Вы находитесь на странице: 1из 48

SKRIPTA ZA USMENI DIO ISPITA

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Literatura : M.Bokovi ; B.ljivi ; D.Perovi

Kici Esmeralda
7/31/2012

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


SYSTEMA NERVOSUM - uvod
Systema nervosum je je organski sistem tijela koji uspostavlja vezu sa vanjskim svijetom i sredinom u kojoj ivimo. Funkcije nervnog sistema su : Neprekidno prima poruke putem receptora ili primalaca podraaja Provodi poruke putem provodinka ili nervnog vlakna do odgovarajucih nervnih centara ( ine ih nervne elije ) gdje se te poruke integriu Odgovor na podraaj vodi od centra do izvrnog organa ili efektora Nervni sistem nas obavjetava o stanju organa i cijelog organizma Poseban dio nervnog sistema je autonomni ili vegetativni nervni sistem koji samostalno upravlja vitalnim funkcijama organizma ( disanje, rad srca , krvotok, ...) Nervni sistem se dijeli na centalni nervni sistem i periferni nervni sistem. CNS ( Systema nervosum centrale ) regulie aktivnost svih organa i dijelova tijela. Grade ga : Medulla spinalis ili kimena modina- najdistalniji dio koji se nalazi u kimenom kanalu ( canalis vertebralis ) Encephalon ili mozak koji lei u lubanjskoj duplji ( cavum cranii) PNS ( Systema nervosum periphericum ) sastoji se iz : Modanih ivaca ( nn.cerebrales s.capitales craniales) Modinskih ili kimenih ivaca ( nn.spinales ) PNS moe se podijeliti na : Somatski nervni sistem koji obuhvata kranijalne i spinalne ivce i njihove ganglije. ivci sadre senzitivna vlakna koja su aferentna ili dovodna ( prenose nadraaje sa periferne u i motorna vlakna koja su eferentna ili odvodna. Autonomni nervni sistem ( vegetativni ili visceralni ) koji ine : Simpatiki nervni sistem ( systema nervosum symphaticum ) koji ima aferentna i eferentna nervna vlakna . Dijeli se na dio koji pripada glavi i vratu ( pars cephalia et cervicales ), grudni dio ( pars thoracica ) i trbuni ili karlini dio ( pars abdominalis et pelvina ). Parasimpatiki nervni sistem ( systema nervosum parasymphaticum ) ima aferentna i eferentna nervna vlakna . Dijeli se na modani dio ( pars encephalia ) koji je smjeten u mesencephalonu i rhombencephalonu i kimeni dio ( pars sacralis ) smjeten u sakralnom dijelu kimenog kanala.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 2

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


1. GRAA I FUNKCIJA NERVNOG SISTEMA Nervni sistem se uglavnom sastoji od nervnog tkiva . Osnovna jedinica grae i funkcije nervnog sistema je neuron.Neuron je graen od tijela elije tj. neurocita ( perikarion ), protoplazmatskih produetaka ili dendrita koji provodi nervni impuls u pravcu elije (celulipetalno) i celulifugalnog produetka tj. aksona ili neurita koji sprovodi impuls u suprotnom pravcu. Sivu masu ( substantia grisea ) ine tijela neurona i njihovi protoplazmatski produeci svojim udruivanjem. U sivoj masi se nalaze i astrociti , oligodendrociti, mikroglija i krvni sudovi. Siva masa formira ostrva razliitog oblika u sredinjem dijelu CNS-a koja se zovu jedra ( nuclei ). Siva masa na povrini mozga ini koru ili cortex. Ako je ona pomijeana sa bijelom masom, n aziva se retikularna supstanca ili formatio reticularis. Retikularna masa ( formatio reticularis ) je mreasta mjeavina sive i bijele mase na mjestima gdje je siva masa razbijena u sitnije djelove prolazom snopia bijelih, mijeliziranih produetaka neurocita. U CNS-u , neuroni sive mase se grupiu i obrazuju modane centre koji reguliu funkciju odreenih organa koji se prema funkciji dijele na vie i nie modane centre. Najnii centri nalaze se u sivoj masi kimene modine ( filogenetski najstariji ) , a najvii centri su u kori filogenetski najmlaih dijelova malog mozga ( neocerebellum ) i velikog mozga ( neocerebrum ).Vii centri kontroliu rad niih centara. Bijela masa ( substantia alba ) graena je od aksona, dendrita i ologodendrocita. Neuriti ili nervna vlakna se udruuju i u CNS-u obrazuju modane puteve ( truncus s. fasciculus ) koji sprovode impulse od jednog centra ka drugom. Nervna vlakna su obavijena mijelinskom ovojnicom, kad napuste CNS , dobiju jo jedan omota - Schwanovu ovojnicu graenu od neuroglije, grupiu se i obrazuju snopove ivaca. Mijelinski mota u CNS- u grade oligodendrociti, a u PNS-u Schwanove elije. Modani putevi se dijele na kratke i duge prema tome da li naputaju dio CNS-a u kojem poinju ili ne. Kratki putevi su asocijativni ako povezuju centre s iste strane ili komisuralni ako prelaze do centra suprotne strane. Dugi putevi su projekcioni i naputaju dio CNS-a u kojem zapoinju. Ako sprovode nadraaj od nieg ka viem centru nazivaju se aferentni ( ushodni ili senzitivni putevi ), a ako sprovode nadraaj od vieg ka niem centru oni su eferentni ( nishodni ili motorni ) Nervni putevi koji najee polaze iz istog dijela CNS-a imaju odreen poloaj i pravac pruanja, zavravaju se u drugom dijelu CNS-a i pripadaju istom funkcionalnom sistemu zovu se tractus nervosi. Ako snop vlakana u CNS-u sadri aksone razliitog porijekla koji pripadaju i razliitim funkcionalnim sistemima, onda se takav put naziva fasciculus. Ukupan broj nervnih elija je 16 milijardi, one se udruuju i obrazuju veliki broj refleksnih lukova, osnovnih funkcionalnih jedinica grae nervnog sistema. Najprostiji elementarni refleksni luk obrazuje dva neurona, aferentni i eferentni. Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 3

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Aferentni ili centripetalni neuron prima od receptora nadraaj iz spoljne sredine ili nekog organa i sprovodi ga ka CNS-u gdje podraaj prelazi na dendrite eferentnog (centrifugalnog) neurona i reflektuje se kao odgovor ili impuls ka periferiji. Impuls odlazi ka efektoru - miinom tkivu da izazove kontrakciju ili lijezdi da izazove odreenu promjenu njezine sekrecije. Prelaz razdraenja omoguava prisan kontakt tj. sinapsa izmeu aksona aferentnog i dendrita eferentnog neurona . U visini njihove sinapse stvara se adrenalin i acetil-holin ( neurotransmiteri ) koji omoguavaju prebacivanje podraaja, poveavajui osjetljivost neurona na nadraaj.

2. MEDULLA SPINALIS ( KIMENA MODINA ) topografija i oblik Medulla spinalis ili kimena modina dio je CNS-a koji je smjeten u kimenom kanalu ( canalis vertebralis ). Kod odrasle osobe prua se od prednjeg luka atlasa ( 1.vratni prljen ) do 2. lumbalnog prljena. Od njenog donjeg kraja koji je u vidu kupe ( conus medullaris ), silazi do baze trtine kosti zavrni koni kimene modine ( filum terminale ). Filum terminale je okruen krsnim ivcima koji silaze kroz kimeni kanal i obrazuju formaciju nalik na konjski rep ( cauda equina). Kimena modina ima oblik cilindrine vrpce, prenika 1 cm, duga 42 45 cm, teine oko 30 g. Lako je spljotena u sagitalnom smijeru ( prema nazad ) i zadebljana u blizini svojih krajeva. Vratno zadebljanje ( intumescentia cervicales ) odgovara donjoj polovini vratnog dijela kimene modine , prua se od 4.vratnog do 1.lenog ivca , uzrokovano je veom razvijenou sive mase u unutranjosti ovog dijela kimene modine gdje je korijen ivaca za gornje udove. Slabinsko zadebljanje ( intumescentia lumbalis ) prua se od 10.lenog do iznad poetka 1.lumbalnog ivca. Od njega polaze ivci za inervaciju donjih ekstremiteta. Kimena modina je pomou dva sredinja lijeba , prednjim i zadnjim, podijeljena u dvije simetrine polovine. Zadnji lijeb (sulcus medianus posterior ) je uzak i plitak, a prednji ( fissura mediana anterior ) je u vidu duboke pukotine. Bonom stranom silaze dva plitka lijeba, prednji i zadnji ( sulcus lateralis anterior et posterior ) u ijoj visini izbijaju prednji i zadnji korijeni kimenih ivaca.

3. GRAA KIMENE MODINE Kimena modina je graena od sive mase ( substantia grisea ) u sredini i bijele mase (substantia alba) na periferiji. Siva masa ( substantia grisea ) je u obliku slova H. Na njoj se razlikuje : Sredinja spojnica ( commisura grisea ) koja predstavlja centralni dio Prednji rog ( cornu anterius ) i zadnji rog ( cornu posterius ) koji predstavljaju stubove kimene modine Sredinji kanal ( canalis centralis ) obloen ependimom Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 4

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Dio sivog stuba ( columnae griseae ) koji lei ispred sive spojnice zove se prednji stub ili rog ( columna ventralis s. cornu anterius ), a dio iza sivog stuba naziva se zadnji stub ili rog ( columna dorsalis s.cornu posterius ). Njegov srednji dio zajedno sa sredinjom spojnicom ini srednju zonu ( zona s. pars intermedia ) koja se dijeli na spoljni i unutranji dio. Spoljni dio srednje zone ( pars lateralis zonae intermediae ) gradi dio sive mase izmeu prednjeg i zadnjeg roga Prednji dio pars lateralis - a gradi retikularna supstanca, a stranji columna lateralis Unutranji dio srednje zone ( pars medialis zonae intermediae ) ini siva spojnica comissura grisea kroz iji srednji dio prolazi canalis centralis okruen sredinjom elatinoznom supstancom ( substantia gelatinosa centralis ) Canalis centralis prua se kroz osovinu sive mase itavom duinom kimene modine. Dio je komornog sistema. Prednji rog ( cornu anterius ) je kratak i irok on sadri krupne multipolarne neurone koji obrazuju motorne centre za grupe skeletnih miia odgovarajueg dijela tijela. Od njegova vrha polaze vlakna prednjeg motornog korijena kimenog ivca . (motorni rog) Zadnji rog ( cornu posterius ) uzak je i dug takoe sadri multipolarne neurone. On je suenjem ( isthmus columnae dorsalis ) podijeljen na bazu i vrh. U bazi se nalaze centri za duboki senzibilitet. U medijalnom dijelu baze nalazi se nucleus thoracicus u kojem zavravaju periferni neuroni refleksnog dubokog senzibiliteta. Vrh roga nastavlja se elatinoznom supstancom ( substantia gelatinosa ) koja sadi brojne neuroglije i sitne neurone. Medijalno prolaze vlakna senzitivnog korijena kimenog ivca. ( senzitivni rog ) Siva spojnica sastoji se od sitnih nervnih elija, sadri centre autonomnog visceralnog nervnog sistema. U njenom medijalnom dijelu ( substantia intermedia medialis ) ventralno su visceromotorni centri, a dorzalno su viscerosenzitivni centri .U lateralnom dijelu ( substantia intermedia lateralis) centri simpatikog i parasimpatikog dijela autonomnog nervnog sistema. Siva spojnica je dio sive mase na spoju rogova. Bijala masa ( substantia alba ) podijeljena je rogovima sive mase i korijenima kimenog ivca u tri vrpce : Funiculus anterior prednja vrpca ili pruga Funiculus posterior zadnja vrpca Funiculus lateralis srednja vrpca Prednje vrpce su meusobno povezane debelom spojnicom ( comissura anterior alba ) , a zadnje su potpuno razdvojene glijalnom pregradom. U vrpcama kimene modine su dugi i kratki modani putevi. Dugi ( projekcioni ) putevi zadnje vrpce su senzitivni, u prednjoj su motorni putevi, a u bonoj su pomijeani i motorni i senzitivni. Zadnja vrpca sadri dva ushodna puta , fasciculus gracilis et cuneatus koji sprovode duboki svjesni senzibilitet trupa i udova

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 5

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Bona vrpca sadri tri senzitivna : tractus spinothalamicus koji sprovodi povrni senzibilitet; fasciculus spino cerebellaris anterior et posterior koji sprovode duboki refleksni senzibilitet trupa i udova. Motorni putevi : tractus corticospiralis s. pyramidalis lateralis Kroz prednju vrpcu jednim dijelom prolazi tractus corticospinalis s. pyramidalis anterior. Kroz njene bone dijelove i zadnju vrpcu prolaze putevi koji povezuju centre kimene modine sa neocerebellumom i neocerebrumom. Kroz duboke dijelove sve tri vrpce prolaze kratki putevi, asocijativni i komisuralni. Iz medulle spinalis raa se 31 par kimenih ivaca ( nn. spinales ) pomou svoja dva korijena : 1. Prednjeg ili motornog korijena ( radix anterior s. motoria ) 2. Zadnjeg ili senzitivnog korijena ( radix posterior s. sensitiva) Oba korijena lee u kimenom kanalu, a mjesto njihovog spoja odnosno poetni dio odgovarajueg kimenog ivca je u meuprljenskom otvoru kimenog stuba ( foramen intervertebrale ). Zadnji korijen na distalnom kraju prije spoja sa prednjim korijenom pokazuje vretenasto zadebljanje modinski ganglion ( ganglion spinale ). Kimeni ivac se u ovom otvoru dijeli na etiri grane koje sa cauda eqinom ine stablo kimenih ivaca: Prednja grana ramus anterior s. ventralis n.spinalis Zadnja grana ramus posterior s.dorsalis n.spinalis Spojnika grana sa simpatikim stablom ramus communicans Modanina grana ramus meningicus koja se kroz foramen intervertebrale vraa u kimeni kanal 5. Cauda equina- snop korijena kimenih ivaca 1. 2. 3. 4. 31 par kimenih ivaca obuhvata : 8 vratnih ili cervikalnih, 12 grudnih ili torakalnih, 5 slabinskih ili lumbalnih, 5 krsnih ili sakralnih i 1 par trtinih ili kokcigealnih. Kimenu modinu obavijaju tri opne: tvrda, pauinasta i meka . 1. Tvrda opna ( dura mater spinalis) ima dva lista, unutranji i spoljanji. Spoljanji oblae itav kimeni kanal i njegova je pokosnica. Unutranji se prua od 2. sakralnog prljena. Izmeu ova dva lista je prostor u kojem se nalaze venski spletovi zvani spatium epidurale. 2. Pauinasta opna ( archnoidea ) oblae unutranji list dure. Prua se do S2 prljena. Izmeu arahnoidee i pie mater je prostor- spatium subarachnoidale koji je irok i u donjem dijelu kimenog kanala zove se cisterna lumbalis. 3. Meka opna ( pia mater ) oblae povrinu kimene modine . Spojena je sa pauinastom opnom tankim trakama ( trabeculae arashonidales ) Kimenu modinu i spinalne ivce vaskulariziraju : Radikalne arterije aa. radiculares Spinalne arterije aa. spinales Radikulospinalne arterije aa.radiculospnales

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 6

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Vene kimene modine prate arterije. Najee su v.spinalis anterior i vv.spinales posteriores. Ulivaju se u venske spletove kimenog stuba ( plexus venosi vertebrales interni et externi ).

4. ENCEPHALON ili MOZAK Mozak u irem smislu predstavlja dio CNS- a koji se nalazi u lubanjskoj duplji ( cavum crani ). U obliku ovoida, ui kraj je okrenut prema naprijed, ka eonoj kosti. Dijelovi encepfalona su : Rhombencephalon koji ine produena modina ( medulla oblongata ), modani most ( pons ) i mali mozak ( cerebellum ) Mesencephalon - srednji mozak Prosencephalon koji ine meumozak ( diencephalon ) i veliki mozak ( thelencephalon )

I - RHOMBENCEPHALON je rombasti dio mozga koji je dobio naziv po obliku svoje centralne
upljine . Glavni sastavni dijelovi rhombencephalona su medulla oblongata, pons, cerebellum i etvrta modana komora ( ventriculus quartus ). Nalazi se u zadnjoj lobanjskoj jami ( fossa cranii posterior ), ispod atora malog mozga ( tentorium cerebelli ). Medulla oblongata sa izuzetkom svog donjeg kraja i pons grade pod rombastog mozga, mali mozak sainjava srednji dio njegovog krova. etvrta modana komora predstavlja rombasto proirenje centralne upljine rhombencephalona. MEDULLA OBLONGATA Medulla oblongata ( produena modina ) se prua od kimene modine do ponsa. Svojim donjim krajem smjetena je u kimenom kanalu izmeu atlasa i velikog potiljanog otv ora ( foramen occipitale magnum ) dok gornjim dijelom lei u lubanjskoj duplji. Prosjena duina produene modine je 2.5 cm. Ima oblik zarubljene kupe koja je vrhom okrenuta nadole i spljotena u sagitalnom smjeru. Produena modina i modani most predstavljaju intrakranijalni nastavak kimene modine. Oni se nastavljaju srednjim mozgom ( mesencephalon ) i skupa ine modano stablo ( truncus cerebri ) koje povezuje mali mozak (cerebellum) i prednji mozak ( prosencephalon ). U kimenu modinu nastavlja se od visine korijenova 1.vratnog ivca i prua se navie do sredine bazilarnog lijeba ( clivus ) gdje prelazi u pons. Njena centralna upljina koja nastavlja centralni kanal kimene modine povlai se dorzalno , u svom gornjem dijelu se proiruje i gradi donji dio 4. modane komore . Na prednjoj , ventralnoj strani produene modine , bono od njezine srednje pukotine ( fissura mediana anterior ) nalaze se uzduna ispupenja , piramide ( piramides ) koje sadre vlakna piramidalnog puta. Vlakna piramidalnog puta se na granici prema kimenoj modini ukrtaju na sredinjoj pukotini i grade piramidalnu raskrsnicu ( decussatio pyramidum ). Na granici izmeu prednje strane produene modine i modanog mosta postoji popreni lijeb , postpontinska jama ( fossa postpontina ) iz koje izbijaju VI,VII iVIII modani ivac ( n. abducens, n. facialis, n. vestibulocochlearis s.statoacusticus ) . Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 7

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Na bonoj strani produene modine izmeu njenog prednjeg i zadnjeg lijeba javlja se ovalno ispupenje, maslina ( oliva ) koja sadri istoimeno jedro, nucleus olivaris . Ispupenje i jedro predstavljaju jednu od karakteristika ovjeka koja je sekundarno nastala sa njegovim uspravnim stavom. Ispred maslinskog ispupenja iz prednje - bonog lijeba produene modine ( sulcus lateralis anterior ) izbija XII modani ivac (n.hypoglosus ). Iz zadnje bonog lijeba ( sulcus lateralis ) odozgo nadole izbijaju IX, X i XI modani ivac ( n.glossopharingeus, n.vagus i n.accessorius ). Na zadnjoj, dorzalnoj strani , bono od njenog sredinjeg lijeba ( sulcus medianus posterius ) nalaze se dva ovalna ispupenja , medijalno ( tuberculum fasciculi gracilis s. clava ) i lateralno ( fasciculi cuneati ). Ova ispupenja sadre jedra u kojima se zavravaju istoimeni putevi , fasciculus gracilis i fasciculus cuneatus. Lateralno se nalazi pepeljasto ispupenje ( tuberculum cinereum ) koji sadri donji kraj sporednog senzitivnog jedra V modanog ivca. Ispupenja dorzalne strane produene modine nastavljaju se navie s donjim krakom malog mozga ( pedunculus cerebellaris inferior ). Donji kraci koji sadre aferentne i eferentne puteve malog mozga idui navie divergiraju i izmedju njih je zategnuta glijalna opna ( lamina tectoria ventriculi quarti ) koja ulazi u sastav krova 4. modane komore. PONS Modani most ili pons je zadebljanje modanog stabla koje predstavlja jednu od karakteristika za uspravan stav ovjeka . Pons je ventralni dio metencephalona koji se prua od produene modine do modanih krakova srednjeg mozga ( crura s. pedunculi cerebri ). Zadebljanje prouzrokuju poprena vlakna ispod kojih se provlai modano stablo. Poprena vlakna ( fibre pontis transversae ) savijaju se upolje i nazad , od bone strane modanog mosta nastavljaju se kao srednji krak malog mozga ( pedunculus cerebellaris medius ) . Na granici izmeu bone strane mosta i srednjeg kraka malog mozga izbija V modani ivac ( n.trigeminus ) . Dorzalna strana ulazi u sastav romboidne jame , odnosno poda 4. modane komore . Fossa rhomboidea romboidna jama svojim gornjim dijelom pripada modanom mostu , a svojim donjim dijelom produenoj modini. Popreno , sredinom rombaste jame prolaze luna vlakna ( striae medullares s. acusticae ) koje sadre vlakna akustikog puta. Rombasta jama podijeljena je srednjim lijebom ( sulcus medianus ) na lijevu i desnu polovinu . Bono od sredinjeg lijeba nalazi se granini lijeb ( sulcus limitans ) koji razdvaja dva obla uzvienja , medijalno i lateralno. Ispod medijalnog uzvienja nalaze se motorna jedra modanih ivaca. Na njegovom gornjem dijelu ( pontinskom ) nalazi se oblo ispupenje ( colliculus facialis ) ispod kojeg lei unutarnje koljeno VII modanog ivca i jedro VI modanog ivca. Ispod lateralnog uzvienja romboidne jame nalaze se senzitivna jedra V, VII, IX i X modanog ivca i senzorijelna jedra VIII modanog ivca ( n. vestibulocohlearis ). Na graninom lijebu romboidne jame nalaze se dvije jamice ( fovea superior et inferior ). Od donje jamice sputa se nadolje i upolje trouglasto polje ili pepeljasto krilce ( trigonum n.vagi s. ala cinerea ) ispod kojeg lee krupna parasimpatika jedra IX i X modanog ivca. Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 8

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


CEREBELLUM mali mozak Mali mozak se nalazi iza ponsa i medule oblongate. Ima jedan sredinji dio vermis cerebellum i dva bona dijela lijevu i desnu hemisferu ( hemispherium cerebelli ). Njegova povrina izdijeljena je koncentrinim pukotinama ( fissurae cerebelli ) u mnogobrojne listolike vijuge ( folia cerebelli). Na srednjem dijelu prednje ivice je velika udubina fastigium , najvie mjesto na krovu etvrte modane komore. Bono od toga u mali mozak ulaze kraci fastigiuma ( pedunculi cerebelli ) koji ga povezuju sa modanim stablom . Lateralno od krakova prua se horizontalni lijeb fissura horizontalis koja odvaja gornju od donje strane malog mozga. Gornja strana odvojena je od zadnjeg dijela lijeve i desne hemisfere velikog mozga nastavkom dure mater- tentorium cerebelli ( ator malog mozga ). Na malom mozgu razlikuju se tri renja : lobus anterior , posterior et floculonodularis ( srednji reanj ). Izmeu prednjeg i srednjeg renja nalazi se pukotina- fissura prima . Donja strana malog mozga nalijee na ljusku potiljane kosti. Na njoj se nalaze dvije poprene pukotine , prednja i zadnja. Zadnja poprena pukotina ( fissura postpyramidalis ) odvaja srednji od zadnjeg renja malog mozga. Ispred prednje pukotine ( fissura postlateralis ) nalazi se vori crva ( nodulus ) koji se upolje nastavlja sa pahuljicom malog mozga ( flocculus ). Kraci malog mozga crura cerebelli : mali mozak povezan je sa modanim stablom pomou tri para krakova, gornjim , srednjim i donjim. Gornji krak ( pedunculus cerebellaris superior ) povezuje mali mozak sa srednjim mozgom. Srednji kraci malog mozga ( pedunculi cerebelares medii ) su najdeblji i povezuju mali mozak sa modanim mostom. Donji krak ( pedunculus cerebelaris inferior ) povezuje mali mozak sa produenom modinom. Substantia grisea obrazuje koru malog mozga na povrini ( cortex cerebelli ) , a u unutranjosti 4 para jedara nuclei cerebelli koja se nalaze u dubini bijele mase. U hemisferi malog mozga nalazi se najvee jedro nucleus dentatus , kod njegovog hilusa nalaze se dva manja jedra : nucleus emboliformis i nucleus globosus. U crvu malog mozga , iznad krova 4. modane komore nalazi se nucleus fastigi. Substantia alba ispunjava unutranjost malog mozga tj. ini sr malog mozga ( corpus medullare cerebelli ) , a grade je aferentni i eferentni putevi koji prolaze kroz krake malog mozga. U filogenetskom i funkcionalnom pogledu na malom mozgu se razlikuju tri dijela : ARCHICEREBELLUM - najstariji dio mozga kome pripadaju lobus floculonodularis i nucleus fastigii. Ovaj dio mozga regulie uspravan stav i ravnoteu- vestibulum cerebellum. NEOCEREBELLUM - najmlai dio mozga kome pripadaju lobus posterior i nucleus dentatus . odgovoran je za kontrolu automatskih i voljnih pokreta tijela ponto cerebellum. PALEOCEREBELLUM - ine lobus anterior, nucleus globosus i nucleus emboliformis. Odgovoran je za kontrolu miinog tonusa kod raznih poloaja i stavova - spinocerebellum.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 9

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


ETVRTA MODANA KOMORA ventriculus quartus etvrta modana komora je centralna upljina rhombencephalona . Ona se kaudalno produuje u centralni kanal kimene modine ( canalis centralis ) , a rostralno u centralnu upljinu mesencephalona ( aqueductus cerebri Sylvii s. aqueductus mesencephalii) tj. Silviusov kanal. Dno etvrte modane komore gradi romboidna jama ( fossa rhomboidea ) , a krov joj gradi cerebellum ( mali mozak ) sa svojom prednjom i zadnjom opnom ( velum medullare anterius et posterius ) i krovna opna istanjeni dorzalni dio produene modine ( lamina tectoria ventriculi quarti ) . Na krovnoj opni nalaze se dva otvora : jedan neparni - apertura mediana ventriculi quarti ( Maendijev otvor ), sredinji otvor koji se nalazi na srednjoj liniji krova iznad donjeg ugla komore. Parni otvor , boni otvori apertura lateralis ventriculi quarti ( Lukini otvori ) lee na vrhu bonog produetka etvrte modane komore. Preko ovih otvora povezani su subarahnoidalni prostor i modane komore, upljine koje sadre cerebrospinalnu tenost ( liquor cerebrospinalis ). Bone ivice komore ine : u miencephalinom dijelu - donjem dijelu komore, donji kraci malog mozga ( pedunculli cerebellares inferiores) i gornji kraci malog mozga ( pedunculli cerebellares superiores ) u metencephalinom dijelu tj. gornje dijelu komore.

II MESENCEPHALON ili srednji mozak navie nastavlja modani most. On prolazi kroz ovalni
otvor ( hiatus tentorii ) koji ograniavaju lea turskog sedla ( dorsum selae ) i prednja ivica atora malog mozga ( incisura tentorii ). upljinu ovalnog otvora ( hiatus tentorii ) predstavlja modani kanal aqueductus cerebri Sylvi koji povezuje treu i etvrtu modanu komoru. Modani kanal se nalazi u dorzalnom dijelu srednjeg mozga i ini granicu izmeu dva osnovna dijela mesencephalona : izmeu modanih noica ( pedunculi cerebri ) i krovne ploe ( tectum mesencephali ). Pedunculi cerebri modane noice nalaze se ispod modanog kanala . Sastoji se iz dva dijela : crura cerebri ( modanih krakova ) i tegmentuma ( kapice ) izmeu kojih je substantia nigra Someringi ili jedro Someringi. Modani kraci nalaze se na prednjoj strani mesencephalona. Izmeu njih se nalazi trouglasta jama- fossa interpeduncularis i na njenom dnu zadnja rupiasta supstanca- substantia perforata posterior to ini pod mesencephalona. Izmeu rupieste supstance i modanog kraka izbijaju korijeni III modanog ivca ( n. oculomotorius ) . Modani krak sadri nishodne, motorne puteve : dva direktna tractus corticospinalis et corticonuclearis i dva indirektna tractus temporopontinus et frontopontinus. Na zadnjoj strani je tectum mesencephali krov ili etverougla ploa ( lamina quardigemina ) koja ga gradi na svojoj povrini . Lamina quadrigemina ima dva parna izboenja gornji i donji breuljak colicuclus superior et inferior . Neposredno ispod donjih breuljaka izbija IV par modanih ivaca ( n. trochlearis ). Sredinji dio , tegmentum sadri nove sive mase i veliki broj puteva

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 10

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Sivu masu modanog stabla ine je jedra modanih ivaca, retikulatna supstanca i nove sive mase. Jedra modanih ivaca i retikularna supstanca predstavljaju nastavak sivih masa koje postoje i u kimenoj modini. Nove sive mase su dijelovi prednjeg mozga koji su se spustili i prikljuili modanom stablu. Pripadaju ekstrapiramidalnom motornom sistemu. U srednjem mozgu nalaze se jedra III i IV modanog ivca. Jedro III modanog ivca ( nucleus nerviii oculomotorius ) ima dva dijela , somatomotorni koji inervira mii podiza gornjeg kapka i spoljne miie one jabuice i visceromotorni dio, parasimpatiko jedro koje inervira dva glatka miia one jabuice , m. ciliaris i m. sphincter pupillae . Jedro IV modanog ivca ( nucleus nerviii trochlearis ) je motorno jedro i inervira m. obliqus bulbi superior. U modanom mostu su jedra V, VI, VII i djelimino VIII modanog ivca, Jedra ostalih modanih ivaca smjetena su u produenoj modini. Jedra modanih ivaca grupisana su u stubove, dva medijalna, dva lateralna i jedan sredinji. Medijalnim stubovima pripadaju motorna jedra, a lateralnim stubovima senzitivna i senzorijelna jedra. U sredinjem stupu nalaze se parasimpatika jedra koja su pridodata III,VII,IX i X modanom ivcu. Retikularnu supstancu predstavljaju mnogobrojna ostrvca sive mase izmeu kojih se provlai veliki broj kratkih asocijativnih puteva. Ona zauzima prostor izmeu jedara modanih ivaca i povezuje ih u jednu funkcionalnu cjelinu. Njena krupnija ostrvca nazivaju se retikularna jedra ( nuclei reticulares). Retikularna supstanca srednjeg mozga ( formatio reticulares ) oko modanog kanala obrazuje centralnu sivu masu ( substantia grisea centralis ) koja sadri centre autonomnog nervnog sistema,. Njena najvea dva jedra , nucleus ruber ( crveno jedro ) i nucleus interstitialis ( intersticijalno jedro) pripadaju motornom sistemu, a tri manja jedra, nucleus ventrale et dosrale tegmenti i nucleus interpeduncularis predstavljaju refleksne olfaktivne centre. Retikularna sustanca modanog mosta regulie refleksne radnje pri uzimanju hrane. Njena tri vea jedra od kojih su dva - nuclei corporis trapezoidei pridodata akustikom sistemu , a jedno - nucleus vestibularis lateralis , vestibularnom sistemu i omoguuju ovjeku akustiku i statiku orijentaciju u prostoru. Retikularna supstanca produene modine ine sitna ostrvca i jedarca u kojim se nalaze refleksni centri za disanje , krvotok, kaalj, gutanje i povraanje. U srednjem mozgu nalaze se dvije nove sive mase u breuljcima njegovog krova i jedna ( substantia nigra ) na granici izmeu tegmentuma i modanog kraka. Siva masa gornjeg breuljka ( stratum griseum coliculi superioris ) pridodata je optikom sistemu- primarni refleksni optiki centar . Siva masa donjeg breuljka ( nucleus colliculi inferioris ) pridodata je akustikom sistemu refleksni akustiki centar.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 11

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho

III DIENCEPHALON ili meumozak nalazi se izmeu lijeve i desne hemisfere velikog mozga ,
pokriven sa svih strana osim s donje, koja je slobodna i nalijee na tijelo klinaste kosti ( os sphenoidale ). Ima dva osnovna dijela : thalamus koji je znatno vei i hipothalamus. Njegova centralna upljina, 3.modana komora ( venticulus tertius ) ima izgled uske pukotine postavljene u sagitalnoj ravni i dijeli ga na dvije polovine. THALAMUS ili vidni breuljak , najvea je formacija diencephalona. Ima ovoidan oblik i nalazi se izmeu tree modane komore i unutranje modane ahure velikog mozga. Gornjom stranom ulazi u sastav bone modane komore, a donjom stranom je srastao s hipothalamusom. Zadnjem, zadebljalom kraju pridodata su dva manja sastavna dijela meumozga : metathalamus i epithalamus. Ispod zadnjeg kraja nalazi se metathalamus dva ovalna ispupenja koja se nazivaju spoljno i unutranje koljenasto tjelace ( corpus genticulatum medialis et lateralis ). Izmeu zadnjih krajeva lijevog i desnog thalamusa nalazi se epithalamus u iji sastav ulaze : dva parna izboenja - habenulae koje spaja spojnica ( comissura habenularum ) i modana iarica ( corpus pineale ili ephiphisis ) graena od razgranatih elija, neuroglije i rijetkih neurona. Smatra se da pripada endokrinom sistemu i da lui hormon koji regulie prerani spolni razvoj kod djece. Siva masa skoro potpuno ispunjava thalamus, predstavlja najvii subkortikalni senzitivni centar u kojem se prekidaju svi senzitivni i senzorijelni putevi osim vestibularnog. Siva masa je tankim listiima bijele mase podijeljena u tri jedra : Prednje jedro ( nucleus anterior thalami ) pripada olfaktivnom sistemu. Olfaktivnom sistemu pripada i jedino jedro epithalamusa - nucleus habenulae Unutranje jedro (nucleus medialis thalami )prima kratke puteve iz vegetativnih jedara bonog zida i poda 3. modane komore Spoljno jedro thalamusa ( nucleus lateralis thalami ) prima duge puteve za povrni i duboki senzibilitet. Svojim zadnjim krajem gradi pulvinar u kome se nalazi primarni optiki centar. Primarni optiki centar nalazi se i u sivoj masi spoljnog koljenastog tjelaca nucleus corporis geniculati lateralis , gdje se nalazi i primarni akustiki centar. Thalamus je povezan mnogim aferentnim i eferentnim putevima sa modanim stablom, kimenom modinom, malim mozgom , hipothalamusom i bazalnim ganglijama velikog mozga i korom velikog mozga. Putevi koji povezuju thalamus sa korom velikog mozga su : aferentni ( fasciculi corticothalamici ili tractus corticothalamica ) i eferentni ( fasciculi thalamocorticales ili tractus thalamocorticales ). Oni obrazuju 4 kraka koji se lepezasto ire prema renjevima velikog mozga - radiatio thalami : Pedunculus thalami anterior snop vlakan prema polu Pedunculus thalami superior snop vlakana prema temporalnom renju Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 12

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Pedunculus thalami inferior snop vlakana prema parijetalnom renju Pedunculus thalami posterior snop vlakana prema okcipitalnom renju Svi prolaze kroz unutranju modanu ahuru ( capsula interna ) osim donjeg ( ped. thal. inferior). HYPOTHALAMUS ini pod i donji dio bonog zida 3. modane komore. Na njegovoj donjoj strani vide se : Raskrsnica ( ukrtanje ) optikih ivaca - chiasma opticum Pepeljasto ispupenje ( tuber cinereum ) od kojeg odlazi - > Ljevkasto ispupenje ( infundibulum ) na kojem visi hypophisis (nervni reanj hipofize ) Na vanjskoj povrini su dva bradaviasta izboenja ( corpora mamillaria ). U bradaviastom tijelu hypothalamusa nalaze se dva jedra , medijalno i lateralno ( nuclei corporis mamillaris medialis et lateralis ) koja pripadaju olfaktivnom sistemu. Ostala siva masa je nastavak retikularne supstance srednjeg mozga. U medijalnom dijelu sive mase pored vegetativnih centara nalaze se nucleus suprafornicatus, nucleus subcomissuralis i nucleus paraventricularis koja izluuju tireotropne hormone. U lateralnom dijelu hypothalamusa nalaze se nucleus supraopticus , nucleus preopticus i nucleus paraventricularis. To su prednja jedra koja upravljaju radom parasimpatikusa. Zadnja jedra upravljaju radom simpatikusa , a to su nucleus ventromedialis, nucleus dorso medialis, nucleus posterior. U retikularnoj formaciji hypothalamusa nalaze se dva vea jedra , nucleus subthalamicus i zona incerta. Bijelu masu ine aferentni i eferentni putevi koji ga povezuju sa talamusom, retikularnom formacijom modanog stabla i kortikalnim vegetativnim centrima, mrenjaom i zadnjim renjem hipofize. Najdui nishodni put je fasciculus longitudinalis dorsalis Schutz.

TREA MODANA KOMORA ili ventriculus tertius pod tree modane komore ini pod i dio bonog zida hypothalamusa. Najvei dio bonog zida ini thalamus, a strani dio zida epithalamus. Gornji dio ili krov gradi pokrovni list ( lamina tectoria ventriculi tertii ). Prednji zid ine stubovi modanog svoda ( fornix cerebri ), prednja komisura ( comissura cerebri anterior ) i lamina terminalis grisea. Modani kanal ( aqueductus cerebri Sylvi ) predstavlja komunikaciju izmeu 3. i 4. modane komore , a komunikaciju sa bonom modanom komorom ( ventriculus lateralis ) ini foramen interventriculare Monroi.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 13

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


IV TELENCEPHALON ili veliki mozak je dio prednjeg mozga . Grade ga dvije polutke , lijeva
i desna hemisfera ( hemisferia cerebri ) koje su odvojene sagitalnom pukotinom ( fissura longitudinalis cerebri ). Hemisfere su unutranjim stranama povezane komisurama, uljevitim tijelom ( corpus calosum ), prednjom modanom komisurom ( comissura cerebri anterior ) i modanim svodom ( fornix cerebri ). Centralne upljine velikog mozga su bone komore ( ventriculus lateralis ). Hemisferi je pridodat mirisni mozak rhinencephalon. Hemisfera velikog mozga ima tri strane : spoljanju, unutranju i donju. Spoljanja strana je konveksna, odgovara krovu lubanjske duplje , ima vei broj pliih ili dubljih lijebova ( sulci cerebri ), izmeu njih su vijuge ( giry cerebri) koje ine granice izmeu renjeva. Unutranja strana hemisfere je ravna , u svom gornjem dijelu je slobodna i odgovara meuhemisferinoj sagitalnoj pukotini u koju se uvlai nastavak dure mater modani srp ( falx cerebri ). U svom gornjem dijelu je srasla s komisurama velikog mozga i spoljnom stranom meumozga. Na donjoj strani hemisfere je duboka jama fossa cerebri lateralis koja se dijeli na dva dijela , prednji i zadnji . Njen prednji dio je ravan i nalijee na krov one duplje, a zadnji je konkavan , nalijee na srednju lobanjsku jamu i na ator malog mozga. Hemisfera velikog mozga je glavnim dubokim lijebovima podijeljena na etiri renja : eoni lobus frontalis Tjemeni lobus parietalis Sljepooni lobus temporalis Potiljani lobus occipitalis

Sulcus centralis Rolandi koji odlazi od srednje gornje ivice hemisfere odjeljuje eoni ( prednji ) reanj od tjemenog renja, sulcus lateralis Sylvi, duboki boni lijeb razdvaja sljepooni od eonog i tjemenog renja, sulcus parietooccipitalis razdvaja potiljani reanj od tjemenog. Na dnu bonog lijeba ( lobus lateralis ) nalazi se skriveni reanj velikog mozga insula Rheili ili ostrvce. Prekrivena je dijelovima eonog, tjemenog i sljepoonog renja koji skupa obrazuju poklopac operculum. Lobus frontalis na vanjskoj strani ima etiri vijuge : uspravnu ( gyrus precentralis )i tri horizontalne ( gyrus frontalis superior , medius et inferior ) Lobus parietalis nalazi se iza centralne vijuge i sastoji se od gyrus postcentralis i dva renjia , gornjeg ( lobus parietalis superior ) i donjeg ( lobus parietalis inferior ). Lobus temporalis na spoljanjoj strani ima tri vijuge , gyrus temporalis superior, medius et inferior. Na donjoj strani frontalnog renja nalaze se prava vijuga - gyrus rectus i lateralno od nje orbitalne vijuge - gyrii orbitales. Izmeu prave i orbitalnih vijuga nalazi se mirisna glavica ( bulbus olfactorius ) , mirisni snop ( tractus olfactorius ) i prednja rupiasta supstanca ( substantia perforata anterior ) Temporalni i okcipitalni reanj imaju dvije zajednike vijuge : gyrus occipitotemporalis medialis i gyrus occipitotemporalis lateralis. Lobus occipitalis ima est horizintalnih vijuga . Na njegovoj Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 14

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


unutranjoj strani nalazi se lijeb ( sulcus calcarinus ) koji odvaja dvije regije cuneus i gyrus lingualis. Comisure velikog mozga su : corpus callosum, fornix i commissura cerebri anterior koje se sastoje od nervnih vlakana koja povezuju centre lijeve i desne hemisfere. Corpus callosum uljevito tijelo nalazi se na dnu meuhemisferinog uzdunog lijeba i bonih modanih komora. Na svom prednjem kraju ono se savija nadole, gradi koljeno ( genus) i ispod njega kljun ( rostrum ) koji se nastavlja zavrnom ploicom embrionalne nervne cijevi ( lamina terminalis ). Fornix modani svod nalazi se na unutranjem zidu bone modane komore, izmeu uljevitog tijela i krova 3. modane komore . Njegov sredinji dio ini corpus fornicis koji je priljubljen uz donju stranu corpus calosum, na prednjem i zadnjem kraju se rava u dva dijela. Stubovi modanog svoda ( columnae fornicis ) su prednji dijelovi fornixa, oni silaze prednjim zidom 3. modane komore, poniru u hipothalamus i zavravaju se u corpora mamillaria. Izmeu slobodnog dijela corpus fornicis i prednjeg dijela corpus calosum nalazi se tanka pregrada septum pellucidum koja je odvojena od svoje parice uskom pukotinom cavum septi pellucidi. Zadnji dijelovi fornixa, njegovi kraci crura fornicis, savijaju se u luku nadole i naprijed i obilaze zadnju pa donju stranu meumozga, zatim se krak kao fimbria hippocampi prua do prednjeg kraja parihipokampalne vijuge. Venticulus lateralis upljina hemisfere , bona modana komora, nalazi se ispod corpus callosum. Ima oblik potkovice iji je konkavitet upravljen naprijed i nadole, obuhvata thalamus i nucleus caudatus. Na njenom unutranjem zidu nalaze se septum pellucidum, fornix i horoidni splet bone komore- plexus chorioideus ventriculi lateralis. Na bonoj modanoj komori razlikuju se sredinji dio pars centralis i tri roga : cornu anterius ( eoni ), cornu posterius ( potiljani ) i cornu inferius ( sljepooni ). Sredinji dio je preko otvora foramen interventriculare Monroi povezan sa treom modanom komorom. Kroz ovaj otvor ulazi horizontalni splet koji se prua nazad i nadole ka sljepoonom rogu cornu inferius ventriculus lateralis. Rhinencephalon na mirisnom mozgu razlikuju se dvije koncentrine vijuge : periferna ili spoljanja ( gyrus limbicus ) i unutranja ( gyrus intralimbicus ) koje okruuju centralni dio unutranje strane hemisfere velikog mozga . Ove dvije vijuge nastavljaju se naprijed s mirisnim snopom ( tractus olfactorius ). Gyrus limbicus ima oblik potkovice, njen gornji dio gyrus cinguli i donji dio gyrus parahippocampalis povezuje suena vijuga isthmus gyri cinguli. Mirisni snop ima na svojim krajevima po jedno zadebljanje : prednje zadebljanje, glavica bulbus olfactorius koji predstavalja primarni olfaktivni centar i zadnje zadebljanje trigonum olfactorium.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 15

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


CORTEX CEREBRI kora velikog mozga Siva masa obrazuje koru hemisfere ( cortex cerebri ) velikog mozga . Kora hemisfere velikog mozga sastoji se iz 6 slojeva neurona razliitog oblika i veliine, svaki ima posebnu funkcionalnu ulogu. Ovaj estoslojni tip kore ( isocortex ) obrazuje veliki broj polja tzv. Brodmanova polja . Kora mirisnog mozga sastoji se od dva sloja neurona ( allocortex ) , predstavlja filogenetski najstariji i najprostiji dio hemisfere velikog mozga ( archipallium) . U funkcionalnom pogledu kora hemisfere velikog mozga dijeli se na motorna, senzitivna i senzorijelna polja u kojima se nalaze odgovarajui centri koji se prema funkciji dijele na primarne ili elementarne i vie ili psihike. Kortikalni centri lijeve hemisfere su vie razvijeni kod denjaka, a desne kod ljevaka. Kotrikalni motorni centri primarni motorni centar ili piramidalna zona velikog mozga regulie elementarne voljne pokrete tijela. On se nalazi u prednjoj centralnoj vijuzi eonog renja ( gyrus precentralis ), u donjoj treini vijuge nalaze se centri za glavu i vrat, u srednjoj treini su centri za aku, a u gornjoj treini su centri za ostali dio tijela. Ispred elemntarnog motornog centra u gornjoj , donjoj i srednjoj eonoj vijuzi nalaze se vii motorni centri, koordinacioni i psihomotorni. Koordinacioni centri reguliu sloene voljne pokrete ovjeka, nalaze se u svim renjevima velikog mozga i skupa predstavljaju ekstrapiramidalne zone kore velikog mozga. Motorni centar za govor Broca-in centar nalazi se u zadnjem dijelu donje eone vijuge ( pars opercularis ) koji pokriva insulu . U zadnjem dijelu srednje eone vijuge nalazi se motorni centar za pisanje , a u njenom zadnjem dijelu nalazi se koordinacioni centar za uspravan stav i hod. Psihomotorni centri su u prednjem dijelu eone vijuge. Predstavlja sredite volje , mjesto za predvianje i odluke. Senzitivni centri primarni centar za povrni i duboki svjesni senzibilitet nalazi se u kori zadnje centralne vijuge ( gyrus postcentralis ). Iza nje, u ostalim dijelovima tjemenog renja nalaze se vii senzitivni i asocijativni centri koji vre analizu i sintezu primljenih nadraaja iz primarnog centra, odnosno njihovo raspoznavanje ( gnozia ). Senzorijelni centri ulnici: Na unutranjoj strani potiljanog renja nalazi se elementarni centar za vid ( optiki centar ) , u kandastom lijebu ( sulcus calcarinus ) i u vijugama ispod i iznad njega - cuneus i gyrus lingualis. Elementarni centar za sluh (akustiki centar ) nalazi se u operkularnom dijelu gornje sljepoone vijuge, gdje su mali popreni nabori ( gyrii temporales transversi Heschl) Elementarni centar za miris ( olfaktivi centar) nalazi se u prednjim dijelovima limbike vijuge ( gyrus limbicus ). Elementarni centar za ukus ( gustativni centar ) nalazi se u prednjem donjem kraju parahipokampalne vijuge, odnosno u dijelu iza njene kuke ( uncus gyri parahippocampalis ) Elementarnim ulnim centrima pridodati su vii psihoasocijativni centri koji vre analizu i sintezu nadraaja primljenih od primarnih centara. Zajedno s psihosenzitivnim centrima ine integracionu zonu kore velikog mozga , sredite svijesti i memorije ovjeka. Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 16

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


SUBKORTIKALNE SIVE MASE VELIKOG MOZGA Ove mase nalaze se u prostoru izmeu insule i thalamusa. Najvea subkortikalna siva masa, prugasto tijelo ( corpus striatum ) predstavlja najvii centar ekstrapiramidalnog sistema. Druge dvije subkortikalne sive mase , claustrum- dio kore insule i corpus amygdaloideum dio kuke mirisne vijuge ( uncusa ) pripadaju olfaktivnom sistemu. Corpus striatum ( prugasto tijelo ) sastavljeno je iz dva jedra , iz repatog ( nucleus caudatus ) i soivastog ( nucleus lentiformis ) . Nucleus caudatus je u obliku potkovice,okruuje spoljni dio thalamusa. Njegov prednji zadebljali dio , glava ( caput ) nalazi se iznad prednje rupiaste supstance, a zadnji kraj, rep ( cauda ) savija se ispod thalamusa i prua se ka prednjem kraju parahipokampalne vijuge. Soivasto jedro je u vidu klina , vrh mu je upravljen ka spoljnjoj strani thalamusa. Ima dva dijela : ljusku ( putamen ) i blijedo jedro ( globus pallidus ), od kojih prvi ini njegovu bazu. Ekstrapiramidalni motorni sistem regulie automatske pokrete automatske pokrete tijela i tonus miia, sinhronizuje svjesne motorne pokrete. U njegov sastav ulaze subkortikalni motorni centri i nihovi aferentri i eferentni putevi. U subkortikalne motorne centre spadaju : corpus striatum, nucleus subthalamicus, zona incerta, sive mase krovne ploe mesencephalona, nucleus ruber, substantia nigra, formatio reticularis, senzitivna jedra nn.vestibulares, nucleus olivaris i cerebellum. Oni su meusobno povezani uglavnom dvosmjernim putevima i dobivaju aferentne puteve i subkortikalnih senzitivnih centara, thalamusa i kore velikog mozga. Iz njih polaze eferentni, ekstrapiramidalni motorni putevi : fasciculus longitudinalis medialis, tr.tectospinalis, tr.rubrospinalis, tr.reticulospinalis, tr.olivospinalis, tr.vestibulospinalis koji silaze do motornih jedara modanih i kimenih ivaca.

BIJELA MASA VELIKOG MOZGA ine je aferentni i eferentni putevi koji izlaze i ulaze u veliki mozak . Oni obrazuju zrakastu krunu velikog mozga ( corona radiata ). Njeni dijelovi izmeu subkortikalnih sivih masa nazivaju se modane ahure, unutranja ( capsula interna ) i vanjska ( capsula externa ). Capsula externa nalazi se izmeu claustruma i baze soivastog jedra ( nucleus lentiformis ). Capsula interna nalazi se medijalno od soivastog jedra, a lateralno od thalamusa i repatog jedra ( nucleus caudatus ) . Kroz koljeno unutranje modane ahure ( capsula interna ) prolazi motorni put za jedra modanih ivaca ( tractus corticonuclearis ), a iza njega direktni put za jedra kimenih ivaca ( tr. corticospinalis ). Iza motornih puteva prolaze kortikalni neuroni senzitivnih puteva i obrazuju gornji krak thalamusa ( pedunculus thalami superior ). Kroz retroretikularni dio unutranje modane ahure prolaze kortikalni neuroni optikog i akustikog puta ( radiatio optica et radiatio acustica ).

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 17

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


5. SPROVODNI PUTEVI CNS a Modani putevi dijele se na asocijativne, komisuralne i projekcione. Asocijativni putevi velikog mozga povezuju istostrana podruja kore hemisfera velikog mozga i omoguuju njene najvie funkcije ( intelekt, volja, svijest i memorija ). Komisuralni putevi povezuju sive mase suprotnih hemisfera ( corpus callosum, fornix, commisura cerebri anterior ). Projekcioni putevi povezuju sive mase razliitih dijelova centralnog nervnog sistema. Dijele se na ushodne ( motorne ), nishodne ( senzitivne ) i senzorijelne prema smijeru svojih vlakana i funkciji. MOTORNI PUTEVI CNS a ili nishodni putevi sprovode impulse do motornih jedara modanih i kimenih ivaca. Dijele se u dvije osnovne grupe, kortikalne i subkortikalne prema tome da li polaze iz motornih zona kore velikog mozga ili iz subkortikalnih motornih centara. Subkortikalni motorni putevi pripadaju ekstrapiramidalnom sistemu. Kortikalni putevi koji bez prekidanja dolaze do motornih jedara modanih i kimenih ivaca nazivaju se direktni. Indirektni kortikalni putevi dolaze do motornih jedara modanih i kimenih ivaca preko malog mozga, crvenog jedra i ekstrapiramidalnih puteva. Direktni motorni putevi, tr.corticospinalis s. pyramidalis i tr. corticonuclearis s. corticobulbaris povezuju piramidalni zonu kore velikog mozga ( gyrus precentralis ) s motornim jedrima modanih i kimenih ivaca. Oni sprovode impulse za voljne pokrete ovjeijeg tijela. Tr.corticospinalis - piramidalni put koji polazi iz gyrus precentralis i silazi prvo kroz zadnji krak capsule interne , zatim kroz modani krak ( crus cerebri ) srednjeg mozga i kroz ventralne dijelove ponsa i produene modine. Na granici izmeu produene modine i kimene modine ukrta se sa svojim parnjakom gradei raskrsnicu piramida- decussatio pyramidum. Njegova ukrtena vlakna silaze bonom vrpcom kimene modine ka tr. corticospinalis lateralis i zavravaju se u prednjim rogovima kimene modine gdje lee motorni centri kimenih ivaca. Neukrtena vlakna silaze prednjom vrpcom kimene modine obrazujui tr.corticospinalis anterior. Neposredno pred svoj zavretak u prednjim rogovima ona se ukrtaju, prelaze u suprotnu polovinu kimene modine. Tr.corticonuclearis s.corticobulbaris - kortikobulbarni put koji polazi iz donje treine prednje centralne vijuge. Silazi kroz koljeno unutranje modane ahure ( capsula interna ) , kroz modani krak ( crus cerebri )srednjeg mozga i zavrava se u motornim jedrima modanih ivaca , dijelom s iste , a dijelom sa suprotne strane. Potpuno prelaze na suprotnu stranu jedino vlakna za jedro XII modanog ivca ( n. hypoglossus ) i za gornji dio jedra VII modanog ivca ( n. facialis ). Indirektni motorni putevi sastoje se iz nekoliko neurona koji povezuju koru velikog mozga i koru neocerebelluma meusobno i sa ekstrapiramidalnim motornim sistemom. Polaze iz ekstrapiramidalnih zona kore velikog mozga i kao trr.corticopontini dospijevaju do jedara ponsa ( nuclei pontis ) odakle se nastavljaju drrgim neuronima do malog mozga prolazei kroz njegov srednji krak.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 18

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Iz kore malog mozga drugi neuroni najprije odlaze do zupasto g jedra ( nucleus dentatus ), a zatim do retikularne supstance, do crvenog jedra i do thalamusa. Preko crvenog jedra i retikularne supstance indirektni motorni putevi dospijevaju do prednjih rogova kimene modine. Preko thalamusa i njegovih krakova indirektni putevi dospijevaju ponovo do ekstrapiramidalnih zona kore velikog mozga. Zahvaljujui ovoj dvosmjernoj vezi , ekstrapiramidalne zone velikog mozga dobivaju od malog mozga impulse za automatsku regulaciju voljnih pokreta. Bez ove veze sloeni pokreti ovjeka bili bi neprecizni i grubi. Dva najvea indirektna puta tr.frontopontinus i tr.temporopontinus koji polaze iz gornje i srednje vijuge eonog i sljepoonog renja , omoguuju pored ostalog i orijentaciju tijela u prostoru i vremensku regulaciju pokreta.

SENZITIVNI PUTEVI ili ushodni putevi dijele se na svjesne i nesvjesne prema tome da li dospijevaju do kore velikog mozga ili se zavravaju u subkortikalnim senzitivnim centrima. Putevi za svjesni senzibilitet imaju tri neurona : periferni , centralni i kortikalni. Put za povrni senzibilitet sprovodi utiske bola, temperature i dodira. Njegov periferni neuron dolazi preko kimenog ivca s koe i zavrava se u zadnjim, senzitivnim rogovima kimene modine odakle polaze neuriti centralnih neurona. Centralni neuroni polaze odmah u suprotnu polovinu kimene modine i obrazuju spinothalamiki ili Edingerov put ( tr.spinothalamicus Edingerii) koji se penje bonom vrpcom kimene modine i modanog stabla do lateralnog dijela thalamusa. Kortikalni se neuron od thalamusa penje kroz zadnji krak unutranje modane ahure do kore zadnje centralne vijuge ( gyrus postcentralis ), gdje se nalazi elementarni senzitivni centar. Put svjesnog dubokog senzibiliteta sprovodi utiske o poloaju dijelova tijela u prostoru do kore zadnje centralne vijuge. Njegovi periferni neuroni dolaze preko kimenog ivca iz receptora za duboki senzibilitet koji se nalaze u zglobnim ahurama i tetivama. Oni ulaze u zadnju vrpcu bijele mase kimene modine i penju se navie , grupisani kao dva snopa : unutranji ( fasciculus gracilis Golli ) i spoljni ( fasciculus cuneatus - Burdachi ) koji zavravaju u svojim jedrima nucleus gracilis i nucleus caudatus koja se nalaze u dorzalnom dijelu produene modine. Iz ovih jedara polaze centralni neuroni koji obrazuju medijalni snop modanog stabla ( lemniscus medialis ). Neuriti centralnih neurona prelaze najprije na suprotnu stranu, ukrtaju se ( decussatio lemniscorum ), zatim se penju kroz srednju vrpcu modanog stabla i zavravaju u lateralnom jedru thalamusa. Njima se prikljuuju centralni neuroni koji dolaze iz senzitivnih jedara modanih ivaca i sprovode utiske povrnog i dubokog senzibiliteta glave. Kortikalni neuroni iz lateralnog jedra thalamusa odlaze ka zadnjoj centralnoj vijuzi ( gyrus postcentralis ) preko gornjeg kraka ( pedunculus thalami superior ). Put nesvjesnog dubokog senzibiliteta periferni neuroni takoe dolaze preko kimenih ivaca iz receptora za duboki senzibilitet koji se nalaze u zglobnim ahurama i tetivama miia. Oni se zavravaju u bazi zadnjih rogova kimene modine odakle polaze dva spinocerebelarna puta, prednji i zadnji (tr.spinocerebelaris anterior et posterior ) koji se penju bonom vrpcom kimene modine i zavravaju u kori malog mozga( paleocerebellum). Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 19

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Prednji put se ukrta u poetku i prolazi kroz donji krak cerebelluma. Zadnj i put prolazi kroz gornji krak cerebelluma gdje se ukrta sa svojim parnjakom. Iz kore malog mozga polaze drugi putevi koji odlaze najprije do nucleus globosus et nucleus emboliformis, zatim do crvenog jedra i thalamusa gdje stupaju u odnos sa ekstrapiramidalnim motornim sistemom. Put nesvjesnog dubokog senzibiliteta vezan je za refleksno odravanje ravnotee ovjeijeg tijela u miru i u pokretu. Senzorijelni ( ulni ) putevi optiki, akustiki, statiki, olfaktivni i gustativni. Optiki put prenosi utiske primljene preko neuroepitelnih elija retine, preko primarnih optikih centara meumozga ( corpus geniculatum laterale i pulvinar thalami ) do optikog centra velikog mozga ( area striata ), to predstavlja vizuelni snop optikog puta i preko primarnih optikih centara srednjeg mozga ( colliculus superior ) do jedara modanih ivaca smjetenih u modanom stablu i motornih jedara modinskih nerava ( refleksni snop optikog puta ) to dovodi do refleksnih pokreta izazvanih optikim utiscima. Akustiki put povezuje neuroepitelne elije Kortijevog organa , preko akustikih jedara rombastog mozga i primarnih akustikih centara srednjeg mozga i meumozga ( colliculus superior i corpus geniculatum mediale ) sa kortikalnim akustikim centrom ( gyri temporales transversi ) Statiki put je refleksni ulni put, odgovoran za statiku i dinamiku ravnoteu tijela i orijentaciju u prostoru. Prenosi ulne utiske neuroepitelnih elija statikog dijela unutarnje g uha, preko vestibularnih jedara rombastog mozga do malog mozga Olfaktivni put prenosi utiske iz sluznice nosne duplje ( regio olfactorio ) preko primarnih i sekundarnih olfaktivnih centara do kortikalnih centara velikog mozga ( hippocampus, nucleus amygdale i gyrus dentatus ) Gustativni put prenosi do centara u kori velikog mozga ( gyrus hippocampi ) preko vlakana VII i IX modanog ivca utiske primljene putem gustativnih papila jezika.

6. MENINGES modana ovojnice ili modanice Tri modanice , dura mater ( tvrda ), arachnoidea ( pauinasta ) i pia mater ( meka ) omotavaju CNS. One se sastoje iz vezivnog tkiva, a izmeu njih se nalaze meumodanini prostori. U meumodaninom prostoru ( cavum subarachnoidale ) izmeu arachnoideae i pie mater nalazi se cerebrospinalna tenost ( liquor cerebrospinalis ), koji kao vodeno jastue titi CNS od potresa i udara. Dura mater tvrda modanica nalijee uz kotani zid lobanje i kimenog kanala. Ona se sastoji iz fibroznog tkiva i ima dva lista, spoljni i unutranji izmeu kojih se nalazi epiduralni prostor ( cavum epidurale ). U lobanjskoj duplji dura mater daje dva nastavka , modani srp ( falx cerebri ) i ator malog mozga ( tentorium cerebelli ). Modani srp uvlai se izmeu lijeve i desne hemisfere, a ator izmeu malog i velikog mozga.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 20

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Epiduralni prostor u lobanjskoj duplji postoji samo u visini njenih sudova, u kimenom kanalu sadri bogate venske spletove. Njegov dio izmeu 2.sakralnog prljena i baze trtine kosti je prostor za davanje epiduralnih injekcija kroz zjap krsnog kanala ( hiatus sacralis ). Arachnoidea pauinasta ovojnica nalazi se izmeu tvrde i meke modanice u vidu mree koja se sastoji od tankih meusobno ukrtenih vlakana. Obavija mozak ne zalazei u njegove lijebove ni u druga udubljenja. Arachnoidea i pia mater uvlae se u zid gornjeg sagitalnog sinusa gradei tzv. villi arachnoidales preko kojih se likvor drenira u venski sistem . Od dure mater ona je odvojena subduralnim, virtuelnim prostorom. Izmeu nje i pie mater u subarahnoidalnom prostoru nalazi se liquor cerebrospinalis. Pia mater meka ovojnica nalijee uz povrinu CNS- a, oblae mozak tako da zalazi u sve njegove lijebove i jame. Sadri krvne sudove za mozak i kimenu modinu. Njene duplikature koje se zavlae u modane komore sadre bogate arterijske spletove ( plexus chorioideus ). Arterijski spletovi zajedno s tankim, epitelnim listovima modanih komora obrazuju horoidna tijela koja lue liquor cerebrospinalis. Proirenja subarahnoidalnog prostora nazivaju se cisterne. Najvanije su pontocerebelarna i cerebelomedularna. Kroz pontocerebelarnu cisternu , koja se nalazi izmeu malog mozga, ponsa i produene modine prolaze V, VI, VII, VIII, IX, X i XI modani ivac. Cerebelomedularna cisterna koja se nalazi iza produene modine i malog mozga , pogodna je za subokcipitalnu punkciju. U kimenom kanalu od 2.slabinskog do 2.sakralnog prljena nalazi se terminalna cisterna iz koje se dobiva liqur lumbalnom punkcijom ( izmeu 3. i 4. ili 4. i 5. prljena )

7. LIQUOR CEREBROSPINALIS Liqour ispunjava subarahnoidalni meumodanini prostor i upljine CNS- a : modane komore, modani kanal i centralni kanal kimene modine. Ukupna koliina likvora je oko 150 ml . Neprekidno se stvara i neprekidno cirkulie kroz ventrikularni sistem i subarahnoidalni prostor. Najvei dio likvora stvaraju horioidni pleksusi smjeteni u bonim komorama i u krovu tree i etvrte modane komore. Likvor iz bonih komora ulazi kroz desni i lijevi Monroov otvor u treu modanu komoru , zatim prolazi kroz Sylviev akvedukt i ulazi u etvrtu modanu komoru, koju ubrzo naputa kroz Magendijev i Luschkaine otvore . Ova tri otvora predstavljaju jedinu komunikaciju izmeu ventrikularnog i subarahnoidalnog sistema. Likvor zatim cirkulie kroz subarahnoidalni prostor oko itavog mozga i kiemene modine, a potom se drenira u sinus sagittalis kroz villi arachnoidales. Kod opstrukcije ovih otvora dolazi do hidrocefalusa.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 21

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


PERIFERNI NERVNI SISTEM
8. MODANI IVCI - nervi craniales Od modanog stabla polazi 12 pari ivaca koji se oznaavaju rimskim brojevima, prema redu svog izbijanja, idui odozgo nadole. U modane ivce spadaju : I- nn.olfactorii, II- n.opticus, III- n.oculomotorius , IV- n.trochlearis, V- n. trigeminus, VI- n.abducens, VII- n.facialis, VIIIn.vestibulocochlearis, IX- n.gossopharingeus, X- n.vagus, XI- n.accesorius i XII- n.hypoglossus. Posljednjih deset pari pripadaju perifernom sistemu, a prva dva ivca su ustvari dijelovi prednjeg mozga. Prema prirodi svojih vlakana modani ivci se dijele na motorne ( III,IV,VI,XI,XII ), na motornosenzitivne ( V,VII,IX,X ) i na ulne ili senzorijelne ( I,II,VIII ). Senzorijelnim ivcima i senzitivnom dijelu modanih ivaca pridodati su ganglioni. I Nn.olfactorii - mirisni ivci Mirisni ivci su ulni, senzorni ivci, koje ini grupa mnogobrojnih tankih nervnih snopia. U svakoj polovini nosne duplje ima ih oko 20-30. Oni poinju od bipolarnih elija olfaktivnog predjela (regio olfactoria) sluzokoe nosne duplje, koji odgovara krovu nosne duplje, gornjoj nosnoj koljci i gornjem dijelu nosne pregrade (septum nasi).Mirisni ivci pruaju se navie i poto prou kroz kotane otvore na reetkastom listu (lamina cribrosa) sitaste kosti, zavravaju se na donjoj strani mirisne glavice (bulbus olfactorius), koja pripada mirisnom mozgu (rhinencephalon) i lei na gornjoj strani laminae cribrose. II N.opticus Vidni ivac je takoe ulni ivac,dio meumozga koji predstavlja dio modanog optikog puta. Vidni ivac se prua od zadnjeg dijela one jabuice ( bulbus oculi ) , prolazi kroz optiki kanal ( canalis opticus ) i prua se do zadnjeg kraja one jabuice ,optike raskrsnice (chiasma opticum) na bazi meumozga . Pri prolazu kroz onu duplju on gradi vijuge koje spreavaju njegovo istezanje pri pokretima one jabuice. Optiki ivac na svome putu kroz onu duplju i optiki kanal omotan je omotaima koje mu grade modane opne. III N. oculomotorius ivac pokreta oka je motorni ivac koji inervira sve popreno prugaste miie one duplje osim m. oblquus superior i m. rectus latetralis. Ovaj ivac sadri i parasimpatika vlakna koja slue za inervaciju dva glatka miia, smjetena u onoj jabuici, m. ciliaris i m. sphincter pupillae. Okulomotrni ivac polazi od svojih motornih jedara , nucl. n.oculomotorii et nucl. oculomotorius accessorius u srednjem mozgu - mesencefalonu. Prua se naprijed kroz spoljni zid kavernoznog sinusa i prilikom ulaska u orbitu kroz gornju orbitalnu pukotinu daje dvije zavrne grane, gornju i donju. Ganglion ciliare- vegetativni ganglion nalazi se lateralno od vidnog ivca pored simpatikog korijena iz n.oculomotoriusa , njemu se prikljuuju senzitivni i simpatiki korijeni.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 22

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


IV N.trochlearis N.trochlearis je iskljuivo motorni ivac, koji inervira gonji kosi mii (m. obliquus superior), pokreta one jabuice. Trohlearni ivac poinje od svog jedra (nucleus n. trochlearis) koje se nalazi ispod modanog kanala srednjeg mozga i izlazi ispod donjeg breuljka na dorzalnoj strani srednjeg mozga. On prolazi najprije kroz spoljni zid kavernoznog sinusa, a zatim ulazi kroz gornju orbitalnu pukotinu u onu duplju i zavrava u gornjem kosom miiu one jabuice ( m.obliquus bulbi superior ) podijeljen u dvije do tri granice. V N.trigeminus Trograni ivac, mjeoviti, motorni i senzitivni. Ima etiri jedra, jedno motorno i tri senzitivna koja se nalaze u ponsu.Izbija na bonoj strani modanog mosta pomou dva korijena : motornim radix motoria ( minor ) i senzitivnim radix sensoria ( major ). On se prua naprijed kroz pontocerebelarnu cisternu i iznad vrha piramide , u njegovom senzitivnom dijelu pridodat je veliki polumjeseasti ganglion , ganglion trigeminale - Gasseri koji se nalazi u pagu dure mater ( cavum trigeminale-Meckeli ). Od spoljne ivice gangliona polaze tri grane V modanog ivca : n.ophtalmicus, n.maxillaris i n.mandibularis. Motorni korijen ide prvo medijalnom ivicom V modanog ivca, a zatim skree upolje, prolazi ispod gangliona i prikljuuje se mandibularnom ivcu. Svojim motornim granama trigeminus inervira mastikatorne miie, a svojim senzitivnim granama kou lica i ela, sluzokou oka, nosne i usne duplje. N.ophtalmicus prva grana V modanog ivca isto je senzitivna. Od Gaserovog gangliona ide naprijed kroz spoljni zid kavernoznog sinusa i kroz gornju onu pukotinu ulazi u onu duplju, dijelei se prethodno u svoje tri zavrne grane : n.lacrimalis ( suzni ivac ), n.frontalis ( eoni ivac ) i n.nasociliaris ( nosno vjeni ivac ). Njegova bona grana, r.tentorii vraa se nazad i inervira tentorium cerebelli. N.maxillaris gornjovilini ivac je druga , isto senzitivna grana V modanog ivca koja inervira kou i sluzokou predjela gornje vilice i gornje zube. On polazi od prednje ivice polumjeseastog gangliona , prolazi kroz spoljni zid kavernoznog sinusa i kroz okrugli otvor baze lobanje ( foramen rotundum ) ulazi u krilastonepanu jamu ( fossa pterygopalatina ), gdje daje bone grane : n.zygomaticus ( jabuni ivac ), nn.alveolares superiores ( gornji alveolarni ivci ), nn.pterygopalatini ( krilasto neptini ivci ) i jednu zavrnu granu, n.infraorbitalis ( podoni ivac ). Sa njegove unutranje strane nalazi se ganglion pterygopalatinum vegetativni ganglion u vidu epa , uglavljen u prednji kraj canalis pterygoideus. N.mandibularis donjovilini ivac je trea, motorno senzitivna grana n.trigeminusa. On naputa lobanju krov ovalni otvor ( foramen ovale ) i ulazi o podsljepoonu jamu gdje se dijeli u dva stabla , prednje i zadnje, od kojih se odvajaju njegove motorne i senzitivne grane unutra od njega, odmah ispod foramen ovale nalazi se vegetativni, otiki ganglion ( ganglion oticum ). Motorne grane donjovilinog ivca : n.massetericus, nn.temporales profundi , n.pterygoideus lateralis i n.pterygoideus medialis inerviraju mastikatorne miie.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 23

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Druge dvije motorne grane koje inerviraju m.tensor veli palatini i m.tensor thympani dobivaju anastamozu od otikog gangliona. Njegove senzitivne grane su : n.buccalis, n.auriculotemporalis, n. lingualis i n.alveolaris inferior .

VI N.abducens Spoljni miini ivac oka je motorni. Jedro n.abducensa je u ponsu, ispod colliculus facialis. Izbija iz postpontinske jame , prua se naprijed i prolazi iznad vrha piramide , a zatim kroz kavernozni sinus lateralno od unutranje karotidne arterije. On ulazi u onu duplju kroz gornju orbitalnu pukotinu ( fissura orbitalis superior ) i zavrava se u spoljnom , pravom miiu one jabuice ( m.rectus bulbi lateralis ).

VII N.facialis ivac lica, sadri motorna , senzitivna i parasimpatika vlakna. Svojim motornim vlaknima on inervira prugastu muskulaturu, mimine miie ( m.stylohyoideus ) i zadnji trbuh (m.digastricus ). Njegova senzitivna i parasimpatika vlakna obrazuju poseban dio ivca, n.intermedius Wrisbergi kome je pridodat ganglion. Njegova tri jedra , motorno, somatosenzitivno i parasimpatiko , nalaze se u modanom mostu.Izbija iz postpontinske jame i prua se kroz pontocerebelarnu cisternu. Najprije ulazi u unutrnji uni hodnik, zatim prolazi svojim kanalom kroz piramidu sljepoone kosti i dospijeva u parotidnu lou gdje daje svoje zavrne grane za miminu muskulaturu glave i vrata. N.intermedius ( parasimpatiki ) prati spoljnu ivicu facijalnog ivca sve do njegova koljena ( geniculum n. facialis ) , a zatim s njim obrazuje zajedniko stablo. U visini koljena , njegovom senzitivnom dijelu pridodat je ganglion ( ganglion geniculi ). U toku svog puta kroz piramidu sljepoone kosti , ivac lica daje jednu motornu granu n.stapedius za istoimeni mii bubne duplje i dvije parasimpatike grane n.petrosus major i chorda thympani, te anastamotinu granu za bubni nervni splet ( r.anastamoticus cum plexo thympanico ). Zavrne grane facijalnog ivca obrazuju parotidni splet ( plexus parotideus ) od koga se odvajaju ogranci: rr.temporales, rr.zygomatici, rr.buccales, r.marginalis mandibulae i r.colli za mimine miie vrata i lica. Od njegovog stabla odvaja se n.retroauricularis koji daje dvije grane, r.digasticus i r.sthylohyoideus za istoimene miie.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 24

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


VIII N.statoacusticus ili N. vestibulocochlearis Osmi ivac je senzorijelni, nosi informacije u mozak. ivac je sluha i ravnotee, ima est jedara koja se nalaze na granici izmeu medule oblongate i ponsa. Prividno izbija iz postpontinske jame , prua se upolje od facijalnog ivca kroz pontocerebelarni ugao i ulazi u unutranji uni hodnik. Kod dna unutranjeg unog hodnika on se dijeli na svoja dva dijela : pars cochlearis i pars vestibularis , od kojih je prvi za sluh , a drugi za statiku i orijentaciju u prostoru. Pars cochlearis sluni ivac sprovodi nadraaje koje prihvata Cortijev organ opnastog pua ( organum spirale Corti ) . Predstavlja periferni neuron akustikog puta. Njemu je pridodat spiralni ganglion ( ganglion spirale ) koji se nalazi u spiralnom kanalu stoera pua. Pars vestibularis ivac ravnotee i orijentacije u prostoru predstavlja periferne neurone vestibularnog puta. On se sastoji od vie ogranaka : n.saccularis,n.utiuloampullaris, n.ampullaris anterior, posterior et lateralis koji polaze od statikih mrlja kesice i mjeinice i od ampularnih grebena pulukrunih kanala opnastog unutranjeg uha. Njemu je pridodat ganglion vestibulare Scarpae koji lei na dnu unutranjeg unog hodnika (meatus acusticus internus ).

IX N.glossopharyngeus Jezino drijelni ivac, mjeoviti, sadri motorna , senzitivna i parasimpatika vlakna. ima dva zajednika jedra sa X modanim ivcem i jedno zasebno, parasimpatiko koje inervira gl.parotis. Izlazi iz modanog stabla kroz sulcus posterior lateralis, iza maslinastog ispupenja produene modine i prua se upolje i naprijed ka prednjem kraju foramen jugulare kroz koji naputa lobanju. Pri prolazu kroz jugularni otvor njemu su pridodata dva gangliona gornji i donji, ganglion superius et inferius. Po izlasku iz lobanjske duplje n.glossopharyngeus dospijeva do korijena jezika gdje daje svoje zavne , jezine grane rr.linguales. Uz put on daje dvije parasimpatike grane n.thympanicus Jacobsoni namijenjen inervaciji gl.lingualis i r.sinus carotici Heringi, a zatim motorne grane rr.pharyngei za miie drijela i senzitivne grane rr.tonsillares za nepani krajnik. Njegove zavrne grane inerviraju papile jezika ( papillae vallatae et foliatae ) i jezini krajnik.

X N. vagus ivac lutalica, sadri motorna , senzitivna i parasimpatika vlakna. Jedra ovog ivca se nalaze u produenoj modini . Izlazi kroz sulcus posterior lateralis medullae oblongate, ispod korijena IX modanog ivca, udruuje se u ivano stablo i lobanjsku duplju napusta kroz foramen jugulare i ulazi u parafaringealni prostor vrata. Pri prolasku kroz jugularni otvor pridodata su mu dva gangliona , ganglion superius i ganglion inferius koji je znatno vei .Od gornjeg gangliona odvajaju se dvije senzitivne grane , r.meningeus za modanicu i r.auricularis za meatus auris externus. Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 25

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


N.vagus prolazi kroz podruje vrata zajedno sa a.carotis intera et comunis i v.jugularis interna u zajednikoj ovojnici ( vagina carotica ) , zatim ulazi u gornji otvor prsnog koa. Na desnoj strani dospijeva ispod potkljune arterije ( a.subclavia ), a na lijevoj strani ispred luka aorte ( arcus aorte ) gdje se oba savijaju nazad, silaze iza plunog krila i prikljuuju se jednjaku koji prate sve do eluca . Du jednjaka desni i lijevi vagus anastamoziraju i obrazuju dva stabla, prednje i zadnje. Prednje stablo ( truncus vagalis anterior ) obrazuje preteno lijevi vagus , a zadnje ( truncus vagalis posterior )obrazuje desni vagus. Od zadnjeg eludanog spleta, odnosno od desnog vagusa silaze grane ka polumjeseastim vegetativnim ganglionima celijanog spleta ( plexus coeliacus ) Od vratnog dijela vagusa odvajaju se njegove najvee grane : rr.cardiaci za srce, rr.pfaringei, n.laryngeus superior i n.laryngeus reccurens. Od njegovog grudnog dijela odvajaju se rr.bronchiales za plua i rr.oesgphagei za jednjak ( plx.celi. ) Svojim motornim vlaknima inervira miie drijela( pharynx ) , grkljana ( larynx ) i mekog nepca ( palatum molle ), a senzitivnim sluzokou drijela i grkljana. Njegova mnogobrojna parasimpatika vlakna inerviraju organe grudne ( thorax ) i trbune duplje ( abdomen ) i uspostavljaju vezu izmeu modanog i krsnog centra parasimpatikusa.

XI N. accessorius Pomoni ivac, isto motorni, ima dva jedra , bulbarno i spinalno. Izbija korijenovima iz produene modine ( radices craniales ) iz gornje polovine vratnog dijela kimene modine ( radices spinales ). Njegovi korijeni se spajaju i obrazuju zajedniko stablo koje naputa lobanju kroz prednji dio jugularnog otvora ( foramen jugulare ). Po prolazu kroz foramen jugulare on daje unutranju i spoljnu granu . Unutranja grana ( r.internus )koja se prikljuuje vagusu sadri motorna vlakna za miie grkljana. Spoljna grana ( r.externus ) silazi kroz zadnji dio parafaringealnog prostora i inervira dva vratna miia m.sternocleidomastoideus i m.trapeizus. Njoj se prikljuuje motorna grana iz vratnog nervnog spleta.

XII N.hypoglossus Dvanaesti motorni ivac isto je somatomotorni za inervaciju miia jezika. Njegov jedro se nalazi u dnu romboidne jame. Izbija iz ventrolateralnog lijeba produene modine, ispred maslinastog ispupenja. Naputa lobanju svojim kanalom canalis hypoglossi iznad kondila potiljane kosti ( os occipitale ) i ulazi u zadnji dio parafaringealnog prostora. Kroz vrat n.hypoglossus oblikuje arcus n.hypoglossi i prolazi iznad jezine kosti ( os hyoideum ) i izmeu m.hypoglossus i m.mylohyoideus prema korijenu jezika gdje se dijeli na zavrne grane , rr linguales za m.hyopglossus, m.genioglossu, m.styloglossus i za unutranje jezine miie.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 26

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


9. KIMENI IVCI - nervi spinales Od kimene modine polazi 31 par ivaca od kojih je : 8 vratnih ( nn.cervicales ) 12 grudnih ( nn.thoracici ) 5 slabinskih ( nn.lumbales ) 5 krsnih ( nn.sacrales ) 1 trtini ( n.coccygeus )

Kimeni ivac izbija iz bonih lijebova kimene modine pomou dva korijena od kojih je prednji ( radix ventralis ) motorni , a zadnji ( radix dorsalis ) senzitivni. Njegovom zadnjem korijenu pridodat je ganglion ( ganglion spinale ). Kimeni ivac je kratak. On prolazi kroz meuprljenski otvor ( foramen intervertebrale ) i dijeli se u dvije grane, ramus ventralis et dorsalis. Od njega se odvajaju jo dvije grane koje su manje, modanina i spojnina. Modanina grana ( ramus meningeus ) je isto senzitivna, ona se vraa i inervira duru mater u kimenom kanalu. Spojnine grane ( rami communicantes ) sadre preganglijska bijela i postganglijska siva vlakna simpatikog nervnog sistema. Ove grane povezuju kimeni ivac s ganglionom stabla simpatikusa ( truncus symphaticus ) Zadnje grane kimenih ivaca prolaze izmeu poprenih nastavaka ( procesus transversus ) prljenova . One se dijele u dvije miino kone grane , medijalnu i lateralnu, koje svojim motornim vlaknima inerviraju duboke miie lea, a senzitivnim vlaknima kou zadnje strane glave, vrata i trupa. Prednje grane kimenih ivaca izuzev grudnih meusobno anastamoziraju i obrazuju zamke ( ansae) i spletove ( plexus ) gubei na taj nain prethodnu segmentarnost. Svaki ivac koji polazi od spletova dobiva vlakna iz dva ili vie segmenata kimene modine i presijecanje jednog od njegovih korijenova bez vidnih posljedica u pogledu motorne i senzitivne funkcije . Prednje grane grudnih ivaca koje se kao meurebarni ivci ( nn. intercostales ) pruaju naprijed do srednje linije trupa, zadrale su svoju prvobitnu segmentarnost.

10. PLEXUS CERVICALES vratni splet ( C1 C4 ) Vratni splet postaje od prednjih grana prva 4 vratna ivca, koji obrazuju tri ivane zamke ( ansae ). On se nalazi iznad podizaa lopatice ( levator scapulae ) i srednjeg skalenskog miia (musculus scalenus medius), a iza bonog pregiba glave ( m.sternocleidomastoideus ). Od njega polaze senzitivne i motorne grane. Senzitivne grane vratnog ivanog spleta : n.occipitalis minor, n.auricularis magnum, n.transverus colli i nn.supraclaviculares izbijaju kod sredine zadnje ivice sternokleidomastoidnog miia punctum nervosum colli . One inerviraju kou bone i srednje strane vrata. Motorne grane vratnog ivanog spleta svojim kratkim motornim granama inervira prevertebralne i skalenske miie. Svojim anastomotinim granama koje se prikljuuju XI i XII modanom ivcu, on Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 27

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


inervira podhioidne miie i djelimino m.sternocleidomastoideus i m.trapezius. Njegova najdua grana n. phrenicus silazi kroz vrat i sredogrue i inervira preagu. N.phrenicus preani (dijafragmalni ) ivac polazi uglavnom od 4. i dijelom od 3. i 5. spinalnog ivca. Prelazi preko m.saclenus anterior i ispred a.subclaviae dospije u gornji otvor prsnog koa gdje mu se prikljuuju anastamotine grane , nn.phrenici acessorii koje dolaze najee od n.subclavius-a. Kroz sredogrue ivac prolazi sve do dijafragme i daje pobone tanke ogranke za osjetnu inervaciju osrja ( perikard ), rami pericardiaci. Na gornjoj se dijafragmalnoj plohi ivac grana i motorno inervira dijafragmu. Sitne grane ( rr.phrenicoabdominales ) osjetno inerviraju pleuru, te peritonealne ovojnice organa gornjeg dijela trbuha.

11. PLEXUS BRACHIALIS rameni splet ( C5 Th1 ) Ovaj splet obrazuju prednje grane posljednja 4 vratna ivca i 1.grudnog ivca koje se meusobno spajaju i grade tri primarna stabla pa onda tri sekundarna snopa , fasciculus lateralis , medialis et posterior. Svojim stablima izbija izmeu prednjeg i srednjeg skalenskog miia i prolazi kroz zadnji skalenski otvor iznad a.subclaviae od koje je ponekad odvojen vratnim rebrom. Njegovi snopovi ulaze u pazunu jamu i okruuju arteriju spolja, unutra i pozadi . Bone grane ramenog spleta koje se odvajaju od njegovih stabala i snopova iskljuivo su motorne i namijenjene miiima ramena. Njegove zavrne grane su mjeovite i namijenjene miiima i koi ruke. Gornje stablo ( truncus superior ) obrazuje 5. i 6. vratni ivac, srednje stablo ( truncus medius ) nastavlja 7. vratni ivac , a donje stablo ( truncus inferior ) postaje od 8. vratnog i 1. grudnog ivca. Svako stablo daje prednju i zadnju granu od kojih nastaju snopovi ramenog spleta. Njihove zadnje grane obrazuju zadnji snop ( fasciculus posterior ), prednje grane gornjeg i srednjeg stabla grade spoljni snop ( fasciculus lateralis ), a unutranji snop ( fasciculus medialis ) nastavlja prednju granu donjeg stabla. Bone grane : Prednje grane n.subclavius i nn.pectorales medialis et lateralis inerviraju miie prednjeg zida pazune jame : m.subclavius , m.pectorales minor et major. Zadnje grane n.dorsalis scapulae , n.suprascapularis, n.subscapularis, n.thoracicus longus i n.thoracodorsalis inerviraju zadnje miie ramena i sve spinohumeralne miie izuzev m.trapezius- a. Zavrne grane Od zadnjeg snopa ramenog spleta ( fasciculus posterior ) polaze dva ivca , n.axillaris koji inervira deltoidni mii i n.radialis koji inervira miie ekstenzore ruke. Od spoljnog snopa ( fasciculus lateralis ) polazi ivac prednje loe nadlaktice, n. musculocutaneus i spoljni korijen n. medianus-a . Od unutranjeg snopa ( fasciculus medialis ) odvajaju se unutranji korijen n.medianus- a , n.ulnaris koji inerviraju prednju lou podlaktice i prednju stranu ake i dva ivca n.cutaneus Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 28

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


antebrachii medialis i n.cutaneus brachii medialis koji inerviraju kou unutranje strane ruke. N.axilaris pazuni ivac po odvajanju od zadnjeg stabla ramenog spleta naputa pazunu jamu ( fossa axillaris ) kroz spoljni etvrtasti otvor njenog zadnjeg zida. On obilazi zadnju stranu hirurkog vrata ramenice i daje dvije bone grane, motornu za m.teres i senzitivnu n.cutaneus brachi lateralis, za kou spoljne strane nadlakta. Njegove zavrne grane inerviraju m.deltoideus. N.radialis bini ( radijalni ) ivac produuje pravac zadnjeg snopa. Ide najprije ispred tetive m.latissimus dorsi, a zatim zadnjom stranom ramenice zajedno s dubokom arterijom nadlakta(a. profunda brachii ). Na 8-10 cm iznad spoljnog vora ramenice on probija spoljnu meumiinu pregradu nadlakta i silazi u prostor izmeu m.brachialis i m.brachioradialis, u sulcus bicipitalis gdje se dijeli u dvije zavrne grane, povrnu i duboku : r.superficialis koja inervira kou nadlanice i r.profundus koja inervira miie zadnje loe podlakta. Njegove bone motorne grane inerviraju : mm.triceps brachii anconeus, extensor carpi radialis longus et brevis et brachioradialis. Dvije bone senzitivne grane , n.cutaneus brachii poserior i n.cutaneus antebrachi posterior inerviraju kou zadnje strane nadlakta ( brachium) i podlakta. N.musculocutaneus miino koni ivac, po odvajanju od spoljnog snopa ramenog spleta prua se i prolazi kroz m.coracobrachialis , a zatim kroz m.biceps i m.brachialis. Svojim motornim vlaknima inervira miie prednje loe nadlakta. Njegova zavrna , isto senzitivna grana n.cutaneus antebrachii lateralis inervira kou lateralnog dijela podlakta sve do korijena ake. N.medianus sredinji ivac postaje pomou dva korijena koji dolaze is spoljnog i unutranjeg snopa ramenog spleta. Inervira sve miie prednje loe podlaktice osim m.flexor carpi ulnaris i unutranje strane m.flexor digitorum profundus. On silazi kroz unutranji lijeb nadlakta , ulazi u podlakat izmeu dvije glave m.pronator teres i silazi izmeu povrnog i dubokog pregibaa prstiju (m. flexor digitorum superficialis et profundum ). Iz podlakta ( antebrachium ) ulazi kroz kanal ruja ( canalis carpi ) u dlan i daje tri zavrne grane , nn.digitales palmares communes . N.ulnaris lakatni ivac najvea grana unutranjeg snopa ramenog spleta, silazi prvo kroz unutranji bicipitalni lijeb ( sulcus bicipitalis medialis ), probija unutranju meumiinu pregradu nadlakta i prolazi iza unutranjeg vora ramenice ( humerusa ). Ispod unutranjeg vora ramenice prelazi u prednju lou podlakta i silazi dubokom stranom m.flexor carpi ulnaris do korijena ake gdje daje dvije zavrne grane , povrnu i duboku , r.superficialis et profundus za miie i kou unutranjeg dijela prednje strane ake. Uz put on daje miine i dvije kone grane, prednju i zadnju. Miine grane , rr.musculares inerviraju m.flexor carpi ulnaris i medijalnu polovinu m.flexor digitorum profundus-a. Prednja kona grana , r.palmaris inervira unutranji dio dlana Zadnja kona grana , r.dorsalis manus prelazi na zadnju stranu ake i daje pet ogranaka , nn.digitales dorsales koji inerviraju medijanu polovinu nadlanice i dorzalne strane posljednja 2,5 prsta i to samo u visini njihovih proksimalnih lanaka.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 29

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


NN.intercostales - meurebarni ivci pruaju se naprijed ka srednjoj liniji trupa . Oni prate donju ivicu rebra sve do bone ivice sternuma izuzev est posljednjih ivaca koji se zavravaju u prednjem zidu trbuha. Tokom puta oni daju dvije kone grane r.cutaneus lateralis et anterior koje inerviraju bonu i prednju stranu grudi i trbuha. Oni daju sitne senzitivne ogranke koji inerviraju pleuru i peritoneum parietale. Njihove motorne grane inerviraju interkostalne miie i boni zid trbuha. 12. PLEXUS LUMBALIS slabinski splet Slabinski splet koji obrazuju prednje grane 1,2,3 i djelimino 4. slabinskog ivca nalazi se u poetnom dijelu velikog slabinskog miia ( m.psoas major ), izmeu njegovog povrnog i dubokog sloja. On ima est zavrnih grana, od kojih dvije najvee , donje n.femoralis i n. obturatorius inerviraju prednju i unutranju miinu lou buta. Njegove bone grane inerviraju m.iliopsoas i m.quadratus lumborum. N.femoralis butni ivac se pojavljuje iznad preponske veze u lijebu izmeu m.psoas major i m.iliacus. On prolazi iza preponske veze , kroz miini zjap ( lacuna musculorum ) i ulazi u butni kanal gdje daje motorne i senzitivne grane Motorne grane inerviraju m.quadriceps femoris, m.sartorius i m.pectineus Senzitivne grane , rr.cutanei anteriores inerviraju kou prednje strane buta. Njegova najdua senzitivna grana, n.saphenus internus inervira kou unutranje strane potkoljenice. N.obturatorius zaporni ivac se pojavljuje kod unutranje ivice m.psoas major , na bonom zidu male karlice ( pelvis minor ) gdje stupa u blizak odnos sa ovarijem i ureterom. On se prua naprijed ka zapornom kanalu ( canalis obturatorius ) kojim dospijeva u unutranju lou buta. Pri prolazu kroz zaporni kanal on daje granu za m.obturatorieus exsternus, a po izlasku iz kanala dijeli se u dvije grane , prednju i zadnju izmeu kojih se nalazi m.adductor brevis. Prednja grana, r.anterior inervira mm.pectineus, adductor longus, adductor brevis i gracillis . Njena zavrna grana kou unutranje strane buta iznad koljena. Zadnja grana, r.posterior m.adductor magnus i zglob kuka ( art.coxae). N.ilingunalis i n.iliohypogastricus inerviraju kou i miie prednje bonog zida trbuha. N.genitofemoralis inervira m.cremaster i kou sublingvalne regije i genitalija. N.cuneatuus femoris lateralis inervira kou bone strane buta.

13. PLEXUS SACRALIS krsni splet Krsni splet obrazuju prednje grane prva tri krsna ivca i slabinsko - krsno stablo , truncus lumbosacralis koje postaje od 5. i dijelom od 4. slabinskog ivca. On je u obliku trougla iji je vrh upravljen ka velikom sjedanom otvoru ( foramen intrapiriforme ) kroz koji njegove bone grane naputaju karlicu. Njegove bone grane inerviraju miie sjedalnog predjela. Njegova najvea zavrna grana , n.ischiadicus inervira miie zadnje loe buta, miie potkoljenice i stopala.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 30

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Bone grane tri najvee : n.gluteus superior et inferior i n.cutaneus femoris posterior naputaju karlicu kroz veliki sjedalni otvor iznad i ispod m.piriformis. N.gluteus superior izlazi iznad m.piriformis i inervira m.gluteus medius et minimus i m.tensor fasciae latae. N.gluteus inferior prolazi ispod m.piriformis i inervira m.gluteus maximus. N.cutaneus femoris posterior prolazi ispod m.piriformis i inervira kou zadnje strane buta. Kod donje ivice velikog sjedalnog miia on daje bone grane, nn.clunium inferiores koje se penju ka loi sjedalne regije. Ostale bone grane krsnog spleta su slabije , one inerviraju mm.piriformis, obturatorius, gemellus superior et inferior i quadratus femoris. N.ischiadicus naputa karlicu kroz foramen intrapiriforme i ulazi u zadnju lou buta, medijalno od srednje linije koja spaja sjedalno ispupenje ( tuber ischiadicum ) i trochanter major. On silazi izmeu m.gluteus maximus-a i m.quadratus femoris-a , a zatim izmeu miia zadnje loe buta. U visini gornjeg kraja zatkoljene jame dijeli se na svoje dvije zavrne grane n.tibialis i n.peroneus communis. Njegove bone grane inerviraju miie zadnje loe buta i m.adductor magnus iz unutranje loe. N.peroneus communis silazi kroz fossu politeu dubokom stranom tetive m.biceps femoris. Na spoljnoj strani vrata linjae ( fibula ) u pripoju m.peroneus longus-a on daje svoje dvije zavrne grane, n.peroneus superficialis et profundus za miie spoljne i prednje loe potkoljenice. Njegova bona grana, n.cutaneus surae lateralis inervira kou spoljne strane potkoljenice. N.tibialis produuje pravac ischiadicusa i silazi kroz zatkoljenu jamu ( fossa poplitea ) i iza i upolje od zatkoljene arterije i vene. Prolazi ispred tetivnog luka m.soleus-a i silazi izmeu povrnog i dubokog miinog sloja zadnje loe potkoljenice do ispod unutranjeg glenja gdje daje svoje dvije zavrne grane , n.plantaris medialis et lateralis za miie i kou tabana. Od njega se odvajaju bone motorne grane za miie zadnje loe potkoljenice i jedna senzitivna grana, n.cutaneus surae medialis za kou zadnje strane potkoljenice. 14. PLEXUS PUDENDUS ET COCCYGEUS stidni i trtini splet Stidni splet postaje od prednje grane 3.krsnog ivca, dobiva ogranke i od 1,2 i 4. krsnog ivca. Njemu su prikljuena vlakna krsnog parasimpaticusa koja se ubrzo odvajaju i kao nn.pelvici s. erigentes odlaze za ganglione karlinog visceralnog spleta ( plexus pelvinus ). Stidni splet svojim bonim granama inervira miie karline preage m.levator im.coccygeus . Njegova zavrna grana , n.pudentus inervira urogenitalne preage , kou meice i spoljne spolne organe.Od trtinog spleta odnosno ivane zamke izmeu trtinog i 5.krsnog ivca polaze sitne grane, nn.anococcygei koje inerviraju kou u visini trtine kosti. N.pudentus izlazi iz male karlice kroz foramen intrapiriforme i ulazi kroz mali sjedalni otvor u ishiorektalnu jamu meice gdje daje zavrne grane , nn.rectales inferiores za spoljni zatvara anusa i nn.perinei za kou meice i spoljnih spolnih organa.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 31

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


15. AUTONOMNI NERVNI SISTEM systema nervosum autonomicum Autonomni nervni sistem regulie rad unutranjih organa i metabolizam ovjeka, odnosno rad organa koji su van uticaja volje i svijesti ovjeka. Naziva se jo visceralni i vegetativni nervni sistem. Autonomni nervni sistem inervira svu glatku muskulaturu i sve lijezde u ljudskom tijelu. Njegovi ogranci putem ivaca somatskog nervnog sitema dospijevaju do svih organa. Njegovi ogranci kod popreno prugaste muskulature reguliu tonus i promet hranjivih materija. Kod autonomnog nervnog sistema razlikuju se takoer centri i ivci koji sadre aferentna i eferentna nervna vlakna. Pored centara u centralnom nervnom sistemu on ma i periferne centre, ganglione i ganglijske spojeve koji su ukljueni u tok njegovih eferentnih nerava. U perifernim centrima njegova eferentna preganglijska vlakna stupaju u odnos uvijek s veim brojem sitnih multipolarnih neurona i zato impulsi autonomnog nervnog sistema zahvataju vee prostranstvo. Ganglijski spletovi se nalaze u zidovima unutarnjih organa. Oni omoguavaju unutarnjim organima automatizam nakon presijecanja svih njihovih vegetativnih ivaca. Preganglijska vlakna su su mijelizirana, a postganglijska su siva , nemijelizirana. U funkcionalnom pogledu , kod autonomnog nervnog sistema i to samo kod njegovih eferentnih neurona uoavaju se dva osnovna antagonistika dijela , simaptikus i parasimpatikus ija je ravnotea uslov za rad unutranjih organa . Poremeaj ravnotee dovodi do funkcionalnih oboljenja. Simpatiki nervni sistem ubrzava metabolizam i troenje energije, ubrzava rad srca, poveava krvni pritisak i radnu kondiciju, iri bronhije i zjenice odnosno napree organe da bi dali to vie od sebe u funkcionalnom pogledu. Parasimpatiki nervni sistem djeluje suprotno od simpatikog, on usporava rad srca, smanjuje krvni pritisak, iri krvne sudove , suava bronhije i zjenice tj. umiruje i oporavlja organe, puni ih energijom. Parasimpatikus tedi energiju u organizmu, ubrzava njeno s tvaranje i gomilanje, pojaavajui funkcije pribora za varenje i proces asimilacije u tkivima. Djejs tvo parasimpatikusa pojaava acetilholin , a djejstvo simpatikusa adrenalin. Neuriti aferentnih neurona autonomnog nervnog sistema su udrueni sa eferentnim neuritima ili se prikljuuju senzitivnim ivcima somatskog nervnog sistema. Oni sprovode nadraaje iz utrobnih organa i krvnih sudova direktno do centra u kimenoj modini i indirektno preko njih i ushodnih puteva do viih centara u modanom stablu i meumozgu. U filogenetskom pogledu autonomni nervni sistem je primaran.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 32

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


16. PARS SYMPATICA simpatiki nervni sistem Poseban centar simpatikog nervnog sistema nalazi se u bonim rogovima sive mase kimene modine , u visini od 8.vratnog do 2.slabinskog segmenta. Iz ovog centra polaze preganglijska vlakna koja preko prednjeg korijena kimenog ivca i preko bijele spojnice ( r.communicans albus ) odlaze do paravertebralnih i prevertebralnih gangliona. Paravetebralni ganglioni kojih ima 21 - 23 povezani su meusobno spojnicama ( rr.interganglionares) i obrazuju simpatiko stablo ( truncus symphaticus ) koje se prua bonom stranom kimenog stuba sve od atlasa do trtine kosti ( os coccygis ). Od gangliona polaze postganglijska vlakna koja obrazuju parijetalne i visceralne simpatike grane . Parijetalne grane se prikljuuju kimenim ivcima i obezbjeuju simpatiku inervaciju odgovarajuih dermatoma i miotoma, odnosno podruja koje odreeni ivac inervira. Visceralne grane se prikljuuju arterijama oko kojih obrazuju spletove. One dospijevaju do organa preko njihovih arterija. Preganglijska vlakna koja samo prolaze kroz ganglione simpatikog stabla zavravaju se u prevertebralnim ganglionima. Prevertebralni ganglion obrazuje dva velika visceralna spleta, trbuni ( plexus celiacus ) i karlini ( plexus pelvinus ). Njima se prikljuuju i preganglijska vlakna simpatikusa. Vratni dio simpatikusa u vratu se nalaze tri gangliona, gornji , srednji i donji koji lee u duplikaturi prevertebralnog lista vratne fascije. Spojnica izmeu srednjeg i donjeg vratnog gangliona je udvojena i njen prednji krak gradi zamku ( ansa subslavia ) oko potkljune arterije ( a.subclavia ) Ganglion cervicale superius gornji vratni ganglion je najvei od svih gangliona simpatikog stabla. Vretenastog je oblika i lei u visini poprenog nastavka 2. i 3. vratnog prljena. Od njega polaze parijetalne , visceralne i vaskularne grane. Parijetalne grane odlaze za prva etiri vratna ivca, a najvei od njih, n.jugularis prikljuuje se IX,X i XII modanom ivcu U visceralne grane spadaju grane za drijelo i grkljan ( rr.laryngopharyngei ) i gornji srani ivac n.cardiacus superior, koji odlazi za srani splet Vaskularne grane , n.caroticus internus i nn.carotici externi prikljuuju se unutranjoj i spoljnoj karotidnoj arteriji ( a.carotis interna et externa ). Ganglion cervicale medium srednji vratni ganglion lei u visini poprenog nastavka 6.vratnog prljena. Od njega se odvajaju grane za 5. i 6. vratni ivac , grane za titnu lijezdu i srednji srani ivac, n.cardiacus medius. Ganglion cervicale inferius donji vratni ganglion obino je spojen sa 1. grudnim i zajedno obrazuju veliki zvjezdasti ganglion , ganglion cervicothoracicum s. stellatum. Zvjezdasti ganglion lei u visini vrata 1.rebra. on daje grane za 7. i 8. vratni ivac i grane koje obrazuju spletove oko potkljune i kimene arterije (a.vertebralis). Njegova visceralna grana, n.cariacus inferior sadri najvei broj akcelerantnih vlakana za srani mii. Pored toga sadri i viscerosenzitivna srana vlakna. Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 33

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Grudni dio simphaticusa ima 10 12 gangliona koje lee ispred glava rebara (capitis costae). Od njih se odvajaju parijetalne grane koje se prikljuuju grudnim ivcima. Njihove visceralne grane odlaze za organe zadnjeg medijastinuma, za grudnu aortu i plua. Dva velika ivca grudnog simpaticusa n.splanchnicus major et minor sadre preganglijska vlakna koja odlaze ka prevertebralnim ganglionima celijanog spleta. Trbuni i karlini dio simpathicusa ova dva dijela imaju obino po etiri gangliona od kojih se odvajaju parijetalne grane za slabinske i krsne ivce. Njihove visceralne grane, nn.splanchnici abdominales et pelvini sadre preganglijska vlakna za ganglione trbunog i karlinog spleta.

Plexus celiacus u visini 1.i2. slabinskog prljena nalazi se ispred aorte 5 prevertebralnih gangliona, dva celijana ( ganglion celiacum dextrum et sinistrum ), dva bubreno aortina ( ganglia aorticorenalia ) i jedan crijevni ganglion ( ganglion mesentricum superius ). Ovi ganglioni dobivaju preganglijska simpatika vlakna preko malog i velikog utrobnog ivca ( nn.splanchnici majer et minor ) i od trbunog gangliona simpatikog stabla. Oba celijana gangliona dobivaju i parasimpatika vlakna od desnog vagusa. Ganglioni celijanog spleta povezani su meusobno mnogobrojnim spojnicama. Od njih polaze postganglijska vlakna koja obrazuju periarterijalne spletove. Periarterijalni spletovi prate arterije i preko njih dospijevaju do odgovarajuih organa trbune duplje, do njihovih lijezda i glatke muskulature. Najvei splet , plexus auricus silazi du aorte i u njegov tok ukljuen je donji crijevni ganglion ( ganglion mesentricum inferius ). Od njegova donjeg kraja odvaja se gornji hipogastrini splet ili presakralni ivac ( n.presacralis s. plexus hypogastricus superior ) koji silazi ispred krsne kosti i rava se na lijevi i desni hipogastrini ivac koji odlazi do gangliona plexus pelvinus. Plexus pelvinus ganglioni karlinog vegetativnog spleta su sitni i obrazuju mreastu plou koja se nalazi bono od rektuma i mokrane beike. Kod ena su smjeteni uglavnom u parametrijumu, bono od vrata maternice ( ganglia cervicalia Frankenhauseri ). Ganglioni dobivaju preganglijska simpatika vlakna iz karlinog dijela simpatikog stabla i preko n.hypogastricus-a i presakralnog nervnog spleta ( n.presacralis s. n.hypogastricus superior ). Oni dobivaju i preganglijska parasimpatika vlakna preko nn.pelvici s.erigentes. Iz njih polaze periarterijski spletovi koji inerviraju organe male karlice i spoljne genitalije.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 34

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


17. PARS PARASYMPATICA parasimpatiki nervni sistem Centar parasimpatikog nervnog sistema nalazi se u modanom stablu i u bonim rogovima sive mase kimene modine u visini od 2.- 4.krsnog segmenta. Centar u modanom stablu predstavljaju parasimpatika jedra koja su pridodata III,VII,IX i X modanom ivcu. Njegova preganglijska vlakna odlaze u sastavu odgovarajuih ivaca prema organima glave , vrata , grudne i trbune duplje. Zavravaju se u ganglionima koji se nalaze u neposrednoj blizini organa ili u samom njegovom zidu u vidu ganglijskih spletova. Postganglijska vlakna odlaze do glatke muskulature i do lijezda odgovarajueg organa. N.vagus ima najvei broj parasimpatikih preganglijskih vlakana koja inerviraju sve organe vrata , grudne i trbune duplje. On daje grane za pluni i srani splet. Njegova vlakna za organe trbune duplje prekidaju se u intramuralnim ganglijskim spletovima eluano crijevnog kanala i u ganglionima celijanog visceralnog spleta. Parasimpatika preganglijska vlakna ostala tri modana ivca ( n.occulomotorius, n.facialis i n.glossopharingeus ) prego svojih gangliona inerviraju organe glave. Preganglijska vlakna od krsnog centra parasimpatikusa prolaze kroz prednje korijenove i grane 2 - 4. krsnog ivca od kojih se izdvajaju i kao nn.pelvici s.erigantes ulaze u ganglione karlinog visceralnog spleta ( plexus pelvinus ). Postganglijska vlakna inerviraju poreg organa male karlice i spoljnih genitalija , nishodni i sigmoidni kolon.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 35

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


ORGANA SENSUUM
ORGAN ZA VID organum visus ( oko ) smjeten je u onoj duplji ( orbita ). U njegov sastav spadaju : oni ivac ( n.opticus ) ona jabuica ( bulbus oculi ) pomoni organi oka ( organa oculi accessoria )

ONA JABUICA bulbus oculi ima oblik uplje kugle koja na svom prednjem kraju jae ispupena i ispunjena prozranim elementima. Grade je : spoljanja ona ovojnica, fibrozna ( tunica fibrosa bulbi ) srednja ona ovojnica , sudovna ( tunica vasculosa bulbi ) unutranja ona ovojnica , neuroepitelna ( tunica interna oculi )

Ovim ovojnicama okruen je stranji dio , staklasto tijelo ( corpus vitreum ), prednji dio, lea ( lens crystalina ) i bono dva prostora ( camera bulbi anterior et posterior ) ispunjena onom vodicom ( humor aquosus ).

18. TUNICA FIBROSA BULBI spoljna ona ovojnica ( uvea ) Svojom vrstinom osigurava oblik one jabuice i odupire se intrabulbarnom pritisku koji je od znaaja za jasnou vida. Njen prednji, prozrani dio naziva se ronjaa ( cornea ), a zadnji bjeliasti dio , beonjaa (sclera ). Predstavlja mjesto za vezivanje miia pokretaa one jabuice. Graena je od vrstog vezivnog tkiva . Emissaria: n.opticus, a.centralis retinae, aa.ciliares longue, aa.ciliares braves, aa.ciliares anterioris, vv.vorticosae. SCLERA ( beonjaa ) u svom zadnjem dijelu debela je 1-1,5 mm i izbuena sitnim otvorima ( area cribtifomis sclerae ) za prolaz snopova onog ivca i krvnih sudova. Oko svog ekvatora ona je upola tanja. Idui naprijed ponovo zadebljava zbog prikljuenja tetivnih vlakana pravih miia oka. U njenom prednjem dijelu , oko ronjae nalazi se kruni venski kanal ( sinus venosus sclerae ) kojim otie ona vodica. Fibrozni snopovi beonjae su upravljeni uglavnom u pravcu meridiana one jabuice i meusobno su ukrteni po slojevima. Blago su talasasti i dozvoljavaju neznatno irenje one jabuice pri poveanju intrabulbarnog pritiska. Njihovi prednji i zadnji krajevi pojaani su krunim fibroznim vlaknima. Izmeu fibroznih snopova nalaze se fini pukotinasti prostori i vezivne elije koje u dubljim slojevima beonjae sadre zrnca pigmenta.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 36

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


CORNEA ili ronjaa gradi prednju estinu spoljne ovojnice one jabuice. Svojim krunim rubom ( limbus corneae ) ugraena je u lijeb beonjae ( rima cornealis sclerae ) kao staklo na satu. Ona je na svom polu najtanja, oko 0,8 mm zbog veeg prenika krivine njene prednje strane od prenika krivine njene zadnje strane. Ronjaa je potpuno providna i ima jau mo prelamanja svjetlosti nego ono soivo. Pri gledanju u vodi ona gubi mo prelamanja i posmatrani predmeti postaju nejasni. Prelomnu mo joj vraa sloj vazduha. Sredinji , najvei sloj ronjae ( substantia propria cornea ) nastavlja fibrozne snopove beonjae . On je sprijeda pokriven prednjom elastinom ovojnicom ( lamina limitans anterior Bowmanova ) i petoslojnim epitelom ( epithelium corneae) , a pozadi sa zadnjom elastinom ovojnicom ( lamina limitans posterior - Descemetova ) i endotelom prednje one komore. Izmeu fibroznih snopova ovog sloja koji su pravi za razliku od fibroznih snopova beonjae, nalaze se zvjezdaste vezivne elije, nemijelizirana nervna vlakna i pukotinski prostori kojima dolaze hranjive tvari za ronjau iz perikornealnog arterijskog spleta. Ronjaa je potpuno prozrana zbog odsustva krvnih i limnih ila i zahvaljuu stalnoj srazmjernosti izmeu njenih soli i tenosti.

19. TUNICA VASCULOSA srednja ona ovojnica Sadri krvne sudove , ivce i pigmentne vezivne elije. Na njoj se razlikuju tri dijela :chorioidea ( sudovnjaa ), corpus ciliare ( trepaviasto tijelo ) i iris ( arenica ). Funkcija joj je ishrana oka i akomodacija oka na blizinu i daljinu. CHORIOIDEA sudovnjaa gradi stranji, najvei dio srednje one ovojnice i vrsto je srasla s pigmentnim slojem retine. Oblika je kugle , postavljena izmeu vanjske i unutranje one ovojnice. Unutranja strana joj je glatka i daje podlogu za retinu . Sprijeda granicu prema trepaviastom tijelu ( corpus ciliare ) ini nazubljena linija ( orra serata ). Od sclere je odvojena kapilarnim pukotinastim prostorom. Vanjski dio sudovnjae graen je od 6-8 slojeva lamela, graenih od elastinih niti. Spajaju se s beonjaom, dre leu spljotenom i adaptiranom na daljinu. Sredinji dio sadri bogatu vaskularnu mreu ( aa. et vv. choroideae ) koje ishranjuju pigmentni sloj retine, sloj tapia i unia. Od arterijske mree polaze ka retini kapilarni spletovi. Unutranji sloj formira bazalna membrana koja daje podlogu za vidni dio retine.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 37

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


CORPUS CILIARE trepaviasto tijelo koje se nalazi izmeu nazubljene linije i irisa. Ima trouglasti oblik ija je baza upravljena naprijed, prema irisu. Njegov zadnji dio , orbiculus ciliaris na svojoj unutranjoj strani ima nabore ( plicae ciliares ) koje se idui prema naprijed poveavaju i grade trepaviaste nastavke ( processus ciliares ). Trepaviasti nastavci sadre bogate spletove koji lue onu vodicu. Oni oko ekvatora onog soiva skupa obrazuju trepaviastu krunu,koja predstavlja prednji dio ( corona ciliaris ). Od cilijarnog tijela odlaze fibrae zonulares, fina vlakna koja idu prema lei ili soivu i ine zonulu ciliaris . Spolja od corone ciliaris nalazi se m.ciliaris , glatki mii koji ima uzduna vlakna ( fibrae meridionales ) i unutra od njih cirkularna vlakna ( fibrae circulares). Glavni je akomodacioni mii oka inerviran od strane gangliona ciliare odnosno parasimpatikih niti n. occulomotoriusa. Humorus aquosus ona vodica ispunjava prednju i zadnju onu komoru ( camera bulbi anerior et posterior ), dvije upljine u prednjem dijelu oka koje razdvaja iris. Iz zadnje one komore gdje se stvara ona odlazi u venski kanal ( sinus venosus sclerae ) i u venske sudove sclerae. Uloga joj je odravanje intrabulbarnog pritiska ( 14-18 mm Hg). Prednja ona komora vea je od zadnje. U njenom uglu izmeu ronjae i irisa ( angulus iridocornealis ) nalazi se eljata fibrozna veza ( lig.pectinatum ) kroz ije sitne otvore ( spatia anguli iridocornelis ) prolazi ona vodica na svom putu ka krunom kanalu beonjae ( sinus venosus sclerae - Schlemii ). Periferno od lig.pectinosum je fibroelastini prsten na koji se veu tetivna vlakna m.ciliaris-a. Zadnja ona komora nalazi se oko lensa izmeu irisa i corpus vitreum. Njenu perifernu ivicu grade corpus ciliaris i njegovi nastavci.

IRIS duica ili arenica je prednji dio srednje one ovojnice, frontalno je postavljena i ima sredinji otvor koji se naziva zjenica ( pupilla ). Zapoinje na cilijarnom tijelu ( korijen irisa ) i see do ruba pupille ( margo pupillaris ). Sprijeda se nalazi iridealni greben koji iris dijeli na dva dijela : anulus iridis minor , medijalni dio koji sadri kryptae iridis za oticanje one vodice i anulus iridis major, vei dio. Kroz pukotinu izmeu lee i pupilarnog ruba struji ona vodica iz zadnje u prednju onu komoru. Iris je najtanji kod periferne cilijarne ivice ( margo ciliaris ). Njegova boja zavisi od koliine mrkog pigmenta koji se nalazi u elijama pigmentnog sloja. Velika koliina pigmenta daje smeu, a mala zelenu ili plavu boju oka. Vezivna stroma irisa ( stroma iridis )pokrivena je sprijeda endotelom prednje one komore , a pozadi istanjenim dijelom unutranje ovojnice one jabuice, njenim pigmentnim i retinskim listom. U njoj se nalaze krvni sudovi i dva glatka miia , kruni ( m.sphincter pupillae ) i radijalni ( m.dilatator pupille ) koji svojom kontrakcijom reguliu veliinu zjenice , njeno suavanje ( myosis ) i irenje ( mydriasis ) prema tome da li je potrebno da u onu jabuicu ue vie ili manje svjetlosti.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 38

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


M.sphincter pupille zauzima prostor oko zjenice ,inerviran je parasimpatikim vlaknima n.oculomotoriusa. Periferno od njega pruaju se vlakna m.dilatator pupillae koji je inerviran od simpatikusa.

20. TUNICA INTERNA BULBI unutranja ona ovojnica Unutranja ona ovojnica je dvolisna. Njen spoljni , pigmentni sloj ( stratum pigmentum ) sastoji se od jednoslojnog epitela u kome se nalazi mnogo mrkog pigmenta ( fuscina ). Njen unutranji list naziva se mrenica ( retina ). RETINA mrenjaa sadri receptore za svjetlost i boje. Graena je iz tri dijela : Pars optica retinae (vidni dio retine) je zadnji dio retine, ima osjetne elije osjetljive na svjetlo. Pokriva onu pozadinu i prua se do retinalne ore. Na ovom dijelu vidi se papilla onog ivca ( discus n.optici) od ijeg se sredinjeg dijela pojavljuje a. et v. centralis retinae. Lateralno od papille vidi se uta mrlja ( macula lutea ) i njena centralna jama ( fovea centralis ). Macula lutea sadri utu boju koja nedostaje u visini fovee centralis. Fovea centralis je prozrana , nema krvnih sudova, predstavlja mjesto najjasnijeg vida. Pars ciliaris retinae ( cilijarni dio retine ) protee se od ore serate do ruba irisa, odvojena je od pars optica retinae retinalnom orom i prilijee uz cilijarno tijelo. Pars iridica retinae ( arenini dio ) pokriva stranju plohu retinae. Pars ciliaris i pars iridica retinae tvori samo dvostruki pigmentni epitelni sloj te se zovu zajednikim imenom ( pars ceoca ) ili slijepi dio.

Mrenjaa ima dva lista , vanjski ( stratum pigmenti ) i unutranji ( stratum cerebrale ). Oba su sloja vrsto srasla samo u podruju papile i ore serrata. Stratum cerebrale oblikuju tri sloja elija. Uz pigmentni sloj lei sloj fotoreceptora ( stratum neuroepitheliale ), potom slijedi sloj bipolarnih elija ( stratum ganglionare retinae ) i nakon toga sloj velikih neurona iji aksoni grade vidni ivac ( stratum ganglionare nervi optici ). Unutranju povrinu mrenjae od staklovine odvaja bazalna membrana ( membrana limitans interna ), a glijalna membrana ( membrana limitans externa ) odjeljuje u neuroepitelu receptorske dijelove osjetnih elija . Izmeu obiju membrana proteu se dugake Mllerove potporne elije . Stratum neuroephiteliale ima dvije vrste elija , tapie koje sadre crveni pigment rodopsin, osjetljive su na svjetlo i gledanje u tami i unjie koji su osjetljivi na boje. One u potpunosti izgrauju foveu centralis. Jezgre fotoreceptora grade vanjski zrnati sloj. tapii i unjii okrenuti su pigmentnom epitelu, izmeu njih prodiru nastavci pigmentnih elija . Fotoreceptori predstavljaju prvi neuron optikog puta. Stratum ganglionare retinae ine bipolarne elije iji dendriti zavravnim granama seu do receptora. Njihovi aksoni dolaze u dodir sa velikim neuronima stratum ganglionare nervi optici. Ove elije skupa obrazuju ganglion mrenjae ( ganglion retinae ). Jezgre bipolarnih elija grade

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 39

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


unutranji zrnati sloj,a njihove sinapse lee u vanjskom i unutranjem mreastom sloj u. Predstavljaju drugi neuron optikog puta. Stratum ganglionare nervi optici, najdublji , unutranji dio grade velike ganglijske elije koje skupa ine ganglion ivca ( ganglion n.optici ). Predstavljaju trei neuron optikog puta. Aksoni ovih elija teku bez mijelinske ovojnice u sloju nervnih vlakana prema papilli n.optici ( slijepa pjega ) . Oni tvore n.opticus i zavravaju u corpus geniculatum laterale.

21. DIOPTIKI APARAT OKA Dioptiki aparat oka se sastoji od lee, staklastog tijela i one vodice koja ispunjava one komore . Uloga mu je da skuplja zrake i da stvori otru sliku koja e pasti tano na retinu . CORPUS VITREUM staklasto tijelo, vodenasta ,polutena masa sa finim vezivnim nitima koja ispunjava zadnji prostor one jabuice iza soiva i cilijarnog tijela. Grade je vezivne niti ( stroma vitreum ) i tekuina staklastog tijela ( humor vitreus ). Njegov gui sloj na povrini obrazuje ovojnicu ( membrana vitrea ) koja je na svojoj prednjoj strani udubljena i priljubljena uz zadnju stranu soiva. Spoljna strana je u kontaktu sa cilijarnim tijelom i retinom koju ishranjuje i daje joj glatkou. LENS CRYSTALINA lea ili soivo je bikonveksno ,nalazi se izmeu staklastog tijela i irisa. Zategnuta je pomou tankih vlakanaca ( fibrae zonulares ) koje se od njegova ekvatora ire lepezasto i zavravaju na trepaviastom tijelu ( zonula ciliares ). Lena vlakna su elastina, u sredinjem dijelu, usljed gubitka vode postaju neelastina i poslije 30.godine ivota obrazuju jedro lee ( nucleus lentis ). Jedro se poveava na raun elastine kore soiva ( cortex lentis ) koji poslije 45.godine ivota nestje potpuno. Lea je obavijena bestrukturnom elastinom ovojnicom ( capsula lentis ) koju stvaraju njene epitelne elije.

HUMORUS AQUOSUS ona vodica ispunjava prednju i zadnju onu komoru ( camera bulbi anerior et posterior ), dvije upljine u prednjem dijelu oka koje razdvaja iris. Iz zadnje one komore gdje se stvara ona odlazi u venski kanal ( sinus venosus sclerae )i u venske sudove sclerae.Uloga joj je odravanje intrabulbarnog pritiska ( 14-18 mm Hg). Prednja ona komora vea je od zadnje. U njenom uglu izmeu ronjae i irisa ( angulus iridocornealis ) nalazi se eljata fibrozna veza ( lig.pectinatum ) kroz ije sitne otvore ( spatia anguli iridocornelis ) prolazi ona vodica na svom putu ka krunom kanalu beonjae ( sinus venosus sclerae - Schlemii ). Periferno od lig.pectinosum je fibroelastini prsten na koji se veu tetivna vlakna m.ciliaris-a. Zadnja ona komora nalazi se oko lensa izmeu irisa i corpus vitreum. Njenu perifernu ivicu grade corpus ciliaris i njegovi nastavci.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 40

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


22. POMONI ORGANI OKA organa oculi accessoria U pomone organe oka spadaju miii ( mm.bulbi ), omotai one jabuice, oni kapci ( palpebrae superior et inferior ), venjaa ( tunica conjunctiva ), suzni aparat ( aparatus lacrimalis ) i vjea ( supercilium ). Vjea se sastoji iz vrstih dlaka koje tite oko od znoja ela. Mm.bulbi onu jabuicu oko njene sredinje take obru u svim pravcima 6 miia, etiri prava i dva kosa. Pravi miii oka su : mm.rectus bulbi superior, inferior, medialis et lateralis i polaze od ovalnog tetivnog prstena ( anulus tendineus ), pruaju se naprijed i zavravaju na beonjai , na razliitom rastojanju od periferne ivice ronjae. M.oblicus bulbi superior ( gornji kosi mii ) pripaja se iznad ovalnog otvora tetivnog prstena, a zavrava na spoljnom zadnjem kvadrantu gornje strane one jabuice. M.oblicus bulbi inferior ( donji kosi mii ) polazi od donjeg ruba jame za suznu kesicu ( fossa sacci lacrimalis ) i zavrava na donjoj strani one jabuice, na njenom spoljno zadnjem kvadrantu. Gornji kosi mii inervira n.trochlearis, spoljni pravi mii n.abducens , a sve ostale n.oculomotorius.

Omotai one jabuice: Fibrozna ahura ( capsula bulbi Tenoni ) prua se od duralnog omotaa onog ivca naprijed do ronjae i fiksira onu jabuicu,od beonjae odvojena rastrestim vezivnim tkivom koje omoguava lake obrtanje one jabuice u ahuri, od nje se odvajaju fascije za miie i dva bona nastavka koja se pruaju doorbitalnog ruba. Lojna ahura ( corpus adiposum ) ispunjava mrtve prostore u onoj duplji. Pokosnica one duplje ( periorbita ) prebacuje se preko gornje i donje orbitalne pukotine i svojim nastavcima ulazi u one kapke ( septum orbitale ). U visini donje orbitalne pukotine sadri glatke miine elije , m.orbitalis Mlleri.

Palpebrae superior et inferior ( oni kapci ) miino koni nabori koji se sputaju ispred oka i tite ga od vanjskih uticaja. Svojim slobodnim rubom ograniavaju meukapani otvor ( rima palpebrarum ) i njegova dva ugla, spoljanji i unutranji . Spoljni ugao oka ( angulus oculi lateralis ) je otar i postavljen vie nego unutranji ugao ( angulus oculi medialis ) koji je zaobljen . Na slobodnom rubu kapaka u blizini unutranjeg ugla nalazi se po jedna suzna bradavica ( papilla lacrimalis ). Na prednjim ivicama su usaene vrste dlake , trepavice (cilia). Gornji kapak je iri od donjeg i ima poseban mii podiza, m.levator palpebrae superioris. Kapci sadre fibrozno hrskaviastu ploicu, tarsus superior et tarsus inferior . Zauzima samo polovinu visine kapka i produuje se ka rubu orbite pomou orbitalne pregrade ( septum orbitale ) koja predstavlja nastavak pokosnice. U potkonom tkivu kapka nalazi se poprenoprugasti kruni mii oka , m.orbicularis oris. Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 41

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


Apparatus lacrimalis ( suzni aparat oka ) tu spadaju suzna lijezda, odvodni organi suza, suzni kanalii, suzna kesica i nosnosuzni kanal . Suzna lijezda ( gl.lacrimalis ) nalazi se u gornje - spoljnom uglu one duplje i tetivom podizaa gornjeg kapka podijeljena na gornji i donji dio ( pars orbitalis et palpebralis ). Njeni izvodni kanalii ( ductuli excretorii ) otvaraju se u gornjem dijelu venjae ( fornix conjuctivae superior ). Suze ( lacrimae ) pri treptanju premazuju ronjau i ispiru je, skupljaju se u unutranjem dijelu oka, u suznom jezercu (lacus lacrimalis ) i odatle ulaze u suzne kanalie ( canaliculi lacrimalis ). Gornji i donji suzni kanali zavrava se na spoljnom zidu suzne kesice ( saccus lacrimalis ). Od suzne kesice do donjeg nosnog hodnika silazi nosno suzni kanal ( ductus nasolacrimalis ).

Tunica conjuctiva ( venjaa ) sluzokoa koja pokriva zadnju stranu kapaka ( tunica conjuctiva palpebrarum ) i prednji dio sclerae ( tunica conjuctiva bulbi ). Ona gradi dva svoda, gornji i donji .U lateralnom dijelu gonjeg svoda ( fornix conjuctivae superior ) otvaraju se izvodni kanali suzne lijezde. U medijalnom uglu oka ona obrazuje suznu bradavicu ( caruncula lacrimalis ) upolje od nje polumjeseasti nabor ( plica semilunaris conjuctivae ) koji predstavlja zakrljali trei oni kapak i ograniana s unutranjim uglom oka suzno jezerce ( lacus lacrimalis ).

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 42

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


ORGANUM STATOACUSTICUM S. VESTIBULOCOCHLEARIS
Uho je parni organ koji sadri ulo sluha i ravnotee .Organ za sluh i ravnoteu predstavljaju unutranje uho ( auris interna ) i oba dijela VIII modanog ivca , pars cochlearis et pars vestibularis n.vestibulocochlearisa od kojih prvi sprovodi zvune nadraaje, a drugi nadraaj statike i dinamike glave. Spoljno uho ( auris externa ) i srednje uho ( auris media ) su pomoni organi koji prihvataju i sprovode zvune vibracije do unutranjeg uha. Vanjsko uho prima zvune talase i provodi ih do srednjeg uha, srednje uho pretvara zvune talase u vibracije i provodi ih do unutranjeg uha.

23. AURIS EXTERNA spoljno uho U spoljno uho spadaju auricula ( una koljka ) i meatus acusticus externus ( vanjski uni hodnik ili zvukovod ) na ijem dnu se nalazi membrana tympani ( bubna opna ) AURICULA una koljka je ovalna oblika sa karakteristinim reljefom. Na njoj se razlikuju lateralna i medijalna strana. Lateralna strana konkavna i okrenuta prema dole i naprijed sadri brojna udubljenja i ispupenja. Na njoj se nalaze ispupenja ( concha auriculae ) u ijem je donjem dijelu otvor (cavum conchae ) gdje zapoinje vanjski zvukovod. Medijalna strana, konveksna i svojim sredinjim i prednjim dijelom je prirasla sa kosti lobanje dok joj je ostali dio slobodan i sadri udubine i izboenja koja odgovaraju lateralnoj strani. Hrskavica une koljke ( cartilago auticulae ) , elastina hrskavica , uvjetuje oblik i reljef , a nedostaje jedino u donjem dijelu une koljke, njenom renjiu ( lobulus auriculae ). MEATUS ACUSTICUS EXTERNUS spoljni uni hodnik ( vanjski zvukovod ) dug je oko 2,5 cm. Vanjski zvukovod sastoji se iz dva dijela : lateralni dio je fibrokartilaginozan , osnovu mu gradi hrskavica ( cartilago meatus acustici externi ) , a predstavlja nastavak cavum conchae i kotani dio skeleta vanjskog zvukovoda kojeg ini pars tympanica ossis temporalis i zavrava lijebom ( sulcus tympanicus ) u kojem je fiksirana membrana tympani. Spoljni uni hodnik ima vijugav pravac u obliku slova S. U koi koja ga oblae nalaze se lojne i krupne znojne lijezde ( glandulae ceruminosae ). Sekret znojnih lijezda pomijean s lojem ( sebum ) i deskvamiranim elijama obrazuje unu mast ( cerumen ) koja je ukaste boje. MEMBRANA TYMPANI bubna opna koja predstavlja granicu izmeu spoljnog i srednjeg uha, postavljena je koso i ima oblik ovalne ploe. Lateralna strana je okrenuta u meatus acusticus externus. Na sredinjem dijelu njene spoljne strane nalazi se ljevkasto udubljenje , pupak bubne opne ( umbo memranae tympani ) i ispred njega svjetlosni trougao. Od pupka prua se navie i naprijed traka ( stria mallearis ) , a na njenom vrhu nalazi se malo okruglo ispupenje ( prominentia mallearis ). Ovu traku i ispupenje izaziva eki ( malleus ) Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 43

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


svojom drkom i lateralnim nastavkom koji su utkani u srednjem, fibroznom sloju bubne opne. Od ispupenja pruaju se dva nabora , prednji i zadnji ( plica mallearis anterior et posterior ) koji oznaavaju granicu izmeu gornjeg , labavog dijela ( pars flaccida ) i donjeg , zategnutog dijela bubne opne ( pars tensa ). Bubna opna je spolja pokrivena istanjenom koom ( stratum cutaneum ), a iznutra sluzokoom ( stratum mucosum ). Ispod sluzokoe na granici izmeu zategnutog i labavog dijela bubne opne prolazi bubna vrpca ( chorda tympani ), grana n.facialis . Srednji sloj bubne opne sastoji se od radijalnih i krunih fibroznih snopova. Na periferiji je pojaan fibroznohrskaviastim prstenom kojim je priven u lijebu ( sulcus tympanicus ) timpaninog dijela sljepoone kosti ( os temporale ). Srednji sloj nedostaje u labavom dijelu bubne opne koji se privruje u usjeku ljuske sljepoone kosti ( incisura tympanica ).

24. AURIS MEDIA srednje uho Srednje uho grade tri pneumatine upljine: cavum tympani ( bubna duplja ), antrum mastoideum ( mastoidna peina ) i tuba auditiva Eustachii ( sluna truba ) koje su meusobno povezane i pruaju se od mastoidnog nastavka sljepoone kosti naprijed i unutra do nosnog sprata drijela ( pars nasalis ). Obloeno je tankom sluzokoom koja dolazi iz gornjeg sprata drijela. U njegovom srednjem dijelu , u bubnoj duplji nalaze se tri koice : eki ( malleus ), nakovanj ( incus ) i stremen ( stapes ) koje sprovode zvune vibracije od bubne opne do unutranjeg uha. CAVUM TYMPANI bubna duplja je pnumatini prostor u piramidi temporalne kosti, sadri slune koice. Od meatus acustici externi dijeli ga mambrana tympani koja mu ini vei dio lateralnog zida. Ima est zidova: Lateralni zid ili paries membranaceus koji gotovo u cijelosti gradi buna opna, a samo mali gornji dio ovog zida ljuska sljepoone kosti Medijalni zid ili paries labyrinticus ujedno ini i lateralni zid slunog aparata ( labirinta ). Gotovo na sredini tog zida nalazi se izboenje, promontorium koju ini bazalni dio cochleae. Ispod i iznad promontoriuma je po jedan otvor. Gornji ovalni otvor ( fenestra vestibuli ) predstavlja komunikaciju sa predvorjem ( vestibulum ), zatvoren je sa bazom stremena ( basis stapedis ). Donji okrugli otvor ( fenestra cochleae ) vodi u punicu ( cochleu ) i zatvoren je opnom ( membrana tympani secundaria ). Donji zid ili paries jugularis je najui od svih zidova bubne duplje, tanak je i poiva na poetnom dijelu unutranje jugularne vene. Gornji zid bubne duplje ili paries tegmentalis ini tanka kotana ploica , tegmentum tympani. Nastavlja se nazad i gradi krov mastoidne peine. Na njemu postoji uzana pukotina, izmeu piramide i ljuske sljepoone kosti, fissura petrosquamosa. Prednji zid ili paries caroticus ima dva otvora i ispod njih ispupenje koje se naziva a.carotis interna . Donji, vei otvor - ostium tympanicum tubae auditivae vodi u slusnu Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 44

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


trubu , a gornji otvor se nastavlja nazad, iznad promontorijuma lijebom semicanalis m.tensoris tympani. Kroz otvor i lijeb prolazi m.tensor tympani. Zadnji zid ili paries mastoideus ima trouglasti otvor iji je vrh okrenut nadole. Otvor vodi u kratki kanal, prilaz ka mastoidnoj peini ( aditus ad antrum mastoideum ). Ispod otvora nalazi se piramidalno ispupenje ( eminentia pyramidalis ) u kome se nalazi m.stapedius. Ossicula auditis ( slune koice ) malleus ( eki ), incus ( nakovanj ) i stapes ( stremen ) pruaju se od bubne opne do vestibularnog otvora kotanog unutranjeg uha. One su privrene vezama za zidove bubne duplje, spojene meusobno pomou dva pokretna zgloba i pokrivene sluzokoom srednjeg uha. Njima su pridodata dva mala poprenoprugasta miia ( musculi ossiculorum auditus ) koji reguliu pokrete meu slunim koicama. M.tensor tympani mii zateza bubne opne koji polazi od hrskaviastog dijela tube auditivae , a zavrava na vratu malleusa . Inerviran je od grane n.mandibularisa , svojom kontakcijom povlai bubnu opnu medijalno i titi Cortijev organ od prejakih podraaja, poveava pritisak perilimfe. M.stapeidus mii stremena nalazi se u piramidalnom ispupenju zadnjeg zida bubne duplje. On svojom kontrakcij om povlai stremen lateralno , olabavi bubnu opnu ( smanji pritisak perilimfe u unutranjem uhu ) te je mogua percepcija slabijih podraaja. Inervira ga n.facialis. Malleus ili eki je najvea sluna koica, ima glavu ( caput mallei ), drku ( manubrium mallei ) i dva nastavka, prednji i boni ( processus anterior et lateralis ). Njegova drka i nastavci utkani si u srednjem , fibroznom sloju bubne opne, a glava ekia zglobljava se s tijelom nakovnja - art.incudomallearis. Od nje do krova bubne duplje prua se lig.mallei superius, gornja veza ekia. Incus ili nakovanj ima tijelo, kratki i dugi krak. Od tijela ( corpus incudis )prua se ka krovu bubne duplje gornja veza nakovnja ( lig.incudis superius ). Kratki krak ( crus breve ) prua se nazad i s podom prilaza mastoidnoj peini ( aditus ad antrum ) privren je zadnjom vezom ( lig.inudis posterius ). Dugi krak ( crus longum ) sputa se iza drke ekia i svojim vrhom zglobljava se s glavicom stremena art.inucudostapedia. Stapes ili stremen je najmanja sluna koica. Njegovu glavu ( caput stapedis ) i bazu ( basis stapedis ) povezuju dva luna kraka, prednji i zadnji ( crus anterius et posterius ). Baza je privrena uz rub vestibularnog otvora prstenastom vezom ( lig.anulare stapedis ). Ispod sluzokoe unutranjeg zida bubne duplje nalazi se nervni splet , plexus tympanicus koji obrazuju n.tympanicus Jacobsoni i simpatike grane ( nn.caroticotympanici) unutranjeg karotidnog spleta ( plexus carotisuc externus )

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 45

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


ANTRUM MASTOIDEUM mastoidne peina je je konstantna vea upljina iza cavum tympani , a s kojom je u vezi preko aditus ad antrum. Nalazi se odmah iza zadnje ivice spoljnog unog otvora. Lateralni zid ini kotano tkivo sa mastoidnim celulama, medijalni zid je osobito vaan, ini ga kotana lamela, koja sadri u sebi cellulae mastoideae, a u neposrednom je dodiru sa sinus sigmoides i sa durom mater fossae cranii occipitalis. Gornji zid ini stranji dio tegmenis tympani , a donji zid ini kotana lamela koja dijeli antrum od canalis nervi facialis. Stranji zid ine cellulae mastoideae i lamela koja ga dijeli od sinus sigmoides , a sprijeda je otvor aditus ad antrum.

TUBA AUDITIVA - EUSTACHII sluna truba je dijelom kotani, dijelom fibrokartilaginozni kanal obloen sluznicom. Poinje na lateralnom zidu pharynx a, a zavrava u cavum tympani. Tuba auditiva slui za provoenje zraka u cavum tympani , da bi atmosferski pritisak bio stalno jednak s obje strane membrane tympani. Fizioloki je zatvorena je su zidovi hrskaviasto opnastog dijela priljubljeni jedan uz drugi, otvara se pod djestvom svojih miia kad treba izjednaiti pritisak. Sluna truba, koja je duga oko 36mm, prua se od prednjeg zida bubne duplje do bonog zida nasopharynxa, i to koso unapred, unutra i nanie. Ona se, slino kao i spoljanji uni kanal, sastoji iz dva dijela, kotanog i hrskaviavog, tako da se, idui od bubne duplje prema drijelu na slunoj trubi razlikuju slledei sastavni dijelovi: Ostium pharingeum tubae auditivae ili drijelni otvor nalazi se na lateralnom dijelu pharynxa, pars nasalis iza conchae nasalis inferior. Pars cartilaginea tubae auditivae ili hrskaviasti , vei dio graen od hijaline hrskavice prostire se do isthmusa. Isthmus tubae auditivae je sueno mjesto ,nalazi se na spoju hrskaviastog i kotanog dijela, odgovara vanjskom otvoru semicanalis tubae auditivae. Pars ossea tubae auditivae ili kotani dio ini manju zadnje - spoljanju treinu trube, prua se od bubnog otvora unaprijed i ka unutra. Ovaj dio trube obrazuje polukanal slune trube (semicanalis tubae auditivae). Ostium tympanicum tubae auditivae ili bubni otvor jeste njen zadnje-spoljanji ovalni kotani otvor koji se nalazi na prednjem ili karotidnom zidu bubne duplje.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 46

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


25. AURIS INTERNA ili LABYRINTHUS unutranje uho je sadri dva organa, akustiki i statiki koji su anatomski i funkcionalno veoma razliiti. Oba organa se satoje od membranoznih kanala i vreica unutar kojih tee endolimfa i koji su uloeni u kotane kanale i upljine u piramidi temporalne kosti, stoga se razlikuju : labyrinthus osseus ( kotani dio ) i labyrinthus memranaceus ( opnasti dio ) unutranjeg uha. upljine izmeu membranoznog labirinta i kosti ispunjene su perilimfom. Uloga unutranjeg uha je da prima zvune vibracije od srednjeg uha, provodi ih do centara u kori velikog mozga putem akustikog puta i da registruje promjene poloaja tijela. LABYRINTUS OSSEUS ili kotani labirint graen je od naprijed postavljene punice ( cochlea ), sredinje upljine ili predvorja ( vestibulum ) od kojih se prema nazad pruaju tri kotana polukruna kanala ( canales semicirculares ). Cochlea je dva i po puta zavijeni kotani kanal oko centralnog kotanog dijela ( modiolusa ). Modiolus je u vidu uplje kupe ija baza odgovaradnu unutranjeg unog hodnika ( meatus auris internus ), a vrh mu je upravljen naprijed i dole. On sadri spiralni kanal ( canalis spiralis ) u kome se nalazi ganglion slunog ivca. Od njega polazi spiralna ploica ( lamina spiralis ossea ) koja nepotpuno dijeli kanal pua u dva sprata, gornji ( scala vestibuli ) i donji ( scala tympani ). Kotani polukruni kanali prednji ( canalis semicircularis anterior ), zadnji ( canalis semicircularis posterior ) i spoljni ( canalis semicircularis lateralis ) nalaze se u tri ravni koje se meusobno sijeku pod pravim uglom i pomou pet otvora zavravaju u vestibulumu . Odgovaraju istoimenim membranoznim kanalima. LABYRINTHUS MEMBRANACEUS ili opnasti labirint sastoji se od nekoliko dijelova koji odgovaraju kotanim dijelovima. To su akustiki dio ( pars auditiva ) i statiki dio ( pars statica ) . Akustiki dio sastoji se od ductus cochlearis ( opnasti pu ) koji je uloen u canalis spiralis cochleae ( spiralni kanali punice ) , a statiki dio sastoji se iz sacculusa i utriculusa koji su uloeni u vestibulum i iz ductus semicirculares ( polukruni kanalii ) koji su ulozeni u canales semicirculares ( polukruni kanali ). U vestibulumu se nalaze dva kesasta proirenja opnastog labirinta, mjeinica ( utriculus ) i vreica ( sacculus ) koja su meusobno povezana jednim kanaliem ( ductus reuniens ). S utriculusom su povezana tri opnasta polukruna kanalia ( ductus semicirculares ) koji su okrueni perilimfom i smjeteni u istoimenim kotanim kanaliima. Sacculus je povezan tankim kanaliem s poetnim vestibularnim dijelom pua. Ductus cochlearis opnati pu iz prednjeg dijela vestibuluma ulazi u kanal kotanog pua i takoe gradi dvije i po vijuge. Njegova tri zida su : donji ili bazalni ( lamina basilaris), periferni ( paries externus ) i gornji ( paries vestibularis ) koji je okrenut ka vrhu kotanog pua. Na njegovom bazalnom zidu , na lamini basilaris poiva Kortijev organ ( organum spirale Corti ) gdje su smjeteni receptori za zvune nadraaje. Spiralni ganglion smjeten je u spiralnom kanalu stoera kotanog pua. Od njega polaze aksoni koji obrazuju akustiki dio VIII modanog ivca ( pars cochlearis

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 47

ANATOMIJA OVJEKA - nervni sistem, oko i uho


n.vestibulocochlearis ). Ductus cochlearis je ispunjen endolimfom, prozirnom tekuinom slinoj likvoru. Statiki organ sastavljen je od jednog dijela membranoznog labirinta, a dijeli se na sacculus, utriculus i ductus cochlearis kojima pripada endolimfatiki aparat, koji kao ductus endolymphaticus izlazi iz sacculusa, a zavrava u cavum cranii sa proirenjem saccus endolymphaticus. Crista ampullaris, maculla statica saculi et utriculi ine statiki organ koji registruje zvune vibracije. Neuroepitelne elije statikog dijela smjetene su u zadebljanjima ( macullae i cristae ). Podraaji iz neuroepitelnih elija se do CNS-a prenose vlaknima akustikog i statikog nerva ( n.acusticus i n.staticus )

UTRICULUS I SACCULUS mjeinica i kesica priljubljene su uz medijalni zid vestibuluma. One su povezane uzanim kanaliima ( ductus utriculosaccularis ) koji se nastavlja na ductus endolymphaticus. Na spoljnim zidovima postoji po jedno zadebljanje , mjesto gdje pristupa ivac, statika mrlja ( macula statica utriculi i macula statica sacculi ) koje je na unutranjoj strani pokriveno neuroepitelom. Ductus semicirculares predstavljaju tri membranozne cijevi savijene u luku, a ulaze sa oba kraja na stranju i gornju stranu utriculusa. Postavljeni su u kotane semicirkularne kanale , smjeteni su u tri ravni : u frontalnoj ( ductus semicirkularis anterior), u sagitalnoj ( ductus semicircularis posterior ) i u horizontalnoj ( ductus semicirculares lateralis ). Nisu jednake debljine itavom duinom nego su u jednom kraju proireni te ine ampullae membranaceae. Ductusi su priljubljeni uz konveksitet kanala , ali ampullae se ne priljubljuju potpuno jer ih spreava sulcus ampularis koji se nalazi na svakoj ampuli s vanjske strane koji je postavljen u smjeru okomito na smjer toka ductusa, u njemu se nalaze nervne niti koje koje pristupaju na ampullae. Na unutranjoj strani svake ampullae nalazi se izboenje , crista ampullaris ili ampularni greben. ENDOLIMFA je prozirna tekuina koja ispunjava ductus cochlearis. Stvara je epitel iz striae vascularis a komunicira sa endolimfom u vestibulumu. PERILIMFA je tenost koja ispunjava prostor izmeu kotanog i opnastog labirinta, nastaje od endolimfe koja putem osmoze prolazi kroz zid opnastog unutranjeg uha. Ona otie du VIII modanog ivca u subduralni prostor lobanje i du v.canaliculi cochleae u subduralni prostor oko poetnog dijela vagusa.

Kici Esmeralda

Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi

Page 48

Вам также может понравиться