5.

1 METODA SILA KOD REETKI

Radi jednostavnosti metoda se objanjava na statiki neodreenoj reetki u ravnini, prikazanoj na crteu 5.1. U prvome koraku moramo odrediti broj stupnjeva slobode reetke koji pokazuje koliko je prekobrojnih tapova. U drugom koraku od statiki neodreene reetke odsjecanjem prekobrojnih tapova nainimo osnovnu statiki odreenu i kinematiki stabilnu reetku, to je, ovisno o broju tapova, mogue nainiti na vie naina. Meutim svaki nain dovodi do istog rezultata, ali neki od naina su ostvareni s manje a neki s vie truda. Djelovanje odsjeenih tapova nadomjestimo odgovarajuim za sada nepoznatim silama Xi. Ukupno stanje osnovne reetke moemo promatrati kao linearnu kombinaciju djelovanja parova nepoznatih sila i optereenja tj. O x = O xV + o x1 x1 + + o xi x i + + o xn x n (5.1) u kojoj je: x- promatrano mjesto, presjek ili tap Ox- veliina koju elimo odrediti na mjestu x OxV- veliina na mjestu x pri stanju vanjskog djelovanja Oxi- veliina na mjestu x pri stanju djelovanja jedinine sile xi=1 xi- i-ta prekobrojna nepoznata sila Svako stanje pojedinanog djelovanja nepoznatih sila na osnovnoj reetki moe biti rjeeno klasinim postupcima i dat e odgovarajue stanje ravnotee. Meutim svako od tih stanja ima diskontinuitet tj. relativni pomak na mjestu i u smjeru odsjeenih tapova. Takvih diskontinuiteta ima tono koliko i nepoznatih sila.

Crte 5.1 (a) Zadana hiperstatika reetka, (b) Izbor osnovne reetke i prekobrojnih tapova Mihanovi, Trogrli Graevna statika I

246

5. Dodatak

Crte 5.2 Osnovna reetka pri djelovanju: (a), (b), (c) jedininih sila i (d) optereenja

Crte 5.3 Konano stanje sila i pomaka reetke

Neprekinutost na mjestu i u smjeru svake prekobrojne moe se uspostaviti zadovoljavanjem uvjeta p11 x1 + + p1i x i + + p1n x n x1 p10 p1V = 0 p i1 x1 + + p ii x i + + p in x n x i p i 0 p iV = 0 (5.2) p n1 x1 + + p ni x i + + p nn x n x n p n 0 p nV = 0 gdje je: - pij skraenje ili produljenje osnovne reetke na mjestu i u smjeru tapa i usljed djelovanja jedinine sile xj=1 - pi0 skraenje ili produljenje tapa i pri djelovanju jedinine sile - piv skraenje ili produljenje osnovne reetke na mjestu i u smjeru tapa i usljed djelovanja optereenja. Jednadba (5.2) moe se zapisati u matrinom obliku

( P P0 ) x = p V

(5.3)

Relativni pomak na mjestu i u smjeru presjeenog tapa usljed djelovanja bilo koje akcije, jedinine sile ili optereenja, moe se odrediti principom virtualnoga rada. Sukladno definiciji principa, rad vanjskih sila mora biti jednak radu unutranjih sila. Za virtualne pomake u odaberimo upravo one pomake koje daje promatrana akcija. Rad vanjske sile Xi=1 vri se nad nepoznatim pomakom u u smjeru promatranog tapa i iznositi e
Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

5. Dodatak

A v = p ij X i

247 (5.4)

Dok e rad unutranjih sila nki nad pomacima akcije j biti jednak zbroju unutranjeg rada po svim tapovima to daje.
l Au = nki nkj k =1 EA k

(5.5)

Izjednaavanjem rada vanjskih i unutranjih sila izlazi da je traeni relativni pomak

l pij = nki nkj k =1 EA k

(5.6)

Nakon odreivanja sila u prekobrojnim tapovima, mogu se odrediti sile u tapovima osnovne reetke sukladno relaciji (5.1) kao N k = n k1 x1 + + n ki x i + + n kn x n + N kV (5.7) ime je zadatak rijeen. Lako je uoiti da je koliina rada metodom sila kod reetkastih konstrukcija neusporedivo vea nego metodom pomaka, a ne postoji ni jednostavan nain kako bi se metoda pretoila u neki kompjutorski program. Jedno i drugo su vani razlozi zbog kojih je danas ova metoda ostala u sjeni metode pomaka.
Tabela 5.1 Sile u tapovima reetke s crtea 5.1 u MN tap
Ni

1
+ 0.59

2
+ 1.11

3
+ 0.59

4
+ 0.41

5
0.32

6
0.32

7
+ 0.41

8
0.41

9
0.91

10
0.41

11
+ 0.83

12
0.12

13
+ 0.83

x1
0.56

x2
0.12

x3
0.56

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika I

248

5. Dodatak

5.2 LITERATURA
[5.A1] Aneli M., Statika neodreenih tapnih konstrukcija, Drutvo hrvatskih graevinskih konstruktora, Zagreb 1993. [5.M1] Mihanovi A., Stabilnost konstrukcija, Drutvo hrvatskih graevinskih konstruktora, Zagreb 1993. [5.P1] Prokofjev I.P., Teorija konstrukcija II, Graevinska knjiga, Beograd 1968.

Graevna statika I

Mihanovi, Trogrli