GLAVA

VIII

OSLOBOENJE LIVNA, IMOTSKOG, DUVNA I POSUJA

P R I P R E M E OFENZIVNIH O P E R A C I J A Z A K O N A N O OSLOBOENJE DALMACIJE U v r i j e m e dok je b r i g a d a vodila b o r b e u Lici sve vie su se ubrzavali dogaaji koji su ukazivali na to da se blii slom snaga faistike N j e m a ke na Balkanu. R u m u n j s k a je istupila iz Trojnog p a k t a 24. kolovoza, a Bugarska 9. r u j n a i o d m a h N j e m a k o j objavila rat. V r h o v n i k o m a n d a n t N O V J otputovao je s Visa 18/19. r u j n a u Moskvu r a d i dogovora s predstavnicima Sovjetskog Saveza o koordinaciji operacija N O V J i jedinica Crvene armije. U k o m u n i k e u agencije TASS 28. r u j n a objavljeno je da je na molbu sovjetske k o m a n d e Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije dao pristanak za p r i v r e m e n i ulazak sovjetskih t r u p a na t e r i t o r i j Jugoslavije. Koncem kolovoza i poetkom r u j n a prodrle su u S r b i j u velike snage NOV, 1. proleterski i 12. korpus, to je, pored ve postojeih snaga u Srbiji, zaprijetilo o n e m o g u a v a n j e m izvlaenja n j e m a k i h snaga iz Grke i Makedonije. Da bi kako tako obrazovala f r o n t p r e m a s n a g a m a C r v e n e a r m i j e i osigurala k o m u n i k a c i j e kroz S r b i j u za povlaenje svoje g r u p e a r m i j a E jaine p r e k o 350.000 vojnika, n j e m a k a k o m a n d a bila je p r i n u e n a da i iz Dalmacije prebaci dio snaga na istoni f r o n t . Poetkom listopada n j e m a k a 2. oklopna a r m i j a poduzima m j e r e za povlaenje iz Dalmacije na tzv. liniju Grn (Zelen). VelebitKnin MostarNevesinjeGacko. Time je ova k o m a n d a neosporno eljela osloboditi 264. i 118. diviziju za b o r b e na istonom f r o n t u , a o b r a n u linije Grn p o v j e r i t i 373. i 369. legionarskoj diviziji, te ustakim i domobranskim snagama. Da li su i u kolikoj m j e r i u ovom povlaenju igrali ulogu zakulisni m a n e v r i i n a d e Hitlera i njegovih saveznika da e na tlu J u g o slavije doi do sukoba interesa SSSR i zapadnih saveznika, moe se samo pretpostavljati. Meutim, za iskrcavanje saveznikih snaga na dalmatin203

skoj obali nije bilo stvarnog razloga. Osmi korpus mogao je bez uea snaga sa strane, sam izii na k r a j s njemako-kvislinkim formacijama. Tako su u p r a v o u vrijeme k a d a je 9. divizija izvodila operacije u Lici iz Dalmacije izvuem 92. motorizirani puk i 1. p u k Brandenburg. Obje jedinice poznate po b r o j n i m sudarima i s 9. dalmatinskom divizijom. Od 1. r u j n a poelo je i p r i k u p l j a n j e r a s t u r e n i h dijelova 118. n j e m a ke divizije i n j e n a p r i p r e m a za odlazak na istoni f r o n t . Tako su poetkom listopada povueni i njeni dijelovi iz Livna. Nakon njihova odlaska u Livnu su ostale ustake i domobranske snage i neto legionara, to je stvorilo povoljne u v j e t e za napad na o v a j garnizon i njegovo konano osloboenje. Glavni tab Hrvatske izdao je 11. r u j n a n a r e e n j e u vezi zaposjed a n j a gradova i uputstvo za rad prilikom ulaska u osloboene gradove. Ovi regulativni akti prenoeni su na k o m a n d n e kadrove koncem r u j n a i poetkom listopada na sastancima u t o k u p r i p r e m a za predstojee ofenzivne operacije. 223 ) U Slabu 8. korpusa i u divizijama p r i p r e m a n i su planovi za zaposjedanje pojedinih gradova, k o j e je predstojalo u skoroi budunosti. Po povratku u r a j o n Bosanskog Grahova u cijeloj 9. diviziji, pa i 4. splitskoj brigadi, pristupilo se intenzivnoj obuci. U b o r b a m a za Graac i uporita na cesti KninBiha uoene su m a n j k a v o s t i u sadejstvu taktikih jedinica meusobno, a posebno u koritenju i s u r a d n j i sa sredstvima podrke, artiljerijom i minobacaima, potom neuvjebanost boraca u savlaivanju minskih i ianih prepreka i borbi u naseljenim mjestima. Tome je u obuci bila posveena najvea panja. Oko 100 domobrana koji su n a m prili bilo je rasporeeno po etama brigade. Oni su 27. r u j n a poloili partizansku zakletvu. Time je brojno stanje brigade neto ojaalo, ali je ono jo u v i j e k bilo ispod polovine normalnog brojnog stanja. U izvjetaju 22 ^) politikog komesara Brigade od 22. r u j n a 1944. nalazimo nakon nekoliko mjeseci prvi autentian podatak o n j e n o m b r o j n o m s t a n j u i naoruanju. Iz n j e g a se vidi da je brojno s t a n j e iznosilo: 719 boraca, od toga 572 na licu, a 147 u rashodu i t o : na niem politikom k u r s u na telegrafskom k u r s u na viem p a r t i j s k o m kursu na artiljerijskom k u r s u na artiljerijsko-bacakom kursu . na viem sanitetskom ' u bolnicama '

'

6 6 1 1 7 3 123.

Ove b r o j k e uvjerljivo govore prvo o tome koliki napori su u to vrijeme vreni da se borci i rukovodioci kroz k u r s e v e osposobe za predstojee zadatke, i drugo kolikim gubicima je brigada bila izloena r a n j a v a m ) A r h i v VII NOV k. 847, b r . reg. 8-17/3. --'') A r h i v V I I - NOV k. 887, b r . reg. 6-7/3

204

n j e m u r a n i j i m borbama, jer je preko 17/o n j e n o g sastava bilo u bolnicama. Brigada je bila n a o r u a n a sa 404 puke, 39 strojnica, 53 pukomitraljeza, 6 tekih mitraljeza, 9 lakih i 5 tekih minobacaa, 4 protutenkovske puke i 8 don bula. Tih d a n a su izvrene i n e k e p r o m j e n e i popune rukovodeih kadrova, te su n a r e d b o m taba Brigade broj 25 od 29. r u j n a 44.225) postavljeni: I bataljon: za v. d. z a m j e n i k a komandanta Zekan Mate; za k o m a n d i r a 3. ete Masteli Mate, do tada zamj. k o m a n d i r a 1 ete; za z a m j e n i k a k o m a n d i r a 1. ete u n j a r a Stipe, do t a d a desetar u istoj eti; za zamjenika k o m a n d i r a 2. ete Vukovi Ante, do tada v. d. komandira ; za zamjenika k o m a n d i r a 3. ete itin Jozo, do tada v. d. k o m a n d i r a ; za komesara 1. ete Cukrov Marijan, do t a d a komesar ete; za komesara 2. ete Popi Ivo, do tada v. d. pomonika komesara iste ete; za pomonika komesara 1. ete Lui Ivo, do t a d a vodni delegat; za pomonika komesara 3. ete Krika Rudolf, do tada vodni delegat; Za komesara 3. ete api Duan, do tada pomonik komesara ete. II za za za za za bataljon: k o m a n d i r a 1. ete P a r u n Miroslav, do t a d a vodnik; zamjenika k o m a n d i r a 1. ete anko Frane, do t a d a vodnik; komesara 2. ete T r a n f i Ivan, do tada vodni delegat; komesara 1. ete Matijevi Milan, do t a d a vodni delegat; pomonika komesara 2. ete Burie Vlado, do tada vodni delegat.

III b a t a l j o n : za k o m a n d i r a 2. ete Kati Martin, do tada komandir 2. ete 2. bataljona; za pomonika komesara 1. ete Gerica Ivo, do tada vodni delegat. IV b a t a l j o n : za komesara 2. ete Liste Kaja, do t a d a vodni delegat; za pomonika komesara 1. ete Bego Ivo, do tada vodni delegat; k o m a n d i r 3. ete 3. b a t a l j o n a Grgas Veseli, i komandir 1. ete 2. bataljona stavljeni su na raspoloenje tabu brigade. Neto ranije je na oficirski kurs pri GS Hrvatske bio upuen naelnik taba brigade k a p e t a n Mate Stani, a na njegovo m j e s t o je bio postavljen za v. d. porunik Vidoevi Nikola. 25. r u j n a vratili su se u jedinice polaznici II partijskog nieg kursa pri tabu 9. divizije i to:
A r h i v VII NOV k. 847, b r . reg. 93

205

Rogulj Ante, Liste K a j a , Bego Ivo, Lui Nikola, Gerica Ivo, Boi Mate, te su, kao to smo vidjeli, odmah bili rasporeeni za politike rukovodioce u jedinicama. 2 2 6 ) Pa i poslije svih ovih popuna nedostajala su 4 politkomesara eta i 9 vodnih delegata. Dolo je do p r o m j e n a i u intend a turi Brigade, pa je otiao na d r u g u dunost pomonik intendanta D u j e i'kov, a intendant Vinko Bili upuen je na kurs. Za v. d. intendanta Brigade doao je Bareza Josip. 227 ) I n t e n d a n t 9. divizije Toma Kaimir u svom izvjetaju od 25. r u j n a ponovno istie kako je teko s t a n j e u vezi s ishranom na ovom terenu, pa pie: Ishrana divizije bila je nejednaka, dok smo se nalazili u Lici bila je dobra. im smo se premjestili na sektor drvarskog podruja bila je slaba, tako da za 4 d a n a nijesmo imali mesa, ve smo davali 1 dkg masti po borcu, jedan d a n nismo imali niti masti. 228 ) Ali nailazili su vedriji dani i u tom pogledu. Prvi i etvrti bataljon bili su jo na sektoru SrbPopina, kada je brigada primila n a r e e n j e za pokret. tab brigade, 2. i 3. b a t a l j o n krenuli su 8. listopada sa sektora Grahova iz sela Kesia i na veer zanoili u selu Vrbici. S u t r a d a n se cijela divizija primakla blie Livnu. Otpoele su p r i p r e m e za n a p a d na grad. Bio je to za neke borce ove brigade etvrti n a p a d na o v a j neprijateljski garnizon. O b a v j e t a j n i oficir 9. divizije Spiro Markovi uspostavio je preko svojih veza k o n t a k t e s nekim ustakim i domobranskim dijelovima, pa i s nekim oficirima u gradu. Sva obavjetenja ukazivala su na to da je moral t r u p a u Livnu nizak, i da nakon odlaska Nijemaca oficire hvata sve paninije raspoloenje. Obavijeteni o tome t a b 8. korpusa i tab divizije su ubrzali pripreme za napad.

OSLOBOENJE LIVNA Livno je za n e p r i j a t e l j a imalo veliki znaaj, kao raskrsnica puteva prema Dalmaciji, Hercegovini, centralnoj i z a p a d n o j Bosni. Ono je po svom poloaju bilo u sastavu linije Grn i n e p r i j a t e l j ga je n a m j e r a v a o uporno braniti kao bono osiguranje svoje komunikacijske osi Metkovi MostarS ara j evo. K a d a su iz n j e g a povuene n j e m a k e jedinice, u garnizonu su ostale jake ustako-domobranske i legionarske snage: 1. bojna 4. pjeake pukovnije, etiri pjeadijske i jedna tabna eta, baterija topova 75 mm, dijelovi 1. bojne 6. ustakog stajaeg zdruga i 5. eta legionara 2. bataljona 369. p u k a iz 369. Vraje divizije. K o m a n d a n t m j e s t a komandant bojne natporunik ernjavski Julije. 229 ) Na d a n p r i j e n a p a d a nepri*>*) A r h i v V I I NOV k. 842 A, b r . reg. 301/6 A r h i v V I I NOV k. 842 A, b r . reg. 611. m ) A r h i v V I I NOV k. 842 A, b r . reg. 611 22 ') Z b o r n i k , t o m V, k n j . 34, d o k . br. 54.

206

jateljski garnizon dobio je pojaanje od 100 vojnika iz Arana. Ukupno je na dan n a p a d a bilo u Livnu 750 neprijateljskih vojnika. 2 3 0 ) tab 8. korpusa predvidio je da Livno n a p a d n e cjelokupna 9. divizija, a da se kao osiguranje p r e m a Duvnu, ujici i planini Cincar postavi Livanjski i Glamoki partizanski odred, a 10. u d a r n a b r i g a d a 20. divizije da u svrhu osiguranja pravca DuvnoKarlov HanLivno postavi na Prevali j e d a n bataljon, a ostalim snagama demonstrativno n a p a d n e neprijateljsko uporite Arano. tab 9. divizije svojom zapovijeeu od 9. listopada 1944. dao je jedinicama ove zadatke: 3. dalmatinska u d a r n a brigada, vri pokret s. Prilukapl. Krug Debelo brdok. 1075 i n a p a d a Livno sa istone i jugoistone strane. Zona irenja desno V a j s Kula zakljuno. J e d n i m b a t a l j o n o m da u p a d n e u grad kanalom k u d a je inae prolazila partizanska veza i s n j i m odmah u poetku napasti neprijateljski tab; 4. splitska brigada: 2 bataljona i eta prateih oruja n a p a d a p r a v cem PrilukaMali i Veliki KabliiSuhaaZastinjezapadni dio grada. Zona i r e n j a : lijevo Baajkovacdesno r. Bistrica iskljuivo. Svojim tekim orujem tui n e p r i j a t e l j s k e poloaje u t r o k u t u izmeu komunikacija LivnoSinj i LivnoDuvno. Komandno mjesto k. 719; 13. junodalmatinska brigada n a p a d a pravcem PrologGrborezi, lijevim krilom likvidira Guber i p r o d u u j e n a p a d o m na Livno s june strane; artiljerija, 2 poljska topa 76 mm sa poloaja iza k. 729 neutralizira n e p r i j a t e l j s k u artiljeriju nedaleko spoja komunikacija LivnoSinj i LivnoDuvno; rezerva: 2 b a t a l j o n a 4. splitske brigade, na prostoriji Kabli Suhaa; nakon zauzimanja m j e s t a 4. splitska brigada sa 2 bataljona organizira odravanje reda i osigurava evakuaciju plijena. Ostala 2 bataljona smjeta u m j e s t u Guber i Grborezi. 231 ) tab brigade bio je izdao pismenu zapovijest i ona je svim k o m a n d a m a eta proitana u selu Priluci 9. listopada u 21 sat. Ona nije n a e n a u arhivima, ali se na osnovi sjeanja autora i operativnog izvjetaja taba brigade 232 ) mogla dosta detaljno rekonstruirati. Poslije p o d a t a k a o neprijatelju, koji su bili mdentini s ve iznijetim podacima, bio je z a d a t a k : 2. b a t a l j o n n a p a d a na lijevom krilu od Baajkovca do Zastinja, prilazi do r u b a klisure ispod Baajkovca jednom etom i sa r u b a Klisure tue vidljive v a t r e n e take u gradu. Sa dvije ete savladava ianu prep r e k u ispod same klisure i upada u grad preko drvenog mostia kod izvora Bistrice; 3. b a t a l j o n n a p a d a od Zastinja do Hasina Vrela. Likvidira b u n k e r e uz cestu LivnoGrahovo i upada u g r a d ;
M0 ) Z a k l j u u j u i po i z v j e t a j u g r u p e a r m i j a E za 11. 10. 1944. u L i v n u je m o r a l o biti vie n e p r i j a t e l j s k i h v o j n i k a no to z a p o v i j e s t t a b a 9. d i v i z i j e n a v o d i . Z b o r n i k , t o m V, k n j . 34, d o k . b r . 25. A r h i v V i r N O V k. 847, br. reg. 92.

208

OSLOBOENJE LIVNA 10. LISTOPADA 1944. GODINE

 eta prateih oruja plasirana je iznad Burkia Drage sa zadatkom da prvenstveno tue poloaje neprijateljske artiljerijske v a t r e ; brigadno previjalite s. Suhaa; k o m a n d n o mjesto taba k. 719 na cesti izmeu s. Suhaa i Zastinje; poetak n a p a d a 10. 10. 01.00. Posebno je bilo saopeno da je jedan od neprijateljskih oficira sprem a n da se preda sa svojim dijelovima, te da to treba iskoristiti u napadu. Borbe su poele tono u ugovoreno vrijeme. I ovoga p u t a je u poetku glavna n e p r i j a t e l j s k a artiljerijska v a t r a u s m j e r e n a na pravac n a s t u p a n j a 4. splitske brigade, pogotovo na p r a v a c n a s t u p a n j a 3. bataljona.

Odmah u poetku n a p a d a neprijateljski artiljerci su usmjerili svoju vatru na korito jednog suhog potoka, g d j e su se od v a t r e zaklonili neki borci. Tu je teko r a n j e n u nogu borac Brakin Milan iz Katel Gomilice. Priskoila mu je u pomo r e f e r e n t saniteta P e r a n Anka. Tek to je njega previla i dala nosiocima ranjenika, od druge g r a n a t e r a n j e n je borac Rikard Gajer, uitelj, koji n a m je priao u r u j n u kao d o m o b r a n iz Lapca. Anka je priskoila da i n j e g a previje. Nije mogla da mu pomogne, jer mu je noga gotovo bila otkinuta, pa je pozvala maloga Gojka Senjanovia da joj pomogne da ga prenesu u jedan zaklon. Tek to su ga prihvatili pala je u neposrednu blizinu jedna od mnogih g r a n a t a ispaljenih te noi na 3. bataljon. Od n j e je poginuo Senjanovi i Gajer. Anka je bila teko kontuzovana i od eksplozije odbaena nekoliko 210

metara daleko. Tamo ju je u nesvijesti nala Restovi R a d o j k a i pomogla izvui do brigadnog previjalita. Bila je dugo v r e m e n a slijepa od bljeska eksplozije. Vid joj se ponovo vratio skoro dva mjeseca kasnije u bolnici u Splitu, g d j e je nakon osloboenja bila evakuirana. Zahvaljujui iskustvu i obuci k o j u su stekli borci brigade, u borbama u Lici te noi to su bili i jedini gubici koje je ona imala: 1 m r t a v i 3 ranjena. Kako je, meutim, u sam grad upao polubataljon iz 3. u d a r n e brigade, pod k o m a n d o m A n t e Mindoljevia 2 3 3 ) i napao sam tab ustake bojne, kod ustaa je poelo kolebanje. To su iskoristili borci 3. bataljona i izvrili juri. Tara Ante, desetar iz 1. ete poletio je prvi. Dok je Bandi Mijo, mitraljezac, zaslijepio dugim r a f a l i m a bunker, T a r a je bacio snop od 4 bombe i n j i m a poruio iane prepreke. Alois Schmidt (Alojz Smit), bivi n j e m a k i m o r n a r , skoio je na drugi b u n k e r i ubacio u njega bombe. Ostali borci ete probili su se kroz breu n a p r a v l j e n u u ianoj prepreci i prodrli u grad. Istovremeno su u grad prodrli i bataljoni 13. junodalmatinske brigade. Bataljon Mate Blajia u t r k u je savladao prepreke i zarobio neprijateljsku artiljeriju. Trea u d a r n a brigada je ve r a n i j e savladala obranu na svom sektoru, pa je do 3,40 sati neprijateljski otpor prestao. J e d a n dio n e p r i j a t e l j s k e posade uspio se kroz m r a k izvui prema A r anu, na slabo kontroliranom spoju izmeu 3. u d a r n e i 13. junodalmatinske brigade. Drugi b a t a l j o n 4. splitske brigade napadao je na sektoru g d j e je ispred njega bio strmi odsjek klisure, tako da je samo 3. eta, k a d je ve otpor bio pokoleban, poruila ianu p r e p r e k u i preko mostia na rijeci Bistrici prodrla u grad. Za n j o m su se niz padine Baajkovca spustile i
233 ) U knjizi Livanjski k r a j u revolucionarnom radnikom pokretu i narodnooslobod i l a k o j borbi iznosi se da je u L i v n o p r i j e p o e t k a n a p a d a u p a o 1. b a t a l j o n ( l i v a n j ski) L i v a n j s k o - d u v a n j s k o g N O P o d r e d a , a p o l u b a t a l j o n iz 3. d a l m a t i n s k e u d a r n e b r i gade se u o p e ne s p o m i n j e . U z a p o v i j e s t i t a b a 9. divizije k a o ni u o p e r a c i j s k o m i z v j e a j u za a k c i j u na L i v n o n i j e se m o g l a nai p o t v r d a za te n a v o d e . U z a p o v i j e s t i t a b a 9. divizije u d i j e l u n a r e e n j a k o j e se odnosi na o v a j O d r e d s t o j i : L i v a n j s k i i G l a m o k i (dakle ne L i v a n j s k o - d u v a n j s k i , p r i m j e d b a a u t o r a ) o d r e d (4 bataljona). J e d a n bataljon Livanjskog odreda postavie se na osiguranje iz pravca Tomislav g r a d a (Duvna) k o d M o k r o n o g a s j e d n e i d r u g e s t r a n e k o m u n i k a c i j e . Sa o s t a l i m s v o j i m snagama zatvarae pravac od u j i c e , zaposjedanjem Borove Glave i jae svoje djelove izbaciti u p r a v c u C i n c a r a r a d i e v e n t u a l n e i n t e r v e n c i j e etnika. N e m a , d a k l e , ni r i j e i o u p u i v a n j u j e d n o g b a t a l j o n a ovog O d r e d a u L i v n o p r i j e p o e t k a n a p a d a , n a s u p r o t t o m e u d i j e l u z a p o v i j e s t i za 3. d a l m a t i n s k u u d a r n u b r i g a d u stoji p o r e d o d s t a l o g : J e d a n s v o j b a t a l j o n o d r e d i t i e za u p a d u g r a d i d a t i mu k o n k r e t n e z a d a t k e . O v a j b a t a l j o n m o r a n a s t o j a t i da se n a e u g r a d u ve u s a m o m p o e t k u b o r b e . B a t a l j o n e se s p u s t i t i u g r a d k a n a l o m k o j i m s a o b r a a s v a k e n o i n a a veza, a b i t i e p r e d v o e n od boraca Livanjskog odreda koje e u tu svrhu odrediti k o m a n d a n t pomenutog odreda. P r e m a i z v j e t a j u t a b a 9. d i v i z i j e zadaci 3. b r i g a d e k a o i O d r e d a i s t o v j e t n i su sa z a d a c i m a iz z a p o v i j e s t i , a u p o d a c i m a o i z v r e n j u a k c i j e s t o j i : U o v o j a k c i j i i s t a k l a s e III. D a l m a t i n s k a u d a r n a b r i g a d a , n a r o i t o n j e n k o m a n d a n t I. bataljona porunik Mindoljevi Ante sa polovinom bataljona, koji su prije poetka n a p a d a uli u g r a d i odigrali v r l o v a n u u l o g u p r i l i k v i d a c i j i grada. U i z v j e t a j u se, d a k l e u e e O d r e d a u o p e ne s p o m i n j e , a A n t e M i n d o l j e v i , k o m a n d a n t u d a r n e g r u p e k o j a j e u p a l a u g r a d s j e a s e d a j e i z O d r e d a bilo d o d i j e l j e n o svega n e k o l i k o b o r a c a k a o vodii. Z a p o v i j e s t t a b a 9. divizije od 9. l i s t o p a d a u 12 sati, A r h i v VII, NOV k. 842 A, br. reg. 17/1; i z v j e t a j t a b a 9. divizije za a k c i j u na L i v n o 10. 10. 1944. A r h i v VII NOV k. 842 A, b r . reg. 361/7; R a f a e l B r i i Mile B o g a v a c : L i v a n j s k i k r a j u r e v o l u c i o n a r n o m r a d n i k o m p o k r e t u i n a r o d n o o s l o b o d i l a k o j b o r b i , S a r a j e v o 1978 godine s t r 323331. S j e a n j e A n t e M i n d o l j e v i a u a r h i v i a u t o r a .

211

druge dvije ete i produile u grad. Ipak je S t a b bataljona bio ozbiljno ukoren to nije r a n i j e i energinije izvrio prodor u Livno. 234 ) S u t r a d a n su 2. i 3. b a t a l j o n pretresli grad i tom prilikom u zvoniku crkve nali nekoliko ustaa s jednim mitraljezom, a u upskoj kui ustakog organizatora f r a piku (kako se sjea Duan Kotora). U dosta domova naeni su tobonji bolesnici, ustvari preobueni domobrani, ali oni su ostavljeni da ih organi vlasti n a k n a d n o mobiliziraju. Livno je uz Benkovac bio drugi grad koji su na kopnenom dijelu svoga operacijskog podruja konano oslobodile jedinice 8. korpusa. Odatle je 9. divizija k r e n u l a u d a l j n j e borbe za konano osloboenje Dalmacije i dijela Hercegovine. Time je i zalee 20. dalmatinske divizije bilo oieno, pa je ona mogla sigurnije pristupiti operacijama za osloboenje prednje Dalmacije. Osloboenjem Livna nastala je ozbiljna pukotina u n j e m a k o j G r n jo p r i j e no to je ona bila i uspostavljena. Za to e n j e m a k e uporno braniti garnizon Duvno kao jednu od otpornih toaka u toj i vie od mjesec dana odolijevati n a s t o j a n j i m a 9. divizije da ih iz protjeraju. liniji snage liniji, njega

Osloboenje Livna mnogo je znailo za cijelu 9. diviziju i u ekonomsko-snabdjevakom pogledu. Mada je i o v a j k r a j bio prilino iscrpljen, zalihe stoke bile su jo znatne, pa je s n a b d i j e v a n j e mesom postalo redovitije i obilnije. U b o r b a m a za Livno 9. divizija zarobila je 84 neprijateljska vojnika, meu n j i m a i k o m a n d a n t a bojne natporunika ernjovski J u l i j a s jo 4 oficira. Zaplijenjena su bila 3 topa 75 mm, 8 tekih mitraljeza, 10 pukomitraljeza, 4 bacaa 81 mm, 12 lakih bacaa, 150 puaka, 8 strojnica, 18 pitolja, 790 g r a n a t a za topove, 670 mina 81 mm, 35 mazgi, 10 konja, 2 radio-aparata, velika koliina pjeadijske i mitraljeske municije i mina za laki baca, potom znatne koliine hrane, zaprenog pribora i drugog materijala. 235 ) Neprijatelj je imao 185 mrtvih. U spomenutoj knjizi Ratite u Hrvatskoj F r a n z Schraml pie: Livno je uslijed izdaje palo neprijatelju u ruke. 5. eta je razbijena, samo jedan n j e n dio se mogao spasiti u uporite Arano. Porunik Bayer (komandir 5. ete) se takoer probio, ali je o d m a h poginuo u obrambenim borbama oko Arana. U dnevnom izvjetaju n j e m a k e grupe a r m i j a F od 11. 10. 1944. stoji da se u Livnu predalo 700 domobrana, a dijelovi n j e m a k e 369. legionarske divizije i 1. b o j n e 6. ustaskog stajaeg djelatnog zdruga da su se povukli p r e m a Duvnu.
2M ) U ve s p o m e n u t o j k n j i z i (biljeka 233) ->Livanjski k r a j u r e v o l u c i o n a r n o m r a d n i k o m p o k r e t u i n a r o d n o o s l o b o d i l a k o j borbi, n a v o d i se da je na p r a v c u 4. s p l i t s k e b r i g a d e n a p a d a o i 3. b a t a l j o n (sajkovaki) L i v a n j s k o - d u v a n j s k o g o d r e d a . Ni u ve n a v e d e n i m d o k u m e n t i m a , z a p o v i j e s t i i i z v j e t a j u t a b a 9. divizije, k a o ni u s j e a n j i m a k o m a n d a n t a 3. b a t a l j o n a B o k a B a n a i p o m o n i k a politikog k o m e s a r a 2. b a t a l j o n a 4. splitske brigade Ante Rosandia nema nikakve potvrde za r e k o n s t r u k c i j u napada na Livno k a k v u j e d a o I l i j a C r n o g o r a c , k o m a n d a n t L i v a n j s k o - d u v a n j s k o g N O P o d r e d a . 2K ) Z b o r n i k , t o m V, k n j . 34, d o k . b r . 54

212

Deveta divizija je, kao to smo vidjeli, zarobila 84, a u borbama je poginulo 185 neprijateljskih vojnika, pa je otuda mnogo jasnije odakle onako velik broj bolesnih civila koje smo zatekli po kuama u gradu. Dio domobrana se oigledno kamuflirao kao bolesnici, a dio se vjerojatno posakrivao, ali njih smo prepustili pozadinskim organima. Nas su ekali drugi zadaci.

BORBE OKO DUVNA Odmah nakon osloboenja Livna Stab 8. korpusa i Stab 9. divizije odluili su napasti Duvno. Zbog toga je 3. dalmatinska u d a r n a sa 2. i 3. bataljonom 4. splitske brigade ve 12. 10. upuena iz Livna preko Sujice u selo Mokronoge radi priprema za napad. Stab 9. divizije je takoer preao u selo Galei kod Sujice. 236 ) 13. juno dalmatinska brigada bila je odmah po zavretku borbi u Livnu upuena u selo Mandac i Golinjevo, te je ona ve 12. 10. smijenila 10. dalmatinsku brigadu 20. divizije na poloajima Prevala prema Duvnu. Za n j o m su 13. 10. upueni 1. i 4. bataljon 4. splitske brigade, sa zadatkom da napadnu neprijateljsko uporite u selu Kovai juno od Duvna. U Duvnu su se nalazile jedna oklopna eta iz 118. njemake divizije, 11 tenkova i jedna eta iz 369. legionarske divizije, te oko 200 ustakih milicionera. Trea udarna brigada dobila je zadatak da napadne i likvidira ovo uporite, a od 2. i 3. bataljona 4. brigade bila je obrazovana divizijska rezerva u selima Mokronoge i Opleani. Livanjski odred je jednim bataljonom osiguravao pravac Kupres Sujica od eventualnog ispada etnikih bandi, koje su se vrzmale po umama oko Malovana, a jednim bataljonom u rajonu Poljice od eventualnih ispada ustake milicije i etnika iz Pakline planine. Tako je brigada bila podijeljena u dvije grupe na dva razliita pravca napada, pa nije mogue ni razmatrati n j e n a dejstva objedinjeno. Dok je 3. u d a r n a 14. i 15. 10. napadala grad i vodila teke borbe 2. i 3. bataljon kao rezerva nisu uope angairani. Pratea eta brigade sa 5 minobacaa podravala je n a p a d iz rajona sela Blauj. Samo 1. i 2. eta 2. bataljona su bile 15. 10. u napadu angairane kao neposredno osiguranje i p r a t n j a artiljerijske baterije, kada je bila dovuena u neposrednu blizinu samostana u Duvnu, gdje su se utvrdile neprijateljske snage. Baterija je direktno gaala nekoliko sati, ali uspjeh nije postignut, pa je ona i ete vraena pred zoru natrag u rejon MokronogeEminovo Selo. Na junoj strani Duvna 1. i 4. bataljon napali su 13. 10. uporite Kovai u namjeri da iz njega p r o t j e r a j u neprijateljsko osiguranje mosta na lijei Sujici i porue most, kako bi se neprijatelju sprijeilo dovlaenje pojaanja i eventualno izvlaenje iz Duvna tim pravcem. Posadu u selu Kovai sainjavao je jedan vod iz 118. divizije sa 2 tenka i oko 100 milicionera. Napad je t r a j a o cijelu no, no bez uspjeha, jer je oklop ten236

) O p e r a c i j s k i d n e v n i k 9. divizije, A r h i v VII NOV k. 842 A, r e g . b r o j 416/2

213

kova bio jai no to se pretpostavljalo, pa tenkove nije bilo mogue likvidirati. Bataljoni su se u zoru povukli na planinu Sui'dup zarobivi u n a p a d u 6 milicionera. O drugim gubicima n e p r i j a t e l j a nisu se mogli utvrditi vjerodostojni podaci. Bataljoni su imali 2 m r t v a i 3 ranjena. 2 3 ') Nou 17/18. 10. su 2. i 3. bataljon izvrili n a p a d na ustaku miliciju u selu Kongora i Borani. Na b r d u Lib (tt. 1023) nalazio se jedan b u n k e r od suhozida s posadom od 2 pukomitraljeza, a na Vujoj strugi, Otrom v r h u i Orlovu k u k u jo po jedan. U tim b u n k e r i m a i po selu bilo je rasporeeno oko 200 b a n d i t a iz zloglasne ustake Kapuliine bande. Drugi b a t a l j o n napao je svojom 1. i 2. etom Lib i Otri vrh. B a n d a se ve od p r v i h rafala razbjeala. Trei b a t a l j o n je takoer poslije k r a t k e borbe zauzeo Vuju strugu i Orlov kuk, pa su se oba bataljona spustila u sela ostavivi osiguranja. T j e r a j u i b a n d e iz sela zaplijenjeno je 80 grla goveda, 300 grla sitne stoke i 7 svinja. Bande su se ve na prvi borbeni dodir razbjeale u no, pa v j e r o j a t n o nisu imale znaajnijih gubitaka, m a da se u operativnom dnevniku 9. divizije navode njihovi gubici od 16 m r t v i h i 18 r a n j e n i h . Velika kolona gonia stoke i oba bataljona vraali su se u j u t r o 18. 10. r u b o m D u v a n j s k o g polja, preko sela Tuice, Raani, Srani prema selu Mokronoge. N e p r i j a t e l j je iz Duvna p r e m a n j i m a uputio 2 tenka, koji su se nedaleko od mosta na rijeci ujici kod sela Opleani zaustavili i otvorili na kolonu brzu p a l j b u iz topova. Kolona se bez gubitaka sklonila u zaklone iza seoskih kua, a tab 2. b a t a l j o n a isturio je 2 don bula na cestu kod tt. 908 ukovica. Meutim, njemaki tenkisti se nisu usudili prijei preko mosta nego su se vratili u Duvno. Bataljoni u akciji nisu imali gubitaka. 2 3 8 ) Nakon neuspjelih n a p a d a na Duvno i prodora neprijateljskih dijelova u pomo ovom garnizonu (18. 10. ujutro), t a b 9. divizije odustao je od d a l j n j i h n a p a d a na ovo uporite i pristupio njegovoj blokadi. Istovremeno se poduzimaju napadi na posade u zahvatu komunikacije p r e m a Posuju i r a s t j e r i v a n j u ustake milicije po selima oko Duvna. 1. i 4. bataljon napali su nou 20/21. 10. neprijateljske dijelove na poloajima Rogoevac, Krukovac i Krievac, u k o j i m a se nalazilo 150 Nijemaca i ustaa, 17 kamiona i 5 tenkova. 239 ) Bataljoni su podili neprijateljskim poloajima, izvrili snaan pritisak, i potisnuli njegove dijelove s Krukovca, ali su onda intervenirale neprijateljske snage podrane tenkovima iz sela Kovai i bataljoni su morali prei u obranu. U iznenadnom n a p a d u bili su nanijeti neprijatelju gubici od 25 m r t v i h i 35 r a n j e n i h , preteno od minobacake vatre. Bataljoni su imali gubitke od 4 m r t v a i 9 r a n j e n i h . S u t r a d a n su ova dva bataljona napala i oistila Roko polje u kome je bilo oko 100 pripadnika Kapuliine bande. U tom n a p a d u zaplijenjeno je od n e p r i j a t e l j a dosta sitne stoke, 22 k o n j a i 110.000 kuna. Bataljoni nisu imali gubitaka.
237 ) cijama '""') 23S )

A r h i v V I I NOV k 847, b r . reg. 10/2. I z v j e t a j t a b a 4. s p l i t s k e b r i g a d e o a k v o e n i m od 14. do 18. 10. 1944. A r h i v VII NOV k. 847, b r . reg. 10/2 A r h i v VII NOV k. 842, b r . r e g . 37/12. Z b o r n i k , t o m V, k n j . 34/54.

214

2. i 3. b a t a l j o n su bili upueni u Sujicu sa zadatkom da tite pravac ujicaDuvno od eventualnih ispada etnikih bandi iz r a j o n a planine Cincar i od s m j e r a VukovskoRavno. Tu su oni 22. 10. rastjerali jednu etniku g r u p u koja je dola u pljaku stoke nedaleko Mioevi Koara i Tunia Doca. F r a n z Schraml pie da se 11/369. (2. b a t a l j o n 369. legionarske divizije) 24. 10. zajedno s a r t i l j e r i j o m povukao iz Arana u Tomislav grad. To je bilo mogue samo pravcem StudenciImotskiPosujeDuvno, jer pravcem AranoDuvno nije se od 12. 10. pa dalje probila ni jedna neprijateljska grupa. Tono je, meutim, da se pravcem PosujeDuvno uspjelo probiti u pomo garnizonu Duvno nekoliko kolona dok je t a j garnizon bio blokiran. U n j e m u je konano do 10. 11. n e p r i j a t e l j u uspjelo skoncentrirati 2500 vojnika, to svakako svjedoi o tome da su njemaki tabovi imali s ovim garnizonom dalekosenije n a m j e r e .

OSLOBOENJE IMOTSKOG U v r i j e m e k a d a je 9. divizija vodila borbe oko D u v n a ostale divizije 3. korpusa oslobaale su ostale dijelove Dalmacije. Njemako-kvislinke snage n a p a d a n e od snaga 8. korpusa povlaile su se na liniju Grn, ali se povlaenje nije ni izdaleka odvijalo onako kako je to bilo predvieno n j e m a k i m operacijskim planom Hearbstgewiter (Jesenja oluja). Sve njihove jedinice bile su izloene estokom pritisku, a neke su u tom povlaenju bile gotovo potpuno unitene. Dijelovi 26. divizije iskrcali su se na kopno i do 24. 10. oslobodili cijelu obalu od Stona do blizine Splita. Dvadeseta divizija p r o t j e r a l a je neprijatelja iz Arana 21. 10. i iz Sinja 25. 10. Snage 118. n j e m a k e divizije ubrzano su se povlaile ispred 26. divizije. U toj situaciji Stab 8. korpusa orijentirao je glavninu svojih snaga na sjever p r e m a Splitu, ibeniku i Kninu, a 9. diviziju na pravac p r e m a istoku, s prvenstvenim z a d a t k o m da s linije Karlov HanMokronoge poduzme akciju ienja p r e m a Imotskom. tab 9. divizije procijenio je da moe znatno efikasnije upotrijebiti svoje snage ako za blokadu Duvna zadri samo m a n j e dijelove, a glavninom da d e j s t v u j e jugoistono od D u v n a p r e m a Imotskom i Posuju. Svojom zapovijeu 250 ) od 23.10. on je svojim jedinicama dao ovakve zadatke: 3. dalmatinskoj u d a r n o j brigadi, da se prebaci istono od komunikacije PosujeDuvno na sektor selo CrvenicaMiljackaVuipolje, a dijelom snaga da izbije p r e m a R a k i t n u i iznad Posuja, s tenjom da ovlada ovim uporitem, a usput da razbije i uniti miliciju koja se iz sektora Rokog polja prebacila p r e m a Rakitnu. 13. junodalmatinskoj brigadi, da na prostoru od Mesihovine prema Posuju d e j s t v u j e na komunikaciji PosujeDuvno, porui tu k o m u nikaciju i spreava s p a j a n j e ovih d v a j u garnizona.
) Z b o r n i k , t o m V, k n j . 34, o k . b r . 73.

216

 4. splitskoj brigadi, da sa svoja 2 bataljona i etom prateeg oruua smijeni dijelove 10. brigade 20. divizije na sektoru AranoStudenci. U sluaju ako je n e p r i j a t e l j napustio tu prostoriju da orijentira svoje dijelove u pravcu sela Proloac radi ispitivanja neprijateljskih snaga. Druga dva b a t a l j o n a koji su bili kod sela Kovai trebala su doi naknadno u sastav brigade k a d a to naredi Stab divizije. Baterija divizije da se prebaci iz sela Galei preko Sujice i Livna u Prisiku kod Arana. Divizijska bolnica u selo Kamensko, a k i r u r k a ekipa divizije u Vinicu. S t a b divizije u Vinicu. U vezi izvrenja svog zadatka Stab 4. splitske brigade izdao je pismenu zapovijest, ali ni ona nije naena u arhivi, pa se po sjeanju i nekim zabiljekama izlae samo izvrenje zadatka, poto u arhivi nije naen nikakav izvjetaj ni taba brigade ni taba divizije o ovim dejstvima. K o m a n d a n t i politkomesar sa 2. i 3. bataljonom, te Prateom etom krenuli su iz Sujice 24. 3 0. u 10 sati i preko Zagoriana na veer izbili u Golinjevo i tu zanoili. S u t r a d a n su zanoili u Aranu, a 26. 10. su preko Sviba i Studenaca produili na Proloac. Pred veer 27. 10. bataljoni su prebaeni preko sela G o r n j e g Proloca u zaseoke Grahovci, uzeli i Milardovii. Odavde su u t o k u 28. 10. jo uvijek bez dodira s neprijateljem izviali u p r a v c u Imotskog. U prvi m r a k ovog dana, a da se prethodno nije ula neka jaa borba oko Imotskog, na o k u k a m a cesta p r e m a Posuju istono od k. 303 o d j e k n u l e su dvije veoma jake eksplozije. Pomonik politikog komesara 2. bataljona Ante Rosandi hitno je pokrenuo 1. etu i n j o m pourio preko K a t u n i t a prema komunikaciji. Meutim, n e p r i j a teljski dijelovi su naglo pobjegli iz Imotskog, poruivi za sobom cestovnu serpentinu tako temeljito da je dugo v r e m e n a bila prolazna samo za pjeadiju. P r v a eta 2. bataljona dala se doslovno u t r k za neprijateljem. U zaseoku Kutlee u p a l a je u t r k u u nekoliko zgrada uz cestu, iznenadila i zarobila 25 domobrana, koji su tu bili kao zatitnica dijelovima koji su se povukli u Posuje. S t a n j e morala u domobranskim jedinicama u to v r i j e m e vidi se i iz ove zgode, koju mi je kasnije priao pokojni Milan Matijevi, tada pomonik politkomesara 1. ete 2. bataljona. Ja sam priao je Matijevi u t r k u s jo t r i borca upao u jednu k r a j - p u t a k u gostionicu, u zaseoku Kutlee. U gostionici smo zatekli osam domobrana na k a r t a n j u . Povikao sam: r u k e u vis! Ostali domobrani digli su ruke, a jedan meu n j i m a , koji je ve imao iskustva s p r e d a j o m partizanima, onako drei k a r t e u r u k a m a okrene se i ree na zagorskom dijalektu: Drug komesar, damo mi oruje, samo nas pusti da zavrimo p a r t i j u karata, k a j ne. Neprijateljski dijelovi su se ustvari povukli iz Imotskog pred pritiskom 3. dalmatinske u d a r n e brigade, jo prije no to se ona razvila za borbu. Neprijatelja je oito zahvatio strah da mu bataljoni 4. splitske brigade ne presjeku odstupnicu p r e m a Posuju, pa se povukao velikom brzi217

nom aktivirajui za sobom eksploziv na o k u k a m a ceste. U Imotskom se predalo 149 domobrana, a medu n j i m a i 20 muziara sa svojim instrumentima. Drugi i Trei b a t a l j o n 4. splitske brigade su, slijedei neprijatelja, izbili na liniju Kukavicek. 690KutleeOsoje. Rjeica Riina i j a r u g a TopolaJama bile su od silnih kia nabujale, ali se 1. eta 3. b a t a l j o n a uspjela prebaciti preko b r v n a i dostii zaseoke Bago i Kovai na domak Posuja. Tamo su bile n a p a d n u t e od neprijateljskih p r e d n j i h dijelova i uz gubitke odbaena natrag. Sutradan, 29. 10. n e p r i j a t e l j je iz Posuja cijeli dan t u k a o poloaje ova dva bataljona minobacaima i artiljerijskom vatrom. Kako su jedinice u Posuju raspolagale s nekoliko tenkova, to je du komunikacije od mosta na raskrsnici po dubini bilo rasporeeno nekoliko protutenkovskih puaka i don bula. Na njih je posebno n e p r i j a t e l j koncentrirao svoju vatru. U nekoliko n a v r a t a tog d a n a tek to bi posade protutenkovskog orua promijenile poloaj, na njihov raniji vatreni poloaj uslijedio bi pun pogodak minobacaa. Gubici su izbjegnuti samo vjetim prebacivan j e m posada s jednog poloaja na drugi. Naveer, 29. 10, Stab divizije je izdao usmeno n a r e e n j e za napad na Posuje. Na pravcu G o r n j i h V i n j a n a n a p a d a l a je 3. dalmatinska, du komunikacije ImotskiPosuje 3. bataljon 4. splitske, a 2. bataljon se trebao prebaciti preko bujice J a m a istono od Zlopiolja i presjei komunikaciju iroki BrijegPosuje. Meutim, n a b u j a l e duboke i brze vode ove bujice b a t a l j o n nije mogao savladati bez ikakvih sredstava, pa se samo 3. eta prebacila na sjevernu stranu bujice preko mosta. U toku noi su bataljoni 3. brigade i 3. b a t a l j o n 4. brigade potisnuli n e p r i j a t e l j a iz junih i jugozapadnih dijelova uporita, otetili 2 t e n k a i 1 k a m i o n i, p r e m a podacima iz operativnog dnevnika 9. divizije, nanijeli mu gubitke od 10 mrtvih i 45 ranjenih. 2 4 1 ) Meutim, 30. 10. Stab 8. korpusa je dobio obavjetenje da su se u blizini ibenika iskrcale anglo-amerike snage bez odobrenja Nacionalnog komiteta osloboenja Jugoslavije. Poto se u to v r i j e m e pretpostavljalo da zapadni saveznici i m a j u t a k v e n a m j e r e , tab 8. korpusa je hitno poduzeo m j e r e za pregrupaciju svojih snaga. Tako je 9. diviziji depeom od 30. 10. 1944. nareeno da jednu svoju brigadu prebaci u iri r a j o n Sinja, jednu u selo Prolog, a jednu na prostor AranoLovre. 242 ) tab divizije je svojim aktom od 31. 10. u 9.10 sati naredio da se 3. u d a r n a prebaci na prostor ObrovacBajagiHrvae, 4. splitska brigada na prostor sela OrguzPrologaii, a 13. junodalmatinska u selo StudenciArano. Artiljerijska baterija se trebala prebaciti u selo Gala i Obrovac, divizijska bolnica u selo Rudu, a tab divizije u selo Prolog. Na veer 30/31. 10. izvrili su 2. i 3. b a t a l j o n demonstrativni n a p a d na Posuje i o d m a h zatim usiljenim m a r e m krenuli pravcem Imotski ProloacStudenciAranoKarlov Han. Na p u t u se na n j i h sruio pravi prolom oblaka jesenje oluje, pa su u Imotskom predahnuli, da bi
241

) A r h i v VII NOV k. 842 A, b r . r e g . 411/4 ( O p e r a c i j s k i d n e v n i k ) ''') A r h i v V I I NOV k. 845, b r . reg. 32/1

218

borci osuili odjeu i o d m a h dva sata kasnije produili mar. Sutradan, h 11. izbili su na Prevalu i Karlov Han i tamo se prikljuili 1. i 4. bataljonu koji su cijelo v r i j e m e titili ovaj pravac od neprijateljskih ispada iz Duvna. Sve ove borbe brigada je izvela jo uvijek b r o j n o oslabljena. U stroju je bilo svega oko 600 boraca. Bila je, za predstojee zadatke, neophodna popuna. tab 8. korpusa je zbog toga uputio dva b a t a l j o n a Mosorskog odreda za p o p u n u 9. divizije, jer je i u ostalim n j e n i m b r i g a d a m a bilo slino stanje. Ova dva bataljona su 1. 11. rasporeena tako da je za popunu 4. splitske brigade upueno 70. a 3. dalmatinske u d a r n e 73 borca. Sve to je bilo malo za u b o r b a m a i tekim ivotnim uslovima iscrpljenu brigadu, ali od t a d a poinje redovitija popuna n j e n i h redova. Tako je 5. 11. primljeno 70 novih boraca mobiliziranih u Imotskoj krajini. 5. 11. jo 132 mobilizirana na istom sektoru, a 9. 11. primljeno je 111 novomobiliziranih. Konano je 16. 11. po r a s f o r m i r a n j u divizijskog bataljona tekih bacaa brigada p o p u n j e n a s jo 100 boraca. 243 ) Ovim pop u n a m a do konca mjeseca studenog 1944. godine b r o j n o s t a n j e naraslo je na oko 1200 boraca. Priliv novih boraca donio je i neke probleme. Oni su se ogledali u tome to najvei dio pridolih nisu bili dobrovoljci, ve mobilizirani borci, s kojima je trebalo mnogo vie raditi politiki da im se objasne ciljevi narodnooslobodilake borbe. A k tome, dio n j i h je bio pod u t j e c a j e m neprijateljske propagande, sklon dezerterstvu, izbjegavanju borbe, b j e a n j u u zeleni kadar, kripare, piljare i k a k o se ve sve nisu nazivali oni koji su se, nastojei izbjei slubu u vojsci, skrivali po kru Imotske k r a j i n e i bili esto skloni n e p r i j a t e l j u . Radi lakeg izvrenja vojne i politike obuke ovih boraca brigada je formirala dopunski bataljon. Drugi problem se sve izrazi tije pojavljivao kod k o m a n d n i h kadrova, pogotovo u etama, a djelomino i bataljonima. K o m a n d e eta n a v i k n u t e vie da se same neposredno bore i p r i m j e r o m podstiu svoje malobrojne dobrovoljce, s kojima najee i nije trebalo komandirati, trebale su vremena da se n a v i k n u na k o m a n d i r a n j e preko k o m a n d i r a vodova, na ko243 ) O v a j b a t a l j o n f o r m i r a n je u Italiji, u G r a v i n i , k o n c e m l i p n j a 1944. godine od b o r a c a p r e k o m o r a c a p r i m o r s k i h S l o v e n a c a i i s t a r s k i h H r v a t a (koji s u n a k o n k a p i t u l a c i j e I t a l i j e bili po r a z n i m l o g o r i m a iz k o j i h su s t u p a l i u NOV). B a t a l j o n se sastojao od etiri e t e po 60100 b o r a c a i po s e d a m m i n o b a c a a . K o m a n d a n t b a t a l j o n a bio je Josip Fodor. K o n c e m r u j n a 1944. b a t a l j o n j e b r o d o m p r e v e z e n n a o t o k Vis, g d j e s u t r i e t e dodij e l j e n e za 9, a j e d n a eta za 19. d a l m a t i n s k u diviziju. T r i ete d o d i j e l j e n e 9. diviziji p r e v e z e n e s u p o t o m b r o d o m u u v a l u V o l u j u , n e d a l e k o M a r i n e k o d T r o g i r a , g d j e j e bio t a j n i u k r c a j n o - i s k r c a j n i p u n k t n a p a r t i z a n s k o m p u t u d o t u r a i e v a k u a c i j e o d Visa n a obalu i d a l j e p r e m a p l a n i n i D i n a r i i z a p a d n o j Bosni. O b a l u i d i j e l o v e D a l m a c i j e du g l a v n i h k o m u n i k a c i j a u to v r i j e m e jo su d r a l e n e p r i j a t e l j s k e snage. Odavde se bataljon probijao tim partizanskim p u t e m pravcem GustimaRastovac Gornji SegetBrtanovo planina Moseplanina DinaraLivno. U selu Podh u m , k o d Livna, u a o je u s a s t a v s v o j e divizije, g d j e je ve 15. s t u d e n o g u e s t v o v a o u b o r b a m a za r a z b i j a n j e kamiara i u s t a k i h o s t a t a k a na s e k t o r u P o d g r a d i n a V r e ralaplanina Kamenica. esnaestog studenog b a t a l j o n je rasformiran tako da je po jedna eta i 7 minobacaa d o d i j e l j e n o 3, 4. i 13, d a l m a t i n s k o j b r i g a d i . F o d o r J o s i p je j e d n o v r i j e m e bio ins t r u k t o r za m i n o b a c a e p r i t a b u 9. divizije, a p o t o m je doao na d u n o s t k o m a n d i r a e t e m i n o b a c a a u 4. s p l i t s k u u d a r n u b r i g a d u . ( A l b e r t K l u n : Iz A f r i k e v n a r o d n o o s v o diln v o j s k Jugoslavije, I z d a n j e L j u b l j a n a 1978, str. 335341. Salov M a t e : P a r t i z a n s k i p u t d o t u r a i e v a k u a c i j e o d o s t r v a Visa p r e k o o b a l n e izboine o k o r t a Ploe, p r e m a p l a n i n i D i n a r i i z a p a d n o j Bosni u 1943. i 1944. V o j n o e k o n o m s k i p r e g l e d b r o j 4/1960.

219

m a n d i r a n j e iz pozadine stroja. Trebalo je mnogo konferencija, pa i uzim a n j a na disciplinsku odgovornost dok su komandiri i komesari eta shvatili da je njihov zadatak rasporeivati i u s m j e r a v a t i snage, a samo izuzetno neposredno biti u streljakom stroju. Sve to je uzrokovalo da su se i rukovodei kadrovi u brigadi sve bre mijenjali. Tako je poetkom studenog na drugu dunost upuen pomonik komesara brigade Milisav Luki-Misi, a na njegovo m j e s t o doao dotadanji pomonik komesara 3. u d a r n e brigade Berislav Badurina, nekadanji komesar 4. splitske u v r i j e m e n j e n o g osnivanja. Uskoro su uslijedile i druge p r o m j e n e .

OSLOBOENJE DUVNA Dok je 2. i 3. bataljon brigade vodio borbe oko Imotskog i Posuja, 1. i 4. b a t a l j o n blokirali su neprijateljski garnizon u D u v n u s jugozapada od Prevale do visine sela Brinik. U t o m v r e m e n u n e p r i j a t e l j u je uspjelo ojaati ovo uporite novim snagama, tako da je poetkom studenog u D u v n u i njegovoj okolini bio skoncentrirao: 2. bataljon 369. p u k a 369. legionarske divizije i dva n e p o t p u n a b a t a l j o n a 738. p u k a 118. n j e m a k e divizije, te oko 300 ustakih milicionera, 244 ) u k u p n o oko 2000 ljudi, 245 ) 15 tenkova i 20 topova. Ova n e p r i j a t e l j s k a grupacija mogla je, p r e m a procjeni taba 8. korpusa, imati zadatak da n a p a d o m s lea ugrozi nae snage k o j e su poetkom mjeseca studenog 1944. godine otpoele s p r i p r e m a m a za osloboenje Knina, posljednjeg neprijateljskog uporita na teritoriju Dalmacije. Drugi zadatak mogao je biti p r i h v a t dijela snaga k o j e su se iz doline Neretve izvlaile na sjever. Dok su t r a j a l e operacije za osloboenje K n i n a tab 9. divizije, r a z u m i j e se, svu p a n j u je u s m j e r i o na to da sprijei eventualno n a s t u p a n j e grupacije iz D u v n a p r e m a Kninu. U tu svrhu on je svojom zapovjeu 2 4 6 ) od 6. 11. dao zadatak 4. splitskoj brigadi da zatvori p r a v a c DuvnoKarlov H a n na Prevali s dva bataljona, a dva rasporedi u selima P r e v l a k a i Brljevoi k a k o bi u s l u a j u neprijateljskog prodora mogli organizirati novu liniju obrane kod sela Mandac. Trea dalmatinska brigada dobila je zadatak da u Prolokoj drai vrsto zatvori p r a v a c LivnoSinj, u sluaju da n e p r i j a t e l j odbaci 4. splitsku brigadu. P r a v a c DuvnoujioaLivno zatvarao je Livanjsko^duvanjski partizanski odred. Divizijska baterija bila je rasporeena na pravcu poloaja 3. brigade, a t a b divizije i kiruka ekipa divizije u P o d h u m u . Istog d a n a u 23,45 sati izdao je i tab brigade svoju zapovijest, 247 ) kojom je svoje snage rasporedio u dva b o r b e n a r e d a :
Z b o r n i k , t o m V, k n j . -"'') A r h i v V I I N O V A r h i v V I I NOV -") A r h i v V I I NOV 35, b r . dok. 71. k. 845, b r . reg. 33l/S k. 845, b r . r e g . 331/5 k. 847, b r . r e g . 21/1

220

 prvi borbeni red inili su 2. i 3. bataljon, koji su dobili zadatak: drugi, da s polovinom snaga (jednom i po etom) posjedne poloaje Mali V j e t r e n j a k p r e m a Vrinji i kontrolira s dominantnih poloaja komunikaciju StipaniiPrevala, a stalno kontrolira staze od Vuipolja preko planine Tunice. K o m a n d n o mjesto taba b a t a l j o n a k. 1550 (M. V j e t r e n j a k ) . D r u g u polovinu snaga imao je drati u rezervi s k o j o m bi intervenirao p r e m a potrebi; Trei bataljon, ojaan s dva teka bacaa, posjeda i uporno brani poloaje G r a d a c k. 1055 i Gradac V. (k. 1056) sa p r e d s t r a a m a na Gradini (k. 981). J e d n o m etom dri poloaje iznad sela Kovai, a nou stalno kontrolira p a t r o l a m a prostor KovaiGradac. Rezerva: 1. i 4. b a t a l j o n ojaani sa 3 teka bacaa. 1. bataljon u selo Prisoje; 4. b a t a l j o n u selo Brljevci; eta prateih orua u Prisoje; tab brigade u Prisoje popova k u a ; I n t e n d a t u r a u selo Dui, a brigadna a m b u l a n t a u Prisoje; eta za vezu u Prisoje kod crkve. Veza za tabom divizije putem radio-stanice, a iane sa 3. bataljonom i tabom divizije; 2. i 3. b a t a l j o n posjedaju poloaje p r i j e svanua 7. 11. ostale jedinice vre pokret u 5 sati. U vrijeme k a d a se pripremala zapovijest taba divizije n j e m a k e snage izvrile su ispad iz D u v n a i 5. 11. potisnule 4. b a t a l j o n s poloaja StipaniiGromila p r e m a V j e t r e n j a k u . Poslije borbe od nekoliko sati pred veer je b a t a l j o n u uspjelo povratiti r a n i j e poloaje. Poto se na pravcu preko Prevale n e p r i j a t e l j uvjerio u vrstinu obrane brigade, tim s m j e r o m on od 5. do 14. 11. vri samo povremena izvianja, ali za to 11. 11. jaim snagama n a p a d a Livanjsko-duvanjski partizanski odred, i odbacuje ga sve do Borove Glave. P r e d veer su se njegove snage povukle p r e m a ujici i Duvnu. S u t r a d a n je tab 4. brigade uputio svoj 1. b a t a l j o n na t a j p r a v a c radi pomoi Livanjsko-duv a n j s k o m odredu. Bataljon je u toku 12. 11. izbio na liniju SmiraniPotoani, ali n e p r i j a t e l j ni na tom pravcu nije vie vrio nove pokuaje. Izolirana n e p r i j a t e l j s k a grupa u D u v n u bila je od najblieg uporita iroki Brijeg udaljena preko 50 kilometara. U poetku snadbjevena zalihama h r a n e i municije za 3 sedmice, te su se zalihe u borbama od konca listopada do polovine studenoga istanjile. Zbog toga je tab 369. divizije planirao s n a b d i j e v a n j e ove g r u p e avionima, ali je i to bilo suvie riskantno u vrijeme sveope prevlasti saveznike avijacije. Neprijatelj je bio jo 2. 11. napustio Posuje, pa se pretpostavljalo da e se g r u p a cija iz D u v n a pokuati povezati s grupacijom iz K n i n a ili izvlaiti na sjever preko Kupresa. vrsto i k r u t o d r a n j e poloaja p r e m a ovoj neprijateljskoj grupi, bez mogunosti da se d j e l u j e ofenzivno, iscrpljivalo je snage brigade. Najtee je bilo 2. bataljonu. Na V j e t r e n j a k u je jo 3. studenoga pao debeli snijeg, puhali su ledeni vjetrovi. Noi su bile neizdrive, a na planini ni ume ni bilo kakvog zaklona. Bataljon je morao najposlije polovinu snaga drati na poloaju, a drugu polovinu u 222

selu Prevali, u d a l j e n o m nekoliko kilometara. Da bi ostvario b a r e m neto snoljivije u v j e t e pogotovo za 2. bataljon, Stab brigade je odluio pomjeriti njegove poloaje blie neprijatelju, pa se 10. 11. Stab bataljona s naelnikom taba brigade prebacio u selo Vuipolje, a b a t a l j o n je 1. etu isturio na kose Buhovac, 2. etu na G r a d a c (k. 1011). Trei bataljon sa svoje dvije ete posjeo je kose iznad potoka Ostroac i u selu Stipani, a jednom etom na Prevali. Meutim, n e p r i j a t e l j je nenadano 12. 11. iz irokog Brijega uputio jednu j a k u motoriziranu kolonu u pomo grupaciji u D u v n u . Ova kolona se pod tekom b o r b o m s dijelovima 13. junodalmatinske brigade do veeri 12. 11. uspjela probiti do Mesihovine, a s u t r a d a n do sela Kovai, gdje su je napali 4. i dijelovi 3. bataljona i nanijeli joj gubitke. Rano u j u t r o 14. 11. n e p r i j a t e l j je estoko napao na poloaje 3. bataljona u r a g a n s k o m artiljerijskom vatrom, a neto kasnije i s nekoliko stotina pjeaka. Istovremeno su poloaji 2. b a t a l j o n a takoer estoko tueni minobacaima i topovima, ali na n j i h n e p r i j a t e l j nije nastupao pjeadijom. Trei bataljon je pred pritiskom jaih snaga i artiljerijske v a t r e odstupio s Gromile preko S u t u l j e na Razvale i V j e t r e n j a k , pa se nakon toga i 2. bataljon povukao na Rasohe. Vjeto iskoristivi odbacivanje ova dva bataljona dalje od D u v n a i izbijanje motorizirane kolone preko mosta u selu Kovai, n e p r i j a t e l j je pred veer naglo povukao sve svoje snage u Duvno i, pod zatitom m r a k a i nevremena, u toku noi pobjegao p r e m a Posuju. U j u t r o 16. studenog 2. i 3. bataljon su uli u naputeno Duvno, a 4. bataljon u selo Kovai. U arhivskim materijalima nisu naeni podaci o gubicima brigade u borbama za Duvno. Samo je u opem vojno-organizacijskom izvjetaju 9. divizije od 23. 11. 1944. navedeno: Uslijed neprijateljskog o t s t u p a n j a sa ovog terena dobar dio domae vojske razbjeao se po umama, a osim ovih po selima postojale su milicije, naoruane i neprijateljski raspoloene p r e m a narodnooslobodilakom pokretu pa se d j e l o v a n j e nae Divizije ispoljilo t a k o e r u razbijanju te vojske, r a z o r u a n j u i mobilizaciji. Broj novomobilisanih iznosi preko 1000, a razoruanih milicionera oko 200, dok ih je 25 pobijeno. 248 ) Drugom i 3. bataljonu predalo se u D u v n u 8 domobrana i 2 pripadnika milicije.

BORBE OKO P O S U J A Drugi i 3. bataljon se veoma k r a t k o zadrao u Duvnu, pa su veo u toku d a n a 16. 11, na osnovi usmenih n a r e e n j a taba brigade izbili za n e p r i j a t e l j e m : 2. na Pleivicu i Vuipolje;
) Opi v o j n o - o r g a n i z a c i o n i i z v j e t a j t a b a 9. divizije za m j e s e c s t u d e n i 1944. A r h i v VII, k 519, reg. b r . 131/1.

223

 3. na Klenak (t.t. 988); etvrti b a t a l j o n zadran je u D u v n u i selu Kovai, a 1. bataljonu ie nareeno da se iz Smriana prebaci takoer u selo Kovai. U 19 sati 16. 11. S t a b brigade izdao je zapovijest za n a p a d na Posuje, u kome se zadrala n j e m a k a grupacija u o d s t u p a n j u . Tom zapovijeu bilo je nareeno i249) 1. bataljon kree o d m a h n a s t u p n i m m a r e m pravcem Omerovi MrkodolKelovin BrijegCrvenicaMedeni K l a n a c P r e d e n j a k L u k e i u borbenom rasporedu isti selo Trebistovo, pa potom izbija na gradinu (k. 1037) i Rastovau (k. 1033) odakle d j e l u j e na komunikaciji Posuje iroki Brijeg. Desno sadejstvuje 2. b a t a l j o n koji ima zadatak izbiti na Radovan (t.t. 1134). 2. b a t a l j o n kree sa Pleivice isti koare Kulinovci i izbija na Radovan i Snjenicu (k. 1036), a odatle u t o k u noi vri pritisak na komunikaciju Posujeiroki Brijeg. Veza desno sa 3. bataljonom. 3. b a t a l j o n vri pokret sa Klenka i to sa dvije ete na komunikaciju do s. Bike i Stece, a jednom etom isti Orlov K u k i Rude, te vri pritisak u pravcu Posuja. Veza lijevo sa 2. b a t a l j o n o m na Radovanu (k. 1134). Desno sa dijelovima 13. junodalmatinske brigade. (Ona se u to vrijeme nalazila u selu g o r n j i Vinjani). - 4. vri pokret pravcem DuvnoKovaiMesihovinaStudena vrelaTrobukvaVuipolje i tamo ostaje kao brigadna rezerva. Dopunski bataljon, i n t e n d a t u r a i a m b u l a n t a u selu Mrkodol. Vezu odravati p a t r o l a m a sa tabom brigade i 3. bataljonom. t a b brigade, pritapske jedinice i r a n j e n i k a prihvatnica u Vuipolje. Veza: sa tabom divizije radio-stanicom i k u r i r i m a . Potinjene jedinice sa tabom brigade k u r i r i m a i brzom b o r b e n o m signalizacijom. eta za vezu brigade postavlja telefonsku liniju do taba 2. bataljona na Radovanu. P r v o m i Drugom b a t a l j o n u je s k r e n u t a p a n j a na mogunost i n t e r vencije ustake milicije iz pravca Rakitna, g d j e se nalazilo i nekoliko stotina pripadnika Kapuliine bande. Treem b a t a l j o n u stavljeno je u zadatak da porui most na rijeci Riini. Iz svega se vidi da je tab brigade ocijenio da su mu nedovoljne snage za izvrenje jaeg n a p a d a na ovu n e p r i j a t e l j s k u grupaciju, te da je svoje jedinice orijentirao na to da zamore n e p r i j a t e l j a i odravaju borbeni dodir, dok ne pristignu ostale snage divizije i divizijska artiljerija. Ona se kretala pravcem ZidineStudenciImotski. U t o k u noi 16/17. bataljoni su izvrili n a r e e n e pokrete i uspostavili borbeni kontakt s neprijateljem. J a k e snage preko 2.500 vojnika s 20 tenkova onemoguile su zauzimanje Posuja. N e p r i j a t e l j je u j u t r o 17. 11. izvrio ispad s pet tenkova i oko 200 vojnika p r e m a poloajima 3. bataljona, potisnuo njegove dijelove s Rudea i Steci, i nedaleko sela Bike izvukao jedan svoj zaostali tenk, pa se povukao u Posuje.
M

) Arhiv v r t NOV k. 847, br. reg. 31

224

Nou 17/18. 11. izvren je ponovni pritisak na neprijateljske snage. Prvi i drugi b a t a l j o n izbili su svojim p r e d n j i m dijelovima do komunikacije Posujeiroki Brijeg, ali su se u svanue povukli. Trinaesta junodalmatinska brigada je takoer vrila jak pritisak s june strane, pa je neprijatelj u j u t r o 18. 11. izvukao svoje snage p r e m a irokom Brijegu. Dalje g o n j e n j e preuzela je 13. junodalmatinska, a 4. brigadi je tab divizije naredio da se prikupi u selu Trebistovu i pripremi za r a z b i j a n j e bandi u r e j o n u Rakitno. Nije m e u t i m bilo v r e m e n a za p r i k u p l j a n j e , jer je tab brigade ve 18. 11. u 18 sati izdao zapovijest 2 5 0 ) po k o j o j su bataljoni iz dotadanjeg rasporeda imali k r e n u t i na zadatak. U podacima o n e p r i j a t e l j u u zapovijesti je istaknuto da nakon razbij a n j a okupatorskih snaga i njihovog odbacivanja iz Dalmacije i dijela jugozapadne Bosne i Hercegovine, domae bande nastoje sauvati svoju ivu snagu i n j o m e onemoguiti konsolidaciju n a r o d n e vlasti i obnavljan j e Jugoslavije. Milicija u Rakitnu, k o j o j na elu stoji satnik f r a Berto Dragievi, ima na ovom sektoru upravo t a j zadatak. Ona je r a n i j e imala oko 250 milicionera, ali je u posljednje vrijeme, prisilnom mobilizacijom znatno ojaala. Nisu se mogli utvrditi sigurni podaci o jaini ove neprijateljske grupe, koja je bila izuzetno efektno zavedena od satnika u f r a t a r s k o j odori, m e u t i m Danilo Komnenovi i M u h a r e m Kreso u svom r a d u Konano osloboenje Hercegovine 231 ) cijene da je ova grupacija u sijenju 1945. godine imala oko 1.000 milicionera i zelenokadrovaca. Ova grupa, sastavljena m a h o m od domaih ljudi, bila je izuzetno uporna. Drala se dugo i poslije osloboenja Hercegovine, a tereni oko sela Rakitno pruali su im izvrsne uvjete p r i k r i v a n j a . tab brigade je za ovu akciju ovako rasporedio svoje snage: 1. b a t a l j o n kree iz sela Soba pravcem KanjovovacVukojevo, izbija na Rakiki Dabir i odatle stazom kroz u m u Bosiljna iznad Podgovoa odakle vri n a p a d s dvije ete na D o n j e Vlaane i D o n j e Potkleane, a s jednom etom na S r e d n j e Potkleane; 2. b a t a l j o n kree iz Posuja preko R a d o v a n a i Snjenice na Cupie i Katin grob odakle sa tri etne kolone n a p a d a na sela Gradinu, Dupovicu i K o l j a n i ; 3. b a t a l j o n kree u 24.00 iz Vuipolja, pa preko Trebistova u borbenom p o r e t k u isti Vrpolje, g d j e ostavlja jednu etu, a sa dvije nastupa u pravcu G o r n j e i Donje Potkleane; 4. b a t a l j o n kree u 22.00 iz Vuipolja pravcem TrebistovoPredenjakDebeli ljut (k 1095)Otra bukva, odakle sa dvije ete napada Gornje i S r e d n j e Potkleane, a jednu etu ostavlja kod pastirskih koliba na r u b u ume Voznik radi osiguranja; Ceta prateih orua plasira se na k. 1071 izmeu Vrpolja i Trebita, a s n j o m e biti i k o m a n d a n t brigade;
A r h i v V I I NOV k. 847, b r . r e g 41 ) D a n i l o K o m n e n o v i i M u h a r e m K r e s o : Konano o s l o b o e n j e Hercegovine, asopis Most b r . 3 i 4 iz 1975. g.
25 ) 251

225

 Stab brigade u s. Trebistovo, zaselak Balii, g d j e slati izvjetaje; Dopunski b a t a l j o n osigurava na Klenku i Orlovu K u k u intendat u r u i a m b u l a n t u koje se po dolasku iz Mrkodola i m a j u smjestiti u selo Steci. R a n j e n i k a prihvatnica kod taba brigade; poetak n a p a d a 19. 11. u 03.00. 'f Po likvidaciji n e p r i j a t e l j a jedinice se r a z m j e t a j u : 1. b a t a l j o n u D. i S. Potkleane s osiguranjem p r e m a K o n j s k o m i planini t i t u r ; 2. u Dupovce i Koljane uz logorsko osiguranje; 3. u s. Vrpolje, zaselak Oraovac, a 4. u G. Potkleane s osiguranjem p r e m a tituru. Sva etiri bataljona imala su pred sobom veoma duge none mareve po tekom krevitom i umovitom terenu. Posebno je n a p o r a n m a r od preko 30 kilometara izvrio 1. bataljon, a jedva neto krai 4. bataljon. Uz to su se na maru morale primijeniti oprezne m j e r e osiguranja, jer se raunalo na lukavog n e p r i j a t e l j a i njegove zasjede. I pored svih n a p r e z a n j a 1. i 4. b a t a l j o n nisu do predvienog roka izbili na n a p a d n e linije, pa su 2. i 3. ekali njihov znak do svanua. Meutim, m a r kojim nije bilo mogue zaobii sva naselja bio je sigurno primijeen od simpatizera bandi i n j i m a dojavljen, tako da je najvei dio n j i h izbjeglo u ume Rakitskog gvozda i R u n j a v e kose, p r i j e no to su bataljoni stigli da im p r e s j e k u put. Ispred n a s t u p a n j a 2. i 3. bataljona pobjeglo je mnogo zavedenog stanovnitva sa stokom. Dok su organizatori milicije svoja b r o j n a stada stoke jo u toku noi pokuali izvui p r e m a Rosnim poljima, Vetrenjai i Muinovcu, n j i h su u svanue presjekle ete 1. i 4. bataljona, rasprile oruanu p r a t n j u , ubile 9 naoruanih b a n d i t a i zaplijenile svu stoku. U zaseocima je zateena tek tu i tamo po n e k a starija ena, dok je sve ostalo stanovnitvo izbjeglo, to svjedoi koliko je ono bilo zavedeno ustakom propagandom. Na sektoru Rakitno brigada je ostala samo 19. i 20. 11, pa je 21. 11. prebaena na prostoriju selo itlukPosuje, g d j e je izvrena jo jedna popuna ljudstvom iz r a s f o r m i r a n e grupe junodalmatinskih N O P odreda. 252 ) Naredbom taba 9. divizije b r o j 23 od 22. 11. 1944. izvren je nov raspored kadrova i u 4. splitskoj brigadi, pa su postavljeni: 2 5 3 ) za zamjenika k o m a n d a n t a 4. bataljona porunik imi Milan, do tada komandir ete; za pomonika politikog komesara istog bataljona Matkovi Branko, do tada pomonik politikog komesara 1. b a t a l j o n a ; za k o m a n d a n t a 2. bataljona porunik Jerkovi Mijo, do tada komandant grupe udarnih bataljona; za zamjenika k o m a n d a n t a istog bataljona, zastavnik Mikovi Ljubo, do t a d a k o m a n d a n t bataljona u Mosorskom partizanskom o d r e d u ;
262 ) 253

Z b o r n i k , t o m V, k n j . 35, d o k . b r . 51 ) A r h i v VII NOV k. 842 A, b r . reg. 251/6

226

 za z a m j e n i k a k o m a n d a n t a 3. bataljona. porunik Knezovi Stipe, do tada k o m a n d i r ete; za pomonika politkomesara istog bataljona Kati Marin, do tada polit, komesar ete; za k o m a n d a n t a 4. bataljona porunik Bogunovi Ilija, do tada k o m a n d a n t bataljona u grupi u d a r n i h b a t a l j o n a ; za politkomesara istog bataljona Urli Milivoj, do t a d a pomonik politkomesara Neretvanskog bataljona. K o m a n d a n t 2. bataljona, k a p e t a n Filipovi B r a n k o istom naredbom stavljen je na raspoloenje t a b u brigade, a pomonik politikog komesara istog bataljona P u d a r Stojan stavljen je na raspoloenje Okrunom NOO za zapadnu Hercegovinu. Nekoliko d a n a ranije t a b divizije r a s f o r m i r a o je kao to je ve iznijeto svoj b a t a l j o n tekih bacaa i ova orua rasporedio po brigadama, a k o m a n d a n t a bataljona Foor Josipa je ovom n a r e d b o m postavio za instruktora bacakih eta. Poto ta dunost u uslovima k a d a su k o m a n d i r i ovih eta bili relativno dobro osposobljeni nije bila neophodna, Fodor Josip je poetkom prosinca 1944. godine rasporeen za k o m a n d i r a ete prateih orua 4. splitske brigade. Kako je iz r a s f o r m i r a n e grupe u d a r n i h b a t a l j o n a i iz Mosorskog partizanskog odreda pristiglo u brigadu i vie etnih rukovodilaca, to je tab brigade izvrio p o p u n u i r a z m j e t a j ovih kadrova u svojoj nadlenosti, ali n a r e d b a o rasporedu nije n a e n a u arhivama. Koliko se na osnovi s j e a n j a moglo sa sigurnou utvrditi, tada su na druge dunosti izvan 9. divizije otili: Rosandi Ante, pomonik politkomesara 2. bataljona, Frani Roko, k o m a n d a n t i J u r i n Bla, politkomesar 4. bataljona. Brigada je s novopridolim borcima i rukovodiocima znatno ojaala pa je n j e n o brojno s t a n j e naraslo po spisku na oko 1300 boraca i rukovodilaca, od toga je u stroju bilo oko 1000, a 300 na raznim kursevima i u bolnicama. Politiki komesar brigade, m a j o r J e r k o P a l t r i n j e r i u svom izvjetaju 2 5 4 ) od 22. 11. 1944. istie da je brigada u jednomjesenom izvjetajnom periodu (od 22. 10. do 22. 11.) brojano vie nego udvostruena, to je samo po sebi donijelo i mnogo problema. To je kae se u izvjetaju u mnogome izmijenilo politiko stanje i izgled nae jedinice. Tim vie to je to elemenat mobilisan, pozivom u veini. Da su bili pod n e p r i j a t e l j s k i m u t i c a j e m v a n s u m n j e je i ak vie bili su i due v r e m e n a u neprijateljskoj vojsci. I kao legija i kao ustae, zatim domobrani ili iz SS divizija. Ponijeli su ovi dosta toga sa sobom u brigadu, neprijateljskog, pogotovo maekovtine. No ne bi se moglo rei da o v a j emelenat nije u naoj jedinici dobio jasniju predobu o naoj vojsci, borbi i pokretu. Tim vie su dobili potvrdu o tome da je njih htio n e p r i j a t e l j da udalji iz nae vojske, jer im je bilo predoavano da e biti u p r v i m redovima pred bunkerima, g d j e e trebati izginuti. Veina ih je bila svrstana u Dopunski bataljon, g d j e su bili upoznati sa osnovnim vojnim i politikim p i t a n j i m a i tekovinama nae borbe. Da
) A r h i v V I I NOV k. 847, b r . r e g . 81/3

227

je neprijatelj uspjevao jo uvijek da ih dri pod svojim utjecajem n a j bolje svjedoe dezerterstva kojih je bilo. Radi karaktera zadatak nae brigade moemo zahvaliti da ta dezerterstva nisu imala snaniji zamah. Nai stariji borci nisu bili u stanju da ih apsorbuju, mada odnos prema njima nije bio lo. Po svom dranju se od svih razlikuju bivi domobrani koji su doli u nae jedinice za vrijeme naeg boravka u Lici, i koji su ponosni u veini to su se na vrijeme odazvali pozivu naeg Marala. Ujedno vre pozitivan u t j e c a j na sve ove nove. Po prvi put od njenog formiranja, politiki komesar brigade mogao je u svoj izvjetaj unijeti da je politiki k a d a r brigade u potpunosti popunjen. Sve to, kao i povoljniji ivotni uvjeti, doprinijelo je da se razvila osobito iva kulturno-prosvjetna djelatnost. Formirani su zborovi, dopisnika sluba, kursevi za nepismene, izdavane su zidne i depne novine po bataljonima, odravane priredbe, predavanja. Isto tako politiki komesar daje povoljnu ocjenu za rad saniteta brigade, posebno referenta saniteta Kral Ljudevita, a i referente saniteta u bataljonima. U ambulanti brigade bio je otvoren nii sanitetski kurs na kome su osposobljeni kadrovi za n a j n u n i j u prvu pomo ranjenicima i za higijensku obradu boraca. I intendantska sluba je prema ocjeni politkomesara brigade vidno napredovala, a po dolasku novog intendanta Mate Restovia moe se rei bezprijekorno funkcionie kae se u izvjetaju. Ishrana je u ovom izvjetajnom periodu bila dobra, a snabdjevenost odjeom i obuom neto slabija, to se nastojalo poboljati f o r m i r a n j e m radionica za opravku odjee i obue. Formacija brigade u uvjetima ovakve popunjenosti bila je ovakva: 2 ") Dvije bombake i dvije vatrene trojke inile su desetinu. Svaka vatrena trojka imala je pukomilraljez. Svaka desetina imala je skupa s desetarom po 13 boraca. Dvije desetine inile su vod, a dva voda etu. Svaka eta imala je jo po jedan laki minobaca. Bataljon je imao 3 ete, a brigada 4 bataljona. Svaki bataljon je imao i pratei vod i radni vod. Pritapske jedinice brigade inile su: eta prateih orua (vod talijanskih minobacaa 81 mm, vod engleskih tekih minobacaa i vod don bule), eta za vezu, intedantska radna eta i bojna komora. U izvjetaju divizijskog komiteta K P J nema podataka o brojnom stanju lanova Komunistike partije i SKOJ-a, ali sauvan je izvjetaj 1 ' 0 '') pomonika politikog komesara 4. bataljona Joze Gapara od 24. 11. 1944. iz koga se vidi da je bataljon imao 5 partijskih elija s ukupno 27 lanova. Kako je otprilike u svim bataljonima i pritapskim jedinicama bilo isto stanje, to se moe zakljuiti da je u Brigadi bilo oko 150 lanova KP i 30 kandidata. U bataljonu je takoer bilo 5 aktivista SKOJ-a s ukupno 17 lanova. To pokazuje da se starosna struktura brigade bitno
256

A r h i v V I I NOV k. 519, b r . reg. 131/1 ) A r h i v VII NOV k. 847, b r . reg. 11/3

228

bila izmijenila, jer su novomobilizirani borci bili m a h o m u godinama kada vie nisu bili za SKOJ. Zakljuujui analogno s t a n j u u 4. bataljonu Brigada je polovinom studenoga 1944. godine imala oko 100 lanova Saveza komunistike omladine. Ovakvo je uglavnom bilo stanje u Brigadi, k a d a su 24. 11. primili dunost novi k o m a n d a n t m a j o r Gae Ivan i politiki komesar m a j o r Mijan Pako. Dotadanji k o m a n d a n t Mili Ante i politiki komesar Paltrinjeri J e r k o stavljeni su na raspoloenje t a b u 3. korpusa radi odlaska na novu dunost. P r i m o p r e d a j a dunosti izvrena je u selu Kovai kod Duvna, kada je Brigada ve bila na m a r u iz Posuja p r e m a K n i n u radi planirinog uea u Kninskoj operaciji.

229