Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Kici Esmeralda
7/31/2012
Kici Esmeralda
Page 2
2. MEDULLA SPINALIS ( KIMENA MODINA ) topografija i oblik Medulla spinalis ili kimena modina dio je CNS-a koji je smjeten u kimenom kanalu ( canalis vertebralis ). Kod odrasle osobe prua se od prednjeg luka atlasa ( 1.vratni prljen ) do 2. lumbalnog prljena. Od njenog donjeg kraja koji je u vidu kupe ( conus medullaris ), silazi do baze trtine kosti zavrni koni kimene modine ( filum terminale ). Filum terminale je okruen krsnim ivcima koji silaze kroz kimeni kanal i obrazuju formaciju nalik na konjski rep ( cauda equina). Kimena modina ima oblik cilindrine vrpce, prenika 1 cm, duga 42 45 cm, teine oko 30 g. Lako je spljotena u sagitalnom smijeru ( prema nazad ) i zadebljana u blizini svojih krajeva. Vratno zadebljanje ( intumescentia cervicales ) odgovara donjoj polovini vratnog dijela kimene modine , prua se od 4.vratnog do 1.lenog ivca , uzrokovano je veom razvijenou sive mase u unutranjosti ovog dijela kimene modine gdje je korijen ivaca za gornje udove. Slabinsko zadebljanje ( intumescentia lumbalis ) prua se od 10.lenog do iznad poetka 1.lumbalnog ivca. Od njega polaze ivci za inervaciju donjih ekstremiteta. Kimena modina je pomou dva sredinja lijeba , prednjim i zadnjim, podijeljena u dvije simetrine polovine. Zadnji lijeb (sulcus medianus posterior ) je uzak i plitak, a prednji ( fissura mediana anterior ) je u vidu duboke pukotine. Bonom stranom silaze dva plitka lijeba, prednji i zadnji ( sulcus lateralis anterior et posterior ) u ijoj visini izbijaju prednji i zadnji korijeni kimenih ivaca.
3. GRAA KIMENE MODINE Kimena modina je graena od sive mase ( substantia grisea ) u sredini i bijele mase (substantia alba) na periferiji. Siva masa ( substantia grisea ) je u obliku slova H. Na njoj se razlikuje : Sredinja spojnica ( commisura grisea ) koja predstavlja centralni dio Prednji rog ( cornu anterius ) i zadnji rog ( cornu posterius ) koji predstavljaju stubove kimene modine Sredinji kanal ( canalis centralis ) obloen ependimom Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 4
Kici Esmeralda
Page 5
Kici Esmeralda
Page 6
4. ENCEPHALON ili MOZAK Mozak u irem smislu predstavlja dio CNS- a koji se nalazi u lubanjskoj duplji ( cavum crani ). U obliku ovoida, ui kraj je okrenut prema naprijed, ka eonoj kosti. Dijelovi encepfalona su : Rhombencephalon koji ine produena modina ( medulla oblongata ), modani most ( pons ) i mali mozak ( cerebellum ) Mesencephalon - srednji mozak Prosencephalon koji ine meumozak ( diencephalon ) i veliki mozak ( thelencephalon )
I - RHOMBENCEPHALON je rombasti dio mozga koji je dobio naziv po obliku svoje centralne
upljine . Glavni sastavni dijelovi rhombencephalona su medulla oblongata, pons, cerebellum i etvrta modana komora ( ventriculus quartus ). Nalazi se u zadnjoj lobanjskoj jami ( fossa cranii posterior ), ispod atora malog mozga ( tentorium cerebelli ). Medulla oblongata sa izuzetkom svog donjeg kraja i pons grade pod rombastog mozga, mali mozak sainjava srednji dio njegovog krova. etvrta modana komora predstavlja rombasto proirenje centralne upljine rhombencephalona. MEDULLA OBLONGATA Medulla oblongata ( produena modina ) se prua od kimene modine do ponsa. Svojim donjim krajem smjetena je u kimenom kanalu izmeu atlasa i velikog potiljanog otv ora ( foramen occipitale magnum ) dok gornjim dijelom lei u lubanjskoj duplji. Prosjena duina produene modine je 2.5 cm. Ima oblik zarubljene kupe koja je vrhom okrenuta nadole i spljotena u sagitalnom smjeru. Produena modina i modani most predstavljaju intrakranijalni nastavak kimene modine. Oni se nastavljaju srednjim mozgom ( mesencephalon ) i skupa ine modano stablo ( truncus cerebri ) koje povezuje mali mozak (cerebellum) i prednji mozak ( prosencephalon ). U kimenu modinu nastavlja se od visine korijenova 1.vratnog ivca i prua se navie do sredine bazilarnog lijeba ( clivus ) gdje prelazi u pons. Njena centralna upljina koja nastavlja centralni kanal kimene modine povlai se dorzalno , u svom gornjem dijelu se proiruje i gradi donji dio 4. modane komore . Na prednjoj , ventralnoj strani produene modine , bono od njezine srednje pukotine ( fissura mediana anterior ) nalaze se uzduna ispupenja , piramide ( piramides ) koje sadre vlakna piramidalnog puta. Vlakna piramidalnog puta se na granici prema kimenoj modini ukrtaju na sredinjoj pukotini i grade piramidalnu raskrsnicu ( decussatio pyramidum ). Na granici izmeu prednje strane produene modine i modanog mosta postoji popreni lijeb , postpontinska jama ( fossa postpontina ) iz koje izbijaju VI,VII iVIII modani ivac ( n. abducens, n. facialis, n. vestibulocochlearis s.statoacusticus ) . Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 7
Kici Esmeralda
Page 9
II MESENCEPHALON ili srednji mozak navie nastavlja modani most. On prolazi kroz ovalni
otvor ( hiatus tentorii ) koji ograniavaju lea turskog sedla ( dorsum selae ) i prednja ivica atora malog mozga ( incisura tentorii ). upljinu ovalnog otvora ( hiatus tentorii ) predstavlja modani kanal aqueductus cerebri Sylvi koji povezuje treu i etvrtu modanu komoru. Modani kanal se nalazi u dorzalnom dijelu srednjeg mozga i ini granicu izmeu dva osnovna dijela mesencephalona : izmeu modanih noica ( pedunculi cerebri ) i krovne ploe ( tectum mesencephali ). Pedunculi cerebri modane noice nalaze se ispod modanog kanala . Sastoji se iz dva dijela : crura cerebri ( modanih krakova ) i tegmentuma ( kapice ) izmeu kojih je substantia nigra Someringi ili jedro Someringi. Modani kraci nalaze se na prednjoj strani mesencephalona. Izmeu njih se nalazi trouglasta jama- fossa interpeduncularis i na njenom dnu zadnja rupiasta supstanca- substantia perforata posterior to ini pod mesencephalona. Izmeu rupieste supstance i modanog kraka izbijaju korijeni III modanog ivca ( n. oculomotorius ) . Modani krak sadri nishodne, motorne puteve : dva direktna tractus corticospinalis et corticonuclearis i dva indirektna tractus temporopontinus et frontopontinus. Na zadnjoj strani je tectum mesencephali krov ili etverougla ploa ( lamina quardigemina ) koja ga gradi na svojoj povrini . Lamina quadrigemina ima dva parna izboenja gornji i donji breuljak colicuclus superior et inferior . Neposredno ispod donjih breuljaka izbija IV par modanih ivaca ( n. trochlearis ). Sredinji dio , tegmentum sadri nove sive mase i veliki broj puteva
Kici Esmeralda
Page 10
Kici Esmeralda
Page 11
III DIENCEPHALON ili meumozak nalazi se izmeu lijeve i desne hemisfere velikog mozga ,
pokriven sa svih strana osim s donje, koja je slobodna i nalijee na tijelo klinaste kosti ( os sphenoidale ). Ima dva osnovna dijela : thalamus koji je znatno vei i hipothalamus. Njegova centralna upljina, 3.modana komora ( venticulus tertius ) ima izgled uske pukotine postavljene u sagitalnoj ravni i dijeli ga na dvije polovine. THALAMUS ili vidni breuljak , najvea je formacija diencephalona. Ima ovoidan oblik i nalazi se izmeu tree modane komore i unutranje modane ahure velikog mozga. Gornjom stranom ulazi u sastav bone modane komore, a donjom stranom je srastao s hipothalamusom. Zadnjem, zadebljalom kraju pridodata su dva manja sastavna dijela meumozga : metathalamus i epithalamus. Ispod zadnjeg kraja nalazi se metathalamus dva ovalna ispupenja koja se nazivaju spoljno i unutranje koljenasto tjelace ( corpus genticulatum medialis et lateralis ). Izmeu zadnjih krajeva lijevog i desnog thalamusa nalazi se epithalamus u iji sastav ulaze : dva parna izboenja - habenulae koje spaja spojnica ( comissura habenularum ) i modana iarica ( corpus pineale ili ephiphisis ) graena od razgranatih elija, neuroglije i rijetkih neurona. Smatra se da pripada endokrinom sistemu i da lui hormon koji regulie prerani spolni razvoj kod djece. Siva masa skoro potpuno ispunjava thalamus, predstavlja najvii subkortikalni senzitivni centar u kojem se prekidaju svi senzitivni i senzorijelni putevi osim vestibularnog. Siva masa je tankim listiima bijele mase podijeljena u tri jedra : Prednje jedro ( nucleus anterior thalami ) pripada olfaktivnom sistemu. Olfaktivnom sistemu pripada i jedino jedro epithalamusa - nucleus habenulae Unutranje jedro (nucleus medialis thalami )prima kratke puteve iz vegetativnih jedara bonog zida i poda 3. modane komore Spoljno jedro thalamusa ( nucleus lateralis thalami ) prima duge puteve za povrni i duboki senzibilitet. Svojim zadnjim krajem gradi pulvinar u kome se nalazi primarni optiki centar. Primarni optiki centar nalazi se i u sivoj masi spoljnog koljenastog tjelaca nucleus corporis geniculati lateralis , gdje se nalazi i primarni akustiki centar. Thalamus je povezan mnogim aferentnim i eferentnim putevima sa modanim stablom, kimenom modinom, malim mozgom , hipothalamusom i bazalnim ganglijama velikog mozga i korom velikog mozga. Putevi koji povezuju thalamus sa korom velikog mozga su : aferentni ( fasciculi corticothalamici ili tractus corticothalamica ) i eferentni ( fasciculi thalamocorticales ili tractus thalamocorticales ). Oni obrazuju 4 kraka koji se lepezasto ire prema renjevima velikog mozga - radiatio thalami : Pedunculus thalami anterior snop vlakan prema polu Pedunculus thalami superior snop vlakana prema temporalnom renju Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 12
TREA MODANA KOMORA ili ventriculus tertius pod tree modane komore ini pod i dio bonog zida hypothalamusa. Najvei dio bonog zida ini thalamus, a strani dio zida epithalamus. Gornji dio ili krov gradi pokrovni list ( lamina tectoria ventriculi tertii ). Prednji zid ine stubovi modanog svoda ( fornix cerebri ), prednja komisura ( comissura cerebri anterior ) i lamina terminalis grisea. Modani kanal ( aqueductus cerebri Sylvi ) predstavlja komunikaciju izmeu 3. i 4. modane komore , a komunikaciju sa bonom modanom komorom ( ventriculus lateralis ) ini foramen interventriculare Monroi.
Kici Esmeralda
Page 13
Sulcus centralis Rolandi koji odlazi od srednje gornje ivice hemisfere odjeljuje eoni ( prednji ) reanj od tjemenog renja, sulcus lateralis Sylvi, duboki boni lijeb razdvaja sljepooni od eonog i tjemenog renja, sulcus parietooccipitalis razdvaja potiljani reanj od tjemenog. Na dnu bonog lijeba ( lobus lateralis ) nalazi se skriveni reanj velikog mozga insula Rheili ili ostrvce. Prekrivena je dijelovima eonog, tjemenog i sljepoonog renja koji skupa obrazuju poklopac operculum. Lobus frontalis na vanjskoj strani ima etiri vijuge : uspravnu ( gyrus precentralis )i tri horizontalne ( gyrus frontalis superior , medius et inferior ) Lobus parietalis nalazi se iza centralne vijuge i sastoji se od gyrus postcentralis i dva renjia , gornjeg ( lobus parietalis superior ) i donjeg ( lobus parietalis inferior ). Lobus temporalis na spoljanjoj strani ima tri vijuge , gyrus temporalis superior, medius et inferior. Na donjoj strani frontalnog renja nalaze se prava vijuga - gyrus rectus i lateralno od nje orbitalne vijuge - gyrii orbitales. Izmeu prave i orbitalnih vijuga nalazi se mirisna glavica ( bulbus olfactorius ) , mirisni snop ( tractus olfactorius ) i prednja rupiasta supstanca ( substantia perforata anterior ) Temporalni i okcipitalni reanj imaju dvije zajednike vijuge : gyrus occipitotemporalis medialis i gyrus occipitotemporalis lateralis. Lobus occipitalis ima est horizintalnih vijuga . Na njegovoj Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 14
Kici Esmeralda
Page 15
Page 16
BIJELA MASA VELIKOG MOZGA ine je aferentni i eferentni putevi koji izlaze i ulaze u veliki mozak . Oni obrazuju zrakastu krunu velikog mozga ( corona radiata ). Njeni dijelovi izmeu subkortikalnih sivih masa nazivaju se modane ahure, unutranja ( capsula interna ) i vanjska ( capsula externa ). Capsula externa nalazi se izmeu claustruma i baze soivastog jedra ( nucleus lentiformis ). Capsula interna nalazi se medijalno od soivastog jedra, a lateralno od thalamusa i repatog jedra ( nucleus caudatus ) . Kroz koljeno unutranje modane ahure ( capsula interna ) prolazi motorni put za jedra modanih ivaca ( tractus corticonuclearis ), a iza njega direktni put za jedra kimenih ivaca ( tr. corticospinalis ). Iza motornih puteva prolaze kortikalni neuroni senzitivnih puteva i obrazuju gornji krak thalamusa ( pedunculus thalami superior ). Kroz retroretikularni dio unutranje modane ahure prolaze kortikalni neuroni optikog i akustikog puta ( radiatio optica et radiatio acustica ).
Kici Esmeralda
Page 17
Kici Esmeralda
Page 18
SENZITIVNI PUTEVI ili ushodni putevi dijele se na svjesne i nesvjesne prema tome da li dospijevaju do kore velikog mozga ili se zavravaju u subkortikalnim senzitivnim centrima. Putevi za svjesni senzibilitet imaju tri neurona : periferni , centralni i kortikalni. Put za povrni senzibilitet sprovodi utiske bola, temperature i dodira. Njegov periferni neuron dolazi preko kimenog ivca s koe i zavrava se u zadnjim, senzitivnim rogovima kimene modine odakle polaze neuriti centralnih neurona. Centralni neuroni polaze odmah u suprotnu polovinu kimene modine i obrazuju spinothalamiki ili Edingerov put ( tr.spinothalamicus Edingerii) koji se penje bonom vrpcom kimene modine i modanog stabla do lateralnog dijela thalamusa. Kortikalni se neuron od thalamusa penje kroz zadnji krak unutranje modane ahure do kore zadnje centralne vijuge ( gyrus postcentralis ), gdje se nalazi elementarni senzitivni centar. Put svjesnog dubokog senzibiliteta sprovodi utiske o poloaju dijelova tijela u prostoru do kore zadnje centralne vijuge. Njegovi periferni neuroni dolaze preko kimenog ivca iz receptora za duboki senzibilitet koji se nalaze u zglobnim ahurama i tetivama. Oni ulaze u zadnju vrpcu bijele mase kimene modine i penju se navie , grupisani kao dva snopa : unutranji ( fasciculus gracilis Golli ) i spoljni ( fasciculus cuneatus - Burdachi ) koji zavravaju u svojim jedrima nucleus gracilis i nucleus caudatus koja se nalaze u dorzalnom dijelu produene modine. Iz ovih jedara polaze centralni neuroni koji obrazuju medijalni snop modanog stabla ( lemniscus medialis ). Neuriti centralnih neurona prelaze najprije na suprotnu stranu, ukrtaju se ( decussatio lemniscorum ), zatim se penju kroz srednju vrpcu modanog stabla i zavravaju u lateralnom jedru thalamusa. Njima se prikljuuju centralni neuroni koji dolaze iz senzitivnih jedara modanih ivaca i sprovode utiske povrnog i dubokog senzibiliteta glave. Kortikalni neuroni iz lateralnog jedra thalamusa odlaze ka zadnjoj centralnoj vijuzi ( gyrus postcentralis ) preko gornjeg kraka ( pedunculus thalami superior ). Put nesvjesnog dubokog senzibiliteta periferni neuroni takoe dolaze preko kimenih ivaca iz receptora za duboki senzibilitet koji se nalaze u zglobnim ahurama i tetivama miia. Oni se zavravaju u bazi zadnjih rogova kimene modine odakle polaze dva spinocerebelarna puta, prednji i zadnji (tr.spinocerebelaris anterior et posterior ) koji se penju bonom vrpcom kimene modine i zavravaju u kori malog mozga( paleocerebellum). Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 19
6. MENINGES modana ovojnice ili modanice Tri modanice , dura mater ( tvrda ), arachnoidea ( pauinasta ) i pia mater ( meka ) omotavaju CNS. One se sastoje iz vezivnog tkiva, a izmeu njih se nalaze meumodanini prostori. U meumodaninom prostoru ( cavum subarachnoidale ) izmeu arachnoideae i pie mater nalazi se cerebrospinalna tenost ( liquor cerebrospinalis ), koji kao vodeno jastue titi CNS od potresa i udara. Dura mater tvrda modanica nalijee uz kotani zid lobanje i kimenog kanala. Ona se sastoji iz fibroznog tkiva i ima dva lista, spoljni i unutranji izmeu kojih se nalazi epiduralni prostor ( cavum epidurale ). U lobanjskoj duplji dura mater daje dva nastavka , modani srp ( falx cerebri ) i ator malog mozga ( tentorium cerebelli ). Modani srp uvlai se izmeu lijeve i desne hemisfere, a ator izmeu malog i velikog mozga.
Kici Esmeralda
Page 20
7. LIQUOR CEREBROSPINALIS Liqour ispunjava subarahnoidalni meumodanini prostor i upljine CNS- a : modane komore, modani kanal i centralni kanal kimene modine. Ukupna koliina likvora je oko 150 ml . Neprekidno se stvara i neprekidno cirkulie kroz ventrikularni sistem i subarahnoidalni prostor. Najvei dio likvora stvaraju horioidni pleksusi smjeteni u bonim komorama i u krovu tree i etvrte modane komore. Likvor iz bonih komora ulazi kroz desni i lijevi Monroov otvor u treu modanu komoru , zatim prolazi kroz Sylviev akvedukt i ulazi u etvrtu modanu komoru, koju ubrzo naputa kroz Magendijev i Luschkaine otvore . Ova tri otvora predstavljaju jedinu komunikaciju izmeu ventrikularnog i subarahnoidalnog sistema. Likvor zatim cirkulie kroz subarahnoidalni prostor oko itavog mozga i kiemene modine, a potom se drenira u sinus sagittalis kroz villi arachnoidales. Kod opstrukcije ovih otvora dolazi do hidrocefalusa.
Kici Esmeralda
Page 21
Kici Esmeralda
Page 22
Kici Esmeralda
Page 23
VI N.abducens Spoljni miini ivac oka je motorni. Jedro n.abducensa je u ponsu, ispod colliculus facialis. Izbija iz postpontinske jame , prua se naprijed i prolazi iznad vrha piramide , a zatim kroz kavernozni sinus lateralno od unutranje karotidne arterije. On ulazi u onu duplju kroz gornju orbitalnu pukotinu ( fissura orbitalis superior ) i zavrava se u spoljnom , pravom miiu one jabuice ( m.rectus bulbi lateralis ).
VII N.facialis ivac lica, sadri motorna , senzitivna i parasimpatika vlakna. Svojim motornim vlaknima on inervira prugastu muskulaturu, mimine miie ( m.stylohyoideus ) i zadnji trbuh (m.digastricus ). Njegova senzitivna i parasimpatika vlakna obrazuju poseban dio ivca, n.intermedius Wrisbergi kome je pridodat ganglion. Njegova tri jedra , motorno, somatosenzitivno i parasimpatiko , nalaze se u modanom mostu.Izbija iz postpontinske jame i prua se kroz pontocerebelarnu cisternu. Najprije ulazi u unutrnji uni hodnik, zatim prolazi svojim kanalom kroz piramidu sljepoone kosti i dospijeva u parotidnu lou gdje daje svoje zavrne grane za miminu muskulaturu glave i vrata. N.intermedius ( parasimpatiki ) prati spoljnu ivicu facijalnog ivca sve do njegova koljena ( geniculum n. facialis ) , a zatim s njim obrazuje zajedniko stablo. U visini koljena , njegovom senzitivnom dijelu pridodat je ganglion ( ganglion geniculi ). U toku svog puta kroz piramidu sljepoone kosti , ivac lica daje jednu motornu granu n.stapedius za istoimeni mii bubne duplje i dvije parasimpatike grane n.petrosus major i chorda thympani, te anastamotinu granu za bubni nervni splet ( r.anastamoticus cum plexo thympanico ). Zavrne grane facijalnog ivca obrazuju parotidni splet ( plexus parotideus ) od koga se odvajaju ogranci: rr.temporales, rr.zygomatici, rr.buccales, r.marginalis mandibulae i r.colli za mimine miie vrata i lica. Od njegovog stabla odvaja se n.retroauricularis koji daje dvije grane, r.digasticus i r.sthylohyoideus za istoimene miie.
Kici Esmeralda
Page 24
IX N.glossopharyngeus Jezino drijelni ivac, mjeoviti, sadri motorna , senzitivna i parasimpatika vlakna. ima dva zajednika jedra sa X modanim ivcem i jedno zasebno, parasimpatiko koje inervira gl.parotis. Izlazi iz modanog stabla kroz sulcus posterior lateralis, iza maslinastog ispupenja produene modine i prua se upolje i naprijed ka prednjem kraju foramen jugulare kroz koji naputa lobanju. Pri prolazu kroz jugularni otvor njemu su pridodata dva gangliona gornji i donji, ganglion superius et inferius. Po izlasku iz lobanjske duplje n.glossopharyngeus dospijeva do korijena jezika gdje daje svoje zavne , jezine grane rr.linguales. Uz put on daje dvije parasimpatike grane n.thympanicus Jacobsoni namijenjen inervaciji gl.lingualis i r.sinus carotici Heringi, a zatim motorne grane rr.pharyngei za miie drijela i senzitivne grane rr.tonsillares za nepani krajnik. Njegove zavrne grane inerviraju papile jezika ( papillae vallatae et foliatae ) i jezini krajnik.
X N. vagus ivac lutalica, sadri motorna , senzitivna i parasimpatika vlakna. Jedra ovog ivca se nalaze u produenoj modini . Izlazi kroz sulcus posterior lateralis medullae oblongate, ispod korijena IX modanog ivca, udruuje se u ivano stablo i lobanjsku duplju napusta kroz foramen jugulare i ulazi u parafaringealni prostor vrata. Pri prolasku kroz jugularni otvor pridodata su mu dva gangliona , ganglion superius i ganglion inferius koji je znatno vei .Od gornjeg gangliona odvajaju se dvije senzitivne grane , r.meningeus za modanicu i r.auricularis za meatus auris externus. Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 25
XI N. accessorius Pomoni ivac, isto motorni, ima dva jedra , bulbarno i spinalno. Izbija korijenovima iz produene modine ( radices craniales ) iz gornje polovine vratnog dijela kimene modine ( radices spinales ). Njegovi korijeni se spajaju i obrazuju zajedniko stablo koje naputa lobanju kroz prednji dio jugularnog otvora ( foramen jugulare ). Po prolazu kroz foramen jugulare on daje unutranju i spoljnu granu . Unutranja grana ( r.internus )koja se prikljuuje vagusu sadri motorna vlakna za miie grkljana. Spoljna grana ( r.externus ) silazi kroz zadnji dio parafaringealnog prostora i inervira dva vratna miia m.sternocleidomastoideus i m.trapeizus. Njoj se prikljuuje motorna grana iz vratnog nervnog spleta.
XII N.hypoglossus Dvanaesti motorni ivac isto je somatomotorni za inervaciju miia jezika. Njegov jedro se nalazi u dnu romboidne jame. Izbija iz ventrolateralnog lijeba produene modine, ispred maslinastog ispupenja. Naputa lobanju svojim kanalom canalis hypoglossi iznad kondila potiljane kosti ( os occipitale ) i ulazi u zadnji dio parafaringealnog prostora. Kroz vrat n.hypoglossus oblikuje arcus n.hypoglossi i prolazi iznad jezine kosti ( os hyoideum ) i izmeu m.hypoglossus i m.mylohyoideus prema korijenu jezika gdje se dijeli na zavrne grane , rr linguales za m.hyopglossus, m.genioglossu, m.styloglossus i za unutranje jezine miie.
Kici Esmeralda
Page 26
Kimeni ivac izbija iz bonih lijebova kimene modine pomou dva korijena od kojih je prednji ( radix ventralis ) motorni , a zadnji ( radix dorsalis ) senzitivni. Njegovom zadnjem korijenu pridodat je ganglion ( ganglion spinale ). Kimeni ivac je kratak. On prolazi kroz meuprljenski otvor ( foramen intervertebrale ) i dijeli se u dvije grane, ramus ventralis et dorsalis. Od njega se odvajaju jo dvije grane koje su manje, modanina i spojnina. Modanina grana ( ramus meningeus ) je isto senzitivna, ona se vraa i inervira duru mater u kimenom kanalu. Spojnine grane ( rami communicantes ) sadre preganglijska bijela i postganglijska siva vlakna simpatikog nervnog sistema. Ove grane povezuju kimeni ivac s ganglionom stabla simpatikusa ( truncus symphaticus ) Zadnje grane kimenih ivaca prolaze izmeu poprenih nastavaka ( procesus transversus ) prljenova . One se dijele u dvije miino kone grane , medijalnu i lateralnu, koje svojim motornim vlaknima inerviraju duboke miie lea, a senzitivnim vlaknima kou zadnje strane glave, vrata i trupa. Prednje grane kimenih ivaca izuzev grudnih meusobno anastamoziraju i obrazuju zamke ( ansae) i spletove ( plexus ) gubei na taj nain prethodnu segmentarnost. Svaki ivac koji polazi od spletova dobiva vlakna iz dva ili vie segmenata kimene modine i presijecanje jednog od njegovih korijenova bez vidnih posljedica u pogledu motorne i senzitivne funkcije . Prednje grane grudnih ivaca koje se kao meurebarni ivci ( nn. intercostales ) pruaju naprijed do srednje linije trupa, zadrale su svoju prvobitnu segmentarnost.
10. PLEXUS CERVICALES vratni splet ( C1 C4 ) Vratni splet postaje od prednjih grana prva 4 vratna ivca, koji obrazuju tri ivane zamke ( ansae ). On se nalazi iznad podizaa lopatice ( levator scapulae ) i srednjeg skalenskog miia (musculus scalenus medius), a iza bonog pregiba glave ( m.sternocleidomastoideus ). Od njega polaze senzitivne i motorne grane. Senzitivne grane vratnog ivanog spleta : n.occipitalis minor, n.auricularis magnum, n.transverus colli i nn.supraclaviculares izbijaju kod sredine zadnje ivice sternokleidomastoidnog miia punctum nervosum colli . One inerviraju kou bone i srednje strane vrata. Motorne grane vratnog ivanog spleta svojim kratkim motornim granama inervira prevertebralne i skalenske miie. Svojim anastomotinim granama koje se prikljuuju XI i XII modanom ivcu, on Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 27
11. PLEXUS BRACHIALIS rameni splet ( C5 Th1 ) Ovaj splet obrazuju prednje grane posljednja 4 vratna ivca i 1.grudnog ivca koje se meusobno spajaju i grade tri primarna stabla pa onda tri sekundarna snopa , fasciculus lateralis , medialis et posterior. Svojim stablima izbija izmeu prednjeg i srednjeg skalenskog miia i prolazi kroz zadnji skalenski otvor iznad a.subclaviae od koje je ponekad odvojen vratnim rebrom. Njegovi snopovi ulaze u pazunu jamu i okruuju arteriju spolja, unutra i pozadi . Bone grane ramenog spleta koje se odvajaju od njegovih stabala i snopova iskljuivo su motorne i namijenjene miiima ramena. Njegove zavrne grane su mjeovite i namijenjene miiima i koi ruke. Gornje stablo ( truncus superior ) obrazuje 5. i 6. vratni ivac, srednje stablo ( truncus medius ) nastavlja 7. vratni ivac , a donje stablo ( truncus inferior ) postaje od 8. vratnog i 1. grudnog ivca. Svako stablo daje prednju i zadnju granu od kojih nastaju snopovi ramenog spleta. Njihove zadnje grane obrazuju zadnji snop ( fasciculus posterior ), prednje grane gornjeg i srednjeg stabla grade spoljni snop ( fasciculus lateralis ), a unutranji snop ( fasciculus medialis ) nastavlja prednju granu donjeg stabla. Bone grane : Prednje grane n.subclavius i nn.pectorales medialis et lateralis inerviraju miie prednjeg zida pazune jame : m.subclavius , m.pectorales minor et major. Zadnje grane n.dorsalis scapulae , n.suprascapularis, n.subscapularis, n.thoracicus longus i n.thoracodorsalis inerviraju zadnje miie ramena i sve spinohumeralne miie izuzev m.trapezius- a. Zavrne grane Od zadnjeg snopa ramenog spleta ( fasciculus posterior ) polaze dva ivca , n.axillaris koji inervira deltoidni mii i n.radialis koji inervira miie ekstenzore ruke. Od spoljnog snopa ( fasciculus lateralis ) polazi ivac prednje loe nadlaktice, n. musculocutaneus i spoljni korijen n. medianus-a . Od unutranjeg snopa ( fasciculus medialis ) odvajaju se unutranji korijen n.medianus- a , n.ulnaris koji inerviraju prednju lou podlaktice i prednju stranu ake i dva ivca n.cutaneus Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 28
Kici Esmeralda
Page 29
13. PLEXUS SACRALIS krsni splet Krsni splet obrazuju prednje grane prva tri krsna ivca i slabinsko - krsno stablo , truncus lumbosacralis koje postaje od 5. i dijelom od 4. slabinskog ivca. On je u obliku trougla iji je vrh upravljen ka velikom sjedanom otvoru ( foramen intrapiriforme ) kroz koji njegove bone grane naputaju karlicu. Njegove bone grane inerviraju miie sjedalnog predjela. Njegova najvea zavrna grana , n.ischiadicus inervira miie zadnje loe buta, miie potkoljenice i stopala.
Kici Esmeralda
Page 30
Kici Esmeralda
Page 31
Kici Esmeralda
Page 32
Plexus celiacus u visini 1.i2. slabinskog prljena nalazi se ispred aorte 5 prevertebralnih gangliona, dva celijana ( ganglion celiacum dextrum et sinistrum ), dva bubreno aortina ( ganglia aorticorenalia ) i jedan crijevni ganglion ( ganglion mesentricum superius ). Ovi ganglioni dobivaju preganglijska simpatika vlakna preko malog i velikog utrobnog ivca ( nn.splanchnici majer et minor ) i od trbunog gangliona simpatikog stabla. Oba celijana gangliona dobivaju i parasimpatika vlakna od desnog vagusa. Ganglioni celijanog spleta povezani su meusobno mnogobrojnim spojnicama. Od njih polaze postganglijska vlakna koja obrazuju periarterijalne spletove. Periarterijalni spletovi prate arterije i preko njih dospijevaju do odgovarajuih organa trbune duplje, do njihovih lijezda i glatke muskulature. Najvei splet , plexus auricus silazi du aorte i u njegov tok ukljuen je donji crijevni ganglion ( ganglion mesentricum inferius ). Od njegova donjeg kraja odvaja se gornji hipogastrini splet ili presakralni ivac ( n.presacralis s. plexus hypogastricus superior ) koji silazi ispred krsne kosti i rava se na lijevi i desni hipogastrini ivac koji odlazi do gangliona plexus pelvinus. Plexus pelvinus ganglioni karlinog vegetativnog spleta su sitni i obrazuju mreastu plou koja se nalazi bono od rektuma i mokrane beike. Kod ena su smjeteni uglavnom u parametrijumu, bono od vrata maternice ( ganglia cervicalia Frankenhauseri ). Ganglioni dobivaju preganglijska simpatika vlakna iz karlinog dijela simpatikog stabla i preko n.hypogastricus-a i presakralnog nervnog spleta ( n.presacralis s. n.hypogastricus superior ). Oni dobivaju i preganglijska parasimpatika vlakna preko nn.pelvici s.erigentes. Iz njih polaze periarterijski spletovi koji inerviraju organe male karlice i spoljne genitalije.
Kici Esmeralda
Page 34
Kici Esmeralda
Page 35
ONA JABUICA bulbus oculi ima oblik uplje kugle koja na svom prednjem kraju jae ispupena i ispunjena prozranim elementima. Grade je : spoljanja ona ovojnica, fibrozna ( tunica fibrosa bulbi ) srednja ona ovojnica , sudovna ( tunica vasculosa bulbi ) unutranja ona ovojnica , neuroepitelna ( tunica interna oculi )
Ovim ovojnicama okruen je stranji dio , staklasto tijelo ( corpus vitreum ), prednji dio, lea ( lens crystalina ) i bono dva prostora ( camera bulbi anterior et posterior ) ispunjena onom vodicom ( humor aquosus ).
18. TUNICA FIBROSA BULBI spoljna ona ovojnica ( uvea ) Svojom vrstinom osigurava oblik one jabuice i odupire se intrabulbarnom pritisku koji je od znaaja za jasnou vida. Njen prednji, prozrani dio naziva se ronjaa ( cornea ), a zadnji bjeliasti dio , beonjaa (sclera ). Predstavlja mjesto za vezivanje miia pokretaa one jabuice. Graena je od vrstog vezivnog tkiva . Emissaria: n.opticus, a.centralis retinae, aa.ciliares longue, aa.ciliares braves, aa.ciliares anterioris, vv.vorticosae. SCLERA ( beonjaa ) u svom zadnjem dijelu debela je 1-1,5 mm i izbuena sitnim otvorima ( area cribtifomis sclerae ) za prolaz snopova onog ivca i krvnih sudova. Oko svog ekvatora ona je upola tanja. Idui naprijed ponovo zadebljava zbog prikljuenja tetivnih vlakana pravih miia oka. U njenom prednjem dijelu , oko ronjae nalazi se kruni venski kanal ( sinus venosus sclerae ) kojim otie ona vodica. Fibrozni snopovi beonjae su upravljeni uglavnom u pravcu meridiana one jabuice i meusobno su ukrteni po slojevima. Blago su talasasti i dozvoljavaju neznatno irenje one jabuice pri poveanju intrabulbarnog pritiska. Njihovi prednji i zadnji krajevi pojaani su krunim fibroznim vlaknima. Izmeu fibroznih snopova nalaze se fini pukotinasti prostori i vezivne elije koje u dubljim slojevima beonjae sadre zrnca pigmenta.
Kici Esmeralda
Page 36
19. TUNICA VASCULOSA srednja ona ovojnica Sadri krvne sudove , ivce i pigmentne vezivne elije. Na njoj se razlikuju tri dijela :chorioidea ( sudovnjaa ), corpus ciliare ( trepaviasto tijelo ) i iris ( arenica ). Funkcija joj je ishrana oka i akomodacija oka na blizinu i daljinu. CHORIOIDEA sudovnjaa gradi stranji, najvei dio srednje one ovojnice i vrsto je srasla s pigmentnim slojem retine. Oblika je kugle , postavljena izmeu vanjske i unutranje one ovojnice. Unutranja strana joj je glatka i daje podlogu za retinu . Sprijeda granicu prema trepaviastom tijelu ( corpus ciliare ) ini nazubljena linija ( orra serata ). Od sclere je odvojena kapilarnim pukotinastim prostorom. Vanjski dio sudovnjae graen je od 6-8 slojeva lamela, graenih od elastinih niti. Spajaju se s beonjaom, dre leu spljotenom i adaptiranom na daljinu. Sredinji dio sadri bogatu vaskularnu mreu ( aa. et vv. choroideae ) koje ishranjuju pigmentni sloj retine, sloj tapia i unia. Od arterijske mree polaze ka retini kapilarni spletovi. Unutranji sloj formira bazalna membrana koja daje podlogu za vidni dio retine.
Kici Esmeralda
Page 37
IRIS duica ili arenica je prednji dio srednje one ovojnice, frontalno je postavljena i ima sredinji otvor koji se naziva zjenica ( pupilla ). Zapoinje na cilijarnom tijelu ( korijen irisa ) i see do ruba pupille ( margo pupillaris ). Sprijeda se nalazi iridealni greben koji iris dijeli na dva dijela : anulus iridis minor , medijalni dio koji sadri kryptae iridis za oticanje one vodice i anulus iridis major, vei dio. Kroz pukotinu izmeu lee i pupilarnog ruba struji ona vodica iz zadnje u prednju onu komoru. Iris je najtanji kod periferne cilijarne ivice ( margo ciliaris ). Njegova boja zavisi od koliine mrkog pigmenta koji se nalazi u elijama pigmentnog sloja. Velika koliina pigmenta daje smeu, a mala zelenu ili plavu boju oka. Vezivna stroma irisa ( stroma iridis )pokrivena je sprijeda endotelom prednje one komore , a pozadi istanjenim dijelom unutranje ovojnice one jabuice, njenim pigmentnim i retinskim listom. U njoj se nalaze krvni sudovi i dva glatka miia , kruni ( m.sphincter pupillae ) i radijalni ( m.dilatator pupille ) koji svojom kontrakcijom reguliu veliinu zjenice , njeno suavanje ( myosis ) i irenje ( mydriasis ) prema tome da li je potrebno da u onu jabuicu ue vie ili manje svjetlosti.
Kici Esmeralda
Page 38
20. TUNICA INTERNA BULBI unutranja ona ovojnica Unutranja ona ovojnica je dvolisna. Njen spoljni , pigmentni sloj ( stratum pigmentum ) sastoji se od jednoslojnog epitela u kome se nalazi mnogo mrkog pigmenta ( fuscina ). Njen unutranji list naziva se mrenica ( retina ). RETINA mrenjaa sadri receptore za svjetlost i boje. Graena je iz tri dijela : Pars optica retinae (vidni dio retine) je zadnji dio retine, ima osjetne elije osjetljive na svjetlo. Pokriva onu pozadinu i prua se do retinalne ore. Na ovom dijelu vidi se papilla onog ivca ( discus n.optici) od ijeg se sredinjeg dijela pojavljuje a. et v. centralis retinae. Lateralno od papille vidi se uta mrlja ( macula lutea ) i njena centralna jama ( fovea centralis ). Macula lutea sadri utu boju koja nedostaje u visini fovee centralis. Fovea centralis je prozrana , nema krvnih sudova, predstavlja mjesto najjasnijeg vida. Pars ciliaris retinae ( cilijarni dio retine ) protee se od ore serate do ruba irisa, odvojena je od pars optica retinae retinalnom orom i prilijee uz cilijarno tijelo. Pars iridica retinae ( arenini dio ) pokriva stranju plohu retinae. Pars ciliaris i pars iridica retinae tvori samo dvostruki pigmentni epitelni sloj te se zovu zajednikim imenom ( pars ceoca ) ili slijepi dio.
Mrenjaa ima dva lista , vanjski ( stratum pigmenti ) i unutranji ( stratum cerebrale ). Oba su sloja vrsto srasla samo u podruju papile i ore serrata. Stratum cerebrale oblikuju tri sloja elija. Uz pigmentni sloj lei sloj fotoreceptora ( stratum neuroepitheliale ), potom slijedi sloj bipolarnih elija ( stratum ganglionare retinae ) i nakon toga sloj velikih neurona iji aksoni grade vidni ivac ( stratum ganglionare nervi optici ). Unutranju povrinu mrenjae od staklovine odvaja bazalna membrana ( membrana limitans interna ), a glijalna membrana ( membrana limitans externa ) odjeljuje u neuroepitelu receptorske dijelove osjetnih elija . Izmeu obiju membrana proteu se dugake Mllerove potporne elije . Stratum neuroephiteliale ima dvije vrste elija , tapie koje sadre crveni pigment rodopsin, osjetljive su na svjetlo i gledanje u tami i unjie koji su osjetljivi na boje. One u potpunosti izgrauju foveu centralis. Jezgre fotoreceptora grade vanjski zrnati sloj. tapii i unjii okrenuti su pigmentnom epitelu, izmeu njih prodiru nastavci pigmentnih elija . Fotoreceptori predstavljaju prvi neuron optikog puta. Stratum ganglionare retinae ine bipolarne elije iji dendriti zavravnim granama seu do receptora. Njihovi aksoni dolaze u dodir sa velikim neuronima stratum ganglionare nervi optici. Ove elije skupa obrazuju ganglion mrenjae ( ganglion retinae ). Jezgre bipolarnih elija grade
Kici Esmeralda
Page 39
21. DIOPTIKI APARAT OKA Dioptiki aparat oka se sastoji od lee, staklastog tijela i one vodice koja ispunjava one komore . Uloga mu je da skuplja zrake i da stvori otru sliku koja e pasti tano na retinu . CORPUS VITREUM staklasto tijelo, vodenasta ,polutena masa sa finim vezivnim nitima koja ispunjava zadnji prostor one jabuice iza soiva i cilijarnog tijela. Grade je vezivne niti ( stroma vitreum ) i tekuina staklastog tijela ( humor vitreus ). Njegov gui sloj na povrini obrazuje ovojnicu ( membrana vitrea ) koja je na svojoj prednjoj strani udubljena i priljubljena uz zadnju stranu soiva. Spoljna strana je u kontaktu sa cilijarnim tijelom i retinom koju ishranjuje i daje joj glatkou. LENS CRYSTALINA lea ili soivo je bikonveksno ,nalazi se izmeu staklastog tijela i irisa. Zategnuta je pomou tankih vlakanaca ( fibrae zonulares ) koje se od njegova ekvatora ire lepezasto i zavravaju na trepaviastom tijelu ( zonula ciliares ). Lena vlakna su elastina, u sredinjem dijelu, usljed gubitka vode postaju neelastina i poslije 30.godine ivota obrazuju jedro lee ( nucleus lentis ). Jedro se poveava na raun elastine kore soiva ( cortex lentis ) koji poslije 45.godine ivota nestje potpuno. Lea je obavijena bestrukturnom elastinom ovojnicom ( capsula lentis ) koju stvaraju njene epitelne elije.
HUMORUS AQUOSUS ona vodica ispunjava prednju i zadnju onu komoru ( camera bulbi anerior et posterior ), dvije upljine u prednjem dijelu oka koje razdvaja iris. Iz zadnje one komore gdje se stvara ona odlazi u venski kanal ( sinus venosus sclerae )i u venske sudove sclerae.Uloga joj je odravanje intrabulbarnog pritiska ( 14-18 mm Hg). Prednja ona komora vea je od zadnje. U njenom uglu izmeu ronjae i irisa ( angulus iridocornealis ) nalazi se eljata fibrozna veza ( lig.pectinatum ) kroz ije sitne otvore ( spatia anguli iridocornelis ) prolazi ona vodica na svom putu ka krunom kanalu beonjae ( sinus venosus sclerae - Schlemii ). Periferno od lig.pectinosum je fibroelastini prsten na koji se veu tetivna vlakna m.ciliaris-a. Zadnja ona komora nalazi se oko lensa izmeu irisa i corpus vitreum. Njenu perifernu ivicu grade corpus ciliaris i njegovi nastavci.
Kici Esmeralda
Page 40
Omotai one jabuice: Fibrozna ahura ( capsula bulbi Tenoni ) prua se od duralnog omotaa onog ivca naprijed do ronjae i fiksira onu jabuicu,od beonjae odvojena rastrestim vezivnim tkivom koje omoguava lake obrtanje one jabuice u ahuri, od nje se odvajaju fascije za miie i dva bona nastavka koja se pruaju doorbitalnog ruba. Lojna ahura ( corpus adiposum ) ispunjava mrtve prostore u onoj duplji. Pokosnica one duplje ( periorbita ) prebacuje se preko gornje i donje orbitalne pukotine i svojim nastavcima ulazi u one kapke ( septum orbitale ). U visini donje orbitalne pukotine sadri glatke miine elije , m.orbitalis Mlleri.
Palpebrae superior et inferior ( oni kapci ) miino koni nabori koji se sputaju ispred oka i tite ga od vanjskih uticaja. Svojim slobodnim rubom ograniavaju meukapani otvor ( rima palpebrarum ) i njegova dva ugla, spoljanji i unutranji . Spoljni ugao oka ( angulus oculi lateralis ) je otar i postavljen vie nego unutranji ugao ( angulus oculi medialis ) koji je zaobljen . Na slobodnom rubu kapaka u blizini unutranjeg ugla nalazi se po jedna suzna bradavica ( papilla lacrimalis ). Na prednjim ivicama su usaene vrste dlake , trepavice (cilia). Gornji kapak je iri od donjeg i ima poseban mii podiza, m.levator palpebrae superioris. Kapci sadre fibrozno hrskaviastu ploicu, tarsus superior et tarsus inferior . Zauzima samo polovinu visine kapka i produuje se ka rubu orbite pomou orbitalne pregrade ( septum orbitale ) koja predstavlja nastavak pokosnice. U potkonom tkivu kapka nalazi se poprenoprugasti kruni mii oka , m.orbicularis oris. Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi
Page 41
Tunica conjuctiva ( venjaa ) sluzokoa koja pokriva zadnju stranu kapaka ( tunica conjuctiva palpebrarum ) i prednji dio sclerae ( tunica conjuctiva bulbi ). Ona gradi dva svoda, gornji i donji .U lateralnom dijelu gonjeg svoda ( fornix conjuctivae superior ) otvaraju se izvodni kanali suzne lijezde. U medijalnom uglu oka ona obrazuje suznu bradavicu ( caruncula lacrimalis ) upolje od nje polumjeseasti nabor ( plica semilunaris conjuctivae ) koji predstavlja zakrljali trei oni kapak i ograniana s unutranjim uglom oka suzno jezerce ( lacus lacrimalis ).
Kici Esmeralda
Page 42
23. AURIS EXTERNA spoljno uho U spoljno uho spadaju auricula ( una koljka ) i meatus acusticus externus ( vanjski uni hodnik ili zvukovod ) na ijem dnu se nalazi membrana tympani ( bubna opna ) AURICULA una koljka je ovalna oblika sa karakteristinim reljefom. Na njoj se razlikuju lateralna i medijalna strana. Lateralna strana konkavna i okrenuta prema dole i naprijed sadri brojna udubljenja i ispupenja. Na njoj se nalaze ispupenja ( concha auriculae ) u ijem je donjem dijelu otvor (cavum conchae ) gdje zapoinje vanjski zvukovod. Medijalna strana, konveksna i svojim sredinjim i prednjim dijelom je prirasla sa kosti lobanje dok joj je ostali dio slobodan i sadri udubine i izboenja koja odgovaraju lateralnoj strani. Hrskavica une koljke ( cartilago auticulae ) , elastina hrskavica , uvjetuje oblik i reljef , a nedostaje jedino u donjem dijelu une koljke, njenom renjiu ( lobulus auriculae ). MEATUS ACUSTICUS EXTERNUS spoljni uni hodnik ( vanjski zvukovod ) dug je oko 2,5 cm. Vanjski zvukovod sastoji se iz dva dijela : lateralni dio je fibrokartilaginozan , osnovu mu gradi hrskavica ( cartilago meatus acustici externi ) , a predstavlja nastavak cavum conchae i kotani dio skeleta vanjskog zvukovoda kojeg ini pars tympanica ossis temporalis i zavrava lijebom ( sulcus tympanicus ) u kojem je fiksirana membrana tympani. Spoljni uni hodnik ima vijugav pravac u obliku slova S. U koi koja ga oblae nalaze se lojne i krupne znojne lijezde ( glandulae ceruminosae ). Sekret znojnih lijezda pomijean s lojem ( sebum ) i deskvamiranim elijama obrazuje unu mast ( cerumen ) koja je ukaste boje. MEMBRANA TYMPANI bubna opna koja predstavlja granicu izmeu spoljnog i srednjeg uha, postavljena je koso i ima oblik ovalne ploe. Lateralna strana je okrenuta u meatus acusticus externus. Na sredinjem dijelu njene spoljne strane nalazi se ljevkasto udubljenje , pupak bubne opne ( umbo memranae tympani ) i ispred njega svjetlosni trougao. Od pupka prua se navie i naprijed traka ( stria mallearis ) , a na njenom vrhu nalazi se malo okruglo ispupenje ( prominentia mallearis ). Ovu traku i ispupenje izaziva eki ( malleus ) Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 43
24. AURIS MEDIA srednje uho Srednje uho grade tri pneumatine upljine: cavum tympani ( bubna duplja ), antrum mastoideum ( mastoidna peina ) i tuba auditiva Eustachii ( sluna truba ) koje su meusobno povezane i pruaju se od mastoidnog nastavka sljepoone kosti naprijed i unutra do nosnog sprata drijela ( pars nasalis ). Obloeno je tankom sluzokoom koja dolazi iz gornjeg sprata drijela. U njegovom srednjem dijelu , u bubnoj duplji nalaze se tri koice : eki ( malleus ), nakovanj ( incus ) i stremen ( stapes ) koje sprovode zvune vibracije od bubne opne do unutranjeg uha. CAVUM TYMPANI bubna duplja je pnumatini prostor u piramidi temporalne kosti, sadri slune koice. Od meatus acustici externi dijeli ga mambrana tympani koja mu ini vei dio lateralnog zida. Ima est zidova: Lateralni zid ili paries membranaceus koji gotovo u cijelosti gradi buna opna, a samo mali gornji dio ovog zida ljuska sljepoone kosti Medijalni zid ili paries labyrinticus ujedno ini i lateralni zid slunog aparata ( labirinta ). Gotovo na sredini tog zida nalazi se izboenje, promontorium koju ini bazalni dio cochleae. Ispod i iznad promontoriuma je po jedan otvor. Gornji ovalni otvor ( fenestra vestibuli ) predstavlja komunikaciju sa predvorjem ( vestibulum ), zatvoren je sa bazom stremena ( basis stapedis ). Donji okrugli otvor ( fenestra cochleae ) vodi u punicu ( cochleu ) i zatvoren je opnom ( membrana tympani secundaria ). Donji zid ili paries jugularis je najui od svih zidova bubne duplje, tanak je i poiva na poetnom dijelu unutranje jugularne vene. Gornji zid bubne duplje ili paries tegmentalis ini tanka kotana ploica , tegmentum tympani. Nastavlja se nazad i gradi krov mastoidne peine. Na njemu postoji uzana pukotina, izmeu piramide i ljuske sljepoone kosti, fissura petrosquamosa. Prednji zid ili paries caroticus ima dva otvora i ispod njih ispupenje koje se naziva a.carotis interna . Donji, vei otvor - ostium tympanicum tubae auditivae vodi u slusnu Kici Esmeralda Literatura: M.Bokovi; B.ljivi; D.Perovi Page 44
Kici Esmeralda
Page 45
TUBA AUDITIVA - EUSTACHII sluna truba je dijelom kotani, dijelom fibrokartilaginozni kanal obloen sluznicom. Poinje na lateralnom zidu pharynx a, a zavrava u cavum tympani. Tuba auditiva slui za provoenje zraka u cavum tympani , da bi atmosferski pritisak bio stalno jednak s obje strane membrane tympani. Fizioloki je zatvorena je su zidovi hrskaviasto opnastog dijela priljubljeni jedan uz drugi, otvara se pod djestvom svojih miia kad treba izjednaiti pritisak. Sluna truba, koja je duga oko 36mm, prua se od prednjeg zida bubne duplje do bonog zida nasopharynxa, i to koso unapred, unutra i nanie. Ona se, slino kao i spoljanji uni kanal, sastoji iz dva dijela, kotanog i hrskaviavog, tako da se, idui od bubne duplje prema drijelu na slunoj trubi razlikuju slledei sastavni dijelovi: Ostium pharingeum tubae auditivae ili drijelni otvor nalazi se na lateralnom dijelu pharynxa, pars nasalis iza conchae nasalis inferior. Pars cartilaginea tubae auditivae ili hrskaviasti , vei dio graen od hijaline hrskavice prostire se do isthmusa. Isthmus tubae auditivae je sueno mjesto ,nalazi se na spoju hrskaviastog i kotanog dijela, odgovara vanjskom otvoru semicanalis tubae auditivae. Pars ossea tubae auditivae ili kotani dio ini manju zadnje - spoljanju treinu trube, prua se od bubnog otvora unaprijed i ka unutra. Ovaj dio trube obrazuje polukanal slune trube (semicanalis tubae auditivae). Ostium tympanicum tubae auditivae ili bubni otvor jeste njen zadnje-spoljanji ovalni kotani otvor koji se nalazi na prednjem ili karotidnom zidu bubne duplje.
Kici Esmeralda
Page 46
Kici Esmeralda
Page 47
UTRICULUS I SACCULUS mjeinica i kesica priljubljene su uz medijalni zid vestibuluma. One su povezane uzanim kanaliima ( ductus utriculosaccularis ) koji se nastavlja na ductus endolymphaticus. Na spoljnim zidovima postoji po jedno zadebljanje , mjesto gdje pristupa ivac, statika mrlja ( macula statica utriculi i macula statica sacculi ) koje je na unutranjoj strani pokriveno neuroepitelom. Ductus semicirculares predstavljaju tri membranozne cijevi savijene u luku, a ulaze sa oba kraja na stranju i gornju stranu utriculusa. Postavljeni su u kotane semicirkularne kanale , smjeteni su u tri ravni : u frontalnoj ( ductus semicirkularis anterior), u sagitalnoj ( ductus semicircularis posterior ) i u horizontalnoj ( ductus semicirculares lateralis ). Nisu jednake debljine itavom duinom nego su u jednom kraju proireni te ine ampullae membranaceae. Ductusi su priljubljeni uz konveksitet kanala , ali ampullae se ne priljubljuju potpuno jer ih spreava sulcus ampularis koji se nalazi na svakoj ampuli s vanjske strane koji je postavljen u smjeru okomito na smjer toka ductusa, u njemu se nalaze nervne niti koje koje pristupaju na ampullae. Na unutranjoj strani svake ampullae nalazi se izboenje , crista ampullaris ili ampularni greben. ENDOLIMFA je prozirna tekuina koja ispunjava ductus cochlearis. Stvara je epitel iz striae vascularis a komunicira sa endolimfom u vestibulumu. PERILIMFA je tenost koja ispunjava prostor izmeu kotanog i opnastog labirinta, nastaje od endolimfe koja putem osmoze prolazi kroz zid opnastog unutranjeg uha. Ona otie du VIII modanog ivca u subduralni prostor lobanje i du v.canaliculi cochleae u subduralni prostor oko poetnog dijela vagusa.
Kici Esmeralda
Page 48