Civilizacija Majamr.

Semir Osmanagi Fakultet politikih nauka Univerzitet u Sarajevu Doktorska disertacija na temu:

CIVILIZACIJA MAJA

Dodatak: Komparativna analiza ne-tehnolo ke civilizacije Maja sa tehnolo kom Zapadnom civilizacijom

Si e Houston, SAD, 2005. ta je to to ovom rukopisu daje te inu doktorske disertacije? Prvo, ova teza je rezultat originalnog autorovog istra ivanja. Drugo, kroz naslov disertacije postavljena je hipoteza da su Maje civilizacija. Ta ce se hipoteza dokazati primjenom op teprihvaene naune metodologije. Tree, ovoj tezi je cilj da predstavlja originalni nauni doprinos fondu znanja o kulturi Maja. Kao poseban dodatak disertaciji izvrsena je komparativna analiza izmedju Zapadne civilizacije i civilizacije Maja. Autor je u tu svrhu ustanovio setove primarnih i sekundarnih komparativnih parametara. Nije zabilje ena nauna referenca koja bi mogla biti uzor ovoj pionirskoj analizi. Doktorska disertacija u sebi nosi nekoliko novina u odnosu na oficijelno sankcionirana znanja o kulturi Maja: Maje se uspostavljaju kao civilizacija, za razliku od pristupa Majama kao indijanskim plemenima ili neolitskoj kulturi Negira se postojanje civilizacije Maja nakon X stoljea i uvrije ene teze o nastavku i deklinaciji civilizacije na Yukatanu nakon X stoljea ; Kroz ubjedljive primjere akustinog in injeringa, astroarheologije i tehnologije kvarcnih lubanja ustanovljava se teza o Majama kao civilizaciji koja je imala naina da rijesi slo ene tehnike probleme; Pomjeranjem pojave Maja dublje u pro lost ovaj rukopis ima intenciju da mijenja redoslijed pojavljivanja ostalih kultura na centralnoamerikom tlu; izmeu ostalih, tvrdnja da su Zapoteci ili Olmeci (zavisno od autora) bili majka civilizacija svih ostalih kultura kao sto su Maje, Tolteci ili Miksteci vi e nema upori te. Maje, putem novih arheolo kih dokaza, postaju najstarija civilizacija regiona. Pisanje ove doktorske disertacije predstavlja izazov: izlazi se na put na kome

uzora nema, a jedina vodilja je neutralnost naunog instrumentarija.

CIVILIZACIJA MAJA DODATAK: Komparativna analiza ne-tehnolo ke civilizacije Maja sa tehnolo kom Zapadnom civilizacijom Sadr aj Uvod Metodolo ki pristup i nauni instrumentarij 2.1. Klasine naune metode 2.1.1. Historijska metoda dinamini i revizionistiki koncept 2.1.1.1. Heurizam 2.1.1.2. Kritiki pristup 2.1.1.3. Sinteza 2.1.2. Antropolo ka metoda 2.1.2.1. Fizika antropologija 2.1.2.2. Kulturna antropologija 2.1.2.3. Arheologija 2.1.2.4. Jezina antropologija 2.1.3. Komparativna metoda 2.1.3.1. Deskriptivan pristup 2.1.3.2. Preskriptivan pristup 2.1.4. Empirijska analiza 2.1.4.1. Induktivna logika 2.1.4.2. Deduktivno zakljuivanje 2.1.5. Case study metoda 2.2. Nove naune discipline 2.2.1. Akustina arheologija 2.2.2. Arheoastronomija 2.2.3. Radiokarbonska metoda Tradicionalno shvatanje i predrasude o civilizaciji Maja kao neolitskoj kulturi 3.1. Ritual rtvovanja izmeu stvarnosti i simbolizma Kriteriji civilizacije 4.1. Definicije civilizacije 4.2. Mjera civilizacije 4.2.1. Dostignuti nivo znanja 4.2.2. Nain zivota Elementi civilizacije Maja 5.1. Polazne pretpostavke 5.2. Teritorijalni i vremenski okvir 5.3. Case Study - Primjeri izabranih gradova Maja 5.3.1. Copan (Santa Ana, Honduras) 5.3.2. Tikal (Peten, Guatemala) 5.3.3. Palenque (Chiapas, Meksiko) 5.3.4. Yaxchilan (Chiapas, Meksiko) 5.3.5. Bonampak (Lakandon rezervat, Meksiko) 5.3.6. Uxmal (Yucatan, Meksiko) 5.3.7. Sayil (Yucatan, Meksiko) 5.3.8. Oxkintok (Yucatan, Mexico) 5.3.9. Loltun (Yucatan, Meksiko) 5.3.10. Calcehtok (Yucatan, Meksiko)

5.3.11. Kabah (Yukatan, Meksiko) 5.3.12. Labna (Yukatan, Meksiko) 5.3.13. Xlapak (Yukatan, Meksiko) 5.3.14. Izamal (Yukatan, Meksiko) 5.3.15. Chichen Itza (Yukatan, Meksiko) 5.3.16. Ek-Balam (Yucatan, Meksiko) 5.3.17. Mayapan (Yukatan, Meksiko) 5.3.18. Acanceh (Yukatan, Meksiko) 5.3.19. Coba (Yucatan, Meksiko) 5.3.20. Quirigua (Guatemala) 5.3.21. Lamanai (Belize) 5.3.22. Tazumal (Salvador) 5.3.23. Tulum (Quintana Roo, Meksiko) 5.4. Elementi razvijene ne-tehnolo ke civilizacije Maja 5.4.1. Arhitektura Maja: kreativnost i originalnost 5.4.1.1. Ceremonijalne platforme 5.4.1.2. Hramovi 5.4.1.3. Palae 5.4.1.4. Tornjevi 5.4.1.5. Piramide 5.4.1.6. Igrali ta 5.4.1.7. Observatorije 5.4.1.8. Nadsvodni lukovi 5.4.1.9. Stele 5.4.1.10. Kue 5.4.2. Napredna astronomska znanja 5.4.2.1. Venera 5.4.2.2. Sunce 5.4.2.3. Merkur, Jupiter, Mars, Saturn 5.4.2.4. Kretanje Solarnog sistema u Galaksiji 5.4.3. Raunanje vremena 5.4.3.1. Perfektni kosmiki i zemaljski kalendari 5.4.3.2. Tzolkin kosmika matrica 5.4.4. Matematika znanja unikatnost sistema raunanja 5.4.5. Hijeroglifi i piktoglifi vi eslojevno slikovno pismo 5.4.6. Primjeri akustinog in injeringa u svijetu Maja 5.4.7. Igra sa loptom kao imitiranje kosmikih fenomena 5.4.8. Kompleksna uloga kamenih puteva u ivotu Maja 5.4.9. Svojstva perfektnih kristalnih lubanja Maja 5.4.10. Kodeksi sauvane knjige Maja 5.4.10.1. Madridski kodeks 5.4.10.2. Drezdenski kodeks 5.4.10.3. Pari ki kodeks 5.4.10.4. Grolier kodeks 5.4.10.5. Pra ki kodeks (?) DODATAK: Komparacija civilizacija: tehnolo ki Zapad ne-tehnolo ke Maje 6.1. Set primarnih komparativnih parametara 6.1.1. Nivo znanja 6.1.2. Civilizacijski ciljevi 6.1.3. Mudrost 6.1.4. Ljubav kao model komunikacije 6.1.5. Harmonija s prirodom 6.1.6. Duhovnost 6.1.7. Umjetnost 6.2. Set sekundarnih komparativnih parametara 6.2.1. Teritorija 6.2.2. Demografski aspekt 6.2.3. Tehnologija 6.2.4. Politiko uredjenje (elitistiko vs. vladavina slobodnih ljudi)

6.2.5. Konflikti 6.2.5.1. Lokalni 6.2.5.2. Op ti 6.2.6. Astronomija 6.2.7. Arhitektura 6.2.8. Graevinarstvo 6.2.9. Komunikacijska infrastruktura 6.2.10. Koncept raunanja vremena 6.2.11. Socijalna komponenta (odnos prema neza tienima) 6.2.12. Obrazovanje 6.2.13. Zdravstvo 6.2.14. Vojna komponenta 6.2.15. Pismo 6.2.16. Raznolikost zanimanja 6.2.17. Standard 6.2.18. Ostalo 6.3. Rezultat komparativne analize Zakljuci Bibliografija Index imena i pojmova Spisak fotografija, ilustracija i tabela 10.1. Spisak fotografija 10.2. Spisak ilustracija 10.3. Spisak tabela Pogovor

1. UVOD Poetna poglavlja disertacije e se fokusirati na primjenjeni metodolo ki pristup i nauni instrumentarij. Kako e se vidjeti, kombinirat e se dinamicni pristup klasinim naunim tehnikama, s jedne strane, sa rezultatima novih naunih disciplina koje su postale nezaobilazni instrument u tumaenju dogaaja iz pro losti, s druge strane. Tree poglavlje e ukazati na tradicionalno shvatanje i predrasude o civilizaciji Maja kao neolitskoj kulturi sa svim pogubnim posljedicama koje su Maje svrstale meu, enciklopedijskim rjenikom nazvanim, inferiorna plemenska dru tva. U etvrtom poglavlju se utvruje mjera civilizacije; koji su to kriteriji koji odreuju nivo civilizacije? Sa tako utvrenom definicijom mo emo se kvalifikovano pripremati i na komparaciju dvije civilizacije koja e uslijediti. Peto poglavlje je empirijski i deskriptivno najobimnije, jer opisuje elemente civilizacije Maja na primjeru dvadeset tri grada koji se nalaze na lokacijama dana njih dr ava Honduras, Guatemala, Meksiko, Salvador i Belize. Nakon toga su kao posebne cjeline obraena pojedina napredna znanja Maja i sve ono to ih je inilo razvijenom civilizacijom. Nakon svih ovih razmatranja rukopis je spreman da u estom poglavlju ( Dodatku ) pree na komparaciju civilizacija. Prema teoriji evolucije dru tava, moderna civilizacija Zapada je ubjedljivo ispred svih dosada njih kultura i civilizacija. Glavni adut joj je tehnolo ka komponenta. Disertacija e ustanoviti novu definiciju za odreivanje civilizacijskog nivoa te e moi

kvalifikovano da uporedi naprednu vi emilenijsku civilizaciju Maja sa posljednjom fazom Zapadne civilizacije. Poreenjem osnovnih parametara koji utjeu na nivo razvijenosti jednog dru tva doi emo i do odgovora na pitanja o civilizacijskom nivou Zapada i Maja.

2. METODOLO KI PRISTUP I NAUNI INSTRUMENTARIJ U ovom poglavlju emo izdvojiti osnovne naune metode koje su primjenjene u dokazivanju teze. Rije je o kombinaciji klasinih naunih metoda te pojedinih novih naunih postupaka i tehnika koje su postale nezaobilazne kada je rije o tumaenjima dogaaja iz pro losti. 2.1. Klasine naune metode U ovom kontekstu odreenje klasina nema prizvuk manje va ne ili inferiorne u odnosu na nove naune metode. Nasuprot, rije je o nu nom postupku kada se analiziraju dru tva iz pro losti i stoga su ove metode od iznimne va nosti. 2.1.1. Historijska metoda 2.1.1.1. Heurizam 2.1.1.2. Kritiki pristup 2.1.1.3. Sinteza Historija nije pasivna, nepromjenljiva niti katalo ki niz datuma . Dosada dominirajui pristup historiji kao statinom procesu u ovom e radu biti zamijenjen dinaminim konceptom historije. Interpretacije pro losti se nee zadr ati onakvim kakve to tradicionalno jesu, ve e biti podvrgnute konstantom dijalogu sa sadasnjo u. Tri su koncepta historijske metode: statini, dinamini i revizionistiki. Ova disertacija e promovirati dinamini i revizionistiki koncept historije kao primarni. Pokazaemo da je istra ivanje civilizacije Maja beskrajan proces istra ivanja novih izvora, materijala, dokaza i interpretacija. ovjek XXI stoljea ivi okru en promjenom; stoga se mora i na e vienje pro losti mijenjati. Kako se na nivo znanja podi e tako smo u mogunosti da realnije sagledamo i razumijemo dostignua dru tva Maja. Tri su glavne aktivnosti kod primjene historijskog metoda koje su na le mjesta u disertaciji: heuristike (potraga za izvorima materijala) kritike (procjena izvora, historijska kritika ) sinteza (zakljuci heurizma i kritike) (1) Historija civilizacija jeste nauka, ali nije egzaktna nauka. Njeno polje nema univerzalno prihvaene tehnike terminologije, izuzev nekih metodolo kih termina. (2) Odsustvo tehnikih termina je slabost historije i rezultira djelominom neprecizno u. To e imati i svog utjecaja i na ovu disertaciju, osobito kod komparativne kvantifikacije civilizacija Zapada i Maja. 2.1.2. Antropolo ka metoda dinamini i revizionistiki koncept

2.1.2.1. 2.1.2.2. 2.1.2.3. 2.1.2.4.

Fizika antropologija Kulturna antropologija Arheologija Jezina antropologija

U obja njenju bilo koje civilizacije, antropologija je kljuna dru tvena nauka. Rije je o irokoj studiji civilizacije, koja obja njava ovjekove biolo ke i kulturne aspekte . (3) Pri tome, antropologija koristi etiri metode: Fiziku antropologiju (biolo ka evolucija, genetiko nasljedstvo, ovjekova sposobnost prilagoavanja, fosilni ostaci) Kulturnu antropologiju (kultura, etnocentrizam, kulturni aspekti jezika i komunikacija, odnosi meu pripadnicima dru tva, brak, socijalna kontrola, politika organizacija, religija, polovi, itd.) Arheologiju (trendovi u kulturnoj evoluciji, tehnike za pronalazak, odreivanje datuma i analizu materijala) Jezinu antropologiju (komunikacioni process, nejezina komunikacija, struktura, funkcija i historija jezika i dijalekata) (3) Sve etiri metode e nai primjenu u analizi civilizacije Maja. 2.1.3. Komparativna metoda 2.1.3.1. Deskriptivan pristup 2.1.3.2. Preskriptivan pristup Komparativna metoda e biti kljuna primjenjena metoda u poreenju civilizacija Zapada i Maja ( esto poglavlje). Rije je o sociolo koj metodi kojoj nedostaje tehnika egzaktnost (kvantifikacija), ali koja otkriva empirijski odnos dvije cjeline, dva dru tva i stoga je neophodna u ovoj analizi. Komparativnom metodom emo doi i do ciljeva koji e proistei iz ove studije: da bolje razumijemo vlastitu civilizaciju i nauimo razliite naine rje avanja izazova pred kojima se nalazimo. Autorov pristup tokom ove analize ce biti dvojak: deskriptivan (neutralna deskripcija dru tvenih varijabli obje civilizacije) i preskriptivan (pro-aktivan pristup u tumaenju dostignutog civilizacijskog nivoa razliitih dru tvenih varijabli). 2.1.4. Empirijska analiza 2.1.4.1. Induktivna logika 2.1.4.2. Deduktivno zakljuivanje Empirijsko istra ivanje e biti inkorporirano u ovom rukopisu i koristie direktnu autorovu observaciju kao test realiteta (osobito Peto poglavlje). Pri tome autor posjeuje desetine drevnih gradova civilizacije Maja na Centralnoamerikom prostoru Meksika, Hondurasa, Guatemale, Belizea i Salvadora. Dvije se metode isprepliu i dopunjavaju prilikom iskustvene analize: induktivna logika (zakljuci su formulirani na osnovu pojedinanih

observacija), te deduktivno zakljuivanje (globalni set zakljuaka je bio poznat prije negoli je dokazan na konkretnom primjeru). (4) 2.1.5. Case study metoda U nastojanju da se vi estrukom kombinacijom sociolo kih metoda dodje do potpunijih i sveobuhvatnijih zakljuaka, upotrijebiemo i Case study metodu. Rije je o kori tenju konkretnih deskripcija pojedinanih gradova Maja. Na taj nain emo formirati obilje informacija koje e nam omoguiti da analitikom obradom i filtriranjem podataka utvrdimo injenino stanje i formiramo odgovarajue zakljuke. Ova metoda se uspje no koristi u nizu naunih disciplina (pedagogija, psihologija, medicina, pravo) i smatram opravdanom njenu primjenu u disertaciji. (22) 2.2. Nove naune metode

Druga polovina XX i poetak XXI stoljea stvorio je tehnolo ke uslove za pojavu novih naunih disciplina. Neke od njih se vrlo efektno koriste u dopuni i reviziji historijskih i antropolo kih znanja. U sluaju ove disertacije, te metode e signifikanto doprinjeti dokazivanju postavljene teze. Drugim rijeima, prije nekoliko decenija ovakvu tezu bi bilo nemogue nauno dokazati. 2.2.1. Akustina arheologija Od 1960-ih godina razvijaju se elementi za uspostavljanje nove naune discipline: akustine arheologije u ijoj je osnovi akustini in injering. Razvojem alata i instrumenata, teorije zvuka i simulacija, te potreba industrije, arhitekture, graevinarstva i teorijske nauke, akustini in injering do ivljava vrlo iroku primjenu. Zahvaljujui ovoj disciplini civilizacija Maja i njeni graevinski objekti se mogu izloziti dodatnim ispitivanjima. Rezultati su, kako e se pokazati (Poglavlje 5.4.6. Primjeri akustinog in injeringa u svijetu Maja ), neoekivani i fascinirajui. Ova nauna disciplina u sebi ukljuuje razvijene studije vibracija, akustine simulacije, kvalitet zvuka, prijenos vibracija, nisku i visoku frekvenciju, vibraciju struktura, izolaciju zvuka, mjerenje i kontrolu vibracija, te akustine rezultate kroz kompjutersko modeliranje. Civilizacija Zapada koristi arhitekturalni akustini dizajn uz upotrebu moderne kompjuterske i akustine tehnologije. Civilizacija Maja je, kako e biti dokazano, poznavala akustini dizajn bez upotrebe nama znane tehnologije.

2.2.2. Arheoastronomija Kombinacijom tradicionalnih naunih disciplina, arheologije i astronomije, stvorena je arheoastronomija. Potreba za ovom egzaktnom disciplinom se javila nakon to se uspostavila precizna veza izmeu arhitekture drevnih naroda i odreenih ciklinih pojava u kosmosu.

Niz graevinskih i arheolo kih dostignua Maja ima direktno obja njenje kroz arheoastronomiju i stoga e ona biti kori tena u disertaciji. 2.2.3. Radiokarbonska metoda Neposredno nakon II svjetskog rata ameriki hemiar Willard F. Libby je razvio radiokarbonsku metodu utvrivanja starosti organskog materijala. U obrazlo enju nominacije Libbyja za Nobelovu nagradu 1960. stajalo je da je rijetko koje otkrie u hemiji imalo takav utjecaj na mnoge oblasti ljudske aktivnosti, kao sto su arheologija, geologija, geofizika itd. (5) Preko 130 laboratorija danas koristi radiokarbonsku C-14 metodu u svijetu. Njenim rezultatima emo se poslu iti u dokazivanju historijskih injenica vezanih za civilizaciju Maja.

3. TRADICIONALNO SHVATANJE I PREDRASUDE O CIVILIZACIJI MAJA KAO "NEOLITSKOJ KULTURI" Gotovo pola milenijuma traje neshvatanje prave su tine civilizacije Maja. Zapravo, rijetki su autori koji se usuuju da Maje i nazovu civilizacijom . Vi e je razloga za takvu historijsku situaciju: prvo, na podruju nekada nje civilizacije Maja (dana nje dr ave Meksiko, Honduras, Salvador, Guatemala, Belize) Evropljani su zatekli primitivna indijanska plemena i njima su pogre no pripisali autorstvo nad ostacima napu tenih, ru evnih gradova Maja; drugo, sve ono to nisu razumjeli, a prevazilazilo je nivo dotada njeg znanja, evropski kolonizatori (prije svih panjolski konkivstadori) su uni tavali, kao na primjer: svu pisanu literature ( kodekse ) Maja, gigantske graevinske objekte Maja (piramide, hramove), infrastrukturu civilizacije ( sacbe bijele kamene puteve), skulpture i umjetnike artifakte ; tree, tek se koncem XX stoljea znanje Zapadne civilizacije razvija u tolikoj mjeri da mo e da protumai dostignua civilizacije Maja, kao na primjer: astronomija, arheoastronomija, arhitekturalni akustini dizajn i simulacije, matematika znanja, proces de ifriranja piktoglifa Maja, itd; etvrto, tendencija elitnih organizacija Zapadne civilizacije da skrivaju znanja, te minimiziraju, i potcjenjuju znaaj svake druge historijske civilizacije. Analizirajmo okvir u kome su se predstavnici Zapadne civilizacije susreli sa teritorijem i znacima civilizacije Maja. Evropljani su prvi put pristali uz centralnoameriko tlo prilikom etvrtog i zavr nog Kolumbovog putovanja 1502. godine. Njegov brod se ukotvio u Gvanaji, jednom od honduraskih atlantskih otoka. Na veliku radost Kolumbovog sina, posada broda je otela jedan trgovaki kanu lokalnih indijanaca ispunjen sa egzotinim proizvodima poput kakao zrna, morskih koljki, kvecal ljiva i fine keramike. (6) Kolumbo je produ io dalje uz obalu i prona ao Veragva region gdje je na ao dovoljno zlata da ohrabri svoje zemljake za nove (pljaka ke) ekspedicije. Za razliku od Evropljana u Sjevernoj Americi, panjolci su u Centralnu Ameriku

do li kao vojnici, a ne doseljenici. Nisu doveli svoje familije, nego su imali djecu sa lokalnim Indijankama. Rezultat su brojni mestici koji su vremenom postali najbrojnija populacija. Manji dio peninsularesa, koji su doveli svoje familije iz panjolske, su imali rezervisane pozicije na vrhu hijerarhije. Prisustvo afrikih crnih robova je izra eno du atlantske obale, kao i mulata. Tu su i koherentne grupe Kineza, Miskito i Darijen Indijanaca. I, na koncu, indijanci koji se izja njavaju kao potomci Maja su zadr ali svoje rasno nasljee u veini zemalja regiona. (7) Drevni svijet Maja ( El Mundo Maya ) se irio od meksikog poluotoka Yukatana na sjeveru, umovitog regiona Chiapas na zapadu, visoravni Belizea na istoku, te ungli Guatemale, Hondurasa i Salvadora na jugu. Tridesetak razliitih jezika istog korijena i danas govori oko 6 miliona Indijanaca koji svoje porijeklo ve u za Maje. ivot nekoliko miliona Indijanskih zemljoradnika slii na ivot njihovih drevnih predaka: kulture su iste (kukuruz, grah, ile, paradajz, skvo ), agrikulturne tehnike su iste. ak je i seoska socijalna organizacija gotovo nedirnuta. Biljna medicina je dominirajua. Uglavnom, farmeri se bore za pre ivljavanje u vrlo skromnim uslovima.

Fotografija 1: Farmer Maja, vienje guatemalskog umjetnika, kip se nalazi ispred ulaza u Nacionalni historijski muzej, Guatemala City, Guatemala (snimio: Semir Osmanagi) Ako bi se mogli vratiti hiljadu i po godina unatrag, ili ak dvije i po hiljade godina u pro lost, vjerovatno bi vidjeli da su razbacana seoska naselja vodila isti ivot. Ali sa jednom bitnom iznimkom: u sredi tu njihove organizacije su se nalazili monumentalni ceremonijalni centri , hramovi i piramide, artistika i astronomska sredi ta. Dva svijeta, jedan do drugoga. Za obja njenje pojma Maja mo emo ii diljem globusa. Maja je kljuni hindu filozofski termin sa znaenjem stvaranje svijeta i svijet iluzije . Na sanskritskom Maja se ve e uz koncepte veliki , mjera , um i majka . Zato nas nee iznenaditi kad otkrijemo da je Maja ime Budine majke. U Vedama se mo e proitati da je Maja ime kljnog astronoma i arhitekte. U egipatskoj filozofiji termin Maja znai univerzalni svjetski red . U grkoj mitologiji Maja je najsjajnija od sedam zvijezda konstelacije Plejade. Majab je i naziv za dom Maja u Srednjoj Americi: poluotok Yukatan. (7) Ironino je da mno tvo informacija koje znamo o Majama, a pogotovo da je veina onoga to ne znamo, vezano za jedan par ruku. Ruku koje pripadaju sve teniku iz reda Franjevaca: Diego de Landi. On je 1562. godine naredio masovno paljenje svih rukopisa Maja u gradiu Mani, panjolskom sredi tu na Yukatanu. Kao rezultat ovog barbarskog akta, najvea pojedinana kolekcija literature i historije Maja je uni tena. U vatri su ujedno stradala i vodea spiritualna lica - uvari znanja Maja. Ne to kasnije, taj isti Diego je uzeo olovku u ruke pi ui o Majama na Yukatanu. Do u detalje je bilje io njihove obiaje, religiozne rituale, jezik, sistem pisanja ali je bio svjestan da njegovo pisanje ne ide ni pribli no duboko. Vjerovatno je , ka e Diego, da ova zemlja uva tajne koje nisu otkrivene, a koje ak ni domoroci ne znaju . (8) Kada su panjolci do li u Centralnu Ameriku, veina istinskih Maja je odavno bila oti la. Iza sebe su ostavili njihove velianstvene napu tene gradove i itav univerzum misterija koji je trebao da bude dekodiran.

Obini ljudi koji su ivjeli u zemlji Maja im nisu bili u stanju da objasne kosmiku filozofiju svojih predaka. Tehnolo ki superiorni barbari su bili zbunjeni. Onda panjolci prave va nu pogre ku mislei da su ovi lokalni domoroci rasa Maja. Zahvaljujui tome, i danas se imenom Maja nazivaju potomci siroma nih farmera iz doba istinskih Maja; oni koji su ostali na ovoj zemlji nakon iznenadnog odlaska njihovih vladara i za titnika. Tradicionalno se kultura Maja dijeli na tri perioda: pretklasini (nekoliko stotina godina prije nove ere do 300 godine nove ere), klasini period (izmeu 300 900 godine n.e.) i post-klasini, od devetog do esnaestog stoljea i dolaska panjolskih osvajaa. (9), (10), (11), (12), (13), (14), (15), (16), (17), (74) Zadnje dvije decenije je moderna nauka pomjerala poetak prvog, pretklasinog perioda, nekoliko puta dublje u pro lost. Otkrice novih artifakata omoguilo je arheologiji da poetke kulture Maja smjesti u 2000. godinu prije nove ere. (18), (19), (20), (21) Primjera radi, Guatemala City je nezaustavljivo pod svoje temelje pokopala ostatke drevnog centra Maja Kaminal Juyu. Nekada su stotine zgrada i piramida bile u srcu ovog grada koji je imao razvijene kulturne i trgovake centre sa polumilionskim Teotihuacanom (sjeverno od Mexico Cityja). Radiokarbonska metoda utvrivanja starosti je napokon prije tridesetak godina dokazala da ostaci piramidalnih struktura na obli njim grobovima nose datume prije na e ere. (7) Osim injenice da je pretklasini period zapoeo znatno ranije nego to se to uvrije eno misli, u pitanje dovodimo i tzv. Trei, post-klasini period. Oficijelno sankcionisana istina je da su se Maje iz ju nih krajeva (Guatemala, Honduras, Chiapas) nakon napu tanja svojih gradova organizovano kretali prema sjeveru, na meksiki poluotok Yukatan. Taj post-klasini period traje od XI-XVI stoljea, odnosno dolaska panjolaca. Nazivaju ga i periodom deklinacije kulture Maja. Brojna arheolo ka istra ivanja ru e i tu tezu ( ire u Petom poglavlju). Naime, dokazano je da su naselja na Yukatanu nastajala istovremeno sa onim u drugim dijelovima svijeta Maja: dakle u stoljeima prije nove ere te da su ona takoe napu tena u X stoljeu. Nomadska plemena sa sjevera Meksika su do la u napu tene gradove Maja izmedju XI-XIV stoljea i njihovi pripadnici su doekali panjolske konkvistadore. I na poetku XXI stoljea, predominantno odreenje Maja se mo e sa eti u enciklopedijskom opisu (Columbia Encyclopedia, New York, 2003): Maje su plemena centralne Amerike Potiu od Olmeka ili od nomadskih plemena sjeverne Guatemale iz 1000. godine prije nove ere, koji su imali razvijenu zemljoradnju (16) Time i dalje traje period dezinformiranja iroke javnosti. Pisci oficijelne historije polaze od slijedeih premisa: Maje nisu koristile metal, toak ni zapre ne ivotinje. Naravno, nema dokaza o postojanju tehnolo kih pomagala na eg vremena (vozila, ma ina za raunanje, instrumenata za praenje pojava na nebu, itd.). Zakljuak: rije je o zemljoradnikoj plemenskoj kulturi na neolitskom nivou (rabljenje kamenih orua). A i kada im se priznaju dometi u gigantskoj arhitekturi, visokim umjetnikim sposobnostima ocjenjuje se da je zauujue kako su malo svojih znanja praktino iskori tavali (?) (74)

3.1. Ritual rtvovanja

izmeu stvarnosti i simbolizma

Percepcija o Srednjeamerikim kulturama stjecala se na osnovu izvje taja panjolskih konkvistadora. S obzirom da su Azteci bili jedina kultura na koju su panjolci nai li oni su postali mjera i za sve prija nje. Taj sindrom je i danas uvrije en u obrazovanju i naj iroj javnosti. Kao pandan blistavoj arhitekturi Azteca (koja je preostala iza barbarskih panjolskih osvajanja) i koja se ne mo e ignorirati, postavlja se ceremonijal rtvovanja. Naravno, reakcija je da je taj region u globalu ipak bio zaviajem barbarskih dru tava. Na primjer, istie se da su Azteci ljudsko rtvovanje posmatrali kao najvi i in da se udobrovolje bogovi . Za kanibalizam tvrde da se od poetnog rituala razvio u naviku zbog koje su ratnici i li u rat. (74) Realna evaluacija kulture Azteca tek predstoji. Njihovi prethodnici Maje su u doba bujanja Azteca ve 500 godina bili zauvijek oti li. Stoga prosta injenica da su i jedni i drugi svoj habitat na li u Srednjoj Americi ne govori i o iskustvima koji se automatski prenose s jedne na drugu kulturu. Primjera radi, i kod Azteca i kod Maja se 52-o godi nji period ve e za ciklusno kretanje zvjezdanog sistema Plejada (vrijeme potrebno da se vrate u poetnu taku na nonom nebu). Razlika je u tome da je okonanje ovog ciklusa kod Azteca bilo obilje eno rtvovanjem poglavica suparnikih plemena. Kod Maja se ovaj ciklus obrauje i pridaje mu se kosmiki znaaj (kako e se vidjeti u poglavlju 5.) Azteci su vadili srca iz ivih zarobljenika i okretali se Suncu pokazujui mu svoju ljubav i lojalnost . Maje su Sunce smatrali izvorom ivota i nebeskim tijelom od koga ide i prema kome ide ljubav kao model pona anja u prirodi. Arheolo ki ostaci u nekoliko gradova Maja poslu ilo je kao argument arheolozima da je ova civilizacija ipak primjenjivala ritualni proces rtvovanja. To se prije svih odnosi na (turistiki) najpoznatiji grad na Yukatanu Chichen Itzu. Primjer broj 1: Centralno igrali te Chichen Itze na jednom od svojih zidova prikazuje dvije ekipe kako stoje ispred vladara (nakon zavr ene utakmice?). Ekipe broje po sedam lanova; kapiten jedne od ekipa nema glavu. Pretpostavke arheologa su da je voa ekipe koja je izgubila me za kaznu do ivio odrubljivanje glave. Prilikom posjete ovom Igralistu uo sam obja njenja meksikih vodia da se u novije vrijeme bilje i trend mau majolozima da je, u stvari, voa pobjednike ekipe zaslu io da mu se okona ovaj ivot i promovira vjeni, nebeski. Bez obzira o kojoj verziji je rije, sa stanovi ta vrijednosti Zapadne civilizacije, odrubljivanje glave je barbarski in. Civilizacija koja ga praktikuje vjerovatno i nema upori ta da bude nazvana naprednom civilizacijom bez obzira na druge kriterije koje mo da zadovoljava. Na osnovu ove uklesane scene u Chichen Itzi, definicija igre kod Maja dobila je odredbu barbarska . Za igru se tvrdi da na kraju svake utakmice strada kapiten jedne od ekipa. Dovedimo ovu tezu u pitanje. Civilizacija Maja ima nekoliko stotina restauriranih igrali ta (vidi poglavlje 5.4.7. Igra sa loptom kao imitiranje kosmikih fenomena). Jedino igrali te na kome je pronaena scena sa kapitenom bez glave je upravo u Chichen Itzi.

Nadalje, ovo igrali te je nesvakida nje iz vi e razloga. Prvo, na sceni se prikazuju ekipe sa po sedam lanova. U drugim gradovima Maja ne postoji nijedan zapis, mural ili u kamen uklesana scena o tolikom broju igraa u ekipama. Da li je rije onda o nekoj primitivnoj varijaciji koja se javila u poznom razdoblju civilizacije Maja? Va ei je stav arheologa da se ovo monumentalno Igrali te Chichen Itze gradilo u periodu izmedju IX XIII stoljea (utjecaj Tolteka). To ve ne spada u period koji se razmatra u ovom radu, jer nije relevantan za civilizaciju Maja. Ne odriemo mogunost da su se u nekim gradovima Maja u toku 4 000 godina historije rtvovali lanovi ili kapiteni timova. Ali, u ovom momentu, nemamo dovoljno dokaza da bi stali na stranu bilo koje teze. Primjer broj 2: U Chichen Itzi se nalazi nekoliko kamenih blokova bogato ukra eni figurama i ornamentima. Zvanino obje njenje je da je rije o oltarima za rtvovanje . U prilog toj tezi idu prikazane ivotinje koje u svojim kand ama dr e ovjeije organe: orao dr i srce, a jaguar mu ki polni organ. Na prvi pogled jo jedan dokaz o primitivnoj indijanskoj kulturi koji su rtvovali svoje pripadnike. Fotografija 2: Bogato ukra eni kameni blokovi sa likovima jaguara i orla, Chichen Itza, Yukatan (snimio: Semir Osmanagi) Ovoj tezi suprotstaviemo znanu nam simboliku iz dosada de ifrovanog svijeta Maja (7). Devet nivoa Podzemnog svijeta Maja ( Xibalba ) Maje su iznimno postovale. Na mojim putovanjima (poglavlje 5) su me pratile piramide sa etiri nivoa koje se spu taju sa zapada, etiri sa istoka i devetog nivoa/platforme koja sjedi iznad centra Podzemnog svijeta. Njime vlada bog smrti, Ah Puch, a poma e mu bog Jaguar, ivotinja koje su Maje najvi e cijenile u ivotinjskom carstvu. Jaguar takodje poma e Suncu da kompletira svoje putovanje kroz mrak; take na ko i jaguara simboliziraju zvjezdano nebo. Posmatrajui Lacandon indijance u njihovom rezervatu u Chiapasu prisjeao sam se njihovih legendi koje ka u da e jednog dana jaguar uni titi Sunce i na taj nain okonati ivot na Zemlji. Snimajui fotografiju jaguara u Chichen Itzi jo jednom sam se uvjerio u astronomsku i filozofsku dubinu znanja Maja. Nebo i Podzemni svijet karakteri e vjeni antagonizam, trinaest bogova Neba se bori sa devet lordova Podzemnog svijeta Jer, ovi kameni blokovi su samo dio kompleksa koji prikazuje znatno komplikovanije scene sa svim superiornim biima Podzemnog i Nebeskog svijeta. ovjekovo ivljenje na ovoj Planeti zavr ava fizikom smru: jaguar dr i seksualni organ u svojim kand ama oznaavajui kraj ulnog ivota. Na drugoj strani orao dr i srce, simbol ljubavi i du e. ovjek se uzdi e u nebeski svijet. Ostale scene na ovom mozaiku prikazuju vjenu konfrontaciju izmeu dobra i zla koja proizvodi fenomene na Zemlji; dobri bogovi donose ki u i sunce; zli bogovi nose su e, hurikane, ratove, smrt i destrukciju. Potreba da se balansiraju ove mone sile se postavlja pred ovjeka. Kakvu su Maje odigrale

ulogu u ovoj kosmikoj bitci u poznato.

elji da postignu harmoniju na Zemlji? Nije nam

I pred ovim primjerom nemamo definitivan dokaz u prilog barbarstva ili simbolizma. Primjer broj 3: Nezaobilazni dio turistike rute u Chichen Itzi je posjeta jednom od svetih podzemnih izovra cenote . Onaj pred kojim sam se ja nalazio je imao slijedee obja njenje vodia: Skora nja istra ivanja National Geographic Society su prona le ispod mulja desetak kostura. DNK i karbonskom analizom je utvreno da je rije o nekoliko djece, par mladih djevojaka i par skeletona starijih ljudi. Na osnovu ovog istra ivanja odmah je donesen zakljuak da su Maje imale procesiju rtvovanja djece bogovima da bi imali ki nu sezonu. Moje iskustvo sa ovim svetim izvorima, koji su bili glavni izvor vode za Maje na poluotoku Yukatan, je slijedee: Ovi izvori su kori teni kao pitka voda, za navodnjavanje, za svakodnevne aktivnosti, za plivanje, mo da i za tajna sastajanja. Tragovi ivota u Chichen Itzi su stari preko 2 000 godina. Kolika je vjerovatnoca da se u tom jako dugom periodu nekoliko ljudi oklizne i udavi u dubokim vrelima? Naime, visina podzemnog vrela od povr ine zemlje je po nekoliko desetina metara, kao to je to pokazao sluaj vrela cenote Aqua Azur koji sam posjetio u neposrednoj blizini Chichen Itze. Fotografija 3: Cenote Aqua Azul, sveti izvor Maja, Chichen Itza, Yukatan I ponovo se nalazimo u dilemi: da li razlozi za ili kontra rituala rtvovanja prevladavaju? Odgovor bi, u ovom momentu, bio u domenu spekulativnog. Primjer broj 4: Sauvani murali Maja su prava rijetkost. Nakon milenijumskog prolaska vremena te ko je nai dobro sauvani likovni primjer koji bi govorio o ivotu Maja. Dosada najbolje prezerviran mural se nalazi u nemirnoj meksikoj dr avi Chiapas, u rezervatu Lacandon indijanaca. Rije je o drevnom gradu Maja Bonampaku. ( ire u poglavlju 5.3.5. Bonampak). I pored limitiranih uslova snimanja bilo mi je va no da fotografi em scenu koja vjerovatno prikazuje zarobljenike Maja koje mue pobjednici iz Bonampaka . Proliva se krv i to je jedini primjer kojeg sam na ao da se zarobljenicima pu ta krv. (vi e u poglavlju 5.3.5. Bonampak) Fotografija 4: Murali Maja iz Bonampaka, Chiapas, Meksiko Meutim, de ifrovani piktoglifi imaju nerijetko epizodu sa pu tanjem krvi iz prstiju. Redovno je rije o vladaru grada Maja koji u godi njim ciklusima svojom plementiom krvlju napaja zemlju kao znak oekivanja da dolazi plodna sezona. Naravno, Maje nisu bile perfektne i stoprocentno miroljubive (vidi poglavlje 6.2.5. Lokalni konflikti). Ali, da li je rije o kontinuiranom ritualu slinom onom kakvim su Azteke ratnike-krvopije opisivali konkvistadori? Da li ima razlike u civilizacijama koji mue svoje zarobljenike (ili ubijaju?)

ili koje dopu taju da stotine miliona godi nje umre djece i ljudi od izljeivih bolesti i u siroma tvu i gladi koji su lako iskorjenjivi? (vi e u poglavlju 6.2.5. Konflikti)

4. KRITERIJI CIVILIZACIJE Mo emo li Maje ocjenjivati na om naukom i tehnologijom? Mislimo li da, zbog toga to nema dokaza da su imali svemirske brodove, kompjutere i telescope, da su oni intelektualno inferiorniji? Pristupimo li Majama sa superiornijih pozicija nikada ih neemo shvatiti i de ifrirati. Intencija je ovog rada da utvrdi nove kriterije za definiciju civilizacija kako bi se adekvatno ocijenio civilizacijski nivo Maja. Pokazae se da su njihova nauka, intelektualna dostignua i mentalne sposobnosti bile, u pojedinim segmentima, ispred na ih. Na kamenim stelama u istonoj Guatemali Maje opisuju dogaaje koji su se zbili prije 4,5 i 13 milijardi godina (!) (Poglavlje 5.4.3. Raunanje vremena) Na honduraskom hramu Rozalila se nalaze uklesana vozila sa Majama u kabini koja su stara gotovo dvije hiljade godina (?!) (Poglavlje 5.3.1. Copan) Stepenice piramide Kukulkan na Yukatanu u Meksiku skrivaju iznenaujui zvuni zapis koji perfektno imitira frekvenciju svete ptice Quetzal (Poglavlje 5.4.6. Primjeri akustinog in injeringa u svijetu Maja) Briljantna astronomska znanja Maja su kulminirala u praenju kretanja Sunevog sistema u na oj Galaksiji i kompletiranju ciklusa od 26 000 godina koji nastupa u decembru 2012 godine Astronomi Zapadne civilizacije su, nakon strpljivog stoljetnog istra ivanja, uspjeli da potvrde to hiljadugodi nje znanje Maja, tek poetkom 1990-ih godina. (Poglavlje 5.4.2. Napredna astronomska znanja) Oni su mogli postii toliko puno imajui tako malo. Tehnologija im nije bila va na niti su je koristili. Zaboravimo na teleskope i toak. Postoje i drugi naini da se kamen obradi i izgradi piramida ili da se planete vide iz razliitih kosmikih uglova. Hopi Indijanci, koji danas ive u Grand Canyonu u Arizoni, imaju interesantnu legendu Palat-Kwapi. Rije je o Misterioznom Crvenom gradu na jugu. Tamo je izgraen grad-hram. Jedina svrha tog grada je da se na njemu predstavi sistem znanja i informacija. Radnici su imali zapovijed da napuste grad-hram kada zavr e sa gradnjom. Jer, taj grad je trebao da ima funkciju kolosalne knjige znanja za budue generacije. (7) Meutim, nove generacije su zaboravile drevnu komandu; u tom su gradu ivjeli, borili se, osvajali iz njega i bivali osvajani. Sve dok jednom i ovaj grad-hram nije ostao napu ten. Ova legenda Hopija savr eno pristaje ostav tini Maja. Oni su dizali velianstvene gradove-hramove da bi ih indijanski seljaci i ratnici, zaboravljajui im prvotnu svrhu, pretvarali u centre svojih prebivali ta i religijskih rituala. 4.1. Definicija civilizacije

ta je to to skupinu ljudi ini cvilizacijom? O kojim je kriterijima rije koji e napraviti definitivnu distinkciju izmeu, recimo, Eskimo skupine (posmatrajui ih poslednjih hiljadu godina) i dr avne zajednice Sjedinjenih Amerikih Dr ava (u poslednja dva stoljea)? Tradicionalna definicija civilizacije govori o dru tvima koja imaju poveanu poljoprivrednu proizvodnju, urbanu populaciju, gradnju monumenata, pismo, specijalizovana zanimanja, kompleksnu religiju i socijalnu nejednakost. Autori XIX i XX stoljea kao kljune termine koriste razliite pristupe: proizvoako dru tvo , gradski ivot , pismo i instrumente ekspanzije (kao na primjer profesor Carroll Quigley sa uglednog Georgetown School of Foreign Service), (23) kolektivno ljudsko pona anje (Auguste Comte), ekonomsku bazu organizacije dru tva (Karl Marx), darvinistike principe u ljudskom dru tvu (Herbert Spencer), (16) kompleksnu kulturu koja u sebi sadr i heterogene ideje i ljude, koji uvaju svoju pro lost i sponzoriraju inovacije i vrijednosti . (15) U ovom kontkestu je interesantna i teza jednog od autora koji definiciju civilizacije posmatra u kontekstu planetarnih, duhovnih i energetskih relacija: ovjecanstvo nije aritmetiki zbir civilizacije i anticivilizacije. Ono je njihov algebarski, nedjeljiv proizvod: ovjeanstvo = civilizacija x anticivilizacija. Pri tome je deset glavnih dru tvenih kriterija svjetlost-tama, ivot-smrt, mir-rat, ljubav-mr nja, moral-nemoral, znanje-neznanje, rad-nerad, red-haos, zakon-bezakonje, demokratija-diktatura. (73) Novije definicije civilizaciju defini u kao napredno stanje dru tva koje posjeduje historijsko i kulturno jedinstvo (77) Kako e se pokazati, ovi kriteriji i definicije nee biti dovoljan okvir za ovu analizu te e nam trebati modificiran i dopunjen set kriterija. Poslu imo se pojednostavljenom verzijom koncepta civilizacije kako bi u globali predstavili civilizacijski niz u proteklih osam hiljada godina. Osloniemo se na rad Carroll Quigleya ( The Evolution of Civilizations ) koji ljudske kolektive svrstava u: a) zajednice b) grupe c) dru tva Pri tome su zajednice ljudi koji se nau na istom prostoru i mjestu, ali bez meusobnih relacija. Grupe mogu da identificiraju svoje lanove, ali veina aktivnosti se provodi van grupe. I, na koncu, dru tva se sastoje od lanova koji glavninu relacija ustanovljava sa ostalim lanovima dru tva. Nadalje, Quigley dijeli dru tva na: Parazitska dru tva (Sijuks plemena, Eskimo, itd.) Proizvoaka dru tva 2.1. Plemena 2.2. Civilizacije Manje od dvadesetak civilizacija se formiralo u poslednjih 8000 godina. Ovaj autor ih navodi ovim redom: Naziv civilizacijeDatumKulminacijaOsvajai

Mesopotamija6000-300 p.n.e.PerzijaGrki Egipat5500-300 p.n.e.EgipatGrki Stara Indija3500-1500 p.n.e.HarapaArijevski Kreta3000-1100 p.n.e.MinoanDorijski Stara Kina1900-1000 p.n.e.HanHuni Hititi 1900-1000 p.n.e.Hititi Frigijanci Kanaan2200-100 p.n.e.PuniRimljani Klasina1100-500 a.d.RimGermani Mezoamerika1000 p.n.e. 1550 a.d.Azteci Evropljani Andska1500 p.n.e. 1600 a.d.InkeEvropljani Hindu1500 p.n.e. 1900 a.d.MogulEvropljani Islamska600 a.d. 1940 a.d.OtomanEvropljani Kineska400 a.d. 1930 a.d.ManuEvropljani Japanska100 p.n.e. 1950 a.d.TokugavaEvropljani Ortodoksna600 a.d. -Sovjetski Savez ? Zapadna500 a.d. ? ? Tabela 1: Dosada nje civilizacije prema amerikom autoru Carroll Quigleyu (23) Prije samo etiri decenije ova tabela je bila gotovo neprikosnovena u promi ljanju historije civilizacija. Razvojem novih ideja, dinaminog i revizionistikog pristupa historiji mo emo dovesti u pitanje gotovo svaku karakteristiku ovih civilizacija. Tako, na primjer, umjesto Mesopotamije, svakako treba distancirati pojavu prve civilizacije novije svjetske historije Sumera. Kompleksnost i razvijenost tog dru tva joj osigurava zasebno mjesto u nekoj novoj, izmjenjenoj tabeli. Naravno, prije Sumera nalazimo materijalne ostatke drugih bliskoistonih dru tava (Jericho kao centar ije su ru evine odreene karbonskom metodom sa staro u od 9000 godina). Zbog svog znaaja i razliitosti, Klasine civilizacije bi morale biti rastavljene na antiku Grku i Rim. U ovom momentu nisu predmet na eg interesovanja materijalni dokazi o postojanju pacifikih i atlantskih civilizacija od prije 12000 godina. (25) Takoe, ni kompleks Andske civilizacije sa vremenskim poetkom od 1500 godina prije nove ere daleko zaostaje za novim otkriima koji vrlo napredne, ali jako razliite civilizacije na ovim prostorima, alje hiljade godina daleko unatrag. (26) Samo nekoliko decenija je bilo dovoljno da demantuje ovog amerikog autora i u pogledu zavr etka pojedinih civilizacija. Sada je ve oito da Indijska, Kineska i Islamska civilizacija ivot nastavljaju i nakon polovine XX stoljea uprkos prognoziranom kraju. Japanska se utopljava u zapadnu civilizaciju, kao i Ortodoksna i to je vodei trend XXI stoljea. Kao vrhunac Zapadne civilizacije (nakon Portugala, panjolske, Francuske, Velike Britanije) su se nametnule SAD. Meutim, ono to revizionistiki pristup historiji donosi u pogledu Mezoamerike civilizacije odnosi se i na period i na kulminaciju civilizacije na ovim prostorima. Ozbiljnom analitiaru je jasno da Azteci nisu bili civilizacijski vrhunac na teritoriju Srednje Amerike, mada su, hronolo ki

gledano, do li poslednji. (27) Azteci zaostaju u duhovnim, socijalnim, arhitektonskim i astronomskim aspektima ivota za svojim prethodnicima Majama te privremeno ustanovljenim kategorijama dru tava Zapoteka, Olmeka, Tolteka i tzv. Teotihuacana. (Nazivam ih privremenim kategorijama , jer oficijelna nauka ne zna niti pravo ime niti datum kultura ije su artifakte pronalazili na srednjoamerikim prostorima). Takoe, niti datum od 1500 godina p.n.e. ne odgovara novijim arheolo kim nalazima koji civilizacijski ivot na ovom prostoru smje taju nekoliko hiljada godina unatrag. Naravno, ironija je da profesor Carroll Quigley kompleksno dru tvo Maja pojedinano ak i ne pominje u kompleksu svjetskih civilizacija. Meutim, i pored svih manjkavosti, ova tabela nam daje poetni okvir za raspravu o definiciji civilizacije. 4.2. Mjera civilizacije Sada je vrijeme da odgovorimo na pitanje ta je mjera civilizacije? Koje emo kriterijume primjenjivati u ovom radu za utvrivanje nivoa civilizacije? Kako smo vidjeli dosada su se autori bavili odreivanjem granice koja odvaja plemenski od civilizacijskog nivoa. Ali, za potrebe ove disertacije moramo razraditi instrumentarij koji e jasno odvojiti i razlikovati nivo pojedinih civilizacija. Mada se i drevna Kreta i moderni Zapad svrstavaju u kategoriju civilizacija, jedna od njih se mo e nazvati superiornijom. Ono to smatram kljunim i odreujuim za nivo civilizacije su: dostignuti nivo znanja nain ivota 4.2.1. Dostignuti nivo znanja Znanje, kao kosmika kategorija, je nedjeljivo. Nastanak ivota u kosmosu, planeta, ive i ne ive materije, transformacije materije u energiju i obrnuto, redoslijed kosmikih dogaanja itd. ima svoje zakonitosti i historijat. Mlade civilizacije kao to su skora nje Zemaljske civilizacije (a osobito Klasine i Zapadna), u poslednjih 8000 godina su razvile instrumente za dolazak do parcijalnih znanja. I ta parcijalna znanja su nazvali naukama : fizika, hemija, geologija, astronomija, matematika, kvantna mehanika itd. Noviji trend je da se njihovim objedinjavanjem poku ava doi do cjeline. Jasno je da je jo uvijek dugaak put pred Zapadnom civilizacijom XXI stoljea da doe do kljunih odgovora i sklopi mozaik nazvan Znanje . ini mi se da su poku aji, koji se naslanjaju na Ajn tajnove teorije relativiteta (a osobito na Specijalnu teoriju relativiteta), Teoriju supergravitacije i Superstring teoriju da se doe do Teorije svega , ispravan put. Naravno, ovo se odnosi na poku aje materijalistike nauke koja objedinjava dostignua kvantne mehanike i superstring teorije, da doe do zajednikog nazivnika koji e dati obja njenja za sve prirodne sile. Pri tome mislim na sve oblike energije. Vjerovatno se izmeu desete i dvanaeste dimenzije krije taj zajedniki nazivnik. Iz tog zami ljenog nazivnika bie mogue objasniti

sve pojave u prirodi: na nivou energije i materije. I tada se mo e rei da jedno dru tvo ima respektabilan nivo Znanja . Primjera radi, profesor Michio Kaku, su-otkriva super string teorije (Theoretical Physics, City University of New York) ima za cilj da kompletira Ajn tajnovu Teoriju svega koja e ujediniti sve fundamentalne sile Univerzuma. U svojoj knjizi Hyperspace: A Scientific Odyssey through Parallel Universes (75) dr Kaku dokazuje postojanje vi ih dimenzija koji su centralni klju za otkljuavanje tajni Univerzuma. ak je i Lenjin, Vladimir Ilji, polemisao o postojanju vi e dimenzija , (75) ali je u praksi morao da zbaci cara koji se nalazio u treoj dimenziji. Picasso je sa kubizmom odbacio tro-dimenzionalni svijet i zakoraio u etvrtu dimenziju. Prve etiri dimenzije na prvi pogled nemaju ni ta zajedniko: gravitacija (dr i nas na povr ini Planete), elektro-magentizam (struja), jaka nuklearna sila (Sunce), i slaba nuklearna sila (radioaktivno zraenje). Svako novo otkrie nove dimenzije, meutim, otvara pitanje gdje je zajedniki nazivnik. (75) Ne postoji samo jedan put do Znanja . Iz na e zemaljske perspektive vjerujem da postoje barem dva: nauni, koji smo upravo pomenuli, i duhovni, o kojemu neemo govoriti u ovoj disertaciji, jer ga ne mo emo podvrgnuti postojeim egzaktnim naunim metodama. Intrigantno je da e primjeri vrhunskih znanja dva zemaljska svijeta (nauni i duhovni), jedan olien u teorijskom fiziaru, a drugi u amanu neke od spiritualnih civilizacija, doi do istih zakljuaka o energetskim silama koje vladaju kosmosom. (28) A odatle se izvode sva pojedinana znanja, ukljuivo i ono kojima mi stremimo da ovladamo na na oj siu noj Planeti. Prema tome, dostignuti nivo znanja jeste kategorija koja je odreujua za jednu civilizaciju. Ono dru tvo koje, kao cjelina, poznaje globalne kosmike zakonitosti, ima razvijen koncept pro losti i budunosti, obja njava kako nastaje ivotni proces i transformira se oigledno se mo e nazvati razvijenom civilizacijom. Va i i obrnuto. Dru tvo koje je ignorantno prema pojavama na nebu, koje ne vidi dalje od gomilanja materijalnih dobara ili koje se dogmatski zatvara u svoje okvire, oigledno stoji nisko na civilizacijskoj razini. 4.2.2. Nain ivota

Ovaj segment logino izvodim iz prethodnog. Nije dovoljno samo posjedovati znanje da bi jednu civilizaciju nazvali razvijenom, ili superiornijom u odnosu na drugu. to se vi e razumijevaju prirodni procesi i dobija slika o kosmikoj cjelini, tako se oekuje da ovo znanje ima blagotvoran utjecaj na jednu civilizaciju. Primjera radi, u momentu kada veina pripadnika jedne civilizacije pone ivjeti op teprihvaenu injenicu o meuzavisnosti svih ivih bia, logino bi bilo oekivati da e pokazivati razumijevanje za sav biljni i ivotinjski svijet na Planeti. Prestae postojati piramidalna struktura ivota koju je ovjek nametnuo i promovira kao najinteligentnije i najjae bie na Planeti. Znanje bi trebalo donijeti mudrost ljudskoj civilizaciji; mudrost treba

direktno da transformira na nain ivota u kome prestaje pona anje dominacije i kontrole nad drugima i zapoinje proses respekta prema svim drugim ivim biima. I to bez obzira bila ta bia u lancu flore i faune, ili, bila rije o pripadnicima drugih ljudskih zajednica, odnosno drugih civilizacija. to jedna civilizacija vi e saznaje o strukturi recimo na e matine Planete, to e civilizacijsko po tovanje prema vlastitoj Planeti rasti. Umjesto arogantnih pripadnika koji neumitno zlorabe neobnovljive resurse Planete, civilizacija e te iti da ivi u harmoniji sa Planetom i svim prirodnim procesima. to se fond znanja o Suncu iri vi e se nee govoriti samo o fizikim karakteristikama kao to su temperatura, pritisak, suneve pjege ili suneva oluja. Shvatie se energetska su tina tih procesa, njihova zakonitost u pojavljivanju i utjecaj na Zemlju i pripadnike pojedinih civilizacija. to se jedna civilizacija vi e pribli ava realizaciji o svojim lanovima kao energetskim biima koja zrae (prete no) pozitivnom ili negativnom energijom, shvatae da je osnovni process komunikacije onaj koji je obilje en respektom i ljubavlju. Eksperimentalno je dokazano (29) da su negativno obojene emocije, kao to su strah, ljubomora, zavist, manipulacija drugima, itd., duge i spore valne du ine. Ovakvi valovi aktiviraju manji dio na ih amino acida ( mikroantena koje komuniciraju sa DNK). S druge strane, emocija ljubavi je osnova za sve pozitivne emocije. Ona stvara brze i kratke valne du ine koje ukljuuju u akciju mnogo vei procenat DNK antena. (29) Na taj nain ovjekovi potencijali se pro iruju, barijere padaju, ljudsko tijelo se, preko svog genetskog koda (DNK), otvara prirodi. Nain ivota , kao produ ena ruka znanja , zbog toga odreuje civilizacijski nivo. Time ujedno odgovara na pitanje ivi li ta civilizacija u harmoniji sa prirodom i omoguava li svojim lanovima ne-limitirani razvoj. Na ovaj nain smo ustanovili novu definiciju i sadr aj za civilizacijski nivo: Mjera civilizacije je dostignuti nivo znanja i nain ivota.

5. ELEMENTI CIVILIZACIJE MAJA Ovo poglavlje nosi nepretenciozan naslov Elementi civilizacije Maja iz oiglednog razloga: rije je o nestaloj civilizaciji i stoga nije mogue dati kompletan civilizacijski pregled. Ovaj limit s kojim se susreemo dopunjava se sa jo dvije injenice: prvo, pismo/hijeroglifi Maja veim dijelom nisu de ifrovani (preko 80%) tako da ne mo emo koristiti informacije koje su nam teoretski dostupne, ali neobja njive; i, drugo, u svom egzaktnom naunom pristupu neemo koristiti bogato vrelo duhovnih informacija koje posjeduju dana nji amani i uvari znanja Maja te legende i predanja iz ovih krajeva. No, i pored toga, pred nama je obilje informacija koje emo analitiki obraditi i na taj nain djelomino prevazii ovaj hendikep.

5.1. Polazne pretpostavke Ova disertacija ima zadau da doka e da je dru tvo Maja bilo na civilizacijskom nivou, a onda da uporedi dva dru tva od kojih jedno vi e ne egzistira, a drugo je aktivno. Pri tome emo poi od pretpostavke da su obje civilizacije autohtone po svome nastanku i razvoju. Zapadna civilizacija ima svoje korijene u klasinim civilizacijama Rima i Grke (te ne to ranijeg Sumera i Babilona). Meutim, Srednji i Novi vijek emo posmatrati kao rezultat samostalnog razvoja, svoju pa nju usredsreujui prete no na posljednji period od XVII do poetka XXI stoljea. Za civilizaciju Maja emo kao polaznu injenicu uzeti pretpostavku da oni nisu imali uzora u svom nastanku te da nije bilo razvijenije civilizacije koja je utjecala na njihova osnovna civilizacijska dostignua Maja. Pri tome, za potrebe ove disertacije, iskljuujemo mogunost da je superiornija civilizacija (zemaljska ili vanzemaljska) uobliila znanja Maja. Prema tome, polazni aksiom je da su i Maje i Zapadna civilizacija iskljuivi autori svih svojih graevinskih, astronomskih, komunikacijskih i drugih civilizacijskih dostignua. 5.2. Teritorijalni i vremenski okvir Pod Zapadnom civilizacijom u teritorijalnom smislu podrazumijevamo zemlje tzv. Prvog svijeta : zapadnoevropske, sjeveroamerike (SAD, Kanada) i neke pacifike (Australija, Novi Zeland i Japan). Posmatrani period je od VI stoljea do poetka XXI stoljea (hiljadu i po godina). Pod teritorijem civilizacije Maja podrazumijevamo region dana njeg Meksika, (dr ave Chiapas, Tabasco, Yucatan, Quintana Roo), Belizea, Hondurasa, Guatemale i Salvadora. Svijet Maja je izlazio na tri vodene povr ine: Meksiki zaljev na sjeveru, Karibe (Atlantski ocean) na istoku i Tihi ocean na zapadu. Ilustracija 1: Mapa svijeta Maja smje tenog na teritoriji dana njih pet centralnoamerikih dr ava: Meksika, Belizea, Hondurasa, Guatemale i Salvadora Vremenski period od pojavljivanja Maja se e u poetak III milenijuma prije nove ere i traje do X stoljea nove ere. Pri tome je veina arheolo kih informacija koncentrirana na period od zadnjih hiljadu i po godina civilizacije. Na ovom mjestu se, nakratko, moramo osvrnuti na vladajuu dogmu u pogledu historijske hronologije pojavljivanja kultura na podruju Srednje Amerike. Veina izvora kao majku svih kultura u ovom regionu smatra indijansku kulturu Olmeka . Njeno pojavljivanje smje ta oko 1000. godine prije nove ere. Oni su, navodno, prethodili kulturama Zapoteka, Tolteka i stanovnika Teotihuakana prije otprilike 2000-2200 godina. Nekoliko stoljea prije poetka nove ere smje ta se i vremenski okvir za pojavljivanje Maja. (10), (12), (13), (16), (22), (30), (31), (32), (33), (34), (36), (37) Rezultati novijih arheolo kih istra ivanja su ovu hronologiju potpuno izmijenili. U gradu Maja Cuello, u sjevernom Belizeu, pronaeni su drveni

ostaci posuda i podvrgnuti su radiokarbonskoj metodi ugljika C-14. Ustanovljeno je da su predmeti stari oko 4700 godina. (35) Arheolog Norman Hammond, koji je otkrio pomenute predmete, pi e: Jedna sezona rada u Cuellu je pomjerila historiju Maja za hiljadu godina. Civilizacija Olmeka je brisana kao izvor za kulturu Maja. Otvorena je mogunost da su Maje zapravo odigrale ulogu u pojavi Olmeka. (35) Premda su istra ivanja s poetka XXI stoljea pomjerila historijsku pojavu Olmeka ne to dublje, u doba od 2000 godine prije nove ere (25), (sto je hiljadu godina vi e nego to se mislilo samo prije dvije decenije), to jo uvijek nije dovoljno da ugrozi primat pojavi Maja kao najstarije kulture ovog regiona. 5.3. Case Study Ekonomska i socijalna organizacija te arhitektura kao kompleksni civilizacijski izraz na primjeru izabranih gradova Maja U nastavku emo koristiti Case Study metodu: na primjerima posjete izabranim gradovima Maja emo ponuditi obilje podataka i impresija. Nakon toga emo te informacije filtrirati i analitikim ih putem prirediti za daljnju obradu. 5.3.1. Copan (Santa Ana, Honduras) Na jugoistonom kraju civilizacije Maja, u dana njem Hondurasu, nalaze se ostaci drevnog grada Copana. Copan je promovisan u za tieno nasljee svjetskog znaaja od strane UNESCO-a 1980. godine. On se ujedno smatra za najbolje prostudiran grad Maja u posljednjih 150 godina. Ovaj velianstveni arheolo ki park je bio glavni izvor informacija za drevnu civilizaciju Maja. Ameriki advokat John Lloyd Stephens i engleski umjetnik Frederick Catherwood su u svojoj knjizi Incidents of Travel in Central America, Chiapas and Yucatan opisivali svoju posjetu ovom regionu 1839-1840: (35) Nemogue je opisati interes s kojim smo pristupili istra ivanju ovih ru evina. Zemlja je bila potpuno nova; bez vodia i turistikih knjiga; sve je tako nevino. Nismo mogli vidjeti deset jardi ispred sebe, niti smo znali ta nas oekuje slijedee. Jednom smo sjekli granje i lijane za koje se ispostavilo da prekrivaju lice kamenog monumenta. Naslonio sam se na skupturu dok su je istili; kada je Indijanac sa maetom tupo udarao po kamenu, maknuo sam ga i golim rukama oistio zemlju. Ljepota skulptura, mirnoa d ungle, uznemirivana samo kricima majmuna i papiga, izlovanost grada i misterija koja se nadvila nad njim, stvarala je interes vei od bilo kojih ruina koje sam dotada vidio. Editor Joseph Gardner nam predstavlja Copan u svojim Misterijama drevnih Amerika (Mysteries of the Ancient Americas , 1986.): (21) Copan je jedan od najveih, najstarijih i najljep ih centara Maja. Izgraen je na manjoj, humanijoj graevinskoj skali nego drugi, kolosalniji centri. Astronomi Copana su bili posebno vje ti: oni su vjerovatno bili autori ekstremno preciznih tabela eklipsa i du ine tropske godine. U luksuznom atlasu Pro lih svijetova (Collins, Past Worlds, Atlas of Archeology, 2003.) autori vremenski lociraju Copan: (37) Od estog do osmog stoljea, tokom kasnog klasinog perioda Maja, dolazi do agresivne ekspanzije. Grad Tikal je ponovno izgraen i znaajni hramovi, palae, trgovi i igrali ta su podignuti u gradovima Palenke, Piedras Negras,

Copan, Quirigua, Naranjo i Coba. Jacquetta Hawkes u svom Atlasu drevne arheologije ( Jacquetta Hawkes, Atlas of Ancient Archeology , 1974.) istie: (10) Copan je jedan od najljep ih sredi ta Maja, uven po svojim skulpturama i hijeroglifima. Objekti su izgraeni tokom Klasinog perioda. Poslednja stela u Copanu nosi datum godinu 800. nakon ega je grad napu ten. Jezgro grada se sastoji od Akropolisa u kome su igrali ta, terase i hramovi. Hram broj 26 je poznat po svojih 2.500 individualnih glifa koji jo nisu de ifrirani. Neki od njih su pogre no vraeni na mjesta 1930-ih godina prilikom rekonstrukcije. Sjeverno od hijeroglifskih stepenica je igrali te sa uklesanim glavama papiga u gornjim dijelovima igrali ta. Ispod ovog se nalazi ranije igrali te, a ispod njega jo jedno, jo starije. Na glavnom trgu su skulpture oltara i stele, veina iz VII I VIII stoljea. Fini kvalitet i reljefnost, sklonost ka detaljima su karakteristike umjetnosti Copana. Fotografija 5: Hram broj 26 sa 2 500 nede ifriranih glifa, Copan, Honduras Jonathan Norton Leonard u svojoj Drevnoj Americi (Jonathan Norton Leonard, Ancient America, 1967.) nastavlja u istom stilu: (36) Copan je, smje ten u visoravnima Hondurasa, bio dobro ureeni centar intelektualnog ivota, posveen umjetnosti, nauci i svetim igrama. ak i u intelektualno orijentiranoj civilizaciji Maja, grad Copan se isticao kao kulturni centar. Simboli uklesani u kamenu ukazuju da su se ovdje odr avale konferencije o matematici i kalendarima. Ovo nalazi te obiluje izvanredno isklesanim statuama sa kompleksnim astronomskim zapa anjima i hijeroglifima za koje arheolozi vjeruju da govore o historiji grada. Stanovnici Copana nisu bili samo astronomi i kipari. Na poploanom igrali tu ogledali su se u igri sa loptom popularnom u doba Maja irom Centralne Amerike. Meutim, mnoge igre su bile religijske prirode, a sve tenici su prognozirali budunost iz rezultata utakmica. Fotografija 6: Trodimenzionalna umjetnost u kamenu, Copan, Honduras Brani par Natascha Norton i Mark Whatmore u svojoj knjizi Centralna Amerika (Cadogan Guides, Central America, 1993.) istiu slijedee detalje: (18) Kada su panjolci stigli, grad je bio napu ten skoro hiljadu godina. Mjerilo Copanovog politikog znaenja je i postojanje posebnog glifa za grad jo od 564. godine. Vi e od 200 godina Copan je imao hegemoniju u ovom regionu dok se 737. godine lider Quirigue, Cauac Sky, nije pobunio. Platforme hramova u Copanu nisu impresivne kao u Tikalu, ali zato odu evljava umjetnost koja ih ukra ava. Hijeroglifske stepenice su jedinstvene u svijetu Maja; od 2.500 glifa veina nije de ifrovana do danas. Sjeverno od stepenica je igrali te, najperfektnije ouvano ove vrste. Utakmice su bile bespo tedne, rivali su igrali za ivot. Te ka gumena lopta nije smjela biti udarana sa rukama, nogama ili glavom, ve ostalim dijelovima tijela. Ni e igrali ta je niz stela tako detaljno obraenih da se prepoznaju detalji vladara Maja. Kada ih je vidio britanski diplomata John Lloyd Stephens 1839. bio je toliko impresioniran da je kupio itav arheolo ki park za 50 dolara. Nesumnjivo da je elio sve poslati brodom u Englesku, ali na sreu nije. Na prvi pogled, ovi izvori ozbiljni i informativni. struni, nauni i historijski izgledaju

Istina je, opisali su grad kao ne to izvanredno i neoekivano. Govore o umjetnikim uzletima Maja. ak i o posebnim astronomskim znanjima za koje se ne zna kako su ih mogli tako precizno izraunavati. Onda e pomenuti ratove, rtvovanja, igre, kolaps civilizacije Ali, ako se neko malo dublje zamisli, prepozna da svi ovi izvori ipak ostaju na povr ini, ne dajui su tinske odgovore. Odakle Maje u ovim d unglama? Koja je stvarna svrha kamenih monumenata? emu je slu ilo tako napredno kosmiko znanje? Fotografija 7: Stadion za 30 000 ljudi, Copan, Honduras U neposrednoj blizini arheolo kog parka Copan, nalazi se selo Copan Ruinas. Tamo sam razgovarao sa lokalnim umjetnikom Guerra Ramonom. On je bio na elu tima od 20 lokalnih kleasara i zidara koji su napravili repliku hrama Rosalila koji je pronaen ispod jedne od piramida. Fotografija 8: Autor Semir Osmanagi u razgovoru sa Guerra Ramonom, umjetnikom iz Copana (Honduras), autorom replike hrama Maja Rosalila Prema Ramonovim rijeima, arheolozi su 1989. otkrili hram i napravili crte e. Na osnovu tih crte a, umjetnici Marcelino Valdez i Jacinto Abrego Ramirez su napravili glinenu kopiju hrama u sekcijama. Svaka sekcija je nainjena u omjeru 1:1. Umjesto kamena (kao na originalnom objektu) kori tena je glina sa drvenom pozadinom. Na osnovu njih je zatim izliven kalup koji je slu io da se napravi hram od cementa i oboji u originalne boje. Projekat je trajao pune tri godine (1993-1996) i danas predstavlja centralni objekat u novootvorenom muzeju u Copanu. Studija upotrebljenih boja na originalnom hramu otkriva da su zidovi Rosalile nekoliko puta obnavljani i da su se boje podlozi mijenjale od jarke ute, preko zelene i crvene. Poslednji sloj je crvene boje to je u ivotu Maja bilo simbolom ivota ( krv ), istoka (strana svijeta) i izlazeeg sunca. ( 38) Naredne fotografije pokazuju kako je do lo do otkria hrama Rosalile. Arheolog dr William Fash je, u saradnji sa hondura kim Insitutom za antropologiju i historiju pokrenuo projekt Copan Archeological Acropolis Project (PAAC) 1986. godine. Istra ivanja su se svodila na prokopavanje tunela ispod piramide poznate kao Struktura 26 i uvenih Hijeroglifskih stepenica. Tri godine kasnije, 1989. Fash je tra io od honduraskog arheologa Ricarda Fasquelle da kopa ispod Strukture 16. Fotografija 9: Struktura broj 16 , oficijelni naziv za piramidu koja skriva hram Rosalilu, Copan, Honduras Fasquelle je prona ao Hram u perfektnom stanju ispod piramide. Visina je iznosila 14 metara, a strane 19 x 19 metara. Prema tekstu koji prati repliku hrama tvrdi se da je ova graevina bila posveena desetom vladaru Copana iz 571. godine. Hram je bio simbolom planine,

mjesta kreacije, izvora ivota. Bog Sunce je kljuni igra u mitu o kreaciji. On se velianstveno uzdi e iznad ulaznih vrata i iri se itavom zgradom Fotografija 10: Hram Rosalila u perfektnom stanju ispod piramide, Copan, Honduras Hramovi su obino bili uni tavani da bi slijedei vladari podizali nove hramove na njihovim ru evinama. Rosalila je bila toliko sveta da je ostala nedirnuta. Ispod Rosalile su arheolozi prona li jo starije strukture Fotografija 11: Autor ispred ulaza u Hram Rosalila iznad kojeg su dva vozila te simboli Sunca i srca Galaksije, Copan, Honduras Tekst uz Rosalilu ka e: Centralni dio Muzeja je replika hrama u prirodnoj veliini kojem arheolozi daju nadimak Rosalila. Moderni umjetnici su napravili vrlo vjernu kopiju ukrasnih reljefa i fasada. Ono to intrigira su prikaz dva vozila sa lijeve i desne strane simbola Sunca (odnosno sunevog sistema). U kabini vozila se nalazi lik Maja kao to se to vidi i na slijedeoj fotografiji. Fotografija 12: Lik Maja u kabini vozila, hram Rosalila, Copan, Honduras Ova verzija hrama potjee iz V stoljea. Nema poznatih materijalnih dokaza da su Maje raspolagale slinim vozilima koja se kreu po povr ini Zemlje ili iznad nje. Za pravilno tumaenje ove scene na Hramu nam trebaju dodatne informacije. Vozila se nalaze izmeu simbola Sunevog sistema i, iznad njega, simbola Galaktikog jezgra, odnosno sredi ta Galaksije Mlijeni put. Dvije su verzije koje su nude u obja njenju ove scene. Prva je autorice Barbare Fish (Harvard University) koja ve 30 godina rukovodi projektima restauracije Copanskog arheolo kog parka. Ona ka e: Centralna tema Rosalile je da poka e bo ansko porijeklo vladara sa suncem kao svojim pretkom. Hram za sebe predstavlja svetu planinu, dom predaka. Sunce iri svoja zmijolika (?) krila postajui stra no bie koje upravlja dnevnim ivotom Maja. (38) Drugu verziju sam ja ponudio u svojoj knjizi The World of the Maya (7) i tu sam mi ljenja da sliku ne treba tumaiti na nekoj apstraktnoj simbolinoj razini ve upravo onako kako i vidimo likove pred nama. To znai da se Maje zbilja i nalaze u vozilima i da putuju (imaginarno ili stvarno, svejedno) izmeu na eg Sunevog sistema i sredi ta na e Galaksije. I, u nastavku: ta je to putovanje? Prelazak distance od take A do take B? Let od Houstona do Sarajeva, na primjer? Za nas je putovanje avionska kabina, miris goriva na pisti, poo trene kontrole na aerodromima i skidanje cipela, dva filma i dva obroka prije slijetanja. Razmislimo o mogunosti putovanja bez kori tenja tehnologije i aviona. I prebacivanju tijela s jednog mjesta na drugo. ta je na e tijelo? Energetska lopta (oboje, i fiziko tijelo i du evna supstanca). estice koje se mogu izraziti odreenom frekvencijom. A razliite

frekvencije su samo razliite informacije. Mi smo, drugim rijeima, informacija. Na Sunev sistem je, takoe, informacija. itav kosmos je kompleks informacija. ta je, onda, putovanje svemirom? Sposobnost da se prenese jedna informacija (na energetski individualitet), putem odgovarajue frekvencije, na drugi kraj kosmosa. Ako znamo kako zavibrirati na tanoj frekvenciji, onda emo se nai u eljenoj taki u svemiru. Zvjezdani putnici su informacije koje vibriraju svemirom. Maje su, po svemu sudei, bile svjesni tog znanja. Je li hereza tvrditi da su Maje bile naprednije od nas? I da su svoju filozofiju bazirale na mnogo naprednijoj osnovi? Ne. Na a moderna civilizacija je zasnovana na gomilanju materijalnih dobara i odbrani teritorije od neprijatelja . Maje su bazirale svoj ivot na principu kosmike harmonije. ta je svrha takve civilizacije? Dovesti vibraciju manje razvijenih planeta u harmoniju sa vi im kosmikim organizmima i samim svemirskim Izvorom. ta onda rei o nama samima? Da li na i civilizacijski ciljevi imaju bilo kakve veze sa matinom planetom Zemljom? A pogotovo sa Suncem i, dalje, Galaksijom. Na alost, ne. Za to? Zato to smo galaktiki neinformirani. I zato to nam planeta nema dvosmjernog protoka informacija, sa Galaktikim Izvorom. Onaj tunel to ide ispod piramide i dovodi do hrama Rosalila za arheologe predstavlja put u podzemni svijet. I ovdje, i u Egiptu, i u Peruu Stalno se govori o podzemnom, zagrobnom, paklenom svijetu od tri ili devet nivoa. To mi se ini kao jedan od posebnih proma aja arheologije i antropologije. Ako se kreete ispred sunane piramide (dakle na svijet, ova dimenzija), ulazite u tunel na ijem je kraju hram sa Suncem, svemirskim vozilima i sredi tem Galaksije (svemirska dimenzija), to je onda simbolika kojom se prikazuju zvjezdani skauti. A ne nesretne du e koje se kreu prema Cistilistu. Hopi Indijanci u svojoj legendi o Sipapu govore o tunelu ( prolazu ) koji vodi u razliite svijetove. Sipapu je ona ivotna nit (informacija) koja spaja galaktiko jezgro, zvjezdane sisteme, razliite planete, ali i razliite svjetove. Maje imaju Kuxan Suum koji je galaktiki toki-voki putem kojeg se transmituju informacije diljem kosmosa. Meu tim informacijama su i visokofrekventni skauti, odnosno Maje... Namjera da se poka u ova dva tumaenja scene sa hrama Rosalila u Hondurasu nije da se izja njavamo u prilog jednog od njih. Bez obzira koje je obja njenje bli e istini, injenica je da Maje poznaju koncepte zvjezdanih sistema (Sunevog i Galaktikog) te da putem vozila (simbola ili zbiljske naprave, svejedno) razmi ljaju u kosmikim koordinatama.

5.3.2. Tikal (Guatemala) Tikal u prijevodu znai Grad glasova . Prilikom posjete ovom gradu razmi ljao sam odakle naziv. Glasovi valjda dolaze od svih onih ivotinja koje se vrzmaju u d ungli oko Tikala: jaguara, majmuna, tropskih ptica, krokodila, rakuna, jelena Na piktoglifu koji predstavlja Tikal tra im glasove ; nema slika ivotinja. Piktoglif se sastoji od etiri manja i jednog veeg slikovnog znaka. Na veem znaku su prikazane ruke u prijateljskom stisku (tako bih ga barem ja protumaio) sa tri polukru ne linije iznad i deset crtica ispod. Ostali znakovi su simbolini: zvijezde, polukrugovi, crtice, paralelne i polukru ne itd. Oito da je svaka od njih simbolizirala neki proces; koji, to ostaje zasad tajnom. UNESCO je 1979. proglasio Tikal Monumentom svjetske ba tine . S pravom se smatra jednim od najva nijih kulturnih i prirodnih rezervata u svijetu. Tikal je, prema procjenama, izgraen oko 800. godine prije nove ere da bi bio neprekidno naseljen u narednih 1.700 godina. Grandioznost grada otkriva da je Majama Tikal bio neobino va an kao religiozni, nauni i politiki centar (15). Na stotinjak kvadratnih kilometara pronaeno je 4.000 graevinskih struktura: od hramova i piramida do trgova, administrativnih zgrada i skladi ta. Fotografija 13: Perfektno zaobljeni kameni blokovi hramova, Tikal, Guatemala Stanovni tvo Tikala je brojalo do 50.000 ljudi tokom klasinog perioda . Pretpostavlja se da su tada (prije hiljadu i po godina) Maje ukupno brojale oko 3 miliona ljudi i ako je neki grad i bio glavnim gradom to je onda bio ovaj. U historijskim knjigama se nalazi podatak da je Tikal od petog stoljea bio izlo en utjecaju meksikog Teotihuacana; njihovi ratnici se pojavljuju zajedno sa liderima Maja na stelama, a tri manje piramide su izgraene u stilu Teotihuacana. Fotografija 14: Korijeni prekrivaju kamene stepenice, Tikal, Guatemala Iskopavanja na dubini od 10 metara otkrivaju historiju Tikala iz doba prije 200 godine p.n.e. Onda slijede uobiajeni zakljuci da Maje nisu imale metalne alate, zapre ne ivotinje ili toak Ispod glavnih piramida i hramova Tikala pronaeni su ostaci starijih zgrada. Ispod njih su ru evine jo starijih tako da njihove graevine podsjeaju na glavicu crvenog luka sa bezbroj nivoa. Svakih nekoliko dekada se budio graevinski zamajac. Arhitektonski bum Tikala je trajao do IX stoljea. Onda, misteriozno, grad biva napu ten. Preko noi. Kameni blokovi vremenom poinju da se odronjavaju. D ungla nemilosrdno osvaja palae i hramove.

Ali, hladni kamen Tikala odi e mirnoom i skladom sa okolinom. Gusto zelenilo, pomalo movarno tlo i izgubljeni mostii ne mogu skriti injenicu da je ovaj, nekada najvei grad Maja, blistao sa velianstvenim zgradama, jezerima i kamenim mostovima. Hram broj etiri, zapadno od Velikog trga, je visok 96 metara. To ga ini najvi om strukturom koju je sagradila indijanska ruka u Americi , mo e se usput uti od vodia. Razlika izmeu piramida i hramova je u tome to piramide imaju sve etiri strane iste, a hramovi imaju prednju, ulaznu stranu koja se razlikuje od ostalih ujem u prolazu. Piramide su izgraene u savr enom odnosu sa stranama svijeta ili Maje su se pla ile dolaska 2012 godine koja je za njih bila kraj svijeta (?) . Vodii oblikuju mi ljenje posjetilaca. Nekad ka u ne to korisno ni svjesni kako su daleko od istine. a nekad nisu

Fotografija 15: Piramida dijelom oteta ispod brda, Tikal, Guatemala Nailazak na prve kamene hramove me ispunjava u potpunosti. Grad izgubljen u vremenu. Elegancija trgova. Perfektno zakrivljeni ugaoni blokovi. Stepenice za stepenicama. Platforme na vrhu. Uski hodnici, male prostorije i prolazi upereni ka nebu. Najimpozantnija graevina Tikala, tzv. Hram broj etiri , je najvi a struktura u Gradu. Stotinjak metara iznad zemlje i, vjerovatno, 15-ak metara ispod povr ine. Stepenice i zidine hrama je okupirala uma tako da samo vrh stri, netaknut. Drvene stepenice sa strane su napravljene za posjetioce da se popnu. Kada se napokon naemo na vrhu graevine, zastaje dah. Ispred se pru a neometan pogled na d unglu desetinama kilometara unaokolo. Vide sa samo vrhove kro nji i iznad njih, vrhovi piramida i hramova Tikala. Fotografija 16: Hram broj etiri, najvi a struktura indijanske Amerike , Tikal, Guatemala Koliko simbolike se osjea na ovom vjetrovitom mjestu. Pogled prema zemlji; ljudi su nalik siu nim insektima. Netom ispod je mona d ungla iznad koje se izidgla graevinska ruka Maja. Za posmatrae sa tla mi se nalazimo izmedju Zemlje i neba. Dolazak na glavni trg, ulazak u Akropolis i arhitektura koja izaziva osjeaj da si na nekoj drugoj Planeti. Slojevite kamene strukture, zgrade u kojima ne mo e zamisliti nekog da je stanovao u njima. U sredi tu su tzv. Hram jedan i Hram dva, ili poznatiji kao Hram Gigantskog jaguara i Hram Maski. Suelice, okrenuti jedan prema drugom, nijemo komuniciraju. Fotografija 17: Autor ispred hrama Gigantskog jaguara, Tikal, Guatemala U devetom stoljeu dolazi do enigme za historiare i arheologe. Jedan za drugim, svi vodei centri Maja, su napu teni. Nema tragova ratnim pohodima, borbama, bolestima, po arima, prirodnim kataklizmama. Kao da su gradski centri

ispra njeni preko noi, po komandi, bez nereda i haosa. Farmeri sa periferija gradova i iz d ungli ostali su zbunjeni. Vi e nije bilo vostva. A u kamenu su ostali zapisani beskrajni datumi kosmikih dogaaja i astronomskih informacija onima koji e doi u budunosti. Fotografija 18: Pogled na d unglu sa vrha piramide, Tikal, Guatemala

5.3.3. Palenque (Chiapas, Guatemala) Gradi Santo Domingo de Palenque je osnovan u sedamnaestom stoljeu (ne raunamo li malu crkvicu iz 1573.) i ostao bi beznaajan da 1774. u obli njoj d ungli nisu otkriveni ostaci megalopolisa iz doba Maja. Antonio del Rio je tada po urio u Guatemalu da Kraljevskom Savjetu prijavi svoje otkrie. Otada kreu istra ivake ekspedicije prema ovoj destinaciji. Ru evine dobivaju ime Palenque prema obli njem selu. Danac Frans Blom je 1920-ih zapoeo najopse nije radove na ekskavaciji i i enju. Meksiki arheolog Alberto Ruz je 1952., nakon nekoliko godina uklanjanja tona kamenih blokova, uspio Palenque uvrstiti u svjetsku arheolo ku riznicu otkriem jedine grobnice Maja: vladara Pacal Votana. (39) Dosada je oteto od d ungle preko 200 graevina razliite veliine. I to je, prema procjenama, jedva 10% od stvarnih dimenzija Grada. Osnovan prije na e ere, Palenque u svojoj arhitekturi i umjetnosti spaja, na iznenaenje oficijelnoj historiji, zmajeve Orijenta, tamnopute afrike likove, pismo Maja i stepenaste piramide sa platformama okrenutim kosmosu. Fotografija 19: Stepenaste piramide, Palenque, Chiapas, Meksiko Epiteti uz Palenque su mnogobrojni: jedan od najveih gradova Maja , najimpresivnije ru evine Meksika , najpopularniji arheolo ki park , politiki centar inventivne arhitekture sa razvijenom trgovakom mre om sa udaljenim Mezo-Amerikim gradovima Vrhunac moi grada se poklapa sa vladavinom njegovog najznaajnijeg lidera: lorda Shield Pacala. Djelominim de ifriranjem hijeroglifa i piktoglifa (40) ustanovljeno je da je Pacal roen 603. godine, do ao na vlast kao dvanaestogodi njak (615.) da bi vladao do svoje smrti (683.) skoro sedam decenija kasnije. Njegova najva nija graevina je tzv. Hram natpisa. Ovdje je i mjesto gdje su kosti Pacala poivale u miru sve dok njegova grobnica nije otvorena skoro 1300 godina nakon njegove smrti. Fotografija 20: Lord Pacal, piktoglifi, Palenque, Chiapas, Meksiko Direktor Meksikog Instituta za antropologiju i historiju Alberto Ruz je 1949. zapoeo radove na istra ivanju Grada. Usmjerio se na Hram natpisa, jer je bio najvi a graevina. Odluio je da poku a otkriti put u unutra njost Hrama sa vrha stra nje strane. Krenuo je sa pomicanjem ogromnog kamenog bloka koji se u boji razlikovao od ostalih. Slijedile su tri mukotrpne godine uklanjanja blokova i otkrivanja niza stepenica. Napokon, 13. jula 1952. do li su do trokutastog kamena oko kojeg su na li kosture est mladih ljudi. To je bio

pouzdan znak da su ljudske rtve tu u poast jednom od lidera. Veliki kameni blok je pomaknut za pola metra i Ruz se odluio spustiti uz pomo konopca u mranu odaju. To je bio momenat neopisive emocije za mene kada sam skliznuo ispod kamena. Na ao sam se u velikoj komori isklesanoj u kamenu. Oko mene su bili stalaktiti nastali infiltracijom vode tokom proteklih stoljea. Kolosalna kamena grobnica je poivala na est isklesanih stubova. Pokrov sarkofaga je bio bogato ukra en hijeroglifima. (41) Fotografija 21: Hram natpisa, Palenque, Chiapas, Meksiko Sve do ovog momenta, nijedna piramida u Meksiku nije pru ila dokaz da je kori tena kao grobnica. Palenque je postao izuzetak. Kada je pokrov sarkofaga pomaknut, otkriven je Pacalov kostur. Na lubanji mu je bila (danas uvena) mozaina maska od ada (nefrita). Slijedile su ogrlice, prstenovi, reprezentacije Boga Sunca od nefrita, simbolizam devet Gospodara Vremena I sve to u Hramu sa devet stepenastih nivoa. Posebnu pa nju i dalje privlai pokrov sarkofaga koji predstavlja figuru ovjeka (ili ovjekolikog bia); on sjedi na duguljastoj napravi (drugo tumaenje je da mu iz stomaka izvire drvo ivota). Piktoglifi predstavljaju kombinaciju organskih, kosmikih i tehnolo kih tvari. Osoba ili lebdi ili leti. Doktor Jose Arguelles (The Mayan Factor) drvo ivota tumai kao Kosmiki Centar (Kuxan Suum). (42) Na kamenom pokrovu su uklesani brojevi 12:60 i 13:20. Period od pravljenja grobnice (692. godina) do njenog otvaranja 1952. iznosi tano 1260 godina! A period od nastanka grobnice do kraja ciklusa Maja 2012. godine iznosi 1320 godina! Koincidencija? Ili je rije o proroku Maja koji je bio kreator grobnice? I koji nam je ostavio jo jednu poruku? Fotografija 22: Primopredaja vlasti, Palenque, Chiapas, Meksiko Doktor Arguelles tvrdi slijedee: (42) Pacal Votan, galaktiki gospodar, se proglasio serpentom, inciranim, vlasnikom znanja. Dekretom onih iznad njega, Pacalu je odreeno da napusti svoju domovinu, misteriozni Valum Chivim, i da ode na Yukatan, oblast gdje ive Maje na Zemlji. Pacan je sletio u blizini rijeke Usumacinta nedaleko od Palenquea. (42) Obja njenje za ovu priu, prema Arguellesu, bilo bi slijedee: Valum Chivim, koji se pominje u hijeroglifima Maja, se odnosi na jednu od zvjezdanih baza Maja, gotovo sigurno u sistemu Plejada (zvijezda Arcturus?). Ove baze su imale zadatak da motre na ostvarenje misije Maja na Zemlji otkada su Galaktiki gospodari ( Devet Gospodara vremena ) donijeli intelektualni ivot na Zemlju. Pacal Votan je imao zadatak da nadgleda posljednju fazu Zemaljskog Projekta Maja. Ova hipoteza Arguellesa zasad nema naunu verifikaciju i pominjemo je u kontekstu razliitih pristupa osvjetljavanju fenomenu sudbine Pacal Votana. Popul Vuh, sveta knjiga Maja, govori o mitskom Xibalbi, podzemnom svijetu, u

kome se herojski testira smrtnost . Tanije, u kome Maje preuzimaju smrtno ljudsko oblije. Xibalba odgovara drevnom gradu Xibalanque, a ovaj je u modernom prijevodu Palenque. Preko puta Pacalovog Hrama nalazi se jo jedna uvena graevina. Rije je o Observatoriju ili Tornju vjetrova koji se nalazi usred kompleksne Palae. Potvreno je da raspored prozora odgovara polo aju pojedinih planeta (Venera) i zvijezda (Plejade, Sunce, solsticij, ekvinocij). Fotografija 23: Observatorija, Palenque, Chiapas, Meksiko Palau okru uju tri impresivna hrama/piramide: hram Sunca, Kri a i Vojvode. Fasade sa serijama hijeroglifa opisuju bogove i historijske dogaaje unatrag hiljade godina. Dominira bogata simbolika koja prikazuje tranziciju ljudske du e u realme mrtvih, odnosno transformaciju pojedinih lidera Maja u supriorna bia, bogove . Posljedni datum na zidovima Palenquea je godina 835. Nakon toga je ovaj sveti centar Maja misteriozno napu ten. ta se desilo sa astronomima, sve tenicima, umjetnicima? Gdje su Maje oti le sredinom IX stoljea? Hram natpisa je unikatna graevina u svijetu Maja. Sarkofag Pacala, smje ten u prizemlju, je znatno iri od prolaza i stepenica koje vode do njega. To znai da je prvo grobnica napravljena, a tek onda impresivni Hram. I to mu daje posebno mjesto. Ime Hramu je dato zbog serije od 620 hijeroglifa drugoj najdu oj u svijetu Maja. I, na koncu, kostur koji je pronaen u grobnici Pacala je neobian: znatno je vi i od prosjenih Maja, a DNK analizom je utvreno da je starost osobe prilikom smrti iznosila 40 godina. (21) De ifrirani hijeroglifi na istoj grobnici govore o Pacalu koji je umro u dubokoj starosti, u 80. godini. Ko je onda sahranjen ovdje? Na tren pomislimo da smo ne to saznali o Majama. A onda nam se nove misterije otvore. U vlastitoj potrazi za odgovorom ta se desilo sa Majama u devetom stoljeu analiziram postavke historiara i arheologa. Glad, ratovi, su e, zemljotresi nijedan od tih razloga ne mo e biti odgovoran za tako masovan i sveobuhvatan nestanak elitnog stanovni tva. Rat bi mogao objasniti gubitak populacije u par gradova. Su e bi bile logian uzrok za migraciju iz predjela bez ki e. Zemljotresi i prirodne katastrofe mogu uzrokovati dosta mrtvih. Meutim, Maje su ivjele uz more, rijeka, jezere, u dolinama i na planinama, u vla nim i su nim podrujima i imale civilizaciju sa nekoliko hiljada centara. Ne desetak gradova, ve nekoliko hiljada. A takva civilizacija ne nestaje odjednom. Tra im nove mogunosti. Danas imamo neutronsku bombu koja ubija ljude, a po teuje graevine. Problem je sto nemamo dokaza o takvom oru ju kod Maja, a pogotovo nemamo miliona skeletona u njihovim gradovima iz devetog stoljea. 5.3.4. Yaxchilan (Chiapas, Mexico) Grad Maja Yaxchilan smje ten je na jugoistoku Chiapasa, uz granicu sa Guatemalom.

Kombijem sam iz Palenquea krenuo u est ujutro; ispred mene je 165 kilometara vo nje do rijene granice sa Guatemalom. Nakon brze (povremeno vratolomne) vo nje i nekoliko vojnih patrola sti emo do seoceta Frontiera Corozal. Improvizirani stol i tri naoru ana vojnika predstavljaju granini prijelaz. Hiljadu metara iroka rijeka Usumacinta je poesto bila mjesto ilegalne trgovine drogama, oru jem i emigrantima. Pregledaju mi paso , upisujem se u knjigu i onda kreem prema svom brodiu. Jedini nain da se doe do Yaxchilana je rijekom. Puteva nema, jer je sa obje strane rijeke gusta d ungla. Fotografija 24: Rijeka Usumacinta razdvaja d ungle Meksika i Guatemale itam oficijelne Putne informacije za Yaxchilan, Chiapas: Yaxchilan je vrlo lijep grad Maja ugnije en u rijeci Usamacinta. Morate uzeti brod da biste do li do njega. Vo nja traje oko sat vremena. Mo ete plivati u rijeci ako elite. U njoj ima krokodila." Fotografija 25: U brodu za Yaxchilan, rijeka Usumacinta, Chiapas, Meksiko Ime Yaxchilan znai zelene stijene . Oigledno rije je o nazivu kojeg je ovaj grad dobio kada je ve odavno bio napu ten i zarastao u divlju umu. Ni starije ime, Izancanac, vjerovatno nije pravo ime grada. Onaj jaz koji je nastupio nestankom Maja u devetom stoljeu odsjekao je skoro sve etimolo ke veze civilizacije Maja sa onima koji su do li poslije njih. Pristali smo uz obalu i nestrpljivo sam se uputio ka Velikoj Plazi . Ovo je bio dominantni centar du Usumacinta rijeke: uzvodno i nizvodno je smje teno nekoliko desetina gradova Maja od kojih, trenutno, ni jedan nije otvoren za javnost niti su zapoeli znaajniji arheoloski radovi. Otkrie Yaxchilana je nastupilo dosta kasno; prvi ga je pomenuo Juan Galindo 1833. Znaajniji opis daje Teoberto Malet nakon svojih posjeta 1897-1900. Ozbiljniji radovi na obnavljanju Grada se poduzimaju poetkom 1970-ih i povremeno traju do danas. Meni je posebna dra biti u gradu Maja uz samu rijeku. To mi je bila novina. Osjeaj da se piramida di e iz vode. Fotografija 26: Ulazak u Yaxchilan, Chiapas, Meksiko Uspon Yaxchilana, prema zvaninim podacima sa ovog nalazi ta, poinje od 250. godine. Yat-Balam, osniva dinastije koja e vladati u narednih 500 godina, je preuzeo tron 320. i gradi postaje regionalnom silom. Najveu mo je imao za kralja Shield Jaguara Drugog, koji je umro 742. godine imajui preko 90 godina. To je doba nastanka veine danas sauvanih hramova i piramida. Grad je inae podijeljen u tri dijela: Velika Plaza je smje tena na poravnanom platou uz rijeku, Veliki Akropolis se nalazi na brdu (piramidi?) do koga vode iroke stepenice, a Mali Akropolis je na susjednom izdvojenom bre uljku koji je, vjerovatno, imao ulogu vladarske rezidencije. Ulazak na Veliku Plazu vodi izmeu piramide i kru nog hrama. Ovaj uski prolaz zatim vijuga hodnikom sa nizom prostorija kojeg su arheolozi nazvali

labirint , to je, takodje, bila novost za mene u svijetu Maja. Oigledno da je arhitekta vodio rauna da napravi te ko pristupaan grad iji e se limitirani ulazi lako braniti. Velika veina ostalih gradova Maja ima vrlo otvorene koncepte. Fotografija 27: Silazak u labirint, Yaxchilan, Chiapas, Meksiko Na Plazi zavirujem u svaki objekat. Prepoznatljivi kameni luk Maja, igrali te, uzdignute kamene stele na centralnim mjestima Ti inu povremeno prekidaju majmuni na vrhovima kro nji i krici papiga. Desetak Meksikanaca maetama ra i avaju put izmeu dvije piramide. Otprilike je jedna etvrtina objekata pristojno oi ena. Iznad ulaza su vidljivi hijeroglifi Maja; kameni linteli te ki nekoliko tona odaju majstorstvo, ali i bogatstvo ovog Grada. Hijeroglifski tekst se nalazi na preko 110 mjesta u Gradu. De ifriran, daje jasnu viziju o Yaxchilanu kao sofisticiranom ekonomskom i socijalnom entitetu kompleksnih odnosa sa obli njim gradovima. Posljednji uklesani datum je iz godine 810. Fotografija 28: Piktoglifi Yaxchilana koji opisuju ovo sofisticirano sredi te Maja, Chiapas, Meksiko Ipak, najspektakularniji je uspon ka Velikom Akropolisu. Preko stotinu stepenica irokih dvadesetak metara vode izmeu hramova ka vrhu bre uljka. U zvaninom opisu ovog mjesta pominje se prirodno brdo sa vje taki napravljenim zemljanim terasama. Ja sam, meutim, bli i ideji da je, umjesto o prirodnom brdu, rije o stepenastoj piramidi kolosalnih razmjera davno ve zarasloj u umu s nekoliko zemljanih nanosa na svojoj povr ini. Ako Meksika vlada uspije financirati nastavak otkopavanja nadam se da e potvrditi ovu pretpostavku. Fotografija 29: Uspon ka Velikom Akropolisu, Yaxchilan, Meksiko Stoljetna stabla su pru ila svoje korijene preko stepenica, ali se mo e zamisliti grandioznost ovog mjesta u doba kada je Grad bio na vrhuncu svoje moi. Vladar Bird Jaguar Cetvrti (752-772) se s pravom smatrao liderom regije, d ungle i rijeka. U momentu kada se izbije na iroki plato ukazuje se izvanredna graevina koja predstavlja vrh ove ogromne piramide. Njeni razmjeri su vei nego u slinih piramida u Ticalu ili Palenqueu. Dva niza sa po est stepenica vode do ulaza u tri odvojene prostorije. Piktoglifi i ostaci crvene boje sjena su nekada njeg glamuroznog izgleda. Na vanjskoj fasadi ostala su udubljenja u kojima su nekada bili paneli i uklesane figure u kamenu. Fotografija 30: Hram na vrhu piramide, Yaxchilan, Chiapas, Meksiko 5.3.5. Bonampak (Chiapas, Meksiko) Improvizirani parking. Tabla sa natpisom Bonampak, Zona Arquelogica, Patrimonio cultural del pueblo de Chiapas .

Fotografija 31: Grad Maja Bonampak, blago Chiapasa, Meksiko Bonampak je mnogo vi e od kulturnog blaga ljudi Chiapasa . U sebi uva jedini mural iz svijeta Maja. Ove velianstvene zidne freske igrom boja daju odgovor na dva pitanja: prvo, kako je izgledala svakida njica Maja i, drugo, kako su bile ukra ene fasade i unutra nji zidovi graevina Maja. Kopiju murala sam vidio u Arheoloskom muzeju u Mexico Cityju. Replika freski je napravljena u gradu Gainesvilleu na Floridi ije sam uveane fotografije pomno pregledao. Meutim, nai se na mjestu gdje su crte i 1200 godina stara boja na originalnom kamenu to me ve priprema na poseban do ivljaj. Fotograf i autor dokumentarnih filmova Giles Healy bio je u posjetu indijanskom reservatu Lacandon 1946. godine. Snimao je dokumentarac o primitivnim indijancima poku avajui odgovoriti da li su oni potomci Maja. Njegovi domaini su ga odveli do napu tenog grada Maja koji je kasnije nazvan Bonampak po istoimenom indijanskom seocetu. (11) Tamo je, izmeu ostalog, prona ao skromnu dugaku jednokatnicu sa tri ulaza u tri zasebne prostorije. Ulazi su bili nadsvodjeni te kim kamenim lintelima. Fotograf je u ao u prvu prostoriju i na ao se okru en serijom murala koji su pokrivali prostoriju od kamenog poda do kamenog krova. U ao je i u druge dvije prostorije i na ao nove nacrtane scene, obojene realistinim bojama. Freske su bogato svijetlile u prigu enom svijetlu. Ovo neprocjenjivo bogatstvo se po prvi put ukazalo pred oima koje nisu pripadale Majama niti Lacandon indijancima. Profesor Mary Miller sa Yale University, nakon intenzivnih prouavanja murala, je pisala: Vjerovatno ne postoji antika rukotvorina iz Novog Svijeta koja nudi tako kompleksan pogled na pretkolumbovsko dru tvo kao freske iz Bonampaka. Nijedan od njih ne prikazuje toliki broj Maja sa toliko detalja i stoga su ovi murali neprocjenjivi za razumijevanje drevne civilizacije. (21) Dotada se o ivotu Maja moglo saznavati ili sa umjetnikih sliica na razbijenim komadima keramike ili potamnjelim djeliima crte a iz gradova Palenque i Tulum. U Bonampaku se najednom dolazi do tri prostorije prepune dobro sauvanih crte a. Nain na koji su crte i odoljeli vremenu i nakon 1200 godina je interesantan. Ki a i vlaga su kapali po plafonu prostorija tako da su pokrili unutra nje zidove sa za titnim slojem prozirnog kalcij karbonata. Nakon Healyjevog otkria, Carnegie Institut je poslao svoju ekspediciju u Bonampak. Zidovi su prekriveni tankim slojem kerozina. Boje su postale vidljivije. Murali su intenzivno i kompletno fotografirani. Dva umjetnika su, zatim, napravila kompletne umjetnike kopije. Trenutno je u toku projekat Yale University koji ukljuuje jo detaljnije studije, fotografije i reprodukcije murala primjenom lasera i nove tehnologije. Kupujem kartu za 36 pesosa (tri dolara) i kreem zemljanom stazom u smjeru putokaza. Nakon 500 metara izlazim na veliki plato ( Akropolis ). Njime dominira velika piramida na ijem su vrhu i stranama kamene kue. Piramida se nauni turo naziva Graevina broj 1 (Edificio 1). Ra i en je samo njen frontalni dio. Desetine stepenica graenih od velikih kamenih blokova vode me prema vrhu piramide. Bokovi i lea piramide su prekriveni zemljom i drveem.

Fotografija 32: Velika piramida Bonampaka, Chiapas, Meksiko Slu bena kronologija Bonampaka je uobiajena za ovaj region. Grad je osnovan u treem stoljeu, razvoj bilje i u petom stoljeu za vladara Fish Face, a vrhunac moi do ivljava sa Lordom Chaan Muan-om II (ili Knotted Eye Jaguar Drugi) koji dolazi na vlast 743. godine. Tada je podignuta veina danas vidljivih graevina. Grad je napu ten poetkom IX stoljea i ostao je izgubljen u d ungli do 1946. Na nekoliko mjesta u gradu su vidljivi hijeroglifi koji prikazuju znatno vei grad Maja, Yaxchilan. Smatra se da je Bonampak dugo bio u vazalskom odnosu prema njemu, da bi tokom osmog stoljea postali ravnopravniji. Postoje dokazi o zajednikim vojnim pohodima protiv Palenquea, a Lady Yax-Rabbit, koja je bila supruga najmonijeg vladara Lorda Chaan Muana II, bila je sestra vladara Yaxchilana (Shield Jaguar II). Oito da brak i politika nisu mimoi li ni Maje. Napokon, prilazim kamenom Hramu freski . Hijeroglifi govore da su freske nastale 792. godine. U originalnom premazu gipsa (plastera) nema graninih ivica to govori da su freske nastale u jednom dahu, a ne u etapama. (To je ovdje mogue zbog vla nosti zraka tako da treba vi e vremena da se plaster stvrdne.) Mo e se prepoznati iskusna ruka jednog majstora i vjerovatno dva pomonika. Murali pokrivaju povr inu od oko 165 kvadrata. U tri sobe su nacrtani stvarni dogaaji i to vrlo realistino. Prva soba prikazuje predstavljanje budueg prijestolonasljednika, sina Chaan Muana pred zvanicama: sve tenstvom i plemstvom, uz orkestar koji svira na drvenim trampetama, bubnjevima i drugim instrumentima. Plemstvo je prikazano u razgovoru. Svi su bogato odjeveni, ukra eni ogrlicama, dragim kamenjem, maskama. Oigledno da prisustvuju prvorazrednom dogaaju. Lord Chaan Muan Drugi sjedi u dru tvu sa svojom prvom enom dok njegove ostale ene stoje. Fotografija 33: Murali Bonampaka, Chiapas, Meksiko Na zidovima druge sobe u toku je estoka borba izmeu Bonampaka i neidentificiranog protivnikog grada Maja. Aktuelni sukob se, prema hijeroglifima, i odigrao 2. avgusta 792. Ratnici su prekriveni ko om jaguara ili ratnikim crvenim i utim odorama. U pozadini je svijetlo plava boja koja uveliko podsjea na stil sa crte a iz egipatskih grobnica. Tri zida u ovoj sobi prikazuju borbu, da bi se ishod mogao vidjeti na etvrom, sjevernom zidu. Chaan Muan II trijumfalno pobjeuje. Pora enim vojnicima je strgnuta vojna odora, krv kaplje iz prstiju, a veina ih le i mrtva. I, na koncu, trea soba donosi ceremoniju proslave pobjede sa muziarima, plesaima posebno ukra enim za ovu priliku i sa kraljevskom familijom. Chaan Muan II je iznad protivnikog voe, a nekoliko zarobljenih vojnika mole za milost. Ukupno 108 hijeroglifskih tekstova prate murale. Preko 270 ljudskih figura na njima nosi odjeu, a da ne postoje dvoje ljudi koji su isto obueni. Odjea je od pamuka. Lica su u profilu, a tijela frontalno ili bono prikazana. Ruke pokazuju najrazliitije pozicije, jer je umjetnik elio da ih iskoristi za, nama nepoznati, jezik znakova. Murali Bonampaka su osvijetlili svakida njicu Maja. Nauili smo o vi eslojnosti njihovog dru tva (vladari, aristokracija, birokracija,

umjetnici, sve tenstvo, zanatlije), ceremonijama, odjei, ratnim obiajima Fotografija 34: Krv iz prstiju zarobljenika na muralima Bonampaka: ceremonija oploavanja zemlje? Chiapas, Meksiko rtve ili

Ono to je meni zapelo za oko je da meu 270 ljudskih likova prikazano i 30 bo anskih, ljudima superiornih bia. Oni se nalaze na kljunim mjestima: na sastanku dva zida ili dodiru plafona sa bonim zidovima. Kao da oni posmatraju sve te scene svakodnevnice, a da nemaju aktivnog ue a. Ta superiorna bia (stvarne Maje?) bi povremeno posjeivala gradove Maja. No, nema dokaza o njihovom utjecaju na zemaljske poslove: rat, sjetve, trgovina, savezni tva. Ali, njihov utjecaj osjeamo kod izbora lokacija za piramide (energetski potentne take), grandioznosti objekata, tehnologiju gradnje, nastanak hijeroglifa i piktoglifa, astronomska i matematika znanja, kosmike cikluse 5.3.6. Uxmal (Yucatan, Meksiko) Literatura ovako opisuje Uxmal: Od estog do osmog stoljea Maje na Yukatanu kreiraju nove arhitektonske stilove. Jedan od njih je Puuc, nazvan po obli njim visoravnima. Uxmal je najvei grad izgraen u Puuc stilu. Njegov najbolje sauvan hram je Piramida Maioniara koja je eliptinog oblika i pet puta dograivana. Sjeverozapadno od piramide je Kvadratni enski samostan koji se sastoji od etiri bogato ukra ene palae. Iza nje je Velika piramida, potpuno ruinirana i Palaa Guvernera Posljednji pronaeni datum uklesan na zidovima je iz 909. godine kada je Grad odjedamput napu ten. (43) Uxmal znaci triput graen ili triput okupiran . Bio je sredi te politikog kraljevstva u jugoistonom Yukatanu. Dekoracija na palaama predstavlja bogove, ivotinje, linosti, geometrijske forme, simbole Venere, maske boga aka. Odmah do ograenog dijela grada su stambeni dijelovi koji su mogli imati populaciju od oko 25.000 ljudi. Uxmal je bio naseljen od 800. godine prije nove ere (Tabla na ulazu u Uxmal) Istono stepeniste Piramide Maioniara ima 89 stepenica. Nagib je identian kao kod Kefrenove piramide u Egiptu (41) Sem grada Chichen Itza, Uxmal je jedan od najva nijih gradova Maja. Kompletna mapa grada jo nije zavr ena tako da se njegove granice jo ne znaju. Meutim, zna se da je bio izgraen na osi sjever-jug, a najva nije zgrade su na sredini te osi. (39) Graevine u Uxmalu daju osjeaj harmonije i posmatrau omoguuju da di e slobodno, jer su posvuda otvoreni prostori. Ravnokutne zgrade su smje tene sa obje strane avenije, a piramide poivaju na masivnim temeljima. Njihova veliina i sjajno ukra ene fasade izazivaju uenje i uzdah posmatraa. Hramovi Maja se uzdi u iznad vrhova kro nji; ljudski rad je podignut iznad prirode Piramida Maioniara izgleda magino i to je razlog postojanju legende koja ka e da ju je napravio patuljak, koji se izlegao iz jajeta i kojeg je odgojila vje tica. Patuljak je bio osuen na smrt, ali je ubijedio vladare da mu po tede ivot. Zauzvrat e im, obeao je, dati graevinu koja bi prevazi la sva njihova oekivanja. I, zbilja, kada je no pro la, ujutro se iz magle digla piramida kakvu dotada svijet nije vidio. (44)

Ako se Chichen Itza smatra za najimpresivniji grad Maja na Yukatanu, onda je Uxmal najljep i. Arhitektura se odlikuje bogato ukra enim fasadama i velianstvenom piramidom. Prva arheolo ka iskopavanja je zapoeo Danac Frans Blom 1929. da bi Meksika vlada nakon toga potpuno rekonstruirala glavne objekte. (6) Moja posjeta Uxmalu, kao prvoj stanici na Yukatanu, je imala posebno znaenje. Postoji tendencija u zvaninoj literaturi enciklopedijama, da se misterija nestanka Maja u IX stoljeu potpuno izbri e slijedeom tezom: Maje su se, zbog nepogodnih klimatskih uvjeta, povlaile iz Chiapasa i Guatemale i kretale se ka Yukatanu gdju su nastavile svoju civilizaciju. Meutim, usporeni razvoj i nazadovanje i meusobni sukobi su doveli do kolapsa koji se poklopio sa dolaskom panjolaca. (?) (15) Ovu i sline hipoteze dovodimo u pitanje argumentima koji e slijediti u daljnjem tekstu. (Na primjer, The New American Desk Encyclopedia iz 1993. pi e: Uxmal su ru evine grada Maja na Yukatanu koji je napu ten oko 1450. godine. ) Prvo je pala u vodu ideja da su gradovi Yukatana podignuti nakon to su Maje napustile gradove kao to su Tikal (Guatemala), Copan (Honduras) ili Palenque (Meksiko). Naime, Uxmal je podignut prije barem tri hiljade godina (43) to ga stavlja u istu ravan sa ostalim gradovima Maja. Drugo, meksiki arheolozi su dokazali da je i Uxmal bio tajanstveno napu ten krajem IX stoljea kao i ostali gradovi Maja. (43) Tree, nakon napu tanja, ovaj grad Maja je nekoliko puta bio naseljavan od strane nomadskih indijanskih plemena koje su panjolci zatekli u XVI stoljeu. Ali, oni nisu bili direktni potomci Maja, jer su na upite konkvistadora odgovarali da ne znaju ko i kada je napravio ove graevine. (8) Piramida Maioniara je prva graevina na koju se doe na samom ulazu u Grad. Sa preko 36 metara je najvi i objekt u Uxmalu. Legenda u patuljku, odnosno maioniaru Itzamna, koji je jednom rukom podigao piramidu preko noi, mo e se shvatiti na slijedei nain. Ova struktura, kao i itav sveti kompleks Uxmala, je, prema nekim pretpostavkama, imao antiku upotrebu kao kola misterija i spiritualnih ceremonija. Pretpostavlja se da je Piramida sa okolnim kompleksom bila jedan od najveih Univerziteta Maja na kojima su se uila ezoterina znanja. itav kompleks odra ava kretanja Sunca i Venere. Stepenice na zapadnoj strani Piramide Maioniara su orijentirane tako da prate zalazak Sunca prilikom ljetnog solsticija. Fotografija 35: Piramida Maoniara, Uxmal, Yucatan, Meksiko enski samostan je kompleks od etiri dugake zgrade koje formiraju zatvoreni trg. Ime su mu dali panjolci jer su ih 74 prostorije, koje su imale izlaz na dvori te, podsjeale na njihove samostane. Svaka od etiri graevine ima unikatne fasade sa simbolima boga aka, zmije i re etkastih stubova. Pretpostavlja se da su unutar trga ene Maja uile o razliitim aspektima energije: enskoj, seksualnoj, mjeseevoj i kundalini (akre) energiji. (45) Fotografija 36: enski samostan , Uxmal, Yucatan, Meksiko

5.3.7. Sayil (Yucatan, Meksiko) Nakon to smo produ ili nekoliko kilometara ugledali smo kamene gomile prekrivene drveem. Iznenadile su nas svojim ogromnim dimenzijama. Vodii su maetama probijali put, ra i avali grane oko nas; mi smo ih pratili na konjima. Napokon smo do li do Casa Grande. Velika kua je ime koje su indijanci dali velikoj zgradi izgraenoj od bijelog kamena. Zavezali smo konje i uputili se prema ulazu. Drvee je bilo toliko gusto da smo se jedva probijali (35) Tako je John Lloyd Stephens opisivao svoj posjet gradu Maja Sayilu tokom ekspedicije Yukatanu 1841. Dodu e, on je za Grad koristio indijansko ime Zayi. U prijevodu, sayil su mravi skupljai li ca. Od indijanaca je uo za legendu da se svakog Velikog petka u ru evinama uje muzika. Moja posjeta Sayilu sto ezdeset godina kasnije se odvija u izmjenjenim okolnostima. Pod haubom je sto ezdeset konja; ostaci grada su potpuno ra i eni. A kada se preda mnom ukazala kamena zgrada o kojoj je pisao Stephens to je bila muzika za moje oi (iako je bio tek etvrtak). Fotografija 37: Velika Palaa, Sayil, Yucatan, Meksiko Velika Palaa je najljep a graevina Sayila i pravi dragulj arhitekture Maja. Na tri je nivoa, dugaka 85 metara, a iroka itavih 35 metara. Najgornji nivo je simetrino graen i sadr i sedam nadsvoenih prostorija. Donja dva su asimetrina to je atipino za gradnju Maja. iroke stepenice ih sijeku na dvije polovine. Ukupno je 98 soba u palai; njihova funkcija nije poznata. Glavna fasada gleda na jug i odatle sa iroke prednje platforme zapoinje sacbe bijeli put . Drugi nivo je bogato ukra en i sadr i dva koridora. Krovovi na prva dva nivoa slu e istovremeno i kao terase. Zidovi na drugom spratu su ukra eni kamenim stubovima i velikim nosatim maskama boga aka te figurama bogova Ah Mucen Cab vezanih za rituale posveene planeti Veneri. Tu je i Kukulkan, pernati serpent. Figure i oblici su dobro balansirani. Na fasadi je nekoliko bogova prikazano naopako: pretpostavlja se da ti bogovi posmatraju ta se de ava meu Zemaljskim smrtnicima. Fotografija 38: Koridor na drugom spratu Palae, Sayil, Yucatan, Meksiko Literatura pi e o vrhuncu Sayila izmedju 600. i 900. godine. Sabloff i Tourellot su, nakon opse nih istra ivanja 1985. godine, zakljuili da je Grad le ao na povr ini od 5 kvadratnih kilometara sa znaajnim prigradskim kamenim naseljima i populacijom od desetak hiljada stanovnika. Kao i ostali gradovi u regionu tajanstveno biva napu ten oko 950. godine. (46) Meutim, historija Grada je puno starija. Na malom etvrtastom hramu sa pet soba nalazi se krov sa tipinom krovnom konstrukcijom u obliku e lja koja je karakteristina za arhitektonski stil regiona Peten u Guatemali. Ta nas injenica vraa u dalju pro lost za dvije hiljade godina. 5.3.8. Oxkintok

Na sjeverozapadnom dijelu meksikog poluotoka Yukatan nalazi se grad Maja Oxkintok. Ox (tri), kin (sunce) tok (ostro) je van glavnih turistikih tokova. To jutro sam ja bio jedini posjetitelj. Ovdje je ustanovljen arhitektonski stil Puuc (300. p.n.e. - 350. a.d.). Od sauvanih hijerogilifa istiu se oni koji govore o konkretnim Gradskim dogaanima iz 475. i 487. godine. Fotografija 39: avolja piramida, Oxkintok, Yucatan, Meksiko Meu 12 piramida/hramova Oxkintoka pronaeni su potporni stubovi u obliku ovjekolikih stvorenja. Preciznije, rije je o etiri kipa visokim dva i po metra koji izgledaju kao vanzemaljski humanoid. Velika glava je podijeljena na dvije istaknute polovine sa udubljenjima po sredini i na elu ( tree oko ). panjolski arheolo ki tim, koji je prvi nabasao na ove statue, je nazvao piramidu avoljom. A da sluajni posjetioci ne bi puno lupali glave o porijeklu hijeroglifa i kipova, oni su sada sklonjeni na sigurno. Najvea piramida u ovom Gradu, neinventivno nazvana Struktura broj 1 , zauzima centralno mjesto. Pretpostavlja se da je podzemnim tunelima vezana za ostale hramove i palae. Fotografija 40: Struktura broj 1 , Oxkintok, Yucatan, Meksiko Ispred jedne od palaa nalaze se ostaci potpornih stubova nazvanih, od strane arheologa, Ratnici Atlantiani . Oni su u prirodnoj ljudskoj veliini, fino trodimenzionalno isklesani, tako da se i nakon hiljada godina izlo enih nevremenu lica lako prepoznaju. I tu nastaje novi problem za modernu historiografiju. Naime, Atlantiane susreemo na raznim stranama Meksika: od Tule (sjeverno od Mexico Cityja), preko Oxkintoka do Chichen Itze. Nema dvojbe oko njihove funkcije: slu ili su kao potpora platformama koje su smje tene iznad njih. Meutim, likovi Atlantiana predstavljaju razliite rase, sa razliitim odorama i fizikim karakteristikama. Postavlja se pitanje kako su autori kipova znali za razliite rase prije dvije hiljade godina, kad je u ovom regionu svijetu ivjela samo jedna? A pogotovo, kako su poznavali sve rase sa Planete? Tu pitanja ne prestaju. Skoro su panjolski arheolozi zavr ili rekonstrukciju nekoliko prostorija unutar jedne od palaa (Tzat Tun Tzat) poznatih pod imenom Labirint. Zbilja, uski tuneli, prolazi, stepenice i sobe kreirali su jedinstvenu graevinu u svijetu Maja. Strate ki razmje teni prolazi i prozori donose svjetlost u labirint. To je osobito vidljivo tokom dva dana u godini: proljetnjeg i jesenjeg ekvinocija (21.03. i 21.09.) Tada suneva svjetlost osvijetli sve prostorije kroz seriju otvora u zidovima!

Fotografija 41: Labirint Oxkintok, Yucatan, Meksiko Ulaz u labirint je na donjoj terasi. Nakon niza stepenica i prolaza, izlaz je pri vrhu graevine. Labirint simbolizira tamnu i svijetlu aveniju. Funkcionira kao sveti put kojom osoba kree od vanjskog svijeta prema unutarnjem, a zatim od unutarnjeg prema vanjskom; od ni ih realma ka vi im. (Slijede izvodi iz knjige: Osmanagich, Sam: The World of the Maya , Gorigas Press, New Jersey, 2005) Ulazak u tunel je ulazak u nepoznato, u na u skrivenu stranu. Sklon sam tezi da su Maje labirint koristile za kolovanje amana i iniciranih. Tu su oni, simbolino, prevazilazili strah od nepoznatog i skrivenog. A kad se jednom identificira na a tamna strana, onda mo emo da preuzmemo kontrolu. I kao to Labrint Maja spiralno zavr ava na vrhu piramide, tako se i mi nalazimo na spiralnom putu zvanom ivot. U centru tog puta je tamno sredi te na e Galaksije Mlijeni put, koja se, zatim, spiralno otvara i iri, a mi, na Sunev sistem i mi kao ljudska bia smo na vanjskom obodu te spirale koje zahvata sve ire beskonane prostore kosmosa. Spirala Mlijenog puta je primjer harmonicne geometrije. Ona kreira i premo ava dimenzije, spiritualni i materijalni svijet. Spiralna formacija je metafora za mistino putovanje vjenog ivota. Na tom putu mi stjeemo svijest o sebi. Nju irimo iskustvima u ovom ivotu, smrti i ponovnom roenju. Spiralni put je sveto duhovno orue onih koji su tra ili spoj sa kosmikim centrom koji daje i uzima ivot. U Oxkintoku su se amani morali suoiti sa tamnom stranom svoje du e i integrirati je u svoju svijest. Morali su proi test labirinta, susresti i zatim kontrolirati svog unutra njeg avla ; tek onda su bili spremni za potpunu du evnu integraciju 5.3.9. Loltun Novih tridesetak kilometara vo nje me je dovelo do sistema peina nazvanih Grutas de Loltun ( cvijet u kamenu ). U svijetu Maja ovaj kompleks zauzima posebno mjesto. Meu 25 pecina u kojima su pronadjeni crte i i hijeroglifi Maja, ove u Loltunu se smatraju za najstarije. Na ulazu u peinu posebno iznenaenje. Uklesani hijeroglifski reljefi na nekoliko metara visine i tekst na tabli: Ratnik reljefni hijeroglifi koji pripadaju pretklasinom periodu Maja. Prema komparativnim studijama Anthony P. Andrewsa sa Stele broj 11 u Kaminaljuyu u Guatemali, oni datiraju iz 2.200 2.500 prije nove ere. Fotografija 42: Natpis na ulazu u kompleks peina Loltun koji pojavu Maja na Yukatanu smje ta u period prije 4500 godina potpuno mijenjajui oficijelna enciklopedijska stanovi ta, Yucatan, Meksiko

U peinama su pronaeni fosili i kosti ivotinja stari 20 000 godina. Ljudsko prisustvo datira od prije desetak hiljada godina. Osim hijeroglifa na ulazu, pismo Maja se sree na nekoliko mjesta u peini. Crte i ljudskih ruku privlae dosta pa nje, mada se ne mogu odmah uoiti. Naime, vodi je palio svijetla u pojedinim galerijama. Kada smo do li do one sa otiscima ruku prvo je ugasio sva svijetla; kada su nam se oi privikle na mrak mogli smo vidjeti ruke na kamenju kao fotografski negativ. Interesantna tehnika od prije par hiljada godina. (Inae, ruke su est motiv na objektima Maja. Ali, one su uvijek obojene crveno. Ovdje u Loltunu su u crnoj boji, Manos Negras .) Na nekoliko mjesta se moglo vidjeti stilizirano vozilo. Slijedila je skulptura jaguara. Zatim statua ratnika Maja . Glava podsjea na stil tzv. civilizacije Olmeka i njihovih crnakih kraljeva prije 4.500 godina. Kapa ili ljem je na glavi; na u ima su bogate nau nice koji su obino znak bo anstva/superiornog bia. Fotografija 43: Ratnik ili superiorno bie, Loltun, Yucatan, Meksiko

Tri kilometra Loltuna su otvorena za javnost. Prirodne formacije (stalaktiti, stalagmiti) se smjenjuju sa rukotvorinama i crte ima Maja. Podzemne komore i galerije su slu ile kao skloni ta i ceremonijalni centri od ledenog doba do Ratova kasti iz 1800-ih godina. 5.3.10. Calcehtok Sjeverozapadni Yukatan, peinski system Grutas Calcehtok . Cal (vrat), ceh (jelen) tok (kamen) kompleks podzemnih peina je drugi po veliini na Yukatanu (mada se reklamiraju da su najvei). Nisu osvijetljene tako da je vodi neophodan. U grotlo se spu tamo improviziranim eljeznim ljestvama (drugi nain je bio lijanama). Otvor na povr ini je petnaestak metara promjera. Kada smo se spustili u podzemni ulaz prije nego to emo ui u mrak palimo dva fenjera. Ispred nas je gomila kamenica u obliku zidia. Moj vodi mi govori da je ovo bila posljednja linija odbrane za Indijance pred panjolcima koji su ih ovdje porazili polovinom XVI stoljea. Fotografija 44: Peina Grutas Calcehtok , zadnje upori te indijanaca, Yucatan, Meksiko Ulazimo u prvu podzemnu odaju. U kamenu isklesane posude koje prikupljaju kapi vode sa tavanice. Na nekoliko mjesta se stapaju stalaktiti sa stalagmitima. Kreemo se dalje. Temperatura je vrlo prijatna. Dolazimo do centralna galerije sa vrlo visokom tavanicom. Izravnan kameni pod. Na sredini kru ni kamen. Oltar , govori mi vodi. Obilazim zidove. U procijepima se vide ostaci keramike Maja. Na drugom mjestu koljke. Zatim kameni no evi. Sa tavanice str i kamena figura krokodila: poluotvorena usta sa zubima, oi, tijelo i dugaki rep. Na drugoj strani svoda morska sipa.

Fotografija 45: Sipa na svodu peine, Calcehtok, Yucatan, Meksiko Ba kad pomislim da peine zavr avaju onda nas neki mali prolaz dovede do vee prostorije ili galerije. Odatle vodi po nekoliko puteva. Trebalo bi mi mnogo vi e od nekoliko sati vremena da ih sve istra im. U ovom dijelu Yukatana ima preko 30 podzemnih peina i osnovano se smatra da je veina njih spojena tunelima. I time se otvara jo jedan aspekt ivota Maja. Onaj, ispod povr ine Zemlje. 5.3.11. Kabah U sredi njem Yukatanu, meu Puuc bre uljcima, svakih nekoliko kilometara se reaju gradovi Maja: Kabah, Sayil, Labna, Xlapak Na parkingu ispred Kabaha samo tri automobila. Na ulazu vodi govori maloj grupici: Ka je na arhainom jeziku Maja znailo ruka, bah je dlijeto. Kabah se prevodi kao vje ta ruka . Pri tome gestikulira, tako da se mo e predstaviti slika vje tih kamenorezaca. Da li je to stvarno ime grada, ili ne to izmjenjena verzija ( Kaabah ruka, ili Kabahaucan kraljevska zmija u ruci) ostae nepoznato. vrsta

Zeleni travnati tepih prekriva dugaki (nekada kameni) plato Kabaha. Mjesto odi e mirnoom. Po elim da vratim dinamiku i duhovnost davno prohujalog vremena. Hiljadama godina su Maje bile kuriri kosmikog znanja. irili su univerzalnu filozofiju koja je uila da ljudsko tijelo pripada Zemlji, a ljudski duh Kosmosu. I u tome se krije neprolaznost civilizacijskih vrijednosti Maja te razlog moga interesovanja za davno napu tene gradove. Tipine turistike agencije vode posjetioce po svetim gradovima Maja i pri tome im govore samo negativne ili nebitne stvari. Koliko puta sam uo iz ustiju vodia kako slavodobitno govore grupicama turista o navodnim rtvovanjima Maja i upanju srca iz ivih tijela zarobljenika (taj ritual nema nikakve veze sa Majama). Kako neinventivno zapoinju turistike ture u kojima se daju iz rukava izvaeni datumi o nastanku gradova, o navodnom idolopklonstvu Maja, brojnim meusobnim ratovima i sl. Ono to se mo e proitati o Kabahu u dostupnoj literaturi bilo bi slijedee: Kabah je jedno od satelitskih naselja na Puuc ruti, dvadesetak milja ju no od Uxmala. Oblast je bila naseljena od treeg stoljea prije nove ere. Veina preostalih graevina potie izmedju VII - X stoljea. Jedan od sauvanih datuma na kamenom vratnom okviru prikazuje 879. godinu kada je Kabah bio na svom vrhuncu. Grad je napu ten u X stoljeu (46) Kabah se sastoji od serije hramova i palaa, manjih piramida i monumentalne Kapije. Najuvenija graevina je Codz Pop ili Hram maski sa svojom fasadom prekrivenom sa 270 maski nosatog boga ki e aka. ak su i stepenice koje vode u etiri odaje dijelovi zakrivljenog nosa. Krovna ukrasna konstrukcija se sastoji od pravokutnih kamenih blokova sa nizom otvora Fotografija 46: Hram maski, Kabah, Yucatan, Meksiko Ki a i voda su bili od glavnog znaaja i itava zgrada simbolizira ki e koje

ivot znae, a koje su dolazile sa zapada Na stra njoj (istonoj) strani su skulpture dva ratnika koji su okrenuti izlazeem suncu i koji, vjerovatno, imaju ulogu uvara hrama. Kipovi su u jo dobrom stanju (35) Fotografija 47: uvari hrama, Kabah, Yucatan, Meksiko U centru nekada njeg Kabaha se nalazila Kapija sa tipinim lukom Maja. Odatle je polazio poploani put ( sacbe ), irok 5 metara i dugaak tridesetak kilometara, spajav i Kabah sa Uxmalom. Kapija sjedi na irokoj kamenoj platformi Ista takva, samo ne to manjih dimenzija se nalazi na ulazu u Uxmal Fotografija 48: Kapija, Kabah, Yucatan, Meksiko Hram Crvene ruke i Observatorija na zapadnoj strani Grada su vjerovatno imali religijske i ritualne funkcije Niz skulptura, panela, lintela, kamenih blokova sa hijeroglifima Gradu; ili su pokradeni ili se nalaze o raznim muzejima nisu vi e u

prvi detalji o Kabahu su do li iz pera John Lloyd Stephensa i Frederick Catherwooda 1843 Arheolog Ramon Carrasco 2003. predvodi arheolo ke napore na ra i avanju i rekonstrukciji (46) Ono o emu ne pi e dostupna literatura je mnogo znaajnije za razumijevanje ovih gradova. Zamislimo 270 vatrenih baklji koje poivaju u nosnim udubljenjima boga aka. Fasada hrama i nono nebo gore Zrakom se iri miris kopalovog tamjana. Fotografija 49: Fasada Hrama maski, Kabah, Yucatan, Meksiko Maje se obraaju okupljenima: Vi ste kosmika kreacija Hunab Ku a. Va e tijelo je stvoreno od svete zemlje, va duh je done en na svetom vjetru. Srodni ste vjenoj Sunevoj vatri amani Maja vam poma u da shvatite svoju ulogu u Univerzumu. Uite o kalendarima sedam Solarnih sistema, kosmikoj seksualnosti, buenju energije Kundalinija ulozi galaksije Mlijenog puta kao generatora ivota. 5.3.12. Labna Oficijelni tekstovi koji idu na raun obli njeg grada Labna. Labna je nekad bio grad sa preko 2000 ljudi. Trenutano su samo etiri graevine obnovljene. Dosada je pronaeno oko 70 ultuna (podzemnih vodenih cisterni) Najpoznatiji monument je rekonstruirana Kapija sa veim lukom i vi e ornamenata nego ona u Kabahu. Struktura na koju se kapija nekad naslanjala vi e ne postoji. Luk je sedam metara visok i preko tri metra irok.

Pretpostavlja se da je original bio znatno vi i i obojen u plave i zelene boje koje simboliziraju pera ptice quezal Fotografija 50: Kapija, Labna, Yucatan, Meksiko Labna znai stare kue na jeziku Maja

Nedaleko od Kapije je El Mirador, piramidalna struktura koja le i na gomili kamenja Impresivna Palaa u Labni nije dobro ouvana, a niti obnovljena. Ipak se mo e primijetiti da su ukrasi vrlo imaginativni ezdeset sedam soba na dva nivoa je arhitektonski dragulj Puuc regiona. Ulaz u jednu od odaja krasi ogromna, zubata maska boga aka sa velikom nju kom Fotografija 51: Maska aka, Labna, Yucatan, Meksiko Glava serpenta se istie na jednom kraju palae. Iz njenih otvorenih eljusti viri ljudska glava koja simbolizira ivot Stephens je prilikom posjete Labni 1841. pisao: Od dolaska u ovu zemlju nisam bio vi e uzbuen; mije ali su mi se bol i zadovoljstvo. Bol to ovaj Grad nije bio otkriven prije nego se pretvorio u ru evine; istovremeno, bili smo sretni to smo ga vidjeli prije nego je do kraja propao, jer je i ovakav astan spomenik svojim misterioznim autorima (35) 5.3.13. Xlapak U sredi njem Yukatanu, na ruti Puuc, locirana je arheolo ka zona grada X Lapak. Stari zidovi (Xlap-pahk, prema indijanskim vodiima mi se ukazuju meu stoljetnim drveem. I u ovom Gradu svojom fasadnom dekoracijom. Geometrijski elementi te prepoznatljivim zakrivljenim nosom na uglovima zgrade zgradu unikatnom. Fotografija 52: Palaa, Xlapak, Yucatan, Meksiko Bona i zadnja strana palae su u ru evinama. Gomila kamenja razbacanih u travi. Ovo je dobar primjer ta d ungla mo e uiniti gradovima, mada su oni napravljeni od kamena. Drvee raste uz zgrade, na njihovim stranama i na krovovima. Korijeni i grane se probijaju u svim prostorijama. Pod te inom drvea prvo padaju krovovi. Na red dolaze zidovi: plaster i cigla. Jedna po jedna ispadaju iz lezi ta. umska vegetacija, zemlja, voda, drvee nastavljaju sa osvajanjem kamenih objekata dok ih potpuno ne uni te. Pro lo je dvije i tri hiljade godina od nastanka ovih gradova. A milenij od kada su napu teni i ostavljeni zaboravu. 5.3.14. Izamal John Stephensa iz 1841.) se istie Palaa sa kameni likovi aka sa i eonoj fasadi ine ovu

Kada su konkvistadori osvajali Yukatan, Izamal ( Crni jaguar ) je bio jedan od najveih i najljep ih gradova. Prije 450 godina Landa je pisao za gradove Yukatana: Toliki je njihov broj i tako su dobro graeni da predstavljaju divan ugoaj za oi. A ova zemlja danas nije ono to je nekada bila u doba svog procvata kada su nastajale ove graevine koje su podignute bez pomoi metala Postoji tajna koja nije otkrivena domorocima kako su ove graevine izgraene Ovdje u Izamalu se istie jedna zgrada ispred svih drugih koja je ogromno visoka i prelijepa Stepenice od preko 30 metara irine idu prema vrhu Na stranama su vrlo vrsti zakrivljeni kameni blokovi Nekoliko platformi i nivoa vodi do vrha gdje je sagraen bijeli hram. Popeo sam se i imao velianstven pogled sve do mora Bilo je dvanaest ovakvih graevina u Izamalu Niko se ne sjea ko ih je gradio (8) Sa dolaskom panjolaca lokalno stanovni tvo je pretvoreno u roblje. Bili su primorani da sru e sve piramide i hramove, a na njihovim temeljima da izgrade crkve, manastire i kolonijalne palae. Crkva je vjerovala da e tako oduiti lokalno stanovni tvo od avolskog vjerovanja . Na mjestu najvee piramide izgraen je franjevaki manastir San Antonio de Padua. Arhitekt-fratar Juan de Merida je zapoeo radove 1553. i dovr io ih 1561. Izgraen je najvei atrijum u katolikom svijetu, izuzev onog Sv. Petra u Vatikanu. Dimenzije su mu 520 sa 420 metara. Tolika je bila povr ina gornje platforme piramide Maja. Drvena figura djevice Marije je postavljena unutar manastira. Ubrzo su se poeli registrirati sluajevi izlijeenja i Izamal postaje mjesto hodoa a katolika sa svih strana. U dvadesetom stoljeu polako tone u zaborav sve do posjete pape Ivana Pavla Drugog 1993. Fotografija 53: Manastir u Izamalu izgraen kamenom gigantske piramide, Yucatan, Meksiko Kako bi stvarna pria o Izamalu mogla izgledati oima historiara? Gdje prestaje legenda, a poinje stvarnost? Legenda dr i da je Izamal osnovao Izamna (Itzam Na), vizionar i lider. Vremenom su mu dali epitet bo anstva, sa moima izlijeenja i vraanja u ivot. Na elu je Panteona Maja sa titulom ahaulil (Lord); on predsjedava skupinom ni ih bo anstava, odnosno superiornih. (7) Izamal je Majama predstavljao manifestaciju Boga Sunca koja je materijalizovana u piramidi Kinich Kak Moo. Dvije hiljade prije nove ere i jednu hiljadu godina na e ere Izamal je vazno hodoa e Maja. Centrom dominira platforma Paphol Chac (Dom Caka, boga ki e) sa hramom na vrhu koji je destinacija hodoasnika. Kolosalne piramide Itzamatual, Kabul, Hunpictoc i Habuc uokviruju ovaj grad. Fotografija 54: Ostaci piramide Kinich Kak Moo, Izamal, Yucatan, Meksiko Paphol Chac je izgraen na energetski vrlo potentnom mjestu. Hiljade hodoasnika iz doba Maja su svojim posjetama, tokom perioda od vi e hiljada godina, formirali psihiko polje energetski usmjereno na izlijeenje raznih bolesti. Kombinacijom Zemljine i ljudske energije kreirano je podruje koje ljekovito djeluje na ljudski organizam. Beneficije Izamala su se prostirale kroz vrijeme ukljuujui i barbarsku civilizaciju koja je do la nakon XVI stoljea i tu postavila svoje drvene simbole.

Gdje prestaje stvarnost, a poinje legenda? 5.3.15. Chichen Itza Chi ( usta ), chen ( izvor ), Itza ( pleme Itza ) nije najvei ni najimpresivniji grad Maja. Ali je, zbog velikog priliva turista, najpoznatiji. Od nekoliko stotina objekata na petnaestak kvadratnih kilometara, renovirano je njih tridesetak. Grad je podijeljen na tri jasno odvojena dijela: Stari Chichen (435. godina), Klasini period 600-900 godine i utjecaj Tolteka nakon XI stoljea. (Prema natpisima na tablama u arheoloskom parku.) Maje napu taju Grad prije 925. godine. Nakon pauze od stotinjak godina ponovo je naseljen i postaje centrom indijanaca itavog Yukatana. Porazom 1194. ponovo je napu ten. Astronomski, arhitektonski i artistiki gledano Chichen Itza je jedan od najinteresantijih gradova Maja. Stoga ne udi njen status svetog grada tokom klasinog perioda. Prva graevina na koju se izbije na irokom platou je ujedno i najpoznatija: piramida El Castillo (dvorac) ili Kukulkanova piramida. S razlogom se ova skladna piramida nalazi na mnogobrojnim turistikim prospektima. Na etvrtastoj osnovi se skrasio perfektno simetrini dizajn koji u sebi sadr i elemente sofisticiranog kalendara Maja. Svaka od etiri strane piramide ima 91 stepenicu; ukupno 364 stepenice plus platforma na vrhu simboliziraju broj dana po sunevom kalendaru. Dodatna stepenica ispod piramide oznaava put u podzemni svijet. Fotografija 55: Piramida Kukulkan, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Svaka strana piramide ima 18 terasa po devet sa svake strane stepenica ( devet Gospodara vremena ) 18 je broj mjeseci za jednu godinu po kalendaru Maja. Ukupno su 52 panela na piramidi i to odgovara broju godina jednog kalendarskog ciklusa Maja. (Ovaj ciklus od 52 godine je usko povezan sa zvjezdanim sistemom Plejada koji opase nebeski krug svake 52 godine i vraa se u istu poetnu poziciju na zemaljskom nebeskom svodu.) Svakako najpoznatiji fenomen vezan za Piramidu se de ava dva puta godi nje: na proljetnu i jesenju ravnodnevnicu (21.03. i 21.09.) Sa poetkom zalaska sunca na sjevernim stepenicama se stvara sjena ispod terasa koja u kombinaciji sa sedam svjetolosnih trokuta nalikuje tijelu zmije. Na dnu stepenica je isklesana glava serpenta tako da je iluzija kompletna. U proljee se serpent spu ta prema zemlji; u jesen se penje ka nebu. Ovaj briljantni in injerijski poduhvat Maja privue oko 25.000 posjetilaca tokom dva godi nja ekvinocija. Fotografija 56: Igrom sunevog svjetla i sjene, arhitekte Maja stvaraju iluziju serpenta na kamenim stepenicama i to samo na dan ravnodnevnice, Kukulkanova piramida u Chichen Itzi, Yukatan, Meksiko Glave serpenta na dnu stepenica sam na ao na jo nekoliko piramida. Po to nisu

obnovljene njihova uloga nije poznata; mo da vremenom otkrijemo koje astronomske pojave su one predstavljale. Fotografija 57: Glava serpenta, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Serpent je naravno simbol znanja, superiorno bo ansko lice Kukulkan koji je do ao u Chichen Itzu u desetom stoljeu nakon napu tanja Tule (sjeverno od Meksiko Cityja). Prema legendi Quetzalcoatl (odnosno Kukulkan) je napustio svoj glavni grad Tulu i odletio na zmiji ka istoku, Yukatanu. Prije Tule, pernata zmija Quetzalcoatl je svoj peat ostavila u gradnji najimpresivnijeg grada obje Amerike Teotihuacana. (25) Sada dolazimo do nove, jos nerije ene, zagonetke. Imamo impresivan grad Maja (Chichen Itza) i tri hiljade kilometara zapadno glavni grad Tolteka (Tula). Prostor izmeu njih (srednji i istoni Meksiko) nema ni ta zajedniko, prema historiarima i arheolozima. I onda, sasvim neoekivano, arhitektura dva grada se poklapa kao da su meusobno udaljeni 30 kilometara, a ne tri hiljade. Obja njenje historiara: (1) Tolteci su organizirali vojni pohod od 3000 kilometara zaobilazei stotine drugih gradova, vojno su porazili Chichen Itzu i tu ostavili svoj graevinski i spiritualni peat (?); (2) Grupica Maja je oti la na putovanje od 3000 km. i onda su, odu evljeni arhitekturom Tule, u povratku dodali simboliku Kukulkana na svoje graevine (?) (74) Oba obja njenja su, zdravorazumski posmatrano, neprihvatljiva. Rje enje je u treem, nemoguem za oficijelnu nauku. Samo slijedimo legendu koja ka e da je Kukulkan bio superiorno bie koje je, koristei tehnologiju zranih letjelica, sletio u Chichen Itzu i tu (i samo tu) obnovio svoju vladavinu. Jo nekoliko detalja poziva na razmi ljanje. Unutar piramide Kukulkana je sistem hodnika koji dovode do ranije izgraenih hramova. U jednoj od prostorija je statua jaguara. Tijelo je od crvenog kamena. Oi su mu od zelenog ada (nefrita). Problem otvara porijeklo ovog poludragog kamena. Naime, u Meksiku ne postoje nalazista nefrita. Najbli a su u Kini (?!) Zvanina historija ne priznaje postojanje kontakata izmeu Kine i Meksika prije par hiljada godina. Ali, nesumnjivo da je postojala komunikacija ovih kontinenata mnogo dublje u proslo ti. Ju no od piramide Kukulkana je jo jedan testament astronomskih dostignua Maja: kru ni toranj Caracol ( zmija ). Impresivne platforme i terase na kojima poiva toranj su pa ljivo izgraene prikazujui va ne nebeske dogaaje. Spiralne stepenice zmijolikim prolazom vode do vrha tornja. Fotografija 58: Opservatorija Caracol, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Nema nikakve sumnje da je ova graevina slu ila kao astronomska observatorija Majama. etvoro ulaznih vratiju se perfektno (manje od jednog stepena) podudaraju sa stranama svijeta. Gornji horizontalni otvori se poklapaju sa nizom kosmikih dogaaja: najsjevernim i najju nijim polo ajem zvjezdanog sistema Plejade (Tzab), putanjom Sunca za vrijeme proljetne i jesenje ravnodnevnice, najsjevernijom i najju nijom putanjom planete Venere (ak),

polo ajem zvijezda Sjevernjae (Zamaan Ek), drugih! (7)

korpiona (Zinaan Ek), Blizanaca i

Istono od piramide Kukulkan je Hram Ratnika i Grupa od Hiljadu Stubova. S frontalne strane Hrama Ratnika su redovi impresivnih kamenih stubova sa uklesanim likovima ratnika. Ovaj hram je identian onom kojeg sam vidio u tri hiljade kilometara udaljenoj Tuli. Sauvane platforme i krovna struktura simboliziraju planetu Veneru (ili to bi zvanina literatura rekla boga ki e aka ), pernatu zmiju (Kukulkan) i mitske ivotinje. Fotografija 59: Hram ratnika , Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Sa zadnje strane Hrama Ratnika nalazi se kamena platforma koja poiva na devetnaest stubova. U stubovima su uklesani likovi nazvani Atlantiani . Nema nijednog identinog lica; svi su drugaije obueni i predstavljaju razliite rase. Ve smo pominjali ovu misteriju kako su Maje znale za sve Zemaljske rase u doba za koje na i naunici tvrde da nije bilo putovanja po planetarnim oceanima. Do Hrama je Grupa od Hiljadu Stubova. Rije je o kamenim kru nim stubovima isklesanim u istom stilu kao i oni u Tuli. Bareljefi su izblijedili, vrijeme ih je pojelo, kamen je popucao. Ovi stubovi su bili nosai za krovnu konstrukciju velebnog hrama o ijoj svrhi mo emo samo nagaati (rezidencija za vladajuu elitu?). Ovaj geometrijski labirint ima dodu e ne to manje od hiljadu stubova, ali je i takav dovoljno impresivan. Fotografija 60: Grupa hiljadu stubova, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Piramida Kukulkan je u centru Grada. Hodajui oko nje u irokom krugu nailazim na kamene strukture koja svjedoe o prohujaloj civilizaciji: Platforma Venere sa figurama pernatog serpenta (Kukulkana); ovaj put ljudska glava se nalazi u ustima (slino kao glave koje se nalaze u ustima aka koje sam vidio u gradovima na ruti Puuc); Platforma Orla i Jaguara sa uklesanim ivotinjama koje u kanama dr e ljudsko srce (?); Hram Lobanja (Tzomapantli); u pocrnjelom kamenu se jasno prepoznaju lubanje od kojih, ponovo, nijedna nije ista. Arheolozi pretpostavljaju da je artista elio prikazati akte rtvovanja. Ova ideja je, po meni, povr na i ne dotie su tinu autorove ideje; Grobnica Sve tenika je piramidalna graevina sa hramom na vrhu; prilaz i uspon mi nije bio dozvoljen, ali ova impresivna graevina koja jo nije rekonstruisana je sigurno imala puno iru funkciju od obine grobnice. Velika glava serpenta u njenom podno ju to nagovije tava; Cenote (sveti izvori vode); dva su pristupana od nekoliko desetine koje su svojevremeno koristile Maje. Ameriki National Geographic Society je sponzorirao istra ivanja dna ovih izvora. Nakon to je desetak metara debeo talog mulja izvaen pronaene su kosti, idoli, nakit, nefrit i drugi artifakti; Kua Falusa je dobila svoje ime po skulpturama; ra ireno je mi ljenje da vei broj kamenih statua falusa irom Yukatana predstavljaju nekada postojei kult; Hram Jaguara se nalazi na oba kraja Velikog Igralista. Naime, zapadno od piramide Kukulkan je smje teno najvee igrali te u svijetu Maja inovskih dimenzija: 180 x 75 metara. Hram na sjevernom kraju pri vrhu ima niz irokih

stepenica koji se ulivaju u dvije kolosalne statue serpenta koje slu e kao potporni stubovi krovnoj konstrukciji. Jedva su vidljivi ostaci nekada bogato ukra enih murala i statua. Fotografija 61: Hram jaguara, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Zadr avam se na Velikom Igrali tu. Poredim ga sa desetine drugih koje sam vidio u gradovima Maja. Isto kao da imamo bazen olimpijskih razmjera i male kune bazene. 5.3.16. Ek-Balam Veliki drevni grad Maja Ek Balam ( crni jaguar ) je gotovo potpuno nepoznat javnosti. Fotografija 62: Pogled na grad Ek-Balam, Yucatan, Meksiko U knjizi biskupa Diego De Lande iz 1571. godine (on nije za ivota objavio ovaj rukopis nazvan Izvje taj o dogaanjima na Yukatanu ), ne nalazim nikakvu referencu u vezi Ek Balama. Ali zato, osam godina kasnije, 1579., panjolski konkvistador komandir Juan Gutierez Picon bilje i u svom Izvje taju o Ek Balamu da mu je kapetan Francisco de Montejo (zapovjednik konkvistadora) poklonio grad Ek Balam. U to vrijeme Ek Balam je bio glavni grad provincije Tiquibalon sa gradom i pet okolnih sela. Poklon je uslijedio kao zasluga to je komandir Picon bio jedan od osvajaa Yukatana. Neki drugi panjolski izvori, pak, govore da je Ek Balam bio na elu velikog imperija zvanog Talol. Enormne dimenzije ovog Grada su ono to ga izdvaja od drugih kao i injenica da je centralni dio bio okru en sa dva zida. (To je karakteristika za jo samo dva grada Maja, Mayapan i Tulum.) Na desetak kvadratnih kilometara tek je renovirano nekoliko objekata. Veina sauvanih piramida je iz klasinog perioda (600. - 900. godine), ali za nekoliko manjih hramova je utvreno da datiraju jo iz 100. godine p.n.e. Nema sumnje da je grad bio veliki i bogat, da bi potonuo u ti inu i mrak u desetom stoljeu. Nakon doba komandira Picona (1579.) trebalo je proi 300 godina da Desire Charnay (1886.) zapone ra i avanje Ek Balama. I ponovo ni ta stotinu godina sve do 1987. kada zapoinje ozbiljan rad na rekonstrukciji. (Informacije iz arheolo kog parka.) Na samom ulazu u Grad doekuje me Kapija od koje je polazio bijeli put sacbe. Na tabli itam: Ova sekcija sacbe puta je iroka deset metara (!) Putevi su bili simboli va nosti gradova sa vi e ekonomske i politike moi Imati deset metara irok kameni put (otprilike kao auto put sa etiri trake) je zavidno. Dodamo li tome injenicu da je u grad vodilo ak pet puteva (dva ka ju nom ulazu) je impresivno. Igrali te je renovirano; Ovalna palaa djelomino. Onda izroni Akropolis kao jedna od najvi ih sauvanih graevina Maja na Yukatanu. Rije je o vrlo irokoj piramidi na kojoj poiva nekoliko hramova koji nisu meusobno povezani.

Penjem se na kamenu grdosiju; strane su joj oko 150 metara, visina 35 metara. Renovirani hramovi donose jo jednu novinu za mene. Meu uklesanim figurama su i likovi sa krilima. Aneli, letea bia? 5.3.17. Mayapan Oko nastanka Mayapana postoji nekoliko oprenih verzija: Prva je na zvaninoj tabli u samom Mayapanu koja ka e: Ograeni grad Mayapan je nastao u drugoj polovini osmog stoljea i pokrivao je oblast od etiri kvadratna kilometra. Sadr avao je preko 1000 graevina sa populacijom od 12.000 ljudi. Ime mu znai zastava Maja . Enciklopedijska verzija ( Wikipedia ) zvui ovako: Mayapan je bio politiki glavni grad Maja na poluotoku Yukatan od 1221. do 1441. Nakon to su Maje digli pobunu protiv Toltekih Maja Chichen Itze 1221., moni gradovi i familije su odluile da obnove centralnu vlast i izgrade novi glavni grad u blizini grada Techaquillo. Ovaj grad je izgraen sa za titnim zidovima, a voa Cocom familije je izabran da bude kraljem. Ostale plemike familije su uestvovale u vlasti i taj aran man je trajao 200 godina. Mundo Maya (Quimera Editores, 2002, Mexico) pi e: Mayapan je jedan od zadnjih gradova Maja koji se dr ao do 1450. kada ga je uni tila vatra iz nepoznatih razloga. Veliki broj graevina je bio za tien zidovima i to govori o turbulentnim vremenima. Interesantno je da su graevine Mayapana male kopije zgrada kao El Castillo i El Caracol u Chichen Itzi. Demetrio Sodi (Tha Mayas, 1983) opisuje: Mayapan je bio veliki grad, izuzetno politiki znaajan. Bio je sjedi te konfederacije. Osnovan je 941. i razvijao se pod vostvom Cocom familije. Fotografija 63: Observatorija, Mayapan, Yucatan, Meksiko Biskup Diego de Landa (An Account of the Things of Yukatan, 1560.) citira: Vjerovanje je indijanaca da je sa Itzom, koji je osnovao Chichen Itzu, vladao lord Kukulkan. On je na Yukatanu smatran bogom, jer je bio veliki dr avnik koji je donio mir i prosperitet Yukatanu. Osnovao je jo jedan grad, dogovoriv i se sa vladarima pojedinih gradova da u njega prebace svoje voenje poslova. Podigao je visoke zidove ostavljajui samo dvije niske ulazne kapije. Hramovi su bili izgraeni unutar zidina, a najvei meu njima je nazvan Kukulkan. Drugi, kru ni hram, je imao etiri ulaza, i razlikovao se od svih ostalih graevina Maja. Kukulkan je u gradu ivio neko vrijeme da bi se vratio u Meksiko. Na koncu, moje skromno mi ljenje je da je Mayapan mnogo stariji nego sve dosada nje pretpostavke. U njegovoj su okolini odreda naselja koja potiu od prije na e ere. Observatorija je identina onima u Palenqueu i Chichen Itzi to znai da i projekat pripada pravim Majama (dakle prije X stoljea i tajanstvenog nestanka Maja). Arheolo ka istra ivanja u Mayapanu su vrlo skorog datuma (1950. Carnegie Institution, 2001. Grinnel College). Detaljnija ispitivanja e dovesti do zakljuaka o pravim datumima izgradnje. Glavne graevine su kopija onih u Chichen Itzi, a to pripada periodu od VI-IX stoljea. Odbrambeni zidovi, kao ne to nekarakteristino za Maje, su nastali sto ili dvijesto godina nakon to su Maje napustile grad. Mayapan je danas podruje opse nih graevinskih radova. Istovremeno se obnavlja i rekonstrui e nekoliko objekata. Piramida izgleda skladno; observatorija je jo uvijek bez krova; hijeroglifi u kamenu su skrpljeni na nekoliko mjesta; nekoliko hramova sa terasama i platformama dobija konaan oblik. Fotografija 64: Pogled sa piramide, Mayapan, Yucatan, Meksiko

Sa vrhu piramide sjajan pogled preko d ungle do horizonta. Silazim niz strmu istonu stranu po sredini irokih stepenica. Sunce me prati stalno pod istim uglom. Oigledno piramida prati Sunevu putanju , mislim se u sebi. Na parking upravo pristi u dva kombija sa kolskom djecom. Izlazim na iroku, novu cestu. Ovaj dio Yukatana predstavlja ogromno gradili te. Vjetrovi turizma pu u iz pravca Cancuna. Sva ova mala mjesta vide svoju budunost u rekonstruckiji gradova Maja i stranim, prije svega amerikim, turistima. 5.3.18. Acanceh Vozim na sjever. Ulazim u Acanceh, mirno naselje sa par hiljada stanovnika. Glavni trg, The Square of Cultures , u sebi kombinira graevine Maja, kolonijalnog i modernog doba. Nogometni teren je u samom centru, umjesto parka kao u veini kolonijalnih gradova. S jedne strane terena je franjevaki hram Temple of Nuestra Senora de la Natividad (XVI). Sa obje strane hrama su piramide Maja. Ni a ima tri terase i etiri reda stepenica i eka bolja vremena da se obnovi. Fotografija 65: Piramida, Acanceh, Yucatan, Meksiko Svoju pa nju posveujem Palai . Parkiram ispred ograenog ulaza. Katanac je na kapiji. Prilazi mi omanji Meksikanac u raskopanoj uniformi. Prijatno se iznenadio kada me je ugledao; napokon je na ao posjetioca koji e kupiti kartu za dva dolara. Otkljuava kapiju; imam Palau samo za sebe. Acanceh se odlikuje velikim kamenim blokovima koji su ugraeni u stepenice i zidove. Donji nivo je ukra en astronomskim simbolima. Gornji redovi imaju stilizirane zoomorfne figure; na vrhu su sisari i ptice. Ostaci boja upuuju na nekada nji sjaj jarko crvene i zelenkasto-plave boje (poznate kao Maja plava). John Stephens i Frederick Catherwood su posjetili Acanceh 1840. John je pisao o , a Frederick nacrtao dvije ogromne maske koje su se jo nalazile na piramidi. Nakon toga, maske su nestale. Mo da su bile ukradene ili uni tene. Kako bilo da bilo, da nije bilo svjedoanstva ove dvojice istra ivaa niko ne bi znao da su maske i postojale. Nakon vi e od 150 godina Acanceh je iz zaborava izvukla mladi arheolog Beatriz Qunital. Od 1990. do 1992. restaurirala sam sa svojim timom malu sekciju ju ne fasade piramide. Zatim sam zapoela restauraciju Palae. Do 1996. sam ve imala slo eni Projekat pod svojom kontrolom. (7) Ekskavacija se kretala prema vrhu Palace. Bilo je uoljivo da su Maje dograivale Palau dva puta. Napokon, na strani Palae, nakon pa ljivog skidanja materijala se ukazala maska. Dimenzije se bile iznenaujue: 3,2 metra iroka i 2,25 metra visoka. Tako to nije bilo naeno u svijetu Maja. Maska prikazuje vladara ili bo anstvo; nau nice imaju ukrasne spirale; na eonom dijelu maske su tokovi; oi imaju neobian dizajn; ostaci crvenog pigmenta daju ideju kako je maska nekada izgledala. Nastavljajui radove Beatriz je otkrila jo dvije maske ogromnih dimenzija. I to je odjeknulo kao bomba u arheolo kim krugovima. San svakog arheologa se ostvario u sluaju mlade Beatriz.

Tog dana je nisam zatekao na Palai. Ali, replika maski sa briljantnim bojama krasi jednu stranu fasade. Ovaj drevni grad, stalno naseljen od prije 2500 godina kao da poinje da o ivljava. 5.3.19. Coba Posjeujem veliki centar Maja okru en d unglom na istonom Yukatanu. Na sedamdeset i pet kvadratnih kilometara (!) rasprostire se Coba. Le i na pet jezera. Coba je povezana sa manjim centrima u svojoj okolini sa etrdeset i pet (45!) bijelih puteva. Putevi se pru aju pravo i nema sumnje da prate energetske i kosmike linije. Na primjer, ono to arheolozi danas nazivaju Sacbe broj 1, ide od Cobe itavih 100 km do grada Yahuna, u blizini Chichen Itze. Vo nja do Cobe je bila ugodna. Skoro asfaltirani, mada znatno u i put nego su ih Maje imale, vodi kroz umu. to

Ovo je Grad koji se pru a na najveoj povr ini u Svijetu Maja; tri sekcije su otvorene za javnost i meusobno su udaljene po nekoliko kilometara. Prvo nailazim na igrali te koje je rekonstruirano; slijedi kru na graevina koju su arheolozi prozvali Crkva i koja ima niz astronomskih funkcija. Nakon jo nekoliko oltara i hramova raste napetost u zraku: pribli avam se Velikoj Piramidi. Fotografija 66: Velika piramida, Coba, Yucatan, Meksiko Napokon, putokazi me dovode do istine i onda mi zastaje dah: preda mnom je najvi a sauvana piramida Yukatana. Nedavno su na njoj izvr eni rekonstruktivni radovi tako da sam imao zadovoljstvo da se penjem do vrha. Stepenice su iroke i izgraene od veih kamenih blokova na prilaznim platformama. Kako se pribli ava vrh postaju u e i strmije. Nekoliko posjetilaca se sporo uspinje etverono ke (koriste i ruke i noge i konopac po sredini stepenica). Piramida nije graena u stilu ostalih graevina na Yukatanu. Radije, ona pripada ranijem dizajnu piramida iz Petena (Guatemala). Jedino se na vrhu nalazi hram koji je tipian za ovo podneblje. To mi govori o nekoliko perioda ovog grada: pretklasinom i klasinom (600. 900. godine) Savladao sam svih sedam nivoa i nalazim se na vrhu. Ispod mene se zeleni uma Yukatana. Ponegdje izviruju kamene graevine piramidalnog i ovalnog oblika. Jezero Coba se ugnijezilo u umi. Dobijam bolji osjeaj za prostranstva ovog Centra. Literatura govori o 55.000 stanovnika. A ovu piramidu, 42 metra visoku, indijanci su prozvali Nohoch Mul ( velika kamena gomila ). Gledajui umu ispod sebe prisjeam Prie o Kreaciji: mogunost da se onda dijeli bogove od smrtnika sve bo anske atribute podi ui se iznad se, po ko zna koji put, legendi Maja i vidi na velike udaljenosti daje mo koja tenici Maja i njihovo plemstvo su dobijali vrhova uma (7) smrtnike . Oni

Vjetar mi je napunio plua i sad sam spreman za spu tanje meu na istini su mi izgledali nestvarno maleni.

Na dnu sam jo jednom osmotrio uspravljenu stelu na kojoj je hijeroglifski datum Maja: 30. novembar 780.

Fotografija 67: Spu tanje niz Veliku piramidu, Coba, Yucatan, Meksiko Put me zatim vodi ka izdvojenoj grupi Macanxoc smje tenoj izmeu dva jezera. Hramovi su nera i eni, ali nekoliko stela je impresivno. Na jednoj od njih je prikazana kraljica (vladar Cobe 653-672) to je vrlo rijedak sluaj u umjetnosti Maja da se eni posveuje ovakva paznja. Druga uspravljena stela donosi jo va niji datum: 3188. godina prije na e ere! I eto nam dokaza o ciklusima Maja od 5.200 godina (kraj ciklusa je naravno 23.decembra 2012.) Prisjetimo se, Maje tvrde da se vrijeme sastoji od ciklusa unutar ciklusa i da se dogaaji ponavljaju na istim vremenskim takama. Evo me tu, meu misterioznim stelama Macanxoc i proroanstva Maja su mi bli a nego ikad; mogu ih dodirnuti. Pre ao sam ukupno 12 kilometara. Sretan sam to panjolski konkvistadori nisu otkrili i uni tili ovaj centar Maja. Imao sam priliku da osjetim naprednu tehnologiju gradnje i nebeskog planiranja Grada, koji je ponovno bio otkriven tek 1890., da bi ozbiljniji radovi na rekonstrukciji poeli tek poetkom 1970-ih. Ovaj dio Yukatana je beskrajna ravnica; nigdje bre uljka. A Maje su odavde izgradili 45 perfektno ravnih puteva u raznim pravcima. I to kroz d unglu. Kojim instrumentima su odreivali pravac? Da li su se verali na kro nje drvea i dobacivali radnicima kako da grade auto put? Ili su imali letjelice sa kojih su laserskom precizno u markirali pravac na koji e doi bijeli kamen? Napu tam Cobu ( Coh-bah , u prijevodu vode uskome ane vjetrom ) i njenih pet jezera. Od 15.000 graevinskih struktura vidio sam 1%, ali i to mi je bilo dovoljno da odem zadovoljan i ispunjen. 5.3.20. Quirigua (Guatemala) Arheolo ki park drevnog grada Maja Quirigua se danas nalazi pod za titom UNESCO-a kao djelo svjetske ba tine. Sredinom XIX stoljea John Stephens je htio da je kupi i po alje njene monumente u New York, ali su lokalni vlasnici tra ili vi e nego to je on mogao ponuditi. Ne to kasnije, United Fruit Company su kupili itavu oblast i od ovog grada Maja su napravili za tienu oblast. Omoguili su amerikom Archeological Institute of America da zapone prva istra ivanja. Svuda uokolo ovog parka se nalaze planta e banana kao dokaz djelovanja amerikih korporacija. Poslednji restauratorski radovi takoe su se provodili od strane Amerikanaca: rije je o University of Pennsylvania od kraja 1970-ih. (47) Quirigua je u arheolo kom svijetu najbolje poznata po svojim kamenim stelama. Impozantna grupa obeliska opisuje aktivnosti vladara Maja, politika i vojna dogaanja, odnos vladara Maja sa bogovima; sve strane obeliska su bogato ukra ene sa likovima vladara Maja ornamentalno okru enog sa likovima bogova i svetih ivotinja. Glifi iz kalendara Maja prikazuju datume kojima lociraju pojedina dogaanja. Iz perspektive Zapadne civilizacije nema zadovoljavajueg odgovora o nainu transporta ovih stela. Naime, Stela E je te ka impresivnih 65 tona, visoka je 10,5 metara , a uklesane sculpture prekrivaju 8-metarske kamene panele.

Fotografija 68: Kameni obelisk Stela E, te ka je 65 tona i nema zadovoljavajueg odgovora kako je prevezena i uspravljena usred d ungle u Guatemali, Quirigua Centralni trg pla a grada Quirigua ima dimenzije 100 x 80 metara. I mada se nalazi u plavnom regionu, niz pronaenih stela daje dovoljno argumenata za zakljuak o vremenskim razmacima u kojima su se one podizale. Naime, od 751. godine nova stela je instalirana svakih pet godina zakljuno sa 805. godinom. (47) Veina stela je podignuta za vrijeme vladavine Cauac Sky, najpoznatijeg vladara Quirigue. Njegov lik se nalazi na sedam od devet pronaenih stela. Godine 738 a.d. Cauac Sky je zarobio vladara Copana i time oznaio kraj duge vladavine Copana nad Quiriguom. Jo jedna karakteristika ovog grada su ogromni kru ni kameni blokovi nazvani Zoomorphi. est ovakvih blokova prikazuje ono to arheolozi nazivaju mitskim ivotinjama. Na primjer, Zoomorph G, u sredi tu Velikog trga, prikazuje bie slino jaguaru. Zoomorph P prikazuje nepoznatog, ali sveprisutnog i svemonog vladara u joga polo aju. Fotografija 69: Zoomorph P, kru ni kameni blok, prikazuje svemono superiorno bie u joga polo aju koje se, opet, nalazi u ustima jo monijeg nepoznatog monstruma , Quirigua, Guatemala Arheolozi su uspjeli de ifrirati zapise na Stelama F i D u Quirigui. One se odnose na neke nepoznate dogaaje koji su se desili prije 90 miliona godina i prije 400 miliona godina! (47) Fotografija 70: Stela F, kameni obelisk koji opisuju dogaaje koji su se odigrali prije 400 miliona godina (!), Quirigua, Guatemala Ova injenica o poimanju koncepta vremena kod Maja ih je uinila superiornijim u odnosu na bilo koju drugu civilizaciju u poslednjih desetak hiljada godina, izuzimajui Zapadnu! 5.3.21. Lamanai (Belize) U dana njim razmjerima siu ni Belize (biv i Britanski Honduras) na svojoj teritoriji je imao hiljadu (!) veih i manjih naselja i gradova Maja. Zbog svoje nepristupanosti samo su etiri grada otvorena za posjetioce na poetku XXI stoljea. Lamanai je jedan od najveih centara Maja u Belizeu. Smje ten je u centralnom dijelu Belizea na obalama New River Lagoon. Dosada nja istra ivanja pokazuju da je Lamanai bio neprekidno naseljen 3000 godina u vrijeme civilizacije Maja. Ilustracija 2: Rekonstruisana slika sa stele koja predstavlja vladara Smoking Shell, Lamanai, Belize

Fotografija 71: Originalna sekcija Stele 9 koja predstavlja glavu lorda Smoking Shell, Lamanai, Belize Lik vladara Maja se nalazi u ustima svevladajueg serpenta (zmije, zmaja) koji je prisutan u svim gradovima Maja i u svim periodima razvoja ove civilizacije. Serpent je simbol znanja i superiornog bia. injenica je da vladari Maja, pred kojima su obine Maje imale inferiornu ulogu, u potpunosti priznaju superiornu ulogu kosmikih bia odnosno serpenta. Ilustracija 3: Geolo ka mapa arheolo kog nalazi ta Lamanai, Belize Preko 720 objekata je dosada pronaeno na lokaciji Lamanaia. Arheolo kim iskopavanjima je od 1974-1986 rukovodio David Pendergast iz kanadskog Royal Ontario Museum. Fotografija 72: Struktura N10-9, hram Maja, Lamanai, Belize Radiokarbonska ispitivanja, koja su proveli kanadski arheolozi na primjeru kukuruznog polena, pokazuju da su objekti u Lamanaiu kori teni prije godine 1500. p. n. e. (48) S obzirom na njihovu enormno veliku prisutnost mo e se zakljuiti da su prije 1500. godine prije nove ere Maje imale znaajan centar u Lamanaiu. 5.3.22. Tazumal (Salvador) Samo su etiri naselja Maja dosada istra ivana u Salvadoru. Najvee je Tazumal. U prijevodu Quiche indijanaca tazumal znai piramida u kojoj su spaljivane rtve . Ovaj grad je bio historijski gledano, prometan te su u njemu naeni primjeri tzv. Olmeke umjetnosti (kamene glave koje se smje taju u 2000 godinu p.n.e.), zatim graevinski ostaci iz ivota Maja (piramidalni oblici hramova iz 1000 godine prije nove ere) i primjeri aritfakata iz XV stoljea kada su ga Azteci naseljavali. (49) Nesumnjivo da je ovaj zadnji period poslu io lokalnim indijancima da sauvaju ime Tazumal koji je referenca za ceremonijalna rtvovanja Azteca., Inae nisu pronaeni dokazi da su i Maje provodili ceremonijal rtvovanja zarobljenika. Fotografija 73: Tri hrama u gradu Maja Tazumal, Salvador

5.3.23. Tulum Moja posljednja faza posjete Svijetu Maja e se odvijati na Karibskoj obali Yucatana. Dana nji Meksiki teritorij poluotoka Yucatan se dijeli na tri dr ave: Campeche (zapad), Yucatan (srednji) i Quintana Roo (istoni, karibski dio). Maje su gradile svoje centre u svim klimatskih uvjetima. Karibsko more je zapljuskivalo luke gradove Maja: Tulum, Chetumal, Xelha, Xcaret, El Rev,

centre na otocima Cozumel i Isla Mujeres Meu njima nisam vidio sauvane monumentalne piramide ili hramove graene prije na e ere. Tulum je najvei od gradova Maja podignutih na moru. Nalazi se na ju nom kraju modernog auto puta Cancun-Tulum (129 km). Kameni stub sa uklesanim datumom od 564. godine svrstava i ovaj Grad u klasini period Maja. U kasnijoj fazi je podignut zid s pet kapija po kome je ovaj grad i dobio ime ( tulum zid). Najvea graevina je u obliku tvrave ( El Castillo ) i sadr i figure i maske bo anstava koji simboliziraju planetu Veneru i zalazak Sunca. U unutra njosti El Castilla nalaze se ostaci murala Maja. Fotografija 74: El Castillo, Tulum, Quintana Roo, Meksiko

5.4. Elementi razvijene ne-tehnolo ke civilizacije Maja 5.4.1. Arhitektura Maja: kreativnost, raznolikost, originalnost Primjeri originalne i kreativne arhitekture Maja su vidljivi u razliitim tipovima konstrukcija, kao na primjer ceremonijalnim platformama, hramovima, palaama, tornjevima, piramidama, igrali tima itd. 5.4.1.1. Ceremonijalne platforme

Chichen Itza, Mexico Uxmal, Mexico . Chichen Itza, Mexico Ilustracija 4: Ceremonijalne platforme Maja na primjeru gradova Chichen Itza i Uxmal (50) Ceremonijalne platforme su relativno kratke, do etiri metra du ine. Na stranama su uklesane figure u kamenu. Oigledna je njihova funkcija za javna okupljanja, jer su imale oltare na gornjem dijelu, postolja za gorenje mirisnih incense te postolja za zastave. 5.4.1.2. Hramovi

Palenque, Mexico Tankah, Mexico . Tulum, Mexico .

Chichen Itza, Mexico Ilustracija 5: Razliita dizajnerska rje enja hramova Maja na primjeru gradova Palenque, Tankah, Tulum i Chichen Itza Komunikacija sa vi im, superiornijim biima (odnosno Bogovima ) je izvoena u hramovima. Hramovi su obino smje teni na vrhovima piramida i bogati su sa dekorativnim detaljima. Imali su unutra nje prostorije i mjesto za oltar. U nekim sluajevima hramovi imaju murale i panele uklesane u kamenu. Dio hramova je bio graen od drveta (uglavnom su ti hramovi izgubljeni u vremenu), a dio u kamenu i oni su dobrim dijelom sauvani. 5.4.1.3. Palae

Uaxactun, Guatemala Kabah, Mexico . Uxmal, Mexico Ilustracija 6: Palae Maja na primjeru gradova Uaxactun, Kabah i Uxmal Palace Maja su graene individualno ili u grupama. Situirane su na platformama, unutar ceremonijalnih centara. Zidovi su ravni i glatki i vrlo esto ukra eni ornamentima ili uklesanim figurama i piktoglifima. Niz unutra njih prostorija je vjerovatno slu io kao prebivali te vladajuoj klasi. 5.4.1.4. Tornjevi

Xlabpak, Mexico Nocuchich, Mexico . Palenque, Mexico . Puerto Rico, Mexico . Chanchen, Mexico Ilustracija 7: Tornjevi Maja na primjeru gradova Xlabpak, Nocuchich, Palenque, Puerto Rico i Chanchen Tornjevi kao kameni monumenti Maja su uglavnom graeni na zapadnom dijelu Yukatana, u dana njoj meksikoj dr avi Campeche. Dosada su potvrene njihove astronomske i kalendarske funkcije i korelacija sa ciklusima Sunca i Venere. 5.4.1.5. Piramide

Coba, Mexico . El Mirador, Guatemala . Uxmal, Mexico Ilustracija 8: Piramide Maja na primjeru gradova Coba, El Mirador i Uxmal Impresivne piramidalne strukture Maja su nastajale kao rezultat nadogradnje na starije objekte. Ova nadogradnja se izvodila u tano odreenim vremenskim intervalima. Na taj nain bi se nova piramida jednostavno izgradila na vrhu ranije graevine to bi raniju piramidu ostavilo nedirnutu. 5.4.1.6. Igrali ta

Copan, Honduras . Zaculeu, Guatemala Ilustracija 9: Igrali ta Maja na primjeru gradova Copan i Zaculeu Svaki grad Maja je imao barem po jedno igrali te; vei centri su imali po osam ili vi e igrali ta. Igra sa loptom je imala kosmiko znaenje. Teren je smje ten u centru; na stranama su lateralne kosine koje zavr avaju u zidovima. Na njima se nalaze kameni prstenovi kroz koje se probacuje lopta. Iznad zidova su platforme za publiku i ceremonijalne hramove. Veliina igrali ta, platforme i hramovi variraju po gradovima. 5.4.1.7. Observatorije

Uaxactun, Guatemala . Chichen Itza, Mexico . Dzibilchaltun, Mexico Ilustracija 10: Observatorije Maja na primjeru gradova Uaxactun, Chichen Itza i Dzibilchaltun U observatorijama Maja nisu pronaeni instrumenti za praenje kretanja nebeskih tijela. One su svojom konstrukcijom kori tene kao fiksne take za

posmatranje zvjezdanih konstelacija i planetarnih tijela. Potvreno je da su observatorije slu ile i kao astronomski markeri i bile su na istoj putanji sa drugim graevinskim markerima. (50) 5.4.1.8. Nadsvodni lukovi

Ilustracija 11: Kameni nadsvodni luk u arhitekturi Maja na primjeru gradova Uaxctun, Tikal, Labna, Copan, Palenque i Uxmal Raznolikost arhitektonskih rje enja i graevinskih metoda se uoava u gradnji nadsvodnih lukova. Na ilustraciji je prikazano est razliitih naina da se nadsvodi prostorija. 5.4.1.9. Stele

Izapa, Mxico. Xultn, Guatemala. Yaxha, Guatemala. Naranjo, Guatemala. Bonampak, Mxico Ilustracija 12: Stele kao originalan arhitektonski izraz Maja na primjeru gradova Izapa, Xultun, Yaxha, Naranjo i Bonampak

Fotografija 75: Kamena stela broj 5, Izapa, Meksiko, visoka je 255 cm i te ka 15 tona; datirana je u 300. godinu prije nove ere Kameni monumenti stele, su originalan arhitektonski pristup na kome su se bilje ili znaajni dogaaji iz politikog, vojnog i historijskog ivota Maja. Stele redovno prikazuju lidere Maja, okru ene sa mitskim biima i ivotinjama; stelom dominiraju superiorna bia kojima lideri Maja iskazuju svoje po tovanje. 5.4.1.10. Kue

Ilustracija 13: Primjeri kua stanovnistva Maja Objekti za stanovanje veine Maja su bili izgraeni od organskih materijala. Nakon milenijumskog prolaska vremena nisu ostali sauvani ostaci njihovih kua, ali se pretpostavlja da je njihov oblik bio kao na gornjoj ilustraciji. Skromne, ali permanentno rje enje. Od ostalih arhitektonskih tipova kod Maja istiu se: podzemne cisterne ( ultuni ) koji su kori teni za prikupljanje ki nice, parna kupatila za

spiritualna proi avanja i za medicinsku upotrebu, kanalizacioni sistemi te sistem puteva sacbe , o kojemu e se vi e govoriti kasnije. 5.4.2. Napredna astronomska znanja I pored sistematskog napora panjolaca da uni te sve dokaze o sofisticiranim dostignuima Maja u astronomiji i matematici, posljednjih nekoliko decenija se ine napori da se razumije ova nestala civilizacija. 5.4.2.1. Venera Ustanovljeni su dokazi o vrlo intimnoj vezi izmeu planete Venere i Palae Guvernera u Uxmalu (Yucatan, Meksiko). panjolski konkvistadori su, zaueni ljepotom ove graevine, prozvali je guvernerovim sjedi tem. Naravno, Maje nisu imali guvernere, a klju za definiciju ove graevine se krije u njenoj astronomskoj orijentaciji. Na fasadi Palae guvernera se nalazi uklesano vi e od 350 glifa koji su posveeni ovoj planeti Sunevog sistema (stilizirano slovo M sa dvije take je simbol Maja za Veneru; a taj simbol je, u to sam se uvjerio, preplavio glavnu fasadu). Fotografija 76: Palaa guvernera , Uxmal, Yucatan, Meksiko Izraunavanja iz 1975 (istrazivai Aveni i Hartung) (51), su pokazala da se dugaka strana Palae Guvernera nalazi pod uglom od 19 stepeni u odnosu na glavnu orijentaciju graevina u Uxmalu. Pod identinim ( najju nijim ) uglom se planeta Venera pojavljuje na nebu svakih osam godina. Upravo taj osmogodi nji period je vrlo znaajan za Maje. Maje su znale da Venerin sinodiki period (vrijeme kada se Venera spaja sa Suncem na nebu) iznosi 584 dana. Postoji pet razliitih sinodikih pozicija Venere (kao dnevnog i nonog kosmikog objekta). Nakon petog sinodikog perioda ova se pojava ponavlja sa novih pet perioda. Moderni astronomi ovu pojavu nazivaju Veliki Venerin Ciklus . Pet Venerinih ciklusa (2920 dana) tano odgovara periodu od osam zemaljskih ciklusa, odnosno godina (2920 dana). Specifini dokaz o ovoj vezi pet-prema-osam je na sjevernozapadnom i sjeveroistonom kraju fasade Palace Guvernera. Crta sa tri take, odnosno broj osam prati masku boga aka koji ima izra enu vezu sa planetom Venerom. Fotografija 77: Meksiko Pet-prema-osam , fasada Palae guvernera, Uxmal, Yucatan,

Sam dogaaj pojavljivanja Venere na najju nijoj tacki neba (januar 1997, 2005, 2013. itd) i njena nebeska putanja odgovaraju zami ljenoj liniji izmeu Palae Guvernera u Uxmalu na jednom kraju i maloj piramidi u, jo nedovoljno poznatom gradiu Maja, Cehtzucu koji se nalazi na horizontu gledajui od Uxmala! Odstupanje je, prema Aveniju (1975.) neznatno: manje od jednog stepena (117.56 prema 118.22 stepena). Meutim, u doba kada su Maje pravile ove piramide (kraj IX stoljea), polo aj Zemlje u Sunevom sistemu bio je malo drugaiji, tako da odstupanja uope nije bilo!

Jugozapadno od Palae ka nebu se di e Velika Piramida. Djelomino je restaurirana. Originalno je imala devet terasa, odnosno devet nivoa ( Devet uvara vremena Maja ). Simbolika u broju stepenica i nivoa te hramu na vrhu platforme sa Bogom akom dopunjavaju sveti kompleks Uxmala koji je bio ekskluzivna kola za astronome, matematiare, amane, sve tenike, proroke i vidare. 5.4.2.2. Sunce

Fotografija 78: Hram Maja je podignut na taj nain da se samo na dan proljetne i jesenje ravnodnevnice Sunce svom veliinom pojavi u sredi njem otvoru, Dzibilchaltun, Meksiko Primjer sjajne veze astronomije i arhitekture je i na hramu ( sedam lutaka ) u Dzibilchaltunu na Yukatanu (Meksiko). Briljantnom izvedbom graevinari Maja su omoguili sunevoj svjetlosti da se u punom obimu pojavi samo za vrijeme godi nje ravnodnevnice. Na taj nain Maje su pokazale majstorstvo u obje discipline. Fotografija 79: Piramida Kukulkan za vrijeme proljetne ravnodnevnice, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Ve smo pominjali sunev efekat koji se kreira samo na dan ravnodnevnice u sluaju piramide Kukulkan (Chichen Itza, Meksiko). Stvara se sedam trokutova svjetlosti koji, zajedno sa glavom serpenta na dnu stepenica, formiraju silazeeg serpenta. Rije je o simbolici na astronomskom, arhitektonskom i filozofskom nivou. 5.4.2.3. Merkur, Jupiter, Mars, Saturn Jedna od sauvanih knjiga Maja, Dresden Codex, uglavnom je posveena astronomskim pojavama. Analizom teksta (52) mo e se ustanoviti da Maje opisuju kretanje i vidljivost na nebu slijedeih planeta: Venere, Merkura, Marsa, Jupitera i Saturna. Uz simbolizam Venere se javlja sekvenca sa slijedeim brojevima: 236 dana, 90 dana, 250 dana i 8 dana. Zbir dana je 584 sto odgovara Venerinom sinodikom ciklusu. Prvi broj od 236 dana odgovara vidljivosti Venere na istonom nebu (posmatrano iz Srednje Amerike) kao jutarnje zvijezde . Drugi broj od 90 dana je period kada Venera nije vidljiva, jer je skrivena od Sunca. Trei period traje 250 dana kada se Venera pojavljuje na zapadnom nebu kao nona zvijezda . I, na koncu, etvrti period od 8 dana je period kada Veneru ponovo skriva Sunce. (52) Pet ovakvih perioda traje ukupno 2920 dana i poklapaju se sa osam zemaljskih godina o emu je ve bilo govora. Kodeks daje podatke za vidljivost Merkura koji ima ekscentrinu eliptinu putanju. Zahvaljujui ovakvoj putanji sinodiki ciklus Merkura traje od 104 do 132 dana. Ciklusi solarnih eklipsi te punog i novog mjeseca se daju u Kodeksu. Mjeseevi

ciklusi su primjer kako su Maje rije ile problem njegovog trajanja. Moderna astronomija je utvrdila da lunarni mjesec traje tano 29,53059 dana. Dakle, manje od 30, a vi e od 29 dana. Astronomi Maja su utvrdili da se 4400 dana mo e prikazati kao 149 mjeseevih ciklusa to odgovara cifri od 29,53020. To je, oigledno, bilo i vi e nego dovoljno da se minimizira diskrepancija izmeu 29 i 30 dana. (12) Takoe, opisuju se izlasci planeta (Merkur, Venera, Jupiter, Mars, Saturn) nakon konjukcije sa Suncem. Tada su planete vidljive na jutarnjem nebu prije sunevog izlaska. Ovi periodi su va ni, jer odreuju du ine sinodickog trajanja za pojedine planete. Primjera radi, astronomi Maja zaokru uju sinodiki ciklus Marsa na 780 dana (preciznije radi se o 779,936 dana). Drezdenski kodeks daje precizne opise kada se dvije planete, vidljive sa Zemlje, nau u istoj liniji prekrivajui jedna drugu. Isto tako, Kodeks tano odreuje solsticije i ravnodnevnice. Pojedini istrazivai svijeta Maja utvruju da su Merkur i Jupiter bili od interesa za vladare Maja. Floyd Lounsbury je pokazao kako su za nekoliko vladajuih dinastija u Palenqueu bile va ne pozcije Jupitera na nebu. James Fox i John Justeson su demonstrirali reference Saturna na drevnim glifima Maja. (12) 5.4.2.4. Kretanje Solarnog sistema u galaksiji Maje su svoj boravak na zemlji smje tale u okviru Dugog sistema brojanja koji traje 13 baktuna (1.872.000 dana ili 5.128 godina). Svaki dogaaj se nalazi unutar ciklusa koji je poeo godine 3114 prije nove ere. Taj ciklus se zavr ava 2012. godine. (12) Pet ovakvih ciklusa daju tano trajanje Platonske duge godine (blizu 26 000 godina). Ilustracija 14: Stela broj 11 iz drevnog grada Maja Izapa, Meksiko, prikazuje Kosmikog Oca u ustima Kosmike Majke; prikazuje se kanal raanja (Galaksija Mlijeni put) koji e svoju kulminaciju do ivjeti 21.12.2012. kada se ostvari prorokovani raspored planeta i zvijezda na nebu (76) Pitanje je koje nas ostavlja bez odgovora kako su Maje znale za ovaj kosmiki ciklus. Oigledno da je on podrazumijevao da civilizacija ima koncept o (a) postojanju sunevog sistema, (b) postojanju galaksije kao kompleksnog skupa zvjezdanih sistema, (c) kretanju solarnog sistema unutar galaksije, (d) periodinosti, odnosno zakonitosti tog kretanja. 5.4.3. Raunanje vremena 5.4.3.1. Perfektni kosmiki i zemaljski kalendari Maja Obino se medju naunim dostignuima Maja govori o njihovom kalendaru. Poznato je, naime, da su Maje raunale vrijeme Zemaljske revolucije (kretanja oko Sunca) u hiljaditi dio decimala. Arheologija tvrdi da su Maje ovo inile bez preciznih instrumenata. I ne samo to. Maje su, kao sto smo vidjeli u prethodnom poglavlju, imale kalendare mjeseevih mjena i eklipsi te vrlo precizna trajanja vremenskih putanja Merkura, Venere, Marsa, Jupitera i Saturna.

Prema tvrdnjama vodeeg eksperta za de ifriranje jezika Maja, Linde Schelle ( Maya Kosmos , New York, 1993) kamene stele u gradu Maja Quirigua, u istonoj Guatemali, opisuju dogaaje koji su se zbili prije 4,6 milijardi godina i prije 13 milijardi godina! Daju li nam Maje time do znanja da su dobro znali kada je (a) na a Planeta nastala i (b) kada je zapoeo ovaj kosmiki ciklus (od Velikog praska )? Oficijelna historiografija pi e o opsjednutosti Maja sa raunanjem vremena . Nabrajaju njihove kalendare: (1) Dugi , koji traje od nultog dana i godine 3114 p.n.e. do na e 2012 godine; (2) Religiozni kalendar od 260 dana koji se sastojao od 20 mjeseci po 13 dana; i (3) Solarni kalendar od 365 dana (18 mjeseci po 20 dana, plus dodatnih pet dana). Ne osporavaju im se vrlo precizno izraunate solarne godine za planete u Sunevom sistemu. Ponegdje se istie da fascinacija Maja sa vremenom nije nauna u na em smislu; njima je vrijeme bilo cirkularno i ciklusi bi se ponavljali ( vladari bi trebali ponavljati rituale i akcije svojih prethodnika ). U Centru za posjetioce observatorije Kitt Peak u Tucsonu (Arizona, SAD) nalazi se mural Maja sa slijedeim tekstom: Maje su imale nauno precizniji kalendar u upotrebi nego to je dana nji gregorijanski . Ova injenica nije sluajnost. Kalendar Zapadne civilizacije se bazira na godini od 365 dana. Svake etiri godine se mora korigovati za jedan dan (dodaje se jedan dan u februaru). I ne samo to. Svakih 400 godina se mora dodavati po jo jedan dan da bi se kalendar uskladio sa polo ajem Zemlje u Sunevom sistemu. Na drugoj strani, Maje tokom 4000 godina postojanja njihove civilizacije nisu niti jedan put usklaivale (dodavale, oduzimale) dane u njihovom kalendaru. Naravno pri tome mislimo na samo jedan od kalendara. U nastavku emo nabrojati poznate kalendare Maja. (53) T zolk in glavni, sveti kru ni kalendar od 260 dana. uva harmonijski odnos izmeu ljudi, Sunca, Sunevog sistema, Galaktikog jezgra Hunab Ku, Kreatora kretanja i mjerenja. Takoe, formira kratki 52-o godi nji ciklus zvjezdanog sistema Plejada. Haab glavni sekularni kalendar. Sastoji se od 365 dana, odnosno 18 mjeseci po 20 dana i pet dodatnih dana svake godine. Dugi ciklus ciklus linearnog vremena. Prema istra ivanjima NASE njegova preciznost je 0,00000001 od atomskog kalendarskog sata ili jedan dan u periodu od 180.000 godina. Ovaj kalendar se koristio na fasadama hramova i stelama da projicira posebne datume iz duboke pro losti i daleke budunosti. Ovaj kalendar je povezan sa Baktun ciklusom: 5 200 godina x 5 ciklusa = 26 000 godina sto odgovara Platonskoj godini . Gospodari noi ciklus od devet dana koji se stalno ponavlja. Kada se koristi u kombinaciji sa kru nim kalendarom daje datume koji se ne ponavljaju po 467 godina. Ixim Tun kalendar prirodnih ciklusa, znaajan za agrikulturu Maja. Trajanje mu je 130 dana, polovina Tzolkina. Mom Tun ciklus od 180 dana; omoguavao Majama da shvate razmno avanje insekata.

Tun ciklus od 360 dana koji se perfektno odnosi prema Sunevom sistemu, planetama, zvijezdama i galaksijama. Tz otz Tun proroanski kalendar od 364 dana. Sastoji se od 13 mjeseci po 28 dana (poznat i kao ciklus slijepog mi a ). Ix Tun mjeseev kalendar kori ten na monumentima. Brojao dane lunarnog ciklusa i stoga znaajan za plimu i oseku te za enske cikluse. Klejeb proroanski kalendar od 400 dana kojeg koristi neki od dana njih uvara znanja Maja. Malo je ta poznato od njegove stvarne primjene. Muchuchu Mil Kalendar Plejada; 52-o godi nji ciklus koji sinhronizira Haab i Tzolkinov kalendar. Svrha mu je da omogui svakom ljudskom biu puno ivotno iskustvo odakle e stei status mudroga. Chol Tun kalendar od 260 dana slian Tzolkinu, samo ovaj djeluje na makro nivou. Ku Tun ciklus od 520 godina koji posmatra i mjeri kolektivni utjecaj na ovjeanstvo. Tiku Tun kalendar koji se dijeli na dva ciklusa: (1) Belejeb Bolon Tiku mrani ciklus od devet perioda po 52 godine, ukupno 468 godina, i (2) Oxlajuj Tiku od 13 nebeskih ciklusa sap o 52 godine, sa ukupno 676 godina. Ovo je proroanski kalendar. Ajau Tun proroanski 20-o godi nji ciklus, posebno interesantan arheolozima. Ekomal Tun ciklus od 520 godina koji oznaava mu ku i ensku radijaciju sa Sunca. Tretira informacije v zne za ovjeanstvo kao cjelinu. 17-21. Maje su imale jo pet kalendara kojima su se samo oni slu ili i o ijim detaljima ni ta nije poznato. Pojam proroanskih kalendara je po prvi put potkrijepljen argumentima iz knjige Michaela Coa, Breaking the Maya Code , u kome on tvrdi da je nastanak i razvoj sredi njeg grada Copana u Hondurasu, bio prorokovan davno prije od strane epigrafa. Novi rezultati u de ifriranju koda Maja to potvruju. (67) 5.4.3.2. Tzolkin kosmika matrica

Ovo poglavlje je inspirisano Jose Arguellesovom knjigom The Mayan Factor , objavljenom 1987. (42) u kome on, nakon vi edecenijskog istra ivanja, iznosi sasvim nove teze o tajnom kalendaru Maja Tzolkinu. S obzirom da je rije o nadahnutom, ali ne uvijek nauno argumentovanom tekstu tako ga treba i posmatrati: kao jedan mogui nain gledanja na kalendare Maja. Arheolozi, naravno, u kalendaru vide samo nain da se bilje i vrijeme. Ali, za to bi neko posvetio toliko vremena bilje enju vremena sa nevjerovatnom precizno u? Da li brojke imaju i dublje znaenje u kosmikim relacijama? Da li one, osim davanja koordinata o svemirskom prostoru i vremenu, nose i ne to vi e? I da li je to dokuivo na im fizikim ulima? ta ako ti brojevi imaju svoju frekvenciju? I ta ako oni nose svoje rezonantne karakteristike i opisuju bia, planete i iskustva? Da li nevjerovatno precizne brojke Maja zapravo u sebi kriju kosmiki kod za svakog od nas? Da li je svaka brojka jedna informacija koja biva odaslana u kosmos? Svaki broj jeste informacija, a svaka informacija jeste odreena frekvencija. Komunikacija, odnosno razmjena informacija, se odvija izmeu bia, izmeu planeta, izmeu solarnih sistema.

Poetkom 1985. kontaktirao me je Maja, pod imenom Humbatz Men. Tokom na ih razgovora sam nauio da on koristi 17 kalendara Maja. Arheolozi znaju za postojanje samo est. Humbatza sam napokon sreo u Boulderu, Colorado gdje je imao predavanje pod nazivom Astrologija Maja . Klju njegove prezentacije i njegovog znanja je otkriven u zavr noj rijei. Humbatz je izjavio da je na Sunev sistem sedmi takav sistem iju su svemirsku mapu Maje dosada obradile! (Zastanimo na trenutak: Imamo nerazja njene piktoglife Maja, ali sa kompleksnim kosmikim i zemaljskim znaenjima. Tu je i fleksibilan sistem brojanja koji na pojedinim dokumentima ide milione godine unatrag. Prema vlastitim tvrdnjama Maje su na kosmikim misijama . Tri ili est kalendara koje je moderna nauka dosada otkrila su dio dvadeset kalendara koje su koristile Maje, uvari znanja . Oigledno je da raunanje nije samo sebi svrha. Maje nam govore mnogo vi e.) Prorok Maja, Chilam Balam, pada u trans, i jedine rijei koje izgovara su brojevi: 1, 13, 7, 9 i 4. Da li su brojevi samo brojevi ili ne to vi e? Da li su brojevi ivi? Eteriki entiteti? Da li oni mogu okupirati spiritualnu dimenziju na eg uma dimenziju izvan kontrole na eg materijalistikog shvatanja svijeta? Da li se kompletna pria o Majama, svjetskoj i kosmikoj historiji, mo e izraziti brojevima? Preciznije, sa 13 brojeva i dvadeset simbola? Dakle, matricom 13x20. Arheolozi upotrebljavaju izraz Tzolkin za kalendar Maja od 20 mjeseci i 13 dana. Originalno ime ovog tajnog kalendara nije poznato, ali je poznato da je on mnogo vi e od prostog raunanja zemaljskih dana (Tzolkin je kod. I nasa abeceda je kod. Ali, onaj ko zna tridesetak slova ima ogromnu mo, jer se kroz pisanje mo e izraziti znanje i mudrost kosmosa. Na isti nain, kodirani jezik Tzolkina, nosi svojevrsnu kosmiku mo. Na mozak je programiran da razmi lja o brojevima kao o simbolima koliina. Recimo 7 mina, ili 13 banana. Ali, kvantifikacija je samo jedna funkcija brojeva.) Korisno je poreenje sa muzikim tonovima: brojevi se mogu predstaviti i kao muzika skala. Do, re, mi, fa, so, la, ti 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 Slijede razliite oktave, tonske sekvence, sinhronizacija dva ili vi e tonova Mogunosti su beskrajne. A sve poinje sa malim setom od sedam tonova. Ono to mi zovemo vrijeme, Maje su zvale harmoninom rezonansom. Dani nisu dvadesetetvero-satni periodi nego tonovi ( kin ) koji se predstavljaju brojevima. Grupe dana kreiraju harmonine cikluse a ti ciklusi su dijelovi jednog vi eg organskog reda u svemiru. Na a planeta Zemlja je dio tog harmoninog sistema putem svoje relacije sa Suncem, i jo dalje, sa galaksijom. Maje su bile galaktiki informirani. Svuda gdje bi i li nosili su kosmike informacije. Planetama omoguavali da se uspostavi dvosmjerni galaktiki tok informacija. I ne samo to. Za Maje je sve bilo inteligentna energija: kosmos, Sunce, komad kvarca, mrav ili ovjek. Sve je ivo. Sve ima svoju frekvenciju. Sve je informacija. A informacije se kreu. Inteligentne informacije, kao to su ljudi, imaju mogunost da prebacuju svoju informaciju s kraja na kraj Galaksije. Svemirsko putovanje bilo je, za Maje, kretanje informacija.

Pode avanjem muzikih nota (brojeva) mo e se otii u vi u oktavu. vi a oktava u spiritualnom svijetu? Druga dimenzija!

ta bi bila

Dakle, putem brojeva, pode avanjem frekvencije mo emo se kretati kroz razliite dimenzije. I ta nam govori obja njenje arheologa da su Maje bile opsjednute raunanjem vremena ? Samo to da su potpuno proma ili su tinu ostav tine Maja. Sistem brojeva i hijeroglifskih simbola Maja, tako bri no uklesanih u monumentalne graevine, je sistem kosmikih frekvencija koje se uklapaju u galaktiku harmoniju. Zemaljski i solarni ciklusi vremena, planetarne godine Venere, Marsa, Jupitera su za Maje bile izazov sa ciljem da podese Zemaljske frekvencije usklade ih sa galaktikim. Zar brojevi mogu imati takva znaenja i takvu mo? Za Maje, brojevi nemaju odnos kakvog ga mi znamo; deset je, po nama, vei broj od devet, na primjer. Njima je svaki broj imao svoje kvalitete. Mogli bi ga predstaviti kao zasebni kosmiki entitet koji od sebe radijalno iri energetske zrake u svim pravcima istovremeno. A galaksija se mo e predstaviti kao nepregledna energetska struja setovi brojeva radijalno pulsiraju. u kojoj i

Negdje, naravno mora biti i izvor. To je Galaktiko sredi te, koje su Maje zvale Hunab Ku. Od ovog Izvora nezamislivo velike briljantne energetske snage sve je kretalo i u njega se sve vraalo. Maje su energetska strujanja prestavljala u oba smjera setom brojeva od 1 do 13, te od 13 do 1 (kontrasmjer). Od prostih do slo enih energetskih pulasacija. I natrag. Tako brojevi postaju magini i zasebni entiteti, sa razliitim nivoom rezonancije Dobijaju status bia putem kojih se mogu mijenjati dimenzije i putovati kosmosom. Svaki broj se kree u etiri strane svijeta, to se ponavlja pet puta. Tu je simbolika 13 brojeva i dvadeset razlitih pravaca. Tzolkin! 13x20! Kosmika matrica. Za Maje je Tzolkin univerzalna tabela kosmikih frekvencija. Brojevi idu naprijed i nazad, komuniciraju jedan sa drugim. To je ono to mi, Zemaljskim rijenikom, nazivamo vrijeme. Na je problem to se na e vrijeme kree samo u jednom smjeru: od pro losti ka sada njosti i budunosti. A to je samo pola slike. Maje su, oito, poznavale, kompletnu kosmiku vremensku sliku. Svrha matematike Maja nije u prostom raunanju vremena i odreivanju ki nih i su nih perioda i kada bi trebalo startati sa sjetvom. To omiljeno arheolo ko obja njenje je imalo treerazredno znaenje. Maju su kroz magiju brojeva otkrili galaktiku konstantu Tzolkin. Brojevi na kamenim monumentima Copana i drugdje pokazuju relaciju izmeu galaktike harmonije i godi njih ciklusa Zemlje, Mjeseca, Sunca, Venere i drugih nebeskih tijela. Maje su podizale stele , umjetniki bogate kamene blokove. Ali, stele nisu

prvenstveno umjetniko dostignue Maja. Stele su vremenski markeri kojima bi Maje obilje avale prolaz pet, deset i dvadeset godina. Meutim, godine nisu bile u centru pa nje, ve harmonini brojevi i njihova kalibracija. Ciklusi od pet, deset i dvadeset godina odgovaraju frekvenciji galaktikog energetskog snopa. Prenik galaktikog snopa je 5125 godina. Galaktika konstanta im je kalendar od 260 jedinica. (Arheolozi su jo uvijek zbunjeni ta ovih 260 dana u stvari predstavlja.) ta je bila misija Maja? Da donesu, u potpunosti, informacije iz galaktike matrice na na u Planetu. A informacije e potei kada se na a planeta uskladi sa Sunevom frekvencijom i sredi tem Galaksije. Takozvano obo avanje Sunca , koje arheolozi i historiari vole pripisati Majama je potpuno proma ena definicija. Spiritualne Maje su znali i cijenili vi e znanje i mudrost koja bi se emitirala sa Sunca. Te kosmike emisije su dolazile kroz cikluse koje na a astronomija zove sunevim pjegama . Vi e kosmiko znanje se kree hijerarhijom: od galaktikog sredi ta (Hunab Ku), preko zvijezda (na e Sunce, odnosno Kin), do planeta. Sunce Kin ima ciklus od skoro 23 godine (dva puta po 11,3 godine). Udisaj i izdisaj. Sunce prima informacije iz sredi ta galaksije, a onda ih oda ilje planetama pod svojom za titom. Kroz sistem staklenih lea i prelamanja svjetlosti dobijamo informacije iz svemira. Tako na jednom kraju imamo galaktiko sredi te, a na drugom ljudsko bie. Izmeu nas su pojedine lee koje uveavaju i prenose informacije. ovjek ima tri lee: jedna odgovara mozgu reptila, druga mozgu sisara, trea vi em umu. Ljudska dimenzija se onda ve e za planetarno tijelo (etvrtu leu). Odavde, planetarna svijest vibrira sa svije u Sunca (peta lea). Maje tvrde da se od Sunca do galaktikog sredi ta nalaze jo dvije kosmicke lee (jedna slu i za komunikaciju meu zvijezdama, druga za informacije iz samog galaktikog sredi ta). Zanemarimo na u sliku svijeta atoma, prostora i vremena, distanci i izolovanosti. Pogledajmo, umjesto toga, kroz ovaj galaktiki teleskop. Sistem lea oscilira jedinstveno i harmonino. Protok informacija je trenutan. Govorimo o kosmikoj harmoniji. Matrica Tzolkina je upravo to. Harmonini jezik kosmosa 5.4.4. Matematika znanja unikatnost sistema raunanja

Zapadna civilizacija se susrela sa konceptom nule u matematici tek u XII stoljeu putem tzv. arapskih brojeva . To je danas op teprihvaeni nain brojanja (od 0 do 9 i kombinacija tih deset brojeva) zasnovan na vrijednosti 10. Arapski numeriki sistem vue porijeklo iz starijeg, indijskog. Postoje indikacije da su Indijci upotrebljavali nulu jo u estom stoljeu prije nove ere. (7) Prva civilizacija moderne historije, Sumer, je prije est hiljada godina imao

numeriki sistem koji nije sadr avao nulu, a bio je zasnovan na vrijednosti 60 (sekunde, minuti, sati; 360 stepeni i 60 minuta kruga). Brojke su izra avane stilizovanim peharima. Na primjer, broj 421 je izra en sa etiri pehara, razmak, dva pehara, razmak i onda jedan pehar. Onda je Babilon nakon njih taj razmak uzeo za nulu to je bio znaajan pomak u aritmetici. Egipani su brojeve izra avali na dva naina. Prvo, putem hijeroglifa, a, drugo, u dnevnoj upotrebi, putem jednostavnih slikovnih znakova (uspravna crta za jedan, naopako U za deset, smotani konopac za sto, lotusov cvijet za hiljadu itd.). Hebrejski, grki i rimski sistem je slian: brojevi su predstavljani putem znakova alfabeta (A je 1, B je 2, itd.), nula ne postoji, koncept negativnih brojeva ne postoji. Kinezi se prije na e ere slu e jednostavnim sistemom uspravnih i vodoravnih crta, a nula je predstavljena kvadratom. I, na koncu, Maje imaju fascinantan numeriki sistem, zasnovan na vrijednosti 20. Putem samo tri simbola (taka, crta, koljka kao nula) Maje su mogli da napi u bilo koji broj. Jedna taka je bila broj jedan. Tri take broj tri. Jedna crta je pet, a tri crte 15. Tri crte i tri take na vrhu su broj 18. Za brojeve iznad 20 uvodi se novi red iznad prvog. Tako se broj 234 predstavlja sa dva reda: u prvom je znak za jedanaest dvije crte i taka (dakle 11 setova od dvadeset ili 220); u drugom redu je znak za 14, dakle dvije crte i etiri take. Dva reda zajedno daju broj 234. Slino, za vee brojeve, se uvodi trei red. Taj trei red je proizvod mno enja 20x20, dakle od 400 pa nadalje. etvrti red bi startao sa vrijednostima od 8 000 (20x20x20). Nula je predstavljana stiliziranom koljkom (ili malom izdu enom elipsom). Na taj nain Maje su kompletirale napredni matematiki nain razmi ljanja sa vrijedno u ni tice . Pogledom na spomenike Maja ini se da su oni svoj numeriki sistem upotrebljavali oduvijek. Dakle, vraamo se pet hiljada godina unatrag. Sistem je jednostavan, vrlo je fleksibilan, lako je raunati ak i transakcije sa velikim vrijednostima. Na op teprihvaeni numeriki sistem ima deset znakova (od nule do deset). Maje su imale samo tri simbola. Putem na ih brojki mo emo izraziti bilo koji broj prostim dodavanjem; mo emo otii beskrajno daleko u pro lost i budunost. To arheolozi ili biolozi, na primjer, i ine: odlaze deset hiljada godina unatrag, sto hiljada ili pak, milione godina u historiju opisujui ivot na zemlji. To su isto inile i Maje. Na jednoj od stela (kamenih ploa) nalazi se datum (brojka) od jednu milijardu i osamsto miliona dana (1.814.639.800 dana). To je period od pet miliona i sto hiljada godina! Jo nije de ifrirano ta su tano opisivale Maje iz tog perioda, ali je de ifriranje ovog datuma samo novi dokaz o stvarnom civilizacijskom nivou Maja. (7) Fotografija 80: Broj osam (crta i tri take) uklesan u kameni blok, Copan, Honduras

5.4.5. Hijeroglifi i piktoglifi

vi eslojno slikovno pismo

U vremenskom rasponu du em od tri hiljade godina Maje su bilje ile astronomska znanja, zemaljske i kosmike legende, vlastitu historiju i umjetnost. Omiljeni medij su im bile slikovne knjige, koje bi vi estruko presavijali. Zvali su ih kodeksi. Doskora se znalo za postojanje samo tri takve knjige koje nose nazive po muzejima gdje se nalaze: Drezdenski, Madridski i Pari ki. Koncem 1960-ih se pojavio tzv. Grolier kodex koji nije dostupan iroj javnosti (u privatnoj je kolekciji). I, napokon, 2005. se kao peti sauvani manuskript Maja javlja Pra ki kodeks u Nacionalnom Muzeju eske Republike (odjeljenje Naprstek muzej). Pismo Maja je vrlo slo eno i pored intenzivnog istra ivanja epigrafa ostaje veim dijelom nerazja njeno. Rije je o kombinaciji sistema znakova (glifa) koji predstavljaju itave rijei, procese ili manje zvukovne kombinacije (slogovi). Dosada je identificirano oko 800 glifa od kojih se za etvrtinu pretpostavlja da im se zna znaenje. Ova vrsta slikovnih znakova se naziva logografi i naje e se javlja u obliku slike. Na primjer, rije jaguar je predstavljen crte om glave jaguara. Ilustracija 15: Glif koji se izgovara Ee ; u gornjem desnom uglu je uho koje simbolizira ivotnu putanju; ravni nos predstavlja stepenice; ovaj glif simbolizira ivotnu sudbinu, put koji se izabire i poetnu energiju potrebnu za realizaciju ciljeva Neke rijei koje nije lako predstaviti slikom, Maje su predstavljali glifom koji se izgovarao kao eljena rije. Na primjer, glagol brojati ( shok na jeziku Maja) se predstavljao glavom mitske ribe koja se takoe zvala shok. Kombinacija rijei i slogova naje e je nalikovala rebusu. Svaki znak je imao vi e znaenja; svaka slika se mogla tumaiti takoe na vi e naina (bukvalnim prijevodom onog to predstavlja ili izgovorom koji onda oznaava ne to drugo). Da li je shok znaio brojanje ili ribu ? Glif sa stiliziranim osmjehom ( crtica osmijeha) i dva mala kvadratia ( dva prednja zuba ) ima, barem, slijedea znaenja: duh, dah, vjetar, kosmika energija, inspiracija, ivotni princip, sistem disanja, sjever (strana svijeta)! Zamislimo mogue kombinacije 800 ovakvih slikovnih znakova. Iznimno spiritualno i materijalno znanje je potrebno za njihovo de ifrovanje ili pisanje. Ali, ne samo da svaka rije ima vi e znaenja, nego se i jedna rije mo e napisati na razne naine. Ve pominjani jaguar, recimo, se mo e prikazati stiliziranom glavom jaguara. Ali, jaguar ( balam ) se mo e pokazati i putem slogova ba-la-ma koje nalikuju trima rebusnim sliicama. Maje su svojim hijeroglifskim znakovima mogli perfektno prikazati svoj govorni jezik: zvuk, gramatiku i sintaksu. U poreenju sa njihovim pisanim jezikom na povr an i nepotpun. je alfabet pojednostavljen,

Prije etristo pedeset godina panjolski biskup Landa je poku avao da koncept pisanog jezika Maja prebaci na zapadni alfabet. U razgovorima sa lokalnim

sve tenikom Maja on je dobijao pojedina znaenja koja konceptualno nije mogao shvatiti (na primjer, slike su ponekad predstavljale slova; pojedine rijei su se izgovarale isto, recimo nebo , etiri , zmija i zarobljenik , ali je kontekst odreivao njihovo znaenje). Vidjev i da panjolski crkveni visokodostojanstvenik ne mo e da izae iz svoje limitirane mo dane kutije, Maja je jednostavno, jedno jutro, napisao u Landovu knjigu: Ne mogu vi e . I, oti ao. (7) Na fotografiji koju sam snimio u hondura kom sredi tu Maja Copanu, nalazi se nekoliko glifa uklesanih u kamen. Slikovni znaci dolaze u serijama po etiri. Tako se i itaju, u smjeru kazaljke na satu. Prva slika se dodaje drugoj, druga treoj i, na taj nain, se kompletira znaenje. Na jezik je mnogo prostiji ( to, u ovom sluaju, nije prednost). Rijei su nam sastavljene od slova i njihovo se znaenje ne mijenja, bez obzira ta bilo na kraju reenice. Kod Maja su slikovni znaci komunicirali jedni sa drugima, pro imali se, nadograivali. Fotografija 81: Piktoglifi Maja, Copan, Honduras

5.4.6. Primjeri akustinog in injeringa u svijetu Maja Najljep i amfiteatar antike Grke se nalazi u Epidaurusu (dana nji Peloponez, Turska). Izgraen 330 godine prije n.e. imao je 14.000 sjedi ta. Betonske klupe se nalaze na po jedan metar razdaljine. Kada orkestar na bini pone sa muzikom onda se zvuk odbija od betonskih blokova i poinje proizvoditi svoju muziku . Periodinost blokova (svakih jedan metar) proizvodi periodine niske tonove na oko 340 Hz. Rije je o vrlo kratkim zvukovima koji traju manje od 50 milisekundi. (54) Epidaurus je primjer sluajnog zvunog eha. Najvei kulturni centar u svijetu, Lincoln Center u New Yorku, je, odmah nakon svog otvaranja 1962, morao da potpuno sru i i izgradi novu glavnu koncertnu dvoranu zbog akustinih defekata. Takozvana aptajua galerija katedrale St. Paul u Londonu ima neobine akustine efekte; apat sa jednog kraja Galerije se mo e jasno uti na drugom kraju udaljenom 42 metra. Slino je i sa ovalnom Galerijom u amerikom Kongresu u Washingtonu. Prilikom moje posjete amerikom glavnom gradu, vodi nam je govorio da se apat u granitnoj prostoriji mogao uti posvuda. I dok su se politiari jedne stranke do aptavali kako glasati dotle bi politiari druge stranke naulili ui i doznavali njihove tajne. Naravno, to nije moglo dugo trajati u Kongresu i danas ta prostorija slu i samo za izlo bu skulptura i slika. Njemaki poet Goethe je arhitekturu nazvao zamrznutom muzikom . Periodinost blokova u gradnji ga je podsjeala na ritam u muzici. Kod Maja nije bilo sluajnog zvunog eha zamrznuta muzika . niti je njihova arhitektura samo

Veliko igrali te Maja u Chichen Itzi je sto osamdeset metara du ine, sedamdeset pet metara irine. Dva paralelna zida deset metara visoka; teren je

totalno otvoren prema nebu. Zidovi nemaju zakrivljenja, ne dodiruju se. apat na jednom kraju zida se uje jasno na drugom kraju zida. I preko puta terena, takoe. Tog novembarskog dana, prilikom moje posjete ovom gradu, je puhao lagani vjetar. Ali, na zvune valove vjetar nije ni najmanje utjecao. Fotografija 82: Akustini kameni zid igrali ta, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Zdrav razum mo e prihvatiti eho u grkom poluzatvorenom amfiteatru ili prijenos apata u britanskoj katedrali. Ali, ako Maje posti u znatno uveaniji efekat i to na otvorenom, onda je oigledno da tu sluajnosti nema. Teoretski bi se moglo oekivati da teren ima vrlo slabu akustiku, ali u stvarnosti je rezultat upravo suprotan. Dok stojim naslonjen na zid Igralista, na sredini terena, u visini kamenog prstena, dolazi grupica turista sa meksikim vodiem. Udara dlanom u dlan. Samo jednom. I bez obzira na prisutnost stotine turista i njihovu graju, odjekuje eho pljeska. uo sam ga sedam-osam puta. Ka u, kada je potpuni mir i nema ljudi, da se eho uje 12 puta. Kada se prvom treinom XX stoljea odvijala rekonstrukcija Velikog igrali ta, arheolozi su primjetili da je prijenos zvuka postajao sve jai kako se ugraivalo vi e originalnih blokova i kako je zid dobijao svoj nekada nji izgled. To meni govori barem dvije stvari. Prvo, da je kamen koji su Maje koristili imao posebna zvuno-provodljiva svojstva. I, drugo, da je lokacija ovog grada takva ( energetsko potentna taka ) da pojaava zvunu transmisiju. Na taj nain nastaje ovaj zvuni fenomen, odnosno anomalija. Leopold Stokovski, uveni dirigent Philadelphia Symphony Orchestra, je ovdje istra ivao akustine fenomene 1931. Danima je slu ao svoj fonograf i premje tao ga na sve mogue take Igrali ta nastojei otkriti njegovu tajnu. U to je vrijeme Stokovski elio izgraditi dvoranu za koncerte na otvorenom. Meutim, tajnu Chichen Itze nije otkrio. (55) Nalazei se na vrhu piramida u Guatemali i Meksiku, redovno sam bio svjedokom nekoliko interesantnih fenomena. Prvo, gledano sa nivoa zemlje, visina piramida od 30-40 metara se ne doima toliko impresivno. Meutim, kad se nalazim na vrhu piramide ljudi na zemlji postaju mnogo manji nego to bi se oekivalo. Njihovi glasovi kao da mutiraju i gube se u daljini. S druge strane, na i glasovi, na vrhu piramide, odjekuju dolinom. Obja njenje se krije u hramovima koji se nalaze na vrhu piramide. Udubljenja u kamenim zidovima slu e kao pojaiva na eg zvuka koji se onda iri na sve strane. Mi, na vrhu piramide, dobijamo bo anska svojstva. Dizajn arhitekata Maja ovdje dolazi do punog izra aja. A da bi se u potpunosti sagledala njihova genijalnost trebalo je biti ovdje prisutan kada je plaster prekrivao ove piramide i svojom glatkoom jo vi e uveavao efekat odbijanja i prijenosa zvunih valova. Piramide u Tikalu (Guatemala) su okrenute jedna prema drugoj. Zahvaljujui kamenim rezonatorima osobe koje normalnim glasom govore na vrhu jedne piramide se sasvim jasno uju na vrhu udaljene druge piramide. Slijedei primjer akustinog in injeringa Maja je iz karibskog Tuluma. Otvori na kamenom hramu su pode eni tako da kada vjetar dolazi iz odreenog smjera sa specifinom brzinom kreira se pisak slian onom iz sudijske zvi daljke. Da li

je svrha ovog zvi duka bila da signalizira dolazak hurikana ili oluja kao to to literatura sugerira? Vjerujem da su originalne graevine mogle proizvoditi zvukove za razliite klimatske najave. Fotografija 83: Zvi duk iz Tuluma, Quintana Roo, Meksiko Na Yukatanu se upotrebljava termin pjevajue kamenje da opi e kamen koji pojaava zvuk. Maje su znale koji kamen ima ova svojstva; takoe, raspored njihovih graevina je pokazivao da su arhitekte Maja planski gradile pojedine sekcije svojih gradova. Na sredini Igrali ta u Copanu (Honduras) se nalazi kvadratna kamena ploa. Prije poetka utkamice sa te ploe bi se kapetani ekipa obraali vladaru u kraljevskoj lo i. Pojaani zvuk bi lako premo ivao udaljenost izmeu vladara i igraa. Fotografija 84: Akustini efekti igralis a u Copanu, Honduras Sline akustine efekte pokazuje i Igrali te u Monte Albanu, jedno od najveih u Meksiku. Teren je u udubini; razgovor sa nivoa vrha stepenica sam mogao lako uti nalazei se na sredini terena. Piramida Kukulkan u Chichen Itzi ima jo jednu impresivnu karakteristiku. Stojim u podno ju velikih stepenica. Kamene glave serpenta zavr avaju preda mnom. Imitirajui vodie i posjetioce i ja zaplje em. Ovaj put mi se ne uzvraa eho pljeska. Ono to ujem je nalik cvrkutu ptice! Time se i meni potvruje legenda da je u piramidi ostao zapisani zvuk svete ptice Maja quetzala. Quetzal, prema legendi, simbolino predstavlja duh Maja . Kukulkan u svom korijenu (prefiks k uk ), na jeziku Maja, oznaava pticu quetzal. A drugo ime za superiorno bie Kukulkan je Quetzalcoatl (na Nahuatl jeziku, tri hiljade kilometara zapadnije). Va nost ptice quetzal je prikazana na hijeroglifima Maja. Kukulkan je predstavljen u ljudskom obliju sa velikim quetzalom iza sebe, koji lebdi kao duh. Nadalje, mnogobrojni su dokazi o upotrebi perja quetzala u spiritualnim ceremonijalima u svim gradovima Maja. Quetzal je spona izmeu materijalnog i duhovnog svijeta. Piramida Kukulkan kroz cvrkut quetzala premo uje ove dvije dimenzije. Eho koji ujemo su spritualni glasovi quetzala, koji nosi poruke superiornih bia. (7) Svijet XXI stoljea ostavlja svoj zvuni zapis na medijima kao to su kompjuterski diskovi. U posljednjih stotina godina tehnologija snimanja tona se mijenjala toliko puta. Za razliku od nas, Maje su svoj zapis ostavljale u svojim graevinama. Neogranieni smjenama tehnologija i godi njih doba. Da bi provjerili ove teze morali bi koristiti novu naunu discipline akustinu arheologiju. Iskoristiemo postojee skromne instrumente (sonogram i zvuni kristal) i krenuti sa provjerom hipoteze.

Hipoteza je slijedea: Maje su u primjeru piramide Kukulkan izgradile stepenice kao akustine grilje svjesno kreirajui eho zvuka svete ptice Maja, quetzala (lat. pharomachrus mocinno). Snimljen je cvrkut ptice quetzal; takoe, zapisan koji se stvara na stepenicama. Poredi se kvalitet harmonijska struktura. Rezultati akustiara David (California) iz 1998: postoji frapantna slinost! je zvuk i sonogram cvrkuta zvuka, frekvencija, du ina i Lubmana iz Westminstera (56)

Frekvencija zvuka ptice quetzal se kree izmeu 900 1300 Hz. Prosjena irina stepenica je 26.2 cm i ona daje maksimalnu frekvenciju cvrkuta stepenica od 1310 Hz. Prosjena visina stepenice je 26.4 cm to daje du inu hipotenuze od 37.3 cm i minimalnu frekvenciju cvrkuta stepenica od 922 Hz. Drugim rijeima, dizajn stepenica, kori teni materijal i sama njihova izgradnja su bili usmjereni na maksimalno imitiranje zvuka koji proizvodi quetzal. U dizajnu stepenica se uoava ne to neobino. Stepenice su dosta uske to su arheolozi obja njavali tijelom Maja koje je proporcionalno manje od na eg. Meutim, svaka stepenica je istovremeno znatno vi a nego to bi se to oekivalo za niske rastom Maje. Fotografija 85: Neproporcionalno visoke, a uske stepenice piramide Kukulkan, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Odgovor na ovu neloginost daje akustina arheologija. irina i visina stepenica je pa ljivo birana da bi proizvela eljeni ton. Maje su dimenzije stepenica koristile kao parametre kojom bi dobili eljenu intonaciju! Stepenice na razliitim piramidama Maja imaju drugaije dimenzije. Znai li to da su one svirale neku drugu muziku ? Nemam sumnje da je upravo to odgovor. Da li stepenice piramide Kukulkan u sebi sadr e hiljadu i po godina star zvuni zapis? I, ponovo, odgovor je afirmativan. Ironija je da su arheolozi do sada ignorirali zvuk u svojim istra ivanjima drevnih civilizacija. A svaki put kada bi silazili niz stepenice piramida otvarali bi drevni audio zapis. Teoretski gledano potrebne su barem dvije stepenice da bi proizvele raspoznatljiv zvuk. Sa veim brojem stepenica, raste i do ivljaj tonova. Sa desetak stepenica, stvara se ton od jedne do dvije stotinke sekunde. Ako je rije o zatvorenom prostoru onda eho drugih struktura mo e prikriti ton stepenica. Uglavnom, da bi se proizveo i odr avao zvuk, idealno bi bilo da se ima dugaki niz stepenica i da je na otvorenom. Upravo su Maje bile svjesne tih zahtjeva. Piramida Kukulkan na svakoj svojoj strani ima niz od 91 iroke stepenice. Dva niza stepenica su u potpunosti rekonstruirana i jasno uti. Ali, isti ton, ne to slabijeg intenziteta, se mo e dva niza, jo uvijek nerekonstruisanih stepenica. I to sve bez fino poliranog plastera koji se nalazio na povr ini stepenica. kamene cvrkut se mo e uti i sa druga nekada njeg

Zbog du ine stepenica, eho traje oko 100 milisekundi (1/10 sekunde). Cvrkut quetzala je ne to du i, oko 200 milisekundi. (56) Zbog visine piramide, de ava se jo jedan fenomen. Cvrkut se spu ta sa vrha

piramide prema dnu u frekvenciji, produ ujui trajanje cvrkuta. Ovako ne to ne postoji ni na jednoj drugoj graevini u svijetu. Obja njenje je slijedee: eho prvo dolazi od ni ih stepenica ka slu aocu koji je na dnu stepenica. Eho sa vi ih stepenica kasni. Vrijeme izmeu ehoa sa ni ih stepenica i onih sa vi ih se poveava to se vi e udaljavamo ka vi im stepenicama. Na taj nain se kreiraju: (1) dojam da se cvrkut kree, (2) produ eni ton cvrkuta i (3) ni a frekvencija cvrkuta sa vi ih stepenica. (56) Piramida Kukulkan je sjajan primjer matematikih simulacija koje su utkane u graditeljsku umije nost Maja. Akustini eksperimenti u gradu Palenque su posebno interesantni. Dosada iskopani i rekonstruisani dijelovi grada pokazuju neobine zvune mogunosti. Ako proizvedemo lagani zvi duk on se prenosi izmeu piramida i hramova, pojaava se i kao zmija provlai sa jednog kraja na drugi kraj Grada. Raspored kamenih graevina Maja utjee na pojaavanje zvuka na dva nivoa: horizontalnom- izmeu pojedinih piramida i vertikalnom - slanje zvuka iz grada kao cjeline prema d ungli, odnosno drugim naseljima Maja. Time dolazimo do nove teze: da li je itav grad slu io kao zvuni oda ilja? Kakvu li su simfoniju proizvodili gradovi Maja, naikani jedni do drugih? Gdje su bile granice prijema tih zvunih poruka? Da li je Planeta bila limit? Ili Sunev sistem? Ili je taj tanani zvuni signal, specifine frekvencije, neumorno prodirao jo dublje, prema srcu Galaksije? Fotografija 86: Palenque kao zvuni oda ilja Chiapas, Meksiko

5.4.7. Igra sa loptom kao imitiranje kosmikih fenomena Tokom svog postojanja Organizacija ujedinjenih nacija je donijela samo jednu jednoglasnu odluku na svojoj Generalnoj skup tini: onu o ne-voenju ratova tokom trajanja Olimpijskih igara 2004. I mada sami sporta i i javnost ne znaju za ovu odluku koja ima pravnu mo zakona, ona nas podsjea na univerzalnost slinih obiaja iz vremena antike Grke. U Olimpiji je 776 godine prije n.e. odr ano atletsko takmienje (trka na 200 metara) u ast boga Zeusa. Nakon poetnog uspjeha i interesa, dodana su natjecanja u boksu, rvanju, skoku u dalj, tranju na duge staze i utrka koija i time je zapoela era Olimpijskih igara kada su svi grki gradovi-dr ave obustavljali ratove. Sport se digao na nivo univerzalnog i to je trajalo gotovo 1200 godina. Rimski imperator Teodosije Prvi je ukinuo igre 394. godine. Trebao je proi mrani Srednji vijek da bi se koncem XIX stoljea formirali novi sportovi: ko arka (1891.), nogomet (1885.), bejzbol (1845.) i drugi. Za razliku od Starog svijeta (Evropa), sportska nadmetanja su zapoela u Srednjoj Americi znatno ranije i trajala su neprekinuto etiri hiljade godina! Arheolo ki ostaci est stotina (600!) kamenih igrali ta na dana njim prostorima Meksika, Belizea, Guatemale, Hondurasa i Salvadora predmet su kontroverzi meu arheolozima i historiarima.

U gradu Maja Cuello, u sjevernom Belizeu, pronaeni su drveni ostaci posuda prilikom skora njih istra ivanja. Podvrgnuti su metodi Ugljika 14 i ustanovljeno je da su stari oko 4700 godina. Jo uvijek je na snazi teorija koja govori o civilizaciji Olmeka kao majci kultura svih ostalih naroda u Srednjoj Americi. Otkrie iz Cuella je zakompliciralo stvar: najedamput su Maje postale starije za oko hiljadu godina od Olmeka. Ranije tvrdnje da su Maje svoje hijeroglifsko pismo i astronomsko znanje nadogradili na ostav tinu Olmeka je palo u vodu. Arheolog Norman Hammond koji je otkrio reene predmete pi e: Jedna sezona rada u Cuellu je pomjerila historiju Maja za hiljadu godina. Civilizacija Olmeka je brisana kao izvor za kulturu Maja. Otvorena je mogunost da su Maje zapravo odigrale ulogu u pojavi Olmeka. (34) Moja teza je da su se Maje pojavile na historijskoj sceni jo ranije, prije 5200 godina. U sauvanim dokumentima, stelama i hijeroglifima Maja pominje se godina 3188 prije n.e. kao prva godina novog ciklusa od 5200 godina koji zavr ava 2012. godine. Logino bi bilo da su se Maje organizirano javile kao dru tvo na poetku ciklusa. Jo jedan arheolo ki nalaz privlai posebnu pa nju. Na krajnjem jugu Meksika, u mjestu Paso de la Amada, otkriveno je kameno igrali te. John Clark, antropolog sa Brigham Young University, je radio na otkopavanju ruina jo od 1985. Nakon nekoliko godina iskopavanja, na svoje iznenaenje, potvrdio je da je pronaeno najstarije igrali te u svijetu Maja. Trebalo nam je dosta da shvatimo da je to igrali te to je bila zadnja stvar koji bi oekivali ovdje, jer je toliko arheolo ki staro, a struktura je istovremeno tako velika , govori John Clark. (57) Dotada se za najstarije igrali te smatralo ono iz centralnog Chiapasa staro 2800 godina. Igrali te u Paso de la Armada je staro 3600 godina. Dugako je 80 metara. Pretpostavlja se da je u to vrijeme postojala mre a slinih igrali ta. Tipicno igrali te Maja je u obliku rimskog broja jedan ( I ). Dva paralelna kamena zida sa nagibnim zidovima uokviruju teren. Nekoliko metara visoko, pri vrhu zidova, nalaze se jedan do tri kru na diska ili prstena. Razliiti gradovi su imali razliit broj diskova, odnosno prstenova. Za igru se koristila gumena lopta. Njena veliina je varirala. Pronaene su 50 cm velike, ali i veliine narane. Piktoglifi i murali Maja potvruju ovu injenicu; na primjer, disk iz Chinkultica (Chiapas) prikazuje igraa sa loptom veliine ko arka ke lopte. Proporcionalno, sline su dimenzije lopte na vazi pronaenoj u gradu Maja Hixwitsu. Iz kasnog klasinog perioda pronaene su lopte u Chichen Itzi sa ljudskom lubanjom unutra. Fotografija 87: Igrali te, Monte Alban, Oaxaca, Meksiko Veliina igrali ta se odreivala prema zemaljskoj moi i kosmikoj va nosti grada. Veina od nekoliko desetina gradova koje sam posjetio imaju uglavnom manja igrali ta: zidovi su dugaki dvadesetak metara i vi e, a teren je irok od pet metara pa navi e. Vei gradovi imali su po nekoliko igrali ta (Coba ih je imala osam). Najvee igrali te je u Chichen Itzi i dvostruko je vee od prosjenog nogometnog stadiona: dugako je180 metara, a iroko 75 metara!

Fotografija 88: Igrali te, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Broj igraa je ovisio o veliini terena: od dva u svakom timu na manjim, do sedam igraa po timu na veim igrali tima. Zidovi su bili glatki tako da se lopta mogla odbijati i vraati nazad igraima. Po to je lopta bila ispunjena gumom, njena te ina je prelazila 1 kg. Stoga su igrai nosili titnike na rukama i nogama. Na slikama i tekstovima se ne vidi da igrai dodiruju loptu rukama. To je razlog vjerovanju da ju je bilo zabranjeno udarati dlanovima ili stopalima. titnici su na laktovima, bedrima i oko stomaka. Polo aj kamenih prstenova ili diskova sugerira da je cilj igre bio probaciti loptu kroz prsten ili pogoditi disk. Simulacija igre u na e vrijeme pokazuje da je to izuzetno te ak zadatak. Ne bi udilo da su drevni igrai provodili itav dan u poku ajima da poentiraju. Bereljefi na stadionu Chichen Itze prikazuju dva tima sa po sedam igraa. Kapetan jednog tima dr i rtvovanu glavu drugog tima u svojim rukama. To je ponukalo istra ivae da utvrde da su sve utakmice Maja zavr avale rtvovanjem. Prvo se pretpostavljalo da je rtva pripadala timu gubitniku. U novije vrijeme je ra irena verzija da je kapiten boljeg tima zaslu io da bude rtvovan, jer e biti ponovno roen na vi em duhovnom nivou. Trea kola pominje mogunost da je rtva ustvari samo simulacija. Po to je lopta uvijek prikazivana u zraku smatra se da nije bilo dozvoljeno da padne na zemlju. Fotografija 89: Igrali te, Copan, Honduras Nazalost, pisana pravila nisu sauvana. Usmenih predanja nema, jer je igra u izvornom obliku nestala sa Majama. panjolci se nisu trudili da pobli e opi u vrlo slinu igru koju su igrali Azteci u XVI stoljeu. Zbog svega ovoga, sve to je dosada reeno spada prete no u domen pretpostavki. Knjiga Kreacije Popul Vuh pominje legendu o dva mladia koje bogovi podzemnog svijeta izazivaju na duel. Mladii gube utakmicu i bivaju pogubljeni. Glava jednog zavr ava u rukama boginje Lady Blood koja ubrzo raa dva blizanca. Kada su odrasli oni pobjeuju bogove u uzvratnom meu (58) Ova se legenda nije mogla potvrditi ni na jednom od zidova igrali ta, ali je doprinjela njenom krvavom predznaku. Fotografija 90: Igrali te, Coba, Yucatan, Meksiko Meutim, simbolika same igre ima drugaiji, kosmiki karakter. Lopta je mogla da predstavlja Sunce i Mjesec, a igrali te planetu Zemlju. Lopta je uvijek u zraku, isto kao to su Sunce i Mjesec uvijek na nebu. Takmienje izmeu dva tima mo e simbolino predstavljati borbu izmeu ivota i smrti tokom Tree kreacije (prema Majama zadnjih pet hiljada godina je vrijeme

etvrte kreacije). Igra mo e simbolizirati i plodnost zemlje. Teren je zemlja, lopta je sjeme, a niz zidove sjemenje pada u zemlju. Veina igrali ta je pravilno orijentirana prema stranama svijeta. Strane zidova su okrenute istoku i zapadu. To implicira da gumena lopta koja se odbija od istoka i zapada zapravo predstavlja izlazee i zalazee Sunce. (7) Pominjali smo vladara Yaxchilana, Bird Jaguara etvrtog. On je prikazan ne jednom od bareljefa obuen kao igra koji se poigrava sa svojim zarobljenim protivnikom da bi ga ponudio Suncu na rtvu. Fotografija 91: Igrali te, Yaxchilan, Chiapas, Meksiko Igrai su uvijek prikazivani bogato obueni, ukra eni nakitom i sa za titnim ljemovima to je pokazivalo njihvo status i socijalni znaaj same igre. Kameni prstenovi su uvijek ispisani hijeroglifskim tekstovima i spiritualnim imid ima. Pretpostavlje se da bi prolazak lopte kroz obru simbolizirao prolazak kroz kapiju drugog svijeta (dimenzije). Fotografija 92: Prsten na igrali tu Uxmala, Yucatan, Meksiko U nekim sluajevima prstenovi su sami dio kamenih statua koje prikazuju glavu serpenta; drugim rijeima prstenovi imaju uloga oiju za bo anstva koji takoe posmatraju utakmice. I, na koncu, rije Maja hom znai pukotina , ali i igrali te . Ako se zidovi, koji se spu taju pod uglom prema terenu, mogu smatrati pukotinom na Planini stvaranja (o kojoj govori Popul Vuh), onda je igrali te simbolom samog akta stvaranja. U tom sluaju ovo igrali te, odnosno pukotina, zbilja omoguava ulazak njenim sudionicima u drugu dimenziju. (58) Iz te dimenzije mo emo prisustvovati momentu prelaska iz Tree kreacije u etvrtu. Momentu kada su se Maje pojavile na licu na e Planete. I sa igrali tem donijele simboliku poetka novog ciklusa 5.4.8. Kompleksna uloga kamenih puteva u ivotu Maja bijelih puteva je njihov

Ono to ne analizira literatura u vezi sacbe simbolini, a zatim i metafiziki znaaj.

Su tina bijelog puta nije samo u tome da je izgraen od bijelog kamena i da povezuje bijele (kamene) gradove ve u povezivanju gradova koji su svete take na horizontu. Time oni dobijaju astronomsko znaenje. Mre a bijelih puteva odgovara kosmikoj mre i izmeu zvijezda galaksije Mlijeni put. Bijeli putevi Maja su nosili informacije izmeu gradova. Galaktiki putevi nose informacije meu zvijezdama. Zemaljski bijeli put kopira kosmiki informacijski put. Informacija simbolizira znanje. Njen nesmetan protok meu gradovima, ili

zvijezdama svejedno, odra ava sposobnost vladara ( Boga ) da odr ava informativnu (kosmiku) mre u. Nisu svi gradovi Maja povezani bijelim putevima. Ali, veza meu svetim gradovima postoji. Ideolo ka, informatika, spiritualna. Razliite legende govore i o podzemnim tunelima koji ve u gradove Maja. Ako bi za tren mogli gledati oima Maja mogli bi vidjeti kompleksnu informatiku mre u drevnog svijeta. Odlika bijelih puteva Maja je da su oni perfektno ravni, nema krivudanja. Naravno, postavlja se pitanje ta e Majama ravni auto putevi kada, kako nam to danas slu beno govore da Maje nisu znali za toak ni zapre ne ivotinje . Veza izmeu informatikih, spiritualnih i energetskih mre a drevnog Perua, Yukatana, Pueblo Bonita i jugozapadne Engleske postae oita. Pronai e se paralela izmeu kamenih puteva sa (svetim) podzemnim vrelima i elektromagnetskim linijama. (7) I mo da emo se podsjetiti da u na em mikrokosmosu hodanje bijelim putevima izmeu gradova ili pojedinih graevina, u tano odreenim danima, zapravo imitira put pojedinih zvijezda i planeta u makrokosmosu. U drevnom gradiu Maja Chan Kom, galaksija Mlijeni put se naziva odnosno bijeli put ! Ista rije se upotrebljava i za kameni put. Zac Be ,

panjolci konkvistadori su, prije 500 godina, poeli uni tavanje kamenih puteva Maja. Od tada je ostala legenda da su oni, presijecanjem sacbea u dva dijela, pustili krv . Nema sumnje da je jedna od najva nijih arterija na Yukatanu bila put od Tuluma preko Cobe, Chitzen Itze do Uxmala. Meu njima je bila svojevrsna pupana vrpca sa krvotokom. panjolci su je, i ne slutei, presjekli i izvr ili atak na sistem vjerovanja i informatiku mre u Maja. 5.4.9. Svojstva perfektnih kristalnih lubanja Maja Istra iva Mike Mitchell-Hedges je 1927. ra i avao vrh jednog od hramova u gradu Maja Lubaantumu (Belize). Njegova usvojena sedamnaestogodi nja kerka Anna, koja mu je pravila dru tvo, je iznenada primijetila kako ne to svjetluca. Ispod pra ine je izvukla lijepo izvajanu kristalnu lobanju, iji je vilica nedostajala. Tri mjeseca kasnije, prona la je i vilicu desetak metara daleko od lubanje. (59) Lobanja je napravljena od jednog, neobino velikog, bloka prozirnog kvarcnog kristala. Visoka je 13 cm, dugaka 18 cm, a iroka 13 cm. Te ka je oko 5 kg. Po veliini odgovara manjoj ljudskoj lubanji sa perfektno uraenim detaljima. Nema kru nog izboenja, to znai da je rije o imitaciji enske lubanje. Ubrzo je lubanja postala najuveniji i najmisteriozniji komad drevnog kristala ikada pronadjen. Fotografija 93: Kristalna lubanja Maja, Lubaantum, Belize Kristalnu lubanju prate i kontroverze. Razliiti autori osporavaju da je Mitchell-Hedges (1882-1959) uope vodio svoju ker u Lubaantum. Zamjeraju mu da svoje otkrie nije ni pominjao sve do 1943. I, na koncu, tvrde da je on zapravo lubanju kupio na aukciji londonskoj Sothebyja 1943. godine. Osporavaju

tvrdnje Mitchell-Hedgesa da je lobanja napravljena u doba Atlantide i onda prenesena Majama. Zamjeraju Anni da je nastavila oevim dezinformacijama : ona tvrdi da je lobanja vanzemaljskog porijekla i da je bila na Atlantidi prije nego to je prebaena u Belize. Skeptici tvrde da je lobanja napravljena u Njemakoj prije 150 godina po uzoru na Azteke. (7) Ali, sve ove tvrdnje, kao sto emo vidjeti, ne opovrgavaju jedinstvena svojstva kristalne lubanje. Na alost, ne postoji moderna tehnologija koja mo e utvrditi starost kvarcnog kristala pa tako ni kristalnih lubanja. Jedino se mo emo osloniti na godine kada se pojedine kristalne lubanje prvi put pojavljuju u javnosti. to stariji datum, recimo XVIII ili XIX stoljee, to je i vea mogunost da se radi o produktima antikih majstora ili nama nepoznate tehnologije. Kratkotrajna francuska okupacija Meksika tokom 1860-ih omoguila je da istrazivai i trgovci dou do kristalnih lubanja koje su, zatim, prodavali evropskim muzejima. Pari ki Musee de l homme (1878.) i londonski Museum of Man (1898.) su kao glavne izlo bene modele imali prozirne kristalne lubanje ije je porijeklo nedvojbeno iz gradova Maja. Pari ka lubanja je i danas izlozena javnosti u Trocadero muzeju u Parizu. Visoko-polirani kvarcni kristal izaziva divljenje. U muzejskoj bro uri se nagaa da je lubanja predstavljala Aztekog boga smrti Mictlantccuhtlija. Ne spominje se kako je muzej do ao do ovog eksponata, ali se pretpostavlja da je dio Maksimilijanove kolekcije . Dakle, iz doba francuske vladavine Meksikom. Lubanja je nagla eno izduzena. (60) Britanska kristalna lubanja trenutno nije izlo ena pogledima posjetilaca. Meutim, dostupne slike jasno pokazuju slinost sa lubanjom Mitchell-Hedgesa. Jedina razlika je to je ova u jednom komadu. Materijal je takoe prozirni kvarcni kristal. Samo je jedan nauni clanak objavljen o ovoj lubanji i to jo 1936. pod pokroviteljstvom Kraljevskog Antropolo kog instituta. (61) Jo jedna kristalna lubanja privlai pa nju javnosti. Vlasnici su moji sugraani: JoAnn i Carl Parks iz Houstona. Oni su lubanju kupili od bioenergetiara sa Tibeta, Norbu Chena. Po njegovom priznanju, porijeklo lubanje su d ungle Guatemale. Veze Maja sa misterioznim lubanjama se tu ne zavr avaju. Nick Nocerino je 1979. do ao u kratkotrajni posjed prozirne kristalne lubanje iji je vlasnik sve tenik Maja. On je bio ovla ten da je proda po visokoj cijeni da bi nabavio hranu za svoje mje tane (!?) Lubanja nije kupljena, ali je pomno testirana: zvunom frekvencijom, osiclirajuom opremom, psihometrijom, obojenim svijetlima, magnetima, zvukovima itd. Zakljuak: rijec je o perfektnom primjeru kristalne tehnologije. (62) I, na koncu, agent jednog drugog sve tenika Maja je 1982. ponudio lubanju od ametista (ljubiastog kvarca) na prodaju u SAD. Te godine nije prodata. I, onda je, 1998. lubanja ponovo izronila na povr inu tra eci kupca te kog milion dolara. Ponovo bez uspjeha. (7) Nakon smrti Mitchell-Hedgesa, umjetniki restaurator Frank Dorland je dobio dozvolu (1970.) da testira uvenu kristalnu lubanju u laboratoriji Hewlett-Packarda (Santa Clara, California). (62) Ovi testovi su pokazali niz anomalija. Lubanja je potopljena u benzil-alkohol sa zrakom svjetlosti koja je prolazila kroz nju. Uoeno je da lubanja i vilica potiu od istog kristalnog bloka. Ono

to je zaprepastilo laborante bila je injenica da su i lubanja i vilica izraene sa nepo tovanjem prirodne kristalne osi. U modernoj kristalografiji je, naime, prva procedura da se odredi kristalna os da bi se sprijeilo pucanje kristala tokom procesa obrade. U sluaju kristalne lubanje Maja kao da su njeni kreatori raspolagali takvom tehnologijom da ih nije brinula mogunost da kristalni blok mo e da pukne. Nepoznati umjetnik nije koristio metalne alate. Mikroskopska analiza nije pokazala ni najmanje znakove ogrebotina na kristalu koji bi mogli nastati upotrebom takvih alata. Naravno, dodatni je problem vrstoa kristala (Moh faktor 7) zbog koje ni veina modernih alata ne mo e zagrebati povr inu kristala. Iz dana nje perspektive, jedini nain na koji je kristal obraen bio bi slijedei: prvo je oblikovana gruba forma lubanje uz kori tenje dijamantskog alata. Zatim je fina obrada i poliranje izvr eno uz mnogobrojne aplikacije tekuina i kristalnog pijeska. Uz upotrebu te tehnologije bilo bi potrebno 300 godina kontinuiranog rada da se napravi tako perfektna kristalna lubanja. (62) Zdrav razum nam govori da je istina negdje drugo. Ili su drevni narodi raspolagali nama nepoznatom naprednijom tehnologijom, ili je kristalna lubanja nastala kao kreacija nezemaljske civilizacije. Ovu drugu mogunost smo otklonili u kontekstu odredjivanja polaznih pretpostavki za komparaciju dvije civilizacije (poglavlje 5.1.) te je neemo razmatrati. Zasad ostanimo u domenu prvog rje enja i Maja koje su trebali biti u posjedu napredne tehnologije za obradu kvarca. Engima ne zavr ava sa procesom izradom lubanje. Od jagodine kosti prema ivicama lubanje formirani su kristalni lukovi koji su odvojeni od same lobanje. Ovi lukovi imaju funkciju svjetlosnih cijevi koji koriste principe moderne optike i prenose svijetlo od baze lubanje do onih duplji. One duplje su minijaturne konkavne lee koje takoe prenose svjetlo iz izvora prema gornjoj strani lubanje. I, na koncu, u unutra njosti lubanje je vrpcana prizma i maleni svjetlosni tuneli koji omoguavaju da predmeti ispod lubanje bivaju osvijetljeni i uveani. Richard Garvin, autor knjige o kristalnoj lubanji, vjeruje da je ona bila dizajnirana da stoji iznad svjetlosne zrake. (59) Razliiti svjetlosni transferi i efekti prizme bi dovodili do osvjetljenja itave lubanje i onih duplji. Frank Dorland je izvodio svjetlosne eksperimente i biljezio da se lubanja zapali svijetlo u kao da je na vatri . (62) Ve smo rekli da je lubanja napravljenja iz dva dijela. Vilice savr eno pristaju uz glavu za koju se zakae sa dva udubljenja. Ona omoguavaju vilicama da se otvaraju i zatvaraju. Sama lubanja ima dvije male rupice sa strana koje su vjerovatno slu ile da se lubanja privrsti u mjestu. U perfektno mirnim uslovima lubanja bi ostajala nepokretna. Mali vjetri bi, na primjer, dovodio do ispadanja iz balansa i pomicanja naprijed-nazad. U tim trenucima bi se vilice otvarale i zatvarale kao kontra-balans. Stvarao bi se vizuelni efekat da se nalazimo ispred ive lubanje koja govori (otvara-zatvara usta) i artikulira (klimanje glavom gore-dolje, naprijed-nazad). Koja je onda bila svrha ove kristalne lubanje? Da bude inteligentna igraka? Ili ne to vi e?

Mnogi posmatrai su primjeivali da lubanja mijenja boje. Nekada se frontalna kost zamagli i izgleda kao bijeli pamuk; u drugim trenucima je perfektno providna. Ponekad se formiraju tamne take prvo na desnoj strani da bi ubrzo zatamnile itavu lubanju. Zatim se take povlae i misteriozno nestaju. Posmatrai bi prijavljivali da se de avaju udne stvari u onim dupljama. Vidjeli bi scene graevinskih objekata, iako je lubanja imala crnu pozadinu. Zabilje eni su slaajevi da se uje zvuk zvona koji dolazi iz dubine lubanje Bazirano na dosada njim iskustvima i efektima koji lubanja ima na svoju okolinu mo e se zakljuiti da ona utjee na svih pet fizikih ula. Mijenja boju i svijetlo, emitira miris, kreira zvuk, daje senzacije toplote i hladnoe onima koji je dodirnu (mada je lubanja uvijek na istoj sobnoj temperaturi). ak je i proizvela osjeaj ei i ukusa kod nekih posjetilaca. (62) Dorland je mi ljenja da je rije o fenomenu u kome kristal stimulira nepoznate dijelove mozga otvarajui psihika vrata. On zakljuuje: Kristal kontinuirano emitira elektrine radio valove. S obzirom da mozak radi istu stvar, oni meusobno komuniciraju. On je uoio da se ciklina dogaanja u lubanji mogu povezati sa polo ajima Sunca, mjeseca i planeta na nebu. (62) Sugestije niza drugih istrazivaa su takoe intelektualno izazovne. Marianne Zezelic tvrdi da lubanja stimulira i pojaava psihike sposobnosti. Kristal slu i kao akumulator zemaljskog magnetizma. Fokusirajui se na kristalnu lubanju, oi uspostavljaju harmoninu relaciju i stimuliraju magnetizam prikupljen u tom podruju mozga poznatom kao cerebelum. Na taj nain cerebelum postaje rezervoar magnetizma koji utjee na kvalitet magnetnog protoka kroz na e oi. Uspostavlja se nesmetani protok magnetizma izmeu kristalne lubanje i posmatraa. Koliina energije koja ulazi u mozak se poveava; nadra uju se magnetni polovi mozga koji se nalaze tano iznad oiju. I slijedea stvar koja se de ava su psihiki i parapsiholo ki fenomeni. (7) Ostajui na istom tragu, Tom Bearden, ameriki ekspert u polju psihotronikih studija, vjeruje da kristalna lubanja u rukama iskusne osobe, mo e postati instrument lijeenja. Frekvencija kristalne lubanje se mo e prilagoavati frekvenciji uma i tijela pacijenta ime se pojaava blagotvorna energija iji se utjecaj mo e prvo uoiti na auri pacijenta. U ovom sluaju kristalna lubanja ima svrhu pojaala i prijenosnika psihike energije i zemaljskih energetskih sila. (7) Kada se sumiraju dosada prikupljena znanja o kristalnoj lubanji Maja ne udi da eksperti kao Frank Dorland tvrde da je bukvalno nemogue da se danas, sa na im nivoom tehnologije, duplicira ne to kao kristalna lubanja. (62) Ili, kako bi jedan od kristalografiara iz laboratorije Hewlett-Packarda rekao: ova stvar jednostavno ne bi trebala da postoji! Ali, eto, ona postoji. Uprkos tome to ne mo emo objasniti tehnologiju kojom je napravljena. Niti mo emo do kraja razluiti svrhu kojoj je slu ila. Jedino sto znamo je da su se Maje slu ile njima. I da su bile perfektne. 5.4.10. Kodeksi sauvane knjige Maja

Samo je nekoliko knjiga Maja ostalo sauvano i stoga je od neprocjenjive vrijednosti za razumijevanje ove civilizacije. Stoga emo u nastavku dati njihov opis. (Uglavnom preneseno iz knjige autora disertacije The World of the Maya .)

5.4.10.1. Madridski kodeks Abbe Brasseur de Bourbourg (1814-1874) je svoje najkreativnije godine posvetio izuavanju civilizacije Maja u Srednjoj Americi. Zadr avajui se u Meksiku i Guatemali po nekoliko godina, nauio je jezik, obiaje i rituale lokalnih indijanaca; u svojim je estim putovanjima po evropskim gradovima pretra ivao arhive sa dokumentima iz doba panjolskih osvajanja. U nizu svojih publikacija Abbe pi e o svojim prevodima stela Maja i malo poznatih dokumenata koje je dobio na uvid od lokalnih spiritualnih lidera. Svakako, najspektakularnije je njegovo otkrie Troano Codexa u Madridu 1866. godine. Rije je o jednoj od etiri knjige Maja koje su uspjele izbjei vatre konkvistadora iz XVI stoljea. Ovu knjigu je sve tenik na slu bi u Meksiku donio u Madrid i tamo je le ala zaboravljena 200 godina. Kada ju je profesor paleografije Juan de Tro y Ortolano kupio 1860. na aukciji nije bio svjestan ta ima u rukama. Abbe je knjigu identificirao kao kodeks Maja i nazvao je Troano kodeks. (7) Abbe Brasseur je iz Kodeksa saznao da je stra na kataklizma uni tila veliki otok (Atlantidu) u Atlantiku u davnoj pro losti. Kodeks opisuje meteore koji su pali iz kosmosa oznaavajui kraj naprednoj civilizaciji iz davnina. Godine neumornog naunog rada i objavljivanje sasvim novih teza o ljudskoj historiji nisu donijele slavu ovom Francuzu: kolege su ga ismijale, a zvanine institucije izbjegavale do kraja ivota. Nezavisne potvrde ovakvog desifriranja Kodeksa nema tako da ga treba uzeti sa rezervom. Moj prvi vizuelni susret sa Kodeksom bio je u Guatemalskom Arheolo kom muzeju. Kopija Kodeksa sa hijeroglifima, piktoglifima i crte ima je praena sa crvenom, zelenom i utom bojom te slikom Maje koji kreira novu knjigu. Fotografija 94: Kopija Kodeksa Maja, Guatemala City Autori kodeksa su posebno obuavani. Jer, sadr aj kodeksa je, prema Majama, povezan sa nebesima. Onaj koji pi e mora biti u kontaktu sa bogovima i stoga je knjiga sveti produkt . Knjige su se dr ale u posebnim prostorijama u hramovima. Mogli su ih itati samo sve tenici koji su prethodno prolazili proces purifikacije (i enja) prije nego se obrate narodu na festivalima i specijalnim ceremonijama. Pisci kodeksa su imali titulu ah tsib (pisac) i ah voh (slikar). Sve tenici su izabirali najtalentiraniju djecu koja su pripremana da absorbiraju duboke nivoe znanja u oblastima kao historija, jezik, astronomija, medicina, itd. Oni bi, zatim, itav zivot posveivali pisanju kodeksa u gradovima Maja. Boje u kodeksima nisu imale ukrasnu ulogu. One su vrlo simboline i svaka boja ima posebno znaenje i vezu sa prirodom, kosmosom i bo anstvima. Papir na kome se pisalo potie iz unutra nje kore drveta smokve ( kopo ). U sluaju sauvanih kodeksa, du ina knjiga je nekoliko metara, a irina oko 20 cm. Preklopljene su i savijene kao lepeze. Za titna pasta od kalcijum karbonata je izmeu pojedinih stranica. Unutar stranica su tipini kvadrati Maja sa

ideogramima. Hijeroglifi, pored vlastitih imaju dodatna znaenja svojim rasporedom i komunikacijom sa susjednim hijeroglifima. Teme o kojima govore kodeksi su razliite: od astronomije, religije, poljoprivrednih ciklusa i historije do proroanstava. Ali, svima im je zajedniko da je sadr aj uvijek povezan sa spiritualnim svijetom. Nedugo nakon otkria Troano kodeksa, panjolac Juan Palacios je ponudio Kraljevskoj biblioteci u Parizu i britanskom Kraljevskom muzeju dokument za koji je tvrdio da je etvrti kodeks Maja. Knjiga nije bila prodata do 1872. kada ju je napokon kupio panjolski kolektor Jose Ignacio Miro. On je, opet, prodao tri godine kasnije madridskom Arheolo kom muzeju. Dobila je ime Codex Cortesianus, mislei da je nekad pripadala Hernan Cortesu. Te, 1875. godine, Leon de Rosny je do ao u Madrid i zakljuio da su ova dva dokumenta dio jedne knjiga i nazvao ih je Tro-Cortesanius Codex. Od 1888. su ove knjige zajedno; danas su poznate kao Madridski kodeks i uvaju se u Arheolo kom muzeju u Madridu. Kada se ra iri, knjiga je dugaka skoro sedam metara. Ima 112 stranica (tekst je sa obje strane). Dijeli se na 11 sekcija: od rituala bogu Kukulkanu, preko opisa kalendara i 52-o godi njeg ciklusa, do procesa umiranja, proi avanja i sl. Ovime dolazimo i do drugog Francuza kojeg elimo posebno pomenuti. Dr. Augustus Le Plongeon (1825-1908) se, obi av i itav poznati svijet, skrasio na Yukatanu. Poznat je kao prvi istra iva Chichen Itze odakle je donio preko 500 fotografija snimljenih u posebnoj tehnici koja omoguava trodimenzionalno gledanje (nekoliko sajtova se moze nai na Internetu sa njegovim fotografijama; za 3D su potrebne posebne naoale koje se koriste kod gledanja trodimenzionalnih filmova). Le Plongeon je takoe nauio jezik lokalnih indijanaca, studirao njihovu kulturu, slu ao prie, uestvovao u amanskim ritualima. Zakljuio je da okultna znanja potiu iz daleke pro losti. Ritualni obiaji su bili identini inicijacijama u drevnom Egiptu. Po to je Le Plongeon bio mason zaprepastio se otkriem masonskih obiaja i masonske simbolike na skulpturama Maja. (63) Nekoliko izvora koji obrauju ivot Augustusa Le Plongeona istiu da on do svoje smrti u 83. godini "nije dobio nauno priznanje za svoj rad na Yukatanu, jer su njegove teorije smatrane udnim (64). Svoje znanje je Augustus Le Plongeon primjenio prevodei kodeks Troane. U slijedeem pasusu se opisuje kraj civilizacije Mu u Pacifiku: U estoj godini Kan, jedanaestog Mulue, mjeseca Zac, do lo je do stra nih zemljotresa, koji su potrajali bez prestanka do trinaestog Chuena. Zemlja Mu je bila rtvovana. Dvaput dizana i spu tana iz vode, napokon je zauvijek potonula jedne noi. Vulkanske sile su neprestano tresle vodeni bazen potapljajui kopno na razliitim mjestima. Deset zemalja je na kraju ostalo pod vodom. Stradalo je 64 miliona stanovnika osam hiljada i ezdeset godina prije pisanja ove knjige. (65) Le Plongeon je prevodio i hijeroglife na hramu u Uxmalu. Oni, prema njegovoj interpretaciji, govore da se graevina di e u znak sjeanja na Mu, zemlju sa zapada, iz koje su do le svete misterije (66) Po to su zakljuci ove vrste bili suprotni vladajuim doktrinama, Le Plongeon je izgubio svoj kredibilitet i nauna zajednica ga je odbacila, isto kao i Abbe Brasseura. I ne samo to. Meksika vlada je konfiscirala veliki dio

artifakata koji su lokalni indijanci dali Le Plongeonu. Pred kraj svog ivota, Le Plongeon je izgubio interes da dijeli svoja otkria sa spolja njim svijetom. Nakon njegove smrti, supruga Alice je saop tila da je njen mu sakrio vrijedne mape koji su pokazivali podzemne peine i prostorije u kojima su pohranjeni perfektni dokumenti o Majama. Da li e oni ikada ponovo biti otkriveni da bi nam rekli punu istinu o Majama? 5.4.10.2. Drezdenski kodeks Direktor Kraljevske biblioteke u Drezdenu (Njemaka) je 1739. kupio knjigu od svojih kolega u Beu. Pretpostavlja se da je u Be dosla sa panjolskog dvora u XVI stoljeu, jer je u to doba kralj panije bio ujedno i kralj Austrije. Pro lo je sedamdesetak godina u kojima je ova knjiga prolazila nezapa eno dok je 1810 Alexander von Humblodt nije pomenuo u svom djelu o domorocima Amerike . I napokon je 1829. Constantine Rafinesque ovu knjigu identificirao kao kodeks Maja. Od tada je Drezdenski kodeks postao klju za de ifriranje hijeroglifa Maja i najpoznatija i najljep a knjiga Maja. (7) Tokom Drugog svjetskog rata Drezden je te ko bombardovan tako da je i biblioteka pretrpila o teenja. Dvanaest stranica Kodeksa je uni teno sa svim hijeroglifima. Originalna knjiga je 20 cm iroka i kada se ra iri dugaka je 3,5 metra. Sedamdeset etiri stranice su obojene sa posebnom vje tinom i uz kori tenje specijalno tankih i preciznih kistova. Osnovne boje su crvena, crna i azurno plava boja Maja. Opisi u Kodeksu se ve u za grad Chichen Itzu na Yukatanu. (Vjernu repliku nagorenog Kodeksa sam na ao u samoj Chichen Itzi) Osnovna tema Kodeksa je astronomija. Kodeks se dugo upotrebljavao za proroanstva. U njemu su astronomske i astrolo ke tabele. Ono to se mo e, na osnovu na eg dostignutog astronomskog znanja, dokuiti je opis eklipsi planete Vanere. Projekcije drugih zvjezdanih sistema, ostalih planeta Sunevog sistema i Mjeseca su takoe zastupljeni u Kodeksu. Jedna stranica je posveena drevnom potopu i nestanku pro lih civilizacija. Fotografija 95: Kopija Drezdenskog kodeksa, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko

5.4.10.3. Pari ki kodeks Ve pominjani Francuz Leon de Rosny (1837-1914) je u korpi za smee Pari ke Imperijalne biblioteke 1859. prona ao drugi kodeks Maja. Bila je zamotana u papir na kojem je pisalo Peres i tzeltal (na aztekom Nahuatl jeziku) i ekala da zavr i u smeu. U Biblioteci se nalazila od 1832. kada je katalogizirana pod brojem 2 Meksikog Fonda . Nakon sto je spasio knjigu, Rosny ju je identificirao kao kodeks Maja pod imenom Peresianus Codex. U lo ijem je stanju nego Drezdenski i Madridski kodeks i ne to inferiornijih umjetnikih kvaliteta. Pretpostavlja se da je nastao i kori ten u Palenqueu. Jedanaest stranica (24 cm x 13 cm) posveuje tekst bo anstvima i ceremonijama, ritualima i proroanstvima, almanasima budunosti i zodijakim predvianjima. Fotografija 96: Detalj iz Pari kog kodeksa Maja (69)

5.4.10.4. Grolier kodeks etvrti sauvani kodeks je pronaen u Meksiku 1965, u jednoj peini u blizini gradia Sierra de Chiapas. Autentinost je potvrdio meksiki arheolog dr Jose Saenz. (67) Kodeks je jako o teen, a po sadr aju je uglavnom astronomskog karaktera i predstavlja tabele Venerinog kretanja na nebu. Prodan je Grolierovom klubu u New Yorku 1971. i po tome je dobio ime. Fotografija 97: Detalj sa Grolierovog kodeksa

5.4.10.5. Pra ki kodeks (?) U naunoj javnosti se govori o etiri sauvana kodeksa. eski autori Bohumil i Vladimir Bohm tvrde da se u Naprstek muzeju, koji pripada Nacionalnom muzeju eske Republike, nalazi peti kodeks tzv. Pra ki kodeks. U momentu pisanja ove disertacije (2005. godina) poznato je samo da njegova autentinost nije potvrena od strane nezavisnih izvora. Prema e kim autorima proces za tite rukopisa je jo u toku i uskoro e biti prezentiran iroj javnosti . (68) Iz informacija e kih autora se mo e saznati da je prva analiza dokumenta napravljena 1956. od strane naunika estmir Loukotke i progla ena falsifikatom koji je nastao u XVIII stoljeu. Loukotka je smatrao da su hijeroglifi koji prikazuju ciklus od dvadeset dana aran irani haotino i bez nekog sistema. Analizom brae Bohm i primjenjenom fotografskom analizom ultravioletnog spektra je utvreno da je rije o originalnom kodeksu Maja koji je prekriven sa slojem novijih crte a. Originalne figure i kalendarske informacije su vidljive samo na pozitivima sa tamnom pozadinom. Vidljivo je da je originalna povr ina kodeksa zamjenjivana sa novijim ilustracijama u koloru koje prikazuju motive sline u Drezdenskom i Madridskom kodeksu. Pra ki kodeks je dugaak 2834 mm i presavijen je u obliku knjige sa 18 stranica dimenzija 155 x 265 mm. Dimenzije stranica, materijal, struktura kodeksa i starost su identini ostalim poznatim kodeksima. U kodeksu se opisuju pojave iz svetog Tzolkinovog kalendara od 260 dana (paralelno se daju ciklusi od 20 i 13 dana). Algoritam simbola upuuje i na sinodiki ciklus Venere. Fotografija 98: Insert iz Pra kog kodeksa Maja U toku su daljnja istra ivanja sa upotrebom najnovije tehnike razliitog spektra nevidljive radijacije koji trebaju odvojiti originalni rukopis sa slojem novijih crte a. To e omoguiti da se doe do dodatnih informacija koje nisu bile vidljive na prvi pogled. Ukoliko je zaista rije o petom originalnom kodeksu Maja, onda dosada prezentirane informacije samo dodatno potvruju sklonost Maja ka opisu kosmikih zakonitosti i njihovom odrazu na Zemaljska zbivanja.

6. KOMPARACIJA CVILIZACIJA: TEHNOLO KI ZAPAD

NE-TEHNOLO KE MAJE

Protekla poglavlja su nam dali osnovu znanja o civilizaciji Maja. Na taj nain mo emo prei na kljuni dokazni postupak Dodatku ovog rada: komparaciju dvije civilizacije: Zapadne i civilizacije Maja. Rije je o komparativnoj analizi koja se ne sree u naunoj literaturi. Stoga se ovaj pionirski rad suoava sa problemom da se ne mo e nasloniti ni na jedan poznati uzor. Ovo, esto pogavlje, e stoga ustanoviti originalan autorov pristup u elementima za komparaciju civilizacija. Koristiemo dva seta parametara kroz koje emo filtrirati obje civilizacije. Ove parametre emo podijeliti na Primarne i Sekundarne. Cilj je da se ovom analizom kvantificira odnos dva socijalna entiteta (civilizacije). Ovakvom kvantifikacijom bi trebali doi do rezultata koji e odgovoriti na postavljenu tezu u naslovu i podnaslovu disertacije. U zakljunom dijelu svakog parametra e se dati individualna autorova ocjena o civilizacijskom nivou Zapada i Maja. Rezultanta takvog postupka e biti sa eti kvantifikacijski rezultat o civilizacijskoj superiornosti jedne od njih. U ocjeni civilizacijskog nivoa se nee koristiti skala (na primjer 1-10), jer ne postoji egzaktan nauni mehanizam niti tehniki termini za njenu primjenu. Stoga e se civilizacije ocjenjivati jednostavnijim modelom koji e imati slijedeu legendu: Legenda za ocjenu civilizacijskog nivoa _________________________________________ + + dostignut eljeni civilizacijski nivo + na putu ka eljenom civilizacijskom nivou 0 na sredini civilizacijskog puta negativni civilizacijski nivo ? nedovoljno informacija da se donese sud _________________________________________ 6.1. Set primarnih komparativnih parametara Ovi parametri su, prema autoru ove disertacije, kljuni u ocjenjivanju nivoa jedne civilizacije. Izbor ovih parametara je odreen autorovim iskustvenim sklopom i time podlo an buduem unapreivanju i mijenjanju. 6.1.1. Nivo znanja Uzor kome treba te iti u pogledu nivoa znanja je saznavanje kompletne slike o zakonitostima kosmike kreacije. Na na em Planetarnom mikro nivou to bi znailo rje enje genetske zagonetke, odgovor na pitanje o nastanku ivota, formiranje nauke svega i otkrivanje zajednikog nazivnika za sve energetske procese i dimenzije

injenica je da manji broj vrhunskih naunika Zapadne civilizacije postavlja sebi ova pitanja. To je prvi korak da se i doe do odgovora. Meutim, akademska zajednica i sistem preno enja znanja na iroku javnost (mediji, obrazovanje, itd.) zaostaje za univerzalno postavljenim su tinskim ivotnim pitanjima. Pristup znanju se parcijalizira i gubi se globalna slika. A naj ira javnost naje e ivi u terminima koji pripadaju pro loj eri. Maje su u svom poimanju ivota bile okrenute kosmosu i tra ili su odgovore na svoje mjesto u njemu. Brojni su primjeri istra ivaa svijeta Maja koji nalaze preklapajue take svetog kalendara Maja Tzolkina, drevne kineske mudrosti I Ching i strukture genetskog koda DNK. Ali, kao i u sluaju Zapadne civilizacije, osjetna je podjela u svijetu Maja na one koji znaju i oni koji veinu ivota posveuju zemljoradnji, na primjer. Zapad ___________________________________ Znanje + ___________________________________ 6.1.2. Civilizacijski ciljevi to vi i nivo civilizacije za oekivati je da se konsensusom utvrde strate ki ciljevi kako dostii idealni nivo znanja. Kada se ti ciljevi utvrde onda se razrauju metode na njihovom ispunjenju. U sluaju Zapadne civilizacije vladajua profitna ekonomija odreujue djeluje na funkcionisanje sistema kao socijalnog organizma. To znai, stvaraju se elite: manjina onih koji znaju i imaju i veina onih kojima nisu dostupna vrhunska znanja i bogatstva. Srednji stale se hrani ideologijom da ivot treba provesti u gomilanju materijalnih dobara. Odnos manipulacije i kontrole veine postaje civilizacijski cilj elita. Globalno odreenih ciljeva nema i dostizanje znanja je vi e posljedica vojnog, naunog, tehnolo kog i profitnog interesa nego demokratske odluke civilizacije kao cjeline. Nekontrolisan razvoj (demografija, naoru avanje, zagaivanje Planete itd.) postaje model pona anja. Glasovi razuma su nadjaani glasovima gole moi. Maje su, kao homogenija cjelina, uspostavljali relaciju u svim ivotnim aktivnostima sa kosmosom. Arhitektura i graevina, gradnja puteva i kalendari su bili jedna cjelina sa prirodom. Priroda se ne zagauje, nema nekontrolisanog razvoja stanovni tva niti nekontrolisanog rasta koji bi tra io stalno irenje teritorije i otimainu od drugih. Zapad Maje ______________________________________________________ Civilizacijski ciljevi 0 + Maje 0

______________________________________________________ 6.1.3. Mudrost Put prema znanju te vlastito iskustvo nas ini mudrijima. Ostvarivanje unutra njeg balansa na nivou svake individue te na nivou dru tva govori o dostignutom nivou mudrosti civilizacije.

Zapadna civilizacija ima istaknute naune uzlete, ali svakodnevno pada na ispitu pokazivanja mudrosti na op tem i pojedinanom nivou. Manje stresna civilizacija Maja bila je bli a balansu sa prirodom. Zapad Maje _____________________________________________________ Mudrost 0 _____________________________________________________ 6.1.4. Ljubav kao model pona anja U na im organizmima imamo seriju mikroantena (amino acidi) koje komuniciraju sa DNK. Nauno je dokazano (70) da se ove genetske antene ukljuuju ili iskljuuju sa valnom du inom emocija koje konstantno prolaze kroz DNK. Emocija straha, iz koje nastaju sve negativne emocije, je duga i spora valna du ina I ona budi samo nekoliko genetskih antenna. Emocija ljubavi je osnova za sve pozitivne emocije. Tu je rije o brzim i kratkim valnim du inama koje ukljuuju mnogo vi e ovih genetskih antenna. Na taj nain se spajamo sa na im multidimenzionalnim biem. Na i potencijali postaju bezgranini. Na e tijelo se otvara prema energiji prirode, barijere padaju. Zapadnom civilizacijom dominiraju negativne emocije, strah i neizvjesnost na globalnom nivou. Za civilizaciju Maja, na alost, nemamo dovoljno egzaktnih dokaza za ocjenu ovog parametra. Zapad Maje ________________________________________________________________ Ljubav kao model pona anja ? ________________________________________________________________ 6.1.5. Harmonija s prirodom +

Mudar ovjek shvata svoju ulogu na Planeti i kosmosu. I pokazuje respekt prema svakom energetskom obliku ( ivoj i ne ivoj tvari, bez razlike). Oholo bie pokazuje elju da dominira okolinom, prirodom, Planetom. Nekonstrolisani razvoj i elja za vla u jo uvijek dr i Zapad na niskom civilizacijskom nivou posmatrano kroz ovaj parametar. Maje su pokazale znatno vi e osjetljivosti za svoju okolinu. Koristili su samo prirodne materijale (kamen, drvo). Nije bilo nepotrebnog zagaivanja kao to to ini Zapad (plastika, radioaktivni materijali, eksploatacija neobnovljivih planetarnih resursa itd.). Zapad Maje __________________________________________________________

Harmonija s prirodom __________________________________________________________ 6.1.6. Duhovnost

Poku aj spoznavanje uzroka svih kosmikih procesa i komunikacija sa Kreatorom stoje u pozadini duhovnih stremljenja civilizacija. Zapadna civilizacija bazira svoju duhovnost na ideolo kom sistemu koji poiva na dvije svete knjige (Stari i Novi zavjet). U originalnoj verziji Starog zavjeta se prepoznaje tzv. Biblijski kod koji daje argumente da se zakljui da autor posjeduje superiorne karakteristike. Novi zavjet je nekoliko puta preradjeno tivo koji je vi e u slu bi manipulacije nego puta ka istinskoj komunikaciji sa Kreatorom. Na toj osnovi izranja niz religijskih izdanaka koji doprinosi podjelama unutar kr anskog svijeta. Vrlo sna no izranjaju razlike izmeu ove civilizacije i ostatka svijeta. Pojedinac se obraa svom religijskom vostvu i predaje mu svoje slobode i tra i gotove odgovore na sva pitanja. Zaboravljen je pristup da pojedinac sve odgovore prvo pronalazi u sebi. U tom bi sluaju uloga brokera (religijske hijerarhije) postala drugorazredna. Maje su bile manje zavisne od Zemaljskih bogova , a vi e okrenute kosmikim superiornim biima. Svoj pogled su upirale ka Galaktikom jezgru ( Hunab Ku ) i tra ili zakonitosti kroz ciklina kretanja oliena u njihovim kalendarima. Zapad Maje __________________________________________________________ Duhovnost 0

+ __________________________________________________________ 6.1.7. Umjetnost

Umjetnost oplemenjuje ljudsku du u i pribli ava je perfekciji te stoga ovako visoko kotira nalazei se u setu primarnih parametara. Kreativnost Zapadne civilizacije posebno dolazi do izra aja u bogatstvu umjetnikog izraza: kroz muziku (kosmiku perfekciju Mocarta ili Baha), kist i oblikovanje (de Vinci ili Mikeandjelo), pisanu rije, pokret, ples, glumu U manjem obimu i raznovrsnosti i Maje su pokazivale umjetniki talenat (primjer umjetnikog sredi ta Copana u Hondurasu). Meutim, umjetnost je, izgleda, bila u funkciji globalnih ciljeva civilizacije (kalendari, rituali). Zapad Maje ____________________________________________________________ Umjetnost 0 ____________________________________________________________ + +

6.2.

Set sekundarnih komparativnih parametara

Dok primarni komparativni parametri pokazuju globalne vrijednosti dru tva i njegov nivo, sekundarni parametri obja njavaju razvijenost i dostignua civilizacije u pojedinim njenim segmentima. Sedamnaest je parametara koje emo postaviti kao filter za komparaciju dvije civilizacije. 6.2.1. Teritorija lanovi civiliziranog dru tva ive na razliitim teritorijama. Stepen prilagodljivosti ivota u razliitim klimatskim uslovima te na razliitim terenima govori o civilizacijskom nivou. Cjelina ima nesumnjivu korist ako njeni lanovi uspijevaju da donose iskustva sa razliitih teritorija. Zapadna civilizacija pokazuje nesumnjivu prilagodljivost ivotu u svim klimatskim uvjetima i terenima na Planeti. Dobrim dijelom to mo e zahvaliti tehnolo kom nivou koji je omoguio taj process. Maje su takoe ivjele u raziitim klimatskim uvjetima i prirodnom okru enju: kraj rijeka, jezera, na planini, u d ungli, na morskoj obali i otocima. Zapad ___________________________________________________ Teritorija + + ___________________________________________________ 6.2.2. Demografski aspekt Postojanje civilizacijskih ciljeva reguli e i demografski nivo zajednice. On mora biti optimalan i u skladu sa prirodnom okolinom, raspolagajuim resursima i relativnim odnosom sa drugim zivim biima. Stanovni tvo Planete je 1750. godine iznosilo 500 miliona. U 2005. godini je dositglo 6,5 milijardi ljudi. (72) Rije je o eksponencijalnom razvoju potpuno neprimjerenom ovoj siu noj Planeti. Oekuje se da e se broj stabilizirati do 2050. godine na nivou od 9 milijardi ljudi. Poetak XXI stoljea se odlikuje niskom stopom raanja Zapadne civilizacije, ali tek nakon vi estoljetnog demografskog buma. Dosada nje iskustvo je porazno: nekontrolisani rast populacije i uni tavanje habitacije ivog svijeta je direktno prouzroilo nestanak 50% biljnih i ivotinjskih vrsta na Planeti! Maje su disciplinirano dr ale svoj demografski nivo tako da nije bilo potrebe za teritorijalnim irenjem i osvajanjima van Centralne Amerike. Procjene njihovog broja variraju (recimo u dobu oko IX stoljea procjene idu od 3 do 15 miliona ljudi). Maje su imale vi emilenijumsku civilizaciju, ali demografski faktor je uvijek bio pod kontrolom. Zapad Maje __________________________________________________________ + Maje

Demografski aspekt __________________________________________________________ 6.2.3. Tehnologija

Ova disertacija demistificira nezaobilaznu povezanost nivoa tehnologije sa civilizacijskim nivoom. Civilizacija ne mora imati tehnolo ke naprave da bi dolazila do znanja, bila mudra i ivjela u skladu sa prirodnim slijedom stvari. Ali, tehnolo ki nivo omoguava pojedincu niz beneficija (barem s aspekta lana Zapadne civilizacije): standard, komunikacijske mogunosti, izbor zanimanja, graevinska dostignua itd. Nakon milenijumskog perioda Srednjeg vijeka Zapad jedva da je vidio civilizacijska pomjeranja; s dolaskom industrijske revolucije, a pogotovo sa tehnolo kim bumom druge polovine XX stoljea otovorile se se nebrojene mogunosti razvoja (kompjuterska tehnologija, robotika, biogenetika, vje taka inteligencija, superprovodljivost, laseri, interplanetarna putovanja, itd.). Negativne strane tehnolo kog razvoja: nova otkria su inicirana u vojnim laboratorijama, centralizovani tehnolo ki sistem mo e krahirati ako doe do problema u njegovom centru, neprimjerenost civilizacijskog nivoa novim tehnologijama utjee da se one prvo koriste u svrhu manipulacije i dominacije nad drugima (nuklearne bombe, kompjuterski jaz, razvijeni i nerazvijeni svijet itd.). Super-tehnolo ko dru tvo mo e voditi u totalnu de-humanizaciju i zanemarivanje spiritualne strane ovjeka, a time i naru avanje prirodnog balansa pojedinca i dru tva. Oslanjanje na mentalne sposobnosti pojedinaca i iskustvo zajednice dovodi do rje avanja najte ih izazova: graevinskih, astronomskih, komunikacijskih, itd. Civilizacija Maja je ne-tehnolo ka u smislu tehnolo ke civilizacije Zapada. Ali postojanje impresivnih piramida, perfektnih kvarcnih lubanja, vi eslojnog piktografskog pisma, primjena akustinog dizajna svjedoci da su Maje imale naina da rje avaju ono to su za nas tehnolo ki izazovi. Zapad Maje _________________________________________________________ Tehnologija + _________________________________________________________ 6.2.4. Politiko ureenje (elitistiko vs. vladavina slobodnih ljudi) Demokratija ( vladavina naroda ) je generalno proklamovani cilj u dr avama Zapadne civilizacije koji je zamijenio dominaciju monarhija. Ovo je dosta visok nivo politikog ureenja; ako bi mu dodali stavku u kojoj heterogene grupe, bez obzira na njihovu veliinu, ne bivaju nadglasane, ve se prema njima odnosi sa krajnjim uva avanjem onda se primiemo idealnom politikom ureenju. U tom sistemu politiki predstavnici i izvr na vlast postaju samo servis. Funkcionisanje politikog sistema Zapadne civilizacije se svodi na dominaciju elita (korporacijskih, financijskih, politikih) nad veinom. I pored vrlo pozitivnih primjera (Skandinavske zemlje), osnovni trend je da je Zapad kao cjelina jo daleko od ostvarenje pune demokratije. Civilizacija Maja je, slino kai Zapad, imala jasno odvojen elitni dio (lidere - koji su objedinjavali svjetovne i duhovne funkcije, aristokraciju i ostale +

povla tene kategorije

umjetnike, vojne lidere, birokraciju itd.) Zapad

Maje ____________________________________________________________ Politiko ureenje 0 0 ____________________________________________________________ 6.2.5. Konflikti

Za nivo civilizacije je bitno kako se rje avaju konflikti koji se neminovno javljaju: dijalogom ili silom. U sluaju limitiranih resursa s jedne strane, a gramzljivosti politikih elita te nekontrolisanog demografskog rasta, s druge strane, mogunosti konflikta se neminovno poveavaju. 6.2.5.1. Lokalni konflikti Pojedini segmeni unutar civilizacije (gradovi-dr ave, nacionalne dr ave, religijske grupe, klasne grupe, specifini interesi) suprotstavljani su jedni drugima i dolazilo je do ratova. Historija civilizacija u posljednjih 5000 godina bilje i preko 15000 oru anih sukoba, odnosno ratova. Suprotstavljeni interesi i politika elita uzrokovala je da ratovi unutar Zapadne civilizacije, a osobito iz okvira Zapada prema drugim teritorijama postaju model pona anja. Gotovo svaki grad Maja ima zapise koji opisuju neki od sukoba lokalnih gradskih lidera protiv susjednih gradova. Obino je rije o nekom va nijem datumu kada bi neki od poznatijih vladara uspostavio neprikosnovenu vlast u svom gradu i/ili regionu. Na stelama su esti opisi dostignua lidera; sukobi se uvijek pominju. Obim i frekvencija sukoba nije ni izbliza nalik onome to svjedoimo kao iskustvo Zapada. Ali njihovo je prisustvo konstanta. Zapad _________________________________________________________ Lokalni konflikti _________________________________________________________ 6.2.5.2. Op ti sukobi Kao poseban izraz destruktivnog djelovanja unutar jedne civilizacijske cjeline su oru ani sukobi sveop tih razmjera. U krilu Zapadne civilizacije su u XX stoljeu iznjedrena dva svjetska rata sa ogromnim ljudskim i materijalnim rtvama. Jednostavno se uni tavalo sve pred sobom i respekt se nije pokazivao ni pred kakvim civilizacijskim vrijednostima. Razvoj nuklearnog naoru anja je itavu povr inu planete dovodio i jo uvijek dr i na ivici samouni tenja. Civilizacija Maja, prema svim dostupnim prevodjenim tekstovima nije imala sukob veih razmjera za svih etiri milenija postojanja. Pretpostavlja se da su u sporadinim sluajevima organizovani savezi dva ili tri grada protiv Maje

jednog veeg centra (na primjer gradovi u dolini rijeke Usumacinte protiv Palenqea). Ali, koncepta sveop teg sukoba nije bilo. Zapad Maje ____________________________________________________________ Op ti sukobi 0 ____________________________________________________________ 6.2.6. Astronomija Okrenutost prema nebu, sagledavanje vlastite pozicije prema svemirskim procesima, utjecaji kosmikih tijela na vlastitu Planetu pokazuju nivo mudrosti jedne civilizacije. Nakon barbarskog odnosa prema slobodnoj misli Zapadna civilizacija se, u poznijoj fazi, odlikuje pojedinanim i kolektivnim naporom da spozna to vi e o kosmosu. Civilizacija Maja je sve ivotne procese zasnivala i podreivala kosmikom okru enju. Zapad Maje _____________________________________________________________ Astronomija + _____________________________________________________________ 6.2.7. Arhitektura Kreativnost u dizajnu graevinskih objekata odlikuje razvijenost jedne civilizacije. Arhitekturno bogatstvo Zapadne civilizacije imponira; jedina (ali bitna) manjkavost je upotreba vje takih materijala koji, esto, predstavljaju neuni tivi otpad. Originalnost i raznolikost arhitekata Maja istovremeno pokazuje da je ova disciplina bila samo dio kompleksnog znanja koje se primjenjivalo u projektovanju razliitih objekata. Zapad Maje _____________________________________________________ Arhitektura + _____________________________________________________ 6.2.8. Graevinarstvo Pretvaranje dizajnerskih snova u graevinsku realnost mo e postati zama an izazov koji tra i udru ivanje kompleksnih intelektualnih i tehnolo kih + + -

potencijala. Zapadna civilizacija se potvrdila u grandioznim i/ili umjetniko lijepim objektima. Meutim, potro aka logika je ovu disciplinu pretvorila u buldo era koji uni tava plua Planete. Maje su u izvedbi svojih graevinskih objekata koristili nepoznate metode (vjerovatno bazirane na razvijenim mentalnim sposobnostima) kojima su rje avali najslo enije tehnike izazove. Zapad _______________________________________________________ Graevinarstvo + _______________________________________________________ 6.2.9. Komunikacijska infrastruktura Razmjena ideja, dobara, usluga i brzina kojom se odvija proces poiva na komunikacijskoj infrastrukturi. Nakon milenijuskog drijemanja, civilizacija Zapada do iva komunikacijsku eksploziju. Transport u razlitim oblicima, telekomunikacijski uredjaji i Internet su preobrazili sliku civilizacije. Maje su imale skromnija tehnolo ka sredstva na raspolaganju, ali im je drugaiji koncept komunikacija bio na visokom nivou i korespondirao je sa pojavama na nebu (putevi su slijedili putanje Planeta, gradovi su podizani sa razmje tajem koji je imitirao polo aje zvjezdanih konstelacija). Mre a sacbe puteva je bila i informatika i metafizika veza unutar civilizacije, a ne samo za puki transport ljudi i dobara. Zapad Maje _____________________________________________________ Komunikacijska infrastruktura + _____________________________________________________ 6.2.10. Koncept raunanja vremena Na ovoj Planeti vrijeme je apsolutna kategorija. Ni i nivo znanja je u ubjeenju da vrijeme protie linearno (pro lost, sada njost, budunost). Vrhunska znanja fiziara i spiritualna znanja sa razliitih krajeva Planete ubjedljivo upozoravaju da je, van granica Zemlje, vrijeme relativna kategorija. Zapadna civilizacija je pod dubokom vladavinom linearnog raunanja vremena. Matematiki modeli i znanja atomske fizike o neminovnosti postojanja drugaijih vremenskih modela (na primjer, pro lost i budunost se sastaje u sada njosti koja je vjena ) te drugih dimenzija u kojima vrijeme funkcionira na drugaiji nain, ostaju samo u naunom elitistikom krugu. Maje su vrijeme raunali u ciklusima, ne linearno. Za njih je postojala zakonitost u ponavljanju kosmikih i zemaljskih procesa. Stoga je i razvijeno preko 20 kalendara koji su imali razliite svrhe (od prorokovanja kosmikih dogaaja do svakida njih zemaljskih pojava). + + Maje

Zapad Maje _______________________________________________________ Koncept raunanja vremena + _______________________________________________________ 6.2.11. Socijalna komponenta (odnos prema neza tienima) Civilizacijski nivo se ubjedljivo mjeri po odnosu cjeline prema najranjivijima: djeci, bolesnima, starima, hendikepiranima, onima sa specijalnim potrebama. Zapadna civilizacija se unutar razliitih dr ava razliito odnosi prema socijalno ugro enima. Na irem planu, sumoran je utisak koji odaju razvijeni i bogati koji se nehumano odnose prema pripadnicima iste vrste. Nedovoljno je informacija da bi se zakljuilo o civilizacijskom odnosu elita Maja prema neza tienima te neemo ulaziti u pretpostavke. Zapad _____________________________________________________ Socijalna komponenta 0 _____________________________________________________ 6.2.12. Obrazovanje Dostupnost znanju do kojeg se dolazi unutar civilizacije (nauna dostignua, uvanje i preno enje znanja iz pro losti, podr ka inovativnim i kreativnim grupama) odreuje su tinu dru tvene organizacije. Na jednoj strani, Zapadna civilizacija bilje i nauno-tehnolo ki bum sa raznim formama (osobito bazinog) obrazovanja koje su ponuene svima. Telekomunikacije vrlo praktino djeluju na disperziju znanja. S druge strane, elitistiko organizovanje dru tva jo uvijek dr i superiorna znanja dostupna samo manjini koja na tome zasniva svoju mo. Postoje dokazi da su Maje redovno prenosili znanja tokom svojih okupljanja svim pripadnicima zajednice. Ali, vrhunska znanja su, pretpostavlja se, i kod Maja ostajala u krugu elite. Ipak, nedovoljno je dokaza za postojanje formalnog obrazovnog sistema. Zapad Maje _________________________________________________________ Obrazovanje + _________________________________________________________ 6.2.13. Zdravstvo Zdravlje pojedinca je zdravlje itave zajednice. Shvatanje da je pojedinana energetska lopta (ovjek) samo dio kosmikog energetskog kompleksa omoguava prvi preduslov ivljenja u harmoniji sa prirodom. Svako naru avanje ovog ? ? Maje +

principa dovodi do poremeaja koji se manifestira kao bolest. Ukoliko ve bolest nije primjeena u auri, onda se zaka njelo poku ava lijeiti kad postoje simptomi na fizikom planu. Lijeenje se mo e odvijati prirodnim sredstvima (herbalna medicina, na primjer, ima lijek za bilo koju bolest) ili vje tackim. Pojednostavljeno, rjenikom XXI stoljea: alternativnim ili oficijelnim metodama. Zapadna civilizacija je razvojem tehnologije dovela do farmaceutske industrije koja nudi pilulu za bilo koju bolest. Lijei se posljedica, a ne uzrok. Usto se izazivaju negativni efekti na drugim planu. Meutim, moderna medicina je uinila izljeivim niz, ranije fatalnih, oboljenja i upotrebom razliitih preparata, uinila ivotni vijek du im. Kombinacija alternativne i oficijelne medicine e se pokazivati kao ispravan trend. Razvijena zdravstvena infrastruktura ima jo uvijek elitistiki prizvuk. Pojedine metode su na razliitim nivoima razvijenosti. Maje su se, vjerovatno, u potpunosti oslanjale na herbalnu medicinu. Novije studije sa indijancima iz Chiapasa potvruju primjenu terapeutskog parnog kupanja i poznavanja termalne prirode ovjekovog tijela. Ukratko: parne saune su bile dio zivota Maja sa beneficijama u pogledu licne higijene, preventivne medicine i terapeutske medicine. (78) Zapad _________________________________________________ Zdravstvo 0 _________________________________________________ 6.2.14. Vojna komponenta Razvoj oru ane sile ima opravdanje samo u jednom sluaju: ako prijeti opasnost izvana. Zapadna civilizacija je zasnovana na konceptu dominacije i razvoju ofanzivnih oru ja. Maje su imale vrlo skromne oru ane ambicije. Ne bilje e se sukobi sa dru tvima van njihove teritorije. Zapad _________________________________________________ Vojna komponenta __________________________________________________ 6.2.15. Pismo Pismo kao komunikacijski izraz je civilizacijski simbol. Jednostavnost i preciznost, nedvosmislenost i sposobnost predstavljanja najkompleksnijih procesa postaju imperativom za brzi civilizacijski razvoj. Alfabet Zapada je jednostavan, ali jednoslojan; ima karakteristike nedvosmislenosti, ali je dovoljno bogat da opi e vrlo slo ene pojave. Slikovno pismo Maja jo nije de ifrirano u veem dijelu (80%) te smo stoga hendikepirani da damo potpunu ocjenu. Ali, na osnovu raspolo ivih injenica svjesni smo njegove vi eslojevnosti i lakoe u predstavljanju kompleksnih + Maje ? Maje

pojava; itanje glifa u kontekstu je podrazumijevalo veliki fond znanja, a time i nedostupnost veini pripadnika civilizacije. Zapad Maje ___________________________________________________ Pismo + ___________________________________________________ 6.2.16. Raznolikost zanimanja Mogunost biranja razliitih zanimanja u kojima se mogu ispoljavati razliite sklonosti i talenti odlika je razvijenih civilizacija. Zadovoljni pojedinci su preduslov sretne civilizacije. Specijalizacija i parcijalizacija ivotnih segmenata doveli su do pojave velikog broja zanimanja. Teoretski, ljudima je ponuena iznimna mogunost izbora. Praksa, meutim govori da ljudi u veini nisu zadovoljni svojim poslovima i da se ne osjeaju kreativno. Profitna ekonomija tjera pojedinca na prihvatanje posla koji e omoguiti pre ivljavanje ili odr avanje dostignutog standarda. Kada se dru tvo oslobodi obaveznih zanimanja i svede se samo na niz kreativnih zanimanja, tada se disti e uzor. Maje su imale niz zanimanja, ali je socijalni status utjecao na njihov izbor (pripadnost plemstvu/sve tenstvu, astronomi, arhitekte, umjetnici, zabavljai, graevinari, zemljoradnici, amani). Zapad ____________________________________________________ Raznolikost zanimanja + ____________________________________________________ 6.2.17. Standard Populacijski limitirana zajednica kao vrhunsku ponudu svojim lanovima mo e dati standard prema elji pojedinca . Sve postaje dostupno; mjesta ljubomori nestaje. Zapadna civilizacija je u zadnjih nekoliko decenija formirala srednju klasu kojima su napokon ponueni zadovoljavajui ivotni uslovi. Od odnosa suveren/podanik, do lo se do sofisticiranijeg elita/srednja klasa/socijalno ugro eni. Socijalna slojevitost je bila prisutna u svijetu Maja. Pripadnost elitama direktno je odreivala i standard. Mnogo je izra enija veza sa prirodnim habitatom. Zapad ___________________________________________________ Standard ___________________________________________________ + 0 Maje 0 Maje +

6.2.18. Ostalo Sve ono to utjee na zadovoljstvo pojedinca (u pozitivnom smislu i ne na raun drugoga) ima direktan odraz i na cjelinu. Detalji se mijenjaju, ali su tina ostaje ista: sport, igra, rekreacija, moda Zapad Maje ____________________________________________________ Ostalo 0 ____________________________________________________ +

6.3. Rezultati komparativne analize Ve je govoreno o limitu dru tvenih nauka u pogledu egzaktnosti i tehnike terminologije. Stoga je i svaki poku aj kvantifikacije nedovoljno precizan i manjkav. U proteklim poglavljima autor je nastojao zadr ati neutralnost mada pripada jednoj civilizaciji, a drugom se bavi sa aspekta nezavisnog istra ivaa. Rezultat komparativne analize emo podijeliti na dva dijela: u prvom emo prikazati zbirne rezultate na primjeru primarnih parametara. U drugom dijelu emo pokazati rezultate sekundarnog seta komparativnih parametara. ZapadMaje Nivo znanja+0 Civilizacijski ciljevi 0+ Mudrost 0+ Ljubav kao model komunikacije -? Harmonija s prirodom -+ Duhovnost0+ Umjetnost+++ Tabela 2: Komparacija civilizacija Rezultat: primat civilizacije Maja Legenda za ocjenu civilizacijskog nivoa _________________________________________ + + dostignut eljeni civilizacijski nivo + na putu ka eljenom civilizacijskom nivou 0 na sredini civilizacijskog puta negativni civilizacijski nivo ? nedovoljno informacija da se donese sud _________________________________________ Tabela ukazuje da je vi emilenijska civilizacija Maja kompaktnija i u set primarnih parametara

prednosti u pogledu primarnih civilizacijskih kriterija. Tehnolo ka civilizacija Zapada pod elitistikom kontrolom i profitnom ekonomijom jo uvijek ne pokazuje dovoljno mudrosti na svom putu ka ovladavanju kosmikim znanjem. ZapadMaje Teritorija+++ Demografski aspekt-+ Tehnologija++ Politiko ureenje00 Lokalni konflikti-Op ti konflikti-0 Astronomija++ Arhitektura++ Graevinarstvo++ Komunikacijska infrastruktura++ Koncept raunanja vremena++ Socijalna komponenta0? Obrazovanje+? Zdravstvo+? Vojna komponenta-0 Pismo++ Raznolikost zanimanja+0 Standard+0 Ostalo+0 Tabela 3: Set sekundarnih komparativnih parametara Rezultat: relativni primat Zapadne civilizacije Niz sekundarnih faktora koji utjeu na nivo razvijenosti pokazuje blagu prednost civilizacije Zapada. Meutim, upozorenje toj istoj civilizaciji su katastrofalni rezultati na nivou demografskog razvoja, konflikata i upotrebe tehnologije na dobrobit svih. Oigledno da je zaostajanje u setu primarnih kriterija (mudrost, ivot u balansu sa okolinom) predodredio pojavu ovih bitnih civilizacijskih nedostataka Zapada.

7. ZAKLJUCI Primjenom naune metodologije ustanovljeno je slijedee: Centralnoamerika kultura Maja je ustanovljena kao autohtona Planetarna civilizacija. Izvr ena je komparativna analiza izmeu Zapadne civilizacije (VI XX stoljea, sa naglaskom na period kraj XVIII poetak XXI stoljea) i civilizacije Maja (naglasak na period IV X stoljee) kori tenjem seta primarnih i sekundarnih parametara. Ustanovljeno je da civilizacija Maja dr i relativni primat u setu primarnih komparativnih parametara (civilizacijski ciljevi, mudrost, harmonija s prirodom, duhovnost). Zapadna

civilizacija je ostvarila relativan primat u pogledu niza sekundarnih kriterija. Zaostajanje u pojedinim segmentima primarnih kriterija (mudrost, harmonija s prirodom) uslovio je nedostatke Zapadnoj civilizaciji u pogledu nekontrolisanog demografskog rasta, pojave op tih konflikata i zloupotrebe tehnologije. Adekvatno vrednovanje civilizacije Maja i kori tenje njihovih dostignua mo e ponuditi korisne modele razvoja Zapadnoj civilizaciji. Umjesto skretanja u nekontrolisano super-tehnolo ko dru tvo elitistike dominacije, mo e se kao civilizacijski cilj utvrditi razvoj sofisticirane civilizacije u kojoj se kombinira moderna tehnologija sa razvijenim mentalnim sposobnostima, te univerzalna kosmika znanja sa balansiranim ivotom na Planeti.

8. BIBLIOGRAFIJA Carrol Quigley, "The Evolution of Civilizations", LibertyPress, Indianapolis, USA, 1979 Gilbert J. Garraghan, A Guide to Historical Method , Declan. X. McMullen, USA, 1946 Professor Donna T. Mc Caffrey: Historical Methodology , predavanja na Providence College, USA, jesen 2003 Definicija prema: Behavioral Sciences Department, Palomar College, San Marcos, California, USA, ljetni semestar 2005 Zarefsky, David: The Study of Effective Reasoning, Parts I and II , The Teaching Company, USA, 2002 Taylor, Royal Ervin: Radiocarbon Dating: An Archeological Perspective , Academic Press, USA, 1987 Mexico Travel Book , AAA Publishing, Florida, 2001 Osmanagich, Sam: The World of the Maya , Gorgias Press LLC, New Jersey, USA, 2005 Diego de Landa, An Account of the Things of Yucatan , Monclem Ediciones, Mexico, 2003 Larousse Encyclopedia of Archeology , General editor Gilbert Charles-Picard, The Hamlyn Group, London, UK, 1972 Hawkes, Jacquetta, Atlas of Ancient Archeology , McGraw-Hill Book Company, New York, 1975 C. Bruce Hunter, A Guide to Ancient Maya Ruins , University of Oklahoma Press, 1977 Sharer, J. Robert: The Ancient Maya , fifth edition, Stanford University Press, California, USA, 1994 Charles Galenkamp, Maya, The Riddle and Discovery of a Lost Civilization , David McKay Company, New York, 1976 Stuart, Gene S., Secrets from the Past , National Geographic Society, USA, 1979 The New American Desk Encyclopedia , third edition, A Signet Book, Penguin Books, USA, 1993 The Columbia Encyclopedia , third edition, Columbia University Press, New York, USA, 1994 The Dwellings of Eternity , editied by Alberto Siliotti, Chartwell Books, New Jersey, USA, 2002 Norton, Natasha and Whatmore, Mark, Central America , Cadogan Books, London, UK, 1993 Fowler, William, Maya Civilization , New York, USA, 2003 Stierlyn, Henry, The Magnificient Realm of the Mayas , Reader s Digest, USA, 1978 Gardner, Joseph, Mysteries of the Ancient Americas , The Reader s Digest,

1991 Herreid, Clyde Freeman: Case Studies in Science: A Novel Method of Science Educatin , Journal of College Science Teaching (str. 221-229), February 1994, University at Buffalo, State University of New York, USA, 1994 Quigley, Carroll: The Evolution of Civilization: An Introduction to Historical Analysis , Liberty Press, Indianapolis, USA, 1979 Osmanagi, Semir: Alternativna historija , TKD ahinpa i, Sarajevo, 2004 Osmanagi, Semir: Alternativna povijest: Tragovima Atlantide , Indrija, Zagreb, 2003 Osmanagi, Semir: Civilizacije prije poetka zvanine historije , TKD ahinpa i, Sarajevo, 2005 Osmanagi, Semir: Misterija Anasazija , TKD ahinpa i, Sarajevo, 2005 Kalifornijski Institut za sranu matematiku (Institute of HeartMath, www.hearthmath.org ) Millard, Anne: Pyramids , Larousse Kingfisher Chambers, New York, 1996 Westwood, Jennifer: The Atlas of Mysterious Places , Barnes and Noble, New York, 1998 C.A. Burland: Adventuring in Archeology , Frederick Warne & Company, New York, 1963 Breeden, Robert: Vanishing Peoples of the Earth , National Geographic Society, Washington D.C., 1968 Hatt, Carolyn: The Maya , Virginia Beach, VA, ARE Press, ISA, 1971 Sodi, Demetrio: The Great Cultures of Mesoamerica , Panorama Editorial, S.A., Mexico D.F., Mexico, 1983 Victor Wolfgang von Hagen, Maya Explorer, John Lloyd Stephens and the Lost Cities of Central America and Yucatan , Chronicle Books, San Francisco, 1990 Norton, Leonard Jonathan: Ancient America , Time Life Books, New York, 1967 Scarre, Dr. Chris, Past Worlds, Atlas of Archeology , Border Press, Michigan, 2003 Prema studiji istra ivaa Barbare W. Fash sa Harvard University s Peabody Museum (USA), koja radi u Copanu od 1977; trenutno je direktor projekta za prezervaciju Copanovih hijeroglifskih stepenica. El Mondo Maya , Quimera Editores, Mexico, 2002 David Freidel, Linda Shele & Joy Parker, Maya Cosmos , William Morrow and Company, New York, 1993 Secrets of the Pyramids , Reader s Digest, USA, 1982 Arguelles, Jose, The Mayan Factor , Bear & Company, Santa Fe, New Mexico, 1987 Ruz, Alberto, Uxmal , Instituto Nacional de Antropologia e Historia, Mexico, 1974 Sodi, Demetrio, The Mayas , Panorama Editorial, Mexico, 1983 Le Plongeon, Sacred Mysteries Among the Mayas and the Quiches , Macoy Publishing and Masonic Supply Co, New York, 1909 General Information about Sayil, www.isource.com/maya/cities/sayil, Internet Solutions, 2003 Mitchell, John S.: Archaeology: Enigmatic Quirigua , www.mayadiscovery.com, Organizacion Tips, Cancun, Mexico, 2005 Royal Ontario Museum, Agency of Ministry of Culture, Canada, 1998 Punta Mango, Cultural Tours, www.puntamango.com, El Salvador, 2004 Ilustracije iz: Leonardo Berges: Mayan architecture: Dialogue between Men and Gods , www.mayadiscovery.com, Organizacion Tips, Cancun, Mexico, 2005 Aveni, Anthony & Hartung, Horst: The Observation of Passage through the Zenith in Mesoamerica , Archeoastronomy , No. 3, Suppl. J, p. 51-70, South Carolina, USA, 1981 Bohm, Bohumil & Bohm, Vladimir: The Dresden Codex the Book of Mayan Astronomy , Prague, 2004; iroki izvodi iz knjige se mogu nai na sajtu: www.volny.cz/paib/dresden_codex.htm Mercier, Aloa Patricia: The Maya Shamans , CPD, Wales, Great Britain, 2002

Izraunavanja prema: David Lubman, 136 ASA Meeting, Norfolk, VA, USA, 1998. Prema knjizi: Sylvanus G. Morley , Robert Brunhouse, USA, 1971. David Lubman: An Archaelogical Study of Chirped Echo from the Mayan Pyramid of Kukulkan at Chichen Itza , Acoustical Society of America, Norfolk, Virginia, USA, October 12-16, 1998 Clark, John E., PhD, Brighan Young University, Director of BYU New World Archeological Foundation , Chiapas, Mexico, 2002 Cristenson, Allen J.: Popol Vuh: The Sacred Book of the Maya , O Books, USA, 2004 Garvin, Richard, The Crystal Skull , Doubleday & Co, New York, 1973 Fotografije na web-sajtu Trocadero muzeja u Parizu: www.trocadero.com Op irnije na web-sajtu muzeja u Londonu: www.empiremuseum.com/crystalskulls.htm Dorland, Frank, Holy Ice-Crustal Healing , Golden Press, St. Paul, 1992 Le Plongeon: Sacred Mysteries Among the Mayas and the Quiches , Macoy Publishing and Masonic Supply Co, New York, USA, 1909 Le Plongeon, Alice and August, Queen Mu and the Eastern Sphinx , Steiner Publications, New York, 1973 Le Plongeon, Alice and August, Queen Mu and the Eastern Sphinx , Steiner Publications, New York, 1973 Hatt, Carolyn: The Maya , A.R.E. Press, USA, 1976 Coe, Michael: Breaking the Maya Code , Thames and Hudson, USA, 1992 Bohm, Bohumil & Bohm, Vladimir: The Prague Codex the Fifth Preserved Mayan Manuscript , www.hermetic.nofadz.com/cal_stud/maya/boehm/prague_codex/doc Original je u Nacionalnoj biblioteci u Parizu, a fotografije se mogu nai na: www.famsi.org/mayawriting/codices/pdf/paris_love.pdf Kalifornijski Institut of Hearthmath, www.hearthmath.org, se bavi istra ivanjem utjecaja raspolo enja na srce i mozak; kako emocije ljubavi ili straha utiu na na organizam. Michael Drosnin: The Bible Code , Touchstone, New York, USA, 1997 Zvanini demografski podaci Ujedinjenih naroda, Povjerenstvo za stanovni tvo i razvoj, New York, 18.02.2005 Osmanagi, Muris: Iza drugog milenijuma , Svjetlost, Sarajevo, 2001 Innes, Hammond: The Conquistadors , Alfred A. Knopf, New York, USA, 1969 Dr Michio Kaku, Hyperspace: A Scientific Odyssey through Parallel Universes , Anchor Press, USA, 1995 Jenkins, John Major: Mayan Cosmogenesis: Cosmic Mother Gives Birth , The Center of Mayan Time, USA, April 1995 Civilization , Microsoft Encarta, Online encyclopedia, 2005 Groark, Kevin P.: Vital warmth and well being: steambathing as household therapy among the Tzeltal and Tzotzil Maya of Highland Chiapas, Mexico , Department of Anthropology, University of California, Los Angeles, California, USA, 28.01.2005.

9. INDEX IMENA I POJMOVA Abbe Brasseur de Bourbourg, francuski istraiva civilizacije Maja Acanceh, grad Maja na Yukatanu Ah Puch, bog smrti Maja Ajan Tun, proroanski kalendar Maja Alberto Ruz, meksiki arheolog Antonio del Rio, panjolski namjesnik u Meksiku Aqua Azul, sveto podzemno vrelo Maja na Yukatanu Augustus Le Plongeon, francuski istra iva civilizacije Maja

Azteci, srednjevjekovna kultura na meksikom tlu Bird Jaguar etvrti, vladar Maja Bonampak, grad Maja u Chiapasu Calcehtok, peina Maja na Yukatanu Caracol, observatorija Maja u Chichen Itzi Cehtzuc, grad Maja na Yukatanu Cenote, sveti podzemni izvor Maja Chan Chen, grad Maja u Meksiku Chan Kom, drevni grad Maja Chann Muan Drugi, lord Maja Chetumal, luki grad Maja na Karibima Chichen Itza, grad Maja na Yukatanu Chilam Balam, prorok Maja Chinkultic, grad Maja u Chiapasu Chol Tun, kalendar Maja Coba, grad Maja na Yukatanu Codz Pop, Hram maski u gradu Maja Kabahu, Yukatan Copan, grad Maja u Hondurasu Cuello, grad Maja u Belizeu ak, bog ki e Maja, simbol planete Venere ultuni, podzemne cisterne u gradovima Maja Desire Charnay, arheolog Diego de Landa, panjolski franjevac i upravitelj Yukatana DNK antene Drezdenski Kodeks, sauvana knjiga Maja Dugi ciklus, 13 baktuna ili 5128 godina Dzibilchaltun, grad Maja u Meksiku Ek-Balam, grad Maja na Yukatanu Ekomal Tun, kalendar Maja El Castillo, najvea graevina Maja u gradu Tulumu, Quintana Roo El Mirador, piramida u gradu Maja Labni, Yukatan El Mirador, grad Maja u Guatemali El Rev, luki grad Maja na Karibima Fasquelle Ricardo, honduraski arheolog Fash William, arheolog Fish Barbara, arheolog Francisco de Montejo, zapovjednik konkvistadora Frank Dorland, savremeni ameriki autor o kvarcnim lubanjama Maja Frans Blom, danski arheolog Frederick Catherwood, istra iva civilizacije Maja iz XIX stoljea Giles Healy, fotograf, otkriva grada Maja Bonampaka, Chiapas Gospodari noi, kalendar Maja Grolier kodeks, sauvana knjiga Maja Grupa od hiljadu stubova, graevinski kompleks Maja u Chichen Itzi Guerra Ramon, umjetnik iz Copana, autor replike hrama Rosalila Haab, glavni sekularni kalendar Maja Habuc, piramida Maja u Izamalu Hi xwitsu, grad Maja u Meksiku Hopi Indijanci, potomci Anasazija u Arizoni Hram broj etiri, najvi a piramida Srednje Amerike, Tikal, Guatemala Hram Gigantskog jaguara, monumentalna graevina u gradu Maja Tikalu, Guatemala Hram jaguara, Chichen Itza, Yukatan

Hram natpisa, Palenque, Chiapas Hram ratnika, monumentalna graevina Maja u Chichen Itzi, Yukatan Humbatz Men, prorok Maja Hunab Ku, sredi te Galaksije prema kosmogoniji Maja Hunpictoc, piramida Maja u Izamalu, Yukatan Itzamatual, piramida Maja u Izamalu, Yukatan Ix Tun, kalendar Maja Ixim Tun, kalendar Maja Izamal, grad Maja na Yukatanu Izamna, drevni lider Maja Izancanac, stariji naziv za grad Maja Yaxchilan, Chiapas Izapa, grad Maja u Meksiku John Clark, antropolog John Lloyd Stephens, istra iva civilizacije Maja iz XIX stoljeca Juan de Tro y Ortolano, paleontolog Juan Gutierez Picon, konkvistador Jupiter, planeta Sunevog sistema, predmet istra ivanja Maja Kabah, grad Maja na Yukatanu Kabul, piramida Maja u Izamalu, Yukatan Kaminal Juyu, grad Maja u Guatemali Kin, Sunce Kinich Kak Moo, piramida u gradu Maja Izamalu, Yucatan Klejeb, proroanski kalendar Maja Kukulkan, lord, superiorno bie Maja Kukulkan, piramida u Chichen Itzi na Yukatanu Ku Tun, kalendar Maja Ku Xan Suum, kosmiki centar, drvo ivota Labna, grad Maja na Yukatanu Lacandon indijanci, potomci Maja iz Chiapasa Lady Blood, boginja Maja Lamanai, grad Maja u Belizeu Leopold Stokovski, ameriki dirigent, posjetilac grada Maja Chichen Itze Loltun, kompleks peina i ceremonijalno sredi te Maja na Yukatanu Lubaantum, grad Maja u Belizeu Macanxoc, kompleks stela u Cobi Madridski kodeks, sauvana knjiga Maja Mana, grad Maja na Yukatanu Manos Negras, crni otisak ruku u peinama Loltun, Yukatan Mayab, dom Maja Yukatan Mayapan, grad Maja na Yukatanu Mars, planeta Sunevog sistema, predmet izuavanja kosmogonije Maja Merkur, planeta Sunevog sistema, predmet izuavanja kosmogonije Maja Michuchu Mil, kalendar Maja Mike Mitchell-Hedges, istra iva civilizacije Maja Mom Tun, kalendar Maja Monte Alban, ceremonijalno sredi te u meksikoj dr avi Oaxaca Murali Bonampaka, uveni sauvani crte i civilizacije Maja, Lacandon rezervat u Meksiku Naranjo, grad Maja u Guatemali Nocuchich, grad Maja u Meksiku Nohoch Mul, velika piramida u gradu Maja Cobi, Yukatan Olmeci, kultura drevnog Meksika Oxkintok, grad Maja na Yukatanu

Pacal Votan, vladar Maja, Palenque, Chiapas Palaa guvernera, Uxmal, Yukatan Palenque, grad Maja u Chiapasu Pari ki kodeks, sauvana knjiga Maja Piramida Maioniara, Uxmal, Yukatan Plejade, va an zvjezdani sistem u kosmogoniji Maja Popul Vuh, sveta knjiga Maja Pra ki kodeks, sauvana knjiga Maja Puerto Rico, grad Maja u Meksiku Puuc, region Maja na Yukatanu; takoe arhitektonski stil Maja Quetzal, sveta ptica Maja Quetzaqoatl, lord, superiorno bie drevnih naroda Meksika Quirigua, grad Maja u Guatemali Qunital Beatriz, meksiki arheolog Ramon Carqasco, arheolog Rosalila, hram Maja u Copanu, Honduras Sacbe, bijeli putevi Maja Saturn, planeta Sunevog sistema, predmet izuavanja kosmogonije Maja Sayil, grad Maja na Yukatanu Shield Jaguar Drugi, vladar Maja Smoking Shell, vladar Maja iz Lamanaia, Belize Stela E, monumentalni obelisk Maja u Quirigui, Guatemala Superstring teorija Tankah, grad Maja Tazumal, grad Maja u Salvadoru Teotihuacan, monumentalni drevni grad u Meksiku Teorija supergravitacije Teorija svega, univerzalna teorija koja ujedinjuje sve fundamentalne sile univerzuma Tikal, grad Maja u Guatemali Tiku Tun, proroanski kalendar Maja Tolteci, kultura drevnog Meksika Tula, tolteki grad Tulum, luki grad Maja u meksikoj dr avi Quintana Roo Tun, kalendar Maja Tzat Tun Tzat, palaa Maja u Oxkintoku, Yukatan Tzolkin, kalendar Maja Tzomapantli, hram lobanja u Chichen Itzi, Yukatan Tz otz Tun, proroanski kalendar Maja Uaactun, grad Maja u Guatemali Usumacinta, rijeka u Chiapasu Uxmal, grad Maja na Yukatanu Venera, planeta Sunevog sistema, predmet izuavanja kosmogonije Maja Xelha, luki grad Maja u meksikoj dr avi Quintana Roo Xibalba, podzemni svijet Maja Xkaret, luki grad Maja u meksikoj dr avi Quintana Roo Xlabpak, grad Maja u Meksiku Xlapak, grad Maja u meksikoj dr avi Yukatan Xultun, grad Maja u Guatemali Yahun, grad Maja na Yukatanu Yax Rabbit, supruga vladara Maja

Yaxha, grad Maja u Guatemali Yat Balam, vladar Maja Yaxchilan, grad Maja u Chiapasu Zac Be (galaksija Mlijeni put) Zculen, grad Maja u Guatemali Zamaan Ek (zvijezda Sjevernjaa) Zapoteci, kultura drevnog Meksika Zayi, indijansko ime za grad Maja Sayil Zinaan Ek, zvijezdana konstelacija korpion, predmet izuavanja kosmogonije Maja Zomorfi, monumentalni kru ni kameni blokovi Maja koji prikazuju mitske ivotinje

10. SPISAK FOTOGRAFIJA, ILUSTRACIJA I TABELA 10.1. Spisak fotografija Fotografija 1: Farmer Maja, vienje guatemalskog umjetnika, kip se nalazi ispred ulaza u Nacionalni historijski muzej, Guatemala City, Guatemala (snimio: Semir Osmanagi) Fotografija 2: Bogato ukra eni kameni blokovi sa likovima jaguara i orla, Chichen Itza, Yukatan (snimio: Semir Osmanagi) Fotografija 3: Cenote Aqua Azul, sveti izvor Maja, Chichen Itza, Yukatan Fotografija 4: Murali Maja iz Bonampaka, Chiapas, Meksiko Fotografija 5: Hram broj 26 sa 2 500 nede ifriranih glifa, Copan, Honduras Fotografija 6: Trodimenzionalna umjetnost u kamenu, Copan, Honduras Fotografija 7: Stadion za 30 000 ljudi, Copan, Honduras Fotografija 8: Autor Semir Osmanagi u razgovoru sa Guerra Ramonom, umjetnikom iz Copana (Honduras), autorom replike hrama Maja Rosalila Fotografija 9: Struktura broj 16 , oficijelni naziv za piramidu koja skriva hram Rosalilu, Copan, Honduras Fotografija 10: Hram Rosalila u perfektnom stanju ispod piramide, Copan, Honduras Fotografija 11: Autor ispred ulaza u Hram Rosalila iznad kojeg su dva vozila te simboli Sunca i srca Galaksije, Copan, Honduras Fotografija 12: Lik Maja u kabini vozila, hram Rosalila, Copan, Honduras Fotografija 13: Perfektno zaobljeni kameni blokovi hramova, Tikal, Guatemala Fotografija 14: Korijeni prekrivaju kamene stepenice, Tikal, Guatemala Fotografija 15: Piramida dijelom oteta ispod brda, Tikal, Guatemala, Fotografija 16: Hram broj etiri, najvisa struktura indijanske Amerike , Tikal, Guatemala Fotografija 17: Autor ispred hrama Gigantskog jaguara, Tikal, Guatemala Fotografija 18: Pogled na d unglu sa vrha piramide, Tikal, Guatemala Fotografija 19: Stepenaste piramide, Palenque, Chiapas, Meksiko Fotografija 20: Lord Pacal, piktoglifi, Palenque, Chiapas, Meksiko Fotografija 21: Hram natpisa, Palenque, Chiapas, Meksiko Fotografija 22: Primopredaja vlasti, Palenque, Chiapas, Meksiko Fotografija 23: Observatorija, Palenque, Chiapas, Meksiko Fotografija 24: Rijeka Usumacinta razdvaja d ungle Meksika i Guatemale Fotografija 25: U brodu za Yaxchilan, rijeka Usumacinta, Chiapas, Meksiko Fotografija 26: Ulazak u Yaxchilan, Chiapas, Meksiko Fotografija 27: Silazak u labirint, Yaxchilan, Chiapas, Meksiko Fotografija 28: Piktoglifi Yaxchilana koji opisuju ovo sofisticirano

sredi te Maja, Chiapas, Meksiko Fotografija 29: Uspon ka Velikom Akropolisu, Yaxchilan, Meksiko Fotografija 30: Hram na vrhu piramide, Yaxchilan, Chiapas, Meksiko Fotografija 31: Grad Maja Bonampak, blago Chiapasa, Meksiko Fotografija 32: Velika piramida Bonampaka, Chiapas, Meksiko Fotografija 33: Murali Bonampaka, Chiapas, Meksiko Fotografija 34: Krv iz prstiju zarobljenika na muralima Bonampaka: rtve ili ceremonija oploavanja zemlje? Chiapas, Meksiko Fotografija 35: Piramida Maionicara, Uxmal, Yucatan, Meksiko Fotografija 36: enski samostan , Uxmal, Yucatan, Meksiko Fotografija 37: Velika Palaa, Sayil, Yucatan, Meksiko Fotografija 38: Koridor na drugom spratu Palae, Sayil, Yucatan, Meksiko Fotografija 39: avolja piramida, Oxkintok, Yucatan, Meksiko Fotografija 40: Struktura broj 1 , Oxkintok, Yucatan, Meksiko Fotografija 41: Labirint Oxkintok, Yucatan, Meksiko Fotografija 42: Natpis na ulazu u kompleks peina Loltun koji pojavu Maja na Yukatanu smjesta u period prije 4500 godina potpuno mijenjajui oficijelna enciklopedijska stanovi ta, Yucatan, Meksiko Fotografija 43: Ratnik ili superiorno bie, Loltun, Yucatan, Meksiko Fotografija 44: Peina Grutas Calcehtok , zadnje upori te indijanaca, Yucatan, Meksiko Fotografija 45: Sipa na svodu peine, Calcehtok, Yucatan, Meksiko Fotografija 46: Hram maski, Kabah, Yucatan, Meksiko Fotografija 47: uvari hrama, Kabah, Yucatan, Meksiko Fotografija 48: Kapija, Kabah, Yucatan, Meksiko Fotografija 49: Fasada Hrama maski, Kabah, Yucatan, Meksiko Fotografija 50: Kapija, Labna, Yucatan, Meksiko Fotografija 51: Maska Caka, Labna, Yucatan, Meksiko Fotografija 52: Palaa, Xlapak, Yucatan, Meksiko Fotografija 53: Manastir u Izamalu izgradjen kamenom gigantske piramide, Yucatan, Meksiko Fotografija 54: Ostaci piramide Kinich Kak Moo, Izamal, Yucatan, Meksiko Fotografija 55: Piramida Kukulkan, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 56: Igrom sunevog svjetla i sjene, arhitekte Maja stvaraju iluziju serpenta na kamenim stepenicama i to samo na dan ravnodnevnice, Kukulkanova piramida u Chichen Itzi, Yukatan, Meksiko Fotografija 57: Glava serpenta, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 58: Observatorija Caracol, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 59: Hram ratnika , Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 60: Grupa hiljadu stubova, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 61: Hram jaguara, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 62: Pogled na grad Ek-Balam, Yucatan, Meksiko Fotografija 63: Observatorija, Mayapan, Yucatan, Meksiko Fotografija 64: Pogled sa piramide, Mayapan, Yucatan, Meksiko Fotografija 65: Piramida, Acanceh, Yucatan, Meksiko Fotografija 66: Velika piramida, Coba, Yucatan, Meksiko Fotografija 67: Spu tanje niz Veliku piramidu, Coba, Yucatan, Meksiko Fotografija 68: Kameni obelisk Stela E, te ka je 65 tona i nema zadovoljavajueg odgovora kako je prevezena i uspravljena usred d ungle u Guatemali, Quirigua Fotografija 69: Zoomorph P, kru ni kameni blok, prikazuje svemono superiorno bie u joga polo aju koje se, opet, nalazi u ustima jos monijeg nepoznatog monstruma , Quirigua, Guatemala Fotografija 70: Stela F, kameni obelisk koji opisuju dogaaje koji su se odigrali prije 400 miliona godina (!), Quirigua, Guatemala Fotografija 71: Originalna sekcija Stele 9 koja predstavlja glavu lorda Smoking Shell, Lamanai, Belize, strana 115 Fotografija 72: Struktura N10-9, hram Maja, Lamanai, Belize Fotografija 73: Tri hrama u gradu Maja Tazumal, Salvador Fotografija 74: El Castillo, Tulum, Quintana Roo, Meksiko

Fotografija 75: Kamena stela broj 5, Izapa, Meksiko, visoka je 255 cm i te ka 15 tona; datirana je u 300. godinu prije nove ere Fotografija 76: Palaa guvernera , Uxmal, Yucatan, Meksiko Fotografija 77: Pet-prema-osam , fasada Palae guvernera, Uxmal, Yucatan, Meksiko Fotografija 78: Hram Maja je podignut na taj nain da se samo na dan proljetne i jesenje ravnodnevnice Sunce svom veliinom pojavi u sredi njem otvoru, Dzibilchaltun, Meksiko Fotografija 79: Piramida Kukulkan za vrijeme proljetne ravnodnevnice, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 80: Broj osam (crta i tri take) uklesan u kameni blok, Copan, Honduras Fotografija 81: Piktoglifi Maja, Copan, Honduras Fotografija 82: Akustini kameni zid igrali ta, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 83: Zvi duk iz Tuluma, Quintana Roo, Meksiko Fotografija 84: Akustini efekti igrali ta u Copanu, Honduras Fotografija 85: Neproporcionalno visoke, a uske stepenice piramide Kukulkan, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 86: Palenque kao zvuni oda ilja, Chiapas, Meksiko Fotografija 87: Igrali te, Monte Alban, Oaxaca, Meksiko Fotografija 88: Igrali te, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 89: Igrali te, Copan, Honduras Fotografija 90: Igrali te, Coba, Yucatan, Meksiko Fotografija 91: Igrali te, Yaxchilan, Chiapas, Meksiko Fotografija 92: Prsten na igrali tu Uxmala, Yucatan, Meksiko Fotografija 93: Kristalna lubanja Maja, Lubaantum, Belize Fotografija 94: Kopija Kodeksa Maja, Guatemala City Fotografija 95: Kopija Drezdenskog kodeksa, Chichen Itza, Yucatan, Meksiko Fotografija 96: Detalj iz Pari kog kodeksa Maja Fotografija 97: Detalj sa Grolierovog kodeksa Fotografija 98: Insert iz Pra kog kodeksa Maja 10.2. Spisak ilustracija Ilustracija 1: Mapa svijeta Maja smje tenog na teritoriji dana njih pet centralnoamerikih dr ava: Meksika, Belizea, Hondurasa, Guatemale i Salvadora Ilustracija 2: Rekonstruisana slika sa stele koja predstavlja vladara Smoking Shell, Lamanai, Belize Ilustracija 3: Geolo ka mapa arheolo kog nalazista Lamanai, Belize Ilustracija 4: Ceremonijalne platforme Maja na primjeru gradova Chichen Itza i Uxmal (50) Ilustracija 5: Razliita dizajnerska rjesenja hramova Maja na primjeru gradova Palenque, Tankah, Tulum i Chichen Itza Ilustracija 6: Palae Maja na primjeru gradova Uaxactun, Kabah i Uxmal Ilustracija 7: Tornjevi Maja na primjeru gradova Xlabpak, Nocuchich, Palenque, Puerto Rico i Chanchen Ilustracija 8: Piramide Maja na primjeru gradova Coba, El Mirador i Uxmal Ilustracija 9: Igrali ta Maja na primjeru gradova Copan i Zaculeu Ilustracija 10: Observatorije Maja na primjeru gradova Uaxactun, Chichen Itza i Dzibilchaltun Ilustracija 11: Kameni nadsvodni luk u arhitekturi Maja na primjeru gradova Uaxctun, Tikal, Labna, Copan, Palenque i Uxmal Ilustracija 12: Stele kao originalan arhitektonski izraz Maja na primjeru gradova Izapa, Xultun, Yaxha, Naranjo i Bonampak Ilustracija 13: Primjeri kua stanovni tva Maja Ilustracija 14: Stela broj 11 iz drevnog grada Maja Izapa, Meksiko,

prikazuje Kosmikog Oca u ustima Kosmike Majke; prikazuje se kanal raanja (Galaksija Mlijeni put) koji e svoju kulminaciju do ivjeti 21.12.2012. kada se ostvari prorokovani raspored planeta i zvijezda na nebu Ilustracija 15: Glif koji se izgovara Ee ; u gornjem desnom uglu je uho koje simbolizira ivotnu putanju; ravni nos predstavlja stepenice; ovaj glif simbolizira ivotnu sudbinu, put koji se izabire i poetnu energiju potrebnu za realizaciju ciljeva 10.3. Spisak tabela Tabela 1: Dosada nje civilizacije prema amerikom autoru Carroll Quigleyu Tabela 2: Komparacija civilizacija set primarnih parametara Tabela 3: Set sekundarnih komparativnih parametara

11. POGOVOR Tee zami ljeni razgovor izmeu modernog ovjeka Zapadne civilizacije s poetka XXI stoljea i pripadnika civilizacije Maja s poetka IX stoljea. Moderni ovjek: Jedna stvar mi ne ide u glavu Maja: Koja? Moderni ovjek: Kako to da vi niste razvili alate i tehnologiju, a bili ste toliko mudri? Maja: Misli li da mudrost i ljubav zrai iz alata? Moderni ovjek: ? Maja: Jasne su mi tvoje nedoumice. U va em svijetu je manje osjetilnih organa i ula a vi to nadomje tate alatima i tehnologijom. Ali, zapamti, to nikako nije znak da ste superiorniji! Naprotiv. Za to u pogovoru ove disertacije ubacujem ovaj izmi ljeni dijalog predstavnika dviju civilizacija koji se nikada nisu sreli? Vrijedi jo jednom istai da mudrost ne dolazi iz tehnologije. A da li tehnologija proistjee iz mudrosti? Ili nas tehnologija uljuljka u mi ljenju da smo dostigli naroiti visok nivo a u stvari nas samo limitira i onemoguava u razvoju mentalnih sposobnosti? Nadam se da je ova disertacija odgovorila na ovo pitanje. Tehnologiju bih opisao kao materijalne produ etke na eg tijela i na ih ula (automobil, kompjuter, teleskop). A ono to nazivamo historijom ili historijskim progresom zapravo simplificirano svodimo na historiju tehnologije. I onda to, sasvim pogre no, poistovjetimo sa civilizacijom. Prema na im standardima, dru tvo okru eno tehnolo kim komforom se smatra razvijenom civilizacijom. Ali, upitajmo se, da li tehnolo ki napredak razvija istinsku kreativnost kod ovjeka ili njegov spiritualni nivo? Ili je mogue da sve sprave kojima smo okru eni zapravo limitiraju na e frekvencije i iskljuuju na a osjetila ne dozvoljavajui nam da primamo kosmike informacije? Mo da nam se ini da nemamo ni ta zajednikog sa Majama. Pa ak i da nemamo fizikih slinosti sa tijelima koje su Maje naseljavale; fizike karakteristike dana njih indijanaca srednje Amerike su ne to drugaije.

Ali, jedan od po eljnih modela na e budunosti je da, vremenom, mi postanemo planetarne Maje. Da stvorimo sofisticiranu tehnologiju koja e kombinovati dostignua moderne nauke i mentalnih sposobnosti Maja. Da utvrdimo humane civilizacijske ciljeve koji e harmonino spojiti frekvencije kosmikih informacija i na u svakodnevnicu. Da kreiramo iste planetarne tehnologije i ivimo komforno i kreativno u manjim zajednicama.

<< NAZAD NA POETNU STRANICU