VODI ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ SOCIJALNE ZATITE

Projekat finansiraju:

Evropska unija

Mart 2011

Sadraj:
Zato vodi? Federacija Bosne i Hercegovine
1. 2. 3. 1. 2. 3. Korisnici socijalne zatite prema zakonima u FBiH Prava iz socijalne zatite prema zakonima u FBiH Nadlenosti institucija za postupanje po zakonu u FBiH

1 3

Republika Srpska
Korisnici socijalne zatite prema Zakonu o socijalnoj zatiti RS Prava iz socijalne zatite prema zakonima u RS Nadlenosti institucija za postupanje po zakonu u RS

13

Kako ostvariti prava?

Mehanizmi ostvarenja prava iz socijalne zatite Upravni postupak alba Sudski postupak Uloga Institucije ombudsmena BiH Uloga nevladinih organizacija

18

Dodaci:

26

1: alba primjer 2: Tuba primjer 3. Formular za pokretanje postupka pred Institucijom ombudsmena BiH 4. Kontakti institucija i nevladinih organizacija koje daju besplatnu pravnu pomo 5. Korisne informacije (potrebna dokumentacija za ostvarivanje prava iz socijalne zatite)

Zato vodi ?
Bosna i Hercegovina nema nadlenosti niti pravni okvir za ujednaenu socijalnu zatitu na cijeloj teritoriji, jer se iskljuiva nadlenost za ovu oblast nalazi na nivou entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske. Sistem socijalne zatite je organizovan na nivou kantona u FBiH i optina u RS i kao takav je krajnje birokratizovan, rascjepkan i neefikasan. Nepostojanje zakonskog okvira na nivou drave i istovremeno neharmoniziranost zakona izmeu entiteta kojima se regulie ova oblast dovodi do iskljuivanja pojedinih grupa stanovnitva iz sistema zatite i do diskriminacije. Oblast socijalne zatite u BiH regulie 20 zakona to na entitetskom, to na kantonalnom nivou, a pri tome zakoni na entitetskom nivou reguliu ova pitanja na razliite naine. Naroito je komplikovan i nefunkcionalan sistem u FBiH sa izraenim preklapanjem i estim izbjegavanjem nadlenosti izmeu 10 kantona i FBiH. U FBiH sistem socijalne zatite ukljuuje ak preko 30 ministarstava i institucija1. Svaki kanton ima svoje ministarstvo koje je zadueno za oblast socijalne i zdravstvene zatite, zatite ratnih invalida i njihovih porodica, raseljenih
1 Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH i 10 kantonalnih ministarstava: Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata FBiH Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH Ministarstvo zdravstva FBiH i 10 kantonalnih ministarstava zdravstva Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i 10 kantonalnih zavoda/fondova Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje FBiH Federalni zavod za zapoljavanje i 10 kantonalnih zavoda za zapoljavanje Centri za socijalni rad - dva kantonalna (Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton) i 71 optinski centar

lica, izbjeglica, rada i zapoljavanja. Kantoni donose i usvajaju svoje zakone u oblasti socijalne zatite, koji nisu uvijek usklaeni sa Federalnim zakonom o socijalnoj zatiti. Istovremeno, primjena zakona se odgaa bez obrazloenja i izvan rokova previenih u zakonu i bez ikakvih sankcija. Ne donose se podzakonski akti za primjenu zakona, zakoni ostaju mrtvo slovo na papiru, a veliki broj korisnika uskraen za svoje pravo. Graani veoma rijetko trae svoja prava pred nadlenim institucijama podnoenjem tubi ili albi unutar institucija ili pred sudovima. Neki od kljunih razloga za ovo nalaze se u injenici da su generalno neobavijeteni o svojim pravima to i nije udno obzirom na umu zakona koji reguliu ovu oblast, ali i zbog nepovjerenja u institucije sistema i pravovremeno obeteenje, te zbog moguih visokih trokova voenja ovakvih postupaka. Zbog svega ovoga sainjen je ovaj Vodi. Cilj Vodia jeste da ukae na: osnovna prava koja proizilaze iz zakona; institucije koje su nadlene za obezbjeenje ovih prava; kljune procedure za ostvarenje prava, npr. kome i kako podnijeti zahtjev ili albu u cilju ostvarenja prava.

Federacija Bosne i Hercegovine

Prava iz socijalne zatite osiguravaju se kroz federalni i kantonalne zakone o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom (u daljem tekstu Federalni zakon). Meutim, nisu svi kantoni donijeli odgovarajue zakone, ili su usvojeni zakoni koji obuhvataju samo jedan segment prava i to samo prava iz socijalne zatite, dok druga prava kao to su prava porodica sa djecom i prava civilnih rtava rata nisu obuhvaena kantonalnim zakonom (hercegovako-neretvanski, posavski i kanton Livno). I mada postoji odredba kantonalnog hercegovako-neretvanskog zakona o socijalnoj zatiti koja kae da se na pitanja iz oblasti socijalne zatite, koja nisu ureena kantonalnim zakonom o socijalnoj zatiti primjenjuje Federalni zakon, u praksi se to ne primjenjuje. Federalni zakon se donosi kako bi dao okvir kantonima na osnovu kojeg e oni donijeti svoje zakone usaglaene sa federalnim, s tim da kantoni mogu proiriti obim prava, ali ne mogu ii ispod minimuma predvienih federalnim zakonom. Federalno ministarstvo bi, prema zakonu, trebalo nadgledati provoenje zakona i pratiti usaglaenost i primjenu federalnog zakona na kantonalonom nivou, kako i stoji u zakonu :'Nadzor nad provoenjem ovog zakona i propisa Federacije donesenih za njihovo provoenje, kao i nad strunim radom ustanova koje osniva Federacija, vri federalno ministarstvo rada i socijalne politike'. Meutim praksa pokazuje da federalno ministarstvo nema gotovo nikakvu funkciju u osiguranju usaglaenog nivoa prava i socijalne zatite na kantonalnim nivoima vlasti u Federaciji. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike niti prati provedbu zakona na kantonalnom nivou niti poduzima mjere protiv kantona i kantonalnih ministarstva koji suprotno federalnom zakonu ureuju socijalnu zatitu na nivou kantona. Federalni
3

zakon, takoer ne navodi kaznene odredbe za kantone koji propuste usaglasiti svoje zakone sa federalnim. Iz ovoga proizlazi da je regulisanje naina ostvarenje prava koja su predviena federalnim zakonom zapravo preputeno na volju kantonima s tim da ostvarivanje prava graana na socijalnu zatitu dodatno ovisi i od finansijske moi pojedinih kantona. To je jedan od kljunih razloga to u ovoj tako vanoj oblasti vlada pravni haos i diskriminacija korisnika prema mjestu stanovanja.

1.

Korisnici socijalne zatite prema zakonima u Federaciji BiH

Prema Zakonu o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom FBiH2, korisnici socijalne zatite su: djeca bez roditeljskog staranja, odgojno zanemarena djeca, odgojno zaputena djeca i djeca iji je razvoj ometen obiteljskim prilikama; osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizikom ili psihikom razvoju; materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe; stare osobe bez obiteljskog staranja; osobe sa drutveno negativnim ponaanjem; osobe i obitelji u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajui oblik socijalne zatite. Korisnici socijalne zatite prema zakonima kantona u FBiH: etiri kantonalna zakona u FBiH predviaju iste korisinike socijalne zatite kao i Fedralni zakon i to: hercegovako-neretvanski kanton, zapadnohercegovaki kanton, srednjobosanski kanton i bosansko-podrinjski kanton. Tuzlanski kanton ima proiren krug korisnika socijalne zatite i dodatno na Zakon FBiH predvia osobe izloene zlostavljanju i nasilju u porodici.

Slubene novine FBiH 36/99, 54/04, 42/06

5

Unsko-sanski kanton u korisnike socijalne zatite ubraja disfunkcionalnu porodicu i lica i porodice koje nemaju dovoljno prihoda za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Kanton Sarajevo ubraja osobe i porodice ija primanja nisu dovoljna za podmirenje osnovnih ivotnih potreba i osobe izloene zlostavljanju i nasilju u porodici. Zeniko-dobojski kanton ubraja lica ovisna o psihoaktivnim supstancama. Kanton 10/Livno ima malo drugaije definisane korisnike socijalne zatite u odnosu na fedralni zakon i ostale kantone u koje spadaju: - djeca bez roditeljskog staranja, odgojno zanemarena i zaputena djeca, djeca iji je razvoj ometen obiteljskim prilikama (to je isto kao zakon FBiH); - tjelesno ili mentalno oteeno ili psihiki bolesno dijete te dijete prema kojem je ili bi trebala biti primjenjena mjera obiteljsko ili kazneno pravne zatite; - tjelesno ili mentalno oteena ili bolesna odrasla osoba, starija, nemona ili druga osoba koja zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne moe udovoljiti osnovnim ivotnim potrebama; - druga osoba koja je u nevolji zbog poremeenih odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama, ili drugim opojnim sredstvima ili zbog drugih oblika drutveno neprihvatljivog ponaanja i drugih uzroka.

2.

Prava iz socijalne zatite

Utvrena zakonom Federacije BiH: novana i druga materijalna pomo; osposobljavanje za ivot i rad; smjetaj u drugu obitelj; smjetaj u ustanove socijalne zatite; usluge socijalnog i drugog strunog rada; kuna njega i pomo u kui.

Utvrena zakonima kantona u FBiH: Hercegovako-neretvanski, zapadnohercegovaki, tuzlanski, bosanskopodrinjski, srednjobosanski kanton svojim zakonima utvruju ista prava kao i Zakon FBiH. Zeniko-dobojski kanton, dodatno na Zakon FBiH predvia rjeenje starateljstva i nadzor. Kanton Sarajevo, dodatno predvia novanu naknadu za pomo i njegu od strane druge osobe. Unsko-sanski kanton dodatno predvia subvencioniranje stanarine, grijanja, struje, sahrane, najugroenijim kategorijama stanovnitva. Posavski i kanton Livno, dodatno na Zakon FBiH predviaju: savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa pomo za uzdravanje i jednokratna pomo doplatak za pomo i njegu i osobnu invalidninu osposobljavanje za samostalan ivot i rad skrb izvan vlastite obitelji i druge pomoi, a kanton Livno predvia jo i pravo na pomo i njegu u kui.
7

Prava porodica sa djecom i civilnih rtava rata Predviena su u sedam kantonalnih zakona. Tri kantona, herecegovakoneretvanski, posavski i kanton Livno, nisu kroz zakone regulisali zatitu porodice sa djecom i zatitu civilnih rtava rata pa su tako porodice sa djecom u ta tri kantona uskraena za slijedea prava koja, u veoj ili manjoj mjeri, uivaju porodice sa djecom i civilne rtve rata u ostalih sedam kantona u FBiH. Prava porodica sa djecom3 1. dodatak na djecu 2. naknada umjesto plae eni majci u radnom odnosu za vrijeme trajanja trudnoe, poroaja i njege djeteta 3. novana pomo za vrijeme trudnoe i poroaja eni-majci, odnosno drugom licu koje nije u radnom odnosu 4. pomo u prehrani djeteta do est mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje 5. posebni psihosocijalni tretman branih drugova koji ele djecu i trudnica
3

Prava civilnih rtava rata4

(prava 1-5 ureuje Federalni zakon, prava 6-8 ureuju kantonalni zakoni)

1. osobna invalidnina 2. dodatak za njegu i pomo od strane druge osobe 3. ortopedski dodatak 4. obiteljska invalidnina 5. pomo u trokovima lijeenja i nabavci ortopedskih pomagala 6. osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija) 7. prioritetno upoljavanje 8. prioritetno stambeno zbrinjavanje 9. psiholoka pomo i pravna pomo.

Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom FBiH, Slubene novine FBiH 36/99, 54/04, 42/06 4 Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom FBiH, Slubene novine FBiH 36/99, 54/04, 42/06
8

6. smjetaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predkolskog odgoja 7. osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u osnovnim
kolama

8. kolarine i stipendije acima i studentima.

3.

Nadlenosti institucija za postupanje po zakonu u FBiH

Kantonalni zakoni Prava iz socijalne zatite se u Federaciji BiH ostvaruju na nivou kantona. Ukoliko neka prava nisu odreena kantonalnim zakonima primjenjuje se Federalni zakon. Sarajevski, srednjobosanski, bosansko-podrinjski, zeniko-dobojski, tuzlanski, unsko-sanski i zapadnohercegovaki kanton imaju svoje zakone o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom koji su manje ili vie usklaeni sa Federalnim zakonom o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom. Meutim hercegovako-neretvanski, posavski i livanjski kanton imaju kantonalne zakone iskljuivo o socijalnoj zatiti/skrbi koji ne obuhvataju zatitu porodice sa djecom i civilnih rtava rata. Iako Federalni zakon kae da se prava koja nisu odreena kantonalnim zakonom ureuju prema Federalnom zakonu, u praksi nije tako pa porodice sa djecom i civilne rtve rata u tri kantona ostaju nedovoljno zatiene zakonom i ne ostvaruju prava koja porodice sa djecom i civilne rtve rata ostvaruju u ostalih sedam kantona. Centri za socijalni rad i/ili opinske slube za poslove socijalne zatite su prva adresa u traenju i ostvarivanju prava iz socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatie porodica s djecom. Postupak za ostvarivanje prava po ovom zakonu pokree se na zahtjev lica kojem je potrebna zatita ili na zahtjev njegovog zakonskog zastupnika. Postupak, po slubenoj dunosti pokree centar za socijalni rad, odnosno nadlena opinska sluba nakon saznanja ili obavijesti pruenih od strane fizikih ili pravnih lica, a koja ukazuju na potrebu pokretanja postupka.
10

Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne zatite je hitan. Centar je, prema veini kantonalnih zakona, duan donijeti rjeenje o zahtjevu i dostaviti ga stranci u roku od 15 do 30 dana. Centar odluuje i donosi rjeenja o pravima i novanim iznosima, o smjetaju lica u drugu porodicu i o smjetanju u ustanovu. Naknada umjesto plae eni-majci koja je u radnom odnosu ostvaruje se u veini kantona preko opinskih slubi (kanton Sarajevo), a u nekim preko preko centra za socijalni rad (srednjebosanski i tuzlanski kanton). Podnoenje zahtjeva prema centru za socijalni rad ili opinskoj slubi smatra se prvostepenim postupkom u ostvarivanju prava. U postupku za ostvarivanje prava iz socijalne zatite primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. Ukoliko kroz ovaj postupak ne doe do ostvarivanje prava ili osoba koja je podnijela zahtjev nije zadovoljna rjeenjem, moe se pokrenuti drugostepeni postupak u kojem se u principu albom obraa kantonalnom ministarstvu za rad i socijalnu politiku. Nadzor nad sprovoenjem kantonalnih zakona i drugih podzakonskih akata donesenih za njegovo provoenje, inspekcijski nadzor i poslove revizije vri u principu nadleno kantonalno ministarstvo. Kantonalni zakoni, za izuzetkom zakona u kantonu Sarajevo, predviaju kaznene odredbe za krenje zakona koje se kreu od 50 do 5400 KM. Kaznene odredbe se izmeu ostalih odnose na direktora socijalne ustanove, direktora centra, radnika ustanove, preduzee i odgovorno lice, porodicu u koju je smjeteno dijete. Unsko-sanski kanton predvia novane kazne i za poslodavca (i pravnu i fiziku osobu) ukoliko ne izvi naknadu plae za vrijeme porodiljskog odsustva i to u iznosima od 500 do 3000 KM.

11

Zakon Federacije BiH Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom FBiH5 Kako je ve ranije reeno, regulisanje naina ostvarenje prava koja su predviena federalnim zakonom zapravo je preputeno na volju kantonima. Federalno ministarstvo praktino vri nadzor nad provoenjem Fedralnog zakona u veoma limitiranom obliku, ograniavajui se na nadzor nad radom ustanova socijalne zatite koje osniva Federacija. Kaznene odredbe predviaju novanu kaznu u iznosu od 500 do 1000 KM za ustanovu koja, izmeu ostalog, korisniku, protivno odredbama ovog zakona, uskrati ili ogranii prava koja mu pripadaju.

Slubene novine FBiH 36/99, 54/04, 42/06

12

Republika Srpska
Republika Srpska ima centraliziraniji i efikasniji sistem socijalne zatite i ujednaenu zatitu na nivou entiteta, u okviru tri ministarstva6 a time i efikasniji sistem zatite. Iako su davanja socijalno ugroenim generalno nia u RS, primjena zakona je direktna i ujednaena i ne dovodi do diskriminacije na teritorijalnoj osnovi, kako je to sluaj sa kantonima u FBiH. etiri zakona reguliu ostvarivanje prava graana RS na socijalnu zatitu: Zakon o socijalnoj zatiti RS (Slubeni glasnik RS 5/93, 15/96, 110/03); Zakon o civilnim rtvama rata RS (Slubeni glasnik RS 25/93, 32/94, 37/07, 60/07); Zakon o djeijoj zatiti RS (Slubeni glasnik RS 4/02); Zakon o zatiti porodice RS (Slubeni glasnik RS 54/02).

Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite RS Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS Javni fond za djeiju zatitu RS Fond zdravstvenog osiguranja RS Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RS Zavod za zapoljavanje RS sa 6 regionalnih zavoda i optinskim biroima za zapoljavanje Centri za socijalni rad (45 optinskih centara)
13

1.

Korisnici socijalne zatite prema Zakonu o socijalnoj zatiti Republike Srpske

Lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, a naroito: maloljetnici bez roditeljskog staranja i maloljetnici ometeni u fizikom i psihikom razvoju; maloljetnici iji je razvoj ometen porodinim prilikama i vaspitno zanemareni i zaputeni; materijalno neobezbjeena i za rad nesposobna lica, stara lica bez porodinog staranja, invalidna lica, lica sa drutveno negativnim ponaanjem, lica kojima je zbog posebnih okolnosti potrebna socijalna zatita.

2.

Prava iz socijalne zatite prema zakonima u RS

Prava prema Zakonu o socijalnoj zatiti RS: materijalno obezbjeenje; dodatak za pomo i njegu drugog lica; pomo za osposobljavanje za rad djece i omladine; smjetaj u ustanovu socijalne zatite ili smjetaj u drugu porodicu; usluge socijalnog rada.

Prava prema Zakonu o djeijoj zatiti RS: naknada plate za vrijeme koritenja porodiljskog odsustva i materinski dodatak; pomo za opremu novoroeneta;
14

 dodatak za djecu; zadovoljavanje razvojnih potreba djece; predkolsko vaspitanje i obrazovanje za djecu bez roditeljskog staranja, djecu sa smetnjama u razvoju i djecu na duem bolnikom lijeenju; vaspitno-obrazovni programi pripremanja djece za kolu; boravak, predkolsko vaspitanje i obrazovanje i preventivna zdravstvena zatita djece predkolskog uzrasta i boravak djece osnovnokolskog uzrasta do deset godina starosti; odmor i rekreacija djece do 15 godina starosti u djeijem odmaralitu; regresiranje trokova boravka djece u predkolskoj ustanovi, odmora i rekreacije. Osiguranje veeg dijela prava je obaveza Republike Srpske, znai sredstva se osiguravaju iz bueta entiteta, dok optina osigurava prava i sredstva na predkolsko vspitanje, domor u djeijim odmaralitima, regresiranje trokova boravka djece u predkolskim ustanovama ili odmaralitima. Prava prema Zakonu o civilnim rtvama rata RS: Davanja se vre iz budeta RS, na osnovu zahtijeva u optinama, za prava: civilna invalidnina, odnosno porodina invalidnina dodatak za njegu i pomo drugog lica dodatak za lana porodice nesposobnog za rad dodatna novana pomo dodatak na samohranost zdravstvena zatita profesionalna rehabilitacija.

15

3. Nadlenosti institucija za postupanje po zakonu u Republici Srpskoj

U skladu sa organizacijom sistema socijalne zatite na nivou optina u Republici Srpskoj definisane su i nadlenosti za rjeavanje sporova. U RS, sredstava za ostvarivanje prava iz socijalne zatite obezbjeuju se u budetu optina7 i budetu RS.8 Sve optine su obavezne usmjeriti minimalno 10% budeta na socijalne davanja. Optine koje iz opravdanih razloga nemaju mogunost da ostvare planirane prihode za ovu oblast u budetu imaju pravo na dopunska sredstva za socijalnu zatitu iz budeta RS. Zatitu djece i porodice sa djecom regulie poseban zakon u RS, Zakon o djeijoj zatiti, kroz koji se za obezbjeivanje veine prava stara RS, a optina samo za dio prava.9 Zakon o djeijoj zaiti RS10 O pravu na naknadu plate za vrijeme koritenja porodiljskog odsustva, u prvom stepenu, rjeava centar za socijalni rad odnosno sluba socijalne i djeije zatite u kojoj je sjedite poslodavca. O pravu na materinski dodatak rjeava centar za socijalni rad optine u kojoj je prebivalite roditelja. Fond djeije zatite RS radi reviziju rjeenja vezanih za zatitu prava iz zakona.

7 Materijalno obezbjeenje, dodatak za pomo i njegu drugog lica, smjetaj u ustanovu socijalne zatite, smjetaj u drugu porodicu, pomo u kui. 8 Za funkcionisanje ustanova socijalne zatite, za osposobljavanje za rad djece ometene u fizikom i psihikom razvoju. 9 Iz predkolskog obrazovanja i boravak djece u djeijim odmaralitima. 10 Slubeni glasnik RS, 4/02

16

albe na prvostepena rjeenja u drugom stepenu rjeava direktor Fonda djeije zatite. Zakon o socijalnoj zatiti RS11 U postupku za ostvarivanje prava po Zakonu o socijalnoj zatiti RS primjenjuju se odredbe Zakona o optem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Centar za socijalni rad rjeava u prvom stepenu prava utvrena ovim zakonom, kao i ostvarivanje prava iz oblasti djeije zatite i porodine zatite i starateljstva. Za rjeavanje o pravu na socijalnu zatitu nadlean je centar za socijalni rad na ijem podruju se nalazi prebivalite lica o ijem se pravu rjeava. O albi na rjeenje prvostepenog organa rjeava Ministarstvo za socijalnu zatitu RS u drugostepenom postupku. Novanom kaznom u iznosu od 1000 do 5000 KM kaznie se za prekraj ustanova socijalne zatite ako, izmeu ostalog, ako ne izvri smjetaj korisnika ili otpusti korisnika suprotno ugovoru sa centrom za socijalni rad ili nadlenim optinskim organom.

11 Slubeni glasnik RS 5/93, 15/96, 110/03

17

Kako ostvariti prava?

Mehanizmi ostvarenja prava iz socijalne zatite
Svaka osoba koja smatra da joj pripada neko pravo iz oblasti socijalne zatite takvo pravo moe zatraiti i ostvariti pred nadlenim organima uprave ili institucijama i u zakonom propisanim postupcima i to u: upravnom postupku koji se vodi pred organima uprave (npr. opine, javne ustanove kao npr. centri za socijalni rad, te kantonalna ili federalna ministarstva i sl.) i sudskom postupku (kroz upravni spor) koji se vodi pred kantonalnim/okrunim sudom. Upravne postupke vode organi uprave. Sudske postupke vode nadleni sudovi. Upravni postupak se pokree zahtjevom za ostvarivanjem nekog prava (tzv. podnesci ukljuujui obrasce, prijave, molbe) i albom. Sudski postupak (upravni spor) se pokree tubom. Upravni postupak vodi ovlatena slubena osoba organa uprave dok se sudski postupak odvija pred sucem. U sluaju krenja ljudskih prava graani se mogu obratiti i Instituciji ombudsmena o emu e biti rijei neto kasnije. Kako se prava iz oblasti socijalne zatite ostvaruju primarno kroz upravne postupke i pred organima uprave u ovom dijelu Vodia emo o tome neto vie govoriti.
18

Upravni postupak (kroz organe uprave)

Upravni postupak je postupak kojim graanin ostvaruje neko svoje pravo ili interes pred nadlenim organom uprave u optini, gradu ili kantonu, centrima za socijalni rad ili drugim javnim ustanovama, ili institucijama kantona ili Federacije BiH odnosno Republike Srpske. Organi uprave su optinski, kantonalni ili entitetski organi kao i ustanove ili institucije koji odluuju o ostvarivanju nekog prava ili interesa neposredno primjenjujui zakone i druge propise kojima se ureuje to pravo. Brojne su oblasti ivota koje pokrivaju organi uprave i javne ustanove, naroito na nivou kantona i opine, a koje su od kljunog interesa za ostvarivanje prava graana i kreu se od voenja matinih knjiga pa sve do poslova iz oblasti socijalne zatite, zdravstva, obrazovanja, i dr. Upravni postupak reguliu entitetski zakoni o upravnom postupku.12 Upravni postupak se pokree zahtjevom za ostvarivanjem nekog prava ili pak albom. Zakon predvia dvostepenost postupka to znai da stranka koja nije zadovoljna odlukom nadlenog organa koji je odluivao o nekom njenom pravu kao npr. pravu iz socijalne zatite ima pravo albe. albom se pokree drugostepeni postupak pred nadlenim organom. Takoer, pravo albe postoji i kada nadleni organ nije u odreenom roku donio rjeenje po zahtjevu stranke o ijem pravu je odluivao.

Zakon o upravnom postupku FBiH (Sl. Novine FBiH 2/98)) i Zakon o optem upravnom postupku RS (Sl. Glasnik RS 13/02), dostupno na http://www.parco.gov.ba/latn/?page=113

12

19

Tako stranka podnoenjem zahtjeva: u prvostepenom postupku trai svoje pravo iz socijalne zatite npr. pravo na dodatak na djecu od centra za socijalni rad, a centar razmatra zahtjev i donosi prvostepeno rjeenje, kojim udovoljava ili pak odbija podneseni zahtjev, nakon ega u drugostepenom postupku nezadovoljna stranka ima pravo albe na prvostepeno rjeenje. O albi u drugostepenom postupku u principu odluuje kantonalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku. Rjeavajui po albi Ministarstvo donosi drugostepeno rjeenje. Nezadovoljna stranka nema pravo albe na drugostepeno rjeenjem, ali moe pokrenuti upravni spor pred kantonalnim sudom u FBiH donosno okrunim sudom u RS.

Bez obzira da li se radi o prvostepenom ili drugostepenom postupku, uvijek se vodi pred nadlenim organom uprave i ovlatenom slubenom osobom koja vodi postupak. Na osnovu injenica koje su utvrene u ovom postupku donosi se rjeenje. I u prvostepenom i u drugostepenom donesenom rjeenju nadleni organ uprave koji je odluivao mora navesti kome, kako i u kojem roku se nezadovoljna stranka moe podnijeti albu. Nadleni organ uprave je duan donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 30 dana raunajui od dana predaje urednog zahtjeva. Ako ovaj organ protiv ijeg je rjeenja doputena alba ne donese rjeenje i ne dostavi ga stranci u ovom roku, stranka ima pravo izjaviti albu drugostepenom nadlenom organu, kao da je njen zahtjev odbijen.

20

Samo u rijetkim pitanjima alba nije doputena ali samo ako je to zakonom unaprijed propisano i samo ako je na drugi nain osigurana zatita prava. Ako nema organa uprave koji je odluuje u drugom stepenu zakonom se odreuje organ koji e rjeavati po albi.

alba
Svaka stranka koja nije zadovoljna ili smatra da je oteena donesenim prvostepenim rjeenjem ima pravo da u utvrenom roku podnese albu. Zakonski rok za podnoenje albe je 15 dana od dana dostavljanja rjeenja. Zakonom se propisuje koji je organ nadlean za postupanje po albi i to ovisi od organa koji je donio prvostepeno rjeenje i zakona koji je primjenjivao (npr. da li se radilo o kantonalnom ili federalnom zakonu). Takoer, u rjeenju upravni organ je obavezan napisati kome, kako i u kojem roku se moe uputiti alba navodei organ uprave kojem se nezadovoljna strana moe obratiti. ta svaka alba mora sadravati? Oba enitetska zakona predviaju iste podatke koje svaka alba mora imati: broj i datum rjeenja na koje se ali kao i naziv organa koji ga je donio; zbog ega je onaj ko ulae albu nezadovoljan donesenim rjeenjem to nije neophodno obrazloiti (u sluajevima diskriminacije moe se navesti da se radilo o diskriminaciji u postupku ili da je osoba diskrimirana donesenim rjeenjem); mogu se iznositi nove injenice i novi dokazi, ali onaj ko se ali mora obrazloiti zbog ega ih nije iznio u prvostepenom postupku;

21

 ukoliko su u albi iznesene nove injenice i novi dokazi, a u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka, alba se prilae u onoliko primjeraka koliko ima stranaka. U tom sluaju organ koji vodi postupak dostavlja svakoj stranci kopiju albe i ostavlja joj rok da se o novim injenicama i dokazima izjasni. Ovaj rok ne moe biti krai od osam, ni dui od 15 dana. alba se dostavlja putem pote ili neposredno organu uprave koji je nadlean za rjeavanje po albi (za nadlenosti u drugostepenom postupku pogledati dio Vodia Nadlenosti institucija za postupanje po zakonu u FBiH i RS). Nakon to primi albu organ uprave provjerava da li je alba podnesena u zakonskom roku, doputena, da li je nadlean za rjeavanje. Ukoliko zakonom nije doputena alba na prvostepeno rjeenje ili je okonan postupak u drugom stepenu, a stranka je i dalje nezadovoljna rjeenjem, stranka moe se pokrenuti upravni spor tj. sudski postupak. Rok za podnoenje tube je 30 dana od dana dostavljanja drugostepenog rjeenja.

Sudski postupak (upravni spor)

Upravni spor pokree se pred kantonalnim sudom u FBiH odnosno okrunim sudom u RS u mjestu gdje sjedite ima organ uprave koji je donio prvostepeno rjeenje. Postupak pred sudom je regulisan posebnim entitetskim Zakonima o upravnom sporu.13 Sudski postupak se moe
13 Zakon o upravnom sporu RS (Slubeni glasnik 13/02) i Zakonom o upravnom sporu (Slubene novine FBiH 2/98) i Izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu FBiH, dostupno na http://www.parco.gov.ba/latn/?page=113

22

pokrenuti samo nakon to je zavren upravni postupak i samo na konano rjeenje to je rjeenje na koje nezadovoljna stranka vie nema prava ulagati albu u upravnom postupku. Rjeenje mora sadravati informaciju o tome. Takoer stranka moe pokrenuti sudski postupak (upravni spor) ako u upravnom postupku drugostepeni organ u roku od 30 dana nije donio rjeenje po albi stranke protiv prvostepenog rjeenja, a ne donese ga ni u daljem roku od 7 dana po pismenom traenju. Stranka pokree sudski postupak kao da joj je alba odbijena. Sudski postupak se pokree tubom. Tuba mora sadravati: ime, prezime i mjesto stanovanja, i druge kontakt detalje osobe koja podnosi tubu naziv i sjedite organa uprave koji je donio rjeenje, broj i datum kada je to rjeenje doneseno razloge nezadovoljstva stranke koja podnosi tubu i njezin potpis, kao i dokaze za krenja ili nezadovoljstvo stranke prijedlog odluke u presudi suda. Tuba i prilozi uz tubu podnose se u potrebnom broju primjeraka za sud, tuenu stranu i zainteresovana lica. Tuba se dostavlja sudu direktno ili preporueno potom. Sud vodi postupak, otvara raspravu i vodi zapisnik. Nakon postupka sud donosi presudu.

23

Uloga Institucije Ombudsmena BiH

Institucija ombudsmena za ljudska prava je nezavisna institucija koja se bavi zatitom prava fizikih i pravnih lica, u skladu sa Ustavom BiH i meunarodnim sporazumima koji se nalaze u dodatku Ustava. Svaka osoba koja smatra da joj je povrijeeno neko od ljudskih prava, bez obzira na spol, vjersku, nacionalnu pripadnost ili dravljanstvo moe se putem albe obratiti Instituciji ombudsmena (pogledati u prilogu formular albe). alba koja se upuuje Instituciji ombudsmena dostavlja se pismeno, putem pote, fax-a, e-mail-a ili lino. U albi treba iznijeti krai opis dogaaja, injenice ili odluke koje su uzrokovale podnoenje albe, te mora biti potpisana od osobe koja albu izjavljuje. Poeljno je uz albu priloiti i relevantnu dokumentaciju. Ombudsmen se nee mijeati u proces odluivanja sudova, ali moe pokrenuti sudske postupke ili intervenirati u toku postupka koji se vodi, kad god ustanovi da je takva aktivnost neophodna pri obavljanju svojih dunosti. Ombudsmen takoer moe dati preporuke organu vlasti koji je strana u postupku ili biti konsultiran od strane u postupku.14 Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava institucije Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine prima albe i ex officio pokree istrage u sluajevima kada utvrdi krenje i probleme u ostvarivanju prava proisteklih iz Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i Europske socijalne povelje, od strane vlasti u Bosni i Hercegovini, a posebno u sluajevima kada utvrdi:

14

Zakon o ombudsmenu za ljudska prava BiH (lan 4.st-2)

24

 bilo kakav oblik diskriminacije zasnovan na rasi, boji, spolu, jeziku, politikom ili kakvom drugom miljenju, nacionalnom ili socijalnom porijeklu, imovinskom stanju, roenju ili kakvoj drugoj okolnosti; povredu prava na posebnu zatitu koje imaju zaposlene ene u sluaju poroda; povredu prava na koritenje slubi socijalne zatite; povredu prava na obrazovanje, a posebno prava na osnovno i srednje kolovanje.

Uloga nevladinih organizacija

Nevladine organizacije kroz programe podrke socijalno ugroenim grupama stanovnitva ispunjavaju obaveze drave i doprinose ostvarivanju socijalnih prava graana. Aktivnosti nevladinih organizacija na zagovaranju za izmjene i dopune odreenih zakona iz socijalne zatite esto rezultiraju donoenjem povoljnijih zakonskih rjeenja za ugroene socijalne grupe i poveanom odgovornosti institucija u sistemu socijalne zatite u ispunjavanju svojih obaveza prema graanima. Posebnu ulogu u zatiti najugroenijih grupa stanovnitva u ostvarivanju njihovih prava iz zakona imaju organizacije koje pruaju besplatnu pravnu pomo, prvenstveno Vaa prava (sa uredima u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Goradu, B. Petrovcu, Sreberenici, Trebinju, Tuzli, Prijedoru) i Helsinki komitet za ljudska prava u BiH Pravna sluba (ured u Sarajevu). Postoje i druge nevladine organizacije kao i podruni centri/uredi za besplatnu pravnu pomo. U prilogu su dati kontakti nekih nevladinih organizacija i centara kojima se moe obratiti u traenju pravne pomoi kod ostvarivanja prava iz socijalne zatite.
25

Dodatak 1: ALBA/PRIMJER15
Podnosilac albe ime i adresa___________________________________________________ Naziv i adresa organa kojem se alba odnosi_______________________ Predmet_________ALBA na rjeenje broj ____________ obavezno navesti broj rjeenja na koji se alba ulae i datum kada je donesen. Taj broj je u pravilu na vrhu ili na desnoj strani rjeenja.

Obrazloenje albe: __________________________________________________________

Ovdje navesti razloge zbog kojih je rjeenje na koje se alite nepravedno (potpuno ili djelimino povredeno vae pravo, odnosno nepravilno utvreno injenino stanje) ili druge bitne razloge zbog kojih smatrate da se u prvom postupku nije dobro odluilo. Obrazloenje moe biti i veoma opirno, jer je kljuno i jer se zapravo albom moe postii izmjena donesenog rjeenja.

Dokazi: _____________________________________________________________
Obavezno priloite dokaze, ukoliko ranije nisu navoeni, onda navesti razloge.

Datum podnoenja albe _____________________________ Potpis podnosioca albe _____________________________

NAPOMENA: Ovaj primjer prvenstveno slui kao model koji je podloan izmjenama za svaki pojedini sluaj i kao takav se ne moe shvatiti kao gotova alba koja se koristi pred institucijama. 26
15

Dodatak 2: Primjer tube na osnovu donesenog rjeenja od strane

Centra za socijalni rad, drugostepeni postupak u ostvarivanju prava na porodiljsku naknadu eni-majci koja nije u radnom odnosu KANTONALNI SUD TUZLA TUITELJICA: Maja Maji iz Tuzle TUENI: Vlada TK Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Radi: Ponitenja upravnog akta (upravni spor) T U B A Protiv Rjeenja Ministarstva za rad i socijalnu politiku TK br. _______ I Rjeenjem Ministarstva za rad i socijalnu politiku TK br. _________ od __________________ odbijena je alba tuiteljice Maje Maji iz Tuzle, izjavljena na Rjeenje Centra za socijalni rad Tuzla br: __________________ od __________, a kojom je odbijen zahtjev za utvrivanje prava na novanu pomo za ene majke porodilje koje nisu u radnom odnosu na period od 12 mjeseci. II U svom prvostepenom Rjeenju, Centar za socijalni rad , temeljei ga na odredebama Odluke o jednokratnoj pomoi Ministarstva za rad i socijalnu politiku TK br.__________ od ________________ , utvruje samo pravo na jednokratnu novanu pomo Maji Maji u iznosu od 150,00 KM. III lanom 100. Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodica sa djecom TK (Slubene novine TK br. 12/00, 5/02, 13/03,
27

8/06) je propisano pravo na novanu pomo za vrijeme trudnoe i poroaja eni-majci koja nije u radnom odnosu u periodu od godine dana od dana poroaja, u mjesenom iznosu 15% prosjene plate. Ovo znai da za tuiteljicu nije zakonom propisana jednokratna pomo za vrijeme trudnoe i poroaja nego stalno mjeseno primanje u navedenoj visini u trajanju od 12 mjeseci, te je donosei ovako rjeenje tueni oigledno povredio materijalni propis na tetu tuiteljice. Iz svih navedenih razloga tuiteljica predlae da Kantonalni sud u Tuzli donese slijedeu PRESUDU PONITAVA SE u cjelosti rjeenje Rjeenje Ministarstva za rad i socijalnu politiku Tuzlanskog kantona Broj: ___________od ___________.godine, i predmet vraa prvostepenom organu na ponovni postupak.

Tuzla, __________godine

TUITELJICA

28

Dodatak 3: Formular za pokretanje postupka pred Institucijom

ombudsmena BiH
16

ALBA
LINI PODACI podnosioca albe: IME___________________________________________________ PREZIME______________________________________________ ZANIMANJE_________________ DATUM ROENJA_________ ADRESA_______________________________________________ DRAVA I GRAD_______________________________________ TEL/FAX/ E-mail________________________________________ NACIONALNOST(nije obavezno)_________________POL______ PODACI O PUNOMONIKU ILI KONTAKT OSOBI, UKOLIKO POSTOJI: IME___________________________________________________ PREZIME______________________________________________ ADRESA_______________________________________________ TELEFON______________________________________________ FAX/ E-mail____________________________________________ PODACI O ORGANU NA KOJI SE ALBA ODNOSI: Naziv organa____________________________________________ Sjedite organa___________________________________________ OZNAKA PREDMETA, ukoliko je postupak u toku:____________ Ime i zvanje slubenika na kojeg se alba odnosi:_______________ Ukoliko Vam je potrebno, prilikom popunjavanja ovog obrasca traite pomo osoblja Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. OPIS DOGAAJA KOJI SU DOVELI DO POVREDE VAIH PRAVA I SLOBODA, RAZLOZI VAEG NEZADOVOLJSTVA:
16

Formular dostupan na web stranici Institucije ombudsmena BiH www.ombudmen.gov.ba

29

Molimo Vas da piete itko i objasnite svoj problem kratko i to je mogue jasnije, navodei okolnosti, radnje i dokaze koji potkrepljuju Vau tvrdnju o krenju prava ili nepravilnostima . ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ ___________________________________________________________________ Priloite KOPIJE svih dokumenta kojim dokazujete ove svoje tvrdnje (ne moraju biti ovjerene). Ukoliko ste se obraali drugim ORGANIMA ili INSTITUCIJAMA u vezi sa ovim sluajem, navedite: NAZIV ORGANA kojem ste se obraali_________________________________________________________

JESTE LI SAGLASNI DA SE VAE IME OTKRIJE U TOKU POSTUPKA ILI EVENTUALNO ELITE DA SE VA IDENTITET ZATITI: ___________________________________________________________________ Podnositelj albe je duan obavijestiti Instituciju ombusmena o razvoju predmeta i promjenama koje se odnose na albu, kao i o promjenama adrese i telefonskog broja. Propust da dostavite takve informacije moe dovesti do zakljuka da ne elite da se nastavi sa postupkom po albi. Datum__________________ Potpis__________________ NAPOMENA: Postupak koji se vodi pred Institucijom ombudsmena je besplatan. I DALJE STE OBAVEZNI KORISTITI REDOVNE ZAKONSKE PROCEDURE I POTOVATI ROKOVE UTVRENE ZAKONOM ZA KORIENJE PRAVNIH SREDSTAVA PRED SUDOVIMA I/ILI ORGANIMA UPRAVE.
30

Dodatak 4: Kontakti institucija i nevladinih organizacija koje daju

besplatnu pravnu pomo Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH Glavni ured Banja Luka: Ravnogorska 18, tel. 051 303 992 Podruni ured Sarajevo: Grbavika 4, tel. 033 666 006 Porodini ured Mostar: Kralja Zvonimira 6, tel. 036 334 248 Porodini ured Brko distrikt: Trg mladih 8/I, tel. 049 217 347 www.ombudsmen.gov.ba Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Banja Luka Slavka Rodia 4, tel. 051 233 570 Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Doboj Svetog Save 20, tel. 053 216 085 Ured za pravnu pomo Brko distrikta BiH Trg pravde 10, tel. 049 216 085 Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Istono Sarajevo Vuka Karadia 28, tel. 057 320 110 Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, Trebinje Obala Luke Vukalevia 45, tel. 059 272 550 Zavod za pruanje pravne pomoi Tuzlanskog kantona afer Mahala 51, Tuzla, tel. 035 307 866 Zavod za pravnu pomo Zeniko-dobojskog kantona Koevska ikma1, Zenica, tel. 032 407 792
31

Zavod za pruanje pravne pomoi Zapadnohercegovake upanije Trg Gojka uka 3d, iroki Brijeg, tel. 039 704 804 Centar za pravnu pomo enama Zenica Mejdandik 9, tel. 032 402 049 Uredi u Kaknju, Visokom i epu Helsinki komitet za ljudska prava BiH Ante Fijamenga 14b, Sarajevo, tel. 033 660 811 Inicijativa za razvoj i suradnju u BiH Banja Luka: Dositeja Obradovia 6, tel. 051 224 244 Mostar: Ulica Alekse antia 22, tel. 036 556 411 Sarajevo: Koevo 28b, tel. 033 225 538 Trebinje: Ulica Miloa Obilia bb, tel. 059 224 413 Udruene ene Kalamegdanska 18, Banja Luka, tel. 051 463 143 Vaa prava Sarajevo: Safeta Hadia 66a, tel. 033 789 105 Banja Luka: Mee Selimovia 17, tel. 051 232 920 Gorade: Seada Sofovia Sofe 10, tel. 038 220 544 Mostar: Hasana Zahirovia Lace bb, tel. 036 558 580 B. Petrovac: Bosanska 110, tel. 037 881 248 Srebrenica: Titova bb, tel. 056 440 998 Trebinje: Carine 3, tel. 059 240 680 Tuzla: Rudarska 63, tel. 035 286 484, 210 210 Prijedor: Save Kovaevia 12, tel. 052 241 290

32

Dodatak 5: Korisne informacije - dokumentacija potrebna za

ostvarivanje prava iz socijalne zatite Postupak za ostvarivanje osnovnih prava osoba sa invaliditetom pravo na linu invalidninu, pravo na dodatak za njegu i pomo od druge osobe, pravo na ortopedski dodatak, pravo na smjetaj u drugu porodicu, pravo na smjetaj u ustanovu socijalne zatite, pravo na kunu njegu i pomo u kui O pravima u prvom stepenu rjeava centar za socijalni rad ili opinska sluba za upravu kojoj su povjereni poslovi socijalne zatite, prema mjestu prebivalita ili boravita podnosioca zahtjeva. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike rjeava po albama izjavljenim na rjeenja donesena u prvom stepenu koje i po slubenoj dunosti vri reviziju rjeenja kojima su priznata prava po osnovu invaliditeta. U postupku revizije, Ministarstvo moe dati saglasnost na prvostepeno rjeenje, izmjeniti ga, ponititi ili ukinuti shodno utvrenom injeninom stanju i primjenom pravila postupka. Za realizaciju bilo kojeg od navedenih prava, osobe se obraaju centru za socijalni rad ili nadlenoj opinskoj slubi, gdje se mogu dobiti obrasci za podnoenje zahtjeva sa spiskom dokumenata koji se moraju priloiti u svrhu dokaza o ispunjavanju zakonom propisanih uslova, kao i dodatne informacije i uputstva o traenim dokumentima. Za ostvarenje prava, podnosi se zahtjev na kome treba navesti kategoriju osoba sa invaliditetom: da li sa tjelesnim oteenjima ili trajnim smetnjama u fizikom razvoju ili sa poremeajima u govoru, glasu ili vidu. Uz zahtjev se prilau slijedei dokumenti (originali ili ovjerene kopije): lina karta, izvod iz matine knjige roenih,
33

prijava o mjestu prebivalita, uvjerenje o dravljanstvu BiH, nalaz i miljenje o utvrenom procentu tjelesnog oteenja organizma ili medicinsku dokumentaciju za osobe koje ne posjeduju nalaz i miljenje o tjelesnom oteenju, izjavu da prava po tom zahtjevu ne ostvaruje po drugom osnovu ili drugom propisu, fotokopiju kartice o otvorenom tekuem raunu, uvjerenje PIO da jeste ili nije korisnik naknade za njegu i pomo od druge osobe, uvjerenje od nadlene opinske slube da jeste ili nije korisnik civilne invalidnine kao civilna rtva rata, uvjerenje nadlene opinske slube da jeste ili nije korisnik prava iz borako-invalidske zatite. Podnosilac zahtjeva, prilikom podnoenja zahtjeva, u prisustvu zaposlenika centra za socijalni rad, potpisuje izjavu da po tom zahtjevu ne ostvaruje prava po drugom osnovu ili drugom propisu. Nije neophodno lino podnijeti zahtjev, to moe uiniti punomoenik ili staratelj, ako podnosilac zahtjeva nije sposoban sam pokrenuti ili pratiti postupak. Za punomonika se moe postaviti advokat ali i srodnik ili prijatelj koji e osobu savjesno i struno zastupati. Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne zatite o kojima odluuju centar za socijalni rad je besplatan i ne predvia administrativne takse.

Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na stalnu socijalnu pomo: zahtjev na formularu koji se dobije u nadlenom opinskom organu uprave (centar za socijalni rad ili opinska sluba); izjava o zajednikom domainstvu; izvod iz matine knjige roenih podnosioca i lanova domainstva; kopija LK i uvjerenje o prebivalitu podnosioca; uvjerenje o redovnom kolovanju (za lanove domainstva);
34

uvjerenje o prihodima zajednikog domainstva odnosno da nije korisnik odreenih primanja (plata i dr. primanja iz radnog odnosa, starosna, invalidska i porodicna penzija/PIO, poljoprivredna djelatnost/Poreska uprava, primanja po propisima borako-invalidske zatite i zatite civilnih rtava rata- opinska sluba; prihodi ostvareni po osnovu imovinskog prava, ostala primanja); nalaz i miljenje strune komisije o nesposobnosti za samostalan rad i privrevanje podnosioca zahtjeva.

Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na redovni djeiji dodatak (predaje se u originalu ili ovjerenoj kopiji): zahtjev na formularu koji se dobije u nadlenom opinskom organu uprave; kopija potvrde o prebivalitu/boravitu; kuna lista; rodni listovi za djecu; potvrda o redovnom kolovanju za djecu (najdue do 27.godine ivota); uvjerenje uprave prihoda o ostvarenim prihodima; potvrda o visini plae ili uvjerenje da je na evidenciji nezaposlenih za sve punoljetne lanove domainstva; visina starosne, porodine penzije, kopija eka za penziju; uvjerenje za poljuprivrednu djelatnost/poresko; uvjerenje o primanju po propisima o borako invalidskoj zastiti i zatiti civilnih rtava rata; uvjerenje o prihodima ostvarenim po osnovu imovinskog prava; uvjerenja nadlene opinske slube da se ne obavlja dopunska djelatnost - za oba roditelja; ovjerena izjava o zajednikom domainstvu; kopija presude o razvodu braka ako su roditelji razvedeni;

35

ovjerena izjava roditelja da ive u vanbranoj zajednici ili rjeenje kome je dijete povjereno; potvrda o vlasnitvu motornog vozila za sve lanove domainstva.

Dokumentacija potrebna za ostvarivanje porodiljske naknade eni u radnom odnosu (zahtjevi se podnose u opinskom organu uprave nadlenom za socijalnu zatitu, u roku od 60 dana od roenja djeteta): prijavnica boravka i kopija line karte za oba roditelja potvrda od poslodavca da je u radnom odnosu i da e koristiti porodiljsko odsustvo na kojoj e biti upisan registarski broj firme i matini broj osiguranika u PIO, sa naznakom da li je radni odnos na odreeno ili neodreeno vrijeme i od kad je u radnom odnosu izvod iz matine knjige roenih za dijete otpusna lista iz bolnice uvjerenje o kretanju iz Policijske uprave opine (samo za one podnosioce zahtjeva ija lina karta nije starija godinu dana od datuma izdavanja) rjeenje o priznavanju statusa raseljenog lica (za one podnosioce zahtjeva koji imaju prijavljen boravak) potvrda od ljekara od dana poroda ili 28 dana prije poroda kao dokaz da je otvoreno bolovanje u vezi sa poroajem uvjerenje PIO o uplaenim doprinosima. Sve kopije priloenih dokumenata moraju biti ovjerene. Dokumentacija potrebna za ostvarivanje novane naknade eni majci koja nije u radnom odnosu, kao i za naknadu za prehranu djeteta do 6 mjeseci: zahtjev na propisanom obrascu; kopija potvrde o mjestu prebivalita; rodni list za dijete; uvjerenje da se nalazi na evidenciji nezaposlenih;
36

otpusna lista iz bolnice (kopija); potvrda o redovnom kolovanju; uvjerenje o kretanju za oba roditelja i PU opine (samo za one ija lina karta po datumu izdavanja nije starija od godinu dana).

Za jednokratnu pomo za opremu novoroenog djeteta: prijava o mjestu boravka i kopija line karte za oba roditelja kuna lista i potvrda mjesne zajednice rodni list djeteta uvjerenje o zaposlenju i prosjek plate za prvu polovinu tekue godine (podnosioca zahtjeva i punoljetnih lanova domainstva) potvrda biroa za zapoljavanje za nezaposlene roditelje i lanove porodinog domainstva fotokopija radne knjiice (strana sa linim podacima i strana na kojoj su upisani podaci o zaposlenju) ukoliko podnosilac nije ni u radnom odnosu ni na birou poresko uvjerenje rjeenje o invalidnosti za roditelje potvrda iz slube za imovinsko-pravne i geodetske poslove i katastar nekretnina da ne ostvaruju prihode od poljoprivredne djelatnosti i po osnovu imovinskog prava uvjerenje iz MUP-a o neposjedovanju motornog vozila za sve lanove domainstva. Sve kopije priloenih dokumenata moraju biti ovjerene. Podnosioci zahtjeva kojima ukupna primanja u domainstvu prelaze 120,00 km po lanu i u kojima je jedan od lanova zajednikog domainstva vlasnik preduzea, samostalne radnje, ima registriranu dopunsku djelatnost ili je vlasnik ili posjednik motornog vozila, nemaju pravo na pomo u prehrani djeteta.17
17

Odnosi se na kanton Sarajevo

37

38