je okivati ili raskivati kutije u skladi{tu gdje je smje{ten eksploziv. To treba raditi na odgovaraju}oj udaljenosti od skladi{ta, alatima koji ne}e varni~iti i ne}e prouzroiti opasnost od eksplozije ili vatre. 11. Alati se ne smiju dràti u istoj prostoriji sa eksplozivima ili detonatorima.
12. Ukoliko postoji potreba za bilo kakvim prenosnim ili dèpnim svjetiljkama, treba ih upaliti prije ulaska u skladi{te. Osoba koja nosi svjetiljku ne smije rukovati eksplozivom, detonatorima ili kapislama. 13. Organizacije koje koriste eksploziv vodit }e evidenciju o nabavci, kori{tenju, uni{tenom eksplozivu i nedostaju}em eksplozivu. U ovoj evidenciji treba stajati slijede}e: a) Ime i adresa organizacije od koje je nabavljen eksploziv. b) Datum nabavke, tip i koli~ina nabavljenog eksploziva. c) Svrha upotrebe. d) Potpune informacije o vrsti i koli~ini bilo kojeg nedostaju}eg ili uni{tenog ekploziva, uklju~uju}i datume i detalje o tome kome je eksploziv predat, kad je uni{ten ili kad je izgubljen. 14. Organizacije koje koriste eksploziv trebaju vr{iti superviziju nad koli~inama eksploziva koji koristi osoblje cijelo vrijeme vr{enja operacija ili obuke. Eksplozivi se izdaju s priznanicama osobama koje }e ih koristiti. Priznanica treba prikazivati datum izdavanja, vrstu, koli~inu i planirano vrijeme upotrebe eksploziva, kao i potpis primatelja. Po zavr{enom uni{tavanju, osoba koja je isto sprovodila, du`na je istog dana podnijeti izvje{taj organizaciji ili osobi koja je izdala eksploziv, s podacima kad je kori{ten, datum i vrijeme kori{tenja, vrstu, kvalitet i svrhu u koju je upotrijebljen. Vlasnik i korisnik odgovorni su za to~nost ovih informacija. 15. Materijali koji se koriste za pakiranje eksploziva trebaju se uni{titi, ne smiju se ostavljati nakon upotrebe. 16. Ukoliko je traèna koli~ina za skladi{tenje manja od 500 kg, moè se pohraniti i u privremeno skladi{te, unutar kontejnera posebno izra|enih za tu svrhu, a koji }e ispunjavati propisane uvjete. Organizacije koje koriste privremena skladi{ta trebaju ih odràvati , kao i osigurati za{titnu zonu oko skladi{ta, kako propisuju stru~ne odredbe. Organizacije tako|er moraju osigurati fizi~ku za{titu za privremena skladi{ta. MORSKI KONTEJNERI 17. Morski kontejneri mogu se koristiti za skladi{tenje eksploziva do 500 kg, do 1000 detonatora ili detoniraju}ih kapisli, te pripadaju}e koli~ine sporogore}eg {tapina i ostalih sredstava za paljenje. Kad se morski kontejneri koriste kao privremena skladi{ta za eksplozive i prate}a sredstva, trebaju ispunjavati sve tehni~ke preduvjete za skladi{tenje eksploziva. 18. Kontejnere treba postaviti minimalno 250 metara od naseljenih povr{ina, javnih puteva ili èljeznica. Treba ih postaviti na ravno i ~vrsto zemlji{te, sa ili bez temelja tako da ih se ne moè lako odnijeti. Minimalna razdaljina izme|u dva kontejnera mora biti 500 metara. Ukoliko izme|u kontejnera postoji brdo ili pogodan zid, razmak izme|u njih se moè smanjiti na 250 metara. (Pogodan zid moè se napraviti koriste}i vre}e punjene zemljom ili ograde Heco). 19. Kontejneri za skladi{tenje trebaju biti uzemljeni. 20. Eksplozivi i detonatori moraju se skladi{titi u originalnom pakiranju. Pakiranja za koja su potrebni alati za otvaranje, otvaraju se na najmanje 15 metara udaljenosti od morskog kontejnera, i to upotrebom alata koji ne varni~i. 21. Treba pa`ljivo rukovati kutijama i paketima, ne smije ih se grubo povla~iti ili bacati. Na njima treba jasno biti upisan datum proizvodnje, tako da se prvo mogu koristiti oni s najstarijim datumom. 22. Morski kontejneri se izvana i iznutra trebaju odràvati u dobrom stanju. Cijelo se vrijeme treba odràvati njihov strukturalni integritet. 23. Samo supervizor koji je zaduèn za skladite ima pravo pristupa morskom kontejneru. 24. Kartice o ulazu i izlazu eksploziva trebaju se dràti unutar kontejnera, tako da se u bilo koje vrijeme stanje u skladi{tu moè provjeriti.
25. Kontejner treba biti ogra|en ìcom visokom najmanje 2 metra, 10 metara udaljenom od vanjskog zida kontejnera. Ukoliko nema stalne straè, skladi{ta se trebaju periodi~no provjeravati. 26. Znakovi za zabranjeno puenje i kori{tenje vatre trebaju biti rasporeeni na vidljivim tokama ograene povrine. Na ograenu povr{inu treba biti istaknuto upozorenje da je ulaz dozvoljen samo ovla{tenim osobama. 27. Morski kontejneri koji se koriste za skladi{tenje eksploziva i inicijalnih sredstava trebaju biti opremljeni sa odgovaraju}im brojem aparata za ga{enje. 28. Privremena skladi{ta mogu primiti do 500 kg eksploziva, 1000 detonatora ili detoniraju}ih kapisli, te trebaju biti izgra|ena od vatrostalnog materijala koji moè izdràti vatru najmanje dva sata. Moraju biti zatiena od provale. 29. Trebaju se ispo{tovati svi tehni~ki uvjeti i pravila za kori{tenje kontejnera. ZA[TITNE MJERE PRI SKLADI[TENJU I RUKOVANJU EKSPLOZIVIMA 30. Ove mjere se odnose na sva skladi{ta u kojima se eksploziv skladi{ti ili pakira. 31. Stru~no osposobljena osoba je zaduèna da vodi kartice prijema, skladi{tenje, ~uvanje i izdavanje eksploziva bilo iz trajnih bilo iz privremenih skladi{ta. 32. Samo ovla{tene osobe smiju ulaziti u zabranjene zone. Osobe koje od zaduène osobe dobiju odobrenje trebaju cijelo vrijeme imati pratnju, dok god se nalaze u zabranjenoj zoni. 33. Sav dimno-zapaljivi materijal, uklju~uju}i cigarete, {ibice, upalja~e i bilo koji drugi predmet koji moè izazvati vatru ne smije se unositi u zabranjenu zonu. Na ulazu u zabranjenu zonu treba biti stavljen znak upozorenja na kojem pi{e: ZABRANJENO PU[ENJE I UNO[ENJE ZAPALJIVIH MATERIJALA IZA OVE TO^KE. 34. Razmak izmeu zidova skladita i skladitenog materijala treba biti minimalno 50 cm. Kroz skladi{ta treba postojati 1,2 metra {iroka staza. Granice ove staze trebaju biti obiljeène na podu skladi{ta i to uljanom bojom. 35. Odje}a i obu}a radnika u skladi{tu mora biti u skladu sa odredbama o skladi{tenju eksploziva. Koriste se cipele sa elektroprovodljivim donom. 36. Skladi{te se ne smije koristiti kao skladi{te materijala za pakiranje ili za alate kojima se otvaraju sanduci. Ne smije se koristiti kao garderoba ili kantina za radnike. Uvijek mora biti uredno i ~isto . 37. Tokom obavljanja nekog posla, skladi{te treba zaklju~ati, osim u slu~aju kad ga treba prozra~iti. Za klju~ je zaduen supervizor ili njegovog zamjenik. Po zavr{etku radnih sati, klju~ se ostavlja na ve} prije odre|eno sigurno mjesto o kojem }e odlu~iti supervizor skladi{ta. 38. Pri gradnji skladi{ta treba voditi ra~una da pruàju za{titu od stati~kog elektriciteta u svim prostorijama. 39. Ukoliko ima naznaka da }e u blizini skladi{ta do}i do oluje s grmljavinom, zaustavlja se sav rad, a radnici odlaze na sigurno mjesto. 40. U slu~aju da skladi{te treba popraviti, eksplozive i priruna sredstva treba premjestiti prije poetka popravki. DNEVNO SKLADI[TENJE 41. Za dnevnu upotrebu eksplozivi mogu biti smje{teni u drvene ili u druge prikladne kutije. 42. Kutije mogu sadràvati maksimalno do 50 kg eksploziva ili do 100 komada detonatora. 43. U kutije u koje se sprema eksploziv ne smiju se stavljati detonatori ili druga sredstva paljenja. Detonatori se moraju skladi{titi i transportovati odvojeno od eksploziva.
MINIMALNE SIGURNOSNE UDALJENOSTI PRI SKLADI[TENJU EKSPLOZIVA Red br. Koli~ina eksploziva (kg) Javne zgrade (metara) Naseljena podru~ja (metara) Putevi i pruge (metara) Primjedbe
(a)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
(b)
25 50 100 150 200 400 500 600 800 1000 2000
(c)
60 100 100 130 150 200 230 250 300 320 400
(d)
60 60 100 130 150 200 230 250 300 320 400
(e)
35 60 75 100 110 120 190 200 240 256 320
(f)
Primjedbe: 1. Ukoliko postoji odgovaraju}i za{titni zid koji {titi objekat, sigurnosne udaljenosti mogu se smanjiti na pola od navedenih. 2. Za sporogore}i i detoniraju}i {tapin, izra~unava se neto teìna eksplozivnog sadràja.
Prilog C Poglavlje IV
NOTAM Obavijest pilotima

Uputstvo za popunjavanje zahtjeva za NOTAM: a) Lokacija uni{tavanja. Moe se odre|ivati triangulacijom povr{ina koje }e se koristiti, npr. daju se tri {estocifrene koordinate, trokutaska povr{ina izme|u koordinata bit }e povr{ina koja }e se koristiti za uni{tavanje. b) Maksimalna koli~ina eksploziva koja e se koristiti pri jednoj detonaciji izraèna u kilogramima. c) Planirani datum i vrijeme izvr{enja uni{tavanja po lokalnom vremenu. d) Naznaiti sigurnosne udaljenosti u odnosu na punjenja koja }e se koristiti. Vertikalne sigurnosne udaljenosti trebaju se izra~unavati dodavanjem dodatnih 500 stopa (1 stopa=0,3048 m) udaljenosti na horizontalnu sigurnosnu udaljenost. Maksimalna vertikalna sigurnosna udaljenost koja je dozvoljena u krugu od 10 km oko aerodroma je 1500 stopa, ukoliko se odobrenje nije prije dobilo kroz proceduru NOTAM-a. e) Ime, radio pozivni znak i frekvencija supervizora uni{tavanja. f) Ime i telefonski broj kontakt osobe u organizaciji ili njenom isturenom uredu. g) Dodatne informacje. Uklju~uju razloge uni{tavanja. Npr. uni{tavanje NUS-a. ZAHTJEV ZA NOTAM OD:_______________________________________________________________________ ZA: Sektor operacija BHMAC-a PREDMET: NOTAM ZAHTJEV br.______________________________________________ A. LOKACIJA:______________________________________________________________ B. KOLIÎNA KSPLOZIVA:___________________________________________________ C. DATUM I VRIJEME:______________________________________________________ D. SIGURNOSNE UDALJENOSTI: horizontalno (m)_____________vertikalno (stopa) ______________(horizontalno + 500) E. IME I POZIVNI ZNAK KONTAKT OSOBE NA TERENU: _________________________________________________________________________ F. IME I TELEFON ZA KONTAKT U CENTRALI ORGANIZACIJE ___________________________________________________________________________ G. DODATNE INFORMACIJE:_________________________________________________
Poglavlje V MINSKO IZVIANJE

UVOD
1. Svrha minskog izvianja je
ustanovljavanje irine problema zagaenosti minama, te veliine miniranih povrina u BiH. Povrine koje su sumnjive ili minirane moraju se izvidjeti, sa dovoljno detalja u izvjetaju o izvianju, kako bi se BHMAC-u omoguilo planiranje prioriteta zadataka za deminiranje i razvoj programa za provoenje deminerskih operacija. Informacije iz Izvjetaja o izvianju unose se u bazu podataka. CILJ 2. Cilj ovog Poglavlja je razrada minimalnih zahtjeva za izvianje, kako bi se omoguilo prikupljanje pouzdanih informacija o irini problema mina u BiH, te omoguilo planiranje i priprema operacija deminiranja. RASPON 3. Izvianje sumnjivih povrina s ciljem identifikacije rizine povrine i povrine bez vidljivog rizika, vri se u dva nivoa: a) Nivo 1 - Generalno izvianje b) Nivo 2 - Tehniko izvianje, a izvianje u cilju identifikacije oiene povrine je; c) Nivo 3 - Zavrno izvianje GENERALNO IZVIANJE 4. Generalno izvianje je provjera postojeih i prikupljanje novih informacija o sumnjivim povrinama na terenu s ciljem identifikacije koje su povrine rizine, a koje su bez vidljivog rizika. 5. Tim za generalno izvianje sastavljen je od minimalno dva izviaa, od kojih je jedan voa tima. Izviai moraju imati zavren osnovni kurs o humanitarnom deminiranju i kurs za generalno izvianje koji je predstavljen u Poglavlju I. Izviai ne trebaju nositi zatitnu opremu, a medicinar nije ukljuen u izviaki tim. 6. Generalno izvianje provode timovi po propisanoj proceduri razraenoj u SOP-u za generalno izvianje BHMAC-a. 7. Tim za generalno izvianje je opremljen sa: a) Opremom za mjerenje na terenu (busola, razmjernik, daljinomjer, GPS) b) Opremom za osmatranje i dokumentiranje (dvogled, fotoaparat, pribor za pisanje i crtanje) c) Sredstvima za komunikaciju (UHF radio, mobilni ili satelitski telefon) d) Priborom za hitno minsko obiljeavanje e) Terenskim vozilom sa priborom za prvu pomo 8. Zadatak za generalno izvianje izdaje BHMAC (Odsjek za izvianje i izradu projekata ureda/kancelarija BHMAC-a u Sarajevu i Banja Luci) na osnovu zahtjeva opinskih (upanijskih/kantonalnih) vlasti ili organizacija kojima je deminiranje potrebno radi rekonstrukcije ili realizacije drugih programa. Odgovorna osoba za operacije, na osnovu
Centar za uklawawe mina u BiH V - 1/4
prethodnih zahtjeva, daje timu za generalno izvianje pismeno nareenje u kojem je jasno naznaena ograniena zona izvianja, sve dostupne informacije i cilj izvianja. 9. Izviaki tim na terenu stupa u kontakt sa osobama od kojih moe dobiti informacije o minama/NUS-u (CZ, jedinice SFOR-a i vojske, policijske stanice, medicinske ustanove, demobilizirani borci, osobe povrijeene od mina i lokalno stanovnitvo) i provjerava sve postojee i prikuplja nove informacije o zagaenosti minama/NUS-om. 10. Za vrijeme prikupljanja informacija na terenu izviaki tim, kao i lokalno stanovnitvo, ne smije naputati sigurnu povrinu. Sva mjerenja, promatranja i lociranja moraju se vriti sa sigurne povrine. 11. Sposobnost prikupljanja i provjere informacija o minskoj zagaenosti u zoni izvianja, u neposrednom kontaktu sa ljudima na terenu, je klju uspjenog obavljanja zadataka generalnog izvianja. 12. Ukoliko izviaki tim za generalno izvianje ustanovi da je povrina koju izvia zagaena minama, tada vri hitno obiljeavanje sa sigurne povrine. 13. Sve prikupljene informacije izviaki tim treba provjeriti koristei vie razliitih izvora. U izvjetaju o izvianju treba naglasiti pouzdanost i vjerodostojnost prikupljenih informacija. 14. Povrina se moe proglasiti povrinom bez vidljivog rizika samo ako se intenzivno koristi u postratnom periodu, bez nesrea i incidenata. Takve povrine su: jednom orano ili prekopavano zemljite sa uznemiravanjem tla od minimalno 10cm u dubinu; zemljite koriteno za gradnju objekata, puteva, pruga i sl.; minimalno dvije godine koriteno zemljite za koenje i ispau, i asfaltne, betonske ili kamene povrine koje se ne mogu poremetiti bez vidljivog traga. 15. Na osnovu prikupljenih informacija, vri se odreivanje granica sumnjive povrine i povrine bez vidljivog rizika na katastarskom planu ili karti (iznimno na topografskoj karti) sa pregledom koordinata lomnih toaka sumnjive povrine i povrine bez vidljivog rizika. Pravi se skica zone izvianja sa granicama sumnjive povrine i svim relevantnim podacima (vrsta tla i zagaenost otpadom; gustoa; vrsta i visina vegetacije; reljef; vodotokovi i dr.). U sluaju kada se vri mjerenje azimuta i duina, skice se rade pomou karte ili uz pomo laserskog daljinomjera sa sigurne povrine. Primjeri su dati u prilogu A. 16. Rezultat generalnog izvianja je set dokumenata koji sadri sve informacije o zoni izvianja koje je prikupio tim za generalno izvianje. Izvjetaj generalnog izvianja (Prilog B) sadri miljenje voe tima o vrsti i hitnosti daljnje minske akcije u rizinoj zoni izvianja. ef ureda/kancelarije BHMAC-a u Sarajevu i Banja Luci potpisuje Struno miljenje za povrinu bez vidljivog rizika (Prilog C), koja se dostavlja na zahtjev korisnika povrine. 17. ef regionalnog ureda vri analizu Izvjetaja o generalnom izvianju i daje konanu procjenu minske opasnosti u zoni izvianja. Na osnovu izvjetaja o generalnom izvianju za sumnjive i minirane povrine izrauje se po propisanoj proceduri projektna dokumentacija za daljnje minske aktivnosti (obiljeavanje, tehniko izvianje ili ienje). Odobreni projekt deminiranja se po utvrenom prioritetu daje na realizaciju (preko javnog natjeaja ili neposrednom pogodbom), shodno Pravilniku koji propisuje nadleni dravni organ za deminiranje (Komisija za deminiranje BiH). Set dokumenata izvjetaja o generalnom izvianju se unosi u bazu podataka BHMAC-a. TEHNIKO IZVIANJE 18. Tehniko izvianje je detaljnja pretraga sumnjive povrine identificirane u prethodnom generalnom izvianju, s ciljem potvrivanja prisustva mina (doi do mine, vrste mina, metoda postavljanja), odreivanja specifinih detalja (mineralno tlo, vrsta tla), ustanovljavanja i
obiljeavanja granica miniranih povrina i odreivanja parametara za naredne operacije deminiranja. 19. Tehniko izvianje podrazumijeva ulazak u sumnjivu povrinu uz potivanje SOP-a usuglaenog sa poglavljima za: manuelne operacije, obiljeavanje, pregiranje i mehaniku pripremu zemljita. Tehniko izvianje zahtijeva dobro obueno i opremljeno osoblje za deminiranje, obiljeavanje i dokumentiranje izvrenog zadatka. 20. Redukcija sumnjive povrine je sr` tehnikog izvianja, koja potvruje informacije prikupljene generalnim izvianjem, uspostavlja stvarne granice minskog polja kako bi se deminerski potencijali usmjerili na stvarno minirane povrine. 21. Upotreba POEK-a i mehanike opreme za pripremu terena u procesu tehnikog izvianja (kada to uvjeti dozvoljavaju), predstavlja najefikasniji nain redukcije sumnjive povrine. 22. U manuelnim operacijama (kada uvjeti ograniavaju upotrebu POEK-a ili stroja), sumnjiva povrina se napada sa sigurne povrine, sa svih strana, ienjem radnih staza na maksimalnom razmaku od 10m (potujui minimalne sigurnosne udaljenosti). Dolaskom do mina, obiljeava se mjesto nalaska i nastavlja daljnji rad u novoj radnoj stazi. O svakoj naenoj mini se izvjetava inspekcijski organ RU BHMAC-a koji prati zadatak radi utvrivanja rizinosti (mjesta nalaska, vrste mine, naina postavljanja i dr.), nakon ega odobrava njeno unitavanje. 23. Upotreba POEK-a podrazumijeva prethodno navedene manuelne operacije a zatim i pretragu sa dva POEK-a dobivenih boksova 10x10m, do otkrivanja prvih mina (otkrivanja rizinosti). Potvrdu otkrivanja mina u radnim stazama ili boksovima moraju potvrditi inspekcijski organi kao to je objanjeno u prethodnoj toki. 24. Strojevima koji standardno uznemiravaju tlo (taka 6. Poglavlje XIV) prelazi se cjelokupna mogua povrina zadatka (ukoliko je stroj konstruiran da podnosi eksplozije). Svaka utvrena eksplozija ili vidljiva na povrinu izbaena mina (ili njihovi razbijeni dijelovi) se biljei na skici i evidentira u dnevnom izvjetaju po mjestu i mogunosti utvrivanja vrste mine. Nakon strojno tretirane povrine do evidentiranih naznaka miniranosti otvaraju se radne staze na maksimalnom razmaku od 25m, a nakon toga na istom razmaku sa jednog od bonih pravaca. U tako otvorenim radnim stazama provjerava se: kvalitet zahtijevanog standardnog uznemiravanja tla (dubina uznemiravanja, prenik razbijenih komada), prevjes i obuhvaenost strojnom pripremom cjelokupne povrine. Iz radnih staza se vizuelno provjere povrine tako dobivenih boksova (maksimalno 25x25m) u cilju otkrivanja mjesta eksplozija na povrinu izbaenih neaktiviranih mina ili njihovih razbijenih dijelova. 25. Od mjesta utvrivanje postojanja mina (rizinosti), bez obzira na moguu primijenjenu metodu, vri se povlaenje za minimalno 5m iz dolazeeg smjera radi obiljeavanja granice minskog polja. Kada se dobije granica stvarnog minskog polja, ista se obiljeava (trajno ili polutrajno) shodno zahtjevima datim u Poglavlju II. Ovako reducirana povrina (van granica minskog polja) se struno proglaava povrinom bez vidljivog rizika (PBVR). 26. Radi utvrivanja granica PBVR u tehnikom izvianju, inspekcijski organi BHMAC-a mogu traiti od izvoaa da se do 5% povrine uzorkuje u cilju potvrivanja nepostojanja naznaka miniranosti (rizinosti) na toj povrini. 27. Utvrena reducirana rizina povrina se ne moè proglastiti oienom dok se na istoj ne sprovede operacija ienja. 28. U tehnikom izvianju treba koristiti (ovisno od uvjeta) jednu ili sve tri metode, kako bi se zadata povrina u cjelini tehniki izvidjela i potvrdila sumnja u rizinost, odnosno utvrdile granice minirane povrine.
29. Zapisnik o preuzimanju tehniki izviene povrine sa slubenim deklaracijama i prilozima (Prilog D) predstavlja zavrni Izvjetaj zadatka tehnikog izvianja. Izvjetaj sadri set informacija koje su dobivene operacijom tehnikog izvianja sa skicom stvarnog minskog polja i utvrenom PBVR (cjelovita ili dio), nultom tokom, orjentirom i koordinatama svih lomnih toaka. Po preuzimanju tehniki izvienih deklariranih povrina BHMAC izdaje Struno miljenja za PBVR (Prilog E), a za deklariranu miniranu formira zadatak za ienje, ukoliko isto nije odmah nastavljeno. 30. Utvrenu PBVR u tehnikom izvianju treba zavrno obiljeiti i zapisniki konstatirati, kao i oienu povrinu (Poglavlje VIII, prilog C, taka 4. a) i b). ZAVRNO IZVIANJE 26. Zavrno izvianje je proces u kojem se u tehnikom izvianju tono biljei PBVR sa granicom utvrene minirane ili u ienju oiena povrina, u suradnji sa timom koji je vrio tehniko izvianje ili ienje. Obilazi se na terenu tehniki izviena (utvrena PBVR) ili oiena povrina, odreuju koordinate nulte toke i svih lomnih toaka i unose na skicu. 27. Zavrno izvianje obavlja deminerska organizacija koja je deminirala miniranu povrinu uz prisustvo inspekcijskog organa BHMAC-a. 28. Rezultat zavrnog izvianja mora biti unijet u zavrni izvjetaj zadatka tehnikog izvianja ili ienja koji sa potvrenim kvalitetom kroz uzorkovanje predstavlja parametre za izdavanje Strunog miljenja za utvrenu povrinu bez vidljivog rizika u tehnikom izvianju ili Uvjerenja o kontroli kvaliteta deminiranja za oiene povrine. INFORMACIJE 29. Rezultati sva tri nivoa izvianja unose se u bazu podataka BHMAC-a, na definiranim obrascima za izvjetavanje. 30. Sva mjerenja se rade u metrikom sistemu i odabrana oprema mora pruiti traeni nivo tonosti i pouzdanosti. 31. Kljuni element u pribavljanju geografskih podataka o sumnjivim povrinama su katastarski planovi ili najkrupnija razmjera topografske karte kao standard unoenja rizine i povrine bez vidljivog rizika. PRILOZI: Prilog A: Izvod iz topografskog kljua za TK 1:25000, oznake minske zagaenosti i primjeri skica Prilog B: Izvjetaj o generalnom izvianju Prilog C: Struno miljenje o povrini bez vidljivog rizika u generalnom izvianju Prilog D: Zapisnik o preuzimanju tehniki izviene povrine sa izjavom deminerske organizacije, slubenim deklaracijama i prilozima, i objanjem za popunjavanje. Prilog E: Struno miljenje za utvrenu PBVR u tehnikom izvianju
Prilog A Poglavlje V
IZVOD IZ TOPOGRAFSKOG KLJUÂ ZA TK 1: 25.000, OZNAKE MINSKE ZAGA\ENOSTI I PRIMJERAK SKICE

1. U izradi skica prilikom izvi|anja koristiti topografske znakove za TK (topografske karte) 1: 25.000 i standardne oznake minske zaga|enosti. a) Naj~e{}e kori{teni topografski znaci su:
groblje
pruga
put
Centar za uklawawe mina u BiH V Prilog A-E, 1/12
b) Za oznake minske zaga|enosti koristiti: sumnjiva zona PP mina PT mina NUS incident/nesre}a c) Primjer za izradu skice pomo}u azimuta i duìna
T2 T3
T1
T4
RT
Tabela: -RT -RT-T1 -T1-T2 -T2-T3 -T3-T4 -T4-T1
y=6 551 321 a=50 a=140 a=980 a=1950 a=2830
x = 4 703 523 d =200m d =270m d =1.140m d =250m d =1.100m
Razmjera: 1cm = 100m
d) Primjer za izradu skice pomo}u koordinata o~itanih sa plana
Prilog B, Poglavlje V
CENTAR ZA UKLANJANJE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI BOSNIA AND H ER ZE G OVINA MINE AC TION C EN TRE
Datum.20__.godine
Broj izvianja Naknadno dodjeljuje Odsjek za izvianje i izradu projekata
IZVJETAJ O GENERALNOM IZVIANJU 1) OPI PODACI O ZADATKU I LOKACIJI

RU/K BHMAC-a koji obavlja zadatak Izviaki tim-izviai: (ime i prezime osoba) Naziv lokacije Opina Ukupna veliina lokacije za izvianje .. m
2
Datum poetka zavretka Oznaka ili broj naloga zadatka
Referantna taka G/K Da li je ref. taka odreena GPS-om
Y X (upisati Da ili Ne) Za tehniko izvianje m2 Za deminiranje ..m2
Deklarisane povrine: PBVR m2 RIZINA Namjena zemljita upisati (I ili II ili III) Potrebna dubina uklanjanja ES Standardna (kvadratie ispuniti crnom bojom)
Kategorija prioriteta
Do.cm (u prijedlogu operacija deminiranja jasno naznaiti na kojem dijelu) Broj postavljenih znakova upozoravanja (upisati Da ili Ne) Podaci o vrsta i broju mina
Da li je rizina povrina oznaena (zateeno stanje) Mine postavila / godina postavljanja
2) OPI PODACI O LOKACIJI

Vrsta okruenja Vegetacija Vrsta tla Seosko Bez vegetacije Pijesak Urbano Trava Glina Industrijsko bunje Laporac Pojedinano drvee Krenjak uma Stjenovito Mjeovito
Tvrdoa tla Zagaenost Nagib
Movarno Metalni otpad Ravno
Mekano Graevinski ut Blagi uspon Rijeka Ne Makadam ..km
Srednje tvrdoe Smee Veliki uspon Potok
Tvrdo Panjevi
Vodeni tokovi Jezero Mogunost spaljivanja Podaci o pristupnom putu (od RU do lokacije) Najblie zdravstvene ustanove Najblia baza SFOR-a Najblia policijska uprava Da Obian kolski put ..km
Kanal za navodnjavanje
Odvodni kanali
Ostalo
Asfalt .km Bolnica u., udaljenakm
Dom Zdravlja u ., udaljenkm
Baza SFOR-a u ., udaljenakm Policijska uprava u ., udaljenakm
MJESTO LOKACIJE U ODNOSU NA IRE PODRUJE

Poloaj lokacije u opini i u odnosu na najblie naseljeno mjesto.
OPIS LOKACIJE
Opis granica rizine povrine daje se u tekstualnom obliku osloncem na topografske objekte na zemljitu, kao i poloaj lokacije u odnosu na cjelokupnu izvianu povrinu u smislu rizinosti. Opis referentne take, poloaj lokacije u odnosu na referentu taku
SIGURNI PRISTUPNI PUTEVI

Sigurni pristupni putevi daju se opisno sa osloncem na topografske karakteristike zemljita i naselja. U opisu sigurnog puta se definira taka njegovog poetka i kraja, take raskra, pravac kretanja. Opis puta sadri: koja je vrsta puta, irina puta, visina, maksimalna nosivost
OPIS FOTOGRAFIJA Fotografija 1: Fotografija 2: 3) PODACI O MINIRANOSTI a) OPIS PROSTIRANJA LINIJA KONFROTACIJE I PODACI O HISTORIJI RATNIH ZBIVANJA b) ZAPISNICI O MINIRANJU IZVIENE POVRINE (daju se podaci o zapisnicima minskih pola (u
obuhvatu 800m oko izviene povrine), do kojih se dolo u pripremi i putem metoda prikupljanja podataka na terenu). Dati analizu zapisnika c) PODACI O MINSKIM INCIDENTIMA I MINSKIM NESREAMA NA LOKACIJI I U OKRUENJU (daju se podaci o minskim nesreama i incidentima do kojih se dolo u pripremi i putem metoda
prikupljanja podataka na terenu: Ime i prezime stradale osobe, lokacija priblian datum nesree, posljedica, podaci o ubojnom sredstvu. Broj stradalih ivotinja, lokacija, priblian datum, podaci o aktiviranom sredstvu))
c.1.) BROJ RTAVA OD MINA NA LOKACIJI: SMRTNO, POVRIJEENIH d) PODACI O ZAGAENOSTI MINAMA I NUS-om DOBIJENI PRIKUPLJANJEM PODATAKA NA TERENU (saetak podataka dobijenim putem intervju i zakljuak o njihovoj valjanosti, saetak
podataka prikupljenih metodom posmatranja u smislu naznaka miniranosti, koritenja povrine) e) EVIDENCIJA O DEMINIRANIM LOKACIJAMA U OKRUENJU LOKACIJE ( Daju se podaci o deminiranim lokacijama prikupljenim iz centralne baze podataka:broj zadatka, lokacija, izvoa, kada je vreno deminiranje, vrsta i koliina unitenih mina/NUS-a) f) PODACI O VOJNOM DEMINIRANJU (Daju se podaci o vojnom deminiranju prikupljeni iz centralne baze podataka)
g) NAZNAKA POSTOJANJA MINA PROM (Da/Ne) 4) SOCIJALNI I EKONOMSKI UTICAJ

Svrha i znaaj deminiranja za stanovnitvo i privredu Na koji se nain upotrebljavao prostor od strane lokalnog stanovnitva Koji su projekti za izgradnju i obnovu planirani na izvianoj lokaciji i kada
BROJ NEPOSREDNO UGROENIH OSOBA I POVREMENIH KORISNIKA BROJ KORISNIKA LOKACIJE NAKON DEMINIRANJA 5) PRIJEDLOG OPERACIJA DEMINIRANJA/TEHNIKOG IZVIANJA I MOGUIH METODA RADA
Dati prijedlog aktivnosti protivminske akcije koja e se vriti na lokaciji deminiranje ili tehniko izvianje Uzimajui u obzir topografske karateristike, vegetaciju predloiti mogue metode rada koje se mogu primjeniti (manuelno, prege, mainska priprema) na definiranom zadatku ili procijenjenim dijelovima zadatka. Dati preporuku ako je na nekim dijelovima potrebna dubina deminiranja vea od standardne (opisati na kojem dijelu lokacije i zato).
POSTOJANJE FIZIKIH PREPREKA I DRUGE OTEAVAJUE OKOLNOSTI Navesti one prepreke i okolnisti koje bi mogle utjecati na operacije deminiranja ili tehnikog izvianja, kao i eventaulne preporuke. 6) PRIJEDLOG ZA TRAJNO OBILJEAVANJE NAKON DEMINIRANJA
Da li je potrebno izvriti trajno obiljeavanje povrine nakon operacija deminiranja, ako da na kojem dijelu .
7) PRIJEDLOG ZA DODATNU EDUKACIJI STANOVNITVA O MINSKOJ OPASNOSTI

Da li je potrebno izvriti dodatne aktivnosti na educiranju stanovnitva o minskoj opasnosti.
8) DEKLARISANJE POVRINE BEZ VIDLJIVOG RIZIKA DEFINISANE NA SKICI SA KOORDINATAMA

1. Historija vojnih operacija (da li se predmetna lokacija nalazila izmeu linija konfrontacije) 2. Informacije o miniranju i prijavama o pronaenim minama (Centralna baza podataka, policija, CZ, entitetske vojske, ostali izvori podataka)
3. Informacije o minskim nesreama i incidentima (Centralna baza podataka, policija, CZ, ostali izvori podataka) 4. Izjave lokalnog stanovnitva (intervjui) 5. Uvid na terenu (koritenje lokacije, naznake miniranosti)
9) OCJENA RIZINOSTI
Na osnovu sprovedene procedure generalnog izvianja (prema Uputstvu za Generalno izvianje br:..datum:) i strune obrade svih dostupnih informacija, a u skladu sa kriterijima za klasificiranje izviene povrine, utvreno je da je dio (ili cijela povrina) povrine obraene izvjetajem: -rizina povrina predviena za deminiranje (na skici definisana koordinatama) rizina povrina predviena za tehniko izvianje (na skici definisana koordinatama) povrina bez vidljivog rizika (na skici definisana koordinatama)
Sastavni dio obrasca o izvianju je skica deklarisanih povrina izviene lokacije.
Prilog: -Zapisnik o prikupljenim informacija u toku generalnog izvianja primjenom intervjua -Slubene zabiljeke i ostala obavjetenja -2 fotografije -Kopije zapisnika minskih polja do kojih se dolo u toku izvianja, a kojih nema u bazi podataka -Nalog za generalno izvianje i zahtjev na osnovu kojeg je izdat nalog
TIM ZA GENERALNO IZVIANJE: 1.) (potpis voe tima) 2.) (potpis izviaa) STRUNI SARADNIK ZA OPERACIJE ..
EF REGIONALNOG UREDA .
Prilog C, Poglavlje V
Broj:.......................... Dana ..............20__.god Na osnovu take 16. Poglavlja V Standarda za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini, BHMAC izdaje, Za:... (podnosioc zahtjeva)
PREDMET: Struno miljenje

Veza: Va zahtjev br: .. od ...20__. godine
Lokacija: _________________________________
(Naziv lokacije)
Opina___________________
Struni tim izviaa BHMAC-a je prema Standardnim operativnim procedurama za generalno izvianje, izvrio Generalno izvianje predmetne lokacije dana / u periodu .20__.godine. Na osnovu strune obrade svih dostupnih informacija u vrijeme izvianja, a u skladu sa kriterijima za klasifikaciju povrine bez vidljivog rizika, donosi se:
Struno miljenje
Predmetna lokacija se proglaava povrinom bez vidljivog rizika od postojanja mina
Sastavni dio Strunog miljenja je skica sa grafikim prikazom predmetne lokacije. Izvoenjem operacija Generalnog izvianja ne moe se procijeniti eventualno prisustvo neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS). Skreemo panju korisnicima da se, na predmetnoj lokaciji, kreu oprezno, a ukoliko uoe NUS da nita ne poduzimaju ve da obavijeste struni tim za NUS Civilne zatite.
ef ureda/kancelarije BHMAC-a
Prilog D, Poglavlje V
Na osnovu lana 11. po a) Zakona o deminiranju u BiH (SG BiH, broj 5/02), Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini i izvoa radova sastavljaju, ZAPISNIK o preuzimanju tehniki izviene povrine, iji sastavni dio ine: I- Izjava o tehnikom izvianju II- Slubene deklaracije o preuzimanju tehniki izviene povrine III- Prilozi
I - IZJAVA DEMINERSKE ORGANIZACIJE O TEHNIKOM IZVIANJU 1. Deminerska organizacija 2. Izjavu sastavio: (operativni oficir ili program menader) 3. ID broj zadatka 4. Lokacija (selo-naselje, opina) 5. Karta (naziv-broj plana ili karte, razmjer i godina izdanja) 6. Koordinatni sistem 7. Orjentirna taka 8. Nulta taka 9. Datum poetka i zavretka radova 10. Koritene metode rada 11. Kvadratura tehniki izviene povrine m2 12. Dubina tehniki izviene povrine 13. Da li je tehniki izviena povrina sada bez metala 14. Metode interne kontrole kvaliteta 15. Internu kontrolu kvaliteta obavio i veliina izvrenog internog uzorkovanja u m2 16. Monitoring vren i od koga Da ..
Centar za uklawawe mina u BiH V Prilog A-E, 9/12 Manuelno Mainska priprema Pregiranje
UTM Y= Y=
Gaus Kruger X= X=
..mm Da Ne
Ne
17. Vrste i koliine otkrivenih ili aktiviranih mina/NUS-a
II- SLUBENE DEKLARACIJE O PREUZIMANJU TEHNIKI IZVIENE POVRINE PREDAJA OD STRANE DEMINERSKE ORGANIZACIJE Izjavljujem da je tehniko izvianje sumnjive (rizine) povrine opisane ovim dokumentom vreno prema Standardu za uklanjanje mina i NUS-a u BiH do navedene dubine i da se zadata tretirana povrina deklarie kao : R Bez vidljivog rizika________________m2, R Minirana________________________m2 Na osnovu primjenjene-ih metode-a, povrina bez vidljivog rizika, ne sadri mine i kao takvu je predajem BHMAC-u.. Povrina deklarirana kao minirana, prema utvrenom saznanju, sadri mine te je istu potrebno oistiti.* PREUZIMANJE OD STRANE CENTRA ZA UKLANJANJE MINA BiH Ja , inspektor za KK BHMAC-a, na osnovu vlastitih saznanja procesa tehnikog izvianja i kroz struni nadzor od strane referenta za KK..., RU.., te izvrenog kvaliteta uzorkovanja, preuzimam u ime BHMAC-a deklariranu povrinu koja ne sadri mine kao povrinu bez vidljivog rizika (PBVR). U skladu sa zahtjevima Standarda za uklanjanje mina i NUS-a u BiH, za utvrenu PBVR u tehnikom izvianju se moe izdati Struno milenje.
Povrina deklarirana kao minirana sadri mine na osnovu utvrene miniranosti, te za istu treba oformiti Deklariranje povrine prikazano je na skici sa zadatak i po proceduri oistiti.* koordinatama lomnih taaka i uz suglasnost inspekcijskih organa BHMAC-a. .. (potpis inspektora)
18. Ime i poloaj odgovorne osobe deminerske organizacije
19. Ime efa ureda/kancelarije BHMAC-a
20. Potpis i peat 22. Broj izjave predaje: Datum
21. Potpis i peat 23. Broj zapisnika:. Datum preuzimanja:..
* Navesti ukoliko je utvrena i deklarisana minirana povrina
III- PRILOZI: A) Prilozi deminerske organizacije: Prilozi a), b), c), d) i f) po istom primjeru kao uz prilog A, Poglavlja VIII. d)-Grafiki prikaz zadatka skica u razmjeri na geodetskim podlogama ili najkrupnijoj razmjeri topografske karte sa koordinatama lomnih taaka i oznaenim utvrenim povrinama: bez vidljivog rizika (PBVR) i reduciranim miniranim. Za otkrivene mine i NUS navesti koordinate mjesta naenih mina/NUS-a. Skicu uraditi prema objanjenju i zahtjevima koji su dati uz prilog A Poglavlje VIII. Dodatno skica pregiranja (ako je vreno) sa naznakom boksova i oznakom prega koje su vrile pretragu pojedinanih boksova. f)-Opis toka izvoenja zadatka (problemi u provoenju plana, greke utvrene internom kontrolom kvaliteta, monitoringom ukoliko je bio angairan i inspekcijama MAC-a i kako su iste rijeene,
vrstu i broj naenih otkrivenih mina i kako je odreena granica PBVR, minirane povrine za ienje ukoliko isto nije odmah nastavljeno, fotografije naenih otkrivenih mina i dr.). g)-Zapisnik o upoznavanju organa vlasti/krajnjeg korisnika sa obiljeavanjem granica PBVR i granice minirane povrine. B) Prilozi ispekcijskih organa: Prilozi a), c) i d) po istom primjeru kao u prilogu A, Poglavlja VIII. Prilog b) Zavrni zapisnik o strunom nadzoru (pozitivan u smislu kvaliteta utvrivanja deklariranih povrina u tehnikom izvianju radi izdavanja Strunog milenja za utvrenu PBVR, i radi poduzimanja daljnjih aktivnosti za ienje utvrenih reduciranih miniranih povrina). OBJANJENJE ZA POPUNU ZAPISNIKA O PEUZIMANJU TEHNIKI IZVIENE POVRINE SA IZJAVOM, SLUBENIM DEKLARACIJAMA I PRILOZIMA Op}enito. Zapisnik o preuzimanju tehniki izviene povr{ine sa izjavom, slubenim deklaracijama i prilozima, je set dokumenata koji ustvari predstavlja zavrni Izvjetaj zadatka tehnikog izvianja. Original Izvjetaj na kraju procesa verifikacije i izdavanja Strunog miljenja za povrinu bez vidljivog rizika ili i evidentiranu reduciranu kao miniranu od BHMAC-a, zavr{ava u bazi podataka i arhivi BHMAC-a, zajedno sa Plavim folderom o zadatku. Za utvrernu reduciranu povrinu kao miniranu, formira se projektna dokumentacija za ienje i zadatak kao takav daje na realizaciju. I IZJAVA O TEHNIKOM IZVIANJU DEMINERSKE ORGANIZACIJE. Ovaj dio popunjava deminerska organizacija kao u objanjenju uz prilog A, Poglavlja VIII, osim za slijedee take: 11. Navodi se kvadratura tehniki izviene povrine (cjelokupna tretirana povrina primijenjenom metodom). 12. Dubina tehniki izviene povrine primijenjenom metodom. 13. U kvadratu sa X oznaiti da li je u dijelu neposredno tretirane tehniki izviene povrine primijenjenom metodom uklonjen sav metal do tretirane dubine. II - SLUBENE DEKLARACIJE O PREUZIMANJU TEHNIKI IZVIENE POVRINE Ovaj dio je podijeljen na lijevu stranu koju popunjava i zavodi deminerska organizacija i desnu koju popunjava i zavodi BHMAC. Popunjava se po zahtjevu i objanjenju datom u prilogu A, Poglavlja VIII.
Prilog E, Poglavlje V
Broj Datum200_.godine Na osnovu lana 9. pod g) Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini (SG BiH br. 5/02) i take 29. Poglavlja V Standarda BiH, BHMAC izdaje,
STRUNO MILJENJE
za utvrenu povrinu bez vidljivog rizika u tehnikom izvianju
Struno miljenje se odnosi na slijedeu lokaciju i priloenu dokumentaciju: Naziv lokacije Opina Povrina zadatka (m2) MAC-ov ID br. zadatka Koordinate osnovne take Y X Deminerska organizacija izvoa radova
Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini potvruje da je tehniko izvianje sumnjive (rizine) povrine izvedeno prema dolje navedenom sadraju: Red. Sadraj aktivnosti i kontrole kvaliteta broj 1. U procesu generalnog izvianja izviaki organi BHMAC-a nisu utvrdili naznake miniranosti navedene u Kriteriju za klasificiranje povrine u generalnom izvianju. U toku tehnikog izvianja nisu naene nikakve naznake miniranosti a na osnovu stanja terena (tla i vegetacije) primijenjene su mogue metode rada (predloene generalnim izvianjem), i to: -Mainska priprema terena 3. -Manuelne metode rada
2.
-Manuelne metode sa pregiranjem po boks sistemu Tehniko izvianje sa ulaskom u sumnjivu povrinu po propisanim procedurama provela je deminerska organizacija po zahtjevinma Standarda BiH i prema odobrenim standardnim operativnim procedurama. Struni nadzor nad operacijom tehnikog izvianja proveli su inspekcijski organi BHMAC-a, koji takoer nisu utvrdili naznake miniranosti. O preuzimanju klasificirene tehniki izviene povrine sastavljen je Zapisnik sa izjavom, slubenim deklaracijama i prilozima, koji ukazuju na kvalitetno utvrivanje povrine bez vidljivog rizika (naznaene na skici i odreene koordinatama). DIREKTOR
4. 5.
Prilog: Skica zadatka
Poglavlje VI UKLANJANJE EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA

UVOD 1. Operacije uklanjanja eksplozivnih sredstava (UES) podrazumijevaju: otkrivanje, identifikaciju i unitavanje NUS-a na licu mjesta ili premjetanje, transport, skladitenje ili unitavanje na drugom mjestu. UES takoer podrazumijeva osiguranje eksplozivnog sredstva (prekid pirotehnikog lanca), uklanjanje ES-a koja su postala opasna oteenjem, propadanjem ili ako im je proao upotrebni rok. 2. Radi velikog broja razliitih vrsta NUS-a, kompliciranih tehniko-tehnolokih rjeenja u sklopu NUS-a, svaki NUS je poseban problem i zahtijeva vrstu organizaciju timova za UES, visoku strunost, iskustvo i kreativan pristup osoblja za UES njegovoj eliminaciji. CILJ 3. Cilj ovoga poglavlja je odreivanje minimum zahtjeva koje organizacije za UES trebaju ugraditi u vlastiti SOP radi sigurnog i efikasnog uklanjanja ES-a na teritoriji BiH. RASPON 4. Obuka. Samo obueno i kvalificirano osoblje moe obavljati operacije UES i superviziju operacija UES na razliitim nivoima. Nivo obuke osoblja za operacije UES-a predstavljen je u Poglavlju I. Specijalizirana organizacija za UES u BiH je Civilna zatita (CZ) 5. Oprema. Zatitna oprema, kao i oprema za rad koja se treba koristiti u operacijama UESa pri otkrivanju, razoruavanju, osiguravanju, neutralizaciji i konanom uklanjanju NUS-a, data je u Prilogu B. 6. Sastav tima. Minimalan sastav tima za UES je: voa tima, jedan operator UES-a, medicinar i voza. 7. Unitavanje NUS-a u BiH provodi se iskljuivo putem detoniranja. Sav NUS e se unititi na licu mjesta, osim ako se ne dovode u opasnost ivoti ili e doi do neprihvatljivih materijalnih razaranja, a koja se odgovarajuim zatitnim mjerama ne mogu sprijeiti. 8. UES je podijeljeno na dva nivoa: a) Unitavanje pojedinanih mina ili municije na mjestima nalaska od strane deminerskih odjeljenja. U ovo uglavnom spadaju: (1) Protupjeadijske i protutenkovske mine (2) Rune bombe (3) Tromblonske mine. (4) Artiljerijske granate-zrna i minobacake mine kalibra zakljuno sa 82mm. Unitavanje ovih sredstava rutinski sprovodi voa odjeljenja za ienje, koji mora biti obuen i posjedovati odgovarajue iskustvo. b) Operacije UES-a koje provode timovi za UES, a sastoje se od uklanjanja dolje navedenih sredstava: (1) Sve artiljerijske granate, avio-bombe i minobacake mine kalibra preko 82mm. (2) Sve rakete.
Centar za uklawawe mina u BiH VI - 1/3
(3) Sva podmunicija, ukljuujui kasetne bombe KB-1 i KB-2. (4) Bilo kakav konstruktivno sloen i neprepoznatljiv NUS (sa kemijskim, biolokim, osvjetljavajuim, dimnim ili drugim punjenjem), ili mina iznenaenja. (5) Bilo koji NUS za koji se sumnja da ima piezo-elektrini upalja 9. Deminerske organizacije mogu zapoljavati osoblje osposobljeno za UES i sprovoditi UES u procesu deminiranja miniranje povrine, ili traiti pomo od kvalificiranog tima. KOORDINACIJA 10. Dobra organizacija, obueno osoblje, namjenska oprema, pridravanje vaeih operativnih procedura i neposredna supervizija su garancija sigurnog i efikasnog izvrenja operacija UESa koje daje povjerenje, kako osoblju ukljuenom u operacije UES-a, tako i stanovnitvu i donatorima. IZDAVANJE ZADATAKA UES-a 11. Kad se pronaeni i identificirani NUS mora ukloniti da bi se unitio na drugom mjestu, mora se izvriti povlaenje NUS-a sa daljine. Nakon minimalno jedne minute ekanja, voa tima prilazi povuenom NUS-u. Vrijeme ekanja se poveava ovisno o vrsti sredstva koje se povlai. 12. Nakon povlaenja i perioda ekanja, voa tima e po potrebi poduzeti mjere osiguranja i razoruanja NUS-a, a zatim organizirati premjetanje na stalno ili privremeno namjensko mjesto za unitavanje, uz potrebno prevoenje, eventualno skladitenje i konano unitavanje. 13. Sam postupak unitavanja NUS-a na licu mjesta ili na namjenskom mjestu za unitavanje vriti u skladu s planiranim redoslijedom datim u Poglavlju IV, uz potrebne zatitne radove, radi umanjenja efekta unitavanja, odnosno otklanjanja opasnosti za okolno stanovnitvo i imovinu. 14. Strogo je zabranjeno uklanjanje NUS-a ili bilog kojeg dijela NUS-a sa radilita, izuzev za svrhe unitavanja! 15. U sluaju nalaska nepoznatog NUS-a, tim za UES vri osiguranje mjesta nalaska, fotografiranje i mogua mjerenja NUS-a i obavjetava rukovodstvo organizacije, koje, na osnovu prikupljenih informacija, konsultira eksperte u zemlji i inozemstvu radi identifikacije NUS-a i procedura osiguravanja. Rukovodstvo organizacije je odgovorno za uklanjanje takvog NUS-a. 16. Transport i skladitenje eksploziva vri se u skladu sa propisima u BiH, kako je navedeno u Poglavlju IV. Transport jednog ili vie komada NUS-a je dozvoljen samo kad je prekinut pirotehniki lanac u svakom NUS-u i kad je NUS upakiran tako da se ne moe pomjerati u toku transporta. Najsigurniji transport NUS-a je u originalnom pakiranju. IZDAVANJE ZADATAKA UES-a 17. Kad se pojavi problem s pojedinanim NUS-om kojeg je otkrio pojedinac ili tim koji vri ienje povrina ili kua, ili je u pitanju kontaminirana povrina na kojoj je otkriven NUS, potrebno je zapoeti proces za UES. Primjerak Kombiniranog izvjetaja izdavanja zadatka, izvianja i uklanjanja ES, s potrebnim objanjenjima za popunjavanje, dat je u Prilogu A. Proces se odvija po slijedeoj proceduri: a) Prijavljivanje problema sa NUS-om najbliem Regionalnom uredu BHMAC-a ili Civilnoj zatiti (CZ). Prikupljaju se podaci o osobi i organizaciji koja je dala izvjetaj, lokaciji i podacima o NUS-u, te pohranjuju u bazu podataka.
b) Unoenje podataka u dio 1 i 2. kombiniranog izvjetaja zadatka UES, od strane BHMAC-a (RU) ili CZ. Po potrebi se vri izvianje lokacije od strane kvalificiranog osoblja radi prikupljanja dopunskih (strunih) podataka o NUS-u, te odreivanje prioriteta na osnovu potencijalne prijetnje za ljude i imovinu. c) Predaja ispunjenog kombiniranog izvjetaja zadatka UES (dijela 1, 2 i 3) na realizaciju osposobljenom timu za uklanjanje ES CZ ili akreditiranoj deminerskoj organizaciji za UES. d) Realizacija operacije UES i dostavljanje izvjetaja o uklanjanju BHMAC-u ili CZ i unoenje u bazu podataka BHMAC-a. 18. Izvianje eksplozivnih sredstava. Kad nisu dostupne strune informacije o NUS-u, a da bi se planirao i detaljno odredio zadatak tima za UES, treba se izvriti dodatno tehniko izvianje, kako bi se prikupilo vie informacija. Ovo treba obaviti struno osoblje koje je kvalificirano za ovaj zadatak. 19. Izvianje povrina. Kada postoje informacije o povrinama koje su jako zagaene NUSom (razasute KB-1 i 2 ili druga podmunicija) potrebno je izvriti dodatno generalno ili tehniko izvianje povrine. Na osnovu ovih izvianja treba doi do potrebnih informacija radi odreivanja prioriteta, planiranja potrebnih timova i opreme za realizaciju operacije UES ove vrste. 20. Planiranje. BHMAC sa Regionalnim uredima ili CZ e na osnovu prikupljenih informacija odrediti prioritete zadataka i planirati upotrebu timova za UES. Deminerske organizacije odnosno timovi koji su angairani na zadacima UES-a, trebaju izvijestiti o rezultatima dobijenih zadataka. Zadaci e se organizacijama-timovima za UES izdavati u pismenoj formi preko Kombiniranog izvjetaja zadatka UES-a. Dodatno: a) Potpuni detalji planiranja i izdavanja izviakih i operativnih zadataka za timove UESa trebaju biti detaljno razraeni u SOP-u deminerske organizacije. b) Postavka radilita vri se u potrebnom obimu kod uklanjanja pojedinanog NUS-a, a u potpunosti kod uklanjanja razasutog NUS-a sa veih povrina. c) Kod uklanjanja razasutog NUS-a sa veih povrina moraju se uvijek potovati minimalne sigurnosne udaljenosti, a razmak koia u radnim stazama se moe poveati na maksimalno 4 metra. d) Procedure rada u radnim stazama se trebaju prilagoditi vrsti razasutog NUS-a. Ukoliko vegetacija ometa traenje NUS-a, istu sjei na potrebnu visinu koja omoguuje sigurno pronalaenje istog. Ukoliko detektor daje signal za otkrivanje NUS-a, minimalna dubina otkopavanja je 20 cm, a poveava se ovisno o vrsti NUS-a i vrsti zemljita. e) Traenje razasutog NUS-a na povrinama koje nisu minirane moe vriti tim za ienje sa timom za UES. Po pronalasku svakog pojedinanog NUS-a, daljnju odgovornost za uklanjanje ima voa tima za UES. PRILOZI: Prilog A: Kombinirani izvjetaj izdavanja zadatka, izvianja i uklanjanja ES Prilog B: Preporuena lista opreme timova za UES
Prilog A Poglavlje VI KOMBINIRANI IZVJE[TAJ IZDAVANJA ZADATKA, IZVI\ANJA I UKLANJANJA ES
Broj zadatka UES___________________________
Datum______________________________________
1. OSOBA KOJA IZVJE[TAVA I LOKACIJA NUS-a

a. Entitet/Kanton b. Op}ina c. Lokalitet
d. Ime i prezime e. Du`nost: LOKACIJA NUS-a h. Karta (naziv/list br./razmjera) i. Koordinate po karti j. Ostale informacije n. Primjedbe
f. Tel: g. Fax: KONTAKT OSOBA k. Ime i prezime l. Adresa m. Telefon
2. PODACI O NUS-u a. Koli~ina b. Naziv c. Boja
d. Duljina u mm g. Mesto NUS-a
e. Promjer u mm
f. Primjdba h. Potrebna posebna oprema Vrsta:
Na povr{ini: Da / Ne* (*podvu}i primjenljivo) Drugo: i. Primjedbe o stupnju opasnosti:
j. Prioritet A B * (*podvu}i primjenljivo)
3. IZDAVANJE ZADATKA
a. Tim CZ kojem je dodijeljen zadatak:_____________________________________Tel/Fax br.: b. Deminerska organizacija kojoj je dodijeljen zadatak_________________________Tel/Fax br.: -Potpora policije____________________________________________________Tel/Fax br.: -Izvje{tavanje SFOR-u_______________________________________________Tel/Fax br: c. Datum d. Ime i prezime,funkcija i potpis osobe koja izdaje zadatak (upisati {tampanim slovima)
Centar za uklawawe mina u BiH VI - Prilog A i B, 1/5
4. IZVJE[TAJ O UKLANJANJU
a. Rad tima za UES Po~etak rada, datum i vrijeme________________ b. Naziv, tip i registarski broj vozila c. Ostvareno km
Zavr{etak rada, datum i vrijeme______________ d. PODACI O NUS-u KOLIÎNA NAZIV VRSTA, TIP, MODEL STANJE
e. Sigurnosne mjere Identificiran/Stanje provjereno/Pakirano za siguran transport* (*podvu}i primjenljivo) Transport ru~no/vozilom*i udaljenost u metrima = ______________________________m Uklanjanje na/ispod * povr{ine (ukoliko je primjenljivo) = ________________________mm Koliko je uzdignut NUS iznad zemlje u mm (ukoliko je primjenjljivo) = _____________mm Najblià opasnost (vrsta) i udaljenost u metrima = _______________________________m Najblià nastamba/zgrada, udaljenost u metrima =_________________________________m f. Procedure uklanjanja h. Koordinate po karti i lokacija uni{tavanja j. Primjedbe l. Utroena ES NAZIV Eksploziv (vrsta)___________________ tapin sporogore}i Detonator elektri~ni Detonator neelektri~ni tapin detoniraju}i KOLIÎNA .kilograma .metara .komada .komada .metara n. Potpis p. Potpis r. Datum, potpis i pe~at g. Datum i vrijeme zavr{etka uni{tavanja i. Lokacija sigurnog skladi{tenja k. Prisutna ovla{tena osoba
m. Vo|a time (upisati ime i prezime {tampanim slovima) o. Supervizor (upisati ime i prezime {tampanim slovima) q. Odgovorna osoba organizacije (ime i prezime, funkcija)
s. Uveo u bazu podataka UES-a BHMAC-a (ime i prezime)
t. Datum i potpis
OBJA[NJENJE ZA POPUNU KOMBINIRANOG IZVJE[TAJA IZDAVANJA ZADATKA, IZVI\ANJA I UKLANJANJA ES
1. Kombinirani izvje{taj zadatka, izvi|anja i uklanjanja ES, izdaje se za svaku lokaciju i nakon realizacije popunjen vra}a BHMAC-u (RU) ili CZ koja je isti izdala, radi slanja i uno{enja u bazu podataka BHMAC-a. Kako bi se zadràla jedinstvenost izvje{tavanja, koristiti dolje data obja{njenja: a) Zaglavlje izvje{taja popunjava se sa datumom i brojem evidentiranja u BHMAC-a (RU) ili CZ koji izdaju zadatak. b) Broj UES-a sa~injen je od (1) Slova kratica, a to su BHMAC i CZ F ili CZ RS (2) estocifrenog serijskog broja, npr. BHMAC 000001, CZ RS 000001 itd. c) Informacije u dijelu 1. Osoba koja izvje{tava i lokacija NUS-a, jasne su same po sebi. d) Informacije u dijelu 2. Podaci o NUS-u, radi jasno}e i jedinstvenosti navedeno: (1) b.- Naziv NUS-a (vrsta, tip, model), npr. bomba runa M75, mina za MB 120 mm TF, (2) g.- Mjesto NUS-a, npr. pod zemljom, pod vodom, u zidu objekta ili sl. (3) h.- Potrebna posebna oprema, npr. rovokopa. (4) i.- Primjedbe o stupnju opasnosti, npr. mjere sigurnosti koje su ve poduzete ili koje treba poduzeti. (5) j.- Prioritet: A pristupiti odmah ili to prije, i B pristupiti po izvrenju A. e) Informacije u dijelu 3. Izdavanje zadatka, jasne su same po sebi. f) Informacije u dijelu 4. Izvjetaja o uklanjanju (popunjava voa tima za UES i ovjerava odgovorna osoba u organizaciji), jasne, a radi jednostavnosti navedeno: (1) d.- Podaci o NUS-u, npr. 4/granata artiljerijska/BE 75 mm/sa upaljaem, ispaljena; 2/MB mina/120 mm, svijetlea/bez upaljaa, prazna; 3/ZOLJA/RBR 60 mm, kumulativna/ispaljena; 3/PT mina/TMA-3/naoruane, opremljene minom iznenaenja. (2) f.- Procedure uklanjanja, npr. unitavanje na licu mjesta, premjetanje na namjensko mjesto unitavanja, deflagracija.
Prilog B Poglavlje VI PREPORUÊNA LISTA OPREME TIMOVA ZA UES Tabela pokazuje preporuku potrebne standardne opreme timova za UES.
Red. broj NAZIV SREDSTAVA I OPREME Kom Primjedba
(a)
1.
(b)
Vozila Vozilo, dupla kabina, dizel motor, zatvoren prostor za tovar ili prikolica Oprema veze Mobilni HF radio, GSM ili mob. telefon Ru~ni VHF radio Punja~ baterija za ru~ni radio Rezervna baterija za ru~ni radio *GPS ili kompas (busola ru~na) Op}enita oprema Megafon Veliki reflektor Mali reflektor Metalna kutija za opremu Drvena kutija za prijevoz NUS-a Kalem za kabal za paljenje Protupoàrni aparat od 6kg Metalna kutija Metalna kutija Plasti~na kutija ili pakiranje za neelektri~ne detonatore Zastavica za upozoravanje Katanac Lopata Pijuk Makaze, vrtne male Makaze, za ìvicu Fotoaparat 35 mm [ljem sa vizirom Pancir, jakna i hla~e Metal detektor Lokator bombi Skida~ upalja~a / odvaja~ Raketni klju~ Mehani~ki klju~ êki} od 0,5 kg Metalna ~etka Sjekira, s ru~kom od 30 cm Pipalica, metalna Antena za otkrivnje potezne ìce (istraìva~) Oznaka za na|ene mine/NUS Torba za deminersku opremu Kuka i uàdni pribor za daljinsko povla~enje NUS-a: Terilensko-poliestersko uè nosivosti 400kg Kalem za uè Karabinjer za uè Pojedina~ne kuke, oko 5cm - 9cm promjera Duple kuke, oko 5cm - 9cm promjera Platnena ili najlonska traka 1 m x 15cm 1
(c)
(d)
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44.
1 3 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 1 1 1 1 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 100m 1 3 3 3 2
Za eksplozive Za detonatore
Uklju~uju}i odgovaraju}a punjenja
Dupli otvori promjera 20mm na svakom kraju.
Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. Dràlica za uè za povla~enje êkrk za uè za povla~enje Potro{ni materijal Izolir traka (rolna) Rukavice, ko`ne Fotografski film, 35mm 200 ASA Rezervne baterije za metal detektor Rezervna baterija za megafon Rezervne baterije za reflektore Kabal dvoìlni za paljenje punjenja za unitavanje Minska traka Oznake za mine/NUS Vre}a za pijesak-napunjena Vre}a za pijesak-prazna Set za uni{tavanje Kutija za opremu za uni{tavanje Klije{ta za stezanje neelektri~nih detonatora Leatherman Super alat Ma{ina za paljenje eksplozivnih punjenja Galvanometer Klije{ta mala za sije~enje ìce Makaze za sije~enje lima Mjerna traka, 2 metra Mjerna traka, 50 metara Set eksploziva Plasti~ni eksploziv Detonator, neelektri~ni Detonator, elektri~ni [tapin detoniraju}i [tapin sporogore}i [ibice, kutija Medicinska oprema Medicinsk torba za osnovnu medicinsku pomo} Voda u bocama Set dokumentacije Torba za dokumentaciju Standard BiH SOP za UES Vodi~ za identifikaciju NUS-a 3 3 3 1 par 2 rolne 4 4 2 seta 800m 1 rolna 20 6 20 1 1 2 1 1 1 1 1 1 10 kg 5 10 150m 25m 1 1 4 lit 1 1 1 1
Poglavlje VII SISTEM VEZA, EVIDENCIJE I IZVJETAVANJE

UVOD 1. Da bi se planiralo, rukovodilo, koordiniralo i kontroliralo procesom operacija deminiranja u BiH, potrebno je obezbijediti siguran i pouzdan sistem veze, voditi neophodne evidencije i standardizirati izvjetavanje. 2. Deminiranje se ne moe provoditi bez odgovarajueg pouzdanog sistema veze izmeu osoblja na terenu i operativnog centra organizacija za deminiranje. Voenje evidencija sa jasnim i saetim informacijama o toku i realizaciji planiranih zadataka, te njihovog pohranjivanja u bazu podataka BHMAC-a, pomae u praenju efikasnosti i planiranju daljnjih aktivnosti programa deminiranja u BiH. CILJ 3. Cilj ovog Poglavlja je utvrivanje minimalnih zahtjeva za sistem veze u okviru deminerskih organizacija, voenje evidencija i dostavljanje standardiziranih izvjetaja BHMAC-u. A) SISTEM VEZE RASPON 4. Sve deminerske organizacije koje se bave ienjem mina i uklanjanjem NUS-a moraju obezbijediti pouzdan sistem veze, pri emu je neophodno uspostaviti slijedee principe: a) Koritenje utvrenih pravila discipline, jasnoe i kratkoe prijenosa informacija sredstvima veze od strane svih korisnika. b) Upotreba organiziranog sistema pozivnih znakova. c) Odgovornost mobilnih stanica u uspostavi i odravanju komunikacije sa baznom stanicom i da iste provjeravaju u toku rada minimalno jednom u sat vremena. d) Obuenost operatera za uspjenu uspostavu i koritenje uspostavljene radio veze za odgovarajue potrebno vrijeme u toku dana i godine. 5. Da bi se operacije koordinirale i kontrolirale, potrebno je koristiti raspoloive sisteme veze, i to: a) Dravna mrea sistema veza. U ovu mreu spada: redovni telefonski sistem, mobilni telefonski sistem i satelitski sistem. Ovo je operativna mrea sistema veza koja se koristi unutar strukture BHMAC-a, deminerskih organizacija, kao i izmeu njih i drugih uesnika. b) Regionalna mrea. Ovo je sigurnosna mrea koja sadri HF radio veze, a koristi se za vezu izmeu timova i regionalnih i operativnih centara. Ako mogunosti dozvoljavaju ovdje se mogu koristiti i VHF veze. c) Veza na radilitu. Ovo je veza unutar radilita izmeu komandira vodova (rukovoditelj radilita) i komandira odjeljenja (sekcija, timova); u okviru odjeljenja minimalno komandir i medicinar. 6. Frekvencije za HF i VHF radio veze treba uskladiti sa organima vlasti na teritoriji, kako bi se izbjeglo ometanje i dupliranje veza sa drugim uesnicima. B) EVIDENCIJE I DOKUMENTACIJA KOJA SE VODI I UVA NA RADILITU RASPON 7. U procesu deminiranja na deminerskim radilitima potrebno je da se radi izvoenja zadatka, prikupljanja podataka o napredovanju, zadatku, sredstvima, sigurnosti, ispravnosti sredstava, kontroli
Centar za uklawawe minauBiH VII - 1/3
kvaliteta i dr., koriste, vode i uvaju na radilitu, stalno ili odreeno vrijeme slijedee neophodne evidencije i dokumentacija: a) Standardne operativne procedure (SOP) organizacije, za operacije deminiranja usklaene sa Standardom BiH i odobrene kroz proces akreditacije od strane BHMAC-a. b) Vodi za NUS. Obavezan kod organizacija koje se bave operacijama UES. c) Crveni folder. Podaci iz baze podataka BHMAC-a o sumnjivoj ili miniranoj povrini dobiveni prethodnim izvianjem i pohranjivanjem podataka iz drugih izvora. Prije poetka zadatka deminerski tim treba kod sebe imati crveni folder (kopiju) sa podacima o zadatku. d) Line/osobne deminerske knjiice-akreditacije i vaea ovlatenja BHMAC-a za obavljanje poslova deminiranja angairanog osoblja na radilitu. e) Dnevni izvjetaj ili dnevnik rada, u kojem se evidentiraju: ID broj, lokacija, koordinate, datum i aktivnosti tima u toku dana (prema objanjenju za popunjavanje datom uz obrazac u prilogu B), dnevna kontrola kvaliteta (kako i od koga), dnevna produktivnost, broj naenih mina/NUS-a, podaci o metodama unitavanja i utroenim sredstvima, te potpisom voe tima. uva se na radilitu do kraja zadatka. f) Evidencija osobnih podataka, za osoblje na radilitu sa imenima i prezimenima, matinim brojem, krvnom grupom, alergijama i adresama stanovanja sa telefonskim brojem. g) Evidencija posjetitelja, sa datumom i vremenom posjete, imenom i prezimenom, podacima koga predstavlja, krvnom grupom, alergijama i rubrikom za potpis. h) Evidencija o stanju detektora, sa vrstom, brojem, dnevnom provjerom kvaliteta otkrivanja UPMAH-3 (vrijeme i dubina otkrivanja) i ispravnosti od strane voe tima i drugim podacima koje odredi organizacija. i) Plan medicinske evakuacije (MEDEVAC). Pitanja za sadraj data su u Poglavlju X. j) Izvjetaj o internoj kontroli kvaliteta, sa ID brojem zadatka, lokacijom, datumom i vremenom kontrole, kontroliranim pitanjima, naenim stanjem, poduzetim mjerama, podacima o osobi koja je kontrolirala i drugim to odredi organizacija. uva se na radilitu do kraja zadatka. k) Evidencija o stanju eksploziva i sredstava za iniciranje na radilitu, sa podacima o utroku. l) Dnevni izvjetaj o strojnoj pripremi zemljita, sa podacima o zadatku, vrsti minostroja, dnevnom radu minostroja, ostvarenoj dnevnoj produktivnosti, skicom i obiljeenim priblinim mjestima eksplozije, vrsti aktiviranog ES (ako se prepozna) i dr. to odredi organizacija. Izvjetaj vodi organizacija koja izvodi radove sa minostrojem. m) Karton akreditacije za pregu, sa podacima o kerovoi, psu i vremenu vaenja akreditacije. n) Dnevni izvjetaj o pregiranju, sa podacima o zadatku, pregi, dnevnoj produktivnosti, skici sa priblinim mjestima i rezultatima indikacije pregledanih povrina (boksova) i dr. to odredi organizacija. Izvjetaj popunjavaju kerovoe organizacija koje izvode pregiranje i predaju voi grupe / odjeljenja. NAPOMENA: Sve evidencije koje se ustroje i zavre na radilitu arhiviraju se u organizaciji i koriste za izvjetaje ili prilau uz Izjavu o ienju povrine. C) IZVJETAJI RASPON 8. U procesu izvianja, ienja mina i uklanjanja NUS-a koriste se slijedei standardni izvjetaji propisani od BHMAC-a:
a) Plan izvoenja deminerskog zadatka. Popunjava deminerska organizacija i dostavlja BHMAC-u minimalno sedam dana prije poetka rada na zadatku. Ukoliko se zadatak prati i monitoringom, plan se dostavlja i monitoring organizaciji. U sluaju bilo kakvih promjena (datuma i angairanja kapaciteta van plana), deminerska organizacija e pismeno obavijestiti RU BHMAC-a koji prati zadatak. Primjerak plana dat je u prilogu A. b) Tjedni/Sedmini izvjetaj o aktivnostima deminiranja za BHMAC. Popunjava deminerska organizacija i dostavlja BHMAC-u svakog petka do 16.00 sati. Izvjetaj se alje potom, faksom, ili E-mail-om, a slui za praenje aktivnosti deminiranja na pojedinanim zadacima, planiranje i vrenje inspekcija kontrole kvaliteta i predvianja vremena mogueg zavretka zadatka. Primjerak izvjetaja dat je u Prilogu C. c) Mjeseni izvjetaj o napretku deminiranja za BHMAC. Popunjava i dostavlja BHMAC-u deminerska organizacija do prvog petka u mjesecu za protekli mjesec, prema rubrikama obrasca datog u Prilogu D. Mjesenim izvjetajem zapoinje proces prikupljanja statistikih podataka o toku i rezultatima deminiranja po zadacima, te sagledavanju ukupnih rezultata i planiranju daljnjih aktivnosti u procesu deminiranja u BiH. d) Izvjetaj o izvianju. Radi se i dostavlja nakon izvrenog generalnog ili tehnikog izvianja shodno objanjenjima datim u Poglavlju V. e) Izjava o ienju povrine (sa prilozima). Radi je deminerska organizacija po zavretku zadatka ienja. Sastavni je dio Zapisnika o preuzimanju deminirane povrine ili graevine, i popunjava se shodno objanjenjima datim u Poglavlju VIII. f) Uvjerenje o kontroli kvaliteta. Izdaje BHMAC nakon procjene kontrole kvalitete ienja shodno objanjenjima datim u Poglavlju VIII i XI. g) Kombinirani izvjetaj o izdavanju zadatka, izvianju i uklanjanju ES. Radi se u procesu operacija UES-a, shodno objanjenjima datim u Poglavlju VI. h) Inicijalni izvjetaj o nesrei od mina. Radi se i dostavlja BHMAC-u nakon deminerske i drugih minskih nesrea, shodno objanjenjima datim u poglavlju XIII. i) Struni izvjetaj o minama i NUS-u. Radi se po potrebi i prilae uz Izjavu o ienju povrine ili Kombinirani izvjetaj zadatka UES, kada se na nekoj povrini ili zadatku nae vea koliina mina, NUS-a, mina iznenaenja i neobinih i neidentificiranih ES, koji se ne mogu evidentirati u Izjavi ili Kombiniranom izvjetaju zadatka UES. Za neobina i neidentificirana ES treba priloiti fotografije iz vie uglova i sa usporeivanjem nekog predmeta kome su poznate dimenzije, kako bi se mogla odrediti veliina. Primjerak izvjetaja dat je u Prilogu E. j) Dnevni izvjetaj monitoringa (ako je vren). Sadri podatke koje zahtijeva ugovara u pogledu sigurnosti, kvaliteta i produktivnosti izvoenog deminerskog zadatka. Radi se za potrebe naruioca (ugovaraa). Primjerak se daje deminerskoj organizaciji i uva na radilitu do kraja zadatka, a potom prikljuuje uz Izjavu o ienju. k) Zapisnik o provoenju strunog nadzora na deminerskom radilitu inspekcijskih organa BHMAC-a. uva se na radilitu do kraja zadatka. Primjerak dat u poglavlju XI. l) Izvjetaj NOTAM za zranu slubu letenja. Dostavlja se BHMAC-u minimalno 24 sata prije pojedinanog unitavanja koliine preko 13,6 kg eksploziva. Primjerak dat u Poglavlju IV. PRILOZI: Prilog A: Plan izvoenja deminerskog zadatka, Prilog B: Dnevni izvjetaj (odjeljenjasekcije,tima), Prilog C: Sedmini izvjetaj o aktivnostima deminiranja za BHMAC, Prilog D: Mjeseni izvjetaj o napretku deminiranja za BHMAC i Prilog E: Struni izvjetaj o minama i NUS-u.
Deminerska organizacija . Broj. Od.20__.godine Za: BHMAC , Sektor operacija, Fax: 033 667 311
Prilog A Poglavlje VII
PLAN izvoenja deminerskog zadatka Zadatak ID broj:..,lokacija:.,vrsta rada:,veliina zadatka:.m2 Red. Planirana aktivnost Angairani kapacitet Planirani broj radnih Planirano Planiran rad Primjedbe broj za aktivnost dana/dnevna dnevno radno (datum) (naziv, tip i sastav) vrijeme produktivnost (m2) Poetak Zavretak (od-do) (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g)
Ime i prezime: .. (osobe za operacije) . (osobe za OK)
(odgovorna osoba dem. organizacije)
Objanjenje za popunjavanje kolona: (b)- Navode se po redu aktivnosti, na primjer: strojna priprema; ienje sa pregiranjem; planirani odmori timova; predaja zadatka i dr. (c)-Navesti angairanje kapaciteta po redoslijedu planiranih aktivnosti, na primjer: tim za strojnu pripremu .; deminerski tim sa 8 deminera i 2.prege i dr. (d)-Planirani broj radnih dana po aktivnostima, angairanim kapacitetima i planiranoj dnevnoj produktivnosti. (e)- Planirano dnevno radno vrijeme po aktivnostima (od- do). (f)-Planirani rad po aktivnosti sa datumom poetka i zavretka.
Centar za uklawawe mina u BiH VII - Prilog A-E, 1/5
Prilog B, Poglavlje VII DNEVNI IZVJETAJ

(deminerska organizacija, naziv funkcije i oznaka odjeljenja-sekcije, tima) Datum: Vrijeme (a) Lokacija i koordinate : Evidencija trajanja deminerskih aktivnosti i dogaaja (b) ID broj zadatka:
PODACI O RADU I POSTIGNUTIM EFEKTIMA Metode rada: a-detektor b-pipalica c-kombinacija d-prege d-stroj/maina (prethodni rad) 2 2 Oieno : -m ..deminera, - m .prege -ukupno:..m2 Otkriveno mina/NUS: Uniteno mina/NUS: Utroeno ES za unitavanje: CASEVAC vjeba izvedena: .20__.godine Voa tima:..
Objanjenje za popunjavanje: (a)-Vrijeme poetka ili trajanja aktivnosti (od- do). (b)-Navesti aktivnosti i dogaaje
vezane za rad tima na osnovu kojih e se vidjeti: dolazak na radilite, informiranje i podjela zadataka, testiranje detektora, poetak rada i vrijeme rada deminera u sastavu dvojaca ili pojedinano, smjene deminera i odmori (pojedinani i tima u cjelini), naena i otkrivena mina/NUS i u kojoj radnoj stazi, interna kontrola kvaliteta od strane neposrednog supervizora (kojom metodom, veliina uzorka i poduzete mjere), vrijeme unitavanja, prekid rada i naputanje radilita, i dr. U navedenoj koloni treba evidentirati i posjete ovlatenih osoba, to je poduzeto po utvrenim grekama od strane viih supervizora kao i vanjskih kontrola kvaliteta. Ostale rubrike popunjavati prema zahtjevu obrasca.
Deminerska organizacija Broj. Od.20__.godine Za: BHMAC , Sektor operacija, Fax: 033 667 311
Prilog C Poglavlje VII
TJEDNI/SEDMINI IZVJETAJ O AKTIVNOSTIMA DEMINIRANJA ZA BHMAC ZA ZAVRENI TJEDAN/SEDMICU(datum) od __________do __________20____. godine
Red. broj MAC ID broj, lokacija i koordinate Zadana povrina ( m2) Realizirano m2 Datum poetka Tehniko izvianje ienje Procijenjeni datum zavretka Primjedbe
(a) 1. 2. 3.
(b)
(c)
(d)
(e)
(f)
(g)
(odgovorna osoba dem. organizacije)
Objanjenja za popunjavanje kolona: (b)- Podaci o radilitu. (c)- Zadana (planirana ) povrina za rad u m2. (d)- Navesti tjednu/sedminu realizaciju m2 zadatka tehn. izvianja ili ienja. (e)- Datum poetka rada ili oekivani poetak rada na bilo kom radilitu u naredna etiri tjedna. (f)-Oekivani datum zavretka rada ako radovi traju ili datum zavretka zadatka. (g)- Bilo kakve primjedbe o aktivnostima deminiranja na radilitu koje mogu koristiti BHMAC-u. NAPOMENA:Tjedni/sedmini izvjetaj alju sve deminerske organizacije koje se bave humanitarnim deminiranjem u BiH. Izvjetaj se moe poslati faksom ili uruiti osobno BH MAC-u svakog petka do 16,00 sati.
Deminerska organizacija Broj. Od.20__.godine Za: BHMAC , Sektor operacija, Fax: 033 667 311
Prilog D Poglavlje VII
MJESENI IZVJETAJ O NAPRETKU DEMINIRANJA ZA BHMAC

ZA MJESEC_____________________20___. godine
Red. Broj MAC ID broj lokacija i koordinate Oznaka i broj tima, i ukupno osoba u timu Metod rada Vrsta i broj uklonjenih PP mina u toku mjeseca Vrsta i broj uklonjenih PT mina u toku mjeseca Oiena Tehniki Ograeno m2 2 2 povrina m u toku izvi|eno m u toku mjeseca u toku mjeseca mjeseca Ukupno zavreno zadatka u %
Procjena datuma zavretka
Primjedbe (l)
(a) 1. 2. 3.
(b)
(c)
(d)
(e)
(f)
(g)
(h)
(i)
(j)
(k)
4. Dodatne openite primjedbe:
. . (odgovorna osoba dem. organizacije) NAPOMENA: Izvjetavati o svakom zadatku deminiranja posebno, popunjavajui zasebne rubrike i kolone. Izvjetaj dostaviti do prvog petka u mjesecu za protekli mjesec.
Prilog E Poglavlje VII
STRUNI IZVJETAJ O MINAMA I NUS-u

BR
1. 2. 3. 4. 5. Ime deminerske ili UES organizacije ID broj zadatka Najblii grad Naziv karte Razmjera
PRVI DIO
Izvjestio (ime i prezime), funkcija Datum izvjetaja Lokaciia zadatka List karte i broj Koordinate zadatka
DRUGI DIO
6. (a) (b) (c) (d) 7. (a) (b) (c) (d) 8. (a) (b) (c) (d) 9.
BROJ UKLONJENIH MINA IZNENAENJA VRSTA UKLONJENOG NUS-a Kom OPIS ILI PRIMJEDBA VRSTA UKLONJENIH PT MINA Kom OPIS ILI PRIMJEDBA VRSTA UKLONJENIH PP MINA Kom OPIS ILI PRIMJEDBA
NAPOMENA: Ovaj izvjetaj se popunjava i po potrebi prilae uz Izjavu o ienju povrine ili Kombinirani izvjetaj zadatka UES. Svi podaci se trebaju odnositi na ukupno oienu povrinu ili zadatak UES. Fotografije treba koristititi kao dodatni dokaz opisu neidentificiranih ili neobinih eksplozivnih sredstava. Sve mine iznenaenja treba detaljno opisati na posebnom listu.
Poglavlje VIII PREUZIMANJE DEMINIRANE POVRINE ILI GRAEVINE

UVOD 1. Preuzimanje deminirane povrine ili graevine (shodno Zakonu o deminiranju u BiH) od izvoaa vri BHMAC po uspjeno zavrenom zadatku i zahtijevanoj prateoj dokumentaciji, nakon ega izvoau izdaje Uvjerenje o kontroli kvaliteta deminiranja. 2. BHMAC i izvoa radova po obavljenom zadatku sastavljaju Zapisnik o preuzimanju deminirane povrine ili graevine (Zapisnik). Zapisnik predstvalja zavrni izvjetaj zadatka koji sadri: I-izjavu o ienju deminerske organizacije, II-slubene deklaracije o preuzimanju deminirane povrine i III- priloge. Iz priloga deminerske organizacije i inspekcijskih organa BHMAC-a treba biti vidljiv tok i kvalitet izvoenja zadatka preko dnevnih izvjetaja, izvjetaja i zapisnika unutarnje i vanjske kontrole kvaliteta kao i uspjeno zavrenog uzorkovanja. Prilozima se potvruje da su greke ispravljene i zahtijevane korekcije uspjeno obavljene. 3. U sklopu preuzimanja oiene povrine vri se zavrno izvianje u kome se uz prisustvo inspekcijskih organa BHMAC-a provjeravaju granice i verificira skica zadatka, a zatim deminerska organizacija vri zavrno obiljeavanje granica iene povrine (prilog C). Sa granicama iene povrine izvoa upoznaje predstavnika vlasti/korisnika o emu sastavlja poseban Zapisnik. CILJ 4. Cilj ovog poglavlja Standarda je utvrivanje procedura i dokumentacije za predaju oiene povrine ili graevine od deminerskih organizacija koje provode deminiranje u BiH i preuzimanje od BHMAC-a. RASPON 5. Zapisnik o preuzimanju deminirane povrine ili graevine (Prilog A) koji sadri: Izjavu o ienju deminerske organizacije, slubene deklaracije o preuzimanju i priloge, izdaje i ovjerava ugovorna deminerska organizacija i dopunjava BHMAC. Zapisnik predstavlja zavrni izvjetaj deminerskih aktivnosti na odreenoj lokaciji, nakon to je oiena od mina/NUS-a. Rad na ovom dokumentu poinje sa poetkom radova svake operacije deminiranja i zavrava se sa zavretkom radova na ugovoru / zadatku, kada BHMAC preuzme deminiranu povrinu ili graevinu. Objanjenje za popunu Zapisnika dato je u prilogu A. 6. Uvjerenje o kontroli kvaliteta deminiranja (Prilog B) izdaje BHMAC nakon preuzimanja deminirane povrine ili graevine, i isto predstavlja potvrdu kontrole kvaliteta rada koju su kroz procedure strunog nadzora i uzorkovanje utvrdili inspekcijski organi BHMAC-a i angairani timovi za uzorkovanje. Svrha izdavanja Uvjerenja je pruanje tonih i jasnih detalja o provoenju procedura rada i kontrole kvaliteta deminerske organizacije koja je izvodila ienje povrine ili graevine. Samo iena povrina ili graevina za koju je izdato Uvjerenje unosi se u bazu podataka i arhivu BHMAC-a.
Centar za uklawawe mina u BiH VIII - 1/2
DEFINICIJE 5. Oiena povrina. Povrina je oiena kad su sa iste uklonjenje ili unitene sve mine i NUS. Sa navedene povrine moraju biti uklonjeni svi dijelovi od mina i NUS-a, kao to su sistemi paljenja (upaljai), udarne kapisle i ostali predmeti koji predstavljaju mogunost prouzrokovanja eksplozije. 6. Standardi ienja. Povrina treba biti oiena od mina i NUS-a do dogovorne dubine, kako bi odgovarala namijenjenoj upotrebi, ali ne manje od 10 cm. 7. Standardi ienja BiH. Sve deminerske organizacije koje obavljaju operacije deminiranja u BiH moraju predati povrinu minimalno 99,65% oienu od mogunosti eksplozije, uklanjanjem mina i NUS-a do dubine od najmanje 10 cm. PROCEDURE 8. Deminerska organizacija sa oienom povrinom upoznaje predstavnika vlasti/krajnjeg korisnika i naruitelja, i to evidentira u Zapisnik, koji prilae uz zavrni izvjetaj zadatka. 9. Moe se izdati samo jedna Izjava o ienju povrine (sastavni dio Zapisnika o preuzimanju) koja se predaje BHMAC-u. Uvjerenje o kontroli kvaliteta deminiranja i Zapisnik o preuzimanju deminirane povrine slijede put prikazan u Prilogu D. 10. Vlada BiH e svaku povrinu prihvatiti oienom im BHMAC izda Uvjerenje o kontroli kvaliteta deminiranja. PRILOZI: Prilog A: Zapisnik o preuzimanju deminirane povrine ili graevine sa izjavom, slubenim deklaracijama i prilozima, i objanjenjem za popunjavanje Prilog B: Uvjerenje o kontroli kvaliteta deminiranja Prilog C: Sistem obiljeavanja deminirane povrine Prilog D: Dijagram kretanja Uvjerenja i Zapisnika
Centar za uklawawe mina u BiH VIII - 2/2
Prilog A Poglavlje VIII

Na osnovu lana 35. Zakona o deminiranju u BiH (SG BiH, broj 5/02), Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini i izvoa radova sastavljaju, ZAPISNIK o preuzimanju deminirane povrine ili graevine, iji sastavni dio ine: IIzjava o ienju IISlubene deklaracije o preuzimanju deminirane povrine ili graevine III- Prilozi
I - IZJAVA DEMINERSKE ORGANIZACIJE O IENJU 1. Deminerska organizacija 2. Izjavu sastavio: (operativni oficir ili program menader) 3. ID broj zadatka 4. Lokacija (selo-naselje, opina) 5. Karta (naziv-broj plana ili karte, razmjer i godina izdanja) 6. Koordinatni sistem 7. Orjentirna taka 8. Nulta taka 9. Datum poetka i zavretka radova 10. Kvadratura oiene povrine 11. Dubina ienja 12. Da li je povrina sada bez metala 13. Broj oienih kua (graevina) 14. Kvadratura ienih kua (graevina) 15. Koritene metode rada 16. Metode interne kontrole kvaliteta Da Ne Y= Y= UTM Gaus Kruger X= X=
Centar za uklawawe mina u BiH VIII Prilog A-D, 1/10
17. Internu kontrolu kvaliteta obavio i veliina izvrenog internog uzorkovanja u m2 18. Monitoring vren i od koga 19. Vrste i koliine uklonjenih mina/NUS-a II- SLUBENE DEKLARACIJE O PREUZIMANJU DEMINIRANE POVRINE PREDAJA OD STRANE DEMINERSKE ORGANIZACIJE Izjavljujem da je ienje povrine (graevine) opisane ovim dokumentom (zavrnim izvjetajem) izvreno prema Standardu za uklanjanje mina i NUS-a u BiH do navedene dubine. PREUZIMANJE OD STRANE CENTRA ZA UKLANJANJE MINA BiH Da .. Ne
Ja , inspektor za KK BHMAC-a na osnovu vlastitih saznanja i kroz struni nadzor zadatka od strane referenta za KK..., RU...., preuzimam navedenu deminiranu povrinu (graevinu) u ime BHMAC-a, jer je struni Ocjenjujem da je povrina (graevina) nadzor i uzorkovanje pokazalo da je ienje kvalitetno oiena od mina/NUS-a za sigurno povrine (graevine) izvreno u skladu sa koritenje i kao takvu je predajem BHMAC-u. zahtjevima Standarda za uklanjanje mina i NUSa u BiH. . (potpis inspektora) 20. Ime i poloaj odgovorne osobe deminerske organizacije 22. Potpis i peat 24. Broj izjave Datum predaje: 21. Ime efa ureda/kancelarije BHMAC-a 23. Potpis i peat 25. Broj zapisnika:. Datum preuzimanja:..
III- PRILOZI: A) Prilozi deminerske organizacije: a)-Spisak osoba odjeljenja (tima, sekcija) ili vie njih koji su izvodili zadatak sa funkcijama. b)-Pregled radnih dana i sati rada sa postignutim efektima po angairanim odjeljenjimasekcijama, timovima i grupama (podaci iz dnevnih izvjetaja za deminere i prege, i poseban prilog za mehaniku pripremu ako je vrena). c)-Dnevni izvjetaji (deminerskih timova, prega, mehanike pripreme i monitoringa ako je vren). d)-Pregled koritene opreme u primijenjenim metodama (naziv, vrsta tip i koliina). e)-Grafiki prikaz zadatka skica u razmjeri na geodetskim podlogama ili najkrupnijoj razmjeri topografske karte sa koordinatama lomnih taaka i mjesta naenih vrsta mina. Dodatno skica pregiranja zadatka (ako je vreno) sa naznakom boksova i oznakom prega koje su vrile pretragu pojedinanih boksova. f)-Fotokopije internih izvjetaja o KK (osobe za OK organizacije). g)-Opis toka izvoenja zadatka (problemi u provoenju plana, greke utvrene internom kontrolom kvaliteta, monitoringom ukoliko je bio angairan i inspekcijama BHMAC-a i
kako su iste rijeene, usporedba naenih mina sa poznatim podacima o miniranosti, opis aktivnosti koja ukazuju na pouzdanost standardnog kvaliteta ienja i dr., i bitne fotografije koje to dokazuju). h)-Zapisnik o upoznavanju organa vlasti/krajnjeg korisnika sa granicama obiljeene oiene povrine. B)- Prilozi ispekcijskih organa: a)-Zapisnici o strunom nadzoru ( sa dnevnih strunih nadziranja). b)-Zavrni zapisnik o strunom nadzoru (pozitivan u smislu kvaliteta radi preuzimanja i izdavanja uvjerenja o KK). c)-Rjeenje o zabrani daljnjih radova i ponavljanja (ukoliko je donoeno) i drugi dokazi koji ukazuju na strunost i kvalitet izvoenog deminerskog zadatka. d)-Skica napretka zadatka. OBJANJENJE ZA POPUNU ZAPISNIKA O PEUZIMANJU DEMINIRANE POVRINE ILI GRAEVINE SA SLUBENIM DEKLARACIJAMA I PRILOZIMA Openito. Zapisnik o preuzimanju deminirane povrine ili graevine sa slubenim deklaracijama i prilozima, je set dokumenata zavrenog zadatka ienja mina/NUS-a koji ustvari predstavlja zavrni izvjetaj zadatka (u daljem tekstu Zapisnik). Original Zapisnik na kraju procesa verifikacije i izdavanja Uvjerenja o kontroli kvaliteta od BHMAC-a zavrava u bazi podataka i arhivi BHMAC-a, zajedno sa Plavim folderom o zadatku. I IZJAVA DEMINERSKE ORGANIZACIJE O IENJU Ovaj dio popunjava deminerska organizacija i to po slijedeem: 1. Registrirani naziv deminerske organizacije. 2. Ime i prezime operativnog oficira ili program menadera koji je sastavio Izjavu. 3. Jedinstveni MAC-ov ID broj zadatka koji se izdaje za svako radilite. 4. Navesti naziv zaseoka, naselja-sela i opinu radilita ili naziv ire lokacije. 5. Navesti naziv, oznaku, razmjeru i izdanje karte ( karta 1:25.000, izuzetno 1:50.000) 6. Ovisno o koritenom koordinantnom sistemu oznaiti u kvadratu sa X da li je UTM ili Gaus Kruger. Zabranjeno je kombiniranje koordinantnih sistema. 7. Navesti pune koordinate (koordinate sa estocifrenim brojem) za orjentirnu taku. 8. Isto za nultu (osnovnu) taku. 9. Navesti datum poetka i zavretka zadatka. 10. Navodi se kvadratura oiene povrine zadatka (projekcija povrine). 11. Dubina ienja u cm koja je data u zadatku (standardna ili vea ovisno o saznanju dubine postavljenih ili dospjelih ES i namjene zemljita za koritenje). 12. U kvadratu sa X oznaiti da li je sa povrine uklonjen sav metal koji otkriva metal detektor do zadane dubine ienja (standardne ili ugovorene vee). 13. Navesti broj oienih kua-graevina. U broj se evidentira i svaki zaseban gospodarski objekat. 14. Kvadratura ienih kua-graevina rauna se prema pregledanim povrinama zasebnih prostorija (pod, zidovi, plafoni).
15. Navesti koje su metode koritene na zadatku (manuelno: detektor, pipalica ili kombinacija; manuelno i pregiranje; i mehanika priprema ukoliko je prethodila). 16. Navesti koje metode interne kontrole su koritene prema izvjetajima o internoj kontroli kvaliteta i veliinu povrine u m2 na kojoj je izvreno uzorkovanje u internoj kontroli kvaliteta. 17. Navesti ime i prezime odgovorne osobe za OK u strukturi deminerske organizacije, koja je ispunila izvjetaje o internoj KK i kojoj je to iskljuivi zadatak. 18. U kvadrat staviti X za monitoring, ako je vren i navesti organizaciju koja ga je izvodila. 19. Unijeti taan naziv i koliine svih pronaenih mina i NUS-a, a po potrebi priloiti i Struni izvjetaj o minama i NUS-u sa fotografijama i opisom, kao dokazom za neidentificirana i neobina ES (mine iznenaenja). II - SLUBENE DEKLARACIJE O PREUZIMANJU POVRINE Ovaj dio je podijeljen na lijevu stranu koju popunjava i zavodi deminerska organizacija i desnu koju popunjava i zavodi BHMAC. Na desnoj strani u slubenu deklaraciju preuzimanja upisuje se ime inspektora koji je pratio i koji preuzima povrinu u ime BHMAC-a i istu klauzulu ovjerava potpisom. 20. i 21. Navodi se ime i poloaj odgovorne osobe deminerske organizacije (direktor-program menader odgovoran za registriranu deminersku organizaciju u BiH), i ime i poloaj odgovorne osobe BHMAC-a. 22. i 23. Stavljaju se potpisi navedenih osoba i ovjeravaju peatom. 24. i 25. Evidentiraju se brojevi zavoenja u deminerskoj organizaciji i BHMAC-u sa datumom predaje i preuzimanja iene povrine ili graevine. III- PRILOZI: A) PRILOZI DEMINERSKE ORGANIZACIJE: Prilog a) - Spisak osoba tima ili timova sa funkcijama, koji su izvodili zadatak uraditi po slijedeem primjeru: SPISAK .. (naziv funkcije odjeljenja-tima sekcije, grupe) Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ime i prezime Funkcija voa tima deminer (ujedno zamjenik) deminer kerovoa.. medicinar voza Primjedbe (Ime POEK-a i dr.)
Prilog b) - Pregled radnih dana i sati rada sa postignutim efektima po angairanim odjeljenjima, uraditi po slijedeem primjeru:
PREGLED rada po danima i postignutim efektima rada deminera i prega Red. broj 1. 2. 3. Svega: Dan-datum rada 15.03.2003. 16.03.2003. 17.03.2003. 4 Ostvareno efektivnih radnih sati 5 5 5 15 Angairano deminera/ ostvareno m2 8/520 7/560 8/520 23/1600 4/2000 2/800 6/2800 Angairano Vrste i koliine prega naenih mina/NUS /ostvareno m2 PMA-2=2kom PROM-1=1kom Mina trenutna za MB 82mm= 1 kom PMA-2=2kom PROM-1=1kom Mina 82mm=1kom
PREGLED rada po danima i postignutim efektima mehanike pripreme sa strojem-evima (vrsta i tip stroja-eva) Red. Dan-datum rada Ostvareno Angairano strojeva/ Procijenjena vrsta i broj efektivnih ostvareno m2 koliina aktiviranih radnih sati mina/NUS 1. 2. 3. Svega: 05.03.2003. 06.03.2003. 07.03.2003. 3 7 10 8 25 1/4200 1/6000 1/4500 3/14700 PMA-3=8kom PROM-1=2kom PMA-3=3kom PMA-3=5kom PROM-1=2kom
Prilog d)-Pregled koritene opreme u primijenjenim metodama, uraditi po slijedeem primjeru: PREGLED koritene opreme u primijenjenim metodama Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Naziv, vrsta-tip Metal detektor EBINGER EBEX 420Si Metal detektor VALLON ML 1620B Pipalica Lopatica za otkopavanje Komplet alata za sjeu vegetacije Klijeta za sijeenje ice Testera motorna HUSVARNA, du. maa 300mm
Kom Primjedba 2 4 8 8 8 2 1 I dr. Makaze za travu, voe, testera mala runa, i dr.
Prilog e) -Grafiki prikaz zadatka-skica Skicu zadatka raditi prema slijedeim zahtjevima: (1) Za izradu skice radilita snimiti radilite koristei slijedee metode rada: Mjerenje azimuta i duina (busola sa minimalnom podjelom od 10). Polarno ili ortogonalno snimanje detalja. Skidanje koordinata detaljnih taaka sa geodetskih podloga (razmjere 1:10000 ili krupnijih) GPS sistemom ija je tanost do 1 m. Kombiniranjem prethodnih metoda. (2) Pri snimanju radilita i izradi skice potrebno je postii minimalno slijedeu tanost: Odreivanje orjentirne i nulte take izvriti sa tanou od 0,3 mm x M (M imenitelj razmjere) Zatvaranje poligona radilita izvriti sa tanou od 0,3 mm x M. (3) Pri izraunavanju kvadrature oiene povrine (m2) koristiti slijedee metode: Raunanje kvadrature oiene povrine iz koordinata lomnih taaka. Raunanje kvadrature oiene povrine iz originalnih mjera sa terena. Raunanje kvadrature oiene povrine pomou sprava za raunanje povrina (planimetri). Kombinacijom prethodno navedenih metoda. (4) Za izradu skica radilita koristiti geodetske podloge krupnijih razmjera i to: Katastarski planovi svih razmjera (1:500; 1:1000; 1:2000; 1:2500; 1:5000). ODK Osnovna dravna karta (1:5000; 1:10000). Orto-foto snimci i/ili aerofotogrametrijski snimci. Skice snimanja detalja. U iznimnim sluajevima, ako nema geodetskih podloga krupnije razmjere koristiti topografske karte razmjere 1:25000 i 1:50000. c) Skica radilita mora sadravati minimalno slijedee: (1) Pravac sjevera / priblina razmjera. (2) Naglaenu orjentirnu i nultu taku (sa upisom koordinata). (3) Sve detalje oiene povrine (lomne take sa koordinatama ili azimutom i udaljenostima), kao i koordinate mjesta naenih vrsta mina. (4) Lokaciju sigurne staze (staza). (5) Lokaciju pristupne staze (staza). d) Uz skicu se mora priloiti tabela koordinata lomnih taaka ili azimuta i duina. Ako se koriste azimuti, obavezno uraunati popravke za zbliavanje merdijana i magnetnu deklinaciju. e) Primjeri za izradu skica dati su u prilogu A Poglavlja V.
Prilog B, Poglavlje VIII

Broj.. Datum, 200_.god Na osnovu lana 36. Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 5/02) i take 4. poglavlja VIII Standarda BiH, Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini, izdaje
UVJERENJE
O IZVRENOJ KONTROLI KVALITETA DEMINIRANJA Uvjerenje se odnosi na slijedeu lokaciju i priloenu dokumentaciju:
Naziv lokacije Opina Povrina zadatka (m2) MAC-ov ID br. zadatka Koordinate osnovne take Deminerska organizacija izvoa radova
Y X
Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini potvruje da je kontrola kvaliteta u cilju osiguranja kvaliteta deminerskog zadatka izvedena prema dolje navedenom sadraju: Red. broj Sadraj aktivnosti i kontrole kvaliteta
1. 2. 3. 4.
Formiranje i izdavanje radnog zadatka izvreno je od strane BHMAC-a nakon izvrene procedure generalnog izvianja. Deminerska organizacija je u toku rada potovala zahtjeve Standarda BiH i rad izvodila prema odobrenim standardnim operativnim procedurama (SOP-u). Mjere unutarnje kontrole kvaliteta u deminerskoj organizaciji sprovoene su prema procedurama u odobrenom SOP-u. Tokom izvoenja zadatka izvoen je struni nadzor od strane inspekcijskih organa za osiguranje kvaliteta BHMAC-a. Greke koje su utvrene u toku radova ispravljene su po zahtjevu inspekcije. Tokom strunog nadzora kontrola kvaliteta uzorkovanjem izvedena je prema ISO 2859-0, primjenom metode sluajnog odabira uzoraka. Prilikom uzorkovanja nisu naene mine i NUS do ugovorom odreene dubine deminiranja, to je evidentirano u zavrnom zapisniku o strunom nadzoru obavljenog deminerskog zadatka. O preuzimanju deminirane povrine sastavljen je Zapisnik sa izjavom o ienju, slubenim deklaracijama i prilozima koji ukazuju na kvalitetan zavretak radova od strane deminerske organizacije. DIREKTOR
5.
6.
Prilog C Poglavlje VIII SISTEM OBILJEAVANJA OIENE POVRINE 1. Zahtjevi. Obiljeavanje oiene povrine mora biti jasno i trajno. Obiljeavanje oiene povrine mora ispunjavati slijedee osnovne minimalne zahtjeve: 2. Znakovi. Kad se radilite oisti, najprihvatljivija metoda postavljana vjetakih orjentira sastojala bi se od: a) Trajnog obiljeavanja nulte take pomou zabetoniranog metalnog markera od kvadratnog 5x5 cm ili L profila 5-5 cm, obojenog naizmjenino crveno-bijelom bojom, po 20 cm, visine 1,2 m iznad nivoa tla, sa ukucanim ID brojem u vrhu. Ovo e smanjiti mogunost da se oieno zemljite ponovo isti. Primjer pokazan na skici u nastavku. b) Trajnog obiljeavanja svih lomnih taaka, na parametru oiene povrine, pomou tri elina koia (ekseri standardne duine od 20-30 cm) zabijena u zemlju na razmaku od 50cm (jedan obiljeava vrh lomne take, a druga dva, smjerove ka slijedeim lomnim takama). Ovo osigurava da se metal detektorom uvijek pronae lomna taka i ukoliko bude neophodno ponovo uspostave parametri oiene povrine. Primjer prikazan na skici u nastavku. Ukoliko je zemljite takvo da se u njega ne mogu zabiti elini koii, tad se koristi boja visoke vidljivosti minimalno 30 cm prenika koja se nanosi na stijene, povrinu ceste ili zidove, kao alternativa koiima. c) Polutrajnog obiljeavanja svih lomnih taaka (osim nulte take koja ima stalni metalni marker) i na svakih 50 m pravca, drvenim koiima sa bijelim vrhom visine 0,5 m iznad nivoa tla, a koji slijede liniju parametra oiene povrine. Ovi koii e omoguiti da se u periodu od jedne godine (i due), lako pronau sve lomne take oiene povrine, to e takoer smanjiti mogunost ponovnog ienja zemljita. Primjer prikazan na skici u nastavku. (1) Mjesto trajnog metalnog markera nulte take i svih elinih koia lomnih taaka (uglova) moraju biti jasno naznaeni na skici koja se predaje u sklopu seta dokumenata o oienosti. (2) Mjesto polutrajnog obiljeavanja svih lomnih taaka parametra oiene povrine i svakih 50 m pravca drvenim koiima sa bijelim vrhom, visine 0,5 m iznad nivoa tla, ne treba naznaiti na skici. 3. Granice. ienje mina i tehniko izvianje treba uvijek obuhvatiti cjelokupni zadatak. Ukoliko je mogue, granice oienih i tehniki izvienih PBVR trebale bi se poklapati s prirodnim ili vjetakim granicama kao to su ceste, rijeke, mostovi ili ivice ume. Sumnjive ili minirane povrine ne smiju se djelimino tehniki izviati ili istiti ukoliko to nije neophodno. Ukoliko je samo dio sumnjive povrine tehniki izvien ili minirane povrine oien, tada se du cijele linije koja je razdvaja od PBVR ili oiene treba postaviti minsko obiljeavanje na nain naveden u Poglavlju II. 4. Upoznavanje sa granicama obiljeene oiene povrine. Kad je odreena povrina oiena, uvijek se formalno predaje predstavniku organa vlasti/krajnjem korisniku. Predstavnik organizacije koja je provodila zadatak minskog ienja treba upoznati i proi granicama oiene povrine s predstavnikom vlasti/krajnjim korisnikom i predstavnikom BHMAC-a koji verificira obiljeavanje i skicu oiene povrine.
a) Obiljeena granica oiene povrine mora biti jasno oznaena i pokazana predstavniku vlasti/krajnjem korisniku i predstavniku BHMAC-a. Kad oienu povrinu na taj nain preu oba predstavnika i kad se predstavnik vlasti/krajnji korisnik upozna sa veliinom i obiljeavanjem povrine o tome treba uraditi Zapisnik, koji priloiti uz zavrni izvjetaj zadatka. b) Zapisnik treba potvrditi da su obiljeavanje granica oiene povrine provjerile i oko istog se sloile obje strane sa datumom i potpisom od obje strane. Prisustvo predstavnika BHMAC-a i drugih zainteresiranih osoba takoer treba navesti i evidentirati.
Ukucan ID broj zadatka direktno ili na privrenoj ploici
1,2m iznad nivoa tla, obojen naizmjenino crveno-bijelom bojom po 20 cm
Min. 0,5m zabijen u tlo i zabetoniran
-Metalni marker za trajno oznaavanje nulte take od kvadratnog 5x5cm ili "L" profila 5-5cm.
Svakih 50 m pravca
Koi sa bijelim vrhom visine 0,5m iznad nivoa tla
Metalna {ipka (standardni ekser) duìne 20-30cm
50cm
-Trajno i polutrajno obiljeavanje lomnih taaka i pravca vanjskih granica oiene povrine
Prilog D Poglavlje VIII DIJAGRAM KRETANJA ZAPISNIKA O PREUZIMANJU DEMINIRANE POVRINE I UVJERENJA O KONTROLI KVALITETA DEMINIRANJA BHMAC-a
DEMINERSKA ORGANIZACIJA
RU BHMAC-a Inspekcijski organ
Ured BHMAC-a Sarajevo ili Banja Luka

Odsjek za otvaranje i praenje radnih zadataka
Op}ina na kojoj su izvr{eni radovi
BHMAC Sarajevo Sektor operacija DirektorBHMAC 1

Plus: Uvjerenje o
kontroli kvaliteta o~i{}ene povr{ine
BHMAC Odjel za planiranje, analizu i izvjetavanje
NAPOMENA: Inspekcijski organ RU BHMAC-a koji prati zadatak provjerava zavrni izvjetaj zadatka deminerske organizacije (Zapisnik o preuzimanju deminirane povrine sa izjavom o ienju, slubenim deklaracijama i prilozima), a zatim iste dostavlja na daljnji postupak inspekcijskom organu ureda BHMAC-a u Sarajevu ili B.Luci. Nakon ovjera inspekcijski organ ureda BHMAC-a priprema Uvjerenje o kontroli kvaliteta (tri primjerka) i dostavlja direktoru BHMAC-a na ovjeru. Po zavrenoj ovjeri sva tri primjerka se vraaju i rasporeuju po slijedeem: - Jedan primjerak se ulae u Plavi folder i sve skupa dostavlja BHMAC-u radi evidentiranja u bazu podataka i odlaganja u arhivu. -Drugi primjerak (sa Zapisnikom o preuzimanju deminirane povrine i skicom zadatka) se dostavlja izvritelju deminiranja radi naplate rada i eventualnog kopiranja za svoju arhivu. -Trei primjerak (sa Zapisnikom o preuzimanju deminirane povrine i skicom zadatka) se dostavlja opini na kojoj su izvreni radovi.
Poglavlje IX SIGURNOST
UVOD 1. Sigurnosne mjere navedene u ovom standardu odnose se na humanitarne operacije ienja mina i uklanjanja NUS-a koje se moraju poduzeti i potovati zbog sigurnosti osoblja u deminiranju. Standardom su obuhvaene minimalne sigurnosne mjere kroz minsko izvianje i obiljeavanje, operacije ienja mina i uklanjanja eksplozivnih sredstava (UES). U navedenim aktivnostima ne postoje sveobuhvatne sigurnosne mjere i oprema koje bi se mogle primijeniti u svim moguim situacijama, stoga ovisno o procjeni situacije treba po potrebi primijeniti dodatne mjere od datih minimalnih. CILJ 2. Cilj ovog Poglavlja je odreivanje minimuma sigurnosnih mjera koje se moraju ugraditi u SOP deminerskih organizacija i primijeniti u operacijama ienja mina i uklanjanja NUS-a. RASPON 3. Poglavlje obuhvata minimum sigurnosnih mjera i zahtjeva za: osobnu/linu zatitnu i radnu opremu, sigurnosne udaljenosti, procedure izvianja, zahtjeve postavke radilita, operacije ienja mina i uklanjanja NUS-a, izradu skladita, skladitenja i transporta eksploziva. RUKOVOENJE I SUPERVIZIJA 4. Rukovoenje i supervizija nad svim osobljem ukljuenim u bilo koju aktivnost deminiranja mora biti u skladu sa vaeim SOP-om, koji se kroz proces akreditacije u BHMAC-u usklauje sa Standardom BiH. Sve izmjene i dopune SOP-a mogu se praktino primjenjivati kada ih odobri BHMAC. 5. Svo osoblje ukljueno u operacije deminiranja mora zavriti odgovarajuu obuku predvienu planom i programom za pojedine kvalifikacije deminiranja (Poglavlje I), te posjedovati iskustvo i zdravstvenu sposobnost. OSOBNA/LINA ZATITNA OPREMA 6. Osoblje ukljueno u aktivnosti deminiranja mora u skladu sa uvjetima, odnosno procijenjenim prijetnjama nositi zatitnu opremu. Dizajn i karakteristike zatitne opreme trebale bi u pogledu sigurnosti zadovoljiti slijedee: a) Zatiti najvitalnije dijelove tijela od produkata eksplozije u sluaju aktiviranja ES, odnosno otkloniti mogue opasnosti za ivot. b) Da je lagana, odnosno da ne umara toliko da je svaki drugi rad sa njom nemogu za ovjeka sa prosjenim fizikim sposobnostima. c) Da omogui pokretljivost za aktivnosti deminiranja u ovisnosti od poloaja tijela. d) Da se osoba u njoj prijatno osjea u vruim ljetnim danima, a da se u toku hladnijih dana pod istu moe obui toplija odjea. 7. Prijetnje zasnovane na dosadanjim analizama deminerskih nesrea u BiH ukazuju da se tijelo mora zatititi sa minimalno slijedeom opremom:
Cenar za uklawawe mina u BiH IX - 1/5
8. Vizir za lice. Mora tititi prednju i bone strane lica, elo i vrat. Vizir treba biti tako dizajniran da prekriva ovratnik zatitne jakne ili ulijee u istu, te da ima dobru vidljivost, bez krivljenja slike ili mijenjanja udaljenosti. Vizir za kerovou se moe prilagoditi (otvor u predjelu usta) radi lakeg komandiranja POEK-om, ali mu se funkcija ne smije bitno umanjiti. Dodatna zatita za gornji i zadnji dio glave, sa ljemom, moe se primijeniti po slobodnom izboru, odnosno po odluci organizacije ili po zahtjevu deminera/operatora. (1) Vizir oznake V50 mora u suhom stanju zaustaviti 50% gelera mase 1,102 grama i brzine 285 m/s (odnosi se na STANAG 2920) testiran u skladu sa US NIJ 0101.03 standardom. (2) Vizir se, zbog promjena koje nastaju u kemijskom sastavu pod utjecajem suneve svjetlosti i temperature, kao i fizikih oteenja koja nastaju prilikom upotrebe, moe maksimalno koristiti godinu dana. a) Zatitna jakna (pancirni prsluk ili pancir). Jakna treba tititi prednji gornji dio tijela ukljuujui i bone strane, vrat, ramena i gornji dio butina (kukove) sa preponama. Dodatna zatita lea, ruku i nogu moe se primijeniti po slobodnom izboru, odnosno po odluci organizacije ili po zahtjevu deminera/operatora. (1) Zatitna jakna oznake V50 mora u suhom stanju zaustaviti 50% gelera mase 1,102 grama i brzine 450 m/s (odnosi se na STANAG 2920) testiran u skladu sa US NIJ 0101.03 standardom. (2) Zatitna jakna se nakon svake 3 godine treba testirati, kako bi se provjerile karakteristike date standardom. b) Ostala specijalna zatitna oprema. Ukljuuje posebnu odjeu, pokrivae i sl. koji se koriste kod uklanjanja specijalnih ES koja sadre otrovne kemijske ili zapaljive sastojke. Ta oprema treba biti otporna na vatru i temperaturu. U SOP-u treba navesti kakva se zatitna oprema i kada koristi. c) Obua treba biti udobna i tititi od okolnih uvjeta. Preporuuje se noenje izama sa zatitom protiv eksplozije, ukoliko je mogue, ili izama vojnikog tipa. ALATI I OPREMA ZA RAD 9. Da bi se akcije deminiranja sigurno i efikasno provodile, potrebno je koristiti odgovarajue alate i opremu. Ova sredstva je potrebno navesti u prilogu SOP-a prema namjeni i tipu, sa koliinama, kako bi se mogla izvriti procjena u odnosu na predloenu strukturu i aktivnosti deminiranja za koje se trai akreditacija (izvianje, ienje povrina i/ili kua, uklanjanje NUS-a, strojna priprema zemljita ili koritenje prega). Sredstva za rad na deminiranju mogu se svrstati po slijedeim grupama: a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) Vozila, strojevi i ureaji Osobna/lina zatitna oprema Alati za rad u radnoj stazi Pomoni alat i oprema Potroni materijal (traka, koii, boja, etke za bojenje, ekseri, oznake za mine i dr.) Oprema za unitavanje Oprema za uklanjanje NUS-a Medicinska oprema Sredstva veze Oprema za mjerenje i osmatranje i dr.
10. Alati za rad u radnoj stazi trebaju zadovoljiti slijedee minimalne zahtjeve: a) Da su dimenzijama i teinom prilagoeni manuelnom radu, kako bi se imala potpuna kontrola tijekom upotrebe. b) Za sjeu vegetacije u nepregledanom dijelu radne staze (do max. 0,5m ispred bazne letve) koristiti alate za sjeenje u horizontalnoj ravni. c) Zabranjeno je koritenje alata za vertikalno sjeenje vegetacije u nepregledanom dijelu radne staze, kao i veih alata za horizontalno sjeenje poput: maete, sjekire, kose, veeg srpa i sl. d) Uklanjanje pojedinanog debljeg drvea (preko 5cm prenika) u radnoj stazi iza bazne letve, koje se ne moe zaobii zbog gustine, moe se vriti veim alatima za sjeenje u horizontalnoj i vertikalnoj ravni. Kod ovoga treba voditi rauna da za drvo nije vezana potezna ica ili da drvo ne padne u neoieni dio povrine. Ovo sjeenje treba vriti to blie zemlji. 11. Detektor za metal. Mora imati takve karakteristike da otkrije upalja mine PMA-3 (mina PMA-3 sa podruja BiH koja ima najmanje metala) na minimalno 10 cm u dubini tla. Testiranje po jednog od svake vrste i tipa detektora vrit e BHMAC i za zadovoljavajue e dati odobrenje. U SOP-u treba biti dato uputstvo za rukovanje i vrijeme zamjene baterija. 12. Pipalica. Mora imati minimalnu duinu radnog dijela 20 cm da bi zadovoljila traenje mina pod uglom od 300 do dubine od 10 cm. 13. Alati za uklanjanje vegetacije, trebaju imati otro sjeivo i biti pogodni za rukovanje (makaze za travu ili mali srp, makaze za ivicu ili makaze za voe i mala runa testera). 14. Lopatica za otkopavanje. Za otkopavanje lociranih sumnjivih predmeta koristiti male batenske lopatice koje imaju naotren vrh. U ovu svrhu moe se koristiti i pogodan no. OPE MJERE SIGURNOSTI 14. U operacijama ienja mina i uklanjanja NUS-a moraju se primijeniti slijedee ope mjere sigurnosti: a) Deminiranje e se obavljati na minimalnim sigurnosnim udaljenostima od 25 m izmeu deminera u radnim stazama. Ova udaljenost se poveava ovisno o vrsti mina. b) Radna staza e se obiljeiti kao oiena od mina i NUS-a u irini od jednog metra, a ienje e obuhvatiti jo po 10 cm sa obje strane (sigurnosni prevjes). c) Ni pod kojim uvjetima se ne smije zakoraiti izvan minske trake ili bilo koje oznake za minsko polje. d) Obustaviti e se svaki rad na deminiranju ako netko pristupi na povrinu od 25 metara oko deminera koji radi u radnoj stazi (izuzima se neposredni supervizor ili inspektor). e) Ukoliko smatra da je ugroena sigurnost, voa odjeljenja (tima) ili vii supervizor moe zaustaviti bilo kojeg pojedinca ili operaciju ienja mina ili uklanjanja eksplozivnih sredstava (UES-a). f) Sve povrine koje e biti koritene za postavku radilita, ako su sumnjive, prethodno e se oistiti, a potom pristupiti postavci radilita. Ovo podrazumijeva sve pristupne staze, sigurnu stazu i povrine za: kontrolnu toku, parking, odmor, skladitenje opreme i eksploziva, medicinara, i dr. g) Od poznate sigurne povrine odredit e se pristupna staza do sigurne staze (minskog polja). Ako se pokae potrebnim, ova staza i oiene povrine e se provjeravati na
kraju svakog radnog dana i svako jutro prije poetka radova, radi utvrivanja stanja od prethodnog dana. h) Detektor za metal se treba redovno provjeravati i treba mu se posvetiti duna panja i odravanje. i) Prilikom istraivanja izvora signala na metaldetektoru, istraivanje pipalicom (propipavanje) uvijek zapoeti najmanje 10 cm od ivice dobivenog signala metaldetektora. j) Na radilitu mora postojati medicinar sa namjenskim i spremnim medicinskim vozilom i mora biti uspostavljen sistem veze. Operacije e se obustaviti ako medicinar sa medicinskim vozilom i radio veza nisu na raspolaganju. k) Moraju se potovati procedure hitne medicinske pomoi i evakuacije (CASEVAC) i trebaju se uvjebavati na poetku svakog zadatka, a potom minimalno jednom mjeseno. l) Sve mine/NUS e biti unitene na licu mjesta gdje su pronaene, osim u sluajevima ugroavanja sigurnosti ljudi i mogue tete na imovini, a koje se zatitnim mjerama ne mogu otkloniti. Pronaena mina se oznai, a deminer poinje novu radnu stazu. m) Ako se pronae ica potezne mine, svi radovi na deminiranju u neposrednoj blizini se obustavljaju dok se ne pronau oba kraja ice. Kod pronalaenja oba kraja potezne ice treba se pridravati procedura datih u Poglavlju III. Po otkrivanju oba kraja, pristupa se unitavanju mine. n) Nijedna mina ili NUS se ne smije ukloniti ukoliko to nije odobrio voa tima. o) Mine/NUS e se naelno unititi na kraju dana ili u drugo dogovoreno vrijeme na mjestima nalaska ili drugim namjenskim mjestima za unitavanje. p) U sluaju da se mina ili NUS ne unitavaju na mjestu nalaska, izvodi se njihovo uklanjanje: najprije povlaenje, a zatim voa tima ili vii supervizor poduzima daljnje akcije za uklanjanje. q) Rad na deminiranju e se obustaviti na minimalno 24 sata ako doe do deminerske nesree na radilitu. Tim kod kog se desila nesrea mora imati jedan dan dodatne obuke iz tematike koja je dovela do nesree. Na prijedlog Istranog odbora deminiranje se moe obustaviti na due vrijeme, a vrijeme trajanja i tematika dodatne obuke moe se dodatno definirati. r) Minimalna zatitna oprema za deminiranje je vizir za cijelo lice, i zatitna jakna (pancirni prsluk- pancir). s) Skladitenje i transport eksploziva mora se vriti u skladu sa postojeim pravilima i propisima u BiH (Mjere sigurnosti date u Poglavlju IV). t) Sve deminerske nesree e biti istraene, izvjetaji podneseni direktoru BHMAC-a, a deminerska zajednica upoznata sa poukama iz nesree. NAPOMENA: Ostale posebne mjere sigurnosti kojih se treba pridravati ili kao minimum koristiti u aktivnostima deminiranja date su u ostalim poglavljima ovog Standarda. Minimalne sigurnosne udaljenosti na radilitu i sigurnosne udaljenosti kod unitavanja pojedinih vrsta ES date su u Prilogu A. POSJETITELJI NA RADILITU 15. U toku izvoenja operacija ienja mina i uklanjanja NUS-a sve posjete prima voa odjeljenja (tima, sekcije) na kontrolnoj toki i nakon identifikacije (ako je potrebna) odobrava posjetu. Slubene posjetitelje informira o radilitu (veliini zadatka, sastavu tima, dnevnoj produktivnosti, naenim minama/NUS-u, mjerama sigurnosti i dr.).
Slubeni posjetitelji mogu ui u opasna podruja, ali se moraju pridravati slijedeih ogranienja: a) Posjetitelj se ne moe mijeati u operacije ienja mina i uklanjanja NUS-a. b) Posjetitelj mora nositi minimalnu zatitnu opremu. c) im posjetitelj doe na minimalnu sigurnosnu udaljenost od deminera, voa tima zaustavlja rad deminera. d) Grupa za posjetu ne smije prelaziti broj od etiri osobe, a obavlja se u prisustvu i pratnji voe odjeljenja (tima, sekcije). NAPOMENA: Neslubenim posjetiteljima nee biti dozvoljeno ulaziti u opasna podruja radilita. PRILOG A: Tabela 1: Minimalne sigurnosne udaljenosti na radilitu Tabela 2: Sigurnosne udaljenosti kod unitavanja nekih vrsta ES
Prilog A Poglavlje IX Tabela 1: MINIMALNE SIGURNOSNE UDALJENOSTI NA RADILI[TU Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. SITUACIJA Vi{e od jedne radne staze. Dvojac u radnoj stazi. Dnevno skladi{te eksploziva i ostale povr{ine Povr{ina za parking vozila i medicinara, i povr{ina koja se deminira. Kontrolna to~ka, povr{ina za odmor i skladi{tenje opreme, i povr{ina koja se deminira. Minimalna udaljenost (m) 25 25 50 100 100 Primjedbe Minimalna za{titna odje}a. Minimalna za{titna odje}a.
NAPOMENA: Navedene minimalne sigurnosne udaljenosti nisu i sigurne te ih je ovisno o situaciji potrebno pove}ati. Tabela 2: SIGURNOSNE UDALJENOSTI KOD UNI[TAVANJA NEKIH VRSTA ES Red. VRSTA EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA broj 1. 2. Udaljenost rasprskavanja gelera (m) Sigurnosna udaljenost (m) 100 300 400 1000 300 750 900 1200 1800 2250 za{titnih
Protupje{adijske antimagnetne mine Protupje{adijske rasprskavaju}e, odsko~ne ili 200 usmjerene mine 3. Protutenkovske antimagnetne mine 4. Protutenkovske razorno-probojne mine 5. Ru~ne bombe i tromblonske mine 200 6. Granate i mine za MB kalibra do 76mm 500 7. Granate i mine za MB kalibra od 76-105mm 600 8. Granata kalibra od 105-122mm 800 9. Granate i mine za MB kalibra od 122-155mm 1200 10. Granate kalibra preko 155mm 1500 NAPOMENA 1: Navedene udaljenosti date su za uni{tavanje ES na povr{ini bez radova i zaklona za osoblje (prirodnih ili vje{ta~kih).
NAPOMENA 2: Za ES koja se uni{tavaju u jamama ukopana i prekrivena slojem zemlje na~elno se ra~una sigurnosna udaljenost za 10kg eksplozivnog punjenja 500m a za svakih dodatnih 10kg eksploziva udaljenost se pove}ava za 100m. NAPOMENA 3: Za{titne radove treba poduzimati radi smanjivanja sigurnosnih udaljenosti. NAPOMENA 4: Kod operacija UES-a u SOP-u je potrebno navesti sve detalje sigurnosnih udaljenosti ovisno o vrsti ES, mjestu uni{tavanja i obimu za{titnih radova.
Centar za uklawawe mina u BiH IX - Prilog A, 1/1
Poglavlje X MEDICINSKA POTPORA I EVAKUACIJA RANJENIKA

UVOD 1. Operacije minskog ienja nee poeti ukoliko nema odgovarajue medicinske potpore i plana evakuacije koji je razumljiv svakome, prilagoen konkretnom radilitu i rutinski uvjebavan. 2. Osoblje ukljueno u operacije deminiranja mora biti zdravstveno sposobno. Provjere zdravstvene sposobnosti vre se u odgovarajuoj medicinskoj ustanovi svake godine. CILJ 3. Cilj ovog poglavlja je detaljno razraivanje zahtjeva BHMAC-a za medicinsku potporu koja podrazumijeva brzo oivljavanje i stabilizaciju stanja ranjenika i njihovu evakuaciju. RASPON 4. Deminerske operacije ne mogu zapoeti ukoliko medicinska potpora nije dovoljna ili je nedostupna. Dodatni principi: a) Osposobljen medicinar sa svom potrebnom opremom mora biti na mjestu sa kojeg za najvie 5 minuta moe stii do svake povrine koja se isti, struno izvia ili obiljeava. Medicinar treba u roku od 5 minuta pruiti osnovnu medicinsku pomo za oivljavanje, odravanje ivota i stabilizaciju povreda. Ukoliko procijeni da mu je potrebna sloenija medicinska pomo, odlazi do najblie medicinske ustanove (Dom zdravlja-Hitna pomo) radi pruanja sloenije medicinske pomoi, prije medicinske evakuacije do bolnice. Svaki medicinar mora imati neposredan pristup medicinskom vozilu koje se za vrijeme operacija deminiranja ne smije koristiti ni u kakve druge svrhe. b) Ukoliko je potrebno, prua se struna pomo u specijaliziranoj bolnici u roku od 60 minuta od pruanja osnovne medicinske pomoi, sa mogunostima dalje rehabilitacije povrijeenog. DEFINICIJE 5. Medicinska pokrivenost. Integracija tri komponente: obuen medicinar, namjensko medicinsko vozilo (s vozaem) i odgovarajua medicinska ustanova /bolnica. 6. Medicinsko vozilo: Motorno vozilo visoke prohodnosti sa prostorom za nosila. Opremljeno pokretnom medicinskom opremom, opremom za komunikaciju, i uvijek pripravno za intervenciju. 7. Medicinska oprema: Ova oprema podrazumijeva minimalnu potrebnu opremu, materijal i lijekove navedene u prilogu A. 8. Medicinar: Osoba koja mora imati zavren osnovni kurs za humanitarno deminiranje, zavrenu minimalno srednju medicinsku kolu i poloen struni ispit, tj. osposobljena za pruanje sloenije medicinske pomoi . 9. Evakuacija ranjenika (CASEVAC). Evakuacija povrijeenog s mjesta nesree do sigurne povrine za pruanje osnovne medicinske pomoi radi oivljavanja, odravanja ivota i stabilizaciju povreda ili dodatno do najblie medicinske ustanove gdje mu se moe pruiti sloenija medicinska pomo lijenika i stabilizirati povrede.
Centar za uklawawe mina u BiH X - 1/2
10. Medicinska evakuacija (MEDEVAC). Evakuacija povrijeenog od mjesta pruanja prve i po potrebi dodatne sloenije medicinske pomoi, do specijalizirane ustanove (bolnice) na daljnji tretman. KOORDINACIJA 11. Sve pripreme vezane za medicinsku potporu i plan evakuacije ranjenika prije poetka i u toku operacija deminiranja i/ili UES-a vre medicinski koordinator i medicinar, i to: a) Osigurava da je svo osoblje zaposleno na radilitu prolo osnovni kurs prve pomoi i da je prije poetka deminiranja uestvovalo u vjebi CASEVAC-a. b) Locira, posjeuje i uspostavlja neophodne kontakte i dogovore s najbliom medicinskom ustanovom/bolnicom. c) Utvruje pojedinosti za daljnju medicinsku evakuaciju (MEDEVAC), od mjesta pruanja prve pomoi (na radilitu) ili sloenije medicinske pomoi (ambulanta, hitna pomo) do odgovarajue specijalizirane bolnice koja e pruiti sveobuhvatni tretman. d) Priprema plan medicinske evakuacije od radilita do bolnice sa osnovnim i alternativnim putem (skicom), udaljenostima, osobama za vezu i dr. e) Izvodi vjebe CESEVAC prije otvaranja radilita, a potom minimalno jednom mjeseno. Ove vjebe e se evidentirati sa potrebnim vremenom od momenta davanja signala za nesreu do pruanja medicinske pomoi od strane medicinara, te smjetaja u medicinsko vozilo radi daljnje medicinske evakuacije. f) Vodi evidenciju prisutnog osoblja na radilitu sa krvnim grupama, alergijama kao i ostalim podacima. 12. CASEVAC procedura obuhvata: a) Evakuacija ranjenika od mjesta nesree do prve sigurne povrine i pruanja prve pomoi od strane najbliih deminera. Vri se pod nadzorom supervizora radilita. Ako se nastradali deminer nalazi u neoienoj povrini, supervizor organizira ienje i izvlaenje ranjenika na sigurnu povrinu. b) Medicinar organizira deminere na mjestu za odmor i s nosilima dolazi do sigurne povrine, najblie nastradalom demineru. c) Na sigurnoj povrini medicinar uz pomo deminera prua osnovnu medicinsku pomo, stabilizira povrede i organizira prijenos ranjenog nosilima do medicinskog vozila. d) Povrijeena osoba se transportira, po odluci medicinara, na dodatnu sloeniju medicinsku pomo do najblie medicinske ustanove po uvjebanom planu evakuacije ili odmah do specijalizirane ustanove (bolnice) na sveobuhvatni tretman. Primaran nain transporta je kopnenim putem, pri emu su udobnost i sigurnost ranjenika vaniji od brzine. 13. Kada je procedura CASEVAC-a u toku, vri se stalna komunikacija sa uredom deminerske organizacije koji o nesrei obavjetava bolnicu i poduzima druge radnje, u skladu sa informacijama s terena. 14. Medicinar i medicinsko vozilo sa vozaem moraju biti pripravni na radilitu cijelo vrijeme izvoenja deminerskih operacija. Spisak tima sa medicinskim podacima i plan medicinske evakuacije mora biti u medicinskom vozilu. 15. Nakon nesree, rad se prekida minimalno na 24 sata, prua se pomo osoblju koje je pretrpjelo ok, zatvara se mjesto nesree i radilite, evidentiraju se svjedoci nesree, upuuje se izvjetaj o nesrei BHMAC-u i najblioj policijkoj stanici. PRILOG A: Spisak neophodne medicinske opreme
Centar za uklawawe mina u BiH X - 2/2
Prilog A Poglavlje X
SPISAK NEOPHODNE MEDICINSKE OPREME ZA ODR@AVANJE @IVOTA - NIVO 1.

R.b. (a)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36.
Naziv dijelova opreme (b) Sadràj prenosive opreme medicinara-bolni~ara

Airway (tubus), za jednokratnu upotrebu Dèpna maska ( za umjetno disanje) Okovratnik za stabilizaciju vratnog dijela ki~me (Sancova kravata)
Kom (c)
1 1 1 4 2 2 3 2 1 5 5 2 2 3 25 1 1 2 1 1 1 2 2 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 2
Primjedbe (d)
Za odraslu osobu
Zavojni materijal
Li~ni terenski zavoj (Prvi zavoj) Zavoj za trbuh/grudni ko{ (Abdomionalni zavoj) Zavoj za opekotine Trougli zavoj (marama) Elasti~ni zavoj Ljepljiva traka (Leukoplast) {irine 2,5cm Tuferi od gaze 15x15cm Gaza u rolni 15x15cm
Rolna
Intravenozne teku}ine
Ringerov rastvor (pak. 1 litar) Intravenski set Intravenska kanila (braunila) Alkoholne maramice (tamponi)
Oprema za vi{ekratnu upotrebu

Toplomjer u koricama-kutijici Makaze (vrlo o{tre) Steza~ arterijski (du`. 1m) Kramerova udlaga-{ina za gornje ekstremitete Kramerova udlaga-{ina za donje ekstremitete Nosila sklopiva
Lijekovi
Autoinjektor sa morfijem
Dodatna medicinska oprema za hitne slu~ajeve

Airwaj (tubus), za jednokratnu upotrebu Balon i maska za ru~nu ventilaciju (Ambu) Ure|aj za oìvljavanje (kisik, sukcija, ventilacija) Set za laringoskopiju Stetoskop Mjera~ krvnog tlaka Kirur{ki set ( za sje~enje povr{inskih vena) Makaze (vrlo o{tre) Steza~ arterijski (du`. 1m) Steza~ za vene Drà~ za kirur{ki skalpel Makaze sterilne Svjetiljka baterijska Ringerov rastvor (pak. 1 litar)
Centar za uklawawe mina u BiH X Prilog A, 1/2
Za odraslu osobu
Potro{ni materijal
37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. Koloidni rastvor (500cm3) Intravenski set Tubus za sukciju (orofaringealni) Intravenska kanila (veli~ine 18gr.) [price ( 10cm3) [price (5cm3) Glukoza 5% rastvor (pak. 1 litar) Voda za injekcije Alkoholne maramice (tamponi) 2 3 5 3 10 10 1 20 100
NAPOMENA: Navedena medicinska oprema predstavlja minimalnu preporu~enu opremu za medicinarabolni~ara odjeljenja (sekcije, tima), radi odràvanja ìvota (oìvljavanja, zaustavljanja krvarenja i saniranja traumatskih povreda). Pored gore navedene opreme bilo bi dobro da medicinar, za potrebe odjeljenja, posjeduje dio osnovnih lijekova za smanjenje bolova, temperature i dr.
Centar za uklawawe mina u BiH X Prilog A, 2/2
Poglavlje XI
OSIGURANJE KVALITETA
UVOD 1. Osiguranje kvaliteta u humanitarnom deminiranju je sistem provjera i aktivnosti koji obuhvata organizaciju, planiranje, izbor opreme, obuku, procedure i sve faze deminiranja na radilitu koje e potvrditi da su upravljaki postupci i operativne procedure deminiranja odgovarajui i da su postavljeni zahtjevi ostvareni na siguran, djelotvoran i koristan nain. Sistemom osiguranja kvaliteta postie se povjerenje deminerskog osoblja i korisnika u deminiranu povrinu. 2. U BiH se osiguranje kvaliteta procesa deminiranja vri prema Zakonu o deminiranju u Bosni i Hercegovini (Zakon) , Standardu za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini (Standard BiH) i odobrenim standardnim operativnim procedurama ( SOP). CILJ 3. Osiguranje kvaliteta operacija humanitarnog deminiranja ima za cilj primjenu propisanih normi i procedura koje e omoguiti sigurnost ljudi i zahtijevani kvalitet deminirane povrine. RASPON 4. Osiguranje kvaliteta operacija humanitarnog deminiranja, ukljuujui i tehniko izvianje, obuhvata: a) Struni nadzor nad obavljanjem operacija humanitarnog deminiranja, ukljuujui i tehniko izvianje, koji vre inspekcijski i drugi organi BHMAC-a prema Zakonu, Standardu i odobrenim SOP-ovima. Struni nadzor se sprovodi kroz: (1) Planiranje radova, ukljuujui projektiranje, izradu i izdavanje radnih zadataka za deminiranje, tehniko izvianje i trajno obiljeavanje (2) Vanjsku kontrolu kvaliteta kojom se prati proces deminiranja od strane inspekcijskih organa BHMAC-a i osigurava preuzimanje deklariranih tehniki izvienih i ienih povrina. (3) Uzorkovanje iene povrine (4) Zavrni struni nadzor i izdavanje Uvjerenja o kontroli kvaliteta b) Procjenu i davanje akreditacije deminerskm organizacijama koje su struno, organizaciono i po raspoloivim resursima sposobne za provoenje operacija humanitarnog deminiranja u skladu sa Zakonom, Standardima i odobrenim SOP-ovima. c) Proces obuke i testiranja koji obuhvata planiranje obuke, odobravanje planova obuke deminerskim organizacijama, kontrolu i uestvovanje u izvoenju obuke, testiranje ljudi, prega, opreme i minostrojeva za rad u Bosni i Hercegovini. d) Sigurnost na radilitu i mjere zatite na radu e) Unutarnju kontrolu kvaliteta deminerske organizacije koju deminerska organizacija izvodi preko voa odjeljenja (timova), rukovoditelja radilita, oficira za osiguranje kvaliteta i posjeta radilitu od strane rukovodstva organizacije. Svaka unutarnja kontrola kvaliteta se pismeno evidentira po sadraju kontroliranih pitanja sa naenim stanjem i poduzetim mjerama, ukljuujui i rezultat vrenog vlastitog uzorkovanja sa voenjem skice i
Centar za uklawawe mina u BiH XI - 1/4
obiljeavanjem uzorkovanog dijela povrine na radilitu. Unutarnjom organizacijom rada i kontrolom u okviru deminerskih organizacija treba se postii maksimalna sigurnost za deminere i korisnike oiene povrine. f) Nadzor od strane ugovaraa (monitoring) koji sprovode za to akreditirane organizacije u Bosni i Hercegovini. Nadzor (monitoring) podrazumijeva kontrolu potivanja ugovora izmeu ugovaraa poslova i deminerske organizacije. Ovaj nadzor nije obvezujui i vri se na zahtjev ugovaraa. OSNOVNA NAELA 5. U organizacionoj strukturi deminerska organizacija treba imati osobu odgovornu za osiguranje kvaliteta deminerskih operacija oficira osiguranja kvaliteta. Oficir osiguranja kvaliteta treba biti osposobljen za svoj posao i imati propisano ovlatenje od strane BHMAC-a za osiguranje kvaliteta deminerskih operacija. Osoba za kontrolu kvaliteta deminerske organizacije ne moe biti angairana na drugim operativnim zadacima u deminerskoj organizaciji. 6. Oficir osiguranja kvaliteta sainjava plan kontrole kvaliteta radilita; posjetu i kontrolu svakog pojedinanog radilita obavlja najmanje jednom u pet radnih dana i o tome sainjava izvjetaj. 7. Oficir za osiguranje kvaliteta deminerske organizacije je odgovoran vanjskoj kontroli kvaliteta. Nerad ili nekvalitetan rad oficira osiguranja kvaliteta predstavlja grubo krenje pravila struke, te ini bitnu kritinu greku zbog koje se moe zahtijevati ponavljanje deminiranja povrine od predhodne inspekcije. Ako se ova nepravilnost ponovi, predloiti e se ukidanje ovlatenja za rad oficiru za osiguranje kvaliteta deminerske organizacije. 8. Poetak rada na radnom zadatku deminerska organizacija mora najaviti BHMAC-u 3 dana prije poetka radova. Deminerska organizacija je duna dostaviti BHMAC-u izvedbeni plan operacija deminiranja 7 dana prije poetka radova. O svim promjenama u toku izvoenja zadatka koje podrazumijevaju izmjenu izvedbenog plana, deminerska organizacija e pravovremeno, a najmanje 3 dana ranije obavijestiti BHMAC. Izvedbeni plan ovjeravaju osobe odgovorne za operacije i osiguranje kvaliteta deminerske organizacije. Izvedbeni plan treba sadravati: sastav rukovodnog i operativnog osoblja na radilitu, broj prega, broj i tip metaldetektora i minostrojeva, eventualno angairanje podugovaraa, te vremenski raspored aktivnosti i rokove. U sluajevima kada utvrdi da izvedbeni plan nije usklaen sa Zakonom, Standardom i odobrenim SOP-ovima, BHMAC e traiti usklaivanje izvedbenog plana. Primjer plana dat u prilogu A Poglavlja VII. 9. Metoda sluajnog odabira uzoraka prihvaena u IMAS 09.20 i usuglaena sa osnovnim naelima ISO 2859-0 je prihvaena u Standardu BiH. Procedure strunog nadzora sa postupkom uzorkovanja i potrebnom dokumentacijom se propisuju SOP-om BHMAC-a za struni nadzor nad operacijama deminiranja. Prije poetka operacija, deminerska organizacija i inspekcijski organi BHMAC trebaju usuglasiti metode, opremu i termine uzimanja uzoraka, kao i kritine greke kao rezultat uzorkovanja. Usuglaene kritine greke u procedurama deminiranja predstavljaju razlog zbog kojih se uzorkovana povrina vraa na ponovno deminiranje. U angairane resurse za uzorkovanje mogu se ukljuiti i kapaciteti deminerske organizacije koja izvodi zadatak (pod stalnim nadzorom inspekcijskog organa BHMAC-a), deminerski kapaciteti BHMAC-a, te druge deminerske ili monitoring organizacije. 10. Uvjerenje o kontroli kvaliteta se ne moe izdati ukoliko nije izvreno uzorkovanje u okviru strunog nadzora operacija deminiranja na odreenoj povrini i do odreene dubine. Odreivanje povrine za uzorkovanje se vri u skladu sa utvrenim planom uzorkovanja i dinamikom radova
na radilitu, a u suradnji sa angaziranim deminerskim resursima. Veliinu uzorka, izbor sluajnih uzoraka i plan uzorkovanja odreuje inspekcijski organ BHMAC. Rezultati uzorkovanja se unose u zapisnik koji sastavlja izvritelj uzorkovanja, a potvruje ga inspekcijski organ BHMAC-a. 11. Ocjenu produktivnosti prema zahtjevima Standarda BiH na dijelu ili cijelom zadatku vre inspekcijski organi BHMAC-a uz prisustvo odgovorne osobe na radilitu. Ocjena produktivnosti ima za cilj da se praktina produktivnost deminerskog tima izrazi kroz deminiranu povrinu u odreenom vremenu. Polazna osnova za ocjenu produktivnosti prega je potvrena produktivnost na testu prega BHMAC-a, a mjerilo za ocjenu produktivnosti minostrojeva je izvjetaj o testiranju konkretnog minostroja. Teorijski mogua produktivnost ienja po procedurama Standarda BiH, data je u prilogu A. 12. Struni nadzor inspekcijskih organa BH MAC-a obuhvata svako deminersko radilite u Bosni i Hercegovini za koje je BHMAC izdao radni zadatak. U sluaju dobijanja informacija o obavljanju deminiranja na povrini za koju nije izdan radni zadatak od BHMAC-a, inspekcijski organi hitno obilaze to radilite i poduzimaju mjere prema Zakonu. 13. Inspekcijski organ posjeuje radilite prvog radnog dana na zadatku i upoznaje rukovoditelja radilita sa osnovnim karakteristikama zadatka, te ocjenjuje da li deminerska organizacija ispunjava uvjete za poetak radova. Nakon usuglaavanja detalja izvedbenog plana, inspekcijski organ informira rukovoditelja deminerskog radilita o nivou strunog nadzora koji e biti primijenjen na zadatku. Bez obzira na nivo strunog nadzora, svako radilite e se posjetiti na poetku i na zavretku radova i najmanje jednom tijekom izvoenja operacija deminiranja na zadatku. 14. Nivo strunog nadzora moe biti: pojaani, normalni, smanjeni i preskoeni. Nivo strunog nadzora na radilitu ovisi od ustanovljenih nepravilnosti tijekom izvoenja deminerskog zadatka i odraava (mjerljivo) povjerenje u deminersku organizaciju. Primijenjeni nivo strunog nadzora determinira uestalost kontrole kvaliteta na radilitu i veliinu uzorkovane povrine. Osnovni kriteriji za odreivanje nivoa strunog nadzora su definirani u SOP-u BHMAC-a za struni nadzor operacija deminiranja. Posjeta inspekcijskih organa ne smije bitno ometati proces deminiranja, a ulazak u operativni dio radilita obvezno vriti u prisustvu voe tima (rukovoditelja radilita) kao i prilazak demineru u radnoj stazi radi utvrivanja kvaliteta rada. 15. Pod nepravilnostima, u smislu Zakona podrazumijevaju se sve greke koje ustanove i evidentiraju inspekcijski organi BHMAC-a, a koje predstavljaju krenje Zakona, Standarda i odobrenih SOP-ova. Greke koje bitno utiu na sigurnost ili kvalitet rada smatraju se kritinim grekama. 16. Kada inspekcijski organ BHMAC-a uoi greke na deminerskom radilitu, zahtijevati e od deminerske organizacije njihovo otklanjanje odmah ili e naloiti razuman rok za otklanjanje greaka. U sluaju ustanovljavanja kritinih greaka, inspekcijski organ BHMAC-a e naloiti deminerskoj organizaciji ponavljanje radova na definiranoj povrini istom metodom deminiranja. 17. Sve procedure, mjere i akcije na radilitu koje ugroavaju sigurnost deminerskog osoblja, okolnog stanovnitva i materijalnih dobara trebaju se trenutano prekinuti i zapisniki evidentirati. 18. Ukoliko deminerska organizacija nije otklonila kritine greke, inspekcijski organ BHMACa je duan, uz suglasnost efa regionalnog ureda/kancelarije BHMAC-a, zaustaviti radove na radilitu i predloiti donoenje Rjeenja o zabrani daljnjih radova. Ovo Rjeenje se moe donijeti i u sluaju kada deminerska organizacija ne otklanja u datom roku greke koje se vie puta ponavljaju ili ne prihvata ponavljanje izvoenja radova na definiranoj povrini. U teim
sluajevima, kada deminerska organizacija nije u stanju prevazii nepravilnosti, inspekcijski organi BHMAC-a mogu pokrenuti postupak ukidanja akreditacije. 19. Pisano Rjeenje o zabrani daljnjih radova donosi inspektor BHMAC-a, najkasnije 3 dana od zaustavljanja daljnjih radova na radilitu. Po ovom Rjeenju deminerska organizacija moe podnijeti albu direktoru BHMAC-a. Direktor BHMAC-a e u roku do 3 dana donijeti odluku po albi. 20. Odgovornost za uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava sa odreene povrine i do odreene dubine je na deminerskoj organizaciji koja je izvrila deminiranje i to potvrdila Izjavom sa slubenom deklaracijom i prilozima. 21. BHMAC je odgovoran za sprovoenje strunog nadzora nad operacijama deminiranja u skladu sa Zakonom i Standardom BiH o emu izdaje Uvjerenje o kontroli kvaliteta. 22. Nakon obavljenog strunog nadzora inspekcijski organ BHMAC-a sainjava zapisnik u kojem evidentira greke, koji potpisuje i odgovorna osoba na radilitu. Sve greke evidentirane od inspekcijskih organa moraju biti otklonjene prije procedure uzorkovanja. 23. Deminiranje procedurama koje nisu u skladu sa SOP-om i Standardom BiH, i ne osiguravaju zahtijevani kvalitet deminirane povrine, moraju se ponoviti istom metodom i procedurama. Nepravilnosti zbog kojeg se vri ponovljeno deminiranje mora biti evidentirano u zapisniku, fotografijom potvreno i na skici oznaena povrina koja se treba ponoviti. 24. Bez osiguranja operativnog osoblja, medicinske podrke, veze na radilitu, minimalno zahtijevane zatitne opreme, standardom zahtijevane opreme i alata za rad u radnoj stazi, ugovora operativnog osoblja sa akreditiranom organizacijom i ovlatenja za rad operativnog osoblja ne mogu se zapoeti operacije deminiranja na radilitu. 25. Kada se u toku strunog nadzora nae mina ili NUS, do ugovorom ili Standardom odreene dubine, inspekcijski organ BHMAC-a e predloiti inspektoru kancelarije/ureda BHMAC-a ponovno deminiranje iene povrine koja nije uzorkovana. 26. Ako se u granicama zadatka naie na zemljite koje se intenzivno koristi od strane lokalnog stanovnitva (orano, koeno, za ispau koriteno vie godina bez nesree), neophodno je izvriti reizvianje i navedenu povrinu eventualno iskljuiti iz zadatka za ienje, a u dogovoru sa ugovaraem, izvoaem i podnosiocem zahtjeva definirati nove granice zadatka. 27. Sa pregirane povrine, prije poetka procedure uzorkovanja, neophodno je da deminerska organizacija izvri uklanjanje vegetacije (nedeminerskim alatima) do 5cm visine. Pregirani boksovi moraju ostati oznaeni do zavretka procedure uzorkovanja. 28. Ako se pronae mina/NUS ili doe do eksplozije, na zadatku za koji je izdato Uvjerenje o kontroli kvaliteta, direktor BHMAC-a e formirati istrani tim koji e istraiti porijeklo mine/NUS-a, donijeti zakljuke i predloiti mjere. 29. Nadzor od strane ugovaraa mogu da vre organizacije za nadzor (monitoring) koje angaira ugovara radova i koje za to imaju propisanu akreditaciju od strane BHMAC-a. Monitori na radilitu zaposleni u ovim organizacijama moraju imati zavreni kurs za monitore ili kurs za osiguranje kvaliteta i propisano ovlaenje BHMAC-a. 30. Organizacije za nadzor (monitoring) ne mogu obavljati poslove koje su u iskljuivoj nadlenosti BHMAC-a i njegovih organa. 31. Monitori na radilitu su obavezni da o svojim zapaanjima upoznaju inspektorske organe BHMAC-a tokom njihove posjete radilitu. PRILOG A: Teorijski mogua produktivnost ienja po procedurama Standarda BiH.
Prilog A, Poglavlje XI
TEORIJSKI MOGU]A PRODUKTIVNOST Î[]ENJA PO PROCEDURAMA STANDARDA BiH 1. Isklju~ivanjem svih faktora koji utjeu na produktivnost, a na osnovu Standarda BiH, te iskustva dosada{njeg rada, mogu}a teorijska produktivnost prema razmatranim metodama rada bila bi slijede}a: a) PROPIPAVANJE I TEORIJSKI MOGU]A PRODUKTIVNOST (1) 1,2 m x1 m sa ubodima na svakih 25 mm (do 10 cm dubine, ubod pod uglom 30 stepeni je 20 cm) = 2.009 uboda x 2 sek. po ubodu =1,11 sati. (2) Za 7 sati neprekidnog rada dvojca mogu}e je ostvariti 7:1,11=6.3 m2 i ostvariti (6,3 x 2.009)=14.063 uboda. b) RAD SA METAL DETEKTOROM I TEORIJSKI MOGU]A PRODUKTIVNOST (1) 1,2m x 1m pri prelasku 2x glavom detektora, brzinom ne ve}om od 0,1m/s i sa pomjeranjem za pola glave detektora (oko 15cm) potrebno je 2,66 minute. (2) 1 sat = 60 minuta : 2,66 minute = 22,5m2. (3) Za 7 sati neprekidnog rada dvojca mogu}e je ostvariti 7x22,5=157,5 m2. c) RAD SA PREGOM (TIM KEROVO\E I POEK-a) (1) Povr{inu 10x10 m=100 m2 pas prosje~no pretraì za 15-22,5 minuta (pu{ta se da pretraùje na razmacima od 0,5 m). Na mehaniki pripremljenom zemlji{tu za 1 sat=400 m2, a za 3,5 sata efektivnog rada 1.600m2. Bez mehanike pripreme zemlji{ta realno i iskustveno kod A kategorije 1,5 sati = 400 m2 ili 1.000 m2 za 3,5 sata efektivnog rada, i kod "B" kategorije 2,16 sati = 400 m2 ili 700 m2. TABELA: Teorijska produktivnost za 7 sati rada u m2
METOD RADA KATEGORIJA ZEMLJI[TA/ m2 A B C (-10) (-20) 4,5 4 3 6,3 Metal detektor 112/220* 155/300* Kombinirano (pipalica i detektor po 50%) Pregrtanje - pretraga radne staze rukom, lopaticom i sl., .na strojno pripremljenoj povrini sa standardnim uznemiravanjem tla Prega 60 80 60 75 5,5 90 130 50 65 4,8 75 105 40 55 PRIMJEDBA
Pipalica
Deminer u radnoj stazi 30 radi pa 10 odmara. Neposredno efektivno dnevno radi 5 sati. Dvojac. Svaki deminer neposredno efektivno dnevno radi 3,5 sati. Deminer u radnoj stazi 30 radi pa 10 odmara. Neposredno efektivno dnevno radi 5 sati. Dvojac. Svaki deminer neposredno efektivno dnevno radi 3,5 sati. Deminer u radnoj stazi 30 radi pa 10 odmara. Neposredno efektivno dnevno radi 5 sati. Dvojac. Svaki deminer neposredno efektivno dnevno radi 3,5 sati. Deminer u radnoj stazi 30 radi pa 10 odmara. Neposredno efektivno dnevno radi 5 sati. Dvojac. Svaki deminer neposredno efektivno dnevno radi 3,5 sati.
1.600
Prega na pretrazi boksova nakon strojne pripreme zemlji{ta za 3,5 sata efektivnog rada.
Centar za uklawawe mina u BiH XI Prilog A, 1/2
1.000
700
Realno i iskustveno za 3,5 sata efektivnog rada na zemlji{tu bez strojne pripreme.
Napomena: U prikazanu kategoriju zemljita uzeta je u obzir samo vegetacija i kod B kategorije zemlji{ta uraunat je duì rad od 10 za uklanjanje vegetacije po m2, a kod C kategorije za to isto 20. Kod prega za B kategoriju je zbog oteane pretrage uzet dui rad po boksu za 10. * Iza strojne pripreme: sa jednim prelaskom pretrage glavom detektora iza strojeva koji standardno uznemiravaju tlo u dubinu od minimalno 10cm.
Centar za uklawawe mina u BiH XI Prilog A, 2/2
Poglavlje XII PREGIRANJE

UVOD 1. Pregiranje kao metoda nalaenja minsko-eksplozivnih sredstava (MES), a potom ienja povrina od mina i NUS-a, se intenzivno koristi u BiH po standardnim operativnim procedurama (SOP-u) POEK organizacija. BHMAC podrava daljnji razvoj pregiranja, jer daje dobre rezultate naroito u: reduciranju sumnjivih povrina u tehnikom izvianju; otkrivanju prvih mina u povrinama niske gustoe kada ne postoji precizna vodencija o lokaciji mina; iemju povrina sa tvrdom podlogom i zagaenih metalom (graevine, makadamski putevi, kamene, betonske i asfaltne podloge, pruge, vodovodi); ienju povrina poslije strojne pripreme zemljita sa uznemiravanjem tla; uzorkovanju u kontroli kvaliteta deminiranja i ienju staze radi brzog prilaska rtvi od mine. 2. Psi za otkrivanje eksploziva (POEK) nisu sami po sebi sredstvo za ienje mina, meutim njihov izuzetan njuh omoguuje otkrivanje mirisa eksploziva koji sadre mine ili NUS, a neke je mogue obuiti i za otkrivanje poteznih ica. CILJ 3. Cilj ovog standarda je detaljna razrada zahtjeva BHMAC-a u osiguranju kvaliteta tehnikog izvianja i ienja povrina pregiranjem, standardiziranje procedura kod svih deminerskih, a naroito poek organizacija, uspostava najveeg mogueg povjerenja krajnjih korisnika za povrine tretirane pregiranjem i usmjeravanje daljnjeg razvoja pregiranja. RASPON 4. Ovaj dokument obuhvata standarde uzgoja POEK-a, njihovu obuku, kondiciranje, procedure testiranja i upotrebu u operacijama deminiranja. Osim toga, regulira obuku i dunosti kerovoe, voe grupe za pregiranje, trenera pasa kao i rukovoenja POEK organizacije. Akreditacija prega i POEK organizacija je razraena u posebnom dokumentu Vodiu za sticanje akreditacije za prege i POEK organizacije. DEFINICIJE 5. Pas otkriva eksploziva (POEK) je pas obuen da njuhom otkrije eksploziv (mina, NUS-a) i ponaanjem vidljivo indicira lokaciju. Njegov pedigre, obuka u prihvaenoj koli pasa sa objavljenim standardima i evidentiranim praenjem njegovih dostignua, daje garanciju uspjenosti dalje obuke i pregiranja. 6. Kerovoa je obuen da koristi POEK u otkrivanju i markiranju lokacije eksploziva (mine, NUS-a) u zadatoj povrini. On predhodno treba pohaati i poloiti osnovni deminerski kurs. 7. Prega je tandem kerovoe i POEK-a, obuen kao cjelina i vrsta meuovisna jedinica, koja pretrauje pripremljenu sumnjivu povrinu i u njoj indicira eksploziv (mina, NUS). Obuku kerovoe i POEK-a i njihovo sintetiziranje u cjelinu (pregu) izvodi verificiran trener pasa. 8. Poek organizacija je deminerska organizacija sposobna za izvoenje obuke, kondiciranje, testiranje i uzdravanje vlastitih pasa i prega, koje koristi za pregiranje po
Centar za uklawawe mina u BiH XII - 1/4
vlastitom SOP-u. Ako prege iznajmljuje drugim deminerskim organizacijama, onda iznajmljuje najmanje grupu za pregiranje. Grupa za pregiranje radi po vlastitom SOP-u ili po SOP-u deminerske organizacije, ukoliko su kompatibilni. 9. Pregiranje je metoda ienja sumnjivih i miniranih povrina pri emu minimalno dvije prege, neovisno jedna od druge, pretrauju istu pripremljenu povrinu (boks za pregiranje). Ukoliko nema indikacija ili je nakon indikacija povrina oiena manuelnim metodama, povrina se smatra oienom. 10. Indicirana toka je mjesto u pretraivanoj povrini, koje je POEK pozitivno locirao (postoji eksploziv-mina, NUS). Indiciranu toku u daljem tretira deminer manuelnom metodom ienja. 11. Boks za pregiranje je definirana obiljeena sumnjiva povrina, pripremljena za pregiranje od strane deminera, maksimalne irine 10 i duine 25 metara. 12. Trener pasa je verificirana osoba u POEK organizaciji, odgovorna za formiranje prega, njihovu obuku, kondiciranje, testiranje i upotrebu. Obavezno uestvuje u izradi SOP-a, te permanentnom praenju prega u operacijama pregiranja. 13. Grupa za pregiranje je radna organizacijska cjelina sposobna da samostalno vri pregiranje. Sastoji se minimalno od: voe grupe za pregiranje, dvije prege, dva deminera za manuelno ienje, medicinara sa medicinskim vozilom, odgovarajue opreme i alata. 14. Voa grupe za pregiranje je iskusan deminer koji mora poznavati procedure pregiranja, imati organizacijske sposobnosti i dodatnu obuku za skiciranje i precizno dokumentiranje. Ulogu voe grupe moe obavljati voa deminerskog odjeljenja. UZGOJ PASA (PASMINA) 15. U ulozi POEK-a moe se koristiti bilo koja vrsta psa, sa pedigreom ili mjeanac, ukoliko zadovoljava potrebne kriterije. Zbog visokih trokova obuke, veoma je vano da se kod izbora uzme u obzir svaki mogui defekt uobiajen za tu pasminu, koji kasnije moe utjecati na operativne izvedbe. OBUKA PASA I KONDICIRANJE 16. Svi psi moraju zavriti poetni period obuke o poslunosti, nakon ega slijedi obuka o otkrivanju eksploziva i obuka sa kerovoom. Konana faza obuke treba inkorporirati operativnu obuku u situaciji slinoj onoj u kojoj e se pas nai u konkretnom okruenju tijekom pregiranja. Kad se pas premjeta sa jednog podruja na drugo, mora mu se dati dovoljno vremena za aklimatiziranje. Prije no to se angaira na operativnim zadacima, treba se upoznati sa konkretnim uvjetima i MES-om s kojim e se vjerojatno susretati. PROCEDURE TESTIRANJA 17. Sve prege se obavezno testiraju na jednom od poligona za testiranje u BiH kako bi se potvrdilo da prega moe zadovoljiti traene kriterije izvedbi. Procedure testiranja su navedene u SOP-u BHMAC-a Testiranje prega. TEHNIKE PREGIRANJA 18. Pregiranje izvodi grupa za pregiranje samostalno ili u okviru ireg deminerskog tima. Mogunost rada prega definira voa grupe ili odjeljenja u emu je neovisan. 19. Prije dnevnog rada kerovoa vri dnevni test sa psom, kojim mora provjeriti sposobnost otkrivanja eksploziva na dnevnoj testnoj povrini, a u dnevni test je ukljuen i daljnji rad na radilitu.
20. Prega pretrauje pripremljenu povrinu, pri tome pas intenzivno njui tlo. Cijelo vrijeme pas mora biti potinjen volji kerovoe i ovisan o njemu. Pravac njuenja kerovoa odrava glasom, sa ili bez povodca. Kerovoa mora biti svjestan injenice da psi imaju svoja ogranienja i trenutno zaustavljati rad u boksu ukoliko postoji ikakva sumnja u sigurnost ili kvalitet rada psa. 21. Pretraivanje se izvodi pri dnevnoj svjetlosti, bez padavina i kad tlo ima dovoljno isparenja. Rad poinje sa oiene radne staze ili sigurne povrine, u smjeru koji odabere kerovoa vodei rauna o smjeru vjetra, temperaturi, vlanosti, vegetaciji i dr. Voa grupe za pregiranje ili voa deminerskog odjeljenja, vri raspored prega po boksovima i njihovu smjenjivost na radilitu s ciljem da svaki boks pretrae minimalno dvije prege i ukoliko nema indikacija ili su indikacije istretirane manuelnim ienjem, boks proglasi oienim. 22. Aktivnosti poslije indiciranja prege: a) Kerovoa izvodi POEK-a u sigurnu povrinu i daje mu nagradu. b) Kerovoa postavlja znak unutar sigurne povrine na ivici boksa kako bi locirao indiciranu taku. c) Deminer zapoinje radnu stazu ka indiciranoj lokaciji i trai minu/NUS (icu) koristei rune metode ienja, dok ne nae ili pretrai svu povrinu na udaljenosti od najmanje jednog metra od indicirane lokacije. Za to vrijeme prega radi u drugom boksu na propisanoj distanci ili odmara. 23. Kad se pregiranje vri na strojno pripremljenoj povrini, priprema boksova i samo pregiranje izvodi se po istim procedurama. Ukoliko se pregiranje vri na strojno pripremljenoj povrini sa standardnim uznemiravanjem tla, mogue je po proceduri pretraga radnih staza radi formiranja boksova ukljuiti i prege. OBILJEAVANJE 24. Obiljeavanje se vri prema Poglavlju II. Na radilitu moraju biti obiljeene radne staze koje definiraju boksove za pregiranje. Kerovoa obiljeava radne rezultate prege, znacima koji ne smiju dovesti u dilemu njega, vou tima ili deminera. MJERE SIGURNOSTI 25. Pored opih mjera sigurnosti u operacijama deminiranja, u pregiranju se mora pridravati slijedeih posebnih mjera: a) Pregiranje izvoditi samo sa akreditiranim pregama koje su uspjeno poloile test na poligonu organizacije (dnevni i mjeseni) i BHMAC-a. b) Kerovoa u radu na pretrazi koristi minimalno pancirni prsluk i vizir za lice i vrat (moe biti sa otvorom zbog zapovijedanja psu). c) Minimalna sigurnosna udaljenost od prege na pretrazi je 25m. d) Tijekom pregiranja na radilitu obavezno deura medicinar sa medicinskim vozilom. OGRANIENJA PREGIRANJA 26. Prege se ne koriste za ienje minskog polja osim ako su poznati redovi mina, kada se mogu koristiti za tretiranje povrina izmeu redova mina. 27. Pregiranje se ne izvodi za pronalaenje poteznih ica, ukoliko POEK nije osposobljen da iste pronalazi.
28. Pregiranje se ne moe izvoditi u visokoj i gustoj vegetaciji kad kerovoa ne vidi psa, u vegetaciji koja ozljeuje ili nadrauje njuku psa (trnje, koprive i sl.) ili u okoliu gdje je intenzivan stalni miris (kemijska tvornica, smetljite i sl.). 29. Kada se pregiranjem otkriju prve mine, odnosno priblina granica minirane povrine (ne uzima se u obzir NUS), ienje te povrine se nastavlja drugim metodama i drugim resursima. 30. Pregiranje se izvodi u temperaturnom opsegu od +50C do 300C i vjetru ija je brzina manja od 25 km/h (7m/s). 31. Nakon spaljivanja rastinja i strojne pripreme zemljita, treba proi minimalno pet dana da bi se stabilizirali mirisi i uvele prege na radilite.
EVIDENCIJA I IZVJETAVANJE 32. Rezultate pregiranja evidentira voa grupe ili voa ireg deminerskog tima za pregiranje u dnevnom izvjetaju, uz koji prilae dnevne izvjetaje o pregiranju koje popunjavaju kerovoe, shodno zahtjevima datim u Poglavlju VII. On je odgovoran za osiguranje kvaliteta povrina koje su iene pregiranjem. Deminerska organizacija na ijem je zadatku vreno pregiranje, u Izjavi o ienju povrine naglaava metodu ienja pregiranjem i zbirni uinak pregiranja sa skicom pregiranih povrina i naznakom izvritelja (prega).
Poglavlje XIII
ISTRAGA DEMINERSKE NESREE

UVOD 1. Deminerske i minske nesree odmah se moraju prijaviti MUP-u i BHMAC-u, dokumentirati i istraiti to je prije mogue. Svaka deminerska nesrea koja se desi za vrijeme operacije ienja mina ili NUS-a mora postati predmetom potpune i neovisne istrage, kako bi se otkrio uzrok i kako bi se preporuile preventivne mjere za budue operacije. Istrani Odbor BHMAC-a vrit e istragu koja je neovisna i ne ometa eventualni sudski/policijski postupak. RASPON 2. Sve deminerske nesree moraju se istraiti, kako bi se utvrdili uzroci i odredile procedure za sprijeavanje buduih nesrea. Kad se desi deminerska nesrea, poduzimaju se slijedee aktivnosti: a) Prua se hitna medicinska pomo i evakuacija povrijeenog do medicinske ustanove/bolnice. Poginuli ostaje na radilitu dok ne stigne policija i medicinsko osoblje. b) Zatvara se radilite i ostavlja mjesto nesree u stanju u kakvom je bilo u momentu nesree. c) alje se Inicijalni izvjetaj BHMAC-u i obavjetava najblia policijska stanica. d) Direktor BHMAC-a u roku 24 sata imenuje Istrani odbor. e) Istrani odbor distribuira obavjetenje o nesrei deminerskoj zajednici u BiH, vri istragu nesree i u roku od sedam dana dostavlja direktoru BHMAC-a izvjetaj sa poukom. f) Pouka se distribuira svim deminerskim organizacijama u BiH. DEFINICIJE 3. Minski incident. Predstavlja aktiviranje mine ili NUS-a van procesa deminiranja u kome je priinjena materijalna teta, dolo do stradanja stoke ili drugih ivotinja. Minske incidente treba prijaviti BHMAC-u radi evidentiranja u bazu podataka miniranih povrina. Prijavljuje ih RU BHMAC-a po saznanju, na obrascu u Prilogu A, a mogu ih prijaviti i drugi organi ili lica. 4. Deminerski incident. Predstavlja neoekivano aktiviranje ES u procesu deminiranja bez posljedica po zdravlje ili ivot. Incident treba prijaviti BHMAC-u, na obrascu u Prilogu A, radi sagledavanja i pouke deminerskoj zajednici za budui rad. 5. Minska nesrea. Ukljuuje minu/NUS sa posljedicama po zdravlje i ivot ljudi, ali koja se nije desila za vrijeme operacije deminiranja. Minske nesree se prijavljuju BHMAC-u po postupku kao i minski incident. 6. Deminerska nesrea. Nesrea koja ukljuuje minu/NUS i dogodila se za vrijeme trajanja operacija deminiranja. Prijavljuje je deminerska organizacija BHMAC-u, na obrascu u Prilogu A, u cilju istrage i pouke za budui rad. 7. Pokrie osobnog osiguranja. Svo osoblje zaposleno u operacijama deminiranja mora imati pokrie osobnog osiguranja u sluaju nesree. Minimalni iznos pokria osobnog osiguranja za sluaj smrti i ozbiljnog povrijeivanja sa kliznom skalom prikazan je u Prilogu
Centar za uklawawe mina u BiH XIII - 1/2
D. Isplatne nadoknade se isplauju povrijeenom demineru ili obitelji poginulog deminera bez obzira na krivicu ili odgovornost bilo koje strane. 8. Pokrie medicinskih trokova. Za sluaj potrebe daljnjeg lijeenja i rehabilitacije povrijeenih u minskim nesreama, deminerska organizacija je obvezna vriti posebno osiguranje deminera i isto regulirati kroz ugovor o zaposlenju. KOORDINACIJA 9. Direktor BHMAC-a e imenovati Predsjedavajueg i najmanje dva lana Istranog odbora, i to po jednu osobu iz: BHMAC-a, ureda/kancelarije BHMAC-a i RU BHMAC-a. 10. Prije odlaska na mjesto nesree Istrani odbor je obvezan izdati obavjetenje o deminerskoj nesrei lanovima deminerske zajednice. 11. Direktor BHMAC-a moe od deminerskih organizacija koje nisu direktno ukljuene u nesreu traiti jednog predstavnika za lana Istranog odbora. Od organizacije koja je imala nesreu trait e se da odredi jednog predstavnika kao promatraa, kao i da organizira pomo Istranom odboru u toku istrage. 12. Osoblje koje je bilo prisutno na radilitu kad se desila nesrea, mora biti na raspolaganju Istranom odboru u toku istrage i da izjavama pomogne oko rasvjetljavanja uzroka nesree. ISTRANI ODBOR - ZADACI 13. Rad Istranog odbora sprovodi se po slijedeem redoslijedu: a) Odlazak na lokaciju nesree u to kraem roku, a najdalje za 24 sata, kad je to mogue. b) Posjeta radilitu kako bi se potvrdila lokacija, utvrdili problemi pristupa mjestu nesree, sigurnost radilita (da li je radna staza zatvorena), te pregled radilita kako bi se imali argumenti za prikupljanje izjava. c) Analizirati pismene izjave prisutnih na radilitu, te potvrditi INICIJALNI IZVJETAJ koji je poslat BHMAC-u. d) Pristupiti radilitu na kojem se desila nesrea i provesti prikupljanje dokaza s lica mjesta. Treba imati na umu da je radilite minirano sve dok se ne dokae suprotno, te mora biti dostupna potpuna sigurnosna i medicinska podrka. e) Nakon prikupljanja dokaza obaviti usmeni razgovor sa prisutnim na radilitu u vrijeme deavanja nesree. f) Posjetiti sve ranjene u nesrei, a kod poginulih preuzeti Izvjetaj o smrti (ukoliko je dostupan). ISTRANI ODBOR IZVJETAJ 14. Odbor treba provesti potpunu istragu, sastaviti pisani izvjetaj i dostaviti ga Direktoru BHMAC. Kopija Izvjetaja istranog odbora dostavlja se organizaciji koja je vrila deminiranje, a na zahtjev, MUP-u i Osiguravajuem drutvu. Originalni izvjetaj sa prilozima ostaje u odjeljenju za koordinaciju BHMAC-a. PRILOZI:
Prilog A: Inicijalni izvjetaj o incidentu/nesrei od mina/NUS-a Prilog B: Odbor za istragu nesree Prilog C: Sadraj izvjetaja odbora za istragu nesree Prilog D: Minimalno pokrie osobnog osiguranja
Centar za uklawawe mina u BiH XIII - 2/2
Prilog A, Poglavlje XIII

INICIJALNI IZVJETAJ O INCIDENTU/NESREI OD MINA INICIJALNI IZVE[TAJ O INCIDENTU/NESRE]I OD MINA INITIAL REPORT OF A MINE INCIDENT/ACCIDENT
Izvjetaj poslati u roku od 6 sati u BH MAC na faks 033 667 311 Izve{taj poslati u roku od 6 ~asova u BHMAC na faks 033 667 311
Send this report within 6 hours to BH Mine Action Centre, Sarajevo, Fax. 033 667 311
Izvjetaj popunio Izve{taj popunio Report made by Datum incidenta/nesre}e Datum incidenta/nesre}e Date of incident/accident Vrijeme nesre}e Vreme nesre}e Time of accident Tel/faks broj Tel/faks broj Phone/Fax number
Policijska stanica Policijska stanica Police Station Istraitelj Istraìteq Investigating Officer ifra [ifra Case No
Da li ljudi i dalje ulaze u ovo podruje? Da li qudi i daqe ulaze u ovo podru~je? Do people continue to go into this area?
T Da Da Yes T Ne Ne No
Ako da, zato? Ako da, za{to? If yes, why? T Zbog zemljoradnje Zbog zemqoradwe For farming T Zbog putovanja Zbog putovawa For travelling TZbog sakupljanja drva Zbog sakupqawa drva To gather wood TZbog lova/ribolova Zbog lova/ribolova For hunting/fishing T Zbog igre Zbog igre For playing TOstalo Ostalo Other Da li je zona oznaena? Da, li je zona ozna~ena? Is the area marked? T Da, priru~nim sredstvima Da, priru~nim sredstvima Yes, local signs T Da, slubenim znacima Da, slu`benim znacimaYes, official signs Da li je do sada bilo incidenata/nesrea u ovoj zoni? Da li je do sada bilo incidenata/nesre}a u ovoj zoni? Have incident/accidents occurred in this area before? T Da Da Yes T Ne Ne No
Vrsta eksplozivnih sredstava VRSTA EKSPLOZIVNIH

SREDSTAVA TYPE OF EXPLOSIVE
Lokacija/Selo Lokacija/Selo Location/Village
T Protupjead. mina Protivpe{ad. mina Anti-Personnel Mine T Protutenkovska mina Protivtenkovska mina Anti-Tank Mine TNUS NUS UXO TNepoznato Nepoznato Unknown
Najblii grad Najbliì grad Nearest town Koordinate Koordinate Grid Reference I-I-E Y= S-S-N X=
Ako je poznato, koji tip i koli~ina ? Ako je poznato, koji tip i koli~ina? If known, what model, number
T UTM - UTM T Gauss Kruger OZLJEDE OZLEDE I NJURIES Broj Broj Number of
TBez povreda
Bez povreda
None
Odraslih Odraslih
Adults
Djece Dece
Children
Ime(na) ozlijeenog(ih) Ime(na) ozle|enog(ih)

Name(s) of victim(s)
Dob God.
Age
Detalji/Opaske Detaqi/Primedbe
Details/Remarks
Manje ozljede Mawe ozlede

Minor injuries
Ozbiljne ozljede Ozbiqne ozlede Seriously

injured
Ubijeno osoba Ubijeno osoba

Killed person(s) LOKACIJA NESREE LOKACIJA NESRE}E LOCATION OF ACCIDENT T Urbano podruje Urbano podru~je Urban area
T U prirodi U prirodi Country side
T Tvornica Fabrika Factory T kola kola School T Bolnica Bolnica Hospital T Kasarna Kasarna Barracks T Kua Ku}a House T Ulica Ulica Street T Put PutRoad T eljeznica @eleznica Railways T Most - Most Bridge T Staza Staza Path T Rijeka Reka River T uma [uma Forest T Poljopriv. zemljite Poqopriv. zemqi{te Agricultural land T Movara Mo~vara Swamp T Ravnica Ravnica Flat land T Kamenito zemljite Kamenito zemqi{te Stony land T Brdo Brdo Hill T Gra. otpad Gra|. otpad Rubble T Visoka trava Visoka trava High grass T Ostalo Ostalo Other

XIII Prilog A-D, 1/6

Kratak opis radnji koje su prouzroile incident/nesreu Kratak opis radwi koje su uzrokovale incident/nesre}u Brief description of activities that cause the incident/accident.
Skica lokacije Skica lokacije Site Sketch

Sjever Sever North
1 cm/cm=

Prilog B Poglavlje XIII

Broj. Datum,..20__.god.
ODBOR ZA ISTRAGU DEMINERSKE NESREE
1. Na osnovu prijavljene deminerske nesree koja se desila u deminerskoj organizaciji ______________________________________, dana ______ 20__.godine, u ________sati na radilitu____________________ ID broj_________________, opina_______________, imenujem Istrani odbor sastava : a.____________________________, predsjedavajui b.____________________________, lan c.____________________________, lan d.____________________________, lan 2. Deminerska organizacija _______________________koja je imala nesre}u, odredit }e jednu osobu za promatraa i kao ispomo Istranom odboru tijekom istrage. 3. Istrani odbor treba sprovesti potpunu istragu i podnijeti mi pisani izvjetaj do______ sati, __________ 20__. godine. 4. Izvjetaj istranog odbora treba sadràvati detalje koji su navedeni u Prilogu B (Poglavlje XIII Standarda). 5. Prije odlaska na istragu predsjedavajui Istranog odbora e stupiti u vezu sa deminerskom organizacijom i ugovoriti detalje o poetku i tijeku istrage. 6. Na osnovu dobivenih informacija o nesre}i (Inicijalnog izvje{taja i drugih informacija), Istrani odbor }e prije odlaska na istragu ili odmah po povratku poslati kratku obavijest o nesre}i lanovima deminerske zajednice u BiH, kojom e ih informirati o nesrei i svim relevantnim informacijama i neposrednim akcijama koje treba preduzeti.
DIREKTOR

Prilog C Poglavlje XIII
SADRAJ IZVJETAJA ISTRANOG ODBOR A ZA MINSKU NESREU
a) Uvod b) Redoslijed, dokumentacija i procedure izdavanja zadatka c) Geografija d) Prioritet zadatka e) Postavka radilita i obiljeavanje f) Supervizija i disciplina na radilitu g) Osiguranje kvaliteta h) Sistem veza i) Medicinska pokrivenost, ukljuujui opis pretrpljenih povreda j) Osoblje, pozivni znaci i ID brojevi ukljuenog tima k) Oprema i alat l) Detalji o mini / NUS-u m) Dokaz o reminiranju n) Odjea i osobna zatitna oprema o) Koritenje POEK-a (ako su koriteni) p) Mehanika priprema zemljita (ako je vrena) q) Detaljan popis aktivnosti na dan nesree r) Rezime s) Zakljuci t) Preporuke

Prilog D, Poglavlje XIII MINIMALNO POKRI]E OSOBNOG OSIGURANJA PRILIKOM OZLIJE\IVANJA I SMRTI NA POSLOVIMA DEMINIRANJA Minimalan iznos Red Nivo ozljede osiguranja u KM i Primjedba br. nadoknade u %
(a)
1. 2. 3.
(b)
RASPORED KOMPENZACIJA: Smrt* Trajna potpuna onesposobljenost -Neizlje~ivo ludilo i potpuna paraliza organa. Trajni potpuni gubitak jednog ili vi{e ekstremiteta ili jednog ili oba oka** Trajna djelimi~na onesposobljenost
(c)
100.000 KM 200.000 KM 100.000 KM / 200.000 KM Prema kontinentalnoj skali u nastavku 10% / 40% Desna 10% 20% 5% 10% 15% 3% 6% 10% 25% 20% Lijeva 8,75% 17,5% 4% 8% 12,5% 2,5% 5% 7,5% 20% 15%
(d)
4.
Jedan ekstremitet ili oko /dva i vi{e ekstremiteta ili oba oka. Osnova za obraun je 200.000 KM.
5. 6.
KONTINENTALNA SKALA Potpuni gubitak sluha na jedno ili oba uha Gubitak zbog amputacije ili trajni gubitak funkcije dolje navedenih dijelova ruku: a) Jedan lanak palca b) Jedan palac c) Jedan lanak kaiprsta d) Dva lanka kaiprsta e) Jedan kaiprst f) Jedan lanak bilo kojeg drugog prsta g) Dva lanka bilo kojeg drugog prsta h) Dva itava bilo koja druga prsta i) Trajni gubitak funkcije zgloba jednog ramena ili lakta j) Trajni gubitak funkcije zgloba jedne ake Gubitak zbog amputacije ili trajnog potpu-nog gubitka funkcije dolje navedenih dijelova tijela : a) Palca jedne noge b) Bilo kojeg drugog prsta jedne noge c) Trajni gubitak funkcije zgloba kuka ili koljena ili skonog zgloba na jednoj nozi d) Uklanjanje donje vilice kirurkim zahva-tom e) Skraivanje donjih ekstremiteta za najmanje 5cm f) Trajna facijalna unakaènost od minima-lno 5 cm2 oìljka u predjelu lica Trajno umanjenje ili gubitak funkcije drugih tjelesnih organa
Obratno za lijevoruke.
7.
10% 3% 20% 30% 15% 10% *** Nadkoljenica i potkoljenica.
8.

* - Isplata }e se izvr{iti i ako se tijelo ne na|e u roku od 90 dana a daje se dovoljno dokaza da su povrede uzrokovale smrt, odnosno ista se vraa ako se naknadno osoba prona|e ìva. ** -U gubitak ekstremiteta (zbog eksplozije ili amputacije) podrazumijeva se gubitak cjelokupne {ake ili stopala i navi{e. *** - Odre|uje se na osnovu stru~no procijenjenog umanjenja tjelesne funkcije i ra~una se do 100% osiguranog iznosa trajne potpune onesposobljenosti. NAPOMENA: a. Ukoliko se dokaè namjerno povrije|ivanje, osiguranje se ne}e isplaivati. b. BHMAC ima pravo uvida u izvr{eno osiguranje i realizaciju naknade osiguranja demineru ili najblièm ~lanu obitelji. c. Osiguravatelj je duàn osigurati i tro{kove lije~enja od posljedica povrijeivanja u minimalnom iznosu od 10.000 KM. d. Pored osiguranja deminerskog osoblja, osiguravatelj je duan osigurati i trea lica od posljedica povrijeivanja, i imovinu od posljedica tete za vrijeme izvoenja zadatka.

Poglavlje XIV MEHANIKA PRIPREMA ZEMLJITA

UVOD 1. Strojevi za mehaniku pripremu zemljita ne iste zemljite od mina do humanitarnih standarda deminiranja (99,65%), te je poslije strojeva potrebno izvriti ienje povrina manuelnim metodama i/ili uz upotrebu prega. Kombinacija radova strojne pripreme sa manuelnim metodama i upotrebom prega predstavlja integralno deminiranje. 2. Upotreba strojeva za mehaniku pripremu zemljita otklanja mogunost postojanja poteznih ica, uklanja najvei dio mina aktiviranjem ili razbijanjem i uklanja vegetaciju, ime smanjuje rizik za deminere, omoguuje upotrebu prega i u cjelini poveava produktivnost i efikasnost timova za deminiranje. 3. Strojevi za mehaniku pripremu zemljita koji se upotrebljavaju u procesu humanitarnog deminiranja u BiH biti e certificirani i pod kontrolom, a mogunosti i operativni aspekti svakog stroja moraju biti prikazani u SOP-u. CILJ 4. Cilj ovog standarda je prikazivanje minimuma zahtjeva BHMAC-a koji se odnose na mehaniku pripremu zemljita i njegovo daljnje deminiranje manuelnim metodama i/ili pregiranjem, kako bi se mogla proglasiti oienom prema Standardu BiH. RASPON 5. U mehanikoj pripremi zemljita postoje strojevi koji uznemiruju tlo do odreene dubine, strojevi za uklanjanje vegetacije i strojevi za uklanjanje otpada. Svi ovi strojevi su razliite veliine, teine, naina upravljanja (daljinsko i neposredno) i drugih specifinosti. Karakteristike strojeva za mehaniku pripremu zemljita zahtijevaju da se za svaki pojedinani stroj naprave posebne procedure po kojima e se upotrijebiti na terenu, sa svim prednostima i ogranienjima. 6. Standardno uznemiravanje tla je mehaniko tretiranje tla u dubinu od minimalno 10cm sa razbijanjem strukture povrine i usitnjavanjem na komade do 5 cm u preniku. Isto obuhvata dubinu pretrage pipalice i minimalnu dubinu otkrivanja upaljaa mine PMA-3 sa metal detektorom. Ovakav kvalitet strojne pripreme koristi se za: a) Tehniko izvianje sumnjivih povrina u kojima se reduciraju tako pripremljene povrine na minirane i povrine bez vidljivog rizika. b) Mehaniku pripremu miniranih povrina iza kojih se mogu koristiti pojednostavljene manuelne procedure i procedure upotrebe prega. c) Uzorkovanje u kontroli kvaliteta deminiranja. 7. Uznemiravanje tla u dubinu od 1-10cm sa strojevima (mlatilice, freze, drobilice, tabalice, valjci i dr.) ne obuhvata standardno uznemiravanje tla i moe se koristiti samo za mehaniku pripremu povrina za ienje, nakon ega se koriste propisane manuelne procedure a u pretragu se po boks sistemu mogu ukljuiti i prege.
Centar za uklawawe mina u BiH XIV - 1/4
8. Strojevi za uklanjanje vegetacije bez uznemiravanja tla samo olakavaju rad deminerima u manuelnim operacijama ienja miniranih povrina, a prege se iza istih mogu koristiti samo za pretragu povrina izmeu poznatih redova mina. 9. U provoenju tehnikog izvianja radi redukcije sumnjivih povrina na stvarno minirane, cilj je dolazak do prvih mina i identifikacija minirane povrine, kako je prikazano u Poglavlju V. Sumnjiva povrina tretirana u tehnikom izvianju mehanikom opremom koja standardno uznemirava tlo, na kojoj nije bilo aktiviranja mina do identificirane minirane povrine, moe se struno (na osnovu svih dostupnih informacija) proglasiti povrinom bez vidljivog rizika. 10. Mehanikom opremom se priprema povrina zagaena minama za manuelno deminiranje ili pregiranje. Ova priprema ne mora obuhvatiti standardno uznemiravanje tla, ve uklanjanje vegetacije i uznemiravanje tla od 1-10cm u dubinu (mlatilice, freze, drobilice, valjci, tabalice i dr.). Ukoliko se u ovoj pripremi koriste strojevi koji dostiu standardno uznemiravanje tla (mlatilice, freze i drobilice) tada se mogu pojednostaviti procedure rada kako je objanjeno u taki 26-32 ovog Poglavlja. Prije upotrebe mehanike opreme, na sumnjivoj ili miniranoj povrini se, po potrebi, manuelnim metodama vri tehniko izvianje radi utvrivanja postojanja protutenkovskih mina, ukoliko stroj nije za njih konstruiran. 11. Ogranienja mehanike opreme koja se odnose na tipove i geografiju terena, prirodne i vjetake prepreke, vrstu mina, dubinu tretiranja tla, prenik i visinu uklanjanja vegetacije i druge tehnike karakteristike stroja moraju se prikazati u SOP-u. BHMAC e po procjeni u sklopu akreditacije i poetnog rada testiranjem (po SOP-u BHMAC-a) provjeriti karakteristike i utvrditi namjenu stroja u procesu deminiranja u BiH. 12. Operativno osoblje ukljueno u proces mehanike pripreme mora biti obueno za rukovanje i odravanje stroja, kroz priznatu obuku, koja je certificirana, te imati zavren osnovni kurs za humanitarno deminiranje. 13. Operateri strojeva za pripremu zemljita moraju, unutar operativnog odjeljka stroja imati za upotrebu spremnu osobnu/linu zatitnu opremu, koju e obavezno upotrijebiti u sluaju izlaska iz stroja. U sluaju kvara ili poara stroj e napustiti samo po tragu tokova (gusjenica). Po mogunosti u kabini stroja operater treba imati neophodan deminerski alat i opremu (metal detektor, pipalicu, lopaticu, traku za oznaavanje), koje e koristiti radi ienja i obiljeavanja iene povrine oko stroja (min. 2m irine), u sluaju zastoja (kvara) na stroju. KOORDINACIJA 14. Supervizija, obueno osoblje i dobra organizacija su klju efikasnog i kvalitetnog procesa mehanike pripreme zemljita. Postavka radilita i obiljeavanje kod mehanike pripreme zemljita je ista kao kod manuelnih operacija deminiranja, osim pristupne staze i sigurne staze. Pristupna staza izmeu namjenskih sigurnih povrina i sigurne staze, treba biti minimalne duine od 250m (ili 50% kraa ako postoji prirodni ili vjetaki zaklon) i minimalne irine koja iznosi irinu stroja + 1m. Minimalna irina sigurne staze mora biti takva da omoguuje da se stroj moe okrenuti za 1800. Skicu radilita za mehaniku pripremu zemljita sa svim namjenskim povrinama, pristupnom stazom, sigurnom stazom, stazama rada stroja i okretnim stazama, prikazati u SOP-ovima. 15. Ako tim za mehaniku pripremu radi samostalno sastojat e se od minimalno 5 osoba: a) b) c) d) Voa tima Operator mehanike opreme Pomonik operatora Deminer (sa opremom za manuelno deminiranje)
e) Medicinar (sa medicinskom opremom i vozilom) 16. Radne staze stroja za pripremu povrine su maksimalne duine 500 m, a minimalni prevjes radnih staza stroja je 0,3 m. Kontrola rada stroja se vri vizuelno, sa sigurne povrine ili iz oklopljene kabine za daljinsko upravljanje. 17. Zabranjeno je kretanje po mehaniki pripremljenoj povrini dok se ista ne pretrai manuelnim metodama ili pregiranjem, ili struno proglasi kao povrina bez vidljivog rizika. Imati na umu da se ovako proglaena povrina bez vidljivog rizika ne smatra oienom povrinom. 18. Daljinsko upravljanje strojem za pripremu povrine vri se vizuelno ili video nadzorom iz vozila koje posjeduje zatitu od eksplozije i gelera (oklopljeno) ili video nadzorom sa sigurne udaljenosti. Ako stroj nema daljinsko upravljanje mora posjedovati kabinu za operatora, sa zatitom od eksplozije i gelera. 19. Sve naene mine i NUS na mehaniki pripremljenom povrini, kao i njihove dijelove koji posjeduju eksploziv, treba unititi na licu mjesta. 20. Broj, vrsta mine (ako se prepozna) i priblino mjesto detonacije izazvane strojem, ili primijeene, na povrinu izbaene mine ili njihovi dijelovi, moraju biti evidentirani i zabiljeeni na skici dnevnog izvjetaja voe tima (Poglavlje VII, taka 7.l)). 21. Za sluaj kvara, stroj mora imati ureaj za automatsko gaenje poara ili protupoarne aparate za gaenje, te potrebnu opremu za izvlaenje. 22. U sluaju zastoja stroja u minskom polju, operatori i deminer prave radnu stazu po tragu tokova ili gusjenice, radi sigurnog prilaska stroju zbog izvlaenja ili naputanja stroja. Samo izuzetno e se vriti opravka stroja u povrini mehanike pripreme, uz obavezno ienje i obiljeavanje iene povrine (min. 2m) oko stroja. Nikakve inspekcije ili popravke stroja u neoienoj povrini nisu dozvoljene. 23. Operatori naputaju stroj, samo u sluaju nude, po tragu tokova (gusjenica) ili drugim strojem koji e sluiti kao sredstvo prijevoza. 24. Postupci u toku mehanike pripreme kao to su gaenje stroja u sluaju poara, izvlaenje u sluaju kvara i postupak u sluaju deminerske nesree, moraju biti obraeni u SOP-u. 25. Rad deminerskih timova i pregiranje moe poeti 5 dana nakon mehanike pripreme povrine, kada se stabiliziraju ostaci ES i mirisi od eksplozija i eventualnog curenja ulja i goriva iz maine. SIGURNOSNE UDALJENOSTI KOD MEHANIKE PRIPREME ZEMLJITA
Red. broj 1. 2. Naziv Minim. udaljenost (m) 50 250 Primjedbe
Operator za daljinsko upravljanje. Kontrolna toka i ostale namjenske sigurne povrine.
U oklopljenoj kabini. 50% manje ako postoji prirodni ili vjetaki zaklon. Operator sa video nadzorom bez oklopne zatite. U minimalno propisanoj zatitnoj odjei.
3. 4.
Radni timovi na deminiranju. Posjetitelji.
150 250
PROCEDURE RADA NAKON MEHANIKE PRIPREME SA STANDARDNIM UZNEMIRAVANJEM TLA 26. Nakon mehanike pripreme u kojoj je uklonjena vegetacija i standarno uznemireno tlo, u daljnji proces ienja eksplozivnih ostataka razbijenih neaktiviranih mina ukljuuju se demineri sa manuelnim operacijama i/ili prege za pretragu boksova. Obzirom da je minska opasnost bitno umanjena, procedura manuelnih operacija u radnim stazama i pregiranje se moe pojednostaviti i prilagoditi stanju terena. 27. Kod manuelnih operacija kada zemljite dozvoljava upotrebu metal detektora, broj prelazaka detektorom se moe reducirati na jedan prelazak, po proceduri kako je navedena u Poglavlju III, toka 8.d). 28. Ukoliko je strojno pripremljeno zemljite zasieno mineralima ili zagaeno metalom, rad sa pipalicom bio bi neefikasan. Umjesto propipavanja rastresitog tla u radnoj stazi treba vriti pregrtanje tla ili za pretragu radne staze koristiti minimalno dvije prege. 29. Pregrtanje se moe izvoditi u standardno uznemirenom tlu, krai period nakon strojne pripreme kada je tlo rastresito, odnosno kada nije dolo do slijeganja. Naelna procedura pregtanja bila bi slijedea: a) Na osnovnoj liniji postavljaju se koii za irinu radne staze i tu postavlja bazna letva. b) Deminer rukom ili pogodnom alatkom (lopatica, grabljice i dr.) vri zahvatanje tla od duine bazne letve (sa lijeva na desno ili obrnuto) prema sebi i u dubinu uznemirenog tla (minimalno 10cm). c) Kod pregrtanja tla zahvatom obuhvatiti do maksimalno 5cm irine tla. Nakon prvog zahvata pregrtanja tla u duini bazne letve sa prevjesom, dobiti e se kanal dubine uznemirenog tla i irine 10cm. d) Nakon dobivenog kanala ija je prednja dubina poravnata sa zadnjom ivicom bazne letve, baznu letvu treba pomjeriti prema naprijed za maksimalno 5cm i ponoviti postupak pregrtanja. e) Ukoliko se kod pregtanja pronae dio povrine koji nije zahvaen uznemiravanjem tla, isti se po propisanoj proceduri ispita pipalicom do standardne dubine od 10cm. f) Ako se prilikom pregrtanja pronae eksplozino sredstvo koje sadri eksplozivni potencijal, isto se propisno obiljei i izvijesti voa tima radi poduzimanja daljnjih akcija na sigurnom uklanjanju. 30. Za pretragu i formiranje radne staze mogu se koristiti minimalno dvije prege koje e naizmjenino pretraivati stazu do 10 m duine. Nakon uspjene pretrage, radnu stazu e obiljeiti deminer. Kod pretrage radne staze voditi rauna da se pregleda iri dio koji bi inio minimalni sigurnosni prevjes koji se radi pipalicom. 31. Veliina pripremljenih boksova za pretragu sa pregama moe biti do 10x25m. 32. Obzirom da je bitno umanjena minska opasnost i uklonjena vegetacija, olakano je nadziranje i podrka deminera te se rad cjelokupnog deminerskog odjeljenja moe organizirati pojedinano (Poglavlje III, taka 11.d).
Poglavlje XV IENJE KUA

UVOD 1. Sve kue koje nisu naseljene, a nalaze se u sumnjivim zonama, smatraju se zagaene minama iznenaenja i NUS-om. Zadaci pretraivanja i deminiranja zahtijevaju paljivu organizaciju i izuzetne mjere predostronosti. Oiene kue su potrebne raseljenim licima pa je potrebno izbjegavati vea oteenja. CILJ 2. Cilj ovog poglavlja Standarda je razrada minimun zahtjeva BHMAC-a za struno i efikasno izvoenje ienja kua. RASPON 3. Operacije ienja kua provode timovi koji posjeduju neophodnu obuku. Demineri pored osnovnog kursa za humanitarno deminiranje moraju zavriti i kurs za ienje kua prema programu datom u Poglavlju I. 4. ienje kua provodi se kao dio operacija deminiranja sumnjive povrine ili kao poseban zadatak. 5. ienje jedne kue vri tim od dva deminera (dvojac) sa zatitnom opremom (pancir i potpuna zatita lica i glave ljem s vizirom), na sigurnoj udaljenosti. U velikim zgradama mogu se angairati dva ili vie dvojaca, ali pod uvjetom da rade na sigurnoj udaljenosti, a to su minimalno dva zida ili sprata izmeu svakog dvojca. Nitko osim lanova dvojca ne smije ui u kuu za vrijeme operacija deminiranja, izuzev voe tima i inspektora BHMAC-a. 6. Oprema koju koristi dvojac za ienje mora biti namjenska i prilagoena specifinim zahtjevima. 7. Prije poetka ienja kua mora se uraditi postavka radilita shodno Poglavlju II, sa pristupnom stazom od sigurne udaljenosti gde se formiraju namjenske povrine do kua za ienje. Prije ulaska u kuu mora se deminirati zemljite oko kue minimalno 4 m irine (ukoliko povrine oko kua nisu ranije oiene), to predstavlja sigurnu stazu za ienje kue. Sve namjenske povrine i pristupne staze do kua sa sigurnom stazom oko kua moraju se oistiti, ukoliko povrine nisu sigurne, odnosno ranije oiene. KOORDINACIJA 8. Kad je izvrena postavka radilita, voa tima provodi izvianje radi odluke o mjestu ulazne toke u kuu, potujui slijedeu proceduru: a) Vrata nikada ne smatrati sigurnim ukoliko nisu potpuno otvorena i ako se ne moe uvjeriti da je ulaz siguran. Prag i pod se moraju pregledati. b) Prozori daju izvanredne mogunosti za postavljanje mina iznenaenja (zamki). Posebnu panju treba obratiti na prostor ispred, te na pod unutar prostorije, kao klasina mjesta za postavljanje nagaznih naprava. Ukoliko postoji mogunost izbora izmeu otvorenog i zatvorenog prozora odabrati onaj koji se ne moe otvoriti spolja. S roletnama i zavjesama postupati isto kao i s prozorima.
Centar za uklawawe mina u BiH XV - 1/2
c) Mije rupe za ulazak u kuu praviti kroz zid, krov ili pod, kada se procijeni da je sigurnije od ulaska kroz vrata ili prozor. Mije rupe praviti eksplozivom ime se prostor u blizini oslobaa minskih zamki i omoguuje ulaz. 9. Deminer isti kuu pravei radne staze na podu sa obiljeavanjem trakom, i uvrivanjem pomou kamenja , cigli ili drugih prirunih predmeta. Svi predmeti i namjetaj moraju se povlaiti, kao i pokretni dijelovi namjetaja. Sav graevinski ut treba paljivo pregledati i premjestiti na oienu povrinu. Povrine zidova i plafona provjeravati vizuelno, a sva sumnjiva mjesta na zidovima i plafonu provjeriti drugim metodama i sredstvima. Sve prostorije, kao i kua u cjelini koje su oiene moraju se oznaiti sa natpisom SIGURNO. 10. Preporueni redoslijed radnji prilikom ienja kua je: a) Vanjski zidovi i instalacije. b) Vrata, prozori, podovi i namjetaj. c) Zidovi, ukljuujui prekidae za svjetlo, prikljuke, instalacije za vodu, dimnjake, slike, i dr. d) Stropovi. 11. Svaki dvojac za ienje mora imati stalnu vezu sa voom sekcije (tima). 12. Prilikom ienja kua potovati minimalno slijedee mjere opreza: a) Sve sumnjive predmete ili njihove dijelove povui iz daljine i nakon povlaenja saekati minimalno 20 minuta radi mogue postavljenog upaljaa sa odgoenim dejstvom. b) Zatvorena vrata, prozore i dr. otvoriti povlaenjem, razbijanjem teim predmetima ili postavljanjem i aktiviranjem manje koliine eksploziva radi onesposobljavanja brave. c) Tapacirani namjetaj i krevete provjeravati bacanjem ili sputanjem na njih teih predmeta. d) Sve pregledane prostorije, vrata , prozore, ladice i dr. ostaviti otvorene. e) Sve vodokotlie provjeriti prije putanja vode. f) Sve slavine za vodu prethodno otvoriti sa daljine, a potom ostaviti da voda curi minimalno jednu minutu. g) Sve elektrine prekidae prije ukljuenja provjeriti radi mogueg pripajanja mina iznenaenja. h) Jasno oznaiti sve puteve, povrine i stvari koje su oiene. 13. Totalno devastirane kue-razvaline, tretirati kroz posebnu procjenu, pri emu je teite ienja na otpadnom materijalu - utu. U uklanjanje otpadnog materijala mogue je po propisanoj proceduri ukljuiti strojeve koji posjeduju neophodnu zatitu za operatore.
Centar za uklawawe mina u BiH XV - 2/2
ANEKS 1.
STANDARD ZA UKLANJANJE MINA I NUS-a U BOSNI I HERCEGOVINI (Drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje od 01.06.2003.godine) POGLAVLJE V IZMJENE I DOPUNE
1. U kontekstu rijeci povrina bez vidljivog rizika (ili skraceno PBVR), rijec vidljivog zamijeniti sa rijeci utvrdenog (ili skraceno PBUR). Navedeno primijeniti i u tekstu poglavlja VIII i XIV. 2. Tacka 26. mijenja se i glasi: U cilju potvrdivanja granica povrine bez utvrdenog rizika (PBUR) u tehnickom izvidanju, istu uzorkovati na kraju zadatka po metodu slucajnog odabira uzoraka (tacka 9. Poglavlje XI). Nakon izvrenog uzorkovanja sa povrine na kojoj je izvodena manuelna metoda, deminerska organizacija ce (nedeminerskim alatima) ukloniti vegetaciju. 3. U tacki 29. BHMAC ce umjesto Strucnog miljenja za utvrdenu PBVR izdavati Uvjerenje o izvrenoj kontroli kvalitete tehnickog izvidanja. 4. Izmjena priloga: C, D i E
NAPOMENA: Na osnovu odluke Komisije za deminiranje u BiH, broj 01/1-1-22/04 od 15.03.2004.godine, aneks se primjenjuje od 01.04.2004.godine.
Centar za uklawawe mina u BiH Aneks 1., 01.04.2004. V- 1/1
Prilog C, Poglavlje V
CENTAR ZA UKLANJANJE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI ? ? ? ? ? ? ?? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? BOSNIA AND HERZEGOVINA M I N E ACTION C E N T R E
Broj:.......................... Dana ..............20__.god Na osnovu tacke 16. Poglavlja V Standarda za uklanjanje mina i NUS-a u Bosni i Hercegovini, BHMAC izdaje, Za:... (podnosioc zahtjeva)
PREDMET: Strucno miljenje

Veza: Va zahtjev br: .. od ...20__. godine
Lokacija: _________________________________
(Naziv lokacije)
Opcina___________________
Strucni tim izvidaca BHMAC-a je prema Standardnim operativnim procedurama za generalno izvidanje, izvrio Generalno izvidanje predmetne lokacije dana / u periodu .20__.godine. Na osnovu strucne obrade svih dostupnih informacija u vrijeme izvidanja, a u skladu sa kriterijima za klasifikaciju povrine bez utvrdenog rizika, donosi se:
Strucno miljenje
Predmetna lokacija se proglaava povrinom bez utvrdenog rizika od postojanja mina
Sastavni dio Strucnog miljenja je skica sa grafickim prikazom predmetne lokacije. Izvodenjem operacija Generalnog izvidanja ne moe se procijeniti eventualno prisustvo neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS). Skrecemo panju korisnicima da se, na predmetnoj lokaciji, krecu oprezno, a ukoliko uoce NUS da nita ne poduzimaju vec da obavijeste strucni tim za NUS Civilne zatite.
ef ureda/kancelarije BHMAC-a
Centar za uklawawe mina u BiH Aneks 1., 01.04.2004.
V Prilog C,D i E, 1/5
Prilog D, Poglavlje V
CENTAR ZA UKLANJANJE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI ? ? ? ? ? ? ?? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? BOSNIA AND HERZEGOVINA M I N E ACTION C E N T R E
Na osnovu clana 11. po a) Zakona o deminiranju u BiH (SG BiH, broj 5/02), Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini i izvodac radova sastavljaju, ZAPISNIK o preuzimanju tehnicki izvidene povrine, ciji sastavni dio cine: I- Izjava o tehnickom izvidanju II- Slubene deklaracije o preuzimanju tehnicki izvidene povrine III- Prilozi
I - IZJAVA DEMINERSKE ORGANIZACIJE O TEHNICKOM IZVIANJU 1. Deminerska organizacija 2. Izjavu sastavio: (operativni oficir ili program menader) 3. ID broj zadatka 4. Lokacija (selo-naselje, opcina) 5. Karta (naziv-broj plana ili karte, razmjer i godina izdanja) 6. Koordinatni sistem 7. Orjentirna tacka 8. Nulta tacka 9. Datum pocetka i zavretka radova 10. Koritene metode rada 11. Kvadratura tehnicki izvidene povrine sa primjenjenim metodama
Manuelno Mainska priprema Pregiranje
UTM Y= Y=
Gaus Kruger X= X=
Manuelno...m2 Mainska priprema.m2 Pregiranjem2 ..mm Da Ne
12. Dubina tehnicki izvidene povrine 13. Da li je tehnicki izvidena povrina sada bez metala 14. Metode interne kontrole kvaliteta 15. Internu kontrolu kvaliteta obavio i velicina izvrenog internog uzorkovanja u m2 16. Monitoring vren i od koga
Da ..
Ne
17. Vrste i kolicine otkrivenih ili aktiviranih mina/NUS-a
II- SLUBENE DEKLARACIJE O PREUZIMANJU TEHNICKI IZVIENE POVRINE PREDAJA OD STRANE DEMINERSKE ORGANIZACIJE Izjavljujem da je tehnicko izvidanje povrine sumnjive na rizicnost opisane ovim dokumentom vreno prema Standardu za uklanjanje mina i NUS-a u BiH do navedene dubine i da se zadata tretirana povrina deklarie kao : ? ? ? Bez utvrdenog rizika_______________m2 , Minirana________________________m2 Ocicena _______________________m2 PREUZIMANJE OD STRANE CENTRA ZA UKLANJANJE MINA BiH Ja , inspektor za KK BHMAC-a na osnovu vlastitih saznanja procesa tehnickog izvidanja i kroz strucni nadzor od strane referenta za KK..., RU.., preuzimam navedenu deklarisanu povrinu u ime BHMAC-a, jer je strucni nadzor i uzorkovanje pokazalo da je tehnicko izvidanje i deklarisanje povrine izvreno u skladu sa zahtjevima Standarda za uklanjanje mina i NUS-a u BiH. Za sumnjivu povrinu bez utvrdenog rizika (i ocicenu*) u tehnickom izvidanju se moe izdati Uvjerenje o izvrenoj kontroli kvaliteta. Povrina deklarirana kao minirana sadri mine na osnovu utvrdene miniranosti, te za istu treba oformiti zadatak i po proceduri ocistiti.*
Na osnovu primjenjene-ih metode-a, povrina bez utvrdenog rizika, ne sadri mine i kao takvu je predajem BHMAC-u.. Povrina deklarirana kao minirana, prema utvrdenom saznanju, sadri mine te je istu potrebno ocistiti.* Sa prikazane o cicene povrine je uklonjen rizik od minske opasnosti te isti vie ne postoji na cjelokupnom zadatku.* Deklariranje povrine prikazano je na skici sa koordinatama lomnih tacaka i uz suglasnost inspekcijskih organa BHMAC-a.
.. (potpis inspektora)
18. Ime i poloaj odgovorne osobe deminerske organizacije
19. Ime efa ureda/kancelarije BHMAC-a
20. Potpis i pecat 22. Broj izjave: Datum predaje:
21. Potpis i pecat 23. Broj zapisnika:. Datum preuzimanja:..
* Navesti ukoliko je utvrdena i deklarisana minirana povrina ili ukoliko je primjenjenom metodom-ama uklonjena u potpunosti minska opasnost na tehnicki izvidenoj povrini (jedan red mina ili pojedinace mine koje ne daju mogucnost formiranja minirane povrine za dalnje cicenje).
III- PRILOZI: A) Prilozi deminerske organizacije: Prilozi a), b), c), d) i f) po istom primjeru kao uz prilog A, Poglavlja VIII. e)-Graficki prikaz zadatka skica u razmjeri na geodetskim podlogama ili najkrupnijoj razmjeri topografske karte sa koordinatama lomnih tacaka i oznacenim utvrdenim povrinama: bez utvrdenog rizika (PBUR) i reduciranim miniranim. Za otkrivene mine i NUS navesti koordinate
Centar za uklawawe mina u BiH Aneks 1., 01.04.2004. V Prilog C,D i E, 3/5
mjesta nadenih mina/NUS-a. Skicu uraditi prema objanjenju i zahtjevima koji su dati uz prilog A Poglavlje VIII. Na skici naznaciti metode rada na pojedinim dijelovima zadatka a u metodu rada sa pregama naznaciti boksove i prege koje su vrile pretragu pojedinacnih boksova. g)-Opis toka izvodenja zadatka (problemi u provodenju plana, greke utvrdene internom kontrolom kvaliteta, monitoringom ukoliko je bio angairan i inspekcijama MAC-a i kako su iste rijeene, vrstu i broj nadenih otkrivenih mina i kako je odredena granica PBUR, minirane povrine za cicenje ukoliko isto nije odmah nastavljeno, fotografije nadenih otkrivenih mina i dr.). h)-Zapisnik o upoznavanju organa vlasti/krajnjeg korisnika sa obiljeavanjem granica PBUR i granice minirane povrine. B) Prilozi ispekcijskih organa: Prilozi a), c) i d) po istom primjeru kao u prilogu A, Poglavlja VIII. Prilog b) Zavrni zapisnik o strucnom nadzoru (pozitivan u smislu kvaliteta utvrdivanja deklariranih povrina u tehnickom izvidanju radi izdavanja Uvjerenja o izvrenoj kontroli kvaliteta za PBUR, i radi poduzimanja daljnjih aktivnosti za cicenje utvrdenih reduciranih miniranih povrina). OBJANJENJE ZA POPUNU ZAPISNIKA O PEUZIMANJU TEHNICKI IZVIENE POVRINE SA IZJAVOM, SLUBENIM DEKLARACIJAMA I PRILOZIMA Op}enito. Zapisnik o preuzimanju tehnicki izvidene povr{ine sa izjavom, slubenim deklaracijama i prilozima, je set dokumenata koji ustvari predstavlja zavrni Izvjetaj zadatka tehnickog izvidanja. Original Izvjetaj na kraju procesa verifikacije i izdavanja Uvjerenja o izvrenoj kontroli kvaliteta u tehnickom izvidanju za iskljucenu povrinu bez utvrdenog rizika i evidentiranu reduciranu kao miniranu, zavr{ava u bazi podataka i arhivi BHMAC-a, zajedno sa Plavim folderom o zadatku. Za utvrdernu reduciranu povrinu kao miniranu, formira se projektna dokumentacija za cicenje i zadatak kao takav daje na realizaciju. I IZJAVA O TEHNICKOM IZVIANJU DEMINERSKE ORGANIZACIJE. Ovaj dio popunjava deminerska organizacija kao u objanjenju uz prilog A, Poglavlja VIII, osim za slijedece tacke: 11. Navodi se kvadratura tehnicki izvidene povrine (cjelokupna tretirana povrina primijenjenom metodom-ama). 12. Dubina tehnicki izvidene povrine primijenjenom metodom. 13. U kvadratu sa X oznaciti da li je u dijelu neposredno tretirane tehnicki izvidene povrine primijenjenom metodom uklonjen sav metal do tretirane dubine. II - SLUBENE DEKLARACIJE O PREUZIMANJU TEHNICKI IZVIENE POVRINE Ovaj dio je podijeljen na lijevu stranu koju popunjava i zavodi deminerska organizacija i desnu koju popunjava i zavodi BHMAC. Popunjava se po zahtjevu i objanjenju datom u prilogu A, Poglavlja VIII.
Prilog E, Poglavlje V
CENTAR ZA UKLANJANJE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI ? ? ? ? ? ? ?? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? ? BOS NIA A N D H E R Z E G O V I N A M I N E A C T I O N C E N T R E
Broj Datum200_.godine Na osnovu clana 9. pod g) Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini (SG BiH br. 5/02) i tacke 29. Poglavlja V Standarda BiH, BHMAC izdaje,
UVJERENJE
O IZVRENOJ KONTROLI KVALIT ETA TEHNICKOG IZVIANJA Uvjerenje se odnosi na slijedecu lokaciju i priloenu dokumentaciju: Naziv lokacije Opcina Povrina zadatka (m2 ) MAC-ov ID br. zadatka Koordinate osnovne tacke Y X Deminerska organizacija izvodac radova
Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini potvrduje da je kontrola kvaliteta povrine bez utvrdenog rizika u tehnickom izvidanju izvedeno prema dolje navedenom sadraju: Red. Sadraj aktivnosti i kontrole kvaliteta broj 1. Formiranje i izdavanje radnog zadatka izvreno je od strane BHMAC-a nakon to su u procesu generalnog izvidanja izvidacki organi utvrdili sumnju u rizicnost. 2. 3. 4. 5. Deminerska organizacija je u toku rada potovala zahtjeve Standarda BiH i rad izvodila prema odobrenim standardnim operativnim procedurama (SOP-u). Mjere unutarnje kontrole kvaliteta u deminerskoj organizaciji provedene su po procedurama u odobrenom SOP-u. Tokom izvodenja zadatka izvoden je strucni nadzor od strane inspekcijskih organa za osiguranje kvaliteta BHMAC-a. Greke koje su utvrdene u toku radova ispravljene su po zahtjevu inspekcije. Tokom strucnog nadzora kontrola kvaliteta uzorkovanjem izvedena je prema ISO 2859-0, primjenom metode slucajnog odabira uzoraka. Prilikom uzorkovanja nisu nadene mine i NUS do standardne dubine istraivanja, to je evidentirano u zavrnom zapisniku o strucnom nadzoru obavljenog zadatka tehnickog izvidanja. O preuzimanju tehnicki izvidene povrine sastavljen je Zapisnik sa izjavom o tehnickom izvidanju, slubenim deklaracijama i prilozima, koji ukazuju da iskljucena povrina tehnickim izvidanjem (naznacena na skici i odredena koordinatama), daje prihvatljiv nivo povjerenja o nepostojanju rizika. DIREKTOR
6.
Prilog: Skica zadatka

Standard Za Uklanjanje Mina I NUS-A U BiH

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Standard Za Uklanjanje Mina I NUS-A U BiH

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

CENTAR ZA UKLANJANJE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI

CENTAR ZA UKLAWAWE MINA U BOSNI I HERCEGOVINI

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

SADRAJ Redni Naziv poglavlja broj

Strana 2-4 Poglavlje I Poglavlje II

Poglavlje III Poglavlje IV Poglavlje V Poglavlje VI Poglavlje VII Poglavlje VIII

12. 13. 14. 15. 16.

Poglavlje XI PoglavljI XII Poglavlje XIII Poglavlje XIV Poglavlje XV

Centar za uklawawe mina u BiH S - 1/1

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

DRUGO IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE

Obavijest o zatiti autorskih prava

Centar za uklawawe mina u BiH OIU - 1/3

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

Centar za uklawawe mina u BiH OIU - 2/3

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

Centar za uklawawe mina u BiH OIU - 3/3

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

Centar za uklawawe mina u BiH I - 3/3

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

PLAN I PROGRAM OSNOVNOG KURSA ZA HUMANITARNO DEMINIRANJE

Broj nast. sati 7 100

III Provjera znanja i ocjenjivanje Ukupno: PROGRAM KURSA I OPI DIO

BROJ NAST. SATI

Upoznavanje sa programom kursa

Zaduivanje i razduivanje opreme Analiza kursa i podjele diploma SVEGA:

Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog A, 1/5

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

Vrste i sredstva za obiljeavanje

Procedure manuelnog razminiranja

Organizacija rada deminera

Centar za uklawawe mina u BiH I Prilog A, 2/5

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

Obiljeavanje minskog polja Organizacija veze

Poznavanje mina i NUS-a Protupjeake mine Protutenkovske mine

Centar za uklawawe mina u BiH I Prilog A, 3/5

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

3.3. 3.4. 3.5.

Mine iznenaenja Neekslodirana ubojna sredstva(NUS) Unitavanje

Medicinska evakuacija-transport povrijeenih do bolnice (MEDEVAC)

1. Postavka radilita 2. Priprema za rad 3. Otkrivanje poteznih ica

Centar za uklawawe mina u BiH I Prilog A, 4/5

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

(NIVO ODJELJENJA I VODA)

Centar za uklawawe mina u BiH I Prilog A, 5/5

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

PLAN I PROGRAM KURSA ZA INSPEKTORE KONTROLE KVALITETA HUMANITARNOG DEMINIRANJA

BROJ NAST. SATI

Centar za uklawawe mina BiH I-Prilog C, 1/6

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

Sigurnost, kvalitet i produktivnost

1.4. 1.5. 1.6. 1.7. 1.8.

Postavka radilita Praktino deminiranje

Andragogija Andragogija - nauka o obrazovanju odraslih Nastavne metode i sredstva 1

Centar za uklawawe mina u BiH I-Prilog C, 2/6

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH

4. 4.1. 4.2. 4.3.

Osiguranje kvaliteta Osiguranje kvaliteta Kontrola kvaliteta Standard-Poglavlje XI Osiguranje kvaliteta 1. 2. 3. 1. 2. 3. 1. 2.

5. 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. 5.6. 6. 6.1. 6.2.

Centar za uklawawe mina u BiH

Centar za uklanjanje mina u BiH S T A N D A R D BiH