You are on page 1of 40

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________

ejh AbdulQadir bin AbdulAziz


(Allah ubrzao njegovo oslobaanje iz zatvora taguta)

KRITIKA DEMOKRATIJE I ILUSTRACIJA NJENE STVARNOSTI

Plav, Sandak
dumadel-ula 1426. hidretske jun 2005. godine

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________

Ova knjiica je prevedena sa arapskog na engleski i uzeta je iz knjige zvane El-demea fi talebil-ilm e-erif, ejha AbdulQadira ibn Abdul Aziza, 1. tom, 146-155. str.

Prevod sa engleskog: Ebu Ahmed Unos i prelom teksta: Ebu Ahmed

VANA NAPOMENA ! Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige ili bilo kojeg njenog dijela bez odobrenja autora ovog prijevoda je veoma pohvaljeno i preporuljivo 2

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ KRITIKA DEMOKRATIJE I ILUSTRACIJA NJENE STVARNOSTI od ejha AbdulQadira bin AbdulAziza 1 Ebu Hamid el-Gazali, Allah mu se smilovao, je rekao: ''Znaj da se sva djela, iako su podijeljena u mnogo kategorija, kao to su: rad, govor, kretanje, guranje, uzimanje, razmiljanje, pamenje i drugo to nije mogue nabrojati ni ispitati, ustvari mogu svesti na tri kategorije: grijesi, pokornost i mubah djela (dozvoljene rijei i djela). Prva kategorija: Grijesi. Oni ne mijenjaju svoju prirodu namjerom. Tako dahil (neznalica) iz openitosti Poslanikovih, sallallahu alejhi we sellem, rijei: Djela su (vrednuju se) prema namjerama, misli da grijeh moe biti pretvoren u dobro djelo dobrim nijjetom, kao to je sluaj sa osobom koja ogovara ovjeka da bi pridobila srce drugog ovjeka, hrani siromaha tuim novcem, ili gradi kolu, damiju ili vojni kamp nezakonitim novcem, dok je njegova namjera da uini dobro. Sve ovo je dehl (neznanje). Dobar nijjet nema efekta, tj. ne moe nikako opravdati injenje grijeha. Zapravo, njegova namjera da uini dobro loim putem - to je suprotno zahtjevima eriata - je sljedee zlo. Pa, ako je on svjestan ovoga, onda je on tvrdoglav u pogledu eriata. Ali ako on nema znanja o tome, onda je on grijean to je dahil (neznalica), jer je traenje znanja obaveza svakom muslimanu. tavie, kad ve dobre stvari mogu biti poznate kao takve jedino eriatom, kako zlo onda moe biti dobro? Ovo je vrlo udno. '' dok nije rekao:

Ova knjiica je prevedena sa arapskog na engleski, i uzeta je iz knjige zvane El-demea fi talebil-ilm e-erif, ejha AbdulQadira ibn Abdul Aziza, 1. tom, 146-155. str.
1

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ ''Ono to se d razumijeti je da ko god u neznanju namjerava da uini dobro putem grijeha, on nee biti opravdan, osim ako je nov u islamu i nema vremena u kome bi stekao znanje, a Allah Uzvieni je uistinu rekao: Pitajte one koji znaju, ako vi ne znate. 2 '', dok Gazali dalje nije rekao: ''Zato su njegove, sallallahu alejhi we sellem, rijei: ''Djela se cijene prema namjerama'' ograniene samo na pokornost (dobra djela) i na mubahe (dozvoljena djela), ali ne odnose se na grijehe. Ovo zato to dobro djelo moe biti preokrenuto u grijeh nijjetom. Takoer, mubah moe biti pretvoren u grijeh (loim) ili u pokornost (dobrim) nijjetom. Suprotno tome, grijeh nikada ne moe biti pretvoren u pokornost (dobrim) nijjetom. Nijjet moe jedino imati utjecaja na grijeh kada su drugi loi nijjeti pridodati tome djelu, koji e poveati teinu tog grijeha i njegove kobne posljedice, kao to smo spomenuli u knjizi Pokajanja. Druga kategorija: Djela pokornosti (dobra djela). Ona su vezana za nijjete u pogledu osnove njihove vrstoe i poveanja nagrade za njih. Prvenstveno, ovjek treba imati nijjet da se tim dobrim djelom priblii Allahu Jedinom i nikome drugom, jer ako ovjek namjerava da se prikazuje (da ini rija), to djelo e time biti pretvoreno u grijeh. A to se poveanja nagrade tie, to se deava poveanjem dobrih nijjeta, jer ovjek moe namjeravati vie dobrih stvari jednim jedinim dobrim djelom. Ovako ovjek dobija nagradu za svaki nijjet, jer je za svaki od njih pripremljena nagrada. Onda e svaka nagrada biti uveana deset puta, kao to je spomenuto u Kuranu'', dok Gazali nije rekao: ''Trea vrsta: Mubahat (dozvoljene rijei i djela). Svako pojedinano mubah (dozvoljeno) djelo moe imati jedan ili vie nijjeta, kojima to djelo moe postati jedan od najboljih naina pribliavanja Allahu i postizanja najveih nagrada. Stoga, kako
2

sura en-Nahl, 43. ajet

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ samo veliki gubitak ini onaj ko mubahe ini bez nijjeta i nemarno, poput nepaljive stoke. '' 3 Korisna napomena: Grijesi ne postaju dozvoljeni nijjetom, ve jedino posebnim eriatskim dokazom Znaj da grijeh nikada nee postati dozvoljen, niti se preokrenuti u dobro djelo nijjetom, prema spomenutom govoru Ebu Hamida el-Gazalija, Allah mu se smilovao. Takoer, znaj da, ako je i dozvoljeno uiniti neke grijehe pod nekim posebnim, odreenim okolnostima, to nije dozvoljeno izuzev specifinim dokazom koji dozvoljava da se grijeh uini, a ne samo zbog dobrog nijjeta. Na primjer: a) La je zabranjena i jedan je od kebaira (velikih grijeha). Meutim, ona je dozvoljena u tri situacije, zbog hadisa Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, a ne zbog samog nijjeta. Ove situacije, kada je dozvoljeno slagati, su: u ratu, kada se ini pomirenje ljudi i izmeu mua i ene. 4 b) Jedenje mesa uginulih ivotinja je zabranjeno i jedan je od velikih grijeha. Meutim, dozvoljeno je osobi koja je natjerana potrebom gladi, zbog teksta ajeta koji je u Knjizi Allaha Uzvienog, a ne zbog nijjeta. Allah Uzvieni kae: On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono to je zaklano u neije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome ko bude primoran, ali ne iz
3

Ihj ulumid-din, 4. tom, 388.-391. str. hadis biljei Muslim, 3.857 od Ummu Kulthum bint Uqbe, Allah bio njome zadovoljan
4

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ elje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allah zaista prata i milostiv je. 5 Ali dokaz koji dozvoljava injenje grijeha tu dozvolu ograniava na okolnost zbog koje je injenje grijeha dozvoljeno (glad, prinuda,) i ne smije biti predmet qijasa (analogije). Ja sam doista spomenuo ovu korisnu stvar zbog fetwe koju sam proitao. Izdata je od strane jednog od dananjih ejhova, a to je AbdulAziz bin Baz. U toj fetwi on je dozvolio muslimanu da bude kandidat za lanstvo u zakonodavnom parlamentu u zemljama u kojima se sudi ljudskim zakonima, sa nijjetom (namjerom) da poziva Allahu u ovim parlamentima. On je to argumentirao hadisom: Djela su (se cijene) prema namjerama. Naime, u magazinu Liwa el-Islam, u broju od 11. muharrema 1409. hidretske godine (str. 7 u dodatku) pod naslovom Nema grijeha pridruiti se parlamentu u odgovoru na pitanje u vezi dozvoljenosti kandidature za parlament i o stavu islama o koritenju glasakih prava sa namjerom biranja onih koji pozivaju Allahu i brae u vjeri da uu u parlament, uvaeni ejh Bin Baz je dao fetwu rekavi: Djela su prema namjerama i svakome ovjeku pripada ono to je tim djelom namjerio. Zato, nema grijeha u pristupanju parlamentu, sve dok je namjera podrati Istinu i suprotstaviti se lai, jer ovo zahtjeva pomaganje Istine i biti uz one koji pozivaju Allahu. Slino ovome, nema grijeha u
5

sura el-Beqare, 173. ajet

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ koritenju glasakog listia koji e pomoi da se izaberu poboni, koji pozivaju Allahu i pomau Istinu i njene sljedbenike. A Allah je Taj Koji daruje uputu. (Bin Bazova fetwa je zavrena). Rekao sam da je ova fetwa pogrena, prema onome to smo naveli od el-Gazalija da grijesi ne postaju dozvoljenim samim nijjetom (namjerom). Osim toga, kufr je najvei od grijehova. Pa, ako je pristupanje parlamentu kufr, to nee postati dozvoljeno dobrim nijjetom. Ovo je zbog injenice da je parlament sredstvo, kojim je primjenjen demokratski sistem. Stoga, poznavanje propisa o ueu u parlamentu ili biranju lanova zavisi od poznavanja stava o demokratiji, stava koji opet zavisi od poznavanja njene stvarnosti. Ovo stoga to je fetwa - znati odreenu islamsku dunost u odreenom okruenju. Tako emo poeti sa ilustracijom stvarnosti demokratije, onda islamskog suda o njoj i islamskom stavu o ueu u parlamentu, Allah nam uputu podario.

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ STVARNOST DEMOKRATIJE Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, je rekao: Faqihi (uenjaci islamskog prava) su rekli: Nazivi su tri vrste: jedna vrsta su imena onoga to je poznato u eriatu, kao namaz i zekat; jedna vrsta su imena onoga to je poznato u jeziku (Arapa), kao Sunce i Mjesec; i jedna vrsta su imena onoga to je poznato u obiaju naroda, kao to je rije el-qabd 6 Kako rije demokratija nije spomenuta u eriatu i nije poznata u jeziku Arapa, potrebno je obratiti se obiaju naroda koji su tu rije ustanovili, da bi se saznalo njeno znaenje i njena stvarnost. U vezi ovoga Ibn Qajjim je u djelu Ahkam el-mufti, tj. u djelu koje sadri pravila kojih se treba pridravati muftija (onaj koji donosi pravna rjeenja, fetwe) rekao: Muftiji nije dozvoljeno da izda fetwu o potpisivanju ugovora, prisegama, zavjetima ili drugim stvarima, koje su vezane za rije (tj. treu vrstu imena), na osnovu onoga to on obino razumije iz ovih rijei, i bez poznavanja obiaja naroda koji ih govori. Zato, on fetwe treba primijeniti na ono to je u obiaju naroda i to narod zna, pa ak i ako je ono suprotno pravoj stvarnosti ovih rijei. Ali kad god on ne ne postupi ovako, odvee sebe i ostale u zabludu. 7 Ove je sve o obavezi upuivanja demokratije onima koji su je zasnovali, u cilju da se sazna njeno znaenje. Ovo
Medmuul-fetawa, 13. tom, 28. str. On je ovo ponovio i na drugim mjestima (Medmuul-fetawa, 7. tom, 286. str. i 19. tom, 523. str. 7 I'lamul-muweqqin, 4. tom, 228. str.
6

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ stoga da niko ne bi rekao da je ono to on pod time misli ura 8 ili neka druga imena kojima su izgubljeni stvarnost demokratije, a zatim i propis islama u vezi te njene stvarnosti. Kako je demokratija zapadnjaka terminologija, neophodno je - na osnovu gore spomenutog uvoda uputiti je njenom narodu, da bismo znali njeno znaenje, a od ijeg poznavanja zavisi islamski stav o njoj. Znaenje demokratije je vladavina naroda; i to da je vladavina apsolutna i vrhovna, koja nije podreena nijednoj drugoj vlasti. Ova vlast se sastoji iz prava naroda da bira svoje voe i da donosi kakav god zakon poeli. Narod obino sprovodi ovu vlast kroz delegacije, biranjem poslanika koji e ih predstavljati u parlamentu i sprovoditi vlast u njihovo ime. Spomenuto je u Enciklopediji Politike da su svi demokratski sistemi zasnovani na jednoj ideologiji, a ona je da je vlast pripisana narodu, kome pripada vladavina. U zakljuku, demokratija je princip vladavine naroda. 9 Definiui poslaniku demokratiju, on (Abdul Wehhab el-Kilali) je takoer rekao: To znai da narod - kome vladavina pripada - ne sprovodi vlast, donosei zakone sm (narod lino). Ne, nego oni to pravo donoenja zakona i odluivanja povjeravaju poslanicima, koje oni biraju na odreeni period i odrede ih da ih predstavljaju u sprovoenju ove vlasti u njihovo ime.
8 9

Islamsko konsultovanje Enciklopedija politike, sabrao Abdul Wehhab el-Kilali, 2. tom, 756. str.

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ Zbog toga, u parlamentarnoj demokratiji, parlament je taj koji predstavlja vladavinu naroda. On je takoer taj koji koji izraava njihovu volju putem onoga to se donese od zakona i propisa. Historijski, ovaj sistem je zasnovan u Engleskoj i Francuskoj; onda je od njih preneen na ostale drave. 10 Iz gore spomenutog, postaje jasno da se demokratija svodi na ljudsku vladavinu, koja uglavnom dolazi do izraaja u apsolutnom pravu donoenja zakona, na ljudsku vladavinu koja nije potinjena nijednom drugom autoritetu. Slijede neke od definicija vladavine: Dr Abdul Hamid Mitwalli - profesor prava - je rekao: ''U vladajuim sistemima, demokratija je ustanovljena kao princip 'vladavine naroda'. Pored toga, prema njenoj definiciji, narod je vrhovni autoritet nad kojim nema autoriteta.'' 11 Joseph Frankel zapadnjaki politiar - je rekao: ''Vladavina u sluaju demokratije znai vrhovni autoritet, koji ne priznaje ikakav autoritet da je nad njom, niti iko ima pravo na preispitivanje njenih odluka. Ovo fundamentalno znaenje nije bilo podlono promjeni kroz posljednje periode.'' Tu je i opis vladavine naroda Jean Boudana iz 1576., koji sadrava definiciju: ''Vladavina naroda je najvii autoritet, koji nije ogranien zakonom'', i koja ostaje tana sve do dan-danas. Ipak,

Enciklopedija politike, sabrao Abdul Wehhab el-Kilali, 2. tom, 75. str. 11 Vladajui sistemi u zemljama u razvoju, Dr Mitwalli, izdanje 1985., 625. str.
10

10

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ znaenje vladavine koje je Boudan pripisao plemiima u njegovo doba, zaista se kasnije prenijelo na narod.'' 12

12

Meunarodni odnosi, Joseph Frankel, Tuhama Publishing 1984., 25. str.

11

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ PORIJEKLO DANANJE DEMOKRATIJE Temelji demokratije su udareni od strane Francuske Revolucije 1789. godine. Meutim, parlamentarni sistem je zasnovan u Engleskoj jedno stoljee prije toga. Ideoloki, princip vladavine naroda - koji je osnova demokratske kole miljenja - se razvio decenijama prije Francuske Revolucije. Ovo se pojavilo u pisanjima John Lock-a, Montesquieu-a i Jean Jacque Rousseau-a, koji su utemeljili teoriju drutvenog ugovora, koji je osnova teorije vladavine naroda. Ovo je bila reakcija i rat protiv teorije boanskog izaslanstva (delegiranja), koja je bila rasprostranjena u Evropi u trajanju od oko deset stoljea. Ova je teorija proglaavala da kraljevi vladaju izborom i delegacijom (izaslanstvom) od strane Allaha. Kao posljedica ovoga, kraljevi su posjedovali apsolutnu vlast, podrani u ovome od strane sveenika (rimske katolike crkve). Zaista su evropski narodi estoko patili od apsolutistike vladavine. Prema tome, vladavina naroda je za njih bila najbolja alternativa, kako bi nali izlaz iz totalitarne vladavine kraljeva i sveenika, koji su vladali izaslanstvom od Boga - kao to su tvrdili. Zbog toga, demokratija je prvobitno bila utemeljena kao protest protiv Boije vlasti i da bi podarila svu vlast ovjeku, da sm ureuje svoj sopstveni nain ivota i zakone bez ikakvih ogranienja. Tranzicija od teorije izaslanstva od Boga do teorije o vladavini naroda nije bila mirni proces. Ne, ve se ona

12

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ desila putem jedne od najkrvavijih revolucija na svijetu, a to je bila Francuska Revolucija 1789., koja je imala za svoj moto: ''objesi posljednjeg kralja o crijeva posljednjeg sveenika''. Dr Sefer el-Hawali je rekao: ''Francuska Revolucija se zavrila nekim veoma vanim rezultatima. Zaista je tamo, po prvi put u historiji kranske Evrope, roena ne-religijska republikanska drava. Njena filozofija je bila zasnovana na vladanju u ime naroda umjesto u ime Allaha, na slobodi vjerovanja umjesto katolianstva, na individualizmu umjesto da bude ograniena religijskim dirigovanjem i na propisima, nainjenim od strane ljudi, umjesto odluka crkve.'' 13 Teorija vladavine naroda i njeno pravo da propisuje zakone se zaista pojavila u principima Francuske Revolucije i njenom vladajuem sistemu. Tako esti lan deklaracije o pravima iz 1789. godine glasi: ''Zakon je izraz volje naroda.'' Ovo znai da zakon nije izraz volje crkve ili volje Boga. U deklaraciji prava ovjeka, koja je izdata zajedno sa Francuskim vladajuim sistemom 1793. godine, Dvadeset peti lan glasi: ''Vladavina je usredsreena na narod''. 14 Zbog ovoga je Hamid Mitwalli rekao:

Sekularizam, Dr Sefer el-Hawali, izdanje Univerziteta Ummul-Qura, 1402. godine hidretske. 14 Citirano iz knjige Principi vladajueg sistema, Dr Sejjid Sabri, 52. str.
13

13

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ ''Smatra se da su principi Revolucije iz 1789. osnova zapadnih, demokratskih principa''. 15

15

Vladajui sistemi u zemljama u razvoju, 30. str.

14

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ STAV ISLAMA O DEMOKRATIJI, LANOVIMA PARLAMENTA I ONIMA KOJI GLASAJU ZA NJIH Stav islama o demokratiji zavisi od injenice da je u njoj vladavina za narod i da se slae sa znaenjem vladavine: vrhunske vlasti, koja ne priznaje nijednu drugu vlast (autoritet) da bude via od nje, zato to njena vlast proizilazi iz same sebe. Stoga, ona ini ono to ona hoe i propisuje ono to ona hoe, ne odgovarajui ni pred kim. Ali, ovo je svojstvo Allaha Uzvienog, i On Uzvieni je rekao: ''A Allah sudi! Niko ne moe presudu Njegovu pobiti, i On brzo raun svia.'' 16 On je, Uzvieni, takoer rekao: ''Uistinu, Allah propisuje to On hoe.'' 17 Kao to je On, Uzvieni, rekao: ''Allah radi ono to hoe!'' 18 Na osnovu ovoga, zakljuujemo da demokratija svojstvo uluhijjeta (boanstva) pripisuje ovjeku, dajui mu apsolutno pravo da propisuje zakone. Zbog toga, ona ga je uinila ilahom (Bogom) pored Allaha i Njegovim partnerom u pogledu prava donoenja zakona stvorenjima. Ovo je, bez sumnje, kufr ekber (veliki kufr, tj. kufr koji osobu izvodi iz okvira islama). Da se izrazimo preciznije, novi bog u
sura er-Rad, 41. ajet sura el-Maide, 1. ajet 18 sura el-Hadd, 14. ajet
16 17

15

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ demokratiji je ovjekova strast, koja ozakonjuje sve ono to on zamisli i poeli, ne bivi ogranien niim. Allah Uzvieni je rekao: ''Kai ti Meni, hoe li ti biti uvar onome koji je strast svoju za boga svoga uzeo? Misli li ti da veina njih hoe da uje ili da nastoji shvatiti? Kao stoka su oni, ak su jo dalje s Pravog puta skrenuli.'' 19 Ovo demokratiju ini samo-utemeljenom religijom, u kojoj je vladavina za narod. Nasuprot ovoga, u islamu vladavina (vlast) pripada Allahu Uzvienom, kao to je rekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem: ''Vladar je Allah, Uzvieni i Slavljeni.'' 20 Da bi ilustrirao ono to demokratija obuhvata u pogledu pripisivanja boanstva ovjeku, profesor Ebul-A'la el-Mewdudi je rekao: ''Pravila zapadne civilizacije: Zaista je moderna civilizacija pod sijenkom od koje je zasnovan dananji sistem ivota, sa svim svojim razliitim ograncima vjerovanja, ponaanja, ekonomije, politike i kulture zasnovana na tri temelja, a to su sljedei principi: sekularizam, nacionalizam i demokratija'', sve dok el-Mewdudi dalje nije rekao: ''to se treeg temelja tie, to je demokratija ili pripisivanje boanstva ovjeku. Pridruivanjem dva prethodna principa, slika koja u svoj okvir obuhvata patnje i iznurenost svijeta postaje kompletna. Ja sam doista maloprije spomenuo da je znaenje demokratije u modernoj civilizaciji vladavina veine. Ovo znai da su stanovnici mjesta slobodni u pogledu onoga to ispunjava
sura el-Furqan, 43. i 44. ajet Hadis biljei Ebu Dawud u svome Sunenu, u knjizi adaba (postupaka), i ocijenjen je kao sahh (vjerodostojan).
19 20

16

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ njihovo blagostanje i da zakon ovakvog mjesta proizilazi iz njihovih strasti'', dok nije rekao: ''...i ako sada razmislimo o tri principa, uvidjeemo da je sekularizam zaista oslobodio narod od oboavanja Allaha, od pokoravanja Njemu, od straha od Njega i od utemeljenih ogranienja ponaanja. On im je takoer omoguio da lutaju gdje god oni poele, i uinio ih je robovima samih sebe (svojih strasti) bez polaganja rauna i pred kim. Onda je doao nacionalizam da im d velika puna usta vina i egoizma, ponosa, bespravnog prisvajanja i nepotovanja prema drugima. Konano, demokratija je dola da ovog ovjeka - nakon to mu je data sva sloboda i nakon to je uinjen robom svojih prohtjeva i opsjednut strau egoizma ustolii na prijestolje boanstva. Tako mu je demokratija dala punu vlast propisivanja i donoenja zakona i njemu na uslugu stavila vladajui sistem sa svim svojim potencijalima, u cilju da ispuni sve to on zahtjeva.'' Tada je el-Mewdudi rekao: ''Zato ja otvoreno kaem muslimanima: 'Nacionalistika, sekularistika demokratija se suprotstavlja vjeri i 'aqidi koju ste prigrlili. Pa, ako joj se predate, to e biti kao da ste bacili Allahovu Knjigu za svoja lea; a ako uzmete uea u njenom utemeljenju ili potpomaganju, zaista ste izdali vaeg Poslanika, koga je Jedini poslao vama' '', dok nije rekao: ''Gdje god je ovaj sistem prisutan, mi tu ne vidimo da ima islama, a gdje god je islam prisutan, tu nema mjesta za ovaj sistem.'' 21 (el-Mewdudijev govor je zavren)

21

Iz knjige zvane Islam i moderna civilizacija, od el-Mewdudija

17

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ Nakon ovog govora, ono to ostaje za itaoca da zna je da je el-Mewdudijeva grupa, Dematul-Islami u Pakistanu, uzela demokratiju kao metodologiju i uestvovala je na parlamentarnim izborima u Pakistanu koji je sekularistika drava za vrijeme el-Mewdudijevog ivota, nakon njegove smrti i sve do danas. Allah Uzvieni je rekao: ''Zato govorite ono to ne radite? O, kako je Allahu mrsko kada govorite rijei koje djela ne prate!'' 22 Allah je takoer rekao: ''Zar da od drugih traite da dobra djela ine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti neete?'' 23 Kako je narod taj kome u demokratiji pripada vlast, i kako je narod onaj koji tu vlast sprovodi putem svojih izabranika u parlamentu, stoga obe skupine zapadaju u kufr lanovi parlamenta i oni od ljudi koji njih odabiraju za ove pozicije. A to se tie poslanika, razlog njihovog kufra je to to su oni zapravo oni kojima pripada primjenljiva vlast, i oni koji za narod donose zakone mimo Allaha, bilo to pravljenjem (izmiljanjem) zakona, njihovim propisivanjem ili pristajanjem na njih. Pored toga, svi moderni, sekularni vladajui sistemi izjavljuju da ''zakonodavna vlast pripada parlamentu'', zvao
22 23

sura es-Saff, 2. i 3. ajet sura el-Beqare, 44. ajet

18

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ se ovaj parlament Dom naroda, Nacionalni savjet, Kongres, Zakonodavno vijee, ili nekako drugaije. Ovo poslanike postavlja za partnere Allahu, Slavljenome i Uzvienome, u Njegovom rububijjetu (gospodarstvu, tj. Njegovom pravu da bude jedini Zakonodavac za ljudski rod, a to je jedno od Njegovih djela). ''Zar oni da imaju bogove koji im propisuju da vjeruju ono to Allah nije naredio?'' 24 Vjera prema jednom od njenih znaenja je ivotni sistem ljudi, bio on istinit ili laan, zbog Njegovih rijei: ''Vama - vaa vjera, a meni - moja!'' 25 Tako je Allah, neka je Hvaljen i Slavljen, nazvao kufr na kome su oni bili vjerom. Stoga, svako ko propisuje zakone za narod, je uistinu sebe postavio njima za boga i sebe uinio partnerom Allahu, subhanehu we te'ala. Ovo je jedan dokaz. Drugi argument u vezi kufra ovih poslanika je taj da su oni, propisivanjem zakona za narod, sebe postavili bogovima pored Allaha, subhanehu we te'ala, a to je upravo kufr spomenut u Njegovim rijeima: ''Reci: 'O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei, i nama i vama zajednike: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne

24 25

sura e-ura, 21. ajet sura el-Kafirun, 6. ajet

19

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ drimo!' Pa ako oni ne pristanu, vi recite: 'Budite svjedoci da smo mi muslimani!' '' 26 Zaista je rububijjet (gospodarstvo) spomenut u ovom ajetu u pogledu propisivanja zakona mimo Allaha, isti kao i rububijjet spomenut u Njegovim rijeima: ''Oni (idovi i krani) su uzeli svoje sveenike i svoje monahe za bogove mimo Allaha.'' 27 Adijj ibn Hatim, Allah bio zadovoljan njime, koji je bio kranin, pa onda primio islam, je rekao: ''Doao sam Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi we sellem, dok je on uio suru et-Tewbe, pa je doao do ajeta: 'Uzeli su svoje sveenike i svoje monahe za bogove mimo Allaha.' Ja sam rekao: 'O, Allahov Poslanie, mi njih nismo uzeli za bogove.' On, sallallahu 'alejhi we sellem, je rekao: 'Jeste. Zar vam oni nisu dozvoljavali ono to vam je Allah zabranio i zabranjivali vam ono to vam je Allah dozvolio, pa ste im se vi u tome pokoravali?' Rekao sam: 'Jesu.' On ree: 'To je vae oboavanje njih.' '' 28 U vezi tumaenja ovog ajeta, el-Alussi je rekao: ''Veina od mufessira je rekla: 'Znaenje 'gospodari' nije zbog njihovog vjerovanja da su njihovi sveenici i monasi bili bogovi kosmosa, ve je znaenje to da su im se oni pokoravali u onome to su oni nareivali i zabranjivali.' '' Sve ovo dokazuje da ko god propisuje ljudima zakone mimo Allaha, bili to idovski rabini, kranski monasi ili
sura Ali Imran, 64. ajet sura et-Tewbe, 31. ajet 28 hadis su zabiljeili imam Ahmed i Tirmidhi, koji ga je ocjenio vjerodostojnim (sahh)
26 27

20

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ poslanici u parlamentu, je sebe postavio za njihovog boga, a to je dovoljno za jasan kufr. Pa, ako je iko od ovih poslanika zadovoljan ovim parlamentarnim poslom (radom, djelovanjem) irka, ili uestvuje u njemu, njegov kufr je jasan, bez imalo sumnje. A to se tie poslanika koji tvrdi da on nije zadovoljan time i da je on uao u parlament jedino radi da'we i reforme, on je takoer kafir. Ono to on govori nije nita drugo do trik, kojim on eli obmanuti laike i ljude koji nemaju znanja i to je tit kojim on sebe brani. Razlog iza njegovog kufra je taj da je njegov ulazak u parlament priznavanje legalnosti (zakonitosti) njihovih aktivnosti, tj. odlazak strastima ljudi za sud i to je pridravanje njegovih principa i principa sistema, kroz koji su parlamenti i uspostavljeni. Tako je sve ovo dobrovoljni odlazak tagutu za sud, to osobu koja to uini ini kafirom, jer Allah, subhanehu we te'ala, kae: ''Ma u emu se razilazili, treba da presudu d Allah.'' 29 Nasuprot ovome, demokratija izjavljuje: ''Ma u emi se razilazili, presudu treba da daju izaslanici naroda u parlamentima ili veina naroda na referendumu.'' Svi poslanici u parlamentu se pridravaju ovog kafirskog principa, a ako pokau i najmanje suprotstavljanje njemu, oni e biti iskljueni iz parlamenta, prema njegovim uredbama (propisima).

29

sura e-ura, 10. ajet

21

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ Prema tome, po nama, ko god ispoljava (manifestuje) kufr, mi emo nad njime ispoljiti tekfir (tj. ocjenjivanje osobe nevjernikom). Ovi parlamenti su zasnovani na nevjerovanju u Allahove ajete, jer je njihov primarni zadatak da propisuju zakone pored Njega, subhanehu we te'ala. Zato, ko god sjedi sa njima je poput njih u kufru. A ta je sa osobom koja se pokorava njihovim zakonima? Zaista je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, rekao: ''Pa, ko se bude sauvao sumnjivih stvari, sauvao je svoju vjeru i ast.'' 30 Pa ta, onda, rei za osobu koja se ne uva kufra, poput ovih predstavnika? Kako moe njihova vjera ostati sauvana? I zato oni ele da se ljudi uzdre od napadanja njihove asti, dok su oni pomijeani s kufrom? Postoji i drugi kufr zadatak za poslanike, koga neki ljudi nisu svjesni. Njihov posao nije samo preuzimanje odgovornosti i autoriteta propisivanja zakona pored Allaha. Ne, ve svi moderni, sekularistiki vladajui sistemi iznose da je parlament taj koji daje odbranu i potvrdu generalnoj politici zemlje i nadgleda aktivnosti vlasti koja izvrava zakone, a to je vlada, a ta vlada je odgovorna pred parlamentom. Ovo znai da je sav kufr koji vlada sprovodi poput vladanja ljudski nainjenim zakonima i slijeenja sekularistike, ateistike metode u vanjskoj i unutarnjoj politici, u obrazovanju, medijima, ekonomiji i drugome
30

Muttefekun alejhi

22

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ odluen od strane poslanika, koji vladama daje dozvolu da ih sprovodi. Zapravo, oni imaju pravo da vladu pozovu na odgovornost, ako ona zastrani od ovog kufra, a nema sumnje u kufr osobe koja priznaje kufr ili dozvoljava njegovo sprovoenje. Sm ejh Bin Baz je, komentariui etvrtu stvar od deset stvari koje ponitavaju islam (izvode iz vjere), koje je sabrao ejhul-islam Muhammed ibn AbdulWehhab, rekao: ''Isto tako, u ovo (tj. u etvrtu stvar koja izvodi iz vjere) spada svako ko vjeruje da je dozvoljeno vladati drugim zakonom mimo Allahovog eri'ata u poslovanju (mu'amelltu), huddu (kaznenom pravu), ili neemu drugom. Zapravo, ak i ako on ne vjeruje da je ovo bolje od suenja po eri'atu, zbog dozvoljavanja ovoga, on je ohalalio ono to je Allah oharamio po idma'u (konsenzusu); a svako ko ohalali ono to je Allah zabranio i to je poznato iz vjere, kao blud, vino, kamatu i vladanje neim drugim mimo Allahovog eri'ata, on je kafir po idma'u mislimana.'' 31 U dodatku na ovo, u svom eseju ''Kritika arapskog nacionalizma'', ejh Bin Baz je vladanje ljudskim zakonima opisao kao: ''Ovo je veliko zlo, jasan kufr i ispoljavanje riddeta (otpadnitva).'' 32 Tako su poslanici odgovorni za ustrajavanje vlada u vladanju ljudskim zakonima. Slino ovome, oni su odgovorni za propisivanje novih stvari ovih zakona. Ali

The Islamic Research Magazine, izdat od strane Stalne Komisije za dawu i fetwe u Saudijskoj Arabiji, br. 7, 17. i 18. str. 32 Kritika arapskog nacionalizma, str. 50.
31

23

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ oba zadatka su od jasnog velikog kufra, ''tmine jedna nad drugom.'' Ovo je sve da bi se ilustrirali razlozi iza kufra poslanik, onoga koji je zadovoljan njima i ''protivnika'', koji izjavljuje da im je priao radi islamske da'we. Zaista sam doao do saznanja da je od ovih ''protivnika'', za vrijeme njihovog rada u parlamentu, traeno da daju zakletvu parlamentu, koja je sadravala priznavanje i potovanje vladajueg sistema i zakona. Oni su dali zakletvu i dodali na to: ''ali ne na nepokornost (tj. Allahu).'' Ali ovo ih ne izvodi iz kufra; zapravo ovo je dodatak na kufr, jer je to potcjenjivanje Allahove vjere. Rijei: ''ali ne na nepokornost'' se izgovaraju samo za vrijeme davanje prisege na vjernost onima koji nad muslimanima vladaju Allahovom Knjigom i sunnetom Njegovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, ''ali ne na nepokornost (Allahu)'', kao to je spomenuto u hadisu. Meutim, ovo ne smije biti reeno dok se priznaje irk. Zato onaj ko kae ''ali ne na nepokornost'' dok priznaje irk a to njegovo priznanje irka je povinovanje ljudskom vladajuem sistemu i zakonu on je onda potcjenio Allahovu vjeru, kao osoba koja kae: ''Ja svjedoim da je Mesih (Isus) Boiji sin, ali ne na nepokornost.'' To je sve to se tie poslanik. A to se tie ljudi koji glasaju za njih, oni takoer ine kufr, zato to njih, prema parlamentarnoj demokratiji, u stvarnosti biraju glasai da bi ovi sprovodili vladavinu irka donoenje zakona mimo Allaha - u njihovo ime. Tako glasai daju poslanicima pravo da sprovode irk, i postavljaju ih - putem glasanja kao zakonodavne gospodare pored Allaha. Allah Uzvieni kae:

24

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ ''On vam nee narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima smatrate. Zar da vam naredi da budete nevjernici, nakon to ste postali muslimani?'' 33 Pa ako osoba koja uzme meleke i poslanike za gospodare postaje kafir, ta je onda sa osobom koja uzme poslanike za gospodare? Isto tako, ovo je takoe sadrano u Njegovim rijeima: ''Reci: 'O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i vama zajednike: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne drimo!" Pa ako oni ne pristanu, vi recite: "Budite svjedoci da smo mi muslimani!.'' 34 Stoga, uzimanje ljudi za gospodare mimo Allaha je irk i nevjerovanje u Allaha, a to je ono to ine oni koji glasaju za poslanike. Profesor Sejjid Qutb, Allah mu se smilovao, je rekao u vezi prethodnog ajeta: ''Zaista ljudi, u svim sistemima na zemlji, uzimaju jedni druge za gospodare mimo Allaha. Ovo se deava u najrazvijenijim demokratijama kao i u najnazadnijim diktatorstvima... Zaista je primarni kvalitet rububijjeta pravo uspostavljanja 'ibadeta Allahu, pravo uspostavljanja sistema, kola miljenja, eri'ata, zakona, vrijednosti i standarda. Ali je ovo pravo, u svim sistemima na zemlji, uzurpirano od strane nekih ljudi, u nekim aspektima. Takoer je odluivanje predato grupi meu ljudima u vezi svake mogue situacije. Grupa ljudi, koja drugima namee svoje zakone, standarde, vrijednoste i
33 34

sura Ali Imran, 80. ajet sura Ali Imran, 64. ajet

25

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ koncepcije (ideje, zamisli), su gospodari zemlje koje neki ljudi uzmaju za gospodare mimo Allaha, i dozvoljavaju im da proglaavaju (sebi pripisuju) uluhijjet i rububijjet. Zbog ovoga, oni njih oboavaju mimo Allaha, iako pred njima ne ine ni seddu ni ruku', jer oboavanje nije pripisano nikome drugome, ve samo Allahu'', dok nije rekao: ''A islam, sa ovim znaenjem, je vjera za Allaha, i sa kojom je svaki poslanik doao od Allaha. Zaista je Allah slao poslanike sa ovom vjerom da izvedu ljude iz oboavanja robova u oboavanje Allaha, i iz zuluma robova u pravdu Allaha. Zato, ko god se okrene od nje, nije musliman, prema Allahovom svjedoenju, ma koliko nerazumni pogreno tumaili i zalutali obmanjivali. ''Allahu je prava vjera jedino - islam.'' 35 '' 36 Ovo je to se tie ilustracije razloga za kufr glasaa. Ovi sekularistiki parlamenti, u kojima se ostvaruje propisivanje kafirskih zakona, njihovo dozvoljavanje i, zapravo, pojaavanje njihove sprovedbe, su danas slini murikim hramovima, u kojima su oni postavljali svoje vladare i praktikovali svoje paganske i murike rituale. Zato, ko god pomae formiranje ovih parlamenata bilo uzimanjem uea u njima, kao to to rade poslanici, bilo biranjem poslanik, kao to to ine glasai, bilo njihovim uljepavanjem ljudima je kafir. Primjenjivanje ovih propisa na pojedince mora biti u skladu sa propisima tekfira, spomenutim u drugom

35 36

sura Ali Imran, 19. ajet Fi Dhilalil-Quran, 1/406., 407.

26

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ poglavlju ove knjige. 37 Takoer, irenje znanja o pravilu ove primjene je obaveza onima koji su ukljueni u islamsko znanje i da'wu, da bi oni koji trebaju biti uniteni, mogli biti uniteni nakon jasna dokaza, i da bi oni koji treba da nastave da ive, mogli nastaviti da ive nakon jasna dokaza. O brao, demokratija i domovi parlamenata su vjera kafira i njihovih strasti. Zato, zadovoljstvo ulaenjem u njihovu vjeru i njeno slijeenje znai izlazak iz okvira islama. Allah Uzvieni je rekao: ''...ili e vas na silu u svoju vjeru obratiti, i tada nikada neete ono to elite postii!'' 38 I rekao je Allah: ''A ako bi se ti za njihovim eljama poveo, kada ti je ve dola Objava, tada bi ti sigurno nepravedan bio.'' 39 ''A nevjernici su nasilnici (oni koji ine nepravdu).'' 40 Prema tome (zato), ne okrei lea, kao kafiri i murtedi, i ne dozvoli da te ejtan zavede i d ti nadu u utemeljivanje eri'atskih zakona putem ovih kua kufra. Allah, subhanehu we te'ala, kae:

Pravilo tekfira koje je pisac spomenuo i koje je jedno od principa ehli sunneta wel-demaata u pogledu primjene tekfira na pojedinca, definisano je i objanjeno u istoj knjizi iz koje je uzeto i ovo poglavlje o demokratiji, od ejha Abdul Qadir bin Abdul Aziza El-Demea fi Talibil-Ilm e-erif, str. 485. 38 sura el-Kehf, 20. ajet 39 sura el-Beqare, 145. ajet 40 sura el-Beqare, 254. ajet
37

27

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ ''On im obeava i primamljuje ih lanim nadama, a ono to im ejtan obea samo je obmana.'' 41 Slino tome, demokratija je vjera Amerike (i zapadnih zemalja generalno), koja sebe predstavlja zatitnikom demokratije u svijetu. Ameriki Kongres (parlament) je donio zakon, koji kao svoj uslov ima - primjenu demokratije u zemljama koje zatrae ameriku pomo. Ovo zato to je demokratski sistem jedan od najlakih sistema, koji Americi daje mogunost da se mijea u poslove drav na zakonit nain. Ovo se deava pridobijanjem lanova zakonodavnog tijela (parlamenta), i injenjem da odreeni kandidati uspiju na izborima zavoenjem masa novcem (Italija, Iran, Rusija, itd.). Zaista se Amerika umijeala u mnoge zakonodavne izbore; na primjer njeno uplitanje u italijanske izbore 1947. godine, godine u kojoj je ameriki predsjednik Truman proglasio svoj poznati princip, koji je ozakonio formiranje amerikih tajnih obavjetajnih slubi, da potroe preko 70 miliona dolara da uine da Kranska Demokratska Stranka pobjedi, a da Komunistika Partija izgubi. Amerika je ovo javno objavila i ponosila se time. Amerika se ponovo umijeala u italijanske izbore 1976. godine, u kojoj je ameriki dravni sekretar Henri Kisinder objavio svoj poznati princip, u cilju da se umijea u italijanske izbore. Ovo je vjera Amerike, vjera idova i krana, a to je ono na to je upozorio Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, svojim rijeima:

41

sura en-Nisa, 120. ajet

28

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ ''Sigurno ete slijediti puteve onih koji su bili prije vas, pedalj po pedalj, stopu po stopu, pa kad bi obi uli u guterovu rupu, vi biste ih i tamo slijedili.'' Ashabi upitae: 'Misli li na idove i krane, o Allahov Poslanie? ', a on, sallallahu 'alehi we sellem, ree: 'A na koga drugog?' 42 Ovo, brao, nije nita drugo do zla obmana da bi se muslimani odvratili od dihada, koji im je obavezan, dihada protiv vladara murteda i ostalih nevjernika. Ovako ejtani u ljudskom obliku dolaze i govore: ''A emu dihad, tegobe i odricanja, kada je solucija (izlaz) u glasakim kutijama? Ono to je nama obaveza, kada je eri'at u pitanju, je otii i ubaciti listi u kutiju. I, zaista, ejh Bin Baz je izdao fetwu o dozvoljenosti ovoga. Pa i ako ne pobijedite u ovom krugu, moete pobijediti u sljedeem.'' Ovako, ljudi e protraiti svoje ivote, ekajui kako e rezultirati glasake kutije. Nesumnjivo, najsretniji meu ljudima u pogledu ovog ejtanskog puta su razliite vrste taguta (vladara otpadnika), koji dozvoljavaju nekima od pripadnika islama da uu u parlament, ni zbog eg drugog osim da bi muslimane odvratili od njihovog dihada. Zaista je ejhul-islam Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, na vie mjesta u svojoj knjizi ''Minhadus-Sunne Nebewijje'' spomenuo da je ''imamet (vostvo) ustanovljen davanjem zakletve odanosti narodu uz ewka (snagu)''. Slino tome, islamska drava u nae doba nee biti utemeljena drugaije, osim sa snagom. Zato ovjek ne treba biti zaveden milionima ljudi koji na parlamentarnim izborima glasaju za one partije, koje izjavljuju da su islamske. Zaista,
Muttefekun alejh

42

29

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ kada bi od ovih ljudi bilo zatraeno da podignu svoje oruje i da povedu dihad da bi donijeli islamski zakon, oni bi sigurno pobjegli. Pa kakvu to mo ili snanu vojsku ovi ljudi imaju protiv kafirskih vladara? Drava pripada onome koji posjeduje snagu, a snaga se sastoji od ljudi i oruja, a onda ojaavanja. Rezultati parlamentarnih izbora nisu nita drugo do falsifikati i prevare, koji nisu zasnovani na snazi, a da ne govorimo da nisu zasnovani na pravnom (eri'atskom) dokazu. Uz sve to, demokratija, sa svojim parlamentima i izborima, nije nita drugo do obmana koja drogira islamske potencijale i poloaje, obmana koja unitava ove potencijale daleko od prijestolja taguta. Allah Uzvieni kae: ''I oni lukavstva svoja pletu, a Allah zna za lukavstva njihova, samo to lukavstva njihova ne mogu brda pokrenuti..'' 43 Kafiri, razliiti kao to su, pozivaju u demokratiju, sve dok ona ispunjava njihove elje. Ali kada se ona jednom bude suprotstavila njihovim interesima, oni e biti prvi koji e je unititi. To je slino onome kafiru koji je napravio svog kipa od datula, ali kada je ogladnio, pojeo je svoga gospodara kojega je oboavao. Primjeri u vezi sa ovim su mnogobrojni i na istoku i na zapadu. Ali uslov ispravnosti prinude, koja moe biti smatrana prijetnjom i opravdanjem za injenje kufra, je kada prijetnja sadrava ubijanje, odsijecanje dijela tijela ili kada je mukellef
43

sura Ibrahim, 46. ajet

30

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________


44

izloen estokom kanjavanju, i to je miljenje veine uenjaka, a ujedno i najjae. Zakljuak, moja brao muslimani, je da su poslanici ti koji imaju pravo da propisuju zakone za narod i da su oni, u stvarnosti, gospodari koji su oboavani mimo Allaha, a oni koji glasaju za njih postavljaju ih kao gospodare mimo Allaha, tako da obje grupe zbog ovoga postaju nevjernici. Allah Uzvieni je rekao: ''Reci: "O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i vama zajednike: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne drimo!" Pa ako oni ne pristanu, vi recite: "Budite svjedoci da smo mi muslimani!".'' 45 Zato, nije dozvoljeno ui u parlament, niti uestvovati u izabiranju njegovih lanova. Zaista, postalo vam je jasno da uestvovanje u ovim parlamentima, bilo kandidaturom ili glasanjem, spada u kufr ekber (veliki kufr, koji izvodi iz vjere). tavie, ako smo rekli da grijesi ne postaju dozvoljeni nijjetom (namjerom), ve samo specifinim (posebnim) dokazom iz eri'ata, onda biste trebali znati da je kufr ei i vei od ma'sije (nepokornosti, tj. malih grijeha). Prema tome, to nee postati dozvoljeno niti nijjetom, niti potrebom niti maslehom (pridobijanjem koristi za islam). Ovo zato to pozivanje na maslehu, ak i ako su pravni uslovi ispunjeni, nije nita

44 45

mukellef je punoljetna, eriatski odgovorna osoba sura Ali Imran, 64. ajet

31

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ drugo do idtihad, a nema idtihada u prisustvu jasnog eri'atskog teksta. Zaista su neki kafiri izjavljivali da je njihov nijjet i cilj u injenju kufra bio pribliiti se Allahu. Ali, Allah je odbacio njihov govor i proglasio ih kafirima i laljivcima. Ovo zato to su, ako su se eljeli pribliiti Allahu, to trebali uiniti sredstvima kojima je On, subhanehu we te'ala, zadovoljan, a ne sredstvima koja je On zabranio. Ovo se pojavljuje u Njegovim rijeima: ''Iskreno ispovijedanje vjere dug je Allahu! A onima koji pored Njega uzimaju zatitnike: "Mi im se klanjamo samo zato da bi nas to vie Allahu pribliili" - Allah e njima, zaista, presuditi o onome u emu su se oni razilazili. Allah nikako nee ukazati na Pravi put onome ko je laljivac i nevjernik.'' 46 Sm Bin Baz je rekao: ''I zaista su neki murici izjavljivali da je njihova namjera u oboavanju poslanika i pobonih ljudi i u uzimanju idola za gospodare mimo Allaha, bila da se time priblie Allahu i da tako dobiju njihovo posrednitvo kod Allaha, neka je Slavljen i Uzvien. Ali, Allah je to odbacio i opovrgnuo rijeima: ''Oni se, pored Allaha, klanjaju onima koji im ne mogu nauditi niti im mogu kakvu korist pribaviti, i govore: "Ovo su nai zagovornici kod Allaha." Reci: "Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji neto, a On zna da ne postoji!" Neka je slavljen On i vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim!'' 47 Onda je spomenuo prethodni ajet sure Ez-Zumer.'' 48
sura Ez-Zumer, 3. ajet sura Junus, 18. ajet 48 Medmuul-fetawa od Bin Baza, 2. tom, 38. str.
46 47

32

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ Isti je sluaj, zato, sa onim koji ue u parlament i kae da je njegova namjera da poziva Allahu: on je laov i kafir, pa makar svoj irk Allahu nazivao da'wom (pozivanjem) ka Allahu. Zaista je Ibnul-Qajjim, Allah mu se smilovao, rekao: ''Ako mijenjanje imena i oblika zahtijeva promjenu fetwe i realnosti eri'ata, onda e vjera sigurno biti izopaena, zakoni e biti promijenjeni i islam e nestati. Pa, ta su murici dobili nazivanjem njihovih kipova bogovima, dok oni nisu imali nita od svojstava uluhijje (boanstva) i njegovih stvarnosti? Takoer, ta su dobili time to su injenje irka Allahu nazivali pribliavanjem Allahu?'', dok nije rekao: ''Zato, svim ovim ljudima moramo prouiti: ''To su samo imena koja ste im vi i preci vai nadjenuli, Allah o njima nikakav dokaz nije poslao; oni se povode samo za pretpostavkama i onim za im due ude, a ve im dolazi od Gospodara njihova prava uputa.'' 49 '' 50 Prema tome, fetwa Bin Baza je pogrena. Pa, uzmite ovu korisnu primjedbu, koje se morate vrsto pridravati, a to je da ''grijesi ne postaju dozvoljeni nijjetom, ve samo specifinim eri'atskim dokazom.'' Ebu Hamid el-Gazali, Allah mu se smilovao, je rekao, u ve spomenutom govoru: ''Zato dahil (neznalica) ne smije iz openitosti njegovih rijei, sallallahu 'alejhi we sellem: 'Djela se cijene prema

49 50

sura en-Nedm, 23. ajet Ilamul-muweqqin, 3. tom, 130. str.

33

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ namjerama', shvatiti da grijeh moe biti pretvoren u pokornost (dobro djelo) dobrim nijjetom'', dok nije rekao: ''Ovo je sve dehl (neznanje), i nijjet nema efekta u donoenju presude da je to zulum, agresija i grijeh. Zapravo, njegova namjera da uini dobro loim sredstvom koje se suprotstavlja zahtjevima eri'ata je jo jedno zlo. Pa, ako je on svjestan ovoga, onda je on tvrdoglav spram eri'ata. Ali ako on to ne zna, onda je on grijean to je neznalica (to ne zna).'' 51 Meutim, ako sam spomenuo da grijesi ne postaju dozvoljeni dobrom namjerom, ve samo specifinim (posebnim) pravnim dokazom, ovo se ne odnosi na sve grijehe. Ovo je zato to postoje zabranjene stvari koje ne postaju dozvoljene ni pod kojim uslovima, dok druge postaju pod nekim uslovima, ali ne i pod drugim, specifinim dokazom. Zaista je ejhul-islam Ibn Tejmijje spomenuo razliku izmeu ove dvije kategorije: ''Jedna od njih sadri stvari od kojih zasigurno eri'at nita ne dozvoljava, bilo to zbog nude ili ne, kao to su irk, el-fawahi (razvratne stvari), govor o Allahu bez znanja i bespravno tlaenje (zulum). Ovo su etiri stvari spomenute u Njegovim, te'ala, rijeima: ''Reci: "Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijehe, i neopravdano nasilje, i da Allahu smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio nije, i da o Allahu govorite ono to ne znate.".'' 52 Tako, ove stvari su bile zabranjene u svim eri'atima (vjerozakonima). Pored toga, Allah je poslao sve poslanike da ih
51 52

Ihja Ulumud-Din, 3. tom, 130. str. sura el-Eraf, 33. ajet

34

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ zabrane i On nije dozvolio nita od njih ni u kojoj situaciji. Zbog ovoga je ovaj ajet objavljen u ovoj mekkanskoj suri. Ova zabrana je negirana u vezi stvari mimo njih (tj. osim etiri spomenutih zabranjenih stvari), koje je On zabranio poslije, kao to je krv, meso uginule ivotinje (strv), svinjsko meso, koje su uinjene zabranjenim u nekim situacijama, ali ne u nekim drugim. Zato, zabrana nije apsolutna. Isto tako, vino je jednoglasno dozvoljeno piti da bi se tim pijenjem pogurala kost (koja se zaglavila u grlu) i da bi se utolila e prema jednom od dva miljenja islamskih uenjaka. to se tie onih koji to nisu dozvolili, oni su rekli: 'Zaista pijenje vina ne moe utoliti e,' i to je razlog imama Ahmeda. U ovom sluaju, stvar zavisi od gaenja ei vinom. Pa, ako se ustanovi da ono gasi e, to je bez sumnje dozvoljeno. Na isti nain, svinjsko meso je dozvoljeno da bi se utolila glad. Meutim, potreba ei, za koju ovjek smatra da e od nje umrijeti je vea od potrebe gladi, i zbog toga je dozvoljeno piti neistoe, bez ikakve sumnje. Ovo je samo da bi se ugasila e, ali u suprotnom, mimo toga, nita od ovoga nije dozvoljeno.'' 53 Poto je postalo jasno da demokratija spada u irk ekber (veliki irk), jer je njena realnost da ona ini ljude zakonodavnim gospodarima pored Allaha, stoga je irk kao to je rekao Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao od definitivno zabranjenih stvari, koje nikad ne mogu biti dozvoljene, niti u nudi, niti van nude, niti radi maslehe (postizanja koristi). Zaista je Ibn Tejmijje rekao: ''Ali ove stvari ne smiju biti primijenjene na etiri vrste (zabranjenih stvari), zato to irk, govor o Allahu bez znanja, elfewahi (razvrat), bilo javni ili tajni i bespravno tlaenje nemaju nikakve veze sa postizanjem koristi.'' 54
53 54

Medmuul-fetawa, 14. tom, 470. i 471. str. Medmuul-fetawa, 14. tom, 476. str.

35

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ Ovakvi su propisi u vezi grijeha koji postaju dozvoljeni specifinim (posebnim) dokazom i onih koji to nikada ne postaju, osim u ikrahu (bijui prinuen rei ili poiniti kufr pod prijetnjom ubistvom), u skladu sa njegovim pravnim uslovima. Na alost, drugi ueni ljudi su slijedili ejha Bin Baza u njegovoj dozvoli uestvovanja u parlamentu irka, iz razloga potrebe (nude). Ovakvo slijeenje je zabranjeno i mezmum (tj. suprotstavljanje Kur'anu i sunnetu), a koje emo detaljno izloiti i razraditi u estom poglavlju ove knjige, inaAllah. Jedan od ovih uenjaka koji su slijedili Bin Baza u ovome je Dr Sefer el-Hawali 55. Naroito sam ga spomenuo iz dva razloga: Prvo, on poduava ljude 'aqidi i svjestan je stvarnosti irka i njegovih vrsta. Drugo, on je napisao knjigu ''Sekularizam'', u kojoj je razjasnio porijeklo demokratije i njenu mnogoboaku stvarnost. Zato se od svih ljudi od njega najmanje oekivalo da e upasti u ovo slijepo slijeenje koje je mezmum, a to je slijediti nekoga, suprotno jasnom eri'atskom tekstu. Slijede neki od njegovih govora u vezi demokratije iz njegove knjige ''Sekularizam''. Dr El-Hawali kae:
na snimljenoj kaseti br. 4661 ''El-Hidajje el-islamijje'', snimljenoj u Damanu, predavanje od 23. 6. 1412. hidretske godine
55

36

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ ''Jedno od ovih pogrenih razumijevanja je smatrati tekom primjenu rijei kufra ili dahilijjeta na one koje je Allah Uzvieni tako nazvao, kao to su sistemi, situacije i pojedinci, pod izgovorom da ovi sistemi naroito sekularistiki i demokratski ne poriu Allahovo postojanje niti odbijaju izvravanje nekih djela 'ibadeta, i da neki lanovi sekularistikog sistema izjavljuju ehadet, praktikuju neka djela 'ibadeta, kao to su namaz, post, hadd, darivanje i potovanje uenjaka (!!!) i islamskih organizacija, itd. Pa kau: 'Prema tome, kako moemo sebi dozvoliti da kaemo da je sekularizam dahilijjet i da su oni koji u njega vjeruju dahili?' Potpuno je jasno da oni koji izgovaraju ovo pogreno razumijevanje ne znaju znaenje 'La ilahe illAllah', niti znaenje islama. Ovo ima veze sa naim lijepim miljenjem o njima. Meutim, nije dozvoljeno da ovo (lijepo, dobro miljenje o ljudima) bude primjenjeno na veinu uenih ljudi koji koriste ove razloge'' 56 Sefer el-Hawali je takoer rekao: ''Vrijedno je utroenog vremena malo razmisliti o rijeima ejhul-islama (Ibn Tejmijje) da je odmetnitvo od zakona vjere vee nego pobuna (ustanak) originalnog kafira 57 protiv njih. Ovo je da bi im se reklo (tj. ljudima koji su pogreno razumijeli) da je ovo upravo ono to je idovsko-kranska zavjera naumila da ostvari, kao to je prije spomenuto u savjetu Zuwaimara 58 : 'Zaista su spletkaroi izgubili nadu u odvoenja muslimana iz okvira njihove vjere i njihovim mamljenjem u ateistike i materijalistike pravce. Stoga, oni su pribjegli, nakon dubokog razmiljanja i planiranja, pravljenju i podravanju sistema koji vladaju onime to Allah nije objavio, te uestvovanju u njima, a onda se izjanjavaju da su muslimani i da imaju potovanja
Sekularizam od Sefer el-Hawalija, 687. str. originalni kafir je osoba koja nikada prije nije prihvatila islam 58 Ogorenog kranskog misionara i estokog neprijatelja islama
56 57

37

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ prema 'aqidi u isto vrijeme. Time su oni unitili osjeaj naroda, sebi osigurali njihovo prijateljstvo i drogirali njihovu svjest. Onda su oni pourili da unite Allahov eri'at, bivajui sigurni od njihove pobune. Zbog ovoga, gospodari ovih sistema se ne usuuju priznati da su oni ateisti i ne-religiozni. U suprotnom, oni sa ponosom priznaju da su demokratski, na primjer.'' 59 Je li normalno oekivati da e on, uprkos ovih svojih rijei, slijedi Bin Baza u njegovoj fetwi? U pogledu ovoga, neu propustiti priliku da svakome ko izdaje fetwe ljudima kakav god njegov status bio uputim savjet da bude duboko svjestan sredine za koju izdaje fetwu. Ovo u cilju da ne bi bio obmanut od strane onoga koji pita, koji zaodijeva runu situaciju u lijepo ruho, ba kao oni koji su zaodjenuli demokratiju irka u ''poziv Allahu''. Zaista, jedan od uslova koji uenjak mora ispuniti da bi bio muftija je da bude svjestan okruenja kome on izdaje fetwu, kao to je Ibnul-Qajjim, Allah mu se smilovao, rekao u ''Ahkam el-mufti'', u etrdeset etvrtoj stvari: ''Kada stvar sadri lukavo naginjanje ka dobijanju dozvole za neizvrenje obaveze, ka propisivanju nezakonite stvari, prevaru ili obmanu, muftiji je haram da onoga koji ga pita pomogne u tome, vodei ga ka njegovom cilju ili izdati fetwu u skladu sa spoljanjim aspektom pitanja, sredstvom kojim onaj koji pita moe ispuniti ono to je namjerio. Ne, ve bi muftija trebao biti svjestan ljudskih trikova, obmana i stanja i ne misliti dobro o njima. Uz to, on bi trebao biti oprezan, pametan i dobro obavijeten o ljudskim situacijama i
Sekularizam od Sefer el-Hawalija, izdanje Univerziteta Ummul-Qura, 1402. hidretske godine, 692. i 693. str.
59

38

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________ stvarima, i trebao bi biti ojaan (potpomognut) svojim fiqhom u eri'atu. Ali, ako on nije ovakav, on e odvesti i sebe i druge u zabludu. Mnoge stvari spolja izgledaju divne, dok njihova unutranjost (stvarnost) sadri kovanje zavjere (spletkarenje), obmanu i zulum. Zato, neiskusan muftija gleda na spoljanjost stvari i donese presudu da su one dozvoljene. Suprotno tome, onaj sa dubokim razumijevanjem odmjerava njihove ciljeve i unutranjost (stvarnost). Ovako, pred onim prvim (neiskusnim muftijom) falsifikovane stvari prou neotkrivene, ba kao to falsifikovan novac proe neprimjeen ispred onoga ko je neznalica o novcu. A drugi (iskusni muftija) otkrije njihove falsifikacije, ba kao to onaj koji se razumije u novac otkrije falsifikat novia. tavie, mnoge lane stvari su izgovorene od strane ovjeka koji, zbog svog lijepog govora i svog pretvaranja, uini da one izgledaju istinite. Na isti nain, mnoge istinite stvari su predstavljene lanim i runima, njegovim loim izraavanjem. Zato, svako ko ima malo pameti i iskustva ovo nee ignorisati. Naime, ovakvo je stanje veine ljudi, i zbog velikog broja ovih situacija, nema potrebe navoditi primjere. Zapravo, onaj ko razmisli o svim lanim izjavama i bid'atima (novotarijama), uvidjee da su ih oni koji su ih izgovorili, predstavili u uljepanim kalupima i prekrili ih rijeima koje su primljene kod onih koji ne znaju njihove stvarnosti.'' 60

60

Ilamul-muweqqin, 4. tom, 229. i 230. str.

39

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ___________ejh AbdulQadir bin AbdulAziz___________

40