Elektrode za zavarivanje

Elektrode za zavarivanje
Elektrode za zavarivanje mogu biti gole (ugljeni ili metalni tap, ica ili traka), obloene (metalna jezgra, a obloga mineralni materijal) ili punjene (mineralna jezgra i metalna obloga) ili nekih drugih oblika. Dodatni materijali i elektrode za elektroluno zavarivanje (i druge naine zavarivanja) su standardizirani za pojedine naine zavarivanja i prema vrsti osnovnog materijala. Priprema, odnosno oblici dodirnih povrina koje se zavaruju (zavareni spoj) i njihovih rubova, je standardizirana za pojedine naine zavarivanja i prema vrsti osnovnog materijala. [1]
Obloene elektrode koje se koriste kod runog elektrolunog zavarivanja.

Obloena elektroda
Zatitu elektrinog luka i taline zavara od okolnog zraka obavljaju uglavnom plinovi i troska, koji nastaju pri taljenju i kemijskim reakcijama mineralne obloge potrone ili obloene elektrode. Obloga ima jo i druge zadae: stabilizaciju elektrinog luka (poveana sposobnost ioniziranja dodatkom oksida kalcija, kalija i titanija), legiranje (feromangan, ferosilicij, krom, nikal, molibden, vanadij, aluminij, bakar, ugljik, i drugo), otplinjavanje taline (kisik se uklanja s titanijem, aluminijem, silicijem, manganom; vodik se uklanja s kalcijevim floridom) i rafinaciju (smanjenje koliine sumpora i fosfora) taline zavara. Prema Dijelovi obloene elektrode. namjeni razlikuju se elektrode za zavarivanje, za navarivanje, za lijebljenje i za rezanje. U vezi s tehnolokim osobinama, razlikuju se elektrode s dubokim provarom, za posebne radne zahtjeve (za zavarivanje u okomitom poloaju, iznad glave, zavarivanje korijena zavarenog spoja), elektrode s velikim rastalnim uinkom (s korisnou do 200% i vie). Uobiajeni promjeri obloenih elektroda kod runog

Elektrode za zavarivanje

elektrolunog zavarivanja (REL) su: 2; 2,5; 3,25; 4; 5; 6 i 8 mm, a duljine: (300) 350 i 450 mm. [2]

Elektrode s kiselom oblogom (oznaka A)

Elektrode s kiselom oblogom imaju izrazito tekuu trosku, pa nisu podesne za zavarivanje u prisilnim poloajima. Koriste se za zavarivanje sueljnih i kutnih spojeva u poloenom poloaju. Srednje debela ili debela obloga sadri okside eljeza, mangana i silicija, feromangana, te pojedine dezoksidante. Lako uspostavljaju elektrini luk, daje glatku i sjajnu povrinu zavara, duboko penetrira, troska se lako otklanja. Prikljuuju se na izmjeninu struju ili na (-) pol izvora elektrine struje. Stvaraju se oksidi i karbonati eljeza i mangana, sa silikatima. Zatitni plin sadri priblino: 40% H2, 40% (CO+CO2) i 20% H2O. Zavareni spoj ima nisku udarnu ilavost.

Runo elektroluno zavarivanje obloenom elektrodom je najei oblik elektrolunog zavarivanja. Za zavarivanje cijevi koriste se uglavnom obloene elektrode s celuloznom oblogom.

Elektrode s bazinom oblogom (oznaka B)

Elektrode s bazinom oblogom imaju najee debelu oblogu s dodacima kalcijevog i magnezijevog karbonata, kalcijevog fluoride, rutila, kvarca, ferolegura u tragovima. Stvara se gusta, tamnosmea troska, tee se otklanja (hrapava i izboena povrina). Zavareni spoj Pri zavarivanju koriste se suhe i tople elektrode, koje se griju u grijau (crveni je izvrsnih mehanikih svojstava. Koriste se valjak) pokraj mjesta zavarivanja. za zavarivanje veine elinih konstrukcija, kao i elika s povienim sadrajem ugljika, te elika veih debljina. Prikljuuju se na (+) pol izvora elektrine struje. Zatitni plin sadri priblino: 80% CO i 20% CO2. Zavareni spoj ima dobru udarnu ilavost.

Elektrode s celuloznom oblogom (oznaka C)

Elektrode s celuloznom oblogom imaju srednje debelu oblogu, s 15% celuloze, 30% titanijevog diooksida (rutil), ferolegure, silikati, dezoksidansi, i drugo. Stvara mnogo plinova i malo troske, koja se lako otklanja. Velika je dubina penetracije i brzina taljenja, pogodna za zavarivanje korijenih zavara (elektrode za zavarivanje cijevi "odozgo - dolje"). Stvara se neravna povrina zavara loeg izgleda i znaajno je rasprskavanje metala. Prikljuuju se na izmjeninu struju ili na (-) pol izvora elektrine struje. Koriste se i za rezanje. Imaju visok sadraj vodika. Zatitni plin sadri priblino: 40% H2, 40% (CO+CO2) i 20% H2O.

Elektrode za zavarivanje

Elektrode s rutilnom oblogom (oznaka R)

Elektrode s rutilnom oblogom lako uspostavljaju elektrini luk. Imaju srednje debelu ili debelu oblogu s dodatkom rutila (TiO2). Stvara gustu trosku koja teko tee, pa je pogodna za zavarivanje u svim poloajima. Osigurava dobra mehanika svojstva i lijep izgled zavara. Prikljuuju se na izmjeninu struju ili na (-) pol izvora elektrine struje. Zatitni plin sadri priblino: 40% H2, 40% (CO+CO2) i 20% H2O.

Skladitenje i rukovanje obloenim elektrodama

Posebno treba voditi rauna o zatiti od vlage. Elektrode s kiselom, rutilnom i celuloznom oblogom se, prilikom izrade, sue do sadraja vlage od 0,3 do 5%, ovisno o vrsti obloge. Bazine se elektrode sue znatno vie, sve do sadraja vlage od 0,05%. Uobiajeno pakiranje nelegiranih elektroda je u kartonskim kutijama s nepropusnim plastinim omotaem. Za legirane elektrode koriste se plastine kutije, a celulozne se stavljaju u posebne limenke. Ukoliko se elektrode navlae, mora ih se prije koritenja osuiti, a to se, u pravilu, izvodni na temperaturi ne vioj od 350 do 450 C, u trajanju od 1 do 2 sata. Korodirane, masne, vlane i oteene elektrode ne smiju se upotrebljavati za zavarivanje. [3]

Izvori
[1] %20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm (ftp:/ / 161. 53. 116. 242/ Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/ Tehnologija_III/ Zavarivanje/ zavarivanje) "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardi, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012. [2] "Strojarski prirunik", Bojan Kraut, Tehnika knjiga Zagreb 2009. [3] "Zavarivanje I", izv. prof. dr. sc. Duko Pavleti, dipl. ing., Tehniki fakultet Rijeka, 2011.

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Elektrode za zavarivanje Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4020476 Doprinositelji: Mmarre

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Arc welding electrodes and electrode holder.triddle.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Arc_welding_electrodes_and_electrode_holder.triddle.jpg Licencija: Public domain Doprinositelji: Andy Dingley, Glenn, PDH, Seula Datoteka:Oblozena elektroda.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Oblozena_elektroda.jpg Licencija: nepoznato Doprinositelji: Mmarre Datoteka:SMAW.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:SMAW.jpg Licencija: Creative Commons Attribution 3.0 Doprinositelji: Mgschuler Datoteka:Grijac elektroda.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Grijac_elektroda.JPG Licencija: nepoznato Doprinositelji: Mmarre

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/