verc cigaretama ne jenjava

Pie: Centar za istraivako novinarstvo

Gotovo svake noi grupica mjetana prelazi crnogorsku granicu sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) vercajui svim i svaim, od povra i stoke do cigareta. Koliko je teko stati u kraj nelegalnoj trgovini najbolje pokazuje podatak da su verceri probili vlastite ceste zaobilazei granine prijelaze kod Foa i Trebinja. U pokuaju da zaustave verc cigaretama Ured Evropske komisije za carinsku i fiskalnu pomo (CAFAO) i Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) su u novembru 2007. godine pokrenuli jednu od najozbiljnijih i najopsenijih akcija do tada. Oekivanja su bila velika. Akcija pod

Ilegalne puteve, poput ovog u blizini Foe, grade verceri kako bi izbjegli granine prijelaze.

nazivom Noni eta pripremana je etiri mjeseca i u njoj je uestvovalo gotovo 70 domaih i meunarodnih strunjaka iz najmanje pet policijskih agencija. Akcija je u toj mjeri bila paljivo isplanirana da su policajci koristili vozila iz drugih gradova kako ih domai kriminalci ne bi prepoznali. etiri su dana promatrani najprometniji zvanini i ilegalni granini prijelazi u blizini Foa i Trebinja. Rezultati su bili poraavajui. Policija je jednom njemakom dravljaninu oduzela tablete za koje se kasnije ispostavilo da su lijekovi izdani na recept. verceri nisu uhvaeni, cigarete nisu zaplijenjene. Noni eta je odlian primjer izazova sa kojima se susree policija u pokuaju zaustavljanja verca cigaretama. verc je u regiji dosegao epidemioloke razmjere. Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) najmanje 35 posto cigareta konzumiranih u BiH dolazi sa ilegalnog trita. BiH je zbog svog geografskog poloaja gotovo predodreena na ulogu tranzitne zemlje u svjetskom lancu verca cigaretama. Policija kae da se cigarete iz Crne Gore i Hrvatske vercaju u BiH gdje se dio zadrava na lokalnom tritu, a ostatak nastavlja put ka susjednim zemljama i dalje u Evropu. Na slian nain u Europi zavravaju i kopije stranih cigareta proizvedenih u BiH. Du gotovo 1.500 km bh. granice policija je otkrila vie od 400 nelegalnih graninih prijelaza. BiH ima i 55 zvaninih prijelaza, ali neki od njih nisu dobro osigurani. Meutim, verc cigaretama nije jedini problem. Policajci kau da su u BiH postojale najmanje dvije nelegalne fabrike cigareta, a mogue da ih je bilo i vie. Pripadnici Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA) i poreske inspekcije su u septembru 2007. godine u blizini Gruda otkrili pogon za proizvodnju visokokvalitetnih lanih cigareta marke Marlboro.

Cigarete marke Ronhill su esta meta vercera. Graniari iz Foe su prologa marta pronali 22 paketa Ronhilla trine vrijednosti 22.000 KM.

U prologodinjem izvjetaju o narkoticima ameriki State Department navodi da je BiH omanula na svim nivoima vlasti u borbi protiv verca, ukljuujui verc drogom i cigaretama. "verceri su naroito iskoristili neefikasnost pravosua, korupciju u javnom sektoru, nedovoljnu obuenost i nedostatak sofisticirane opreme", navodi se u izvjetaju. Najvei broj vercovanih cigareta dolazi iz Crne Gore. Do koje mjere je verc prisutan u ovoj zemlji najbolje pokazuje podatak da su talijanski tuioci 2003. godine zatraili uhienje biveg predsjednika Crne Gore Mile ukanovia. Jo jedna istraga talijanskih tuioca je pokazala da najvie crnogorske dravne strukture zatvaraju oi, pa ak i pruaju zatitu vercerima cigareta. "verc cigaretama je posljedica mnogo ega - ponude, potranje, cijena. Na Balkanu je to jo lake zbog organizovanih kriminalnih grupa i korumpirane vlasti. Vrlo je teko govoriti o promjenama na ovim prostorima jer je to teko pratiti", kae Luk Joossens, europski strunjak WHO-a za kontrolu cigareta. Zbog verca zemlje u regiji gube milione KM poreskih prihoda. S druge strane jaa mo organizovanih kriminalnih grupa iji pripadnici ostvaruju milionske profite. Akcija Noni eta je propala zbog sveprisutne ruke organizovanog kriminala. "Ovako velike i dugo pripremane akcije nikada ne uspijevaju zbog ukljuenosti velikog broja ljudi i curenja informacija. Granina policija ima problema sa korupcijom u svojim redovima", kae predstavnik CAFAO-a kojem nije dozvoljeno da daje izjave za medije. Lokalna policija je imala neto skromnije ciljeve, a rezultate akcije tumai slijedeim rijeima. "Loe vrijeme bilo je uzrok neuspjeha akcije. Meutim, ona se moe smatrati uspjenom jer su dravne agencije radile zajedno", kae Zoran Radovi, pomonik komandira za operacije Jedinice Granine policije Hum iz Foa. "Bitno je da smo bili na terenu. Vjerovatno su nas verceri uoili pa su odustali od ilegalnih aktivnosti u to vrijeme", kae Saudin Terzi, pomonik direktora UIO. "I to je uspjeh." Bez obzira na iskazanu namjere predstavnika vlasti da zaustave organizirani kriminal, stie se utisak da su kriminalci uvijek za korak-dva ispred njih.
Putevi verca

verc se u najveoj mjeri odvija u graninom pojasu izmeu Crne Gore i BiH. Krevit i teko pristupaan teren idealan je za verc.

Adem Salin, zamjenik komandira Jedinice Granine policije Trebinje kae da verceri koriste konje i ljude za ilegalno prebacivanje cigareta preko granice.

Novinari Centra za istraivako novinarstvo (CIN) iz Sarajeva obili su ovo podruje u pratnji lokalne i granine policije. U blizini Trebinja nalazi se cesta koji na prvi pogled izgleda kao i svaka druga planinska cesta koja vijuga ovim krevitim i pustim terenom. No ono to ovu cestu ini posebnom jeste to da su je prokopali verceri cigaretama i drogom, a ne drava. Prua se pravcem koji zaobilazi sve granine prelaze, a ini se dovoljno tvrdom da bi mogla podnijeti teinu lepera. "Danas oni vie koriste ljude i konje za prijelaz preko granice. Vidite ove vrleti i kr. Teko je to sve iskontrolisati. Nemamo dovoljno ljudstva", kae Adem Salin, zamjenik komandira Jedinice Granine policije Trebinje. Policajci kau da se sloenom operacijom verca rukovodi iz baza u Crnoj Gori. Prema njihovim rijeima verceri ak imaju i izviae koji nadgledaju kretanje policije sa planinskih kota i etu nosaa koji prenose kartone cigareta na svojim leima. Kada policija zatvori cestu betonskim blokovima, verceri dovoze teretne maine kako bi ih sklonili. Nosai odlau svoj tovar na unaprijed dogovorenim lokacijama, obino naputenim kuama, gdje se cigarete skladite, a potom alju za Sarajevo ili u druge dijelove zemlje. Oni znaju ko su lica koja upravljaju trgovinom iz Crne Gore, iako granine vlasti nikad nisu evidentirale ulazak ovih lica u BiH. Dvadesetak pripadnika SIPA-e, granine i lokalne policije kao i UIO-a su novinarima CIN-a potvrdili da iza jedne od najveih vercerskih grupa stoji porodica Radulovi, odnosno braa Radulovi iz Nikia. Policija ih opisuje kao izuzetno nasilne. Kae da se nalaze pod zatitom crnogorskih vlasti. Radulovi je veoma esto prezime i policiji su poznate najmanje tri osobe istog imena. Vrlo je vjerovatno i da vie grupa djeluje pod imenom Radulovi. Takoer je poznato da verceri esto mijenjaju imena i prezimena kako bi zavarali trag.

Meutim, ime jednog Radulovia se ipak pojavljuje u zvaninim policijskim dokumentima. Policija u Trebinju je 1999. godine uhapsila Ranka Radulovia iz Nikia i est drugih lica zbog ilegalnog transporta cigareta iz Crne Gore u BiH vrijednosti blizu 370.000 KM.
Policija u Trebinju zaplijenjene cigarete dri u skladitu do njihovog unitenja.

Nakon provedene istrage tuilatvo u Trebinju je podiglo optunicu protiv Ranka Radulovia i drugih lica. Predmet je proslijeen Tuilatvu u Nikiu radi daljnjeg procesuiranja. Slubenik tamonjeg suda kae da je ova grupa osuena i da su platili novanu kaznu. Zatvorska kazna nije izreena. Iako su novinari CIN-a u nekoliko navrata zatraili dokaz o izreenoj kazni sud nije udovoljio njihovom zahtjevu. Ranko Radulovi se takoer spominje u svjedoenjima dvije rtve silovanja iz Foa u predmetima protiv Nee Samardia i Gojka Jankovia koji su voeni pred Sudom BiH. Protiv samog Radulovia ne postoji optunica za ratne zloine. Vii policijski zvaninik iz Foa, koji je zatraio da ostane anoniman iz bojazni za svoju sigurnost, kae da je Ranko Radulovi kao dobrovoljac boravio u Foama tokom rata i da se radi o istoj osobi kao i u sluaju verca cigaretama. Stav crnogorskih vlasti se u velikoj mjeri razlikuje od onoga koji imaju bh. zvaninici. Kau da je verc cigaretama nekada bio aktualan, ali da to danas nije sluaj. "Prije sedam godina bilo je toga. Danas su to uglavnom sitni verceri. Sve je pod kontrolom", kae Aleksandar Mandi, pomonik rukovodioca Granine policije Crne Gore na prijelazu Boaje. Nekolicina visokopozioniranih policijskih slubenika iz Podgorice je prvobitno pristala na razgovor sa novinarima CIN-a, da bi ga kasnije otkazali. Jedan od njih se ipak sastao sa novinarima i oni su ga upitali o Raduloviima. Te iste sedmice novinaru su upuene prijetnje sa broja jednog od crnogorskih mobilnih operatera.
Fabrike lanih cigareta

U septembru prole godine UIO, SIPA i lokalna policija su na podruju Gruda otkrile ilegalni pogon za proizvodnju cigareta. Policija je zatekla est maina za proizvodnju i pakovanje, poput onih koje se koriste u ovdanjim tvornicama cigareta. Pronaene su i akcizne markice Republike Srbije, kao i vjerne kopije pakovanja za cigarete marke Marlboro. Zaplijenjene su cigarete u vrijednosti oko 500.000 KM, koje su bile spremne za isporuku u Srbiju, te repromaterijal za proizvodnju Marllbora iste vrijednosti.

"(Iskoritenost) kapaciteta prema naoj procjeni pri maksimalnoj brzini iznosi 120 paklica u minuti," kae Richard James, glasnogovornik kompanije Philip Morris International. Ovo znai da je za sat vremena mogue proizvesti cigarete u vrijednosti od 22.000 KM.
U septembru 2007. godine u blizini Gruda otkrivena je ilegalna fabrika koja je proizvodila krivotvoreni Marlboro.

James kae da nije udno da postoji nelegalna proizvodnja cigareta u BiH. "Obino se [lane cigarete] proizvode u Kini. To je ve due vremena centar broj jedan, i

Ilegalno proizvedeni Marlboro je prema rijeima strunjaka imao visok stepen kvaliteta.

vjerovatno je i dan danas tako", kae James. "Ali, danas vidimo da se ilegalna proizvodnja seli blie krajnjim tritima, gdje se roba prodaje potroaima." Serijski brojevi maina koje su zaplijenjene u Grudama su uniteni. Policija nastoji utvrditi njihovo porijeklo da li dolaze iz neke od bivih dravnih fabrika ili neke druge ilegalne fabrike. Akcija u Grudama rezultirala je hapenjem etiri osobe, koje su kasnije putene na slobodu. U prolosti je otkrivena jo jedna lana fabrika, ali odgovorni nikada nisu procesuirani i pored prijave Financijske policije Federacije BiH (FBiH). Financijska policija FBiH je 1996. godine otkrila da je general Slobodan Praljak u apljinskoj fabrici duhana ilegalno pakirao cigarete Fabrike duhana Zagreb. Finansijska policija kae da je drava izgubila milione KM kroz neplaene poreze. Nakon to je prijava proslijeena tuilatvu nekadanje Herceg-Bosne, ovom predmetu se gubi trag. Novinari CIN-a su se za ovaj predmet raspitivali u tuilatvima u Grudama, apljini i Mostaru, ali bez uspjeha. Praljak se trenutno nalazu u Hagu gdje mu se sudi za ratne zloine, ukljuujui ubistva, silovanja i druga djela. On je takoer naredio ruenje Starog mosta u Mostaru. U meuvremenu Praljak je prepisao svu imovinu na svog brata Zorana Praljka i usvojenog sina Nikolu Babia Praljka, koji vae za jedne od najbogatijih graana Hrvatske. Zoran Praljak nije odgovorio na poziv novinara za razgovor.
Objavljeno: 29.2.2008. godine

vercovane cigarete preplavile Balkan

Pie: Centar za istraivako novinarstvo

Bosna i Hercegovina (BiH) je samo jedan od kotaa u regionalnoj maineriji verca cigaretama. Meutim, ak je i ova mainerija tek dio daleko veeg globalnog lanca verca. Godinje se u svijetu proverca ili ilegalno proizvede oko 600 milijardi cigareta to znai da je svaka deseta kutija cigarete sumnjivog porijekla. Osim Balkana, drugi veliki centri ilegalne trgovine cigaretama su Kina, Malezija, Ujedinjeni Arapski Emirati. Organizovane kriminalne grupe porijeklom sa Balkana vercovane cigarete prodaju kako na domaim, tako i na znatno profitabilnijim tritima zapadne Europe. Svjetska zdravstvena organizacija navodi podatak da svaka trea cigareta u BiH i svaka jedanaesta u zapadnoj Europi dolazi na trite ilegalnim putem. Prema saznanjima Saveza potpisnica okvirne konvencije koju ini 300 organizacija koje rade na suzbijanju ovog problema, godinje se zbog verca cigaretama izgubi oko 50 milijardi dolara u neplaenim porezima. Ono to ini verc cigaretama profitabilnim su znaajne razlike u cijenama u zemljama jugoistone i

Pripadnici Jedinice GP Trebinje su na ilegalnim putevima otkrivali odbaene kutije cigareta sa poreskim markicama Crne Gore.

zapadne Evrope. Primjera radi kutija cigareta marke Marlboro se u BiH prodaje po cijeni od 3 KM, dok je u veini velikih evropskih gradova za istu potrebno izdvojiti izmeu 10 i 15 KM. Razlika u cijeni se uglavnom moe pripisati znatno niim poreskim stopama, ali i u mogunosti utaje poreza u veini zemalja jugoistone Evrope. verca nisu poteene ni lokalne marke cigareta. Od svih zemalja u regiji Srbija se pokazala najagilnijom u procesuiranju najveih vercera cigaretama. Premda to porie, Crna Gora je jo uvijek vercerska velesila, a njen dravni vrh je neposredno ili posredno ukljuen u ovaj biznis. Kosovo i Makedonija se i dalje suoavaju sa ozbiljnim problemom verca cigaretama, ali i narkoticima. Nove lanice Europske Unije (EU) Rumunija i Bugarska jo uvijek nisu zatvorile free shop-ove iza kojih stoje utjecajni politiari. I BiH se suoava sa slinim problemima kao i njeni susjedi: neadekvatni resursi za borbu protiv verca, korumpiranost vlasti, te nedostatak politike volje kako bi se problem rijeio. Cijena koju BiH plaa je visoka - stotine miliona KM izgubljenih poreskih prihoda.

Ali to nije sve. Zbog verca, cigarete su jeftinije, a samim tim je i broj puaa vei. tovie, od svih zemalja u regiji BiH ima najvei broj puaa. Meu puaima u BiH je 50 posto mukaraca i 29 posto ena. Stoga ne udi da je stopa obolijevanja od raka plua meu najviim u regiji. S druge strane broj puaa u veini evropskih zemalja se kree izmeu 15 do 30 posto. Prema istraivanju koje je proveo Univerzitet St. Andrew iz kotske ilegalno proizvedene cigarete imaju daleko vee koncentracije kadmija, ive i arsena nego originali. One takoer imaju dvostruko vei postotak katrana i nikotina, zbog ega su i znatno tetnije.
Srbija

Problem verca cigaretama iz BiH u Srbiju, ali i iz Srbije u Rumuniju je i dalje prisutan. Meutim, Srbija je jedna od rijetkih zemalja u regiji ije je tuilatvo podiglo optunice protiv nekih od najveih vercera cigaretama, premda se neke od sluajeva odnosi na radnje od prije deset i vie godina. U junu 2007. godine, Okruno javno tuilatvo u Beogradu, u saradnji sa Ministarstvom unutranjih poslova Srbije zapoelo je akciju razbijanja velikih kriminalnih grupa, nazvanih "duhanska mafija". Nakon dvogodinje istrage, policija je u okviru akcije Mrea uhapsila ili izdala potjernice za lanovima tri kriminalne grupe. U prvoj akciji uhapeno je osam od 15 osoba, za koje policija navodi da su pripadnici organizovane kriminalne grupe na ijem elu je Stanko Suboti zvani Cane. Suboti, srbijanski biznismen koji je, prema navodima policije i medija, najuspjeniji vercer cigareta u regiji, navodno je vercom cigaretama sebi i drugima pribavio imovinsku korist od preko 65 miliona tadanjih DEM. Meu uhapenim lanovima Subotieve grupe bili su i bivi naelnik novosadske policije Miodrag Zavii i bivi ef novosadske tajne policije Milan Popivoda. Iz policije kau da se Subotieva grupa sumnjii da je u periodu izmeu 1995. i 1996. godine, nelegalno uvozila cigarete preko njegove kompanije MIA sa sjeditem u Ubu, da bi ih kasnije preprodavala na crnom tritu. Istrani sudija Specijalnog suda u Beogradu izdao je nalog za hapenje jo jedne grupe osumnjienih vercera na elu sa Mirjanom Markovi i Markom Miloeviem, suprugom i sinom biveg srbijanskog diktatora Slobodana Miloevia. Marko Miloevi je navodno suraivao sa desetak vercera od kojih su mnogi u meuvremenu ubijeni. Sud je zatraio hapenje i drugih lanova Miloevieve grupe meu kojima su Valentin Petrov iz Pirota, vlasnik dva pediterska preduzea, Miodrag Pravilovi i Predrag Jovani, radnici preduzea Tref rent-a-car, kao i Lazar arc, bivi pripadnik Savezne uprave carina. Zbog verca cigaretama u periodu izmeu 1996. godine i 1998. godine sumnjie se Radisav Gvozdenovi, bivi naelnik policije u Niu, Petar Milenkovi, bivi savjetnik nekadanjeg naelnika Savezne uprave carina Mihalja Kertesa i Sinia Stojii, brat biveg pomonika ministra unutranjih poslova, koji je ubijen u Beogradu 1997. godine. Interpolu je proslijeen nalog za hapenje Mirjane Markovi, Marka Miloevia i Stanka Subotia koji su u bjekstvu. Miloevii se trenutno nalaze u Rusiji.
Crna Gora

Crna Gora je i dalje dio problema i kao takva zagorava ivot svim svojim susjedima. Teko je

teka cigareta marke Drina u crnogorskom duty free shop-u kota 7 KM, dok je njena cijena u BiH 12 KM.

oekivati da e do pozitivnih promjena dovesti ponovni izbor Mila ukanovia za premijera, za kojeg talijanski tuioci kau da i sam uestvuje u vercu, ali i da u najmanju ruku tolerira verc cigaretama. Veliki broj bh. policijskih zvaninika je novinarima Centra za istraivako novinarstvo (CIN) iz Sarajeva potvrdilo da najvei broj vercovanih cigareta dolazi i Crne Gore, premda crnogorske vlasti kau da je verc uvelike zamro. Policajci kau da verceri angairaju mjetane kako bi cigarete transportovali u BiH, bilo na leima ili vozilima preko divljih cesta koje povezuju dvije drave

I pored slabog prometa putnika, duty free shop na graninom prijelazu epan Polje je u samo jednom mjesecu prole godine ostvario promet od oko 500.000 eura.

Donedavno su najvei problem predstavljali crnogorski duty free shop-ovi, iz kojih je, prema tvrdnjama policije, poticala glavnina vercanih cigareta. Saa Govedarica, policajac iz Trebinje kae da je jedan od free shop-ova u blizini Foe za mjesec dana ostvario promet vei od 500.000 eura, to je, kako kae sumnjivo imajui u vidu da se radi o malom prostoru i da je na oblinjem graninom prelazu evidentiran tek mali broj putnika. Govedarica sumnja da su cigarete ilegalno prebaene preko granice. Duty free shop-ovi su bili zatvoreni do 2005. godine kada su ih ukanovi i njegova vlada ponovo otvorili da bi stimulirali turizam. "Kada su ovi free shop-ovi vraeni, ponovo je krenuo verc cigaretama", kae Govedarica. Premda crnogorske vlasti negiraju postojanje verca, u Beogradu je u decembru prole godine uhapen Antoj Stanaj, suvlasnik Rokpeda, koji vai za jednog od najveih distributera cigaretama. Pod pritiskom EU-a crnogorske vlasti su u januaru ove godine zatvorili free shop-ove. Vrijeme e pokazati da li e i ostati zatvoreni.
Hrvatska

Hrvatska je tranzitna zemlja na putu verca koji vodi iz Crne Gore preko BiH i dalje ka Europskim zemljama. Takoer je i sama ukljuena u verc. Fabrika duhana Rovinj koja dri monopol na proizvodnju cigareta u Hrvatskoj veoma je profitirala zbog znatno niih dabina na cigarete koje se uvoze u BiH. Meutim, isto ne vrijedi za cigarete koje se iz BiH izvoze u Hrvatsku. Na svaku kutiju uvezenih cigareta u kojoj se ne koristi domai duhan, Hrvatska uzima porez od 2,5 KM. Hrvatske cigarete su gotovo upola jeftinije u BiH nego u Hrvatskoj. Jedan dio cigareta izvezenih u BiH se vercuje nazad u Hrvatsku. Najee se vercuje cigaretama marke Ronhill. U nekim zemljama u okruenju proizvoai cigareta i uvoznici prave takve kombinacije gdje se kroz papire stie utisak da su cigarete izvezene, a da u stvarnosti zemlju nikada nisu ni napustile. Cigarete se potom prodaju drugim kanalima.
Nove lanice EU-a

ekanje u redu ispred duty free shop-a u blizini hidrocentrale Gvozdena kapija u Rumuniji. Rumunjski duty free shop-ovi se esto nalaze pod istragom zbog umijeanosti u verc.

"Jedan od znaajnih snabdjevaa rumunjskog trita nelegalnim cigaretama su free shop-ovi", kae slubenik rumunjske carine Iulian Butnaru. S druge strane iz Ukrajine dolaze jeftine ukrajinske marke, dupljaci i provercane meunarodne marke cigarete. I Bugarska se suoava sa slinim problemom. Na graninim prijelazima izmeu Srbije i Rumunije, cigarete se prodaju u radnjama na izlazima za Srbiju. No ovo nema puno smisla s obzirom da su cigarete u Srbiji jeftinije od onih koje se prodaju u free shop-ovima. tovie, ove prodavnice biljee ogroman promet robe koja u stvarnosti moda nikad i nije prola kroz njih. Carinici i pripadnici granine policije kau da se radi o neoporezovanim cigaretama, koje se prodaju samo na papiru, a zavravaju drugdje u Rumuniji. Uoi ulaska u EU 2006. godine i Rumunija i Bugarska su zatvorile free shop-ove ali su politiari ipak pronali nain da ih ponovo otvore. Za ponovno otvaranje free shop-ova u Rumuniji zasluna je prelazna vlada koja je bila na vlasti samo dvije sedmice nakon to u proljee 2007. godine rumunjski predsjednik Traian Basescu privremeno udaljen sa tog poloaja. Sprega bogatih politiara i kriminalnih grupa uticala je na to da free shop-ovi i nakon ukidanja prelazne vlade ostanu otvoreni.

U Bugarskoj je zatvaranje free shop-ova bilo na snazi samo nekoliko mjeseci. Unato protivljenju policije free shop-ovi su ponovno otvoreni nakon intenzivnog lobiranje i pritisaka vlasnika.

Granina policija iz Temivara slae zaplijenjene cigarete u policijsko vozilo. Cigarete su zaplijenjene na granici izmeu Ruminije i Srbije.

Nakon to je i EU uputila protest zbog ponovnog otvaranja free shop-ova vlasti su obeale da e ih ubrzo zatvoriti. U privremenom izvjetaju Europske komisije o napretku Bugarske iz februara 2007. godine se navodi da se free shop-ovi toleriraju i pored brojnih naznaka da se u njima obru velike pare. Zakljueno je da su ovi objekti glavna mjesta za saradnju organizovanih kriminalnih grupa i korumpiranih lokalnih vlasti. Pedstavnike free shop-ova u Bugarskoj zastupa Vasil Bokov, jedan od najbogatijih biznismena i predsjednik Udruenja preduzea za bescarinsku, putniku i trgovinu na veliko. U upravnom odboru Udruenja nalaze se bogati vlasnici kockarnica, savjetnici premijera i poslovni ljudi optueni za verc. Primjera radi, brat ministra saobraaja Rumunije kontrolie unosne free shop-ove koji su esta meta policijskih racija zbog ilegalne trgovine cigaretama. Rad free shop-ova nije dozvoljen u graninom pojasu BiH, Srbije i Hrvatske.
Objavljeno: 3.3.2008. godine

Dim u lice duhandijama

Otkupljiva duhana Blago Markota uiva u mirisu hercegovakog ravnjaka, jedinstvene sorte duhana koja izumire zajedno sa njegovim uzgajivaima.

Pie: Centar za istraivako novinarstvo

Igor Palac iz Vinjica kod Gruda je jo kao dijete pomagao u branju duhana. Danas svoju budunost vidi u prodaji rabljenih auto dijelova.

Poput brojnih drugih stanovnika Hercegovine, dvadesetetverogodinji Igor Palac iz sela Vinjice kod Gruda sjea se da je jo kao djeak ustajao u ranu zoru kako bi brao i slagao na konac listove hercegovakog ravnjaka. Ovu uvenu sortu porodica Palac je uzgajala do prije 10 godina, a danas su vlasnici auto otpada. Kau da se od uzgoja duhana vie ne moe ivjeti. "verc cigaretama nas je unitio. Duhan je davno propala stvar", kae Palac. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije najmanje 35 posto cigareta na tritu Bosne i Hercegovine (BiH) je provercano ili pak proizvedeno u ilegalnim tvornicama. Bh. uzgajivai su na gubitku jer se u takvim cigaretama domai duhan gotovo nikad i ne koristi. vercane cigarete su znatno jeftinije, pa je i domaim proizvoaima puno tee izboriti se na tritu. To za posljedicu ima nie otkupne cijene duhana. verc cigaretama je veliki problem, ali nije jedini sa kojim se suoavaju uzgajivai. Porezi na cigarete su znatno nii u BiH nego u susjednoj Hrvatskoj i jednaki su kako za domae tako i za inostrane proizvoae. S druge strane, Hrvatska je zatitila domae proizvoae uvodei

Nekada su mjetani na poljima kod itluka i Posuja uzgajali duhan. Danas sade krompir i vinovu lozu.

vie razliitih poreskih stopa. Primjera radi bh. proizvoa koji eli izvesti svoje cigarete u Hrvatsku mora platiti 2,5 KM po paklici samo po osnovu akcize. Najvei gubitnici su proizvoai duhana iz Hercegovine jer se u domaoj proizvodnji cigareta sve manje koristi tradicionalni duhan prodornog mirisa i visoke koncentracije katrana i nikotina. Kako bi opstale u trinoj utakmici fabrike mijenjaju recepture domaih cigareta u korist uvoznih sorti duhana. U konanici proizvoaa je sve manje, a uzgoj duhana izumire.
Tradicija uzgoja duhana

Kultura sadnje duhana u Hercegovini datira jo iz vremena Austro-Ugarske Monarhije. Meutim, strunjaci poput 67-godinjeg Blage Markote i godinu dana starijeg Stjepana Milievia, generalnog i tehnikog direktora Poljoprivredne zadruge Agroplod iz itluka, predviaju da e uzgoj duhana u Hercegovini nestati u roku od tri godine.

Otkupljivai duhana Blago Markota i Stjepan Milievi nadaju se da e Fabrika duhana Sarajevo kupiti 200 tona duhana koje ve dvije godine lee u skladitu Agroploda u itluku.

Tek pokoji struk tabaka rast e uz okunice kao podsjetnik na ne tako davna vremena kada su od uzgoja ove aromatine biljke ivjele brojne porodice u apljini, Stocu, itluku, Grudama, irokom Brijegu. Nekadanje duhandije sada sade rani krompir i groe, poljoprivredne proizvode koji imaju laku prou na tritu. Agroplod se otkupom duhana bavio 45 godina. Danas ova zadruga kupuje groe od kojeg proizvodi vina i rakiju lozovau. Meutim, u njihovim skladitima jo uvijek stoje stotine bala kvalitetnih utih listova ubranih 2004. i 2005. godine na prostorima Hercegovine. Nadali su se da e Fabrika duhana Sarajevo (FDS) otkupiti 200 tona duhana, no ona to jo uvijek nije uinila zbog ega uzgajivaima duguju 136.000 KM.

Vremenski uslovi u Hercegovini odgovaraju ravnjaku ali ne i virdiniji i berleju, amerikim sortama koje imaju veu upotrebnu vrijednost od njega. Miris ravnjaka se jo moe osjetiti u Drini i jo nekim markama domaih proizvoaa. Ravnjak izumire, kae predstavnik FDS-a. Orhan Robovi, ef slube garancije kvaliteta FDS-a kae da je ravnjak ispao iz receptura suvremenih light cigareta i FDS je jedina tvornica u svijetu koja ovu hercegovaku sortu duhana ugrauje u svoje cigarete. Robovi ravnjak poredi sa mehanikom pisaom mainom koje je morala odstupiti ispred modernih raunara. Dodaje da su recepture cigareta poslovna tajna i da FDS ne moe otkriti koje se sorte

Auto otpade u okolici Gruda vode potomci nekadanjih duhandija.

duhana koriste u kojim markama cigareta. Sa 30 posto uea Drina jo uvijek dri respektabilni dio trinog kolaa, ali izvoza gotovo i nema. Tvornice duhana u Mostaru i apljini su zatvorene. Razlog tome su otra konkurencija na tritu, verc i korumpiranost menadmenta. Prema nalazima Finansijske policije Federacije BiH (FBiH) mostarska fabrika je cigarete prodavala po 25 posto nioj cijeni od proizvodne firmama sa Kipra pod kontrolom optuenog srbijanskog biznismena Stanka Subotia zvanog Cane. Fabrika ne radi i trenutno je u procesu privatizacije, premda velikog interesa za njenu kupovinu nema. Fabriku duhana Banja Luka privatizirala je firma Antoni Trade iz Laktaa, koja je jedan od distributera cigareta Tvornice duhana iz Rovinja (TDR). Banjaluka fabrika proizvodi tek male koliine cigareta. Neboja Antoni je neposredno pred kupovinu fabrike od TDR-a uzeo pozajmicu priblinu iznosu prodajne cijene. Tako je uzgajivaima ostala samo jedna tvornica FDS i aica zadruga koje jo uvijek otkupljuju duhan, ali u smanjenom obimu. Zadrugari kau da FDS ne moe otkupiti cijelu etvu, i da su morali smanjiti i otkupnu cijenu koju plaaju hercegovakim proizvoaima. Domainstvo godinje od prodaje suhih listova ove biljke moe zaraditi i do 10.000 KM, no treinu ove sume ine trokovi uzgoja. Sudei prema podacima dravne Agencije za statistiku proizvodnja duhana u BiH je u periodu 1999. 2006. godina opala za pola. Klimatski uslovi na sjeveru zemlje u Posavini omoguavaju uzgajanje virdinije i berleja, ameriki sorti koje su konkurentne na tritu. Proizvodnja je mala, ali ujednaena od 2004. do 2007. godine, kae Ignjo Babi, predsjednik Grupacije uzgajivaa i preraivaa duhana pri Privrednoj komori FBiH i direktor preduzea za otkup duhana Duhan Gradaac.

Grupacija je u pismu upuenom Vladi FBiH prologa novembra upozorila da postoji velika opasnost da se proizvodnja duhana u Hercegovini potpuno ugasi. Babi kae da bh. politiari ine sve kako bi zadrali postojee stanje, koje ide na ruku stranim proizvoaima duhana, uvoznim trgovakim lobijima i vercerima. Prema podacima do kojih su doli novinari Centra za istraivako novinarstvo (CIN) iz Sarajeva BiH je u 2007. godini uvezla oko 6.500 tona cigareta, dok je domaa industrija proizvela oko 5.000 tona. Izvezeno je 300 tona cigareta. Budui da je godinja potronja u BiH najvie 9.000 tona cigareta, jesno je da se 2.200 tona negdje gubi. Te cigarete su provercane, kae Babi. Babi kae da poreska regulativa omoguava uvoz ogromnih koliina cigareta. Prole godine iz Hrvatske je uvezeno cigareta u vrijednosti od 85 miliona KM, to ini dvije treine ukupne vrijednosti uvezenih cigareta. Hrvatske cigarete se u BiH prodaju po daleko niim cijenama nego u Hrvatskoj. Odreene koliine hrvatskih cigareta se potom vercuju nazad u Hrvatsku. Uvid u policijsku evidenciju pokazuje da se Ronhill cigarete iz Hrvatske esto oduzimaju vercerima na crnogorskobosanskoj granici i bosansko-hrvatskoj granici. Zakonska regulativa koju je uvela Hrvatska dovela je do drastinog pada izvoza bh. cigareta u ovu zemlju triavih nekoliko stotina kilograma prole godine. Hrvatska vlada je uvela razliite akcizne stope na cigarete, a ona najvia primjenjuje se na duhanske preraevine iz inostranstva u kojima nema domaeg duhana. Na ovaj nain Hrvatska titi domau proizvodnju. Ukoliko bi neko od bh. proizvoaa elio izvesti svoje cigarete u Hrvatsku morao bi zadovoljiti vrlo stroge propisa o kvalitetu, i uz to platiti 2,5 KM po paklici samo po osnovu akcize. Istovremeno, maloprodajna cijena hrvatskog Ronhilla na bh. tritu je 2 KM, dok u Hrvatskoj kutija ovih cigareta kota gotovo duplo vie. "Dakle njima se isplati da kod nas plate i porez, a da cigarete ostanu u Hrvatskoj", kae Babi. Sve ovo najvie pogaa bh. uzgajivae. Iznad Bijelog polja kod Mostara nekada je 40 porodica ivjelo od prodaje duhana, a danas tek njih pet sadi ovu biljku.

Nikada neemo prestati saditi ovu biljku, kae Ljudevit Zadro (69) iz sela Vinjice. Zadro i njegova supruga Iva su na duhanu podigli svojih petoro djece, no ini se da stoljetnu porodinu tradiciju nee imati ko da nastavi. Uz stare roditelje je ostao sin Ivica koji radi kao policajac u Grudama, a ostala djeca ive u ikagu, Torontu i Zagrebu.

Iva Zadro i njen suprug Ljudevit zarauju prodajui isjeeni hercegovaki duhan.

Zadro, koji od svoje este godine nie na konac ute listove ravnjaka, kae da danas uzgoj duhana nije isplativ posao kao prije rata, a posebno ne kao 70-tih godina kada su mjetani Vinjica naputali poslove u Njemakoj i vraali se u selo da sade duhan. Prije rata Zadro je sadio 50.000 strukova duhana, a ove godine pet puta manje. Nekadanja zadruna stanica u Grudama, sada u vlasnitvu preduzea Duhanpromet, 1978. godine otkupila je 200 vagona duhana. Danas otkupljuje jedva pet, kae Zadro. Uzgoj duhana je bio dio bh. tradicije jo u vrijeme stare Kraljevine Jugoslavije, a potom i tokom 40 godina Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, kae Zadro. Za ovo to se deava krivi bh. vlast jer je stala na stranu uvoznika cigareta, a na tetu domae industrije i uzgajivaa duhana.
Objavljeno: 4.3.2008. godine

Legalni verc
U prvih devet mjeseci 2007. godine crnogorski free shop-ovi su prodali 690 tona cigareta u vrijednosti od 18,9 miliona eura.

Pie: Centar za istraivako novinarstvo

ezdesetpetogodinji Dragia Ini iz sela Deleue kod Bilee kae da je otjeran sa zemlje koja se bila u vlasnitvu njegove porodice jo od vremena Austro-Ugarske monarhije. Ovaj nezaposleni voza kamiona za sve krivi vercere cigaretama koji su livadu na kojoj je nekada napasao stoku pretvorili u vercersku rutu. Dvadesetak metara dalje, na niijoj zemlji uz granicu Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore stoji dotrajala kamp kuica. Naspram nje je est free shop-ova u kojima su donedavno prodavane cigarete i alkohol putnicima koji su prelazili granicu. Ovi free shop-ovi su samo u prvih devet mjeseci 2007. godine prodali gotovo 1,6 miliona teka cigareta, odnosno 6.000 teka dnevno, to je jedna treina ukupne prodaje cigareta u crnogorskim free shop-ovima. Pripadnici Granine policije BiH kau da su vercovane cigarete najveim dijelom dolazile iz ovih free shop-ova.

"Vidite, doe kamion s robom. Istovari jedan dio za free shop, a vei dio istovare na tom zemljitu. Poslije angauju ljude i djecu koji im za dva, tri eura prenose ilegalne cigarete na podruje BiH",

Kamp kuica u blizini graninog prijelaza Deleua. Policija kae da je dio robe namijenjen za free shop-ove istovaran ovdje, a potom ilegalnim putevima prenoen preko granice.

kae graniar Marko Domazet. Iste te cigarete su potom knjiene kao prodate u free shop-ovima. Crnogorska vlada je nedavno, pod pritiskom Europske Unije (EU), zatvorila free shop-ove. Meutim, njihovim zatvaranjem verc cigaretama nije zaustavljen. Ini kae da je zemlja na kojoj se nalaze kamp kuica i free shop-ovi vlasnitvo njegovog oca. Dodaje da su problemi poeli 2005. godine kada su free shop-ovi ponovo otvoreni. verceri su ga tada otjerali ne samo sa tog komada zemlje, nego i oblinje poljane, takoer u njegovom vlasnitvu. Izvod iz zemljine knjige Osnovnog suda u Bilei pokazuje da je porodica Ini vlasnik velikog broja parcela u graninom pojasu. No, mee nisu jasno utvrene, a formalni dogovor izmeu dvije drave nikada nije postignut. Ono to dodatno komplikuje cijelu stvar jeste injenica da je potok, koji je ranije sluio kao orijentir, u meuvremenu promijenio tok, tako da vie nije jasno ko je vlasnik zemlje na kojoj se nalaze prikolica i free shop-ovi. Inii su takoer vlasnici oblinje parcele na kojoj su, prema rijeima bh. graniara verceri sagradili ilegalnu cestu, to potvruje izvod iz zemljinih knjiga koji su pregledali novinari Centra za

Dragia Ini iz sela Deleue kod Bilee kae da se verc cigaretama preko njegove zemlje odvija i danju i nou.

istraivako novinarstvo (CIN) iz Sarajeva. Ini kae da su mu mukarci koji borave u kamp kuici, i koji se predstavljaju kao radnici Ranka Radulovia iz Nikia rekli da napusti zemljite, jer je ono njihovo vlasnitvo. "Jesu, radnici su mi prijetili to je nae imanje. Sve su oni mislili da je njihovo. Nisam smjeo ni da gonim stoku", kae Ini. Njegova porodica preivljava od 200 KM majine penzije i ono malo blaga koje posjeduju. Sada je njihovo zemljite preputeno na milost i nemilost vercera. Prema podacima suda iz Nikia, Radulovi je ve jednom osuivan za verc cigaretama. Policija u Trebinju je njega i jo est lica uhapsila 1999. godine zbog ilegalnog transporta cigareta iz Crne Gore u BiH u vrijednosti blizu 370.000 KM. Nakon provedene istrage tuilatvo u Trebinju podiglo je optunicu protiv svih sedam lica. Sud je, meutim, predmet proslijedio u Niki radi daljnjeg

procesuiranja. Slubenik tamonjeg suda kae da je Radulovi kanjen sa novanom, a ne zatvorskom kaznom. Spomenuti Radulovi bi mogao biti jedan od uvene "brae Radulovi" za koje policija kae da su odgovorni za ilegalni transport droge i cigareta iz Crne Gore u BiH.
Duty Free

Vlada Crne Gore na elu sa Milom ukanoviem odobrila je 2005. godine ponovno otvaranje free shop-ova uz obrazloenje da e to doprinijeti razvoju "turizma". Meutim, prema rijeima bh. policajaca, najveu korist od ove odluke imali su verceri. Crnogorski free shop-ovi su prvi put zatvoreni 2000. godine, i tada je, kau policajci, verc cigaretama znaajno opao. Meutim, ovaj put to se nije desilo.

Crnogorski free shop-ovi u blizini graninog prijelaza Deleua. Na ovom dijelu bh. teritorije policija je u vie navrata zapljenjivala velike koliine cigareta na kojima su bile akcizne markice Crne Gore.

"Prema naim saznanjima verc cigaretama i dalje ide ilegalnim putevima preko brda. Dodue, radi se o manjim koliinama, ali se verc i dalje odvija. inimo sve kako bi smo presjekli te puteve", kae Adem Salin, zamjenik komandira Jedinice granike policije Trebinje. Policajci su nedavno uhvatili vercera sa 100 kartona cigareta marke Ronhill vrijednosti preko 100.000 KM. Protiv njega je podnesena krivina prijava, kae Salin. verceri su uhapeni nedaleko od Inieve zemlje. Jo jedna grupa vercera je uhvaena na podruju sela Berkovii. "I pored toga to su free shop-ovi zatvoreni, verc se i dalje odvija", kae Saa Govedarica, policajac iz Trebinja. Crnogorski mediji navode da su free shop-ovi zatvoreni nakon to su policijski i carinskih zvaninici ukazali na nepravilnosti i sumnje vezane za njihov rad. Policija je u nekoliko zemalja u regiji zapljenjivala velike koliine cigareta za koje su sumnjali da su provercani iz crnogorskih free shop-ova ili su pak imale akcizne markice predviene za prodaju cigareta u crnogorskim free shopovima. I u drugim zemljama Balkana free shop-ovi se koriste za verc cigaretama. Mnogi od njih su u vlasnitvu politiara, monih poslovnih ljudi i drugih lica povezanih sa podzemljem. U free shopovima se 'peru cigarete' i druga roba, jer se knjii prodaja koja se na kasi nije dogodila, objanjavaju policijski inspektori. Umjesto toga, neoporezovane cigarete prodaju se na ulici ili se vercuju preko granice. EU vri pritisak na Rumuniju i Bugarsku, jedine dvije zemlje u regiji koje jo uvijek nisu zatvorile svoje free shop-ove. Bugarska je poetkom godine najavila zatvaranje free shop-ova u roku od tri mjeseca.

Govedarica kae da je jedan od free shop-ova za mjesec dana ostvario promet vei od milion KM, iako je na oblinjem graninom prelazu evidentiran tek mali broj putnika. Mjetani naselja uz

verceri angauju djecu koji im za dva, tri eura prenose ilegalne cigarete na podruje BiH. Bh. graniari kau da su pojedine kue mjetana sela Deleua u blizini granice koritene za skladitenje veih koliina cigareta.

granicu su esto i sami ukljueni u verc. Prema podacima crnogorske Carine, u prvih devet mjeseci 2007. godine free shop-ovi su prodali 3,44 miliona teka cigareta ija je vrijednost 18,89 miliona eura. Granina policija kae da su mjetani u posljednje tri godine dolazili u grupicama i kupovali na desetine kartone, koje su potom raznim stazama i bogazama na leima prenosili preko granice. Ako bi ih uhvatila policija, pravdali bi se da su ih kupili za line potrebe. Policajci dodaju kako su nemoni da sprijee nosae za koje kau da su plaeni tek nekoliko eura po turi. U meunarodnim krugovima Crnu Goru bije lo glas kada je u pitanju verc cigaretama. U Italiji je izdat nalog za hapenje premijera Mila ukanovia zbog sumnje da je umijean u verc cigaretama. ukanovi negira svoju umijeanost u verc. Nalog je povuen nakon to je sud razmotrio njegov diplomatski imunitet. Tuilatva u Napulju, Bariju i Njemakoj sumnjie ukanovia za rukovoenje organizacijom "slinoj mafiji", te za suradnju sa talijanskom mafijom u vercu cigaretama. Prema izjavi za tampu koja se nalazi na stranici crnogorske Vlade, ukanovi je predsjedavao sastankom Vlade u julu 2005. godine, kada je donesena odluka o ponovnom otvaranju free shopova. Ova odluka je donesena jer se "prepoznala potreba za promocijom turistike industrije", mada nigdje nije objanjeno na koji nain granini fri opovi promoviu turizam. Samo nekoliko mjeseci prije zatvaranja free shop-ova, u Srbiji je uhapen Anton Stanaj, suvlasnik kompanije Rokped koja je jedan od snabdjevaa free shop-ova cigaretama, dok je na beogradskom aerodromu ekao na avion za Podgoricu. Stanaj je uhapen pod sumnjom da se bavi vercom cigaretama. Srbijanski mediji navode izjave policijskih zvaninika koji kau da je Stajan upravljao jakom kriminalnom organizacijom, koja je uvozila lane cigarete iz Dubaija i Kine, i preprodavala ih u druge zemlje. Prema policijskim obavjetajnim podacima u posjedu CIN-a, Stanaj je poslovao sa Naserom Keljmendijem, kontroverznim sarajevskim biznismenom kosovskog porijekla i vlasnikom hotela Casa Grande na Ilidi. ukanovieva vlada razmatra otvaranje slobodnih trgovinskih zona u pojedinim nerazvijenim optinama. No, iskustva drugih zemalja sa slobodnim trgovinskim zonama, pokazala su da se i one zloupotrebljavaju za verc cigaretama, naroito kada se nalaze u pograninom pojasu.

Bescarinske trgovinske zone, u Venezueli, Arubi, Panami, Singapuru i drugim krajevima svijeta, pogodno su tlo za djelovanje vercera cigaretama. Postoje indicije da je jedan od najveih svjetskih proizvoaa duhana, British American Tobacco (BAT), u prolosti iskoritavao pogodnosti ovih zona. Prema saznanjima navedenim u sudskoj dokumentaciji u sluaju BAT-a, kompanije trae bescarinske zone u zemljama koji imaju porozne granice. Nakon to roba stigne u bescarinsku zonu ona se dalje vercuje preko granice na krajnje odredite gdje e se prodati uz puno vei profit. Dotle, Ini kae kako se plai da izae na svoju zemlju, jer se verc cigaretama preko njegove zemlje odvija i danju i nou. "Ne smije izai. Ubie te oni mladiani. Po 50 njih je prenosilo cigarete", kae Ini.
Objavljeno: 19.3.2008. godine

Zemlja okorjelih puaa

Pie: Centar za istraivako novinarstvo

Sanja Mandi-Soldo polako otpuhuje dim cigarete dok sa jo pet kolega uiva u ispijanju prve jutarnje kafe. Kroz odkrinuta vrata male prostorije do hodnika dopire sivi i gusti dim cigareta koje su to jutro zapaliti Mandi-Soldo i dvoje njenih kolega. U hladno zimsko jutro ovakvu scenu biste mogli zatei u bilo kojoj firmi u ovom dijelu Balkana. Jedina razlika je da su Mandi-Soldo i njene kolege doktori, zaposleni u Centru za porodinu medicinu pri Domu zdravlja Vrazova u Sarajevu, koji svoju pauzu provode na drugom spratu, u prostoriji proglaenoj za puaku zonu. Time su oni prekrili zakon. Iako je puenje zabranjeno u svim zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini (BiH), rukovodstvo ovog doma zdravlja je doktorima i drugom medicinskom osoblju odluilo izai u susret nakon to je veliki broj njih rekao da bez cigarete ne moe. "Mi govorimo naim pacijentima da prekinu puiti zbog zdravstvenih rizika", kae Mandi-Soldo. "Ali, pretpostavljam da 60 posto doktora u BiH pue." Da ironija bude vee, Mandi-Soldo je prije tri godine, u etrdeset drugoj godini ivota doivjela modani udar koji je doveo do diplopije. Nakon toga je odluila smanjiti puenje sa tri na jednu kutiju dnevno. Doktori i medicinsko osoblje u BiH i ostatku regije su meu najstrastvenijim puaima u svijetu. Nedavne procijenjene govore da izmeu 50 posto i 60 posto zdravstvenih radnika u BiH pui. Prema istraivanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kojim nije obuhvaena BiH, od svih europskih zemalja Gruzija ima najvei broj puaa meu zdravstvenim radnicima, oko 44 posto. Alarmantna je injenica da u zemljama biveg Sovjetskog saveza pui dvije treine mukog

medicinskog osoblja. Slino ovome, vie od polovine mukaraca u rumunjskim zdravstvenim ustanovama pui, to u totalu iznosi neto vie od 40 posto. Priblino toliko je puaa meu makedonskim zdravstvenim radnicima. Stopa puaa meu doktorima i sestrama odgovara onoj meu optom populacijom, odnosno procjeni da izmeu 35 i 50 posto graana u regiji pui najmanje 10 cigareta dnevno. Sa blizu 50 posto mukaraca i 29 posto ena BiH ima najvei broj puaa u regiji. Statistiki podaci pokazuju da je medicinsko osoblje u Sjedinjenim Amerikim Dravama (SAD) i zemljama zapadne Europe daleko ozbiljnije shvatilo poruku o rizicima puenja nego iroko graanstvo. Primjera radi, manje od sedam posto zdravstvenih radnika u Velikoj Britaniji pui. U SAD-u pui svaki peti graanin, ali tek svaki deseti doktor. Veliki broj puaa meu zdravstvenim radnicima ukazuje na injenicu da ni oni od kojih se to oekuje nisu spremni boriti se protiv puenja, navodi u svom istraivanju dr. Haik Nikogosian, specijalista za nezarazne bolesti pri WHO. "Teko je ubijediti doktore da je puenje bolest", kae dr. Zaim Jati, odgovorni ljekar za slubu porodine medicine pri sarajevskom Domu zdravlja Vrazova i profesor na medicinskom fakultetu. "Teko je ubijediti njih polovinu da su i sami bolesni. Jednostavno, na puenje se ne gleda kao neto to je loe." Slina pria se moe uti i drugdje u Istonoj Evropi. "Rumunjski doktori puai (njih oko 30-34 posto), vjerovatno misle kao i njihovi pacijenti da im puenje nee nakoditi", kae Florin Mihaltan, predsjednik udruenja rumunjskih pulmologa, doktora specijalista za bolesti dinih puteva. Njegov kolega dr. Radu Negoescu, ef Odjela za promociju zdravog stila ivota pri rumunjskom Institutu za javno zdravlje kae: "U praktinom smislu, napori zdravstvenih radnika da isprave ovaj problem su jo uvijek nedovoljni, ukljuujui i elju i volju da isprave i svoj vlastiti profil puaa." U pokuaju da potakne promjenu jedna moldovska bolnica je pokuala kreativniji pristup. "Pokuali smo motivisati doktore da prekinu sa puenjem pa smo prole godine organizovali takmienje. Nagrada za doktora koji prekine puiti u roku od est mjeseci iznosila je 100 amerikih dolara", kae Mihai Oprea, glavni doktor u odjelu za borbu protiv ovisnosti pri dravnoj bolnici. "Devedeset posto uesnika ostavilo je duhan zauvijek. " Gotovo pola stoljea nakon to su naunici po prvi put dokazali povezali puenje i raka plua, broj uivatelja u duhanu u ovom dijelu Evrope procentualno je vei u odnosu na ostatak kontinenta i gotovo duplo vei u odnosu na SAD. Oito je da su i zdravstveni radnici pridonijeli tom problemu. Jati se zalae za poduzimanje otrijih mjera prema medicinskim radnicima koji pue tokom radnog vremena. On smatra da bi medicinski inspektori trebali, za primjer drugima, novano kazniti doktore poput Mandi-Solde i institucije u kojima rade zbog puenja na radnom mjestu. Ali, on nema iluzija da e se neto promijeniti u bliskoj budunosti. "Ne vjerujem u veliki napredak u kratkom vremenu", kae Jati. "Mali, ali odluni koraci su realistini. Svaki dan donosi promjenu nabolje. Za nekoliko decenija situacija e se biti bolja." On smatra da e trebati jo 20 godina da zemlje Balkana dou u korak sa zapadnom Europom. Njegova procjena odgovara i rezultatima istraivanja koje je proveo WHO u nekoliko zemalja

jugoistone Europe. Studija je pokazala da se studenti tree godine medicine, farmacije i stomatologije, kao i viih kola za bolniare, po pitanju konzumiranja duhana ne razlikuju mnogo od profesionalnih medicinskih radnika. U Albaniji i BiH, od 10 studenata tree godine njih etvoro pue, to otprilike odgovara broju puaa meu njihovim starijim kolegama. Od broja ispitanih studenata medicine iz Beograda, manje od jedne treine je izjavilo da su informisani kako da razgovaraju sa puaima kako bi im pomogli da bace duhan. U Hrvatskoj je informisano tek 20 posto studenata, a u Albaniji tek jedan od 10 studenata.
Paklica na dan

Iako je potrebno jo dosta uiniti kako bi se informisali studenti medicine, i drugi napori na prevenciji puenja dobijaju na vanosti. Propisi o zabrani puenja na javnim mjestima i ogranienom reklamiranju ve se provode u veini Europskih zemalja, ali ne i u istonoj Europi, kau strunjaci iz oblasti promocije zdravlja poput Rumuna Negoescu. U Albaniji je u maju 2007. godine donesen zakon kojim se zabranjuje puenje u kafiima, restoranima, dravnim ustanovama i drugim javnim mjestima. U znak podrke, ameriko Udruenje za borbu protiv raka (ACS) finansiralo je istraivanje o puakim navikama 4.000 punoljetnih graana, a planira istraiti i da li su mjere uvedene prole godine dale oekivane rezultate. Ve sada su iznenaeni preliminarnim rezultatima istraivanja. "Prosjean pua svaki dan u prosjeku konzumira 22 cigarete," kae Hana Ross, rukovodilac stratekog odjela za meunarodno praenje duhana pri ACS-u. "To je vrlo, vrlo visok (broj). U Rusiji i Ukrajini, koje mi smatramo zemljama visokog puakog intenziteta, ova brojka je blia cifri od 12 cigareta." Istraivanje je takoer otkrilo da mukarci ine 60 posto puaa u Albaniji i da ne ale novca da bi si ugodili. U prosjeku troe 436 dolara godinje to odgovara dvjema prosjenim platama, kae Rossova. Bez obzira na sve, cigarete su jo uvijek puno jeftinije u jugoistonoj Evropi u odnosu na drugi dio kontinenta. Kutija Drine, jedne od najpopularnijih marki u BiH kota tek 1,2 KM ili 0,60 eura. U Austriji kutija popularnih cigareta kota 2,43 eura.
Biznis ide u korak sa vremenom

ak i na Balkanu, gdje je puenje sveprisutno, sve je vie poslodavaca koji pokazuju sluha i za nepuae. Prolog septembra u sarajevskom naselju Grbavica otvoren je jedan od rijetkih kafia u kome puenje nije dozvoljeno. Sandra Jelin-Kadri, jedna od vlasnica kafe-slastiarne Torte i to, kae da je eljela otvoriti zdrav prostor u kome se djeca i odrasli mogu opustiti. Za sada su reakcije puaa pozitivne. "Tokom prole godine ini se da je dosta ljudi prestalo da pui", kae Jelin-Kadri. "I moj mu je pokuao. Kada BiH ue u Europsku Uniju mnogi e prestati da pue. Sada se pripremaju za to." Vlasnici ugostiteljskih objekata koji su due u ovom poslu kau da e promjena biti teka. Saa Obuina je zabranio puenje u svom restoranu Karuzo izmeu 2005. i 2007. godine, ali je nedavno

ukinuo tu zabranu. Tokom posljednje dvije godine restoran je sve slabije poslovao, a ak su i stranci, za koje se oekivalo da e biti vie zainteresovani za ovakav prostor, smanjili posjetu. "elio sam uiniti neto zdravo za ovaj grad", kae Obuina, i sam nekadanji pua. "Ljudi nisu spremni za takve stvari." Propisi i druge prekrajne mjere kojima bi se moglo ograniiti puenje na javnim mjestima i smanjiti ogromni trokovi koje ono nanosi zdravstvenoj zatiti, odugovlae se zbog toga to nadlenima nedostaje novac i pritisak javnosti kako bi nastupili odlunije. Protiv sebe imaju domae proizvoae cigareta i velike meunarodne duhanske kompanije koje vide ovo podruje kao veoma profitabilno. Odgovor rumunjskih vlasti je bio uvoenje "poreza na porok" od 30 posto koji se dodaje na osnovnu cijenu cigareta. U Srbiji, koja ima dugu tradiciju proizvodnje cigareta i verca cigaretama, donekle je usporen rast broja puaa nakon to je u januaru pokrenuta velika medijska kampanja. Na dambo plakatima nalaze se slike bombaa samoubica, koji su opasani ne sa dinamitom, ve sa ogromnim cigaretama. Novac za ovu kampanju dolazi direktno iz depova puaa. Od svake prodate kutije cigareta 1 dinar se sliva na raune ministarstva zdravlja, od ega se treina troi na finansiranje kampanja protiv puenja. "Traimo naina da vidimo moemo li slinu stvar uraditi u BiH", kae dr. Aida Rami-atak, efica Slube za promociju zdravlja u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH (FBiH). "Pokuavamo uvesti optu strategiju promocije zdravlja, ali nemamo sredstava. Zbog toga smo predloili slinu stvar...da se izdvoji izmeu 0,2 i 0.5 posto od sadanjeg iznosa poreza na cigarete." Rami-atak se nada da e nadleni poduzeti konkretne mjere u 2008. Godini.
Objavljeno: 20.3.2008. godine

ISPRAVKA: U prii o duhanu i zdravlju, CIN je citirao Aidu Rami atak, eficu Slube za promociju zdravlja u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, u vezi finansiranja programa za promociju zdravlja. CIN je pogrijeio u dvije stavke. Njena organizacija je predloila da se 0,2 do 0,5 posto sadanjih poreza na duhanske proizvode usmjeri ka promociji zdravlja i nije predloila da se porezi poveaju za taj iznos. Ona je rekla da BiH nema novca za uestvovanje u kampanji za promociju zdravlja, a ne da nema novca da prisustvuje sastancima u organizaciji WHO-a. CIN ali zbog ove greke.

verc internetom

Pie: Centar za istraivako novinarstvo

Sve vei broj web portala, poput portala Alibaba.com, specijaliziranih za trgovinu preko interneta omoguavaju svakome ko to eli, bilo gdje u svijetu, da postane vercer cigaretama ne miui se iz udobnosti vlastitoga doma. Unosom rijei "cigarette" u okvir za pretraivanje dobit ete desetine web stranica na kojima se nudi jeftini Marlboro ili neka druga marka cigareta sa Zapada. Web stranica su uglavnom registrovane u Kini, a veina cigareta su dupljaci. Uvoz cigareta bez plaanja carina i akciza nezakonit je gotovo u svim zemljama.

Novinari ukljueni u projekat su se registrovali na ovoj stranici kako bi otkrili nain na koji cijela stvar funkcionie, te mogu li se naruiti cigarete, a da se ne plate poreze. Ubrzo su otkrili da ova stranica nudi puno mogunosti. "aljemo ih u malim paketima, bolje je da se poalje ... samo mali paket, tako e lake prei preko granice", napisala je u odgovoru novinaru osoba pod pseudonimom Sunny, koja ima status zlatnog dobavljaa na portalu Alibaba.com. Zlatni status na Alibabi znai da dobavlja ima veleprodajne kapacitete i da mu se moe vjerovati. Na Alibabi se moe nai ak 15.000 trgovakih firmi iz Kine, a zastupljene su gotovo sve drave. Moete nai trgovce iz Paragvaja, Bangladea, pa ak i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Preduzea u Bugarskoj i Moldovi takoer koriste internet kako bi prodavala jeftine cigarete. Bugarska kompanija Ival Investments nudi preko portala Alibaba.com velike koliine neocarinjenih Golden Street cigareta. Moldavska NewPort grupa, kompanija sa sjeditem u prijestolnici isinau, ovako se predstavlja na svom trgovakom sajtu: "Naa kompanija je zainteresovana za izvoz

jeftinih cigareta u siromane zemlje Azije ili Afrike. Mi smo proizvoai vie od 50 godina. Nai pogoni se nalaze u regiji centralne i istone Evrope. Pozivamo zainteresovane kompanije da nam se obrate." NewPort prodaje Moldavske marke kao to su Doina i MT. Globalna Internet trgovina duhanom raste usprkos ozbiljnim naporima da se ogranii u Evropi i sjevernoj Americi. Europski sud pravde je u novembru 2006. godine donio odluku kojom se zabranjuje prodaja neocarinjene robe preko interneta, plaei se da bi zemlje Evropske unije ovakvom trgovinom bile na gubitku. Na meti ove odluke su prije svega trgovci alkoholom i duhanom. No, virtualni trgovci cigaretama nisu se dali smesti, ve su odluili da na svoje proizvode zalijepe lane carinske markice i falsifkovane deklaracije. Anshun Lida, jo jedna kineska kompanija koja pokuava da se probije na trite Velike Britanije ovako se reklamira: "Nudimo cigarete. Na va zahtjev radimo grafiku opremu, deklaraciju robe i druge detalje, po elji!" Anshun ak garantuje da e roba proi britansku carinu. Anshun na portalu Alibaba.com ima vie od 7.000 bodova, a predstavnici kompanije aurno odgovaraju na pitanja potencijalnih klijenata.

Kao i Sunny, i ovi trgovci su spremni da posavjetuju muterije kako da zaobiu carine i ne plate porez. Kao to Sunny ree, "to je dobar posao za oboje. Vama jeftine cigarete, a meni dobar ugovor."
Objavljeno: 14.3.2008. godine