Mr.sc.

Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

POKROVI

KOSIH KROVOVA

Kosi krov je gornji zavretak zgrade koji zatiuje zgradu odozgo od svih utjecaja, a ujedno sudjeluje u arhitektonskom oblikovanju zgrade. Kosi krov sastoji se od : 1. krovne konstrukcije (nosiva konstrukcija) 2. podloge za pokrov 3. pokrova Trajnost pokrova ovisi o: a) kvaliteti materijala u pogledu vodonepropusnosti (osnovna kvaliteta pokrova koja se dokazuje atestima proizvoaa) b) brzini oticanja vode koja ovisi o: - nagibu krova, izraenom na tri naina: stupnjevima, omjerom i postotkom - hrapavosti pokrova (to je glai oticanje je bre) - obliku pokrova (uljebljeni oblik daje bre oticanje) c) ventilaciji tavana koju treba predvidjeti za zgrade u predjelima sa snijegom, osobito ako ima vee strehe: - ventilacija kroz slabije zaptivanje pokrova - ventilacija kroz nazidak - ventilacija preko fazonskih komada kod dobro zaptivenih spojeva pokrova d) otpornosti materijala pokrova na pritisak, savijanje i sl. - pokrov treba imati dovoljnu vrstou i elastinost da moe prenijeti i primiti uz vlastitu teinu i teinu snijega, vjetra, ovjeka i sl. Ne smije se ljutiti niti prskati radi smrzavanja, niti omekati kod zagrijavanja. PODJELA POKROVA PREMA MATERIJALU I. POKROVI OD PRIRODNIH MATERIJALA

1. Pokrovi organskog porijekla a) pokrov slamom i trskom: - nagib 45-80 - dobre osobine: vodonepropustan, paropropustan, dobra zvuna i toplinska izolacija, mala teina, trajnost; - loe osobine: zapaljivost; b) pokrov drvom - daskama (22 mm debljine) na tri naina: - postava dasaka paralelno sa strehom - postava dasaka okomito na strehu - pokrivanje utorenim daicama - indrom, nagib 45-60. To su runo cijepane daice od smreke i bora, aria koja imaju paralelna vlakna bez vorova. Du 65-50-100, ir. 8-74 cm postavljaju se na letve 48/30, vri se jednostruko i dvostruko pokrivanje indrom.

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

2. Pokrovi anorganskog porijekla a) pokrov od kamenih ploa kriljevca, ravnih deblj. 5-8 mm, bez tetnih primjesa. Tri su naina pokrivanja: engleski, francuski, njemaki; II. POKROVI OD UMJETNIH MATERIJALA

1. lima (ravne i valovite ploe od Al, Cu, Zn i pocinanog elinog lima) 2. na bazi bitumena (jednostruka i dvostruka krovna ljepenka) 3. stakla (stakleni crijep, profilit, plexiglas) 4. plastike (tvrdi PVC , armirani poliester) 1. Pokrovi od keramike - peene gline, izrauju se u obliku: - ravnog biber crijepa (nagib 45 i vie) - utorenog crijepa - jednostruko: nagib 33-45 ,slaganje poinje na desnoj strani - dvostruko: najkvalitetnije, nagib 22-45 - kupa kanalica (kvalilitetno pokrivanje, radi teine i oblika naroito se primjenjuje u pomorskim krajevima, a kanali pospjeuju oticanje vode; nagib 22-35 ). Podloga moe biti: - oplata - letve - betonska ploa - pleter Pokrivanje na podlozi od dasaka: na rogove se pribija oplata 24 mm debljine. Upotreba ljebnjaka bez nosa, slau se usuho i privravaju pocinanim avlima. Kod jaih vjetrova uvruju se pojaano vapnenim mortom po cijeloj povrini. Inae prva dva reda odozdo, odozgo i sa strane. Pokrivanje na podlozi od letava 48x48 mm za nagibe 22-25-30, te letve 48x38 mm za vee nagibe 30-35. Letve paralelno sa strehom, slaganje poinje na lijevoj ili desnoj strani. Ako je ljebnjak s nosom zakai se za letve, a ako je bez nosa probui se rupa svrdlom i prikuca pocinanim el. avlom za letvu. - mediteran crijep: kombinacija kanalnog i utorenog crijepa, vel. 40,5x24 cm, teina 2,9 kg/kom, na 1m 15 kom. crijepa, nagib od 22 na vie. Pokrivanje krova je s desno na lijevo prema sljemenu. Po nainu proizvodnje razlikujemo: - vuene crijepove (glinena masa protiskuje se kroz elini kalup kroz kojeg se masa vue uz automatsko rezanje komada odreenih dimenzija) - tlaene - preane crijepove (glinena masa se tlai u el. kalupima iz kojih se dobivaju formirani elementi - crijepovi. Nakon suenja od 5-10 dana peku se na temperaturi cca 900 C) Prednosti glinenih pokrova: - nepropustljivost za vodu - postojanost na mraz - otpornost na savijanje - otpornost na udar - dugotrajan pokrov - mali trokovi odravanja

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

Mane glinenih proizvoda: - vei nagibi - mali raspon nagiba - vee teine - vee dimenzije krovne konstrukcije Pokrivanje moe biti: - jednostruko - rijetko pokrivanje (kod jednostavnih i proizvedenih objekata, nagib 45 i vie) - jednostruko - gusto pokrivanje (kvalitetnije pokrivanje nagib 33-60) - dvostruko - krunsko pokrivanje ( vrlo teki pokrov 33-60) 2. Pokrovi od azbest cementa a) ravne a.c. ploe eternit Nagib od 25-45, pokrivanje se vri na oplati ili letvama. b) valovite a.c. ploe veeg formata Nagib krova 7-90, normalni nagib je od 17 na vie. Brvljenje je obavezno kod malih nagiba kod poprenih i podunih preklopa s trajno pl. el. kitom i Bitrax trakama. Kod brvljenja krova obavezno je zraenje tavana. Postavljaju se na: - drvene gredice cca76/48 - oplatu 24 mm - el. Profile - a.b.plou Privruju se specijalnim vijcima s pokrivnom ploicom od lima ili plastike. c) valovite a.c. ploe manjeg formata katelanke-salonitke (nagib od 17-45) Azbest cement je smjesa azbestnih vlakanca rasporeenih u pravcu najveih naprezanja i visokovrijednog cementa s vodom. Vlana masa se tlai u kalupe i nakon stvrdnjavanja dobiju se ploe velike vrstoe na pritisak, ali male vrstoe na savijanje. Prednosti azbest-cem. pokrova: - vodonepropusne - lagane - vatrootporne - ne trunu niti korodiraju - lako se obrauju - s vremenom imaju veu vrstou - postojane na visoku i nisku temperaturu, glatke povrine Mane azbest-cem. pokrova: - mala vrstoa na savijanje

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

3. Pokrovi od tlaenog cementa ili valoviti bet. crijep -strenik Pokrov je teak, vodonepropustan, vatrootporan, izdrljiv na niske i visoke temperature. Nagib 17-56, postavlja se na letve s razmakom prema nagibu od 32-36 cm, preklop 6-7 cm. 4. Pokrov impregniranom bitumenskom krovnom ljepenkom Primjenjuje se za provizorne objekte radi ograniene trajnosti. Izvodi se kao: jedno ispod drugog (paralelno sa strehom, od strehe prema sljemenu), rebrasto (na podlogu od dasaka pobijaju se trokutne drvene letvice okomito na strehu) i dvostruko (paralelno sa strehom). Postavlja se na daanoj podlozi ili bet. ploama obino od laganog betona. Upotrebljavaju se 4 vrste bit. ljepenki (karton impregniran i premazan obostrano bitumenom). Krovna ljepenka moe biti neposuta ili obostrano posuta sitnim pijeskom. a) krovna ljepenka se postavlja na daanu oplatu i privrava avlima iroke glave 25/25 mm, promjer 2,5 mm, duljine 25 mm. b) na podlogu od laganog betona postavlja se pribijanjem avlima kvadratnog oblika 2,5 mm, dulj. 28-30 mm. c) na podlogu od tekog betona ugrauju se drvene pakne i prikucana avlima , nagiba 5-15 5. Pokrov od ravnog i valovitog lima Osnovne karakteristike: - lagan, vrlo strmi nagib od 3-6, a moe biti vrlo strmi (valoviti lim), vatrootporan, vodonepropustan, paronepropustan. Koristi se: - olovni lim (srednji vijek) - bakreni lim - poc. elini lim - aluminijski lim (legura) - cinani lim (legura); suvremeno graenje Nedostaci lima: lim radi. Istezanje lima na 10 m kod razlike od 100. Nagibi limova: - poc. el. lim: 6-30 (ploe), 12-30 (valovite); - cinani lim: 6-30 - bakreni lim: 6-30 - olovni lim: 6-35 Obavezno provjetravanje tavana osobito kod ravnih limova radi stvaranja kondenzata i korozije uslijed vlaenja drvene krovne konstrukcije. Pokrovi od: - ravnih limenih ploa - profiliranih lim. ploa - lim. folija;

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

Danas se primjenjuje legure Al, Zn, Cu, koje su otpornije na utjecaje zagaenja zraka. Bolji nain zatite lima od unutarnje i vanjske korozije produuje vijek trajanja lima. Zatite su umjetna oksidacija i zatita s unutarnje strane lima postavom neutralnog sloja izmeu lima i betonske ili drvene konstrukcije. 5.1. Pokrivanje ravnim pocinanim elinim limom Za pokrivanje upotrebljava se poc. el. lim debljine 0,55-0.75 mm. Ploe vel. 100x200 cm. Podloga ravna oplata ili kosa krovna ploa. Spajanje ploa na tri naina: - zakivanjem - lemljenjem - prijevojima - najei nain za primjenu pokrova od lima koji omoguuje dilatiranje i bolju vezu s podlogom. Spajanje poprenih strana ploe vri se 1. stojeim prijevojem, a spajanje podunih strana ploe vri se 2. leeim prevojem. 5.2. Pokrivanje ravnim limovima od bakra, cinka i aluminija Ove vrste limova daju kvalitetnije pokrove. Po nainu vezanja su slini. Bakar, najkvalitetniji pokrov od lima za reprezentativne zgrade. Oksidira na zraku u CuCO3, bakreni karbonat zelene boje (patina) koja titi Cu od daljnje korozije pa ak i u vlanoj atmosferi. Aluminij, vrlo kvalitetan, vie se upotrebljava u vidu legura osobito sa Mn, Mg i Si. Limovi se postavljaju kao ploe ir. cca 60 cm du. do 5m. Pokrivanje: stojeim i leeim prijevojima i pomou trapezastih i peterokutnih letava. 5.3. Pokrivanje olovnim limom Najstarija vrsta materijala za pokrivanje kosih osobito zaobljenih krovova. Teak, mekan vrlo trajan materijal oksidira u oksidni sloj titi od daljnje korozije. 5.4. Pokrivanje profiliranim limom Noviji nain pokrivanja limom. Prednosti: - ne treba daanu ili bet. podlogu ve gredice - vea vrstoa na savijanje - bolja vrsta zatite od propadanja - lagan pokrov - nagib 3-20

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

5.5. Pokrivanje limenim folijama Folije debljine 0,1 , 0,2-0,4 mm, irina trake 60 cm, duljine 25-30 cm; folije su legure Cu s kositrom Sn ili bronce. Podloga je daana ili betonska i mora biti glatka (blanjanje daske zaribani beton) na podlogu se stavlja gola ljepenka na koju se bit. ljepilom lijepi folija. Poliuretanski paneli - izopaneli: - od neobojenog ili obojenog Al ili Fe pocinanog lima - dobra statika nosivost te zvuna i toplinska izolacija. 6. Pokrov staklom Za pokrivanje kosih i ravnih krovova primjenjuje se vie vrsta stakla itd: - armirano staklo - brazdasto staklo - profilit staklo - staklene prizme - acryl staklo - termopan staklo (tavanski prozori). Staklom se obino pokrivaju: nadsvjetla, tavanski prozori, ateljei, hale (npr. banke i sl.) stubita. 6.1. Pokrivanje armiranim staklom Arm. staklo proizvodi se valjanjem lijevanog stakla u kojeg se postavlja iana mrea deblj. 0 3-10mm. Nagib staklenog krova treba biti min. 35 radi sprijeavanja zadravanja snijega na krovu. To se moe sprijeiti kod manjeg nagiba krova ako se donja povrina stakla zagrijava cijevima centralnog grijanja. Osim toga nagibom krova treba osigurati klizanje kondenzata niz staklenu povrinu min. 15. Zagrijavanjem donje staklene povrine moe se sprijeiti i stvaranje kondenzata. Pokrivanje arm. staklom obino se vri na elinim profilima. Razlikujemo pokrivanje pomou kita i bez kita. Za zastakljivanje krova izrauju se i stakleni crijepovi koji su dimenzija kao i obini crijepovi od peene gline. 6.2. Pokrivanje profilit staklom Profilit ili kopilit je prozirno liveno staklo presjeka U koje se proizvodi postupkom kao beskrajna traka koja se sijee na potrebne duine. Debljina stakla je 6-7 mm, izvode se i kao armirane ploe. Postavljaju se kao jednostruke i dvostruke ploe. Prednost profilit ploa je da se ne postavljaju na el. profile kao arm. staklo ve se meusobno lijepe specijalnim ljepilom.

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

6.3. Pokrivanje staklenim prizmama Pokrivanje krovova staklenim prizmama vie je primjenjivano kod ravnih krovova. Staklene prizme koriste se kao jednostruke profilirane krunog oblika cca 220x220 mm, debljina stakla iznosi od 20-40 mm. Prizme su povezane preko arm. bet. rebara sa kojih se veu betoniranjem na licu mjesta. 6.4. Pokrivanje acryl staklom plexiglas Pokrivanje ili acryl staklo od plastine mase koja proputa cca 92% svijetlosnih zraka. Vrlo je otporan na udar, ilav je i vrst. Ako se zapara lako se prepolira na temp. od 400. Od plexiglasa se izvode uglavnom kupole za osvijetljenje prostorija. 7. Pokrovi od plastike Primjenjuju se za pokrivanje - javnih zgrada (benzinske stanice, kiosci, nastrenice i sl.) - industrijskih zgrada (tvornike zgrade) - stambenih zgrada (vikendice i terase i sl.) Pokrovi od plastike dolaze uglavnom kao profilirane ploe u vidu polukrunih valova i trapeza. Izvode se u boji kao prozirne i neprozirne ploe. Pl. indra: pokrov od poliesterskih samogasivih smola armiranih staklenim vlaknima.

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

RAVNI KROVOVI

ili krovovi s neznatnim padom od 0.5% 4%

Ravni krov je gornji zavrni element zgrade bez nosive kose krovne konstrukcije iji slojevi su jedan iznad drugog u vrlo blagom, neznatnom padu radi odvoda vode. 1. Podjela prema postotku vlanosti prostorije ispod prostorije: NEPROVJETRAVANI RAVNI KROV (do 80% vlanosti) Sastoji se od: - nosiva konstrukcija - sloj za nagib - difuzna izolacija (sloj za izjednaavanje parnih pritisaka i parna brana) - toplinska izolacija - hidroizolacija - sloj za zatitu izolacije - insolacijska izolacija PROVJETRAVANI RAVNI KROV (80-100% vlanosti) - nosea donja konstrukcija - toplinska izolacija - zrani meuprostor - nosea gornja ploa - hidroizolacija - sloj za zatitu hidroizolacije ili insolacijska izolacija KOMBINIRANI RAVNI KROV - nosiva konstrukcija (ytong) - hidroizolacija - zatita - insolacijska izolacija 2. Podjela ravnih krovova prema nagibu - s malim nagibom 0,5-1 - s normalnim nagibom 1-2,5 - s veim nagibom 2,5-4 - s velikim nagibom 4-15 - nagnuti ravni krovovi 15-40 (22) 3. Podjela ravnih krovova prema prohodnosti - prohodni (1-2,5) - neprohodni r. krov Prohodni ravni krovovi zavravaju sa zatitama od tvrdog materijala (ploe na pijesku ili podmetaima). Slue za: - boravak ljudi i prolaze - ostava materijala - parkiralita Neprohodni ravni krovovi, dozvoljava se samo prolaz strunim licima zbog odravanja.

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

5. Vrste slojeva ravnog krova prema fizikalnim svojstvima Ravni krovovi su obodne, vanjske konstrukcije, tkz. peta horizontalna fasada koja je najjae izloena svim vanjskim i unutarnjim utjecajima. a) vanjski utjecaji su : - suneve zrake - atmosferilije - zagaenja b) unutarnji utjecaji su : - toplina - vodena para koji difuzijom prolaze kroz ravni krov. Da bi ravni krov mogao osigurati zatitu unutarnjih prostorija od vanjskih utjecaja i stvoriti unutarnju mikroklimu koja odgovara odreenim prostorijama, potrebno je da se konstrukcija ravnog krova moe oduprijeti svim utjecajima. Zbog toga mora zadovoljiti slijedee zatite i to od : 1. tetnih sunevih zraka 2. atmosferilija 3. toplinskih oscilacija 4. vodene pare Iz toga proizlazi, da ravni krov ispod kojeg su topli prostori, treba zadovoljiti slijedee izolacije : 1. insolacijsku izolaciju 2. hidroizolaciju 3. toplinsku izolaciju 4. difuznu izolaciju Osim toga, svaki ravni krov treba imati: 5. sloj za pad 6. stropnu nosivu konstrukciju 6. Insolacijska izolacija zatita od djelovanja sunanih zraka - ujedno i zavrni sloj ravnog krova, zatiuje donje slojeve ravnog krova od djelovanja sunanih zraka i mehanikih oteenja. a) zatita od djelovanja infracrvenih sunanih zraka (toplinske) Insolacijskom izolacijom treba sprijeiti prodor toplinskih sun. zraka da kondukcijom ne prodiru i ne zagrijavaju donje slojeve. Djelovanje sun. zraka ovisi o: - kutu upada sunevih zraka - boji zavrnog sloja - veliini krovne konstrukcije - akumulacionoj sposobnosti konstr. ravnog krova b) zatita od djelovanja ultraljubiastih zraka

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

Ultraljubiaste zrake tetno djeluju na hidroizolaciju koja je na bazi bitumena. One isuuju eterina ulja iz bitumenske baze. Radi toga bitumen postaje krt, tj. brzo stari. 7. zatita ravnog krova od mehanikih oteenja Insolacijska izolacija je ujedno i zatitno-zavrni sloj koji moe biti razliit, a ovisi o tome je li je krov: - prohodan ili neprohodan a) zatita neprohodnog ravnog krova Ako je hidroizolacija izvedena na bazi bitumena izvodi se na slijedei nain: a) slojem jednako granuliranog ljunka 03 cm do 05 cm u debljini 8-10 cm. S gornjim premazom (fasadex) bijele boje ili svijetlim ljunkom. Prema postojeem standardu JUS u F2 024 mogu se upotrijebiti gotove bit. trake s posipom kao zavrni sloj. b) zatita prohodnog ravnog krova Ima vie naina zatita: - propusnim vrstim povrinama u obliku ploa (ploe su od prirodnog ili umjetnog kamena na podlocima koji daju razmak kojim se postie ventiliranje topline). - polupropusnim povrinama. Ploe poloene u pijesak: ploe 15/15 deblj. 1,5 cm 20/20 deblj. 2,0 cm u cem. mort ploe 30/30 deblj.3 cm 40/40 deblj.4 cm u pijesak - nepropusnim povrinama: - armiranim poliesterom koji je ujedno i hidroizolacija. Mora imati guste dilatacije radi rada poliestera. - cem. glazurom 8. Hidroizolacija - ili pokrov ravnog krova Vri funkciju zatite od atmosferilija. Hidroizolacija mora uvijek biti u nagibu. Trajnost hidroizolacije ovisi o vie utjecaja: a) sunanih zraka (ultraljubiastih i infracrvenih) b) zagaenosti atmosfere c) vodene pare pod pritiskom d) vrsti podloge ad. a UTJECAJ ULTRALJUBIASTIH ZRAKA Hidroizolacija na bazi bitumena postaje krta jer ultraljubiaste zrake isuuju eterina ulja u bitumenu. Potrebna je zatita insolacijske izolacije. ad. a UTJECAJ INFRACRVENIH - TOPLINSKIH ZRAKA Hidroizolacija se zagrijavanjem rastee. Nastaju naponi, ako su vei od vrstoe materijala dolazi do pucanja hidroizolacije. Potrebna je zatita insolacijske izolacije.

10

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

ad. c UTJECAJ PODLOGE Podloga treba biti: - vrsta - suha - u nagibu Hidroizolacija s podlogom moe biti: - potpuno slijepljena - djelomino slijepljena - neslijepljena MATERIJALI ZA HIDROIZOLACIJU Dva osnovna tipa materijala na bazi: 1. Bitumenskih veziva u vidu: - masa ili traka 2. Polimernih materijala u vidu: - masa ili traka; ad 1 MATERIJALI NA BAZI BITUMENSKIH VEZIVA a) u vidu mase - asfaltni mastiks Asfaltna masa sa spec. kamenim agregatom u obliku kamenog brana. Postavlja se u dva sloja: - osnovni sloj 5-8 mm - zatitni sloj 10-15 mm. Nagib od 1-3 . b) u vidu bitumenskih traka, tkz. slojevita hidroizolacija. Najvie primjenjivana hidroizolacija sastoji se od slojeva bit. traka i slojeva bit. masa. Broj slojeva ovisi o nagibu krova. Prema pravilniku za slojevitu hidroizolaciju za nagibe od: 0,5 - 1 dolazi 5+6 1 - 2,5 dolazi 4+5 2,5 -18 dolazi 3+4 Ako se sastoji od bolje vrste bit. traka moe se umanjiti za 1 sloj (npr. sa ulokom od Al folije). ad 2 MATERIJALI NA BAZI POLIMERNIH MATERIJALA a) u vidu plastinih folija b) u vidu plastinih polimercementnih ili poliuretanskih masa (povrinskih ili dubinskih premaza) ad a) HIDROIZOLACIJA U VIDU PLASTINIH FOLIJA Dolaze pod nazivima tvornica npr. Trocal, Rhepanol, Baypren Ecosil i sl. To su umjetne gume na bazi klorprenskog kauuka, polisubutilena iz oblasti termoplasta i elastomera. Ovi materijali su trajno elastinim svojstvima i u najteim atmosferilijama. Osobine: - trajnije (garancija 20 god.)

11

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

- otporne na atmosferske uvjete - otporne na svjetlost - savitljive, elasti ne - lako obradive i rad je jednostavniji Pl. trake se ne lijepe za podlogu. - trake dolaze u jednom sloju na vrstu, suhu i ravnu podlogu (zaglauje se kitovima) - trake se meusobno lijepe hladnim varanjem, tekuinama koje otapaju masu. Nakon ljepljenja trake se moraju pritiskati na mjestu vara. Na krajevima se folija upucava za vert. zid u vis cca 25-30 cm. Kod neprohodnih krovova kao zavrni sloj moe doi sloj ljunka cca 6-8 cm. Kod prohodnih r. krovova kao zavrni sloj uzimaju se ploe na pijesku. ad a POLIETILENSKE FOLIJE ILI POLIVINILKLORID deblj. 0,03-0,3 mm. Ne upotrebljavaju se za glavnu hidroizolaciju ve kao pomoni sloj jer su pretanke, problem je spajanje traka. ad b MATERIJALI OD POLIMERNIH MATERIJALA U VIDU MASE POLIESTER To je poliesterska smola ojaana-armirana staklenim tkivom. Prednosti: - vodonepropusnost - postojani na atmosferilije - postojan na kem. utjecaje

HIDROIZOLACIJA ELASTOBIT Proizvod KGK-Karlovac Hidroizolacijska masa u hladnom stanu, armirana staklenim tkivom (deblj. slojeva oko 3 mm). Tamno smea pasta na bazi bit. emulzije koja je gotova za upotrebu. Primjena: za sanacije postojeih hidroizolacija. Postavlja se na vlanu oienu podlogu. HIDROIZOLACIJA OD POLIUTERANSKE TVRDE PJENE Nanaa se pricanjem bez postave ljepenke izmeu podloge i hidroizolacije.

REDOSLIJED POSTAVLJANJA HIDROIZOLACIJE na vrstu, suhu i podlogu u padu postavlja se: 1. HLADNI PREMAZ BITUMENA (bitumen otopljen u benzinu ili benzolu). Nanosi se etkom ili pricom ako je podloga vlana.

12

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

2. PERFORMIRANA BIT. TRAKA s posipom okrenutim prema podlozi, postavljena na suho. 3. VRUI BIT. PREMAZ koji se tokasto veu s podlogom (djelomino sljepljena hidroizolacija). 4. BITUMENSKE TRAKE + VRUI BIT. PREMAZI Bitumenske trake sastoje se od: - bitumenski premaz - uloak impregniran bitumenom - bit. premaz Uloci su od: - impregnirani karton (bit. premaz) - jutana tkanina (bit. juta) - stakleni voal (voal bit), perverbit - folije od Al (albit) - folije od Cu (Cuverplast) -Cu folija -bit. premaz -stakleni voal -bit. premaz -posip Novija vrsta bit. traka koje se ne lijepe vruim bit. premazom ve se deblji sloj bit. premaza zagrijava plamenikom na licu mjesta. - vea postojanost (+140 do - 17) - vea elastinost - vea otpornost na difuziju vodene pare - otporan na mikroorganizme. Trake se vare. Varenje se vri zagrijavanjem mase s butanskim plamenikom. Preklopi traka su 10-15 cm. Zavarena mjesta treba dobro pritisnuti. Spajanje bit. traka vri se preklapanjem 5-10 cm i ljepljenjem i to tako da drugi sloj prelazi preko prvog sloja. Slojevita hidroizolacija postavlja se na povrine od a) betona b) metala c) topl. izolacijskih materijala d) drveta ad a) postava slojevite hidroizolacije na bet. podlogu. Podloga treba biti vrsta, suha i u padu. - hladni prednamaz - perforirana bit. traka na suho - vrui bit. premaz - bit. traka - vrui bit.premaz itd..

13

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

ad b) na metalnu podlogu: dolazi rjee obino na valoviti ili ravni lim ad c) na topl. izolacijski materijal: nain postave bit. traka i premaza ovisi o vrsti topl. izolacijskog materijala 1. Ako je topl. izolac. materijal sa sistemom zatvorenih elija (npr.stiropor, foamglas) onda se bit. trake i premazi isto postavljaju kao na bet. podlogu. Kod stiropora radi visoke temperature bit. premaza dolazi spec. samoljepiva traka koja sprijeava topljenje stiropora. 2. Ako je topl. izolac. materijal sa sistemom poluzatvorenih elija (npr. elijasti betoni, poliuteranske pjene i sl.) postavlja se prvo sloj bit. ljepenke nevezano za podlogu. 3. Ako je topl. izolac. materijal sa sistemom otvorenih elija (npr. min. vuna, prirodna vlakna i sl.) radi stiljivosti ne dolaze u obzir za podlogu hidroizolacije. ad d) na drvenu podlogu: prvi sloj se ne lijepi ve se ukucava avlima radi provjetravanja oplate. Ostali se slojevi normalno lijepe.

1. TOPLI JEDNOLJUSKASTI R. KROV a) - zatitne prom. ploe - estrih - hidroizolacija - beton za pad - pvc - topl. izolacija - parna brana - sloj za rastereenje difuznog pritiska - ab ploa Beton za pad je iznad toplinske izolacije. b) - zat. ploe - laki beton - dva nezaljepljena sloja - hidroizolacija - topl. izolacija - parna brana - sloj za rastereenje difuznog pritiska - beton za pad - ab ploa Beton za pad je ispod toplinske izolacije 2. HLADNI DVOLJUSKASTI RAVNI KROV - podmetai od laganog betona - podmeta od pluta

14

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

- toplinska izolacija - otvor za provjetravanje - ravna azbest cem.ploa - hidroizolacija - zatita 9. Toplinska izolacija Toplinska izolacija u ravnom krovu vri viestruku funkciju i to: a) sprijeava gubitak topline iz prostorija koje su neposredno ispod krova b) sprijeava stvaranje kondenzata u krovnoj konsrukciji c) sprijeava tetne pojave koje nastaju u nosivoj konstrukciji uslijed tehnikog irenja (naprsline, vitoperenje i sl.) Debljina sloja toplinske izolacije odreuje se toplinsko-difuznim proraunom uzimajui u obzir vrstu primjenjenog materijala. Prema JUS U F2024 Toplinsko izolacijski materijali trebaju imati slijedee osobine: - izrazito slabi provodnici topline - odgovarajuu vrstou - postojanost na viim temperaturama i temp. oscilacijama - nepromjenjivost zapremnine i oblika - suhou - malo upijanje vlage - postojanost na atmosferilije - malu zapremninsku masu - lako obradiva i ugradiva Ovim osobinama odgovaraju sljedei materijali: 1. PJENOPLASTI 2. EKSPANDIRANA PLUTA 3. MINERALNA ili KAMENA VUNA 4. STAKLENA VUNA I OSTALA MINERALNA VLAKNA 5. PLOE OD PREANE SLAME 7. PLOE OD DRVENIH VLAKANACA 8. PREANE IVERICE 9. PLOE OD DRVENE VUNE 10. PJENUAVO STAKLO 11. LAGANI BETON 1. PJENOPLASTI su sintetiki toplinsko izolacijski materijali razliitog sustava: 1.1. POLISTIROL (STIROPOR) Primjenjuje se za krovne izolacije ako se osigura da na njega nee djelovati temperature vee od 60C. 1.2. POLIURETAN (poliuretanska pjena)

15

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

- temperature ne vee od 90 C, a kratkotrajne do 140 C. 1.3. POROFEN (pjenasti materijal na bazi fenolklormaldehidne smole) 2. EKSPANDIRANA PLUTA Dobiva se iz kore plutanog drveta koja se melje u zrnu zatim autoklavnim ekspandiranim i preanjem, vezuje u blokove i zatim sjee u ploe. 3. MINERALNA VUNA ( kamena vuna ) Za toplinsku izolaciju upotrebljava se samo za sve ravne krovove u vidu tvrdih ploa. 4. STAKLENA VUNA To su staklena bijela vlakna koja se proizvode u rastresitom stanju ploama, stakleni voal i sl. Primjenjuje se samo za hladne ravne krovove. 6. BITUMEN PERLIT To je mjeavina perlita i ugrijanog bitumena koji se ugrauje u vruem stanju. 7. PLOE OD DRVENIH VLAKANACA Rjee se primjenjuju za ravne krovove. 8. PLOE OD PREANE IVERICE Rijetko se upotrebljavaju. 9. PLOE OD DRVENE VUNE Dolaze pod nazivom heraklit ploe, tarolit, drvolit... 10. PJENUAVO STAKLO (foamglas) Predstavlja do sada najbolji topl. izolacijski materijal. Ima sistem zatvorenih elija, izvodi se od iste staklene mase koja se tehnikim postupcima bitumenizira. Moe se hodati, a ne upija vlagu niti paru. 11. MATERIJALI NA BAZI LAKIH AGREGATA I VEZIVA 11.1. KERAMZIT BETON agregat je od lakih granula keramzita kuglice od ekspandirane gline. 11.2. PERLIT BETON agregat je od lakih granula dobiven ekspandiranjem RIOLITA. Toplinska izolacija od lakih betona ima u prosjeku velik koeficijent toplinske provodljivosti radi ega dolazi u sastavu s drugim materijalima. Poloaj topl. izolacijskog sloja moe na ravnom krovu biti razliit to ovisi o vrstoi materijala. Najpovoljnije je da toplinsko izolacijski sloj bude to blie gornjem zavrno zatitnom element, tj. iznad hidroizolacije.

10. OBRNUTI KROV a) tip ravnog krova s toplinskom izolacijom iznad hidroizolacije Uvjet: vrstoa na tlak, toplinska izolacija materijala mora biti vea od 30 N/cm . - spec. OKIPOR patent ploe (stiropor) - foamglas (pjenuavo staklo) b) tip ravnog krova s toplinskom izolacijom ispod hidroizolacije Uvjet: vrstoa na tlak, topl. izolacija materijala vea od 25 N/cm . - stiropor - porofen

16

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

- poliuteran c) tip ravnog krova s toplinsko izol. materijalom ispod sloja za pad Uvjet: vrstoa na tlak, topl. izol. materijala vea od 20 N/cm . - min. vuna - drvena vuna - vlaknatice - pluta d) tip ravnog krova s dvije topl. izolacije: s unutranje i iznad stropne konstrukcije. Krov hladnjaa i sl. prostore s vrlo niskim temperaturama. e) tip ravnog krova bez toplinske izolacije Nastrenice, tj. krov iznad otvorenih prostora ili ako su prostorije s ispod 50% vlanosti i ne griju se. Napone uslijed zagrijavanja i hlaenja preuzima armatura u ploi. 11. Parna brana Postavlja se radi sprijeavanja odnosno prodora vodene pare u gornje slojeve ravnog krova. Izvodi se od paronepropusnih, visokovrijednih, hidroizolacijskih materijala. Radi mogunosti izlaska vodene pare u atmosferu postavlja se: SLOJ ZA IZJEDNAAVANJE PRITISKA VODENE PARE TKZ. DRENAA VODENE PARE Postavlja se zbog smanjenja ukupnog pritiska vodene pare to se postie jednolikim rasporedom vodene pare. Zbog toga se izvodi od materijala koji imaju kanalie u raznim pravcima. Za odvoenje vod. pare u atmosferu potrebno je izvesti posebne vrste zavretaka: uz krajeve uzvii zid ili posebnim odunicima za izlaz vodene pare. 1) Za prostorije koje imaju do 50% vodene pare ne postavlja se difuzna izolacija; 2) Za prostorije do 60% postavlja se samo parna brana bez drenae vodene pare; 3) Za prostorije od 60-80% vodene pare postavljaju se oba sloja difuzne izolacije, tj. parna brana i sloj za dreneu vod. pare. 4) Za prostorije od 80-100% vod. pare potrebno je navesti tkz. hladni ili provjetravani ravni krov. Zbog velikog pritiska vod. pare izvodi se vei zrani prostor kroz kojeg prolazi i odlazi vodena para u atmosferu kroz spec. otvore ili odunice. Zrani prostor je u ovom sluaju difuzna izolacija. MATERIJALI ZA DIFUZNU IZOLACIJU a) parnu branu upotrebljava se bit. traka sa Al. folijom debljine 0,1 mm. Dobra parna brana je: dva sloja sintetike folije. b) drenau vod. pare, primjenjuje se perforirana bit. traka s ulokom od staklenog tkiva sa posipom finog kvarcnog pijeska, a s druge strane grubi kvarcni pijesak 0 1-3 mm. Trake se postavljaju na suho s krupnim pijeskom prema dolje.

17

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

12. Sloj za pad Padovi ravnog krova rjeavaju se razliito, a ovisi da li je prohodan ili neprohodan krov, je li odvodnja putem oluka ili slivnika kroz zgradu. - prohodni r. krov ima blai pad a iznosi od 0,5-2,5% uz uvjet da ima glatku povrinu - neprohodni r. krov ima vei pad od 2,5-cca 18% i vie, moe imati i hrapaviju povrinu Padovi ravnog krova mogu se postii na dva naina: 1. stropna konstrukcija u padu 2. pad postignut posebnim slojem za pad Sloj za pad izvodi se obino od laganog betona s agregatom od: - keramzita (ekspandirana glina) - perlita (eks. riolit) - siporexa (plinobeton -Al prah) Treba izvriti dilataciju sloja za pad ako se nalazi iznad toplinske izolacije. 13. Stropna konstrukcija Kod ravnih krovova dimenzira se jae nego meukatna stropna konstrukcija, radi veeg optereenja od: snijega, vjetra, temperaturnih oscillacija Specijalni zavrni slojevi ravnih krovova

OZELENJENI RAVNI KROVOVI

Sve ee se primjenjuju tkz. ozelenjeni ravni krovovi. Prednosti: - pruaju ugodan boravak - regeneriraju zrak - daju bolju topl. izolaciju donjim slojevima Slojevi: - zemlja + trava - staklena mreica - glinoper - hidroizolacija - topl. izolacija - parna brana, sloj za pad te arm. bet. stropna konstrukcija;

RAVNI KROV SA ZAVRNIM SLOJEM VODE

Voda ima veliku toplinsku akumulaciju, tj. sporo se zagrijava, a teko hladi jer voda ima visoki koeficijent apsorpcije infracrvenih zraka. Slojevi: - voda 2,5-10 cm - hidroizolacija - topl. izolacija

18

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

- parna brana - sloj za nagib - nepropusna konstrukcija Odvodnja ravnog krova moe se vriti na vie naina: 1. nain: odvod vode u oluke. Oluci mogu biti: visei i stojei. Ovaj nain odvodnje karakteristian je za neprohodne ravne krovove. 2. nain: odvod vode u horizontalne kanale - jarke uz punu ogradu prohodnog ravnog krova Odvod na vanjski vert. oluk i odvod na unutarnji vert. oluk. 3. nain odvoda vode: odvod vode vri se vodolovkama kroz unutarnje prostore. a) odvod vode kroz sredinu zgrade - za prohodne r. krovove: padovi su od 0,5-1%, najee 1-2,5%; - za neprohodne r. krovove: padovisu od 2,5-4%; TEHNIKI DETALJI RAVNOG KROVA 1. IVINA RJEENJA UZ RUB R. KROVA: a) bez povienja zida b) s povienjem zida c) s olukom 2. IVINA RJEENJA UZ VII ZID: a) za prohodni ravni krov b) za neprohodni ravni krov 3. PRODORI KROZ RAVNI KROV UZ: a) dimnjak b) vodolovku c) ventilaciju d) odunice pare e) staklene kupole f) dilatacije kod prohodnog i neprohodnog ravnog krova

19

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

GRAEVINSKA LIMARIJA
1.1.1. Graevinska limarija i njene karakteristike Graevinska limarija je jedna od djelatnosti limarskog obrta koja se odnosi na izradu i postavu zavrnih elemenata od crnih i obojenih limova na objektima visokogradnje npr. oluci, opavi, pokrovi i dr. Limovi se razlikuju po: - materijalu (bakreni, cinani, el. i dr.) - debljini (fini, srednji grubi, konstruktivni) - obliku (ravni, valoviti, trapezasti) Karakteristike limova: - vodonepropusnost - paronepropustan - savitljivost - vrstoa (konstruktivni lim) - trajnost CRNI LIMOVI su: elj. i el. limovi; oksidiraju na zraku u Fe O , Fe (OH) , crvena i smea ra. Oksidni sloj otpada i ponovno radi toga se molekule troe ili nestaju, tj. crni metali korodiraju. OBOJENI LIMOVI su: Cu,Zn,Pb,Al; oksidiraju na zraku u CuO, ZnO, PbO , Al O; oksidni sloj ne otpada i radi toga oksidni sloj uva od daljnje oksidacije, tj. obojeni metali ne korodiraju! 1.1.2. Racionalizacija i industrijalizacija graevne limarije u odnosu na zanatski nain oituje se primjenom: a) kvalitetnog materijala b) vrstom, oblikom i ugradbom materijala c) zatitom materijala d) primjenom gotovih elemenata a) klasini obojeni i crni limovi novijim tehnolokim postupcima postaju kvalitetniji u pogledu vrstoe, izgleda i dr. kvaliteta. Njihova trajnost, izgled i sl. poboljavaju se naknadnom umjetnom oksidacijom, plastifikacijom i sl. b) u novije doba sve vie se priuzvode i primjenjuju limovi od legura. Legure se dobivaju taljenjem dvaju ili vie osnovnih metala.Dobiva se novi materijal - metal odnosno limovi koji se odlikuju novim kemijskim i fizikim svojstvima, a koja su bolja od osnovnih materijala. Obino se postie bolja vrstoa, tvrdoa, boja i sl. c) posebn panja posveuje se pravilnoj ugradbi i zatiti limova od propadanja, osobito u gradovima sa zagaenom atmosferom. Naunim istraivanjima i analizama rasvijetljeni su uzroci propadanja limova i nain zatite limova. Propadanje limova osobito pocinanih moe nastati iz vie razloga i to zbog: - atmosferske korozije - unutarnje korozije

20

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

- elektrolize - temperaturnih oscilacija Korozija je nenamjerno razaranje ili troenje materijala uslijed djelovanja fizikalnih, fizikalno-kemijskih, kemijskih i biolokih utjecaja. ATMOSFERSKA KOROZIJA je spontano propadanje materijala pod fizikalnim, kemijskim, elektrokemijskim i biolokim djelovanjem atmosfere. Korozija metala nastaje i kod makrogalvanskih lanaka koji nastaju u kontaktu metala s plemenitijim metalom (kao katoda) npr. Al profili propadaju u kontaktu sa eljeznim ili bakrenim profilima. PROPADANJE LIMOVA USLIJED: 1. ATMOSFERSKE KOROZIJE Javlja se kod vee vlanosti (od 70% i vie) u zagaenoj atmosferi. Stvaraju se tetni spojevi - kiseline koji djeluju kao elektrolit, to izaziva elektrolizu lima. Zatita od atmosferske korozije lima: 1. Premazivanje lima premazima (uljani i plastini premazi) 2. Umjetna oksidacija 3. Prevlaenje lima drugim materijalima koji su otporni na H SO i sl.( legure, guma, plastika i sl.) 2. UNUTARNJE KOROZIJE Javlja se kod limova koji se postavljaju na betonske i drvene podloge bez zatitnog sloja. Radi temperaturnih razlika lima i podloge nastaje na sastavu lima i podloge kondenzat, koji se nakuplja zbog slabije mogunosti isuivanja. Ovlaivanjem podloge od betona ili drveta nastaju tetni spojevi koji utjeu na propadanje lima odozdo (npr. bijela korozija cinka.) ZATITA LIMA od unutarnje korozije: potrebno je odvojiti lim od betonske ili drvene podloge postavom neutralnog - zatitnog sloja (npr. krovna ljepenka). 3. ELEKTROLIZE Nastaje kod spajanja razliitih vrsta limova u prisustvu vode ili vlage. ZATITA LIMA od elektrolize: treba postavljati samo jednu vrstu lima za glavni i pomoni materijal ili dva razliita metala sa slinim ili priblino slinim potencijalom. 4. TERMIKIH OSCILACIJA Nastaje zbog temp. rada limova.Vei rad limova nastaje kod: - veih temperaturnih razlika - veih duina limova - veih koeficijenata stezanja ili rastezanja dotine vrste lima ZATITA LIMA od temperaturnog rada: Da bi se sprijeilo pucanje lima uslijed rada potrebno je smanjiti ukupnu duinu lima tj. treba izvesti dilataciju lima.

21

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

d) PRIMJENA GOTOVIH ELEMENATA OD LIMA Gotovi elementi od lima su tvornike proizvodnje sa veom tonosti u dimenzijama radi tvornike kontrole. Trebaju katalozi s gotovim oblicima i mjerama te uputama za montau. Npr: - horizontalni oluci i vert. od lima, plastike ili azbest cementa - opavi za pokrivanje zavretaka ravnog krova - fasadni i krovni elementi kao lim ili sendvi sa topl. izolacijom - vodolovke od lima i plastike i sl. 1.2. MATERIJALI ZA GRA. LIMARIJU - vrste limova i legura ELINI LIM elini ili crni lim dolazi samo kao zatien s drugim metalom najee cinkom, rjee Cu, Pb, Sn. ZATITA EL. LIMA moe biti: - metalni sloj - nemetalni sloj, emajl, silikati, uljeni nalii - organski sloj, katran, asfalt, guma ili plastika POCINANO ELINI LIM- e + Zn elini lim prevuen prevlakom cinka debljine cca 0,065mm. Svojstva - ima veu vrstou, manje radi na temperaturnim oscilacijama i jeftiniji od Zn, Cu i Al. Mane - lako puca koica, osobito na preijevojima. CINANI LIM (Zn) Svojstva: srebrne boje jakog sjaja, vrstoa za polovicu manja od elika, jako dilatira (3 x vie od e), oksidira u cinkov oksid mutno sive boje koji ga zatiuje od daljnje oksidacije. Propada od utjecaja svjeeg vapna, cementa i ustajalog zraka, ae i solne kiseline. Zatita nakon 1 godine premazom uljanom bojom. Primjena za pokrove, prozorske klupice, ljebove i sl. Danas se sve vie koriste legure, TITANCINK, s trajnom, u proizvodnji izvedenom, zatitom lima. Proizvodnja u ploama 100x200 mm, deblj. od 0,3-0,8 mm BAKRENI LIM (Cu) Svojstva: - uto smee sjajne boje - veu vrstou i tvrdou - postojan na atmosferilije i zato je najbolji lim, ali i najskuplji. - oksidira u (CuO) bakreni oksid ili hidroksid koji ga uva od daljnje korozije; Propada od unutarnje korozije elektrolize. Zatita: - na bet. ili daanoj podlozi odvojiti slojem krovne ljepenke

22

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

- upotrebljavati materijal iste elektronegativnosti Primjena: za pokrove, ljebove, opave; Proizvodnja: - u ploama 100x200 cm deblj. 0,1-3,0 m/m; 1.2.1.4. OLOVNI LIM (Pb) Svojstva: - tamno sive boje, mekan - vrlo teak i skup - oksidira u (PbO) olovni oksid koji ga uva od daljnje korozije; Propada od: utjecaja cementa i svjeeg vapna. Zatita: na betonskoj podlozi odvojiti slojem krovne ljepenke; Primjena: - za pokrove - za hidroizolaciju od podzemne vode; Proizvodnja: Trake ir. 100 cm, du. 1000 cm (role), deblj. 1,0 - 6 m/m za gra. limariju. 1.2.1.5. ALUMINIJSKI LIM (Al) Svojstva: - ne dolazi u prirodi kao isti metal, ve se dobiva preradom iz boksita i to u dvije faze: 1. iz boksita dobiva se isti Al O 2. elektrolizom iz glinice dobiva se Al; - Al je lagan i mekan metal - na zraku oksidira i prevlaka ga titi od daljnje korozije - oksidna prevlaka se teko skida i topi se tek kod 2000 C. Propada od: vapna i cementa. Zatita: - izmeu bet. podloge i lima postavlja se sloj krovne ljepenke - umjetno se oksidira kemijskim putem i elektrolizom Primjena: kao isti metal malo se primjenjuje jer je mekan i male vrstoe pa se primjenjuje najvie u obliku legura i to za: pokrove, ljebove, dilatacijske trake, prozore i sl. Proizvodnja: - ploe 200x100 cm, deblj. 0,10-0,30 m/m - svitci - role ir. 60 cm duine do 5m. 1.3. POVRINSKA OBRADA I ZATITA LIMOVA a) mehanika obrada limova - BRUENJE za ispravljanje limova i za postizanje glatke povrine - STRUGANJE kod ienja lima - PJESKARENJE kod ienja profiliranih povrina lima - POLIRANJE za postizanje sjaja lima

23

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

- IENJE za ienje limova od masnih mrlja ili mrlja od lemne vode b) kemijska obrada limova - LUENJE za ienje limova od masnih mrlja koje se nisu mogle oistiti mehanikim postupcima; - KEMIJSKO BOJENJE METALA - smea prevlaka - bruniranje; postupci kojima se zatiuje lim od utjecaja kisika, a naroito organskih kiselina. - METALNE PREVLAKE kojima zatiujemo limove od elika i Fe i to prevlakama od Zn, Sn, i Pb koji su otporniji na koroziju; - UMJETNO OKSIDIRANJE; laki metali kao Al i njegove legure mogu se umjetno oksidirati radi bre zatite od korozije; c) premazi i prevlake - PREMAZ ULJANOM BOJOM kao zatita lima od korozije ali slabija. Premazivanje se vri uljanom bojom, lakovima, koji kad se osue stvaraju celuloidni zatitni sloj; - PLASTINE PREVLAKE kao novija zatita limova sa plastinim prevlakma koje mogu biti na bazi PVC;

1.4. SASTAVLJANJE LIMOVA 1.4.1. Lemljenje je spajanje limova u toplom stanju pomou zagrijavanja drugog metala koji ima nie talite od limova koji se spajaju. Na metalnom avu - spoju se stvara legura. Lemljenje se primjenjuje kada se trai vrsta i nepropusna veza za vodu. 1.4.2. Previjanje je najjednostavnije spajanje limova koje se sastoji u previjanju jednog lima preko drugog ili oba zajedno. Izrauju se: jednostruki i dvostruki sa stojeim i leeim prevojom. Spajanje limova previjanjem predstavlja ujedno i dilataciju jer limovi mogu nesmetano raditi. Lim se privrava za podlogu sponama ili podvezicama koje moraju biti od istog materijala kao i limovi; to su trake ir. 30-40 cm i zakivaju se po dva avla. Spone mogu biti raznih oblika to ovisi gdje se nalaze. 1.4.3. Ljepljenje - u novije vrijeme limovi se lijepe spec. plastinim ljepilima koji se premazuju preko spoja i preaju. Ljepljenje se moe vriti vruim i hladnim postupkom. 1.4.4. Preklapanje - samo kod valovitih limova. 1.4.5. Zakivanje odn. sastavljanje dva lima pomou zakovica koje trebaju biti od istog materijala kao i i limovi. U zgradarstvu se primjenjuje malo odn. gdje se ne trai vodonepropusnost.

24

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

ELEMENTI GRAEVINSKA LIMARIJA Elementi od lima izvode se za: 1. Sakupljanje i odvod vode s kosih i ravnih krovova a) horizontalni oluci Primaju vodu s krovnih povrina i odvode u vertikalne oluke iz kojih se voda odvodi u grad. kanalizaciju ili slobodno otie izvan objekta. Horizontalne oluke dijelimo u vie vrsta i to prema: 1) poloaju na zgradi (spojei i leei) 2) obliku (polukruni, pravokutni, ovalni) Veliina oluka se odreuje raunski prema najveoj slivnoj povrini krova: uzima se za 1 m krovne povrine 0,8-1,0 cm povrine presjeka oluka. Da bi profili oluka bili skrojeni tako da od tabli 200x100 cm ne ostaju otpaci, veliina oluka se odreuje tabelom: krovna pov. m2 50-60 70-90 120-150 150-190 250-220 razvij. ir. cm 25 28,5 33 40 50 pov. presjeka cm2 52 71 117 152 254 oluka r cm 7,5 8,5 10 12 15

Bolji su polukruni oluci s padom 0,5%, pravokutni oluci imaju pad 0,8 -1,0%, a horizontalni oluci su duine 1,0 ili 2,0 m, to ovisi o nainu krojenja ploa. Komadi od 1 ili 2 m sastavljaju se u radionici du. 4-5 m. Preklopi se zakivaju i leme vel. 3 cm. Oluk se postavlja na kuke od plosnog elika - pocinanog 25/6 cm i uvruje avlima (2) na rogu. DILATACIJA OLUKA Radi temperaturnih oscilacija lim radi, tj. kod viih temperatura se rastee, a kod niih se stee. Preporuuje se da horizontalni oluci imaju dilataciju na duini i to za: - poc. el. lim na 9-12 m - bakreni lim na 910 m - aluminijski lim na 7-8 m - cinani lim na 6 m. Dilatacija fuga - reka moe se postaviti na najvioj ili najnioj toki oluka. a) VISEI OLUCI

25

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

Najjednostavniji i najee primjenjivani oblik oluka kod kosih krovova sa strehom. Oteenja su uoljiva i vidljiv je pad. Izvode se od poc. el. lima i cinanog lima. Pad oluka postie se kukama koje se prikivaju za rog odozgo ili sa strane. VISEI OLUCI OD PLASTIKE - izrauju se od plastinih masa na bazi tvrdog PVC-a ili preanog poliestera. Dilatacije su gue, od limenih oluka. b) VERTIKALNI OLUCI Vertikalne cijevi koje primaju vodu iz horizontalnih oluka. Mogu biti: - okruglog oblika - etvrtastog oblika, pogodni za krajeve s niom temperaturom jer se kod leda lake mogu deformirati dok okrugli pucaju. Vodu odvode u: - kanalizaciju - cisterne - slobodno otiu izvan zgrade Sastavljanje oluka po visini na svakih 1-2 m u radionici se preklapaju za 5 cm + leme. Na gradilitu se sastavljaju na 4 m i preklop je vei. Kod dilatacije je preklop vei za cca 810 cm bez lemljenja. c) SABIRNI TULJCI - VODOLOVKE - SLIVNICI Postavljaju se na prohodne ravne krovove za odvod vode s ravnog krova kroz zgradu. POVRINA VODOLOVKA Pov. ravnog krova promjer s koje se slijeva vodolovke voda u vodolovku m m/m do 150 70 do 250 100 do 400 125 Bolje je staviti dva manja slivnika radi zaepljenja.

povrina vodolovke cm 38,5 78,5 122,66

2. Pokrivanje istaka, streha i sl. (ili limeni opavi) Lim se u principu ne bi trebao buiti odozgo. Privrivanje lima za podlogu obino se vri preko traka od jaeg lima iste vrste (radi elektrolize). 3. Dilatacijske trake Kod dilatacijskih reki treba omoguiti nesmetan rad konstrukciji, a uz to i zatitu od prodora atmosferilija.

26

Mr.sc. Olga Maga, dia

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI V. Cara Emina 5, tel.352-111 e-mail omagas@gradri.hr

GF

Najee se postavljaju limovi (trajni) u obliku lire koji omoguuje stezanje i rastezanje traka a da ne pukne. 4. Prodori kroz krov moraju se dobro opiti da ne doe do proputanja vode. Danas se rade gotovi prozori od Al. legura koji slue za osvijetljenje i zraenje tavanskih stanova. a) tavanski prozor b) opav dimnjaka c) krovne ventilacije - to su odune ventilacije od kanalizacije. Vert. kanalizacijska cijev 0 100 od lijevanog eljeza, na tavanu prelazi u 0 150 od lima ili azbest cementa radi smrzavanja vod. pare.

27