You are on page 1of 6

Na osnovu kojih injenica SPC potrauje crkvite Zlatica?

23. novembar 2011. Zbog ega mitropolit Amfilohije trai da mu Strazbur legalizuje otimainu rimokatolikih crkvita

Pie: Miroslav OSOVI Mediji su nedavno izvijestili da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori potrauje od suda u Strazburu raznu imovinu; izmeu ostaloga i - manastir Zlaticu. U poetku, inilo se da su mediji pogrijeili ali se, 10. novembra, oglasila se i sama Amfilohijeva mitropolija potvrdivi da potrauju od suda u Strazburu manastir, zapravo crkvite, na Zlatici. to se tie sveukupne imovine koju SPC potrauje, smatram da SPC u Crnoj Gori nema pravo na bilo kakvu imovinu, osim na imovinu iju je izgradnju crkva sama finansirala, jer kao to svi znamo SPC u Crnoj Gori egzistira od dekreta regenta-kralja Aleksandra koji je 17. juna 1920. donio odluku da formira Srpsku Pravoslavnu Crkvu. Link: www.montenegro.org.au/cgidentitetsekulovic.html Kao crkva ije je sjedite van Crne Gore, SPC nema pravo na bilo kakvu imovinu u Crnoj Gori koju nije sama isfinansirala, a to je od 1920. godine. U pravoslavlju je obavezno pravilo, jedna pravoslavna drava, jedna crkva, tako kau kanoni iz 5. vijeka, a sve sam to ve pokazao u jednom prethodnom pisanju. Lane osnove potraivanja: Na osnovu kojih injenica SPC potrauje crkvite Zlatica? U razgovoru za dnevni list Vijesti Amfilohije Radovi je jo 27. maja 2008. dao intervju e je, kako samo on umije, svjesno izvitoperio istinu. Na novinarski upit da objasni kako SPC moe polagati pravo na ranohrianski hram, Amfilohije je lakonski odgovorio: Starohriansko nasljee je zajedniko, i Istoka i Zapada do 11. i 12. vijeka. Nakon rascijepa, jedan dio tog nasljea je pripao rimokatolikoj crkvi, drugi pravoslavnoj. Mitropoliji zetskoj pripale su, s obzirom da je veina stanovnitva u to vrijeme ostala vjerna pravoslavlju, drevne crkve koje su bile na zemlji gdje su ivjeli pravoslavni.". link: http://www.svetigora.com/node/3745 Nije tana konstatacija da je poslije podijele hrianstva 1054. godine Duklja/Zeta pripala pravoslavlju! Teritorija rimske provincije Prevalism, i kasnija dukljanska drava, sve do

Nemanjia bile su pod iskljuivom jurisdikcijom rimske crkve, a i dugo poslije Nemanjia u mnogim crnogorskim plemenima bilo je jako katolianstvo. Srpski politiar, diplomata, filolog, istoriar knjievnosti, preednik Srpske kraljevske akademije (dananji SANU) Stojan Novakovi jo 1913. godine pisao je o tome u radu "Nekolika tea pitanja pitanja srpske istorije": Na severozapadnom kraju poluostrva nalazi se Ilirik, velika rimska provincija u koju su ulazile sadanja Dalmacija, Bosna, Hercegovina, Zeta... Kad se Rimsko Carstvo podelilo na istono i na Zapadno Ilirik je uao u Zapadno Rimsko Carstvo... Usled takve politike podele, sva vladianstva Ilirika podpadnu pod rimsku crkvu. (Strana 107) link za knjigu: http://serbiaforum.mi.sanu.ac.rs/wb/?action=getbook&bookkey=799#page/0/mode/1up Moni vizantijski car Vasilije II, zvani Bugaroubica, poveljama iz 1019. i 1020. godine ustanovio je Ohridsku arhiepiskopiju i njene eparhije. Teritorija Duklje/Zete nije ula u sastav Ohridske arhiepiskopije iz jednostavnog razloga - Duklja/Zeta je pripadala rimskoj crkvi i to je i moni vizantijski car priznavao. U vezi sa tim, Stojan Novakovi pie u istom radu: "U godini 1019. mi vidimo da je Ohridska arhiepiskopija imala svoja vladianstva u Rasu, u Sremu, u Prizrenu, u severnoj Albaniji, u Orsi, u erniku... Ali ohridskih vladianstava nema ni u Skadru, ni u Baru, ni u Kotoru, niti igde po Bosni ni po jadranskom primorju!" (strane 112 i 113 iste knjige). U nauci su ove stvari poznate, ali veina stanovnika Srbije i Crne Gore oito nema pojma o ovome. Zavod za udbenike i nastavna sredstva iz Beograda, objavio je 2006. istorijski atlas koji su potpisali 12 srpskih naunika meu kojima i neki akademici SANU. Kako je Stojan Novakovi pisao prije 100 godina (nita se injenino nije promijenilo), tako su i sadanji srpski naunici nacrtali kartu.

Evo karte Ohridske arhiepiskopije: http://i39.tinypic.com/9u59qh.jpg Na karti, koju je odtampala drava Srbija, vidimo oblasti pod upravom Ohridske arhiepiskopije i Carigradske patrijarije i jasno vidimo da teritorija Duklje/Zete - ne pripada pravoslavlju! Izmiljotine o Nemanjiima: Dakle, vladika Amfilohije trai crkvite Zlaticu na osnovu netanih pria o pravoslavlju prije Nemanjia. U osnovi tog zahtjeva je njegova Amfilohijeva beskonana elja za mijenjanjem identiteta i korijena Crnogoraca. Poslije raskola u hrianstvu 1054. godine Duklja/Zeta je pripala rimskoj crkvi, svi dukljanski vladari, kao i njihov narod bili su rimokatolici. Stefan Nemanja, prema pisanju ozbiljnih srpskih istoriara kao to su Sima irkovi i Relja Novakovi porijeklom je iz Rake, a roen je kao izbjeglica, u Ribnici u Zeti, oko 1113. godine. O tome moete proitati na: http://montenegrina.net/nauka/istorija/crna-gora-do-xix-v/vladavinanemanjica/ Poto u Zeti/Duklji kojom je vladala katolika dinastija Vojislavljevia tada nije bilo pravoslavnih svjetenika, Nemanja je krten po rimokatolikom obredu. Njegov sin, kralj Stefan Prvovenani ovako je zapisao, prije nekih 800 godina: "A kako su u zemlji toj latinski jereji; to se po volji bojoj udostoji da u hramu tom primi i latinsko krtenje" www.rastko.rs/istorija/loza_nemanjica/fajfric-svloza_1.html#gl01 Kasnije je Nemanja po drugi put krten, u Rakoj, po pravoslavnom obredu. Pitanje za visokopreosvetenog Amfilohija: Ako je Zeta ostala "vjerna pravoslavlju" zato su Nemanju po roenju krstili u rimokatolikom obredu? Da je Nemanja (otac Svetog Save i rodonaelnik dinastije Nemanjia) krten prvo u Ribnici kao rimokatolik, to zna svaki svjetenik SPC i svaki istoriar, ali ne vjerujem da to zna neto puno naroda kod nas, jer kod nas narod uglavnom ne zna nita o svojim korijenima, tako da Amfilohije Radovi ima puno prostora da narodu u Crnoj Gori nametne identitet koji su mu zacrtali u Beogradu. Pravoslavlje je prvi put u Duklju/Zetu u zvaninoj formi pristiglo 1219. godine. im je Sveti Sava (sin Nemanjin) dobio od vizantijskog cara arhiepiskopiju, osnovao je episkopiju u Zeti. Poto nije imao pravoslavnih objekata zauzeo je rimokatoliki benediktinski manastir na Prevlaci kod Tivta. Tako su Nemanjii silom poeli da ire pravoslavlje u Zeti (nemam ove prostora da piem o tome detaljnije). Rimski papa je 6. januara 1346. godine od Duana Nemanjia traio da mu se vrate mnoge rimokatolike crkve i manastiri koje su Nemanjii zauzeli, a meu njima i benediktinski manastir na Prevlaci kod Tivta. O emu se moete informisati na linku: http://www.rastko.rs/cms/files/books/48490d68d5241 Prevalis prije Slovena: Dakle, na crkvitu Zlatica (koje je Amfilohije proglasio za manastir) posljednji put se crkveni ivot odvijao kada je ovaj kraj bio u okviru rimske provincije Prevalis, prije najezde Slovena, koji su crkvu i manastir poruili, nee u 6. ili 7. vijeku. Tako smatraju naunici i imaju jake rezone za takav stav. Za TV Elmag Amfilohijevi svjetenici napravili su pristojnu emisiju o crkvitu Zlatica u kojoj su (uz neke uobiajene floskule) pokazali i dosta utemeljenih injenica o istorijatu arheolokog lokaliteta Zlatica. Moete pogledati video prilog o "manastiru" Zlatica na: www.youtube.com/watch?v=osjin9KowRs

akon Nikola Pejovi je u ovoj emisiji koja je prikazana u aprilu 2011. izmeu ostaloga rekao: "Svakako najvanije otkrie u sklopu bazilike je mermerni sarkofag koji je naen ukopan u zemlju do poklopca, u, za njega pripremljenu prostoriju, na sjevernom dijelu priprate. Dvoslivni poklopac sa 4 akroterije na uglovima, veim je dijelom razbijen, a sanduk ispranjen. Jedna strana sarkofaga i poklopca su ukraene motivom estokrakog krsta u krugu izmeu dva latinska krsta dok je na drugoj samo ravnokraki krst u krugu." Ako je ovo bio pravoslavni manastir kako nam kae episkop Amfilohije, zato su pravoslavni popovi urezivali u sarkofage latinske krstove? Ima li latinskih krstova na Pekoj Patrijariji, Ravanici, Studenici, hramu Sv. Save na Vraaru, hramu u Podgorici? Moda je termin - latinski neki novi ifrovani termin za srpstvo? U emisiji je akon Nikola Pejovi dao vrlo dobre razloge za miljenje koje vlada u nauci da je manastir uniten u ranom srednjem vijeku: "Drugi posredan podatak o odsustvu ivota u manastiru tokom srednjeg vijeka je nedostatak pisanih podataka u naim srednjovjekovnim izvorima. Malo je vjerovatno da bi u sluaju njegovog neprekinutog ivota, ili obnove u srednjem vijeku, to ostalo nezabiljeeno u dokumentima, umotvorinama i predanjima. Osim ovoga u prvom pisanom pominjanju, u turskom popisu iz 1485. godine Zlatica se biljei kao naselje, a ne kao manastir, to najvjerovatnije znai da je on ve davno zapustio i razruen." Iz SPC se iri propaganda kako navodno Kui uvaju predanje da je manastiru Zlatica ime dao Sveti Sava, ali i to je - neistina. Osnovu za ovu propagandu SPC je nala kod Rusa Kovaljevskog iju knjigu je objavio CID 1999. godine. Osoba od povjerenja ruskog dvora Jegor Kovaljevski bio je u junu 1841. godine na lokalitetu Zlatica e je htio da ispita ima li na tom lokalitetu zlata. Bio je u pratnji jednog kaluera i nekoliko Crnogoraca, ovako je zabiljeio: "Napomenuo sam kalueru koji me je pratio da je neosnovano opte miljenje Crnogoraca da se ovo mjesto zove Zlatica zbog toga to se tu nalazi zlato. 'Tako misle samo Katunjani', rekao je kaluer, glasom ovjeka koji u potpunosti shvata pitanje zato se ovo mjesto naziva Zlatica - da to nije zbog zlata nego iz drugog razloga. 'Iz kojeg razloga', upitao sam ga. 'Nekada je sveti Sava prepodobni prolazio ovuda gdje smo mi sada i vidio je njivu na kojoj se talasala zlatnouta penica. Prepodobni se pribliio. Njiva je bila obraena od strane izuzetno trudoljubljivog domaina. Tada mu se Sava obratio i rekao mu: 'Tvoja kua e uvijek biti puna, kao puna aa, a to mjesto e biti tvoja Zlatica'. Ostavljajui Crnogorce u njihovom ubjeenju, iznijeu svoju pretpostavku o porijeklu rijei Zlatica. Treba napomenuti da su nazivi Zlatica i Srebrenica dosta esti u dalmatinskom primorju, gdje nema ni tragova nalazita tih metala. Na crnogorskoj Zlatici su nalazili, a i sada nalaze, stare monete. Jednom su ovdje pronali upove neobino otporne na vatru, nalazili su, po rijeima Crnogoraca, nekakva neobina orua, i ja sam vidio neku vrstu legure slinu ljaki: zato se ne bi pretpostavilo da je ovdje bio novani zavod Duklje, ili da je to mjesto nazvano Zlatica po izobilju moneta koje se nalaze i koje su se nalazile ovdje." (Jegor Kovaljevski. Crna Gora i slovenske zemlje, CID, Podgorica, 1999., strane 67. i 68). Iako Sveti Sava Prepodobni koga je kaluer pomenuo, nije Sveti Sava Nemanji, pretpostavimo da je Kovaljevski pogreno razumio i da je kaluer mislio na Savu Nemanjia. Ali, kako nam svjedoi Kovaljevski bajkovita pria ne potie od plemena Kua, ve od jednog kaluera!

Zlatni novac Zlatice: Nita to ima veze sa Savom Nemanjiem ne potie od naroda, sve u vezi njega je poteklo od crkvene propagande. Oduvijek je Savin kult nametan iz crkve, nikada Savin kult nije izvirao iz naroda. Takoe nam je Kovaljevski pokazao da Katunjani, dakle Crnogorci, nijesu prihvatali kaluersku bajku o penici zlatici. Pavle Rovinski koji je skoro 30 godina proboravio u Crnoj Gori ovako je 1882. zapisao: "Dalje je Zlatica, na kojoj sad nema niega, ali je i tu bio grad, koji je dobio ime prema zlatu koje se tu ispiralo." (Pavle Rovinski, Zapisi o Crnoj Gori, CID, Podgorica, 2001, strana 219): U srednjem vijeku termin zlatica znaio je bukvalno - zlatan novac i mislim da se moe prihvatati teorija Rovinskog i Kovaljevskog - koju je on razumno obrazloio, da se na mjestu dananje Zlatice nalazio novani zavod Duklje i, kako je Kovaljevski obrazloio, nalaenjem ljake, orua, kovnica novca, metala. Uobiajeno je u mijenjanju identiteta Crnogoraca da se nove lai kaleme na stare identitetske lai, to SPC perfektno zna i to je kljuni razlog zato Amfilohije hoe da otme rimokatoliko crkvite Zlatica i druga rimokatolika crkvita. On rauna da e, ako uspije u namjeri da oskrnavi lokalitet Zlatica (i druge), za 50 godina se stvoriti atmosfera da su tu oduvijek bili pravoslavni manastiri i tako e uspjeti da poupa rimokatolike korijene Crnogoraca. SPC priu o Zlatici podupire jo i starom identitetskom prevarom a to je - da se pored crkvita Zlatica nalazi potok koji se zove - Savin potok. Mi meutim itamo kod Marka Miljanova u prii broj 27. iz knjige "Primjeri ojstva i junatva" da on Savin potok prije nekih 110 godina naziva Zlatiki potok! To e rei da je Zlatiki potok saviziran u 20. vijeku. Ovo je uobiajeni metod SPC u mijenjanju identiteta Crnogoraca. Nove izmiljotine kaleme na izmiljotine stare 80 ili 100 ili na primjer 130 godina. Prevarne tvrdnje mitropolita Amfilohija: Kako jasno vidimo iz injenica, Amfilohijeve pretenzije na crkvite Zlatica utemeljene su na prevarnoj tvrdnji da je manastir nekada pripadao pravoslavlju, a nije pripadao nikada, jer prije 1219. godine nema pravoslavlja na ovim prostorima, a na crkvitu je pronaen sarkofag sa latinskim

krstovima. Amfilohije Radovi i SPC nemaju nikakav dokument kojim mogu da opravdaju zahtjev za crkvitem na Zlatici. Mogue je, eventualno, da se iznenada pojavi neki dokument o vlasnitvu, nikada vien do sad, na primjer iz neke 1926. godine, ali takav dokument e forenziari lako provjeriti. Postoji i mogunost da im je tokom devedesetih godina neko iz crnogorske vlasti poklonio crkvite Zlatica, dao im dokument da su oni vlasnici crkvita Zlatica? Takoe, SPC na elu sa Amfilohijem ima pretenzije na ostatke benediktinskog manastira Ratac koji se nalazi izmeu Bara i Sutomora, a unitili su ga Turci 1571. gdine. Svi srpski i drugi istoriari kau da je to bio rimokatoliki manastir, ja bar nikada nijesam sreo da ijedan naunik kae da je to bio pravoslavni manastir. Nemam postora ove da navodim i te citate. Prosto je nevjerovatna drskost, bezobzirnost visokopreosveenog Amfilohija koji pokuava da otme lokalitet Ratac na kojem se nalazio uveni manastir rimske crkve. Vladika Amfilohije oigledno ima neku silu iza sebe, pa moe tako da se ponaa, u mom prvom tekstu na ovom portalu pokazao sam da on esto prijeti ratom.
http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/43448-stav-na-osnovu-kojih-injenica-spc-potrauje-crkvite-zlatica.html