KISELE KIE I NJIHOV UTICAJ NA IVOTNU SREDINU

Student:

Profesor:

ovjek svojim uticajem i eksploatacijom fosilnih goriva utie negativno na okolinu u kojem ivi, tetei time sebi ali i svim ostalim ivim biima. Uz staklenike plinove, kisele kie postaju jedan od najvanijih problema, a rezultat su oneienosti atmosfere nastale zbog breg industrijskog razvoja. Uzroci su oslobaanje oksida sumpora i azota, koji uz odreene hemijske reakcije prelaze u sulfate i nitrate, te mokrim ili suhim taloenjem dolaze do tla. Djeluju na jezera, rijeke, cijeli ivotinjski i biljni pokriva, ukljuujui i sva dobra stvorena ljudskom rukom. Da ovaj problem ne bi poprimio jo ire razmjere, potrebno ga je to hitnije rijeiti, bilo kontrolom otputanja oneiivaa u atmosferu, bilo sanacijom ve nastalih posljedica.

ZAGAIVANJE VAZDUHA

KISELE KIE
Kisela kia je najprije otkrivena u Manchesteru u Engleskoj 1872. godine, kada je Robert Angus Smith naao vezu izmeu kisele kie i zagaivanja zraka.

Ljudsko djelovanje prouzroilo je neravnoteu u omjeru plinova u atmosferi to je uzrok kia sa snienom pH vrijednou koje nazivamo kiselim kiama Kisela kia, odnosno kiselo taloenje javlja se u dva oblika : - suhom - vlanom Izvor kiselih kia: - prirodni - antropogeni

Proces nastajanja kiselih kia

Prilikom procesa sagorijevanja fosilnih goriva nastaju sumpor-dioksid, oksidi azota i drugi plinovi koji pospjeuju nastajanje kiselina. Oksidi azota (NOx) Od razliitih oksida azota koji se pojavljuju u vazduhu najznaajniji su, kao polutanti, azot-monoksid (NO) i azotdioksid (NO2). Kod svakog procesa sagorijevanja se prije svega oslobaa azot-monoksid koji kasnije u zraku, pod uticajem suneve radijacije, oksidira u tetni azot-dioksid. Iz azot-dioksida se u reakciji sa vlagom stvara azotna kiselina koja je odgovorna za treinu nastanka kisele kie. Proces kako iz azot-dioksida u reakciji s vodom nastaju nitritna (HNO2) i azotna (HNO3) kiselina: 2NO2 + H2O --> HNO2 + HNO3

Sumpor-dioksid (SO2) Sumporov dioksid je daleko najtetnija tvar u zraku. To je plin bez boje, ali jakog i neugodnog mirisa koji kod ljudi, prije svega djeluje na dine organe. Oko 1/3 ukupnog prisutnog sumpor-dioksida u atmosferi nastaje izgaranjem fosilnih goriva, uglja i nafte, koji sadre jedinjenje sumpora. Dio sumpor-dioksida nastaje u hemijskoj industriji, metalurgiji, industriji papira i celuloze
On se pretvara u sumpornu kiselinu i u spoju s vodom ini kiselu kiu, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja uma.

Proces kako iz sumpor-dioksida u reakciji sa vodom nastaju sumporasta (H2SO3) i sumporna kiselina (H2SO4): SO2 + H2O --> H2SO3 SO3 + H20 --> H2SO4

POSLJEDICE KISELIH KIA

ZDRAVLJE LJUDI
Po ocjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i amerikog Nacionalnog instituta za rak (NCI) 60 do 8o % svih oboljenja od raka prouzrokovano je tetnim polutantima iz zraka koji udiemo, hranom koju jedemo i vodom koju pijemo.

GRAEVINE

Ve decenijama mnogi stari kulturnoistorijski spomenici nepovratno gube svoj oblik, gubei bitku sa kiselim kiama. Tako su kisele kie pridonijele brem unitenju spomenika irom svijeta, to najbolje pokazuje 2500 godina star Partenon u Ateni. Na toj su graevini primjeeni znakovi breg propadanja tek u ovome vijeku to je, naravno, posljedica veeg oneienja u tom djelu Europe. Primjer je i kolosalni kip Budhe u Leshanu ( Kina ), koji je ujedno i najvei kip sjedeeg Budhe na svijetu. Ta 71 metar visoka skulptura stara 1 200 godina u pokrajini Seuan dio je svjetske kulturne batine UNESCO-a. Ovaj kip, kao i mnoge druge diljem svijeta, potrebno je zatititi od propadanja kako bi mogli ostati ouvani za narataje koji dolaze.

UME I TLO
Drvee izloeno kiselim kiama pokazuje karakteristine znakove propadanja: - Prosvijetljena kronja. Osipanje se iri odozgo prema dole ili iznutra prema van. Kroz kronje se dobro vide grane i deblo. - Poutjeli asimilacijski organi. Iglice padaju prerano a lie lisnatog drvea otpada ve u kolovozu. - Promijenjen je oblik kronje, rub nije zbijen ve isprekidan i pun praznina. - Sve je vie suhih i neprirodno razgranatih grana. Strunjaci su izraunali kako jedno stablo s povrinom lia od 150 m2 za 100 godina proizvede kisika koliko je ovjeku potrebno za 20 godina ivota. Automobil, najvei zagaiva atmosfere, na relaciji od oko 400 km potroi kisik koji bi ovjeku dostajao za 75 godina njegova ivota.

VODA
U Skandinavskim jezerima se pojavila pH vrijednost vode 3. To vodi do izumiranja mikroorganizama i biljki i na kraju cijelog ekosistema. Ako u jezera utiu rijeke koje su prije toga prolazile kroz kisela umska tla, dodatno se pojaava smanjivanje pH vrijednosti.

SPREAVANJE POJAVE KISELIH KIA

Bitno je rei da vrlo veliki dio sveukupne svjetske emisije SO2 dolazi iz termoelektrana koje kao pogonsko gorivo koriste ugljen. Smanjenje emisije SO2 mogue je : koritenjem ugljena sa manjim udjelom sumpora pranjem ugljena prije sagorijevanja koritenjem razliitih hemijskih sredstava koritenjem prirodnog plina umjesto ugljena Pristup problemu trebao bi biti individualan, i svatko treba rjeavati onaj dio problema na koji moe utjecati. Svako moe dati svoj mali doprinos smanjenju emisije SO2 u atmosferu tedjei elektrinu energiju na sljedei nain : iskljuiti grijaa tijela, svjetla i druge elektrine ureaje kada nisu potrebni koristiti elektrine ureaje koji su energetski uinkoviti koristiti dobru termiku zatitu za kue i radne prostore koristiti javni prijevoz kada god je to mogue kupovati vozila sa malom emisijom NOx, te ih valjano odravati uvijek biti dobro obavijeten kako moe pomoi pri smanjenju emisije SOx, NOx i COx

ZAKLJUAK
ovjek mora to prije prestati sa iskoritavanjem goriva koji izravno nanose ogromne tete okoliu u kojem ivi, a samim time i svim ivim biima koji u njemu ive ukljuujui i njega samoga. Priroda nam alje upozoravajue znakove ve godinama da je dosta, pitanje je samo koliko e ovjek biti brz u promjenama svoga naina ivota prije nego priroda zaista uzme stvari u svoje ruke. Nadamo se da do toga ipak, u znaajnoj mjeri, nee doi.