Os Sradica Ivan Juric I Dio

Ivan Juri OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.
Metkovi, 2007.
Nakladnik: Osnovna kola Stjepana Radia u Metkoviu Za nakladnika: Boena Nikoleti, prof. Urednica: Boena Nikoleti, prof. Recenzenti: doc. dr. sc. Igor Radeka dr. sc. Zdravko Dizdar Lektura i korektura: Lidija Puljan, prof. Naslovnica: Zrinka Raduni, dipl. in. arh. Grafiki urednik: Blagotvor Grgurinovi, graf. in. Tisak: Tiskara PLEA Metkovi Naklada: 1000 primjeraka
CIP Katalogizacija u publikaciji Znanstvena knjinica Dubrovnik UDK xxx(xxx.x Metkovi)
JURI, Ivan, povjesniar Osnovna kola Stjepana Radia u Metkoviu 1845. - 2007. / Ivan Juri ; <fotografi Ivo Veraja ... <et al.>. - Metkovi : Osnovna kola Stjepana Radia Metkovi, 2007 (Metkovi : Tiskara Plea). - 208 str. : ilustr. ; 29 cm Kazalo. ISBN 978-953-95814-0-2 460526097 ISBN 978-953-95814-0-2
dr. sc. Ivan Juri
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.
Metkovi, 2007.
RIJE IZDAVAA
RIJE IZDAVAA
Dragi itatelji, Iduih pedeset godina nee biti vano Koji auto vozite, U kakvoj kui ivite, koliko novca imate u banci ili kakvu odjeu nosite. No, svijet moe biti bar malo bolji Jer ste odigrali vanu ulogu U ivotu djeteta. Autor nepoznat U ovoj, 2006/07. kolskoj godini sveano obiljeavamo 162. obljetnicu rada osnovne kole u Metkoviu, kole koja je u svom dugom postojanju bila razliito nazivana, a danas nosi ime jednoga od najveih hrvatskih sinova Stjepana Radia, ovjeka koji je probudio politiki uspavane i obespravljene slojeve hrvatskog puka, uveo ih na velika vrata u nacionalni politiki ivot uei ih politiki i dravotvorno djelovati. Svjesni veliine i znaenja napora i postignua velikog broja ljudi koji su tijekom vie od jednoga i pol stoljea gradili povijest lokalnoga kolstva, odluili smo ovu obljetnicu obiljeiti i izdavanjem monografije Osnovna kola Stjepana Radia u Metkoviu 1845. - 2007. Tako e, nadamo se, ovaj iznimno vaan dio naega drutvenoga ivota postati bolje poznat, mnoge e se nepoznate stvari saznati i rasvijetliti,
Ravnateljica Boena Nikoleti, prof.
mnogih emo se uspjeha i postignua na koja smo bili ponosni prisjetiti. Pisanje knjige povjerili smo dr. sc. Ivanu Juriu, vrsnu povjesniaru koji u strunim krugovima uiva ugled jednoga od ponajboljih
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. S velikim ponosom i zadovoljstvom istiemo injenicu kako, nakon duge borbe za slobodnu domovinu, ovu obljetnicu obiljeavamo u samostalnoj, suverenoj i demokratskoj Republici Hrvatskoj. Osobito smo ponosni na mnoge nae bive uenike koji su sudjelovali u Domovinskom ratu a s najveom zahvalnou i pijetetom mislimo na one koji su za ovaj sveti cilj dali svoje ivote. Dajui javnosti na itanje i prosudbu ovu, nama dragu i dragocjenu knjigu, istiemo nau nakanu da ona postane dio zajednikoga sjeanja i spomenar u kojemu sentimentalnost ima bitno mjesto. Zahvaljujemo svima koji su na bilo koji nain pripomogli nastanku ove monografije.
pisaca lokalne povijesti. K tome, dr. Juri je i najbolji poznavatelj povijesti kolstva na naim prostorima, autor niza zapaenih knjiga o ovoj temi. Knjiga koja je pred vama nije samo pregled razvoja kolstva u navedenom vremenu, opis oblika i komentar njihovih mijena, ona je na izvjestan nain MJESTO SUSRETA narataja uitelja svih prosvjetnih djelatnika koji su pouavali i uenika koji su pohaali Osnovnu kolu, te njihovih zajednikih postignua tijekom godina sve do danas! Ona, zapravo, predstavlja komprimirano vrijeme i poniteno njegovo razorno djelovanje. Mnoge uitelje ija su imena bila odavno zaboravljena, ali ije poduke ostaju zapamene u postignuima njihovih uenika koji ele nastaviti njihovim putem, ponovno susreemo na stranicama ove knjige te na taj nain i ovdje imamo prolost zaustavljenu i bogatu sjeanjima.
PREDGOVOR
PREDGOVOR
Ovo je moja etvrta knjiga o kolstvu u donjem Poneretavlju. Nakon to sam napisao knjigu o Osnovnoj koli u Opuzenu, o Srednjoj koli u Metkoviu i o Graanskoj koli, odluio sam, u dogovoru s ravnateljicom Osnovne kole Stjepana Radia u Metkoviu Boenom Nikoleti, napisati i ovu knjigu. ini se da mi je kolstvo postalo preokupacija, moda ponajvema zbog toga to sam kao prosvjetni radnik itav svoj radni vijek proveo u koli kao predava. Zbog toga mi je dobro poznato koju ulogu imaju prosvjetni radnici u odgoju i obrazovanju mladih narataja u svakome drutvenom sustavu. Meutim, gotovo da ni jedan drutveni sustav nije adekvatno vrjednovao prosvjetne radnike, bez obzira na kojem stupnju kolstva radili. Ovom knjigom, izmeu ostaloga, na neki nain elim odati priznanje svima onima koji su obrazovali i odgajali mlade narataje u Osnovnoj koli Stjepana Radia i onima koji su obavljali druge poslove u koli i svim prosvjetnim radnicima ma gdje oni radili. Kada sam poeo raditi na prikupljanju grae za knjigu, bilo mi je jasno koji me golem posao eka do predaje knjige u tisak. Vie od stoljea i pol rada jedne kole veliko je razdoblje. Tijekom toga razdoblja kola je djelovala pod austrijskom, odnosno austrougarskom upravom, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u Kraljevini Jugoslaviji, u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, u komunistikoj Jugoslaviji i, konano, u suverenoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj. U svim dravama, osim u suverenoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj, kola je bila podreena tuinskim interesima koji su proizlazili iz ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja kojima su uenici odnaroivani na razliite naine, ponajvie zbog toga to nisu imali nacionalni jezik i nacionalnu povijest. Ako se jednome narodu oduzme nacionalni jezik i povijest, taj narod nije slobodan osuen je na odnaroivanje i nestanak. Sama injenica da vie od jednoga stoljea kola nije imala svoju zgradu, na najbolji mogui nain svjedoi kako su se tuinske vlasti odnosile prema hrvatskom kolstvu. esto je preseljavanje kole iz zgrade u zgradu, u kojima nije bilo ni elementarnih uvjeta za rad, imalo za posljedicu propadanje arhivske grae bez koje je nemogue pisati povijest jedne kole. Graa je unitavana jer u kolama nije bilo mjesta gdje bi se mogla sauvati. S tim problemom susreo sam se pripremajui ovu knjigu za tisak. Unitavani su ili nestajali razredni imenici uenika, dopisi, kolske spomenice, matine knjige, godinji planovi i programi rada i drugi vrijedni dokumenti. Treba znati i to da je kola doivjela tri rata: Prvi svjetski rat (1914. - 1918.), Drugi svjetski rat (1941. - 1945.) i Domovinski rat (1991. 1995.)! U svakome od tih ratova kolsku zgradu
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Grau za knjigu prikupljao sam u dravnim arhivima Dubrovnika, Splita, Zadra, Zagreba, Hrvatskome kolskom muzeju u Zagrebu, Arhivskoj zbirci u Metkoviu, u Arhivu kole i na drugi nain. Knjigu su recenzirali doc. dr. sc. Igor Radeka sa Sveuilita iz Zadra i dr. sc. Zdravko Dizdar iz Hrvatskoga povijesnoga instituta u Zagrebu. Lekturu i korekturu izvrila je Lidija Puljan, profesorica u Gimnaziji u Metkoviu. Korice je dizajnirala Zrinka Raduni, dipl. in. arhitekture iz Splita. Grafiki urednik knjige je Blagotvor Grgurinovi. Svima se najljepe zahvaljujem na tome to su svojim strunim savjetima i sugestijama pridonijeli da ova knjiga bude to bolja. Zahvaljujem se, takoer, prevoditeljima saetaka knjige na strane jezike, Janku Andrijaeviu na engleski jezik, Dajani Antunovi na njemaki jezik i Ani Tott na talijanski jezik. Ivo Veraja i Ivica Puljan, te brojni uitelji, svojim fotografijama uinili su knjigu jo zanimljivijom. Na tome im se mnogo zahvaljujem. Posebno se zahvaljujem ravnateljici kole Boeni Nikoleti, profesorici koja je imala veliko povjerenje u mene pri realizaciji ovoga zahtjevna projekta te lanovima kolskog odbora koji su prihvatili projekt knjige. Na kraju zahvaljujem se svima ostalima koji su na bilo koji nain pridonijeli da ova knjiga ugleda svjetlo. Metkovi, travnja 2007.
zaposjedale su vojske; ili za smjetaj vojske ili za prihvate izbjeglih i prognanih, kao to je to bio sluaj u Domovinskome ratu. Tom prigodom stradavale su kolske arhivalije, unitavan namjetaj i uila. U nedostatku povijesne grae u koli, prelistavao sam najvaniju periodiku koja je izlazila u Dalmaciji s namjerom da u njoj pronaem neki novinski napis o radu kole. Meutim, i tu sam se razoarao jer kolstvo nije bilo zanimljivo novinarima; kako nekada, tako i danas. Budui da nedostaje relevantna povijesna graa za pojedine kolske godine, one nisu mogle biti ni adekvatno obraene. Tako, primjerice, nema svih statistikih podataka o uenicima, nastavnicima i drugim djelatnicima kole, o vanijim dogaanjima u koli tijekom pojedinih kolskih godina, o natjecanjima uenika i drugim djelatnostima. Osim toga, najvaniji dokument o radu kole kolska spomenica, za pojedine godine nije uredno voena ili uope nije voena. Sve je ovisilo o odnosu ravnatelja kole prema tom veoma znaajnu dokumentu trajne vrijednosti. Takoer, nedostaju godinji planovi i programi rada za sve kolske godine. Moda se u knjizi nee nai imena svih djelatnika, upravo zbog navedenih nedostataka. Ako se sve to uzme u obzir, onda postaje sasvim jasno zato se u knjizi nalaze neke praznine, nedoreenosti i drugo. Ukoliko se to dogodilo, ispriavam se svima koji su na bilo koji nain izostavljeni iz knjige. Bez obzira na sve navedene probleme, osobno sam zadovoljan knjigom u koju sam uloio golem trud i ljubav prema prosvjeti.
UVOD
Uvod
Kratak pregled prolosti Metkovia
Metkovi se smjestio na rijeci Neretvi u junoj Hrvatskoj, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Udaljen je od Jadranskoga mora oko dvadeset kilometara. Naselje se poelo razvijati u srednjem vijeku na padini brda Predolac ispod kojega se prostire plodna aluvijalna nizina i rijeka Neretva. Na mjestu nastanka naselja ne nalaze se nikakvi ostaci utvrda, osim ilirskih kamenih gomila. Iz toga bi se dalo zakljuiti kako nije imalo neko strateko znaenje te da su ga utemeljili ratari i stoari. Najstariji do sada poznat dokument u kojemu se spominje Metkovi potjee iz godine 1422.1 Naselje se do XIX. stoljea razvijalo vrlo sporo. Njegovi su stanovnici promatrali trgovake lae koje su ispod njihova naselja plovile prema dananjoj Gabeli i u luku Unku u blizini Metkovia. Dolaskom Dalmacije pod francusku upravu poetkom XIX. stoljea (1806. - 1813.) Metkovi postupno poinje dobivati na svom znaenju. Godine 1811. postao je opinsko sredite i znaajno raskrije kopnenih i vodenih putova. Svoj bri razvoj Metkovi doivljava za vrijeme druge austrijske, odnosno austrougarske uprave od godine 1814. do 1918. U tom je razdoblju postao znaajno gospodarsko, politiko, kulturno, prometno i drugo sredite donjega Poneretavlja, zahvaljujui ponajvie luci preko koje se odvijala iva trgovina od mora prema unutranjosti i obratno. Moe se rei kako je zahvaljujui trgovini nastala luka i grad Metkovi. Brem razvoju trgovine pridonijela je izgradnja prometnica dolinom Neretve prema unutranjosti. Tako je godine 1868. metkovska luka povezana sa Sarajevom makadamskom cestom. Godine 1885. putena je u promet novoizgraena eljeznika pruga uskoga kolosijeka izmeu Metkovia i Mostara, a 1891. izmeu Mostara i Sarajeva. Putanjem u promet spomenutih prometnica viestruko se poveao promet roba preko metkovske luke. Godine 1845. u Metkoviu je otvorena Puka kola. Privatna trgovaka kola otvorena je godine 1920., Dravna mjeovita graanska kola 1924., Nia realna gimnazija 1944., kola uenika u privredi 1948., Djeji vrti 1952.,
Dravni arhiv u Dubrovniku (dalje DAD), Lamenta de foris. IV. Fol 389 od 17. sijenja 1422.
10
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. fazi izgradnja crkve sv. Nikole Biskupa Pastoralni centar o. Ante Gabria. U Metkoviu se, takoer, nalazi pravoslavna crkva sv. ora koja je sagraena godine 1852. Dvije godine kasnije crkva je postala parohijska, kada je sredite parohije premjeteno iz Trnova kod Opuzena u Metkovi. Od znaajnijih ustanova u Metkoviu se nalazio Luki ured, Pota, Kotarski sud, Veterinarska stanica, Zdravstvena stanica i druge ustanove. Najstarija drutvena organizacija utemeljena u Metkoviu bila je Hrvatska neretvanska itaonica (1873.), zatim Gradska glazba (1886.)2, Hrvatsko kulturno drutvo Napredak Podrunica u Metkoviu (1928.) i druga drutva.
Gimnazija 1954. i Ekonomska kola 1960. Danas u Metkoviu rade dvije osnovne kole, i to Osnovna kola Stjepana Radia i Osnovna kola don Mihovila Pavlinovia, Gimnazija i Srednja kola. Metkovi ima bogatu crkvenu povijest. upno je sredite postao 1719. Nova katolika upna crkva sv. Ilije, danas zatitnika grada Metkovia, sagraena je na mjestu starije crkve 1871. Radi se o crkvi graenoj u neoromanikom slogu s elementima neogotike. U mjestu je 1938. sagraena crkva sv. Nikole koja je stradala u Drugome svjetskom ratu. Crkva sv. Franje sagraena je 1982. Sve te crkve nalaze se na lijevoj obali rijeke Neretve i pripadaju upi sv. Ilije. Na desnoj obali Neretve osnovana je nova katolika upa sv. Nikole u kojoj je u zavrnoj
Zemljovid donjega Poneretavlja

2
Ivan Juri, Gradska glazba Metkovi 1886. - 1986., Metkovi, 1986.
UVOD Sva vanija previranja u junoj Hrvatskoj imala su odjeka i u Metkoviu. Tako su metkovski narodnjaci, u doba hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji, meu prvima uveli u slubenu uporabu 1871. umjesto talijanskoga hrvatski jezik, koji od tada postaje slubeni jezik u javnom ivotu. Izmeu dvaju svjetskih ratova Metkovci su bili uza Stjepana Radia i njegovu Hrvatsku seljaku stranku (HSS) za koju su glasovali na svim izborima. Tijekom Drugoga svjetskoga rata dio graana opredijelio se za Nezavisnu Dravu Hrvatsku (NDH), a dio za antifaistiku borbu. Za njih, kao uostalom i za ostale Hrvate, nije bila bitna ideologija koliko samostalna i suverena drava. U Drugome svjetskom ratu poginulo je 160 metkovskih Hrvata, 82 vojnika i 34 civila. U oruanim snagama Nezavisne Drave Hrvatske poginula su 63 vojnika.3 Nakon Drugoga svjetskoga rata Metkovi je bio jedan od krinih putova na kojemu su stradavali Hrvati. Tako su komunisti na gradskom groblju sv. Ivana 1944. strijeljali, bez sudske presude, nekoliko desetina nedunih Hrvata.
11
Godine 1970., u doba hrvatskoga proljea, u Metkoviu je utemeljen snaan Ogranak Matice hrvatske s preko petsto lanova.4 Ponovno su Metkovci meu prvima na braniku domovine. Godine 1989. utemeljili su Ogranak Hrvatske demokratske zajednice. U Domovinskom ratu, s pukom u ruci i na druge naine, Metkovci su iskazali svoje domoljublje. Grad Metkovi u Domovinskom ratu na oltar Domovine poloio je ivote osamnaestorice branitelja koji su rtvovali sebe kako bismo mi ivjeli u miru i slobodi.5 Metkovsko gospodarstvo temelji se ponajvie na trgovini, obrtu, poljodjelstvu i drugim djelatnostima. Kulturni ivot grada ponajvie se odvija u Gradskome kulturnom sreditu. Tu se nalazi lijepa kazalina dvorana, dvorana za izlobe i druge kulturne manifestacije i nadaleko poznata Ornitoloka zbirka. Prema popisu stanovnika iz godine 2001. u Metkoviu je ivjelo 13 853 stanovnika. Oko 97 % stanovnitva hrvatske je narodnosti. Metkovi je, inae, drugi grad po veliini u Dubrovakoneretvanskoj upaniji.
Kretanje stanovnitva Metkovia od 1857. do 2001.

Godina popisa Broj stanov.
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
999
1143
1200 1354 1537
1804 2304 2888 3043 3606 4514 7117 9881 12.026 14.110
Tablini prikaz kretanja stanovnika u Metkoviu od 1857. do 2001.
3 4 5
Ivan Juri, Borbe i stradanja Hrvata kotara Metkovia 1918. - 1945., Metkovi, 1997., str. 287-288. Ivan Juri, Djelovanje Ogranka Matice hrvatske u Metkoviu 1970.-71., Metkovi, 1992. Ivan Juri, Spomen-knjiga poginulim Neretvanima u Domovinskom ratu, Metkovi, 2001. i Kulturom protiv rata, Metkovi, 2001.
12
16000 14000 12000 10000 8000 6000 4000 2000 0

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
Grafiki prikaz kretanja stanovnika Metkovia od 1857. do 2001., dijagram
Iz tablinoga prikaza i dijagrama o kretanju stanovnitva Metkovia od godine 1857., kada je Austrija obavila prvi popis stanovnitva u Dalmaciji pa do godine 2001. kada je obavljen prvi popis stanovnitva u Republici Hrvatskoj, doznaje se broj stanovnika u Metkoviu za godine u kojima je popis obavljen. Godine 1857. ivjelo je u Metkoviu 999 stanovnika. Prema popisu iz 2001. ivjelo ih je 13 853. Od prvoga popisa 1857. pa do popisa 2001. prole su 144 godine. Za to vrijeme broj
stanovnika u Metkoviu se poveao oko etrnaest puta. Porast stanovnitva Metkovia od 1857. do 1910. bio je veoma spor. U tome se razdoblju stanovnitvo Metkovia povealo s 999 na 1804 stanovnika, ili za 905 stanovnika. Radi se o vremenskom rasponu od pedeset tri godine. Prosjeno, godinje poveanje iznosilo je oko 17 stanovnika. Poveanje ili smanjivanje stanovnitva bilo je djelomino povezano s poveanjem ili smanjivanjem broja uenika u kolama.
Kratak pregled kolskih prilika u Dalmaciji do otvaranja Javne puke kole u Metkoviu
Hrvatske zemlje, a meu njima i Dalmacija, bile su mnogo godina pod upravom raznih gospodara koji nisu mnogo brinuli o tome da otvaraju kole. Tako je Dalmacija od godine 1420. pa do godine 1797. bila pod mletakom upravom. Kroz to vrijeme u dalmatinskim gradovima otvoreno je svega nekoliko kola, ponajvie pod utjecajem talijanskih gradova. Mleani su se drali krilatice: Ako hoete da vam Dalmatinci budu vjerni, drite ih u neznanju.6 Nakon propasti Mletake Republike godine 1797. Austrija je preuzela vlast u Dalmaciji do godine 1805. To je bilo prvo razdoblje austrijske uprave u Dalmaciji. U tom razdoblju je, naredbom dalmatinskoga kneza Rajmonda Thurna, dolo do otvaranja javnih pukih kola u gradovima, manjim mjestima i na veim otocima. Tada je otvorena kola u Opuzenu.7 Metkovi se nije naao na popisu mjesta u kojima je trebalo otvoriti kolu.
6 7
Mate Zaninovi, Nadzor nad kolama u Dalmaciji do propasti Austro-Ugarske godine 1918., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio drutvene znanosti, 7, 1976/77., Zadar, 1977., str. 32. Ivan Juri, Dvjestota obljetnica Osnovne kole u Opuzenu, Opuzen, 1998.
UVOD Nakon to je Napoleon porazio Austriju godine 1805., novi gospodar Dalmacije postala je Francuska, i to od 1805. do 1812. Godine 1810. francuska je uprava u Dalmaciji donijela plan razvoja kolstva poznat pod imenom Organska osnova za javnu nastavu za sve Ilirske pokrajine. Tim se planom predvidjelo u Dalmaciji otvoriti 120 mukih i 27 enskih osnovnih kola.8 Na alost, taj plan nije realiziran jer je poraz Napoleona u Rusiji godine 1812. oznaio poetak kraja francuske uprave u Dalmaciji, koja je godine 1813. ponovno dola pod tzv. drugu upravu Austrije, odnosno Austro-Ugarske i ostala do godine 1918. U svojim dugoronim planovima prema Dalmaciji, Austrija je, uz ostalo, morala voditi rauna o kolstvu. Tako je kolske godine 1817/18. najprije otvorila pet trorazrednih osnovnih kola u okrunim sreditima: Zadru, Splitu, Makarskoj, Dubrovniku i Kotoru. Godine 1818. za kolskoga je nadzornika imenovan sveenik Juraj Plani. On je, uz pomo svojih suradnika, radio na Pravilniku za organizaciju osnovnih kola na talijanskom jeziku. 9 Taj je Pravilnik dalmatinska Vlada poslala bekoj Vladi na odobrenje. Pravilnikom je predvieno otvaranje triju vrsta poetnih kola: nie poetne kole, vie poetne kole s trima ili etirima razredima i poetne tehnike kole. Svaka je upa trebala imati jednu niu poetnu kolu. Iz ovoga se moe zakljuiti da je ve tada trebala biti otvorena kola u upi sv. Ilije u Metkoviu.
13
Meutim, takav pravilnik beka Vlada nije prihvatila pa je godine 1821. Juraj Plani sastavio novi Pravilnik koji je Vlada, uz izmjene, prihvatila godine 1823. pod imenom Pravilnik i upute za djelovanje osnovnih kola u Dalmaciji na talijanskom jeziku. Pravilnik je bio temelj na kojemu se izgraivalo kolstvo u Dalmaciji do godine 1869. U 11. poglavlju Pravilnika, pod tokom 77, sadrana su temeljna naela o pukim kolama. Prema tim naelima osnovne kole dijele se na nie i vie, a obvezno e ih pohaati djeca obaju spolova, s time da se nastava organizira posebno za djeake, a posebno za djevojice. Nie osnovne kole su jednorazredne, dvorazredne, vie trorazredne i etverorazredne koje su predviene za djecu koja namjeravaju nastaviti kolovanje. Nie osnovne kole otvarale su se u prvo vrijeme u upnim sreditima u kojima ima najmanje pedeset kolskih obveznika, vie trorazredne kole u biskupskim, a etverorazredne u okrunim sreditima. U uvjetima u kojima se ne moe otvoriti puka kola zbog nedostatna broja djece, upnici su se obvezivali brinuti za osnovnu naobrazbu djece. Ukoliko i to ne bude mogue, Pravilnik predvia da tzv. lutajui uitelji pouavaju djecu osnovnim znanjima. Nastava se treba odravati na hrvatskome i talijanskome jeziku. Godine 1827. osnovano je pri dalmatinskoj Vladi u Zadru Povjerenstvo za upravu poslova pukih kola u Dalmaciji10 koje se odmah zauzelo za otvaranje kola. Puke kole financirale su se iz lokalnoga i zemaljskoga fonda, a za trivijalne kole11 trebale su brinuti opine.
Otvaranje Nie osnovne kole u upi sv. Ilije u Metkoviu

Temeljem naputaka iz Planieva Pravilnika, fra Pako deri, upnik upe sv. Ilije u Metkoviu, otvorio je godine 1836. Niu muku puku kolu koju su pohaala djeca katolike vjere. Ta kola bila je zaetak organiziranoga osnovnoga kolstva u Metkoviu. Otvaranje takvih kola ovisilo je o slobodnoj volji upnika i o spremnosti roditelja i djece da pohaaju tu kolu. Radilo se o manjoj skupini djeaka koju je bez ikakve novane naknade pouavao fra Pako.
8 9 10 11
Isto., str. 9. Dragutin Frankovi, Povijest kolstva i pedagogije, Pedagoko knjievni zbor (PKZ), Zagreb, 1958., str. 82. Antun Strll, Puko kolstvo u Dalmaciji, Zadar, 1910., str. 30. Radilo se o najniem stupnju kole u kojima je djecu pouavao jedan uitelj, a imale su dva razreda.
14
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. javnoj pukoj koli, bila je veoma znaajna u opismenjavanju dijela metkovskih djeaka. Njezinom pojavom poeo je proces opismenjavanja u Metkoviu. U prvoj polovini XIX. stoljea, do otvaranja kole, u Metkoviu je bilo malo pismenih ljudi. Budui da se nisu vodile dravne statistike o stanovnitvu, nemogue je doznati broj pismenih, odnosno nepismenih stanovnika. Pismeni su ljudi bili uglavnom sveenici, dravni slubenici i poneki trgovac. Njih je bilo malo. Pod utjecajem ilirskoga pokreta dolo je i u Dalmaciji do otvaranja javnih pukih kola u veim sreditima i upama. Tako je 1845. otvoreno vie kola u dalmatinskim selima. Da je to tako, treba, izmeu ostaloga, zahvaliti Zori dalmatinskoj, knjievnom asopisu koji je na svojim stranicama upozoravao vlasti, bilo da se radi o dravnim ili opinskim vlastima, o lou stanju prosvjete, posebice u selima.14
Djelovanje fra Pakino na polju kolstva nije prolo nezapaeno. Uoili su to i opinski dunosnici u Metkoviu koji su godine 1840. zamolili preturu12 sa sjeditem u Opuzenu da nagradi fra Paka za njegov rad na podruju obrazovanja. U pohvali preture upuene fra Paki, meu ostalim, pie i ovo: Vl. upnik od svog dolaska ne samo da se je istakao kao neumoran duobrinik, nego se je rtvovao oko pouke djeaka ovoga varoa i to vrlo velikim uspjehom.13 To je prvo priznanje koje je dobio jedan uitelj u Metkoviu. Priznanje je potaknulo opinsku vlast da se vie angaira oko priprema za otvaranje Javne puke kole, bez obzira na novane tekoe opine. Godine 1843. kolu fra Paka deria pohaalo je esnaest djeaka. kola je radila do 1846. kada je upu napustio fra Pako deri. Bez obzira na injenicu da drava nije priznavala tu kolu, budui da se nije radilo o
Pregled niih i viih pukih kola u Dalmaciji godine 1845.15

Okruje Zadar Split Dubrovnik Kotor Ukupno: Mukih kola 38 29 22 18 102 enskih kola 7 3 1 4 15 Pripreme za otvaranje 26 2 28
Godine 1845. u Dalmaciji su u pet okruja radile 102 muke i 15 enskih niih i viih pukih kola. Najvie ih je radilo u zadarskom okruju, upravo zbog toga to je Zadar bio upravno sredite
Dalmacije. U pripremi za otvaranje nalazilo se jo 28 kola. Broj enskih kola, u odnosu na muke, bio je veoma malen.
12 13 14 15
Pretura, sudska vlast, uprava. Don Mile Vidovi, Don Radovan Jerkovi, ivot i djelo, Metkovi 2000., str. 279. Stijepo Obad, Dalmatinsko selo, Split, 1990., str. 109. Isto.
PRVO POGLAVLJE
15
Prvo poglavlje
Prekretnica u radu pukih kola u Dalmaciji
Prva faza razvoja kolstva u Dalmaciji poela je u doba francuske uprave u Dalmaciji i potrajala do uspostave ustavnoga ivota u Monarhiji godine 1861. Od tada razvoj kolstva prelazi u svoju drugu fazu, zahvaljujui ponajvie hrvatskome narodnom preporodu u Dalmaciji. Razvoju kolstva pridonijelo je otvaranje Uiteljske kole u Arbanasima kod Zadra godine 1866. Prema tadanjim statistikama, kolske godine 1863/64. radile su u Dalmaciji 192 puke kole. Dvije godine kasnije bilo ih je ve 215, i to 29 s talijanskim, 81 s hrvatskim i 99 dvojezinih.16 Do znaajnih promjena u kolstvu Dalmacije dolo je godine 1868. Prekretnica je nastala 9. veljae 1868. kada je Dalmatinski sabor prihvatio akt sa sedamnaest toaka, koji se odnosio na poboljanje javnog poetnog pouavanja.17 Na saborskoj se sjednici raspravljalo o kolskome programu, uiteljima, udbenicima, boljim uvjetima rada u koli i drugim pitanjima. Akt je poslan bekoj Vladi na raspravu. Puko kolstvo u Dalmaciji znatno je napredovalo kada je nadzor nad pukim kolama povjeren dr. sc. Mihi Klaiu, jednom od prvaka hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji.18 Velik je napredak postignut u pohrvaenju kola jer se u praksi nije mogla provesti odluka o dvojezinosti u kolama, posebice u selima u kojima gotovo nitko nije govorio talijanskim jezikom. U Metkoviu je, takoer, bilo malo ljudi koji su govorili talijanskim jezikom pa su uitelji u kolama djecu morali pouavati na hrvatskome jeziku. Zahvaljujui dr. Mihi Klaiu, nadzorniku kolstva u Dalmaciji, godine 1868. dolo je, uz ostalo, do pohrvaenja kola. U Metkoviu je, gradiu s oko 1200 itelja, malo njegovih graana govorilo talijanski jezik. Zbog takva stanja bilo je sasvim normalno da se u kolu uvede hrvatski jezik kao slubeni. Tako se Metkovi naao meu 126 kola u Dalmaciji u kojima se nastava trebala izvoditi na hrvatskome jeziku. Meutim, to se nije svidjelo opinskom tajniku Dunkiu, autonomau koji je pokuao ucjenama i pritiscima
16 17 18
Antun Strll, nav. dj., str. 40.-41. Ivo Peri, kolske prilike u Dalmaciji u drugoj polovici 19. stoljea, Zbornik za historiju kolstva i prosvjete, Zagreb, 1972., str. 48. Ivo Peri, nav. dj., str. 49.
16
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. jer je ovdje kola posljednja stvar. Oni su koze (trpe ga za tajnika) a ja radim s njima sve to hou sve je dobro. Zadri djeake jedan sat ujutro i tako poslije ruka, zatim ih kasnije pusti kui nitko o tome nee voditi rauna jer je za ovo stanovnitvo kola indiferentna stvar.'19 Godine 1868. radilo je u Dalmaciji 218 pukih kola. U 126 kola nastava se izvodila na hrvatskome jeziku; u 65 kola dvojezino (hrvatski i talijanski), u 26 kola nastava se odravala na talijanskom jeziku i u jednoj koli na njemakom jeziku.20 Iz tih je podataka vidljivo da hrvatski narodni preporod uzima sve vie maha u sveukupnome ivotu Dalmacije, posebice u kolstvu. Vrlo je vaan dogaaj u povijesti pukoga kolstva u Dalmaciji donoenje dravnih zakona 25. svibnja 1868. kojima se osnovno kolstvo postavlja na vrste temelje. Zakonima su odreeni poloaj i mjesto puke kole u kolskom sustavu. Takoer, odreeno je da se utemelje mjesna, kotarska i pokrajinska kolska vijea. Mjesna kolska vijea sainjavali su predstavnici Crkve, kole i opine. Crkvu predstavlja vjerouitelj, kolu upravitelj kole, a opinu od dva do pet lanova. Mjesna vijea brinula su se o ispunjavanju odredaba viih kolskih vlasti, o materijalnom stanju uitelja, upravljala su kolskom blagajnom, starala se o odravanju kolskih zgrada, brinula o nabavi kolskoga pokustva, kolskih knjiga, odreivala vrijeme poetka nastave i brinula o drugim problemima kole. Vijea su se sastajala jednom mjeseno na redovitoj sjednici.21 Propisi za ta vijea doneseni su 8. veljae 1869., te dopunjeni 23. studenoga 1871. Crkvi se oduzima pravo nad kolom, a kole se daju u ruke struno obrazovanim uiteljima i nadzornicima.22 S tim promjenama Crkva se nije
na uitelja Vicka Markovinia zabraniti hrvatski jezik u koli. Evo to je o tome napisao dopisnik Narodnoga lista (Il Nazionale) iz Opuzena: kola u Metkoviu, koja je do sada bila vrlo slabo posjeivana, sada je pohaa od preko etrdesetak djeaka, radi brige i gorljivosti vrijednog novog uitelja Markovinia. On je kako je prirodno u jednom iskljuivo slavenskom (hrvatskom, op. I. J.) uveo slavenski (hrvatski) kao nastavni jezik. To se nije svialo opinskom tajniku, nezaboravno gosp. Dunkiu koji u tom nije nita drugo vidio nego krimen lase (povredu dostojanstva) i pripremao se da se zato osveti. Uitelj je, ne samo da se poslui vlastitim pravom, nego da i uini razumljivom nastavu naelniku Veraji, koji s tekom mukom zna provakati koju italijansku rije, predavao ju je na slavenskom jeziku Trebalo je tu toliko dobra i lijepa da se dobije plaa, ali novaca nije bilo Vrijedni uitelj ne marei nita za nalog administracije da dri pouku na italijanskom jeziku drao ju je na slavenskom. Kada ju je predstavio na naplatu Dunki odbi da isplati. 'Presvijetli' na naelnik u 'dimijama' podupirao je Dunkia protiv prisjednika Gabria koji se je uzalud trudio uvjeriti naelnika i tajnika da se uitelj sluio samo svojim pravom. Sve je bilo uzaludno. Nastava nije bila odobrena ni priznata jer je bila na slavenskom. Prisjednik Gabri isplati plau uitelju izjavljujui da e uredovati protiv tako despotskog postupka naelnikova i tajnikova. U napetijem razgovoru ovako se je izraavao Dunki: 'Govorim vam da ovakav uitelj nije za Metkovi. A zato? Zar nije jasan razlog: uitelj se ne pokaza prepokornim tajniku drave i ne htjede se povinuti uputama koje je primio pri svome dolasku, a koje su bile kako me se uvjerava slijedeeg sadraja: Nemojte se toliko brinuti
19 20 21 22
Il Nazionale (N. l.), br. 5/68. od 15. sijenja 1868. Prijevod s talijanskoga na hrvatski uradila je Zrinka Sabali, profesorica iz Zadra. Ilija Dizdar, Kratak pregled puke nastave u Dalmaciji (od poetka austrijske uprave do velikog svjetskog rata), II., Program mukog preparandija u Arbanasima za kolsku godinu 1918./19., Zadar, 1919., str. 12. Mate Zaninovi, Nadzor kola u Dalmaciji do propasti Autro-Ugarske 1918., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio drutvene znanosti, 7, 1976./77, Zadar, 1977., str. 37. Mate Zaninovi, Razvitak osnovnih kola u Dalmaciji od 1814. do 1914. godine, kolske novine, Zagreb, br. 7, VII./1956.
PRVO POGLAVLJE mogla pomiriti pa je u vie navrata pokuala osnovno kolstvo vratiti pod svoj nadzor. Na kolskim zakonima iz godine 1868. i 1869. gradit e se pokrajinski kolski zakoni i pravilnici u Austro-Ugarskoj Monarhiji do njezine propasti godine 1918.23 Zakonom su odreeni kolski predmeti, uvjeti za zapoljavanje uitelja i drugo. Na temelju l. 66. Zakona donesena 1868. i 1869., trokovi za rad kola odreuju se pokrajinskim kolskim zakonodavstvom, a padaju na teret opine, pokrajine i drave. Prema tom zakonu poelo se raditi od 1. sijenja 1870.24
17
Dana 29. prosinca 1871. donesen je Pokrajinski kolski zakon u Dalmaciji kojim je, to se tie pohaanja kole, propisano da su sva djeca od navrene este do dvanaeste godine obvezna pohaati puku kolu i nedjeljno-svetanu tijekom dviju godina, tzv. ponavljaonicu.25 Zakon o kolstvu ostao je na snazi do 1883. kada su donesene tzv. kolske novice. Njima je izmijenjen Zakon iz 1869. Godine 1905. donesen je Definitivni kolski i nastavni rad za opu puku i graansku kolu kao naredba za zakon od 14. svibnja 1869.26 Pokuaj Crkve da vrati nadzor nad kolama konano je propao ministarskom Naredbom iz godine 1905.27
Djelovanje osnovne kole od 1845. do 1918.

Pripreme za otvaranje Javne puke kole u Metkoviu
Pripreme za otvaranje Javne puke kole u Metkoviu poele su godine 1838. Tada je Pokrajinska vlada u Zadru sugerirala Opinskoj upravi u Metkoviu da otvori Javnu puku kolu temeljem odluke Beke dvorske komisije za nauk iz godine 1821.28 Odlukom Beke dvorske komisije u opinskim sreditima i ostalim veim mjestima u opinama mogu se otvarati trivijalne kole. Opinska uprava nije reagirala na Vladine sugestije. Zbog toga je kolski nadzornik Stjepan Crnini iz Makarske 1841. zatraio od metkovskoga upnika fra Paka deria popis djece kolskih obveznika katolike, pravoslavne, protestantske i idovske vjere od este do navrene dvanaeste godine ivota.29
23 24 25 26 27 28 29 30
Tijekom godine 1843. pretura je u dvama navratima pourivala Opinsku upravu da saini popis kolskih obveznika i to prije otvori kolu. U jednome od preturinih dopisa upuenih Opinskoj upravi pie: Budui je irenje puke pouke preko redovitih manjih kola predmet od najvee vanosti, ne moe pretura uiniti manje, da u posluhu okrunog dekreta od 26. XI. ponovno preporui tomu Sindikatu, da upregne sve sile za postignue zadovoljavajuih rezultata u predmetu, dajui to prije konkretne priedloge.30 Ovoga je puta Opinska uprava uputila dopis preturi u kojemu je izvjeuje da je siromana i nema novanih sredstava za otvaranje kole, te predlae da Vlada preuzme na sebe osiguranje novanih sredstava za rad kole.
Mate Zaninovi, Pokrajinski kolski zakoni i pravilnici u Dalmaciji do 1918. godine, Pedagoki rad, br. 1-2, Zagreb, 1961., str. 38. Ivo Peri, nav. dj., str. 49. Luigi Maschek, Del regno di Dalmazia, per l ano 1869./70., Zadar, 1871., str. 101. Ivo Peri, estogodinje kole , str. 70. Ilija Dizdar, nav. dj., str. 43. Javne puke kole su one kole koje nisu privatne, ve su dravne ili drutvene ustanove kojima je zakonom priznato pravo javnosti. Takve su kole otvorene svima i nisu staleki ili neiji drugi privilegij. Dekanatski arhiv Metkovi, upni ured sv. Ilije, Omot 67., pismo Stjepana Crninia, br. 206 od 23. rujna 1841. Isto, str. 280.
18
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. sa dokumentima, koji e pokazati dob, vjeru, nauke, potpuno poznavanje jezika hrvatskog (illirico-dalmata) i talijanskog.32 Ovoga je puta natjeaj bio uspjean. kolsko nadzorstvo u Makarskoj obavijestilo je Opinsku upravu 30. listopada 1845. da je za uitelja imenovan Nikola Vuleti. Uitelje je imenovao Biskupski ordinarijat u Splitu jer je nadzor nad kolom imala Crkva. Tako je u Metkoviu, u Javnoj pukoj koli, poeo raditi prvi uitelj. Od tada pa do danas u toj koli je radio velik broj uiteljica i uitelja koji su opismenili golem broj metkovskih graana.
Da se, ipak, primicao dan otvaranja kole dokaz je i raspisani natjeaj za uitelja u metkovskoj koli, objavljen u La gazzetta di Zara, slubenim novinama u Zadru krajem godine 1844.31 Kako se nitko nije javio na raspisani natjeaj, Opinska uprava je, po Naredbi preture, raspisala novi natjeaj 7. lipnja 1845. u kojemu pie: Ponovno se otvara natjeaj na mjesto uitelja nie puke kole u Metkoviima, uz koji je vezana plaa od forinti 130, koju daju opinari, i badava stan, koji je uz spomenutu kolu Natjecatelji e kroz 6 tjedana poslati ovom uredu svoje molbe
Poetak rada kole i prekid njezina rada godine 1850.

Nia puka kola u Metkoviu otvorena je 17. studenoga 1845. Slubeni jezik u kolama bio je talijanski. Na taj nain Austrija je nastavila provoditi politiku odnaroivanja Hrvata u Dalmaciji. Nasreu, nije u tome imala velika uspjeha, to potvruju popisi stanovnitva u drugoj polovini XIX. stoljea u kojima je od desetljea do desetljea bilo sve manje onih koji su se izjanjavali kao Talijani. Osim djece iz Metkovia, kolu su pohaala djeca iz oblinjega sela Dobranja, opine Metkovi, s tim to su se opinari toga sela obvezali novano pomagati rad kole i uitelja. Uitelj Nikola Vuleti radio je dvije kolske godine. Prvi upravitelj bio je fra Ivan Grubkovi Puljan, upnik.33 Naime, upravitelji su neretvanskih kola bili mjesni upnici budui da je puka prosvjeta u to doba bila pod ingerencijom crkvenih vlasti. Nakon odlaska Nikole Vuletia u kolu je doao uitelj Petar Diana koji je radio kolsku godinu 1847/48. Naslijedio ga je Nikola Pako (Pasco) koji je godine 1850. napustio Metkovi i otiao u Makarsku. Upravitelj kole bio je fra Ante Jelavi.34 U studenome 1849. Ivan Gabri otkazao je opini prostor za tu kolu i uitelja. Meutim, Nikola Pako je ipak pronaao kolski prostor i stan za uitelja i odradio kolsku godinu 1849/50. u jednoj sobi u kojoj je stanovao i odravao nastavu koju je pohaalo 50 uenika.35 Vjerojatno se radilo o sobi u kui Josipa Jeramaza, naelnika opine Metkovi od godine 1848. do 1850. Razlozi odlaska Nikole Paka godine 1850. bili su, navodno, zdravstveni problemi. Nakon njegova odlaska dolo je do prekida rada kole koji je potrajao pet godina. Izgleda da je do prekida ipak dolo zbog toga to opina nije plaala najamninu Ivanu Gabriu u ijoj je kui radila kola i bio uiteljski stan te je Gabri otkazao iznajmljivanje kue opini.
Ponovno otvaranje kole godine 1855.

Zatvaranje kole 1850. bio je velik udarac obrazovanju u Metkoviu. To se upravo dogodilo kada se Metkovi, od do tada neznatna naselja, pretvarao u poznato trgovite, zahvaljujui
31 32 33 34 35
ukidanju strogih carinskih i karantenskih mjera izmeu Austrije i turske Bosne i Hercegovine. Od tada luka Metkovi postaje jedna od najpoznatijih dalmatinskih luka za trgovinu s
Isto. Isto. Isto, spis od 30. lipnja 1845., omot 69. Isto, spis br. 1867/672 od 4. prosinca 1848. i spis br. 426 od 6. prosinca 1848., omot 71. Isto, omot 74, Quietanza od 30. travnja 1850.
PRVO POGLAVLJE Bosnom i Hercegovinom. Razvoj trgovine, a u vezi s time i razvoj obrta, ugostiteljstva i drugih djelatnosti, traio je domae pismene ljude sposobne voditi te djelatnosti. U takvim prilikama, na nagovor kolskoga savjetnika i nadzornika Paviia, u Metkoviu je 25. travnja 1854. odran sastanak Opinskoga upraviteljstva i uglednijih graana Metkovia. Svrha sastanka bila je ukloniti sve zapreke koje su godine 1850. bile uzrok prestanku rada kole. Na sastanku je zakljueno: - nazoni se slau o potrebi otvaranja kole koju e pohaati sva djeca od este do dvanaeste godine ivota bez obzira kojoj vjeri pripadaju - kola e se otvoriti do studenoga godine 1855., s tim da se prethodno osigura prostor za rad kole i stan za uitelja - osigurati godinju plau uitelja u iznosu od 300 fiorina na teret opine - Crkva e uzeti na sebe brigu da do 1. studenoga 1855. osigura besplatan prostor za rad kole i stan za uitelja s potrebnim pokustvom.36 Zapisnik sa sastanka dostavljen je Namjesnitvu u Zadru koji ga je odobrio 31. listopada 1854. Natjeaj za uitelja objavljen je u zadarskom listu Osservatore Dalmata. Na natjeaj se javio uitelj Ivan Rafael Marinkovi, dotadanji uitelj u Bolu na otoku Brau. Biskupski ordinarijat u Splitu imenovao ga je metkovskim uiteljem, o emu je 1. listopada 1855. obavijestio Okruno
19
poglavarstvo u Splitu koje je o tome obavijestilo Opinsko upraviteljstvo u Metkoviu. kola je poela raditi u studenome 1855. Uitelj Marinkovi radio je u Metkoviu do poetka 1858. Upravitelj kole bio je fra Vice Janovi od 1855. do 1863. Godine 1855., u odnosu na razdoblje 1845. - 1850., broj uenika je u porastu. Tako je za kolu bilo spremno 84 uenika (63 muke i 21 ensko).37 Prema socijalnome statusu, izgledalo je ovako: djece teaka 52 (m. - 39, . - 13) siromane djece 21 (m. - 20, . - 1) djece trgovaca 5 (m. 2, . - 3) djece posjednika 4 (m. - 1, . - 3) djece inovnika 2 (m. - 1, . - 1). Godine 1857. za kolu je bio sposoban 101 uenik (53 m. i 48 .).38 Godine 1855. potpisan je Konkordat 39 izmeu Austrije i katolike Crkve. U lanku VIII., izmeu ostaloga pie da ()svi uitelji pukih uionica, odreeni za katolike bit e podvreni crkvenom nadzoru. Nadzornike uionicah u biskupiji imenovat e Njegovo velianstvo izmeu muevah koje biskup bude predloio. Vjera i udorednost onoga koi e se uzeti za uitelja, treba da je neporoan, koi s pravoga puta zae uklonit e se s miesta.40 Konkordat je imao odjeka i na kolske prilike u Metkoviu. Naime, kola je godine 1855. otvorena u crkvenoj kui, s tim da je Crkva osigurala besplatan prostor za tu kolu i uitelja s potrebnim pokustvom.
36 37 38 39 40
Ivo Smoljan, Neretva, Zagreb, Klek, 1988., str. 364. Dekanatski arhiv u Metkoviu, upni ured sv. Ilije, omot 74, popis Uprave kole iz godine 1855. Isto, omot 74, popis fra Vice Janovia od 20. lipnja 1857. Konkordat, sporazum izmeu Vatikana i Austrije o odnosima i pravima katolike Crkve u toj dravi. Glasnik dalmatinski (dalje G. d.), Zadar, 14. prosinca 1855. (Dodatak br. 101), str. 198.
20
Prikaz stanja pukih kola u opinama Metkovi i Opuzen od 1856 . do 1863.41

kolska godina 1856/57. 1857/58. 1858/59. 1859/60. 1860/61. 1861/62. 1862/63. Broj kola 2 2 2 2 2 2 2 Br. obveznika . m. 555 573 589 600 487 581 464 517 447 477 504 339 439 353 Br. polaznika m. . 99 66 85 76 92 91 87 Br. uitelja m. . 2 2 2 2 2 2 2 -
U tablici se donose podatci o broju kola, kolskih obveznika, polaznika i broju uitelja u opinama Metkovi i Opuzen od kolske godine 1856/57. do 1862/63. Upada u oi znaajan broj polaznika u odnosu na kolske obveznike. To je rezultat nerazvijena kolstva u Dalmaciji i nebrige Monarhije o potrebama njezinih itelja. U donjem Poneretavlju otvorene su do tada samo dvije puke kole u kojima su radila dva uitelja. To nije ni izdaleka moglo zadovoljiti kolske potrebe. Moe se postaviti pitanje, je li se Austrija, odnosno Austro-Ugarska, drala mletake krilatice: Ako hoete da vam Dalmatinci budu vjerni drite ih u neznanju.42 Takvo stanje u kolstvu odraavalo se nepovoljno na svim poljima svakodnevnoga ivota, posebice u kulturi, gospodarstvu i drugim djelatnostima. Posljedica takva stanja bio je velik broj nepismenih, zaostalost, primitivizam i praznovjerje. Djevojice u Metkoviu nisu pohaale kolu sve do godine 1874. Moe se samo zamisliti kako su time bile poniene i svrstane u skupinu manje vrijednih ljudskih bia. Postavlja se pitanje, kako su, kao nepismene, mogle odgajati djecu
41
i zadovoljiti druge, primjerice brane i drutvene obveze. Godine 1858. Metkovi je napustio uitelj Ivan Rafael Marinovi. Naslijedio ga je uitelj Ulderiko Donadini koji je ubrzo napustio Metkovi. Nakon njega, Opinsko vijee je za uitelja u kolskoj godini 1859/60. imenovalo Antu Gluevia iz Metkovia. Bio je to prvi domai uitelj u mjestu. Meutim, njegovo imenovanje nije odobrio Biskupski ordinarijat, budui da nije bio kolovan za uitelja. Raspisan je natjeaj za novoga uitelja. U meuvremenu je Gluevi u Dubrovniku poloio ispite za uitelja te se javio na raspisani natjeaj. Na natjeaj su pristigle etiri molbe. Opinsko vijee ponovno je prihvatilo molbu Ante Gluevia i imenovalo ga uiteljem, te je ostao raditi od kolske godine 1859/60. do kolske godine 1866/67. Dogaaji u Monarhiji, koji su uslijedili poslije Bitke kod Solferina, prisilili su cara i kralja Franju Josipa I. da sazove u Beu 5. oujka 1860. proireno Dravno vijee na koje je, osim carevih savjetnika, pozvano tridesetak uglednika iz svih zemalja Monarhije. Meu njima, iz Hrvatske i Dalmacije bio je biskup Strossmayer,
42
Kosta Vojnovi, Ceni statistico-economici sul Circolo di Spalato con speciale riguardo al qadriennio 1857. 1860., tavola VIII., Split, 1864. Isti, Le condizioni economici del Circolo di Spalato negli anni 1861.-1863., Split, 1865. Mate Zaninovi, Nadzor nad kolama u Dalmaciji do propasti Austro-Ugarske godine 1918., Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio drutvene znanosti, 7, 1976/77., Zadar, 1977., str. 32.
PRVO POGLAVLJE conte Frano Borelli i drugi. Dravno vijee prihvatilo je da se drava organizira kao neka vrsta federacije. Predstavnici iz Hrvatske uspjeli su privoljeti cara da se, uz ostalo, u kole uvede hrvatski jezik. Carskim dekretom od 26. veljae 1861. uveden je u Dalmaciji ustavni ivot. U Zadru je utemeljen Zemaljski odbor koji je odobrio uvoenje hrvatskoga jezika u javni ivot Dalmacije. Do tada je slubeni jezik bio talijanski. Meutim, pohrvaenje kole i drugih ustanova ilo je sporo jer su na vlasti u Metkoviu bili autonomai koji su se suprotstavili ujedinjenju Dalmacije s ostalom Hrvatskom, nasuprot narodnjacima koji su se za to zalagali. Dana 18. listopada 1866. Namjesnitvo u Zadru izdalo je Okrunicu u kojoj trai da se u sve kole u Dalmaciji uvede hrvatski jezik. Tako je u metkovskoj koli hrvatski jezik postao slubeni, moda ak i prije te godine, umjesto dotadanjega talijanskoga jezika. Ako je tona konstatacija da je jezik dua naroda, onda su uenici u kolama, bez svojega jezika, gubili svoju hrvatsku duu. Da je opasnost hrvatskome narodu da izgubi svoj jezik prijetila kroz brojna stoljea dokaz su, uz ostalo, i stihovi Petra Preradovia o hrvatskom jeziku koji glase: () Svaka zviezda svojim svjetlom sieva, Svaka ptica svojim glasom spieva, Ti jezikom svojim zbori! Slatkim glasom materinim, Odlikuj se meu inim!43
21
O znaenju jezika u ivotu jednoga naroda pisao je krajem XIX. stoljea Ivan Nepomuk Jemeri, upnik u Grubinomu Polju. On, meu ostalim, pie i ovo: () Svaki i samo donekle naobraen narod tuje i ljubi svoj jezik, a tko se odrie svoga materinjega jezika, kao to na alost vidimo dosta primjera u naoj hrvatskoj domovini, - taj pomae ruiti svoj narodni znaaj s najpogibeljnije strane ().44 Ponovno se postavilo pitanje uiteljevanja Ante Gluevia. Umjesto njega, prema ocjeni Biskupskoga ordinarijata, za uitelja je imenovan Vicko Markovini jer Gluevi nije imao potpune kolske kvalifikacije. Uitelj Markovini ostao je u Metkoviu samo kolsku godinu 1867/68. U kolu se ponovno vratio Ante Gluevi kao pomoni uitelj, ali samo nakratko. Kotarsko kolsko vijee, koje je osnovano na temelju Zakona o pukim kolama od 4. svibnja 1869., raspisalo je novi natjeaj za uitelja i imenovalo Petra Andrijaevia privremenim uiteljem. S tim se imenovanjem nije sloilo opinsko vijee koje je raspisalo novi natjeaj i na kraju ponovno primilo Andrijaevia za uitelja. Pitanje uitelja isticalo se esto kao velik problem zbog toga to su potrebe za uiteljima bile velike, a malo ih se kolovalo. Postojee uiteljske kole u Dalmaciji nisu mogle kolovati onoliko uitelja koliko su ih kole traile.
Kretanja broja uenika za kolske godine 1869/70. - 1873/74.

Kako se ne raspolae ni s kakvim drugim dokumentima iz kojih bi se moglo doznati o radu kole, donosi se tablini pregled kretanja broja uenika za etiri kolske godine.
43 44
Ivan Nepomuk Jemeri, Majka u radu za Boga i Hrvatsku ili dar hrvatskim enama, Zagreb, 1896., str. 176. Isto.
22
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Pregled broja uenika i uitelja u Mukoj pukoj koli u Metkoviu od kolske godine 1869/70. do 1873/74. kolska godina 1869/70.45 1870/71.46 1871/72.47 1872/73.48 1873/74.49 Obveznika m. 237 237 . 230 230 svega 467 467 m. 44 32 44 95 94 Polaznika . 42 63 svega 32 32 44 137 157 Uitelj (-ica) Petar Andrijaevi Josip Gabri Josip Gabri Josip Gabri Josip Gabri Artemija Peri
Iz tablice je vidljivo da kolu nije pohaao velik broj djece. Prema temeljnome Zakonu o obveznu pohaanju puke kole, donesenu 14. svibnja 1869., sva djeca od navrene este do navrene etrnaeste godine morala su pohaati puku kolu.50 Na to ih je obvezao i pokrajinski Zakon o osnivanju, uzdravanju i pohaanju javnih pukih kola, donesen 29. prosinca 1871. Prema njemu, djeca od navrene este do navrene dvanaeste godine bila su obvezna pohaati kolu.51 Meutim, roditelji se nisu drali spomenutih zakona; njima je bilo vanije da im djeca pomau obavljati sitne kune poslove i poslove u poljodjelstvu i stoarstvu, nego da gube vrijeme u koli. To, ipak, nije bio jedini uzrok to se djeca nisu kolovala. Tomu treba dodati udaljenost djece od kole ili upnoga stana, roditeljsko siromatvo i druge razloge. kolska godina 1872/73. bila je svojevrsna prekretnica u razvoju kolstva u donjem Poneretavlju. Otvaraju se nove kole, i to u Slivnu Ravnomu, u opini metkovskoj, u Kominu, u opini opuzenskoj, te enski odjel u Metkoviu.
Do tada su u donjemu Poneretavlju bile otvorene samo dvije muke kole, u Opuzenu i Metkoviu. Sve to dogaalo se nakon pobjede narodnjaka na izborima nad autonomaima. Vaan dogaaj za puko kolstvo u Dalmaciji bilo je donoenje nastavne osnove, tj. nastavnoga programa za puke kole godine 1879., ponajvie zaslugom kolskoga nadzornika Antuna Dragutina Bakotia.52 Dogodilo se, napokon, i to da je 1880. jedini nastavni jezik u kolama u Dalmaciji bio hrvatski, osim u trima kolama gdje je bio talijanski jezik (dvjema u Splitu i jednoj u Zadru) i njemaki jezik u jednoj koli u Zadru. Bila je to velika pobjeda narodnjaka u pohrvaenju pukih kola.53 Od godine 1873. pa do godine 1894. u donjem Poneretavlju nije otvorena nijedna nova kola. Gospodarski polet, zahvaljujui uvoznoizvoznoj trgovini preko luke Metkovi, izgradnja prometnica, razvoj obrta i ugostiteljstva, nije se povoljno odrazio na otvaranje kola i kulturnu preobrazbu. Izgleda da su za roditelje materijalna bogatstva bila primarnija od kulturnih bogatstava.
45 46 47 48 49 50 51 52 53
Luigi Maschek, Del regno di Dalmazia, per l ano 1869./70., Zadar, 1871., str. 101. Isto, 1872., str. 281. Isto, 1873., str. 274. i 286-287. Isto, 1874., str. 252-253. Isto, 1875., str. 246-247. Zakon se odnosi i na svetano-nedjeljnu kolu. Petar Bezina, nav. dj., str. 71. Ivo Peri, kolske prilike u Dalmaciji, str. 50. Dragutin Frankovi, nav. dj., str. 211.
PRVO POGLAVLJE Osim nebrige tuinskih vlasti za otvaranje kola krivo je i domae opinstvo te dijelom i roditelji koji su nerado slali djecu u kolu, na izuavanje zanata i slino. To se posebno odnosi na kolovanje enske mladei kojoj se nije pridavalo gotovo nikakvo znaenje. etiri otvorene kole, u Metkoviu, Opuzenu, Kominu i Slivnu Ravnomu, nisu imale dobre uvjete za rad. Tako se manjak uitelja nepovoljno odraavao na rad kola koje su zbog toga povremeno prekidale svoj rad. kolske godine 1885/86. svaka je kola imala knjinicu s malim brojem knjiga. Takoer, u zaetku je bila i kotarska uionika knjinica. Uioniki je vrt imala jedino kola u Opuzenu. Tijekom kolske godine slabo su radila mjesna kolska
23
vijea, a nije radilo ni Kotarsko kolsko vijee zbog bolesti kotarskoga nadzornika.54 Od godine 1894. poele su se otvarati kole u veim mjestima donjega Poneretavlja. Tako su te godine otvorene kole u Novim Selima, Rogotinu i Vidu. Muka puka kola u Metkoviu, kao i ostale kole u donjem Poneretavlju, najprije su se zvale jednorazrednim kolama zbog toga to je u koli radio samo jedan uitelj, premda je bilo vie razreda. Takav je naziv kola nosila od osnivanja 1845. pa do kolske godine 1885/86. Od kolske godine 1886/87. u koli rade dva uitelja pa se naziva Muka dvorazredna puka kola, premda je u koli bilo vie razreda. Naime, broj se uitelja u koli poistovjeivao s brojem razreda, to je bilo pogrjeno.
Uionica, fotografiju ustupio Hrvatski kolski muzej iz Zagreba

54
Dravni arhiv u Zadru, Pokrajinsko kolsko vijee, c.k. Kotarsko uioniko vijee Metkovi, Izvjee za godinu 1885/86., 30. studenoga 1886.
26
Otvaranje Narodne itaonice neretvanske u Metkoviu

Osim kole, koja je arite kulturnoga ivota nekoga mjesta, itaonice su takoer igrale veliku ulogu u kulturno-prosvjetnom ivotu. U borbi za nacionalni i kulturni preporod u drugoj polovini XIX. stoljea Metkovi nije zaostajao za mjestima ostale june Hrvatske. Uvijek se naao ruku pod ruku s ostalom hrvatskom braom dijelei na taj nain zajedniku sudbinu. Kako je inae preporodno gibanje ezdesetih i sedamdesetih godina pokrenulo osnivanje narodnih itaonica, metkovski su narodnjaci uinili to isto svjesni znaenja itaonica u borbi protiv autonomaa. Narodna itaonica neretvanska utemeljena je 30. travnja 1873., u slavu i ast hrvatskih velikana Zrinskih i Frankopana. Sveano otvaranje obavljeno je 30. rujna 1873. itaonicu je otvorio don Mihovil Pavlinovi, zastupnik metkovske opine u Dalmatinskom saboru u Zadru. Otvaranje je uprilieno u povodu njegova imendana, koji je sveano obiljeen u Metkoviu 29. rujna, na Sv. Mihovila. Time su se Neretvani, posebice stanovnici Metkovia, bar donekle oduili svome zastupniku za sve ono to je za njih uinio u proteklom razdoblju u svezi s kulturnim i gospodarskim napretkom. Don Mihovil Pavlinovi, otvarajui itaonicu, odrao je svoju poznatu besjedu u hrvatskome duhu. To je ujedno bila Pavlinovieva trea po redu besjeda u tom duhu, nakon besjeda u Jelsi (1868.) i Imotskome (1870.). Njegove su besjede bile zapravo Program Narodne stranke. Obraajui se okupljenim Neretvanima Pavlinovi je rekao i ovo: () Rodoljublje vae sinulo je nadaleko () Vi ste trobojnicu u vis digli (). Uionice vaoj djeci otvarajte (). Svadba neretvanska se primie, ali nek se u taj pir ne uzda tko ne bude imao sviee goree u ruci i svatovske kabanice na pleima ().U ruke svieu Neretvani: gojte prosvjetu, kao to su poeli Metkovii, kao to eli Opuzen i Komin (). 59
Zastava itaonice Metkovi

59
N. l., br. 82, 83 i 84, Zadar, 1873.
24
Franz Thiard de Laforest: fotografija Metkovia iz godine 1873. (iz zbirke razglednica i fotografija Marija Talajia)
Izborna pobjeda narodnjaka u Metkoviu godine 1870. i uvoenje hrvatskoga jezika u javni ivot
Poetkom ezdesetih godina XIX. stoljea u Dalmaciji se osnivaju prve politike stranke. Meu njima su se isticale Narodna stranka i Autonomaka stranka. Narodna stranka zalagala se za sjedinjenje Dalmacije s ostalom Hrvatskom, a Autonomaka za autonomiju Dalmacije u okviru Austrije. Na izborima u Metkoviu 25. listopada 1870. Narodna stranka je nakon osam godina isticanja svoje liste na izborima pobijedila autonomae. Konstituirajua sjednica ponaroene Opinske skuptine odrana je 29. sijenja 1871. Toga se dana, koliko je poznato, prvi put na opinskoj zgradi zavijorila hrvatska trobojnica, a zapisnik u Opinskoj skuptini voen je na
55
hrvatskome jeziku. Od tada je slubeni jezik na podruju opine Metkovi bio hrvatski. Talijanski jezik, do tada slubeni jezik ove opine, postupno iezava. O pobjedi narodnjaka u Metkoviu Narodni list iz Zadra zapisao je i ovo: () Znam da je svako rodoljubno srce sa alou gledalo kako se bio ovaj komad hrvatske zemlje otuio svojoj majci. Narod ostao to je, a moe biti onaj pritisak narodnom uvstvu i poesti ga. ekao je do prigode i prvom se prigodom otresao jarma i oistio kalja to su mu poturice bili nanili ()55 Narodnjaci su se posvetili poboljanju gospodarskoga i kulturnoga ivota opine. Otvarali su kole, osnivali hrvatska kulturna
Narodni list (dalje N. l.), br. 11, Zadar, 1871.
PRVO POGLAVLJE drutva, brinuli se za uvoenje hrvatskoga jezika u javnu uporabu i za druge potrebe graana. Bili su jamstvo da e hrvatski jezik potisnuti dotadanji talijanski jezik koji je sluio za odnaroivanje Hrvata. Narodnjaci su 2. lipnja 1871. zatraili od Zemaljskoga kolskoga vijea u Zadru da se podigne metkovska kola s treega na etvrti razred. U dopisu upuenu Zemaljskomu kolskom vijeu pie i ovo: () Uzimajui u obzir veliki zadatak puke uionice () opraviteljstvo uvjereno, da je sada najhasnovitije narodu naemu starati se za napredak i prosvjetu njegovu, jer u tom aliboe od inih naroda mnogo zaostasmo () Odkad puke kole poee se umnoavati po svih pokrajinskih kotarih, dosta ih umnoa se, samo Neretva ostade na cidilu. Cielo neretvansko puanstvo neima nego dvie kole i to nije. Metkovi, varoica od 1.300 dua, ima samo trorazrednu kolu s jednim uiteljem () Jer doista sa 60, a do malo 80 djece za mo tono po propisu zakona pouavati, sasvim je nemogue.56 Molbi narodnjake opine nije udovoljeno. Narodnjaci su, osim politikoga utjecaja na cjelokupan ivot opine, teili da na vanije funkcije, primjerice u koli, postave ljude narodnjake orijentacije kako bi promicali hrvatske nacionalne interese. Kako nisu bili zadovoljni radom uitelja Andrijaevia, Opinsko vijee je u kolovozu 1871. raspisalo natjeaj za uitelja u Objavitelju dalmatinskom. O tome je Opinsku upravu obavijestilo Visoko zemaljsko uiteljsko vijee u Zadru. Pri tome su mislili na don Josipa Gabria, jednoga od glavnih boraca Narodne stranke. Don Josip jedini se javio na natjeaj i bio imenovan uiteljem metkovske kole. S imenovanjem se nije suglasilo Pokrajinsko kolsko vijee koje je za privremenoga uitelja ponovno imenovalo Petra Andrijaevia koji je, zbog nastalih prilika, sam napustio Metkovi.
25
Don Josip Gabri u meuvremenu je poloio uiteljski ispit u Arbanasima. ak je i biskup bio protiv toga da Gabri bude uitelj u koli. Meutim, biskup je ipak pristao na viekratne molbe Opinske uprave pa je don Jozo Gabri privremeno otvorio kolu 17. lipnja 1872.58 u kui unjia dok se ne uredi crkvena kua. Tada je kola podignuta na kolu I. reda s etirima razredima, kao i kole u Makarskoj i Vrgorcu. Don Josip Gabri ostao je uiteljem i ravnateljem kole sve do godine 1886. U meuvremenu je bio imenovan kotarskim kolskim nadzornikom od godine 1881. Tijekom toga razdoblja dolazilo je do kraih prekida rada, i to godine 1878. kada je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu i godine 1886. za vrijeme epidemije kolere u donjem Poneretavlju.
Tabla 1, fotografiju ustupio Hrvatski kolski muzej iz Zagreba
56 57 58
Mile Vidovi, nav. dj., str. 282. Dravni arhiv u Zadru, Pokrajinsko kolsko vijee, svezak 17, br. 426, 1879. Mile Vidovi, nav. dj., str. 283.
PRVO POGLAVLJE itaonica je postala mjesto zbora i dogovora, mjesto okupljanja narodnjaka, odravanja knjievnih i glazbenih priredaba, predavanja, itanja knjiga i novina, rijeju - sredite kulturnoga ivota Metkovia.
27
Pobjeda narodnjaka na izborima godine 1870. i otvaranje itaonice, golemi je politiki i kulturni dogaaj u prolosti Metkovia. Ti su dogaaji imali velik utjecaj na razvoj pukoga kolstva u Metkoviu i donjem Poneretavlju.
Kretanje broja uenika Muke puke kole od kolske godine 1874/75. do 1893/94.
U Dravnom arhivu u Dubrovniku, Sabirnome arhivskome centru Metkovi-Ploe-Opuzen, nalaze se uionike knjige o pohaanju i napretku Muke, enske i Mjeovite puke kole od kolske godine 1872. pa do 1909/10. To jedina sauvana arhivska graa za to razdoblje. Uionike knjige relativno su dobro sauvane. Uvezane su prema kolskim godinama, i to: svezak 1. od kolske godine 1872/73. do kolske godine 1880/81.; svezak 2. od kolske godine 1881/82. do 1889/90.; svezak 3. od 1891/92. do 1898/99.; svezak 4. od 1900/01. do 1903/1904. i svezak 5. od 1904/05. do 1909/10. Od godine 1910/11. pa do godine 1991/92. imenici su preuzeti godine 2004. iz Osnovne kole Stjepana Radia. U imenicima se nalaze popisi uenika i uenica te podatci o pohaanju i uspjehu. Ono to se moe doznati iz imenika su statistiki podatci iz kojih se doznaje kretanje broja uenika po kolskim godinama, o uiteljima koji su im predavali, ravnateljima kola te drugi podatci. U nedostatku druge arhivske grae, iz koje bi se opirnije moglo doznati o radu te kole, uionike knjige, odnosno imenici, daju dragocjene podatke istraivaima prolosti kolstva u Metkoviu za spomenuto razdoblje.
Plokata oko godine 1890.
28
Nepotpuni pregled broja uenika Muke puke kole od kolske godine 1874/75. do 1993/94.
kolska godina
1874/75.60 1875/76.61 1876/77.62 1877/78.63 1878/79.64 1879/80.65 1880/81.66 1881/82.67 1882/83.68 1883/84.69 1884/85.70 1885/86.71 I886/87.72 1887/88.73 1888/89.74 1889/90.75 1890/91.76 1891/92.77 1892/93.78 1893/94.79
60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79
I.
60 52 47 55 36 52 43 57 37 60
II.
8 28 33 28 28 30 27 28 32 28
uionika godina III. IV.

7 9
V.
-
VI.
-
Svega
84
52 46 48 56 50 34 64 46 40
36 28 12 23 34 31 29 39 11 3 1 10 18 11 4 6 2 10 16 20 7 10 16 11 5
DAD, SACMPO, svezak 1. Uionika knjiga o pohaanju uenika muke puke uionice II. razreda, teajne uionike godine 1874/75. Isto, Uionika knjiga o napretku uenika muke puke uionice Metkovi, I. razred teajne kolske godine 1875/76. Isto, kolska godina 1876/77. Isto, kolska godina 1877/78. Isto, kolska godina 1878/79. Isto, kolska godina 1879/80. Isto, kolska godina 1880/81. Isto, kolska godina 1881/82. Isto, kolska godina 1882/83. Isto, kolska godina 1883/84. Isto, kolska godina 1884/85. Isto, kolska godina 1885/86. Isto, kolska godina 1886/87. Isto, kolska godina 1887/88. Isto, kolska godina 1888/89. Isto, kolska godina 1889/90. Isto, kolska godina 1890/91. Isto, kolska godina 1891/92. Isto, kolska godina 1892/93. Isto, kolska godina 1893/94.
PRVO POGLAVLJE Tablica je formirana na temelju podataka iz sauvanih razrednih imenika Muke puke kole od kolske godine 1874/75. do 1893/94. Do kolske godine 1885/86. donose se podatci za I. i II. razred jer je do tada kola bila trivijalna jednorazredna u kojoj je radio samo jedan uitelj. Od te godine do
29
kolske godine 1893/94. kola je bila dvorazredna jer su u njoj radila dva uitelja u kombiniranim odjelima koji su radili u est uionikih godina. Budui da nisu sauvani svi razredni imenici ili katalozi, nisu se mogli donijeti kompletni podatci za svaku kolsku godinu.
Preslik iz imenika Muke puke kole kolske godine 1879/80.
30
Otvaranje enske puke kole u Metkoviu

kolske su vlasti ve od godine 1844. planirale otvoriti u Metkoviu ensku puku kolu. Radi toga su inile pritisak na Opinsku upravu traei popise uenica obveznih pohaati kolu. Za otvaranje kole zauzeo se Biskupski ordinarijat. Sve to bilo je uzaludno, s obzirom da je kulturna razina roditeljske svijesti bila na niskome stupnju te nisu mogli shvatiti to znai pismenost u sveukupnu ivotu naroda. Godine 1866. kolske su vlasti tiskale okrunicu u kojoj se roditeljima i opinskim vlastima pokuava dokazati potreba otvaranja enske puke kole. Nakon toga je Kotarsko kolsko vijee godine 1872. zatrailo od narodnjake Opine da dostavi zahtjev za raspisivanje natjeaja za uiteljicu kole. Ni tada se Opinska uprava nije odazvala molbi kolskih vlasti. Konano, nakon mnogih pritisaka na opinsku vlast i roditelje, kolske godine 1873/74. otvorena je u Metkoviu enska puka kola u kui Nikice Carevia. Otvaranje kole roditelji nisu zduno prihvatili, iako se prvi put dogodilo u povijesti Metkovia da enska populacija ima prilike stei temeljno obrazovanje. U narodu se bilo uvrijeilo miljenje da ene ne trebaju biti pismene jer ne idu u vojsku, ne putuju u daleke zemlje, ne zapoljavaju se u gospodarskim djelatnostima i drugo. Prva uiteljica bila je Artemija Peri.80 kolu je trebalo pohaati devedeset pet djevojica od navrene este do dvanaeste godine ivota. Meutim, kolskoj se obvezi odazvalo samo jedanaest uenica. Radilo se uglavnom o djevojicama iz graanskih i inovnikih obitelji. Led je, ipak, probijen. Djevojicama su se otvorila kolska vrata i put u drutvo pismenih graana iz viestoljetnoga patrijarhalnoga mraka. kolske godine 1874/75. u I. razred upisalo se dvadeset, a u II. razred est uenica. Iz oskudnih se podataka doznaje da se broj polaznica iz godine u godinu poveavao. Prva uiteljica Artemija Peri, nakon trinaest godina uiteljevanja, napustila je Metkovi godine 1886. Poslije njezina odlaska spominju se uiteljice enske puke kole: Darinka Mrkaji, Marica Iveta i Marija Tocilj.81 Do godine 1886. kola je radila bez veih prekida. Do prekida je dolo godine 1878., u doba kada je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu, zatim godine 1882. kada je u toj koli bila smjetena bolnica austrougarske vojske i godine 1886. kad se tu smjestila bolnica oboljelih od kolere.82 Od svoga osnutka kolske godine 1973/74. pa do otvaranja Mje-ovite trorazredne puke kole, enska puka kola bila je jednorazredna.
Prve uenice enske puke kole u Metkoviu83

Iz knjige pohaanja enske puke uionice za godinu 1874/75. doznaje se kako se u prvi razred upisalo dvadeset uenica i u II. razred est uenica. Uenice II. razreda su prethodne kolske godine, kada je otvorena enska puka kola, zavrile I. razred. Budui da se radi o prvim uenicama koje su upisane u tu kolu, donose se njihova imena. 1. Cattina Doimi (10 godina), otac Stjepan, carinik 2. Cecilija Gluevi (10 godina), otac Ante, posjednik 3. Kata Ili (7 godina), otac Nikola, teak 4. Elma Manger (11 godina), Petar, carinik
80 81 82 83
5. Eleonora Slamnji, otac Josip, financijski slubenik 6. Mara Volarevi (12 godina), otac Grgo, potanski slubenik. Na popisu se nalaze uenice razliite ivotne dobi koje su pohaale isti razred. To je bilo zbog toga to je kola tek otvorena, a obvezno su je trebale pohaati curice od navrene este do navrene dvanaeste godine ivota. Ove su uenice udarile temelj kolovanju enske populacije u Metkoviu. Od tada do danas vrata metkovske puke kole i ostalih kola koje e se otvarati u Metkoviu otvorene su za djecu obaju spolova.
Mile Vidovi, nav. dj., str. 284. Isto. Isto. DAD, SACMPO, Knjiga o pohaanju enske uionice u Metkoviu za uionsku godinu 1873/74.
PRVO POGLAVLJE
31
Preslik naslovnice hrvatske poetnice za puke kole iz godine 1875.
32
Nepotpuni pregled broja uenica enske puke kole od kolske godine 1873/74. - 1893/94.
kolska godina 1873/74.84 1874/75.85 1875/76.86 1876/77.87 1877/78.88 1878/79.89 1879/80.90 1880/81.91 1881/82.92 1882/83.93 1883/84.94 1884/85.95 1885/86.96 1886/87.97 1887/88.98 1888/89.99 1889/90.100 1890/91.101 1891/92.102 1892/93.103 1893/94.104
84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104
I. 55 18 24 37 30 28 39 44 65 55 48 82 33 49 47 46 44 45 36 32
II. 6
uionika godina III. IV.
V.
VI.
Svega
6 6 5 8 27
6 8 17 14 13 15 16 16
10 4 6 9 6 10 9 6
49
7 7 2 8
4 4 5
69 70 81 1 -
Isto, kolska godina 1873/74. Isto, kolska godina 1874/75. Isto, kolska godina 1875/76. Isto, kolska godina 1876/77. Isto, kolska godina 1877/78. Isto, kolska godina 1878/79. Isto, kolska godina 1879/80. Isto, kolska godina, 1880/81. Isto, kolska godina 1881/82. Isto, kolska godina 1882/83. Isto, kolska godina 1883/84. Isto, kolska godina 1884/85. Isto, kolska godina 1885/86. Isto, kolska godina 1886/87. Isto, kolska godina 1887/88. Isto, kolska godina 1888/89. Isto, kolska godina 1889/90. Isto, kolska godina 1890/91. Isto, kolska godina 1891/92. Isto, kolska godina 1892/93. Isto, kolska godina 1893/94.
PRVO POGLAVLJE I ova je tablica o kretanju broja uenica enske puke kole od kolske godine 1873/74. kada je kola poela raditi pa do kolske godine 1893/94., kada je otvorena Mjeovita puka kola, nekompletna kao i kod Muke puke kole, i to zbog istih razloga. Drugi izvori iz kojih bi se neto vie moglo doznati o radu kole tijekom toga razdoblja, ne postoje. Te je izvore gotovo nemogue pronai jer je arhivska graa kole stradavala na razliite naine i u razliitim vremenima. Treba spomenuti injenicu da kola nije imala vlastitu zgradu i odgovarajui prostor gdje bi se arhivska graa mogla uvati.
33
Most carice Jelisave (Elizabete) u Metkoviu oko godine 1900.
34
Izvod iz imenika enske puke kole
Donosi se preslik jedne stranice imenika enske puke kole iz godine 1880/81. Na stranici se nalaze imena triju uenica, imena i zanimanja roditelja, godina upisa u kolu, razred i ocjene iz pojedinih predmeta.
PRVO POGLAVLJE
35
Otvaranje Mjeovite puke kole u Metkoviu

Namjesnitvo u Zadru svojom odlukom br. 2228 od 10. lipnja 1894. naredilo je spajanje Muke i enske puke kole u Metkoviu u jedinstvenu kolu koja e se zvati Mjeovita puka kola.105 S odlukom Namjesnitva nije se suglasilo Opinsko vijee koje je na svojoj sjednici odranoj 4. srpnja 1894. donijelo zakljuak da se protestira kod Ministarstva nastave protiv odluke Namjesnitva. Na odluku Namjesnitva bili su ogoreni i roditelji uenica. Najbolji je primjer za to izjava dr. med. Franje Scwarza, opinskoga lijenika, od 1. srpnja 1894. da on ni u jednom sluaju nee slati svoje keri u takvu kolu () jer bi to bilo, u prilikama koje vladaju, osuda istih na moralnu smrt ().106 Bez obzira na otpore Opinskoga vijea i roditelja, Namjesnitvo je provelo svoju odluku. Tako je kolske godine 1894/95. u Metkoviu osnovana Mjeovita puka kola. Te su godine u koli radili: Marko Boduli, naduitelj i ravnatelj kole, Petar Pendelj, uitelj i Marija Tocilj, uiteljica, dotadanja ravnateljica enske puke kole.107
Agencija Ante Golijana oko godine 1905.

105 106 107
Mile Vidovi, nav. dj., str. 284. Isto. Isto.
36
Pregled broja uenika Mjeovite puke kole u Metkoviu od kolske godine 1894/95. do 1904/05.
kolska godina 1894/95.108 1895/96.109 1896/97.110 1897/98.111 1898/99.112 1899/00.113 1900/01.114 1901/02.115 1902/03.116 1903/04.117 1904/05.118 1905/06.119 1908/09.120 1909/10.121 I. 78 63 60 68 73 80 83 84 82 93 92 71 70 II. 52 42 40 32 24 45 56 45 41 81 82 48 50 Uionika godina III. IV. 24 16 27 6 27 34 33 22 27 34 24 32 60 42 32 35 40 28 41 50 44 53 27 43 32 36 V. 10 4 13 27 16 18 25 9 27 21 31 VI. 9 3 14 11 22 13 11 8 3 17 21 Svega 189 145 188 193 196 212 277 213 221 265 271 227 240
U tablici se donose podatci o kretanju broja uenika Mjeovite ope puke kole od kolske godine 1893/94. do 1909/10. Ni ova tablica, kao ni prethodne, nije kompletna. Iz tablice se moe doznati da se kroz to vrijeme broj uenika u koli kretao od 145, kolske godine 1895/96. kada ih je bilo najmanje, do
277 uenika kolske godine 1900/01., kada ih je bilo najvie. Takva je razlika u broju uenika za pojedine kolske godine nemogua. Problem lei u tome to nisu sauvani svi imenici iz kojih bi se moglo doznati pravo stanje kretanja broja uenika po pojedinim kolskim godinama.
108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121
DAD, SACMPO, Knjiga o pohaanju i napretku uenika Puke trorazredne mjeovite uionice u Metkoviu za uioniku godinu 1894/95. Isto, kolska godina 1895/96. Isto, kolska godina 1896/97. Isto, kolska godina 1897/98. Isto, kolska godina 1898/99. Isto, kolska godina 1899/00. Isto, kolska godina 1900/01. Isto, kolska godina 1901/02. Isto, kolska godina 1902/03. Isto, kolska godina 1903/04. Isto, kolska godina 1904/05. Isto, kolska godina 1905/06. Isto, kolska godina 1908/99. Isto, kolska godina 1909/10.
PRVO POGLAVLJE
37
Osnivanje Pripomonoga druta za ubonu djecu

Pripomono drutvo za ubonu djecu u Mjeovitoj koli u Metkoviu osnovano je 8. prosinca 1898. 122 To se dogodilo prigodom obiljeavanja 50. obljetnice vladavine cara i kralja Franje Josipa I. u Mjeovitoj pukoj koli u Metkoviu. U Odbor je izabran opinski naelnik Ante Gluevi, Marko Boduli, upravitelj kole, jedan lan iz Mjesnoga vijea te etiri lana iz Pripomonoga drutva. U pravilima Drutva zapisano je, meu ostalim, da je Promicateljski odbor odluio: () da svaki dan kolska djeca imaju izrijekom izmolit jednu Zdravu Mariju za dobroinitelje drutva ().123 Do osnivanja Pripomonoga drutva dolo je zbog toga to je znatan broj kolskih obveznika bio siromaan i nije mogao osigurati potreban pribor i kolske knjige. Osim toga, meu polaznicima je bilo i invalidne djece. Planirano je da se iz fonda Pripomonoga drutva pomae takvoj djeci.
Prvi narataj metkovske glazbe iz godine 1890.
122 123
Smotra dalmatinska (dalje S. d.), br. 102 od 21. prosinca 1898. Isto.
38
Pregled broja uenika po razredima u Mjeovitoj svetano-nedjeljnoj koli kolske godine 1898/99.124
Uenici Obvezni Upisani Pohaaju Opravdano Neopravdano I. razred m. . 45 38 36 7 2 41 34 10 6 5 II. razred m. . 17 16 16 1 54 46 44 8 2 III. razred m. . 66 61 57 5 4 Svega 223 195 183 26 14
U tablici se donose podatci o uenicima Mjeovite kole za I., II. i III. razred, posebno za muke i posebno za enske. Zamjeuje se da u III. razredu nije bilo enske djece. Takoer, donose se podatci o obveznicima, upisanima, onima koji su pohaali kolu, opravdanima i neopravdanima od pohaanja. Opravdani su oni
uenici koji zbog fizikih ili mentalnih smetnja nisu bili sposobni kolovati se. Ove je kolske godine takvih uenika bilo dvadeset est. U skupinu neopravdanih spadaju ona djeca koja zbog nemarnosti roditelja nisu pohaala kolu. Roditelji takve djece bili su kanjavani novano ili zatvorskom kaznom.
Pregled broja uenica i uenika u svetano-nedjeljnoj koli koji su bili obvezni pohaati kolu
Uenici Obvezni Upisani Pohaaju Opravdano Neopravdano Muki 15 11 11 4 enski 12 12 4 8 Svega 27 23 15 12 -
Svetano-nedjeljna kola djelovala je gotovo svake kolske godine. Meutim, rijetko su iz koje godine sauvani njihovi imenici. Donose se podatci o uenicima te kole za kolsku godinu 1898/99. koji su vidljivi u tablici.
Ploica, fotografiju ustupio Hrvatski kolski muzej iz Zagreba

124
DAD, SACMPO, Fond Osnovne kole Stjepana Radia u Metkoviu, razredni imenici za kolsku godinu 1898/99.
PRVO POGLAVLJE
39
Stanje razrednih imenika od godine 1910. do 1918.125

U Sabirnom arhivskom centru u Metkoviu nalaze se razredni imenici od kolske godine 1910/11. do 1918/19. koji su preuzeti iz Osnovne kole Stjepana Radia u Metkoviu. Radi se o esnaest imenika, to je mnogo manje od broja imenika koji su postojali u koli. Ustanovljeno je da nisu sauvani svi imenici pa je nemogue donijeti statistike podatke o kretanju uenika po kolskim godinama za spomenuto razdoblje. Naime, nastavu su izvodila tri uitelja. Svaki od njih je imao svoj imenik u kojemu se nalazio popis uenika dviju pohaajuih godina. Radilo se o kombiniranim odjelima.
Uenici i uitelji Mjeovite puke kole u Metkoviu, fotografija iz godine 1910.
125
Isto, razredni imenici od 1910. do 1918.
40
Metkovi oko godine 1910.
Gradski park u Metkoviu oko godine 1910.
PRVO POGLAVLJE
41
kolska godina 1911/12.126
Preslik iz kolske kronike za godinu 1912.

126
Isto, razredni imenici za kolsku godinu 1911/12.
42
Pregled broja uenika za kolsku godinu 1911/12. po godinama pohaanja

Godina 1. Broj uenika 62 2. 62 3. 19 4. 22 5. 18 6. 6 Ukupno 189

U kolu su primljene dvije uiteljice, i to Ivka Chiettini-ugelj i Ivka Gluevi, pomona uiteljica. Nastavu u koli izvodili su: I. razred uiteljica Ivka Chiettini-ugelj, II. razred Tereza Alessandri, III. razred Ivka Gluevi, IV. razred Vlaho Dragovi, naduitelj, rimokatoliki vjeronauk fra Ivan Ivandi, a grkoistoni paroh Mirko Stojsavljevi. Rad u toj koli bio je prekinut od 29. prosinca 1913. do 26. sijenja 1914. zbog epidemije krleta (arlaha). kolska godina zavrila je 26. srpnja, neto ranije nego je to bilo uobiajeno, zbog toga to je kolska zgrada odreena za vojnu bolnicu.
Pregled broja uenika za kolsku godinu 1912/13. po godinama pohaanja

Godina Broj uenika 1. 2. nema nema podataka podataka 3. 46 4. 28 5. 19 6. 12 Ukupno 105
Prilike u Europi uoi Prvoga svjetskoga rata

Poetak XX. stoljea u svijetu obiljeen je stavljanjem Europe u sredite blokovskih interesa europskih velesila. Europske su se velesile svrstale u dva suprotstavljena bloka, i to u Trojnu antantu (Trojni savez) sklopljenu izmeu Engleske, Francuske i Rusije i Centralne sile savez Austro-Ugarske i Njemake. Italija, koja je u poetku bila uz Centralne sile, napustit e Savez godine 1915. zbog svojih interesa na Balkanu. Austro-Ugarska, koja je dugo vremena dominirala europskom politikom scenom, nastojat e i formalno-pravno ostvariti svoje pravo na Bosnu i Hercegovinu. Tomu e se suprotstaviti srpska Vlada na elu s Nikolom Paiem, koja eli stvoriti na Balkanu Veliku Srbiju, u emu joj potporu daje Rusija. To e jo vie zaotriti odnose izmeu Petrograda i Bea. Suprotnosti meu blokovima zaotrit e se do te mjere da e se traiti povod za izbijanje rata. Sarajevski atentat 28. lipnja 1914. bio je povod Prvomu svjetskom ratu.
127
PRVO POGLAVLJE
43
Rad kole tijekom Prvoga svjetskoga rata (1915. - 1918.)

kolska godina 1914/15.
kolska godina poela je 5. listopada, pet dana nakon to se rat razbuktao na svim bojitima izmeu zaraenih zemalja. U ovome se ratu, za razliku od Drugoga svjetskoga rata i Domovinskoga rata, Metkovi nalazio daleko od bojinica. Nije se strahovalo od bilo kakvih ratnih razaranja. To ne znai da se posljedice rata nisu osjeale. Tako je promet robe preko metkovske luke poeo postupno opadati. Opadala je kupovna mo stanovnika. Veliki broj mukaraca, vojnih obveznika, pozvan je u austrougarsku vojsku. Zbog toga je dolo do stagnacije u poljodjelstvu i stoarstvu, najvanijih zanimanja itelja Metkovia u to doba. To je dovelo do osiromaenja pojedinih obitelji i gladi, posebice kod starijih i nemonih obitelji iji su sinovi mobilizirani u vojsku. Briga oko odgoja djece preputena je majkama, koje su uz teke poslove, kako bi prehranile svoju djecu, vodile brigu o djeci i njihovu uspjehu u radu. U kolskoj kronici za kolsku godinu 1914/15. zabiljeeno je nekoliko dogaanja poput mise zadunice za blagopokojnu caricu Jelisavu 19. studenoga, obilazak kole kotarskoga lijenika Josipa uia 27. studenoga, 66. obljetnica vladanja cara Franje Josipa I., 2. prosinca. Istoga je dana kolu posjetio c. k. kotarski nadzornik Marijan Bali.
Luka Metkovi oko godine 1915.
U drugoj godini Prvoga svjetskoga rata rad kole odvijao se prema ustaljenu kalendaru. kola je poela 1. listopada uobiajenom sveanosti. Vodilo se rauna o tome da se to sveanije obiljee najvanije dravne obljetnice.
Dana 2. prosinca, nakon sveane mise u crkvi sv. Ilije, uenici su sa svojim uiteljima poli u kolu gdje je prireen krai program, koji su izveli uenici u nazonosti c. k. kotarskoga poglavara, opinskoga upravitelja i druge
44
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. pjevanjem prve kitice Carevke. Sljedeega dana uenici su u crkvi nazoili misi zadunici za plemenite due naih palih junaka na bojnim poljima.128 Tijekom kolske godine uenici su sudjelovali u skupljanu pomoi tijekom Tjedna Crvenoga kria od 30. travnja do 7. svibnja.
gospode. Sve ih je pozdravio biranim rijeima kolski predsjednik fra Ivan Ivandi. U svome se govoru osvrnuo i na ratne prilike u Monarhiji. Nakon toga, uenici su izrecitirali nekoliko domoljubnih pjesama. Pjesmu Vjernost recitirao je uenik uka Goldberger, Zlatica Roje pjesmu Umirui vojnik svojoj djeci, a uenik Branko Gluevi Bojnu pjesmu. Sveanost je zavrila

kolska godina poela je 2. listopada. U svim gradovima Monarhije, od 4. do 8. listopada, bili su dani prikupljanja pomoi za udovice i djecu poginulih vojnika i suzbijanje tuberkuloze u dravi. U toj akciji sudjelovala su kolska djeca sa svojim uiteljima.

kolska godina poela je 1. listopada misom u crkvi sv. Ilije pjevanjem Cesareske te zanosnim usklikom njegovu velianstvu caru i kralju Karlu I. U kolu se iz vojske vratio Vlaho Dragovi, naduitelj na neodreeno vrijeme. Uiteljica Skarpa, koja ga je zamjenjivala, napustila je slubu. Nastava se odvijala prema ustaljenu godinjem kalendaru. Obiljeavale su se znaajne dravne obljetnice i druga dogaanja. Dana 13. oujka obiljeena je u mjestu stota obljetnica roenja Petra Preradovia. Svi uredi, drutva i brodovi u luci bili su okieni zastavama.
Pregled broja uenika za kolsku godinu 1917/18. prema godinama pohaanja

Godina Broj uenika 1. 2. nema nema podataka podataka 3. 40 4. 105 5. 49 6. 34 Ukupno 228
U tablicama za kolske godine 1911/12., 1913/14. i 1917/18. donose se podatci o broju uenika za est godina kolovanja. Tablice nisu kompletne jer nisu sauvani svi imenici. I kao
takve, tablice daju djelomian uvid u kretanje broja uenika u pojedinim kolskim godinama. Ovo je bila posljednja kolska godina u AustroUgarskoj Monarhiji.
128 129
Osnovna kola Stjepana Radia u Metkoviu, kolski arhiv, kolska kronika trorazredne Puke kole u Metkoviima, knjiga I., Ljetopis od godine 1912. do god. 1939., br. 56, 3. prosinca 1915. Isto, razredni imenici za kolsku godinu 1917/18.
PRVO POGLAVLJE
45
Zgrade u kojima se nalazila kola od 1845. do 1918.

Preko osamdesetak godina Puka kola u Metkoviu nije imala vlastitu kolsku zgradu koja bi zadovoljila kolske standarde. Zbog toga se kola selila iz jedne privatne kue u drugu. Meutim, nijedna od tih kua nije zadovoljavala kolske potrebe. Prema nekim izvorima prva kola bila je smjetena u kui Gabria,130 a prema drugima radilo se o kui Josipa Jeramaza. Jo uvijek prevladava miljenje da je ta kola, ipak, bila smjetena u kui Gabria do godine 1849. kada je dolo do raskida ugovora izmeu vlasnika kue i Opine. To se dogodilo u doba kad je naelnik opine Metkovi bio Josip Jeramaz od 1848. do 1850. Da bi se, ipak, spasila kolska godina, na molbu uitelja, Jeramaz je dao prostor koli u svojoj kui. Nakon petogodinjega prekida rada, od godine 1855. kola je radila u crkvenoj zgradi sve do godine 1887.131 Ta se zgrada, nalazi istono od dananje crkve sv. Ilije. Tijekom vremena crkvena je zgrada postala neprikladna za izvoenje nastave. Zbog toga je uitelj Petar Andrijaevi 1871. zatraio da se zgrada preuredi. To je uinila opina na svoj troak. U popisu kolskoga inventara nalazile su se etiri klupe, stol, stolac, kolska ploa, esnaest slika iz ratarstva, dva zemljovida i tri razredne knjige. Godine 1872. ponovno se radilo na koli. Dok su radovi trajali, don Josip Gabri odravao je privremeno nastavu u kui Stipe unjia. Godine 1887. kola je poela raditi u zgradi brae Paranos. U istoj je zgradi od godine 1894. radila Mjeovita puka kola. Ni ova zgrada nije zadovoljavala potrebe kole. Zbog toga je Opinsko vijee, na svojoj sjednici od 22. prosinca 1902. zakljuilo da se sagradi kolska zgrada koja bi zadovoljila sve potrebe. 132 Planirano je da se kolska zgrada sagradi na
Zgrada brae Paranos u kojoj je radila Puka kola od 1887. do 1927.

130 131 132
Mile Vidovi, nav. dj., str. 280. Isto, str. 287. Isto.
46
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. osigurati. Tako su pokuaji o izgradnji kolske zgrade propali. kola e i dalje biti smjetena u privatnim zgra-dama za koje e opinska uprava plaati znatnu najamninu.
Limanu za et-verorazrednu kolu sa stanovima za naduiteljicu i naduitelja. Takva bi zgrada prema izraunu kotala od 40000 do 60000 kruna. Radilo se, ipak o velikim novanim sredstvima koja opina iz svoga prorauna nije mogla
Popis uitelja i uiteljica koji su radili u Pukoj koli u Metkoviu od 1845. do 1918.
Nikola Vuleti Petar Diana Ivan Rafael Marinkovi Ulderiko Donadini Ante Gluevi Vicko Markovini Petar Andrijaevi don Josip Gabri Marko Boduli Boduli, uiteljica Petar Pendelj Donosi se popis uitelja i uiteljica koje su radile u pukim kolama u Metkoviu od godine 1845. do 1918. Radi se o ezdeset osam kolskih godina. Kroz to je vrijeme u koli Marica Supilo Marija Ziani Lucija karpa Petar Pendelj Vlaho Dragovi Ivan Devi Josip Kereta Tereza Alessandri Ivka Gluevi Ivka ugelj-Chiettini Zlatka Pendelj radilo dvadeset i pet uitelja, to nije velik broj u odnosu na broj kolskih godina. Iz toga se moe zakljuiti da su pojedini uitelji radili vie godina.
Uitelji roeni u Metkoviu koji su radili u Pukoj koli 1845. 1918.

Od godine 1845. pa do 1918., uzimajui u obzir Muku i ensku kolu i Mjeovitu kolu, nastavu je u kolama izvodilo oko dvadeset pet uitelja. Meu njima su bila dva uitelja i jedna uiteljica koji su roeni u Metkoviu. Radi se o uiteljici Ivki Gluevi i uiteljima Anti Glueviu i Josipu Gabriu. Svi ostali su iz drugih dalmatinskih mjesta, ponajvie iz mjesta u kojima se nalazila uiteljska kola ili iz njihove okolice. Teko je odgovoriti na pitanje zato je u to doba bilo malo uenika iz Metkovia koji su se odluili pohaati uiteljsku kolu. Je li se radilo o siromatvu, slabu interesu za to zanimanje ili nebrizi roditelja da alju djecu u uiteljsku kolu?! Ne moe se rei da u Metkoviu nije bilo imunih roditelja koji su mogli kolovati djecu u uiteljskim kolama u Arbanasima, Splitu ili Dubrovniku. Radilo se u prvom redu o trgovcima, posjednicima, obrtnicima, ugostiteljima i drugim unosnijim zanimanjima. Moglo bi se zakljuiti da su imuniji vie ulagali u materijalna dobra, nego u svoju djecu.
Nazivi kole od godine 1845. do 1918.

Od poetka rada kole 1845. pa do 1918. mijenjali su se nazivi kole. Bez obzira na promjene naziva, radilo se o nioj pukoj koli. Prvi je naziv bio Opa muka puka jednorazredna kola. Taj je naziv zadran do kolske godine 1884/85. Od tada pa do kolske godine 1893/94. kola je nosila ime Muka puka dvorazredna kola. enska kola, koja je otvorena
PRVO POGLAVLJE kolske godine 1873/74., zvala se enska jednorazredna puka kola. kolske godine 1893/94. otvorena je u Metkoviu Mjeovita trorazredna opa
47
puka kola koja se od 1890/01. nazivala Openita puka kola, a od 1912/13. do propasti AustroUgarske Monarhije nazivala se Opa puka kola.
Otvaranje pukih kola u donjem Poneretavlju od 1798. do 1918.

Osim Pravilnika i Zakona o radu kola, Austro-Ugarska se nije odve starala o tome da u svakomu mjestu donjega Poneretavlja otvori puku kolu. Za to je najbolji dokaz da je prva kola otvorena u Opuzenu godine 1798., a druga po redu u Metkoviu godine 1845.
Pregled broja pukih kola, nazivi mjesta i godina otvaranja u kotaru Metkoviu do godine 1918. Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Naziv mjesta Opuzen Metkovi Komin Slivno Ravno Nova Sela Rogotin Vid Borovci Desne Raba Mali Prolog Vidonje Dobranje Kula Norinska Blace ari Struga Otrii Godina otvaranja 1798. 1845. 1873. 1873. 1894. 1894. 1894. 1896. 1898. 1899. 1900. 1905. 1906. 1906. 1908. 1911. 1912. Iz popisa mjesta u kojima je otvorena kola, zapaa se da su kole otvarane u veim vremenskim razmacima. Nakon dvadeset osam godina od otvaranja kole u Metkoviu otvorit e se dvije nove kole, u Kominu i Slivnu Ravnomu, godine 1873. Ove dvije kole otvorene su pod utjecanjem narodnjaka. Ponovno, nakon dvadeset jedne godine, godine 1894. otvorit e se tri nove kole. Zatim u razmacima od godinu dana bit e otvoreno pet novih kola. Nakon toga uslijedila je stanka od pet godina da bi se od 1905. do 1912., otvorilo jo est kola. Tako je u donjem Poneretavlju od 1798. do 1918., tj. za 120 godina, otvoreno 17 kola.133
kolski zakoni, propisi i pravilnici u pokrajini Dalmaciji do godine 1918.

Mletaka Republika, za vrijeme vladavine Dalmacijom, nije vodila nikakvu brigu o prosvjeivanju i otvaranju kola. Nije bilo kolskih zakona i pravilnika. Nakon propasti
133
Mletake Republike godine 1797. Dalmacija je dola pod upravu Austrije. Prvi austrijski namjesnik u Dalmaciji knez Rajmond Thurn otvara kole i izdaje prvi kolski pravilnik za
DAD, Pokrajinska uprava za Dalmaciju, br. 64 od 5. sijenja 1923.
48
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. preureenja Monarhije to e imati odraza i na promjene u kolskom sustavu. Godine 1860. ukinut je Konkordat izmeu beke Vlade i Papinske kurije. Iste je godine ukinuto Ministarstvo za bogotovlje i nastavu, a umjesto ovoga u Dravnome ministarstvu uspostavljen je poseban Odsjek za bogotovlje i nastavu od godine 1864. do 1867. Godine 1867. obnavlja se Ministarstvo nastave. Veliki pridonos napretku osnovnih kola donijeli su dravni zakoni od 21. prosinca 1867. i kolski zakoni od 14. svibnja 1869. Osnovnim zakonom od 21. prosinca 1867., po l. 19., svi narodi Monarhije imaju pravo na svoju narodnost i na uporabu narodnoga jezika u kolama.136 Zakonom od 25. svibnja 1869. drava je preuzela nadzor nad kolama. Temeljem ovoga zakona doneseni su pokrajinski zakoni o kolama. Prvi i najstariji Pokrajinski zakon objavljen je 8. veljae 1869.137 Znaajan je po tome to se u njemu govori o nadziranju kola, organiziranju mjesnih, kotarskih i pokrajinskih kolskih vijea, ukida se crkveni nadzor nad kolama i drugo. Zakonom od 14. svibnja 1869. sankcioniran je Zakon o nadziranju kola u Dalmaciji. Nakon godinu dana izdan je Provizorni kolski i nadzorni red za ope puke uionice koji se poeo primjenjivati u kolskoj godini 1870/71. Time je poela reforma pukoga kolstva u Dalmaciji. Na temelju Opega dravnoga zakona od 1867. i 1869. izraeni su pokrajinski kolski zakoni od 29. prosinca 1871. Doneseni zakoni i propisi povremeno su se mijenjali i nadopunjavali. Osim navedenih zakona i pravilnika, Pokrajinsko kolsko vijee donosilo je svoje odluke i propise koji su se odnosili na rad pukih i graanskih kola. kolski zakoni, pravilnici i propisi u pokrajini Dalmaciji pod upravom Austro-Ugarske od 1813. do 1918. regulirali su rad kola. Svi oni bili su povezani u jednu cjelinu i s pravne strane razraeni u detalje. Meutim, njihova primjena
trivijalne kole. Prema tom pravilniku, kole u Dalmaciji stavljaju se pod nadzor Crkve, a slubeni je jezik u kolama talijanski. Nakon poraza Austrije u borbi s Francuzima, Dalmacija je dola pod upravu Francuske. Oni su poeli intenzivno raditi na irenju prosvjete i otvaranju kola. Francuski providur za Dalmaciju Vicko Dandolo objavljuje 5. srpnja 1807. Opi plan za javnu nastavu. Plan je objavljen u Kraljskom Dalmatinu.134 Njegov plan nije mogao biti realiziran zbog kratkotrajne francuske uprave u Dalmaciji koja je, nakon Napoleonova poraza, dola ponovno pod austrijsku upravu. Austrija je godine 1818. podijelila Dalmaciju na etiri okruja: zadarsko, splitsko, dubrovako i kotorsko. Te je godine za nadzornika kola postavljen Juraj Plani, sveenik koji je krajem godine 1819. podnio izvjee o stanju kolstva u Dalmaciji. Tada je u Dalmaciji djelovalo samo devetnaest kola. Vlada dalmacije u oujku 1819. podnijela je na odobrenje u Be pravilnik pod nazivom Regolamento per le Scuole Elementari della Provinzia tutta Dalmazia.135 Pravilnik je predviao tri vrste poetnih kola, predmete koji e se uiti u pojedinim kolama, nadzornike koji e nadzirati rad kola, strunost uitelja i drugo. Svoje primjedbe na taj pravilnik iznio je Juraj Plani. On je izradio Pravilnik prema potrebama Kraljevine Dalmacije godine 1821. Meutim, Dvorsko kolsko vijee u Beu vie je puta mijenjalo Planiev Pravilnik koji je konano prihvaen i objavljen godine 1823. pod nazivom Regolamento ed Istruzioni per lativazione della Scuole elementari nella Dalmazia (Pravilnik i upute za djelovanje osnovnih kola u Dalmaciji). Pravilnik je vie puta nadopunjavan. Njime je bio reguliran rad kola sve do godine 1886. Javna puka kola u Metkoviu otvorena je na temelju Planieva Pravilnika. Poetkom ezdesetih godina XIX. stoljea, nakon pada Bachova apsolutizma, dolazi do
134 135 136 137 138
Kraglski Dalmatin, Zadar, 1807, br. 25, str. 193. - 197. Antun Strll, Puko kolstvo u Dalmaciji od godine 1814. do godine 1910., Zadar, 1900., str. 14. Objavitelj dalmatinski, Zadar, sijeanj 1868. List pokrajinskih zakona, Zadar, 1869., br. 6. Isto, br. 12, godina 1872.
PRVO POGLAVLJE primjena u praksi bila je gotovo nemogua. Napravljeni su tako da se njima sputavao odgoj i
49
obrazovanje u nacionalnom duhu. Trebali su posluiti Monarhiji odgajati i obrazovati podanike.
Preslik nastavnoga plana i programa esterorazredne Ope puke kole
50
Openito o opoj pukoj koli u Dalmaciji u doba Austro-Ugarske Monarhije

Zadaa opih pukih kola u AustroUgarskoj Monarhiji bila je: () odgajati djecu moralno-religiozno, razvijati im duevne sile, opskrbljivati ih znanjem i vjetinama potrebnim da se mogu dalje izobraavati za ivot, i udarati im takve temelje, da uzmognu jednom postati asni ljudi i valjani dravljani ().139 Svaka puka kola o ijem utemeljenju ili uzdravanju skrbi drava, pokrajina ili opina, jest javni zavod koji pohaaju sva djeca bez razlike na vjerske i druge razlike.140
Nastavni predmeti u opoj pukoj koli

Nauk vjere itanje i pisanje Raunstvo u svezi s geometrijskim oblicima Ono to je najshvatljivije i najznamenitije iz prirodopisa, zemljopisa, povijesti s osobitim obzirom na domovinu i njezin Ustav Crtanje Pjevanje enski runi rad za djevojice Gimnastika za djeake obavezno za djevojice neobavezno Opseg pouavanja nastavnih predmeta ovisio je o broju uitelja u koli. Naime, o broju uitelja u koli ovisilo je hoe li se pouka protegnuti i na druge nastavne predmete koji nisu navedeni hoe li se pouavati drugi zemaljski jezik.
Otvaranje pukih kola

Puke su se kole trebale otvarati u svakome mjestu gdje u okolici od jedne ure, ili prema poprijenome raunu od pet godina, ima vie od etrdeset djece, koja moraju pohaati kolu preko etiri kilometra udaljenu ().141 Trokove za rad kole i uiteljske plae osiguravala je u prvome redu opina. Ako opinska i kotarska sredstva nisu dostatna za odravanje kole, podmiruje ih pokrajina. Ipak najvei teret za rad kola morale su podnijeti opine, bez obzira na njihovu novanu mo. kole su trebale imati zgodno ureen prostor za odravanje nastave, kolsku knjinicu, igralite za gimnastiku, vrt za uitelje i zemljite na kojemu e pouavati uenike u temeljima poljodjelstva. Zakonima o kolstvu donosilo se ono to bi kole morale imati. Meutim, to je bilo teko ostvariti u praksi. Rijetke su kole koje su mogle udovoljiti zakonskim propisima. Bez obzira na to, ipak su radile. Najvanije od svega bilo je nauiti djecu itati, pisati i raunati.
Pohaanje kole
Pohaanje kole bilo je obvezatno za svu djecu izmeu este i dvanaeste godine ivota. Nakon navrene dvanaeste pa do petnaeste godine djeca su bila obvezna pohaati nedjeljnu kolu.142 Ta je obveza proizlazila iz Vladina dekreta br.
139 140 141 142
2143/372 od 26. veljae 1848. i odluke kolskoga povjerenstva br. 222 od 13. veljae 1848. koje propisuju kazne za one roditelje koji ne alju djecu u kolu.
Ilija Dizdar, Zakoni i propisi za ope puke i graanske kole u Dalmaciji, Zadar, 1913., str. 15. Isto. Isto, str. 41. Isto, omot 72, spis br. 119/24 od 14. travnja 1848.
PRVO POGLAVLJE Globe su za roditelje iznosile dvanaest karantana143 mjeseno. Siromani roditelji koji nisu mogli platiti globu, morali su za svaka dva mjeseca izostanka djece s nastave odraditi jedan
51
dan na javnim radovima. Ista se globa primjenjivala za trgovce i obrtnike iji egrti nisu pohaali nastavu u nedjeljnoj koli.
kolski predmeti
Redovna kola Sustav kolstva, a u vezi s njime i planovi i programi, te nastavni predmeti, doivljavaju promjene tijekom vremena u svakoj zemlji. I. razred144 Vjeronauk Gramatika Poznavanje slova itanje s primjenom pravila Zadaci s primjenom pravila Raun Krasopis udoree Sredinom XIX. stoljea u nioj javnoj pukoj koli predavali su se ovi predmeti:
II. razred145 Vjeronauk Gramatika Pisanje po diktatu itanje s pravopisom Raun Krasopis Sposobnost primjene udoree
Tjedni raspored sati

Iz jednoga sauvanoga rasporeda sati iz opuzenske kole koji je godine 1845. odobrio pokrajinski nadzornik Stjepan Crnini, doznaje se tjedni raspored sati za I. i II. razred.146 Tako se doznaje da je prvi razred imao 3 sata vjeronauka, 3 sata itanja, 1 sat gramatike, dva sata rauna i 3 sata krasopisa; ukupno 12 kolskih sati tjedne nastave. Drugi je razred imao 3 sata vjeronauka, 2 sata itanja, 2 sata gramatike, 1 sat rauna, 1 sat krasopisa, 1 sat pisanja po diktatu i 1 sat sastava; ukupno 12 kolskih sati tjedne nastave.
kolske knjige
Sredinom XIX. stoljea, budui da je slubeni jezik u kolama bio talijanski, kolske su se knjige tiskale na talijanskom jeziku, i to u Zadru, Trstu i Mlecima. Kasnije su se knjige tiskale iskljuivo u Beu.147 Od godine 1890. poinju se tiskati posebne itanke za kole u
143 144 145 146 147 148
Dalmaciji koje su napisali domai ljudi. Meutim, prve su itanke izazvale ogorenost i nezadovoljstvo roditelja, uitelja i ostalih graana zbog netona prikazivanja hrvatske povijesti.148 Knjige su se dijelile u sreditima okruga, u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru. Iz tih su se
Karantan, krajcar naziv je za austrijsku novanu jedinicu koja se upotrebljavala u XIX. stoljeu. Nekada je bilo 60 karantana u jednom forintu. Isto, omot 70, Estrantto Isto Isto, omot 69. Trpimir Macan, Iz povijesti donjeg Poneretavlja, kolstvo Metkovia i njegove okolice u prolosti, Metkovi, 1972., str. 108. N. l., br. 18 - 23 i br. 28 - 33, 1891.
52
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. dobivali besplatno. Od godine 1857., osim na talijanskome jeziku, veliki se broj knjiga tiskao na hrvatskome jeziku. Od te se godine u kolama pojavljuju djeji asopisi. Tako Ordinarijat preporuuje da se za uenike metkovske kole nabavi djeji asopis Bosiljak to ga je ureivao Ivan Filipovi i djeji ilustrirani asopis Napredak. Oba su asopisa tiskana u Zagrebu na hrvatskome jeziku.150
sredita slale nadzornitvima, koja su ih dostavljala kolama. Knjige su za neretvanske kole dostavljane nadzorniku u Makarsku, a on ih je dostavljao u Metkovi i Opuzen. Knjige su se stavljale u prodaju 1. rujna tekue godine. U kolama su se mogle upotrebljavati samo propisane knjige za pojedine razrede i predmete i po oznaenim cijenama na knjigama.149 Najsiromaniji uenici knjige su
Nedjeljne kole151
To je naziv za kole u kojima se pouavalo nedjeljom. Radilo se o pukim kolama koje su imale produnu funkciju zbog slaba predznanja uenika koji su zavrili osnovnu kolu. U nedjeljnim kolama utvrivalo se i ponavljalo graa puke kole. Predavalo se nekoliko predmeta, i to: pisanje, itanje, raun i vjeronauk. Nedjeljnim kolama takoer su se nazivale neke vrste strunih kola za osposobljavanje obrtnika. Takve su se kole pojavile u Njemakoj u prvoj polovini XIX. stoljea.152 U njima se nastojala podii struna sprema kroz predmete kao to su crtanje, geometrija, mehanika, fizika te druge predmete.
Mjere za ogranienje kretanja uiteljima

Prema postojeim kolskim zakonima uitelji nisu smjeli samovoljno naputati mjesto slubovanja i izbivati s nastave bez odobrenja upravitelja kole i opinskih vlasti. Meutim, uitelji su to ipak inili samovoljno. Da bi se njihova samovolja sprijeila, Namjesnitvo u Zadru godine 1854. propisalo je: 1. ni jedan uitelj ne smije se udaljavati sa svoga mjesta bez doputenja Namjesnitva 2. u posebnim prilikama moe neposredna kolska vlast odobriti uitelju dopust od nekoliko dana do jednog tjedna 3. uitelji mogu za velikih jesenskih praznika ii iz mjesta slubovanja nakon odobrenja kolske uprave.153 Ove mjere Namjesnitva uvele su stegu u kole. Uitelji su ih se morali pridravati kako ne bi ostali bez radnoga mjesta.
Zapoljavanje uitelja
U uiteljsku slubu primani su uitelji nakon zavrene uiteljske kole sa svjedodbom osposobljenosti. Redoviti su bili privremeni ili stalni.154 Meu privremene ubrajali su se izvanredni nadomjesni i pomoni uitelji. Redoviti su privremeni uitelji morali imati svjedodbu zrelosti, a mogli su biti i sa svjedodbom
149 150 151 152 153 154
osposobljenosti, samo to nisu stekli stalnost. Nadomjesni uitelji bili su oni koji su imali svjedodbu zrelosti ili svjedodbu osposobljenosti, ali nisu imali stalno zaposlenje. Pomoni uitelji bili su oni koji su radili u mjestima u kojima se nisu stekli uvjeti otvaranja redovite kole.
Dekanatski arhiv u Metkoviu, upni ured sv. Ilije, omot 70, spis, br. 6780/1000 od 7. svibnja 1847. Trpimir Macan, nav. dj., str. 112. Isto, omot 72, spis, br. 13748/3028 od 5. listopada 1854. Enciklopedijski rjenik pedagogije, Matica hrvatska, Zagreb, 1963., str. 543. Dekanatski arhiv u Metkoviu, upni ured sv. Ilije, omot 72, spis br. 13985/3092 od 14. rujna 1854. Isto, str. 25.
PRVO POGLAVLJE Ako uitelji ne bi zadovoljili u poslu i dobili ocjenu nedostatan, jo jedanput su polagali ispit o osposobljenosti. Ukoliko bi ponovno dobili lou radnu ocjenu, udaljavali su ih iz slube. Obvezna je tjedna norma uitelja u nastavi
53
bila trideset sati. Ako su radili vie od tjedne norme, bili su posebno nagraeni. Prema kolskim zakonima uitelji su trebali dobivati toliki osobni dohodak da mogu osigurati bezbrian ivot, kako se ne bi bavili dodatnim radom.
Pedagoka literatura do godine 1918.

Meu brojnim listovima i asopisima koji su izlazili u Dalmaciji najvie ih je izlazilo u Zadru. Meu njima se nalazio i pedagoki tisak. Osim u Zadru, listovi i asopisi izlazili su u Splitu i ibeniku. Zadar Zora - uioniki asopis izlazio je od godine 1884. do 1889. Radi se o prvome pedagokom listu u Dalmaciji. List je izlazio svakih petnaest dana. Zadatak je asopisa bio uiteljstvo Dalmacije podignuti na viu razinu i usavriti. Naredbeni list za uionice Kraljevine Dalmacije. List je izlazio od 1874. do 1882. Izdavalo ga je Pokrajinsko kolsko vijee na hrvatskome i talijanskom jeziku. Narodni uitelj, glasnik Saveza dalmatinskih uitelja. Izlazio je od 1914. do 1915. Split Uiteljski glas, list za pouku i interese uiteljstva. Izlazio je od 1899. do 1905. Godine 1900., kada je osnovan Savez dalmatinskih uitelja, postaje njegovo glasilo. Godinje je izlazilo dvanaest brojeva. Glasnik Uiteljskog drutva. Pedagoki asopis. Izlazio je od 1915. do 1917. List je od godine 1917. promijenio naziv u Pokret. Nastavio je izlaziti od 1919. do 1929. Tretirao je pitanje uiteljskoga obrazovanja. ibenik Uiteljski glas premjestio se iz Splita u ibenik gdje je izlazio od godine 1906. do 1910. Radilo se o jednom od solidnijih pedagokih asopisa. Imao je naroitu zaslugu za okupljanje uiteljstva u Dalmaciji i irenje staleke svijesti u Dalmaciji koja je teila za sjedinjenjem s braom preko Velebita. Novo vrijeme, prosvjetno-puki list koji je izlazio godine 1908. List je nastojao iriti ideju jugoslavenstva meu uiteljima. Osim u pedagokim asopisima, lanke o kolama i prosvjetnim prilikama donosili su i dnevni i tjedni listovi, primjerice Narodni list, Smotra dalmatinska, Zora dalmatinska, Glas srpski, svi tiskani u Zadru kao i drugi listovi.
Kratak osvrt na rad pukih kola u Metkoviu od godine 1845. do 1918.155

Godine 1918. zavreno je razdoblje djelovanja puke kole u Metkoviu u doba AustroUgarske Monarhije u Dalmaciji. U tom se razdoblju kolstvo u Metkoviu postupno razvijalo. Tako je javna jednorazredna puka kola prerasla u dvorazrednu i trorazrednu Mjeovitu puku kolu. Godine 1873. otvorena je enska jednorazredna puka kola koja se integrirala u Mjeovitu puku kolu skupa s Mukom pukom kolom kolske godine 1893/94. kolu su u radu pratili brojni problemi; nije imala odgovarajue prostore za rad, nije bilo dovoljno uitelja, osjeala se nebriga za rad
155
kole, bilo dravna ili nebriga lokalnih vlasti, slab odziv uenika za pohaanje kole i brojni drugi problemi. Bez obzira na sve potekoe u radu kola je radila u kontinuitetu s manjim prekidima te obrazovala i odgojila velik broj uenika. Meu njima je bilo mnogo odlinih uenika koji su nastavljali kolovanje na viem stupnju. Neki od njih zavrili su uiteljsku kolu, agronomiju, trgovake kole, pedagoke kole, obrtnike, glazbene i druge kole. Preporodna razdoblja u Hrvatskoj, kao to su ilirski preporod tridesetih i etrdesetih godina, te hrvatski narodni preporod ezdesetih i
Mate Zaninovi, Iz prolosti kolstva u Dalmaciji, Zagreb, 1978., str. 101. - 124.
54
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. zahvaljujui nacionalno svjesnu sveenstvu, trgovcima, ugostiteljima, obrtnicima, posjednicima i drugim domoljubima.
sedamdesetih godina XIX. stoljea, dali su velik polet razvoju kolstva u Metkoviu. Naime, sva gibanja u Hrvatskoj, bilo da se radilo o politici ili kulturi, imala su snaan odjek u ovomu mjestu,
T. Gabri, Zgrada Osnovne kole u Metkoviu, crte tuem
DRUGO POGLAVLJE
55
II. poglavlje
kolstvo u Donjem Poneretavlju od 1918. do 1941.
Naredba o povienju kazna radi zanemarena pohaanja puke kole156
Jo za trajanja Pokrajinske uprave za Dalmaciju, njezin kolski odsjek godine 1921. donio je rjeenje o povienju kazna roditeljima ija djeca zanemaruju pohaanje puke kole. Novanom kaznom od 20 do 200 dinara ili zatvorom od osam do osamdeset dana kaznit e se svaki roditelj koji nije upisao i koji ne alje svoje dijete u kolu. Roditelji se upozoravaju da su duni skrbiti o svojoj djeci i brinuti se da redovito pohaaju kolu. Ukoliko se ta obveza zanemari, platit e novanu globu od pet do deset dinara za svaki dan izostanka djece s nastave. Poslodavci koji zaposlenoj djeci sprijee odlazak u kolu, bit e kanjeni novanom kaznom od dvadeset do etrdeset dinara za svaki dan izostanka djeteta s nastave. U izonost s nastave ubraja se i izonost sa kolskih sveanosti. Ta naredba prisiljavala je roditelje i poslodavce na slanje djece u kolu.
Pojaanje uvjerenja u narodno jedinstvo

Nakon ispitivanja javnoga miljenja u Kraljevini SHS o tzv. narodnom jedinstvu koje je obavilo Ministarstvo unutranjih dela u Beogradu, Ministarstvo je prosvete, Odjeljenje za osnovnu nastavu,1922. uputilo dopis pokrajinskim upravama. Ispitivanja su javnoga miljenja bila porazna. U dopisu Pokrajinskoj upravi za Dalmaciju u Splitu, izmeu ostaloga, pie: Napominjemo da je narod jako zavaen i da u toj zavaenosti lei uzrok javnoj nesigurnosti pa nalazimo: da bi svako ministarstvo bilo duno
156
svojim podrunim inovnicima izdati jedno dovoljno obrazloeno nareenje da svi inovnici, svaki u krugu svoje nadlenosti i prilikom openja s graanima, obavetavaju narod, da su Muslimani, katolici i pravoslavni braa po jeziku (govoru) i krvi i samo vera deli i da sa verskih razloga ne treba da brat brata naziva tuinskim imenom. U ovom pravcu treba naroito uputiti da rade uitelji i svetenici svih veroispovesti i prema onim inovnicima koji to nebi hteli raditi
DAD, Fond Velikoga upana Dubrovake oblasti (dalje DAD, FVDO), Kutija spisi, razni spisi i propisi odluka 1924. 1929.
56
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. moju naredbu saopite svim prosvetnim radenicima, da se po istoj strogo upravljaju.157 Ova oajnika naredba na najbolji mogui nain svjedoi kakvi su odnosi vladali meu narodima u tek nastaloj dravnoj zajednici. Svaka e rtva, glede provedbe ove naredbe, biti beskorisna. Ovako stvorena dravna zajednica mogla se odrati jedino terorom koji je provodila policija, andari i Vladini inovnici.
treba najstroe kazne primeniti i skloniti ih iz toga mesta, ne premetanjem, ve uklanjanjem iz dravne slube. Prema napred izloenom Nareujem da svi uitelji, profesori i ostali kolski radenici nastanu svom energijom svoje snage, da pojaaju uverenje u narodno jedinstvo ove drave i da mu uliju veru u dravnu vlast Ovu
Dravne smjernice u odgoju

Ciljeve i zadatke odgoja i obrazovanja propisuje svaka dravna zajednica. Tako je to inila i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Kako je ta dravna zajednica nastala od drava koje su se razlikovale po svojim povijesnim, nacionalnim, jezinim i drugim znaajkama, teilo se tomu da se te razlike to vie smanje. To se trebalo ostvarivati u prvom redu u kolama na temelju zacrtanih ciljeva odgoja i obrazovanja. U Rjeenju Ministarstva prosvete upuenu kolama, izmeu ostaloga, pie: Strana i naem nacionalnom jedinstvu neprijateljski raspoloena propaganda unela je pre ujedinjenja u masu naega naroda dosta pojmova dezinformacija, koji se odraava politiki i duhovni seperatizam. Koliko jo ima ostataka od ove ubitane propagande, danas nije naroito potrebno isticati. Dosadanjim raspisima ja sam inzistirao naroito na tome da svi nastavnici narodnih, srednjih i strunih kola obrate panju na ove nemile pojave i da skoncetriu svu svoju vaspitaku delatnost na nacionalnom vaspitanju nae omladine u duhu ujedinilakih ideja. Na alost izvjetaji koje imam na raspoloenju utvruju me u uverenju da mnogi nastavnici ne vre u ovom pogledu dunost kao to treba. Oni izlaze vrlo esto iz kruga dosadanjih uputstava i pri predavanju, naroito nacionalne istorije i geografije, unose meu uenike pojmove, koji idu samo u prilog starim i preivelim shva-anjima. Tako pri stvaranju pojmova, definicija i naziva Otadbine, upotrebljavaju izraze koje na ustav i drugi zakoni ne priznaju. U ustavu je tano obeleeno da se naa drava zove Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Prema ovom svima drugim definicijama i nazivima koje nose seperatistiko i provicialno obeleje nema mesta u koli. Iz ovih razloga, nareujem svima Pokrajinskim upravama i prosvetnim inspektorima, da nastanu najenerginije, da svi nastavnici pri predavanju i inae upotrebljavaju naziv za nau Otadbinu onakav kakav je predvien Ustavom. U isto vreme skrenuti im panju da e svi oni koji budu drugojaije radili biti najstroije kanjeni ().158 Po svemu sudei, dravnoj je vlasti bilo najvanije sauvati od raspada umjetnu tvorevinu, kakva je bila Kraljevina SHS. Nije ih brinulo materijalno stanje kola i prosvjetnih djelatnika, izgradnja kola i slino. Vano je bilo odrati prividan mir i jedinstvo u dravi. U ta su kola upregnuli i prosvjetne djelatnike.
Naredba o zabrani aranja po fotografijama u kolskim udbenicima

Ministarstvo prosvete imalo je saznanja da djeca u kolama araju po fotografijama u udbenicima, da bodu oi pojedinim osobama na slika157 158 159
ma, odsijecaju glave, ruke, noge i slino. To ine ak i na slikama koje predstavljaju Njegovo velianstvo kralja.159 Ministarstvo je uvjereno
Isto. Slubene novine, Beograd, br. 3139 od 22. II. 1922. Isto.
DRUGO POGLAVLJE da to ine djeca pod utjecajem svojih neprosvijeenih roditelja koji umjesto da kod djece razvijaju svijest o jednoj bratskoj zajednici, seju mrnju i time svesno ili nesvesno rue sve ono to kola i prosveta stvara.160 Zapovijeda se upravi kole narediti uiteljima da se takve
57
pojave ne dogaaju u kolama. Ukoliko se takvi sluajevi budu ponavljali, uitelji, uprava kole i kolski inspektori, snosit e odgovornost. Ovim su nareenjem uitelji dobili jo jednu obvezu. Nije poznato kakve su sve mjere poduzimane prema poiniteljima takvih djela.
Potivanje narodnih i dravnih svetinja161

Gotovo svakodnevno Ministarstvo prosvjete je svojim naredbama, rjeenjima i drugim nainima unosilo strah meu prosvjetne djelatnike. Za sve ono to nije bilo dobro u uenikom ponaanju, a posebice ako se radilo o nekim antidravnim ispadima, bili su krivi njihovi nastavnici, uprava kole, kolski nadzornik i roditelji. Prosvjetni su djelatnici, htjeli oni to ili ne, postali poslunim reimskim slugama. Donosi se jo jedna u nizu naredaba Ministarstva prosvjete koja se odnosi na potivanje narodnih i dravnih svetinja. Bilo bi dobro da se zaista takva naredba odnosila na narodne i dravne svetinje. U te svetinje Ministarstvo prosvjete ubraja kralja, dravnu i plemenske zastave, dravni grb i plemenske grbove, Ustav i drugo. to, zapravo, dravna uprava eli zatititi? Ona upravo eli u prvom redu zatititi velikosrpsku politiku inauguriranu 1. prosinca 1918. Dunost je i obveza svakoga dravljanina jedne drave potivati Ustav, dravnu himnu, zastavu i druga obiljeja. Kraljevina SHS nije se pobrinula tititi nacionalne interese pojedinih naroda u Monarhiji, njihova nacionalna obiljeja kao to su jezik, zastava i slino. Sasvim je normalno oekivati da narod, kojemu se zabranjuje potivanje svojih nacionalnih interesa, nee potivani obiljeja koja su potisnula njegov nacionalni identitet. U takvim prilikama dravna se uprava obraa naredbama prosvjetnim djelatnicima, i to otrim prijetnjama da se maksimalno angairaju u odgoju uenika u zajednitvu. Kada je proglaena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918., velikosrpske vlasti inile su sve ne bi li to prije izbrisale tragove to su ih podsjeali na Austro-Ugarsku Monarhiju, pa tako i u kolstvu. Meutim, to nisu uspjele. kolstvo je zadralo naslijeene organizacijske oblike i propise sve do godine 1925. Do tada su u uporabi bili udbenici tiskani za Austro-Ugarske. Teret rada padao je na uiteljska plea. Oni su uz veliku rtvu, bez nastavnih pomagala i dravne novane pomoi, uz roditeljsku pomo i potporu, ulagali mnogo truda u svome radu s djecom.
Upravljaka tijela u kolama

Kotarski kolski savjet U kotarevima su osnivani kolski savjeti sastavljeni od predstavnika uitelja, roditelja, vlasti i drugih institucija. Osnovne dunosti kolskih savjeta bile su brige o cjelokupnu ivotu i radu kola na podruju kotara, poduzimanje mjera za stalno unaprjeenje kolskoga rada, briga za unaprjeenje materijalnih i ostalih uvjeta rada kola, briga o suradnji kola i roditelja,
160 161
briga o suradnji kole s drutvenim i gospodarskim subjektima, analiza izvjetaja o radu kola, odgojna problematika u koli i poduzimanje potrebnih mjera i drugo. Godine 1922. Kotarski kolski savjet kotara Metkovia imao je trinaest lanova, i to: Ivo Aniin, upravitelj Kotarskoga poglavarstva, predsjednik Savjeta; Vinko Jakuli, kotarski kolski nadzornik; dr. Antun Pecoti, kotarski lijenik; dr. Stjepan Zwetler, sudac staratelj;
Isto. Isto.
58
Jedrenjak u metkovskoj luci oko godine 1918.
DRUGO POGLAVLJE Mie Jeramaz, predstavnik roditelja; Nikola Gabri Pavlov, predstavnik roditelja; Ante Vuica, predstavnik roditelja; Vlaho Dragovi, predstavnik kola, Stijepo Sladoevi, predstavnik uiteljstva; don Mirko oti, predstavnik Crkve; Frano Nepomucky, dravni nadinenjer; Katica imunkovi, predstavnica uiteljstva; Klemo Bilan, predstavnik roditelja. Iz gornjega je popisa vidljivo da se u Savjetu nalazilo najvie predstavnika roditelja i kola. To je bilo i sasvim normalno. lanovi kolskih savjeta povremeno su se mijenjali. Kotarski prosvjetni odbor Osim kotarskih kolskih savjeta osnivani su kotarski i mjesni prosvjetni odbori. Ti odbori osnivani su kako bi vodili brigu o prosvjetnim, u prvom redu o kolskim problemima. Svaki od odbora imao je etiri lana.
59
U Kotarskom prosvjetnom odboru godine 1922. bio je Vinko Jakuli, kotarski kolski nadzornik, koji je istodobno bio i predsjednik Odbora. Potpredsjednik Odbora bio je odvjetnik Mate Koina, blagajnik Patro Gluevi, trgovac i Vlaho Dragovi, upravitelj Osnovne kole u Metkoviu. Mjesni prosvjetni odbor u Metkoviu godine 1922. Mjesni prosvjetni odbori osnovani su u svakome mjestu donjega Poneretavlja. Imali su etiri lana. Njihov je zadatak bio staranje o prosvjetnim prilikama u svome mjestu. Donosi se popis mjesta i lanova mjesnih odbora: Vlaho Dragovi, uitelj, predsjednik; Frano Nonkovi, dopredsjednik; Ivka Gluevi, uiteljica, blagajnica; Jelka Gabri, uiteljica, poslovoa.

kolska godina zapoela je u novoj dravi koja je eljela to prije prilagoditi kolske zakone i propise, te ciljeve odgoja i obrazovanja svojim interesima. Ipak, bilo je teko tako brzo izbrisati sve ono to je austrougarski kolski sustav ostavio u sjeanju brojnih narataja za sedamdeset dvije godine rada kole u Monarhiji. U kolskoj kronici nije nita zapisano o zavretku Prvoga svjetskoga rata, o raspadu Austro-Ugarske Monarhije i o stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Ravnatelj kole nastavlja pisati Kroniku uobiajeno. Tako je kolska godina poela 1. listopada sveanom misom u crkvi sv. Ilije gdje su se okupila kolska djeca sa svojim uiteljima. Zanimljivo je spomenuti da je u kolsku kroniku upisan prekid nastave 28. listopada 1918. zbog pojave panjolske hunjavice (panjolske gripe), koju je narod nazvao panjolicom. Nastava je ponovno poela 17. sijenja 1919., tri mjeseca nakon prekida rada. Iz Matine knjige umrlih rimokatolike upe sv. Ilije za godinu 1918., u Metkoviu je od panjolice umrlo, prema neslubenim podatcima, osamnaest osoba. Meu umrlima nalazi se etvero djece kolske dobi. U usporedbi s ostalim upama donjega Poneretavlja u Metkoviu je znatno manje smrtnih sluajeva od panjolice. To se moe tumaiti time to su materijalne i zdravstvene prilike u ovome mjestu bile mnogo povoljnije nego u selima donjega Poneretavlja.
Pregled broja uenika i uitelja po razredima za kolsku godinu 1918/19. Razred Broj uenika Ime i prezime uitelja I. II. III. IV. Ukupno: 87 83 74 41 285 Ivka Chettini-ugelj Tereza Alessandri Ivka Gluevi Vlaho Dragovi 4 Rimokatoliki nauk vjere pouavao je nadupnik Luigi Donelli, a grkoistoni paroh Kalinik Bokovi. U novoj dravi donesen je novi kalendar obiljeavanja vjerskih, dravnih i ostalih vanijih obljetnica. Tako se prvi put u koli 27. sijenja 1919. obiljeio Sv. Sava. Taj dan bio je praznik. Dana 30. travnja obiljeena je obljetnica smrti Petra Zrinskoga i Krste Frankopana. Na sve
60
Preslik razrednoga imenika Ope puke kole u Metkoviu kolske godine 1918/19.
DRUGO POGLAVLJE urede i drutva u mjestu izvjeene su zastave. U crkvi je odrana misa kojoj su nazoili
61
predstavnici vlasti, brojni vjernici i kolska djeca. Taj dan bio je praznik.
Luka Metkovi oko godine 1920.

kolska godina i dalje poinje i zavrava kao to je to bilo u bivoj dravi. Jedino se izmijenio kolski kalendar obiljeavanja vanih obljetnica. Umjesto obljetnica vezanih za Monarhiju, obiljeavaju se vanije obljetnice, uglavnom, iz srpske povijesti.
Pregled broja uenika i uitelja po razredima za kolsku godinu 1919/20. Razred Broj uenika Ime i prezime uitelja I. II. III. IV. Ukupno: 90 98 50 43 281 Jelka Gabri Ivka Chettini-ugelj Tereza Alessandri Vlaho Dragovi 4 Nauk vjere pouavali su vjerouitelji Luigi Donelli rimokatolike, a paroh Kalinik Bokovi grkoistoni nauk vjere. kolska godina poela je 1. listopada sveanom misom u crkvi sv. Ilije gdje su se okupila kolska djeca sa svojim uiteljima.
62
Plokata oko godine 1920.

U Metkoviu je osnovano Kotarsko kolsko vijee, a za kotarskoga kolskog nadzornika godine 1921. imenovan je Vinko Jakuli,162 struni uitelj za graanske kole. Jakuli se mnogo zauzimao za obnovu starih i otvaranje novih kola. Tako je obnovljen rad kola u OtriSeocima i ari Strugi, otvorene su nove kole u Krvavcu i Podgradini, jednorazredne kole u Rabi, Malome Prologu i Vidu163 pretvorene su u dvorazredne,164 a u Metkoviu u etverorazrednu s usporednicom. Godine 1923., odlukom Pokrajinske uprave za Dalmaciju, br. 6638 od 22. rujna 1923. kola u ari Strugi podignuta je na rang redovite kole. Sveano otvaranje obavljeno je 7. listopada 1923.165
162 163
Evo to u Novom dobu pie o osnovnim kolama u donjem Poneretavlju godine 1923.: Lijepa naa neretvanska krajina ima sada u svakom, pak u najzabitnijem mjestu osnovnu narodnu kolu. Na nama je sada da naa djeca, primivi prve poetke izobrazbe u osnovnoj koli, budu kolovana u viim kolama, osobito gospodarstvenim i poljodjelskim, pa e onda naa Neretva biti ne samo lijepa, nego i bogata i sretna.166 Otvaranje e se pukih kola nastaviti i u kasnijim razdobljima. Svako znaajnije mjesto dobit e svoju kolu. Sustav kolstva u Kraljevini SHS nije bio demokratian. Uvjeti u kojima su ivjeli stanovnici donjega Poneretavlja bili su veoma
164
165 166
Novo doba (dalje N. d.), br. 15 od 12. III. 1921. Jednorazredna kola, zastarjeli je naziv za osnovnu kolu u kojoj je radio samo jedan uitelj. Nastava se izvodi u kombiniranim odjeljenjima, s vie od dvaju razreda u odjeljenju. Enciklopedijski rjenik pedagogije, Zagreb, 1863., str. 364-365. Dvorazredna je kola, takoer, zastarjeli naziv za osnovnu kolu u kojoj su radila samo dva uitelja. Broj se uitelja u jednoj koli poistovjeivao s brojem razreda, premda se radilo o kolama s vie razreda. Enciklopedijski rjenik pedagogije, str. 203-204. DAD, FVDO, br. 7659 od 17. X.1923. N. d., Split, br. 240 od 17. X. 1923.
DRUGO POGLAVLJE nepovoljni. Rezultat je takva stanja nerazvijena etverorazredna puka kola. kole su bile dravne i nalazile su se pod velikim utjecajem sveenstva. Meu kolskim predmetima
63
vjeronauk se nalazio na prvome mjestu. Za dobra je uitelja slovio onaj uitelj koji je provodio politiku stranke na vlasti, odnosno dravnu politiku.
Godinji sajam u Metkoviu na Ilindan godine 1920.

Pregled broja uenika za kolsku godinu 1922/23. Razred I. Broj uenika 40 II. 105 III. 49 IV. 34 Ukupno 228
U odnosu na nekoliko prethodnih godina dolo je do smanjivanja broja uenika, posebno u prvome razredu. To se moe objasniti time to su u prvi razred upisivana djeca koja su roena u prvim
godinama Prvoga svjetskoga rata kada je dolo do opadanja nataliteta zbog toga to su mnogi muevi otili u rat. U kolu su doli raditi Ivka Gluevi, uiteljica i Ivan Mioi, uitelj.

Budui da nisu sauvani razredni imenici, nije voena kolska kronika, niti je sauvana bilo kakva druga dokumentacija o radu kole, nije se moglo bilo to napisati o njezinu radu tijekom ove godine.
64

kolska godina 1925/26. zapoela je prema novome kolskom kalendaru 1. rujna, a zavrila 28. lipnja. Tako je Kraljevina SHS napustila kolski kalendar iz doba Austro-Ugarske Monarhije. Na poetku kolske godine dolo je do kadrovskih promjena. kolu je napustila Ivka Gluevi, a doao je Stijepo Sladoevi, koji je do tada radio u Osnovnoj koli u Kuli Norinskoj. Preuzeo je upravu kole kao stalni naduitelj. U kolu se vratio Ivo Gabri iz Osnovne kole u Dobranjama. kolu je, takoer, napustila Anka Falkoni zbog premjetaja u Graansku kolu. Na njezino je mjesto dola uiteljica Pavica Braida. U kolskoj kronici napisano je da je 15. prosinca 1925. obiljeen Ptiji dan. Toga dana nije odrana nastava ve je u koli obiljeen Ptiji dan. Opepoznato je da je ekologija znanost o odnosima izmeu ivih organizama u ambijentu, okoliu u kojemu ive. ovjek je oduvijek nastojao sprijeiti poremeaj odnosa biljnoga i ivotinjskoga svijeta i samoga sebe u okoliu. Svaki poremeaj tih odnosa predstavlja veliku opasnost za ivot na Zemlji. Veliku ulogu u razvijanju ekoloke svijesti kod mladih ima obitelj, kola, Crkva, sredstva javnoga priopavanja i drugi razni mediji. U prolosti je bilo pokuaja razvoja ekoloke svijesti kod mladei na razliite naine. Inicijativu za zatitu korisnih ptica, voaka i korisnih biljaka pokrenuo je Veliki upan Dubrovake oblasti godine 1925. koji je poslao odluku o spomenutoj zatiti svim kolama u Oblasti.167 Na temelju odluke Velikoga upana, kotarski je prosvjetni inspektor kotara Metkovia napisao tekst prisege koji je dostavio svim kolama metkovskoga kotara.168 Prisegu su uenici poloili 15. prosinca 1925.
Preslik teksta prisege

167 168
DAD, FVDO, br. 4453/25., Prosvetno odeljenje od 8. XI. 1925. Isto, br. 4847 od 29. XI. 1925. Tekst prisege glasi: () Ja se zaklinjem i sveano obeajem, da ne u nikada unitavati ptija gnijezda, niti u loviti ptice pjevice bilo to na kojigod nain, niti ih tamaniti penjanjem ploica i drugim sredstvima, jer znam i uvjeren sam da su nam ptice pjevice od velike koristi, poto iste unitavaju crve, muice i tetoine, koje napadaju kulturno bilje i nae voke. Isto se tako zaklinjem i obeajem da u uvijek tititi korisne biljke, voke i ostala ukrasna stabla i da ne u nikada svoju obeanu zakletvu pogaziti skidajui gumice sa zelenih navrtaka loze. Tako me Bog pomogao!
DRUGO POGLAVLJE Iako nisu poznati rezultati prisege uenika, treba povjerovati da su se ipak pojedini uenici drali potpisane zakletve. I u nae doba kole se mnogo angairaju na ekolokom podruju. Moda ne bi bilo suvino pokuati i danas uiniti neto slino, kako su to inili uenici metkovskih kola prije osamdesetak godina. Dana 30. travnja 1926. obiljeena je u koli obljetnica tragine smrti Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana. U koli je organizirana sveana akademija. Proitan je odlomak iz romana Urota
65
zrinsko-frankopanska oprotaj muenika prije smrti i izvoenje na stratite. Program je izvelo vie uenika. Akademija je zavrila zbornim pjevanjem Pojmo pjesmu. Nakon sveane akademije uenici i njihovi uitelji poli su u crkvu u kojoj su se odrale mise zadunice. Prije mise dirljivo je odsvirana koranica Dolores , a za vrijeme sveane mise Crkveni zbor je pjevao Requiem uz pratnju orgulja na kojima je svirala . s. Salezija. Propovijed je odrao o. Franje-Alfonz Klari osudivi postupak Bekoga dvora nad hrvatskim muenicima.
Prisega uitelja
Svaki dravni slubenik stupajui u dravnu slubu morao je potpisati prisegu. To su bili obvezni initi i prosvjetni djelatnici koji prvi put stupaju u slubu. Nakon to su poeli raditi, pozivani su kod kotarskoga prosvjetnog inspektora i pred njim svojim potpisom potpisali prisegu koja glasi: Ja, N. N., zaklinjem se svemoguim Bogom, da u vladajuem kralju Aleksandru I. vjeran biti i da u dunost svoju po zakonima i zakonitim naredbama tano i savjesno vriti. Tako mi Bog pomogao.169 Jedan od naina na koji je drava zastraivala graane, koji su se zapoljavali u dravnu slubu, bio je in potpisivanja prisege. Potpisivanje prisege imalo je snaan psiholoki efekt na osobu koja ju je potpisala. Tim je potpisom prihvatila obvezu koje se morala pridravati u svome radu. Svako krenje zadane rijei imalo je velike posljedice za dotinu osobu. Tako je drava stvarala podaniki mentalitet. Prisega je na neki nain bila konica ukljuivanju prosvjetnih radnika u nacionalne drutvene organizacije kao to su bile Matica hrvatska, Hrvatsko kulturno drutvo Napredak i druga drutva s nacionalnim predznakom.
Obiljeavanje tisuite obljetnice hrvatskoga kraljevstva u kotaru Metkoviu

Diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1925. poela se obiljeavati tisugodinjica hrvatskoga kraljevstva. Obljetnica je obiljeavana u organizaciji Hrvatske seljake stranke, Katolike crkve, Brae hrvatskoga zmaja i drugih hrvatskih kulturnih drutava. Da je ostala na snazi odluka Ministarskoga vijea iz godine 1924. kojom je Hrvatska republikanska stranka stavljena izvan zakona, obljetnica se ne bi mogla obiljeiti.170 Meutim, sporazum izmeu HRSSa i Narodne radikalne stranke ponitio je Vladinu
169 170
odluku kojom je HRSS bio stavljen izvan zakona. Organizatori su obiljeavanje 1000. obljetnice krunjenja kralja Tomislava i hrvatskoga kraljevstva mudro iskoristilo za buenje hrvatske nacionalne svijesti i za afirmaciju hrvatske samobitnosti. Slavei kralja Tomislava i hrvatsku dravu koju je on stvorio, aludiralo se i na slobodu koju Hrvatska treba ponovno ostvariti. Budui da spomen-ploe nisu bile podignute godine 1925., podizale su se i u sljedeim godinama. Njihov je sadraj bio gotovo isti.
DAD, FVDO, br. 874 od 28. II. 1926. Odluka Ministarskoga vijea od 23. XII. 1924. o rasputanju organizacija Hrvatske republikanske seljake stranke (dalje HRSS-a) donesena je na temelju odredbe l. 18. Zakona o zatiti javne sigurnosti i poretka u dravi koji je donesen 2. VIII. 1921.
66
DRUGO POGLAVLJE Proslave, kojima je obiljeena 1000. obljetnica hrvatskoga kraljevstva diljem Hrvatske, pokazale su da velikosrpski reim nakon sedam godina progona
67
Hrvata nije uspio uguiti hrvatsku nacionalnu svijest. Ona se na najbolji mogui nain izraavala otkrivanjem spomen-ploa i na druge naine.
Spomen-ploa u Metkoviu
Metkovski su Hrvati obiljeili tisuitu obljetnicu hrvatskoga kraljevstva podizanjem spomen-ploe na hotelu Zagreb godine 1925. Istodobno je Plokata, glavni trg u Metkoviu, preimenovan u Trg kralja Tomislava.

Prvi nastavni plan u Kraljevini SHS iz godine 1926. Prvi nastavni plan i program u zajednikoj dravi donesen je tek 5. kolovoza 1926. Privremeni je nastavni plan i program vrijedio od kolske godine 1926/27. Na temelju toga plana i programa propisani su ovi nastavni predmeti: - nauk o vjeri i moralu (u svakome razredu po dva sata tjedno) - srpsko-hrvatsko-slovenaki jezik (sedam sati tjedno; za kole sa slovenakim nastavnim jezikom u I. i II. razredu samo slovenskoga jezika po sedam sati tjedno, a III. i IV. razredu est sati slovenskoga i dva sata srpsko-hrvatskoga jezika) - poetna stvarna nastava (u I. razredu tri sata i u II. razredu etiri sata tjedno) - zemljopis (u III. i IV. razredu po dva sata tjedno) - historija Srba, Hrvata i Slovenaca (u III. razredu dva sata tjedno i u IV. razredu tri sata tjedno) - raun s geometrijskim oblicima (u svim razredima po etiri sata tjedno) - poznavanje prirode (u III. i IV. razredu po tri sata tjedno) - crtanje (u svim razredima po jedan sat tjedno), lijepo pisanje (u svim razredima dva sata tjedno) i pjevanje s gimnastikom i djejim igrama (u svim razredima po dva sata tjedno) uz napomenu da pola sata bude pjevanje, a pola sata tjelovjeba i djeje igre.171
171
Ministarstvo prosvjete Kraljevine SHS O. N. (osnovna nastava), br. 8120 od 9. VIII. 1926. Privremeni nastavni plan i program.
68
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Nastavni plan iz godine 1926.
Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
Predmeti Nauka o vjeri i moralu Srpsko-hrvatsko-slovenaki j. Poetna stvarna obuka Zemljopis Povijest Srba, Hrvata i Slovenaca Raun s geometrijskim oblicima Poznavanje prirode Crtanje Lijepo pisanje Runi rad muki i enski Pjevanje Gimnastika i djeje igre Svega:
I. 2 7 3 4 1 1 2 2/2 2/2 22
II. 2 7 4 4 1 1 2 2/2 2/2 23
Razredi III. IV. 2 2 7 2 2 4 3 1 1 2 2/2 2/2 26 7 2 3 4 3 1 1 2 2/2 2/2 27
Svega 8 28 7 4 5 16 6 4 4 8 4 4 98
Ovaj nastavni plan poeo se primjenjivati od poetka kolske godine 1926/27. Iz naziva predmeta srpsko-hrvatsko-slovenaki jezik i historija Srba, Hrvata i Slovenaca vidljivo je da je imao unitaristiki karakter i da se njime ne priznaju nacije, jezik i njihova temeljna obiljeja u zajednikoj dravi. Takva se politika vodila u kolama ne samo od godine 1926., ve od godine 1918. Zakon o narodnim kolama u Kraljevini Jugoslaviji donesen je 5. prosinca 1929. lanak 1. Zakona o narodnim kolama odredio je zadatke kola. Narodne kole su dravne ustanove iji je zadatak: - da nastavom i vaspitanjem u duhu dravnog i narodnog jedinstva i verske trpeljivosti spremaju uenike za moralne, odane i aktivne lanove dravne, narodne i drutvene zajednice;
- da ire prosvetu u narodu neposredno i posredno saradnjom sa kulturnim ustanovama za narodno prosveivanje.172 Nastava je u narodnim osnovnim kolama opa i obvezna u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Drava se brine za otvaranje narodnih kola, imenuje i plaa sve nastavnike. Nastava je u narodnim kolama besplatna. Narodne su kole osnovne i vie; osnovne traju etiri godine, a via narodna kola, za djecu koja s uspjehom zavre osnovnu kolu, takoer, etiri godine.173 U usporedbi s nastavnim planom iz godine 1926. vidljive su neke promjene u nazivima predmeta. Nastavni su predmeti u narodnim kolama: nauk o vjeri i moralnim poukama, narodni (srpsko-hrvatsko-slovenaki) jezik, narodna povijest s najznaajnijim dogaajima iz ope povijesti, zemljopis nae drave s osnovnim poznavanjem drugih, osobito susjednih zemalja, raun s osnovama geometrije i geometrijsko
172 173
Prosvjetni ematizam Kraljevine Jugoslavije, Knjiga I. Osnovna nastava, Zakon o narodnim kolama u Kraljevini Jugoslaviji, str. 3 i 4. Isto, str. 3.-4., 7. - 13.
DRUGO POGLAVLJE crtanje, poznavanje prirode, praktina privredna znanja i umijea prema potrebama kraja u kojemu je kola, higijena, runi rad s naroitom primjenom narodnih motiva, lijepo pisanje i tjelesne vjebe po sokolskom sistemu.174 Nastava se u narodnim kolama izvodi na dravnom (srpsko-hrvatsko-slovenakom) jeziku, po nastavnome planu i programu koji propisuje ministar prosvjete. U mjestima gdje ive dravljani drugih narodnosti i drugoga jezika, otvarat e se posebni odjeli osnovne kole za njihovu djecu. Nastava se u tim kolama izvodi na materinskom jeziku uenika. Plan i program je isti kao i u ostalim kolama. U svim odjeljenjima predaje se srpsko-hrvatsko-slovenaki jezik kao obvezatan predmet. Odgajanje muke i enske djece zajedniki je.175 kolski je rad trajao deset mjeseci, od poetka rujna do kraja lipnja, a kolski odmor dva mjeseca, u srpnju i kolovozu. kolska je godina trajala od 1. rujna do 31. kolovoza. U kolu su se upisivala sva sposobna djeca koja do kraja kalendarske godine navravaju sedam godina. Djecu je upisivao mjesni kolski odbor najdalje do 1. srpnja svake godine. Na temelju lijenike potvrde duevno i tjelesno nesposobna djeca osloboena su pohaanja nastave.176 Tjelesno je kanjavanje djece zabranjeno. Druge su se kazne upotrebljavale, ali samo u mjeri koja nije ubijala volju i samopouzdanje uenika.177 Nastavu u narodnim kolama izvodili su privremeni i stalni uitelji i uiteljice. Privremeni je svaki uitelj koji je s uspjehom zavrio uiteljsku kolu i poloio uiteljski diplomski ispit. Za stalnoga se uitelja potvrivao privremeni uitelj ili uiteljica koji su nakon dvije do tri godine uspjena rada poloili praktini uiteljski ispit (definitivu). Privremeni uitelj
174 175 176 177 178 179 180 181
69
koji za etiri godine rada u koli nije poloio praktini ispit otputao se iz slube.178 Vrhovnu upravu i nadzor nad svim narodnim kolama obavljao je ministar prosvjete izravno i neizravno; neizravno preko uprave kole, kotarskih kolskih nadzornika, oblasnih i banskih uprava. Svaka je zasebna kola imala upravitelja, koji je izravno nadzirao rad, nastavu, odgoj i rad u svakoj koli. Vodio je cjelokupnu kolsku administraciju, nadzirao rad i vladanje uitelja i brinuo se za zamjenu bolesnih uitelja, pazio da svi uenici uredno pohaaju nastavu, skrbio se za odravanje kolske zgrade i ostale kolske imovine, primao i otputao tehniko osoblje kole, predlagao za napredovanje uitelja svoje kole, suraivao sa kolskim mjesnim odborom, uvao kolski peat itd.179 Kotarski kolski nadzornici predlagali su naelniku ope upravne vlasti na odobrenje poetkom kolske godine raspored nastavnoga gradiva za pojedine razrede, pouavali su uitelje u praktinome kolskom radu; ako je to potrebno, brinuli se za njihovo struno usavravanje, drali ogledna predavanja, predlagali banskim vlastima prekid nastave u izvanrednim prilikama, izraivali za bansku upravu polugodinja i godinja izvjea o radu kola, ocjenjivali nastavnike narodnih kola i drugo.180 Svaka je banovina imala svojega kolskoga nadzornika koji je bio proelnik Prosvjetnoga odjela Banske uprave, Odsjeka za narodne kole. Zadaa mu je bila obavljati sve one poslove koje obavlja kolski nadzornik u kotaru.181 kola je imala Nastavniko vijee sastavljeno od uitelja i upravitelja kole. Ono se naroito brinulo za jednak postupak svih uitelja u odgoju kolske djece i odravanje reda u koli i izvan nje. Dogovaralo se o metodikim postupcima i odravanju veze i jedinstva nastave
Isto, str. 42. Isto, str. 45. - 50. Isto, str. 54. - 58. Isto, str. 67. Isto, str. 70. - 73. Isto, str. 114. Isto, str. 115.-117. Isto, str. 122.
70
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Zakon o narodnim kolama odnosio se i na roditelje kolske djece. Tako su se roditelji morali brinuti za uenje i vladanje djece u koli i izvan nje, bili su obvezni nazoiti roditeljskim sastancima radi zbliavanja doma i kole te suraivati u odgoju djece. Opinska je uprava, na temelju Zakona o narodnim kolama, morala pomagati kolama u svakoj prilici, a naroito u odgoju i zatiti kolske djece izvan kole.183
u svim razredima, organiziralo uenike izlete, kolske sveanosti, natjecanja, zabave, odluivalo o nagraivanju uenika, rasporeivalo uitelje po razredima, sazivalo roditeljske sastanke182 Kotarsko nastavniko vijee obuhvaalo je sve uitelje u kotaru sa svojim nadzornikom. Ono je raspravljalo o pedagokim pitanjima koja se tiu narodne kole, sudjelovalo i ocjenjivalo ogledna predavanja, dogovaralo se o strunom usavravanju uitelja i slinome.
Uiteljsko udruenje kotara Metkovia Uitelji donjega Poneretavlja imali su svoje udruenje koje se nazivalo Uiteljsko udruenje kotara Metkovia Neretvanska krajina. Udruenje je utemeljeno godine 1927.184 Vodilo je brigu o svojim stalekim interesima, predlagalo lanove u kolski kotarski savjet, u prosvjetne odbore i druga tijela. U prvoj upravi Udruenja bili su: Jakov Marinkovi, predsjednik, Pavo Kuzmani, potpredsjednik, Drago Vlatkovi, tajnik i blagajnik, Terezija Alessandri, knjiniarka, te Stjepan Sladoevi i Katica Mesi, odbornici. Udruenje je obnovilo rad nakon Prvoga svjetskoga rata u Kraljevini SHS. Godine 1928. u upravi Udruenja bili su: Tadija Mati, predsjednik, Stjepan Sladoevi, potpredsjednik, Katica Baljkas, tajnica i blagajnica, te Katica Marti i Zorka Babi, odbornice. Iako nisu poznati rezultati prisege uenika, treba povjerovati da su se, ipak, pojedini uenici drali potpisane zakletve.
kolska godina 1927/28. Nastava je poela 1. rujna. Dolo je do kadrovskih promjena koje su inae bile este u ovoj koli. Tako je iz kole premjetena u Graansku kolu Jelka Gabri, a na njezino je mjesto dola uiteljica Marija upi iz Komina i uiteljica Darinka Jeri iz Osnovne kole u Bristu. Nastava je zavrila je 28. lipnja. Uenici i uitelji toga su dana bili nazoni misi u crkvama obiju konfesija posveenoj Vidovdanu.
Otvaranje i blagoslov zgrade Osnovne kole u Metkoviu Najvaniji dogaaj u ivotu Osnovne kole od njezina utemeljenja do 25. rujna 1927. zasigurno je bilo otvaranje vlastite kolske zgrade. Nakon to je zgrada blagoslovljena, uzvanici su poli na prijam koji je priredila Uprava opine Metkovi. Na prijmu je nadahnuto govorio ravnatelj kole Stjepan Sladoevi. Donosi se odlomak iz njegova govora. Dananji dan u kolskoj kronici
182 183 184
varoi Metkovi ostat e kao historini dokument zabiljeen u ugodnoj uspomeni na sveani in posveenja preureene zgrade za kolu. Od godine 1845. datira osnutak osnovne kole u Metkoviima dakle 82 godine a da za sve to minulo vrijeme kola u mjestu nije imala vlastite zgrade ve je mijenjala svoje prostorije iz kue u kuu koje su bile udeene na najpri-
Isto, str. 144-145. Isto, str. 146-148. DAD, FVDO, br. 12885 od 27. VIII. 1928.
DRUGO POGLAVLJE mitivniji nain u svrhu kolske obuke, a da se pri tome nije obaziralo na didaktina, te jo manje na higijensku stranu toli vanu radi zdravlja povjerena nam djece. Trebalo je da proe sva ta perioda vremena, e da se ne moe nai sredstava kao i dobre volje, te razumijevanja, e da
71
se jednom i u ovoj varoi na vidljivu mjestu manifestira oinska briga graana to njezina mlade imade vlastitu kolsku zgradu. Mi eto doekasmo da imamo vlastitu kakvu takvu kolsku zgradu. Odvaan je korak napretka uinjen, a vremenom nadajmo se i boljemu.185
Zgrada Osnovne kole od 1927. do 1956.
185
kolska kronika, br. 192, 25. rujna 1927.
72
DRUGO POGLAVLJE
73
Preslik razrednoga kataloga za kolsku godinu 1927/28.
74
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Otvaranje kolske poliklinike
Radi poboljanja zdravlja kolske djece koja su, prema izvjeu dr. med. Vinka Trojanovia, kotarskoga sanitetskoga referenta, izgledala kao kosturi koji hodaju, u Metkoviu je krajem godine 1927. poela raditi kolska poliklinika. Slubeno otvaranje Poliklinike obavljeno je u sijenju 1928.186
kolska je poliklinika bila dravna ustanova. Nalazila se u Antimalarinoj stanici u Metkoviu. Vodio ju je dr. med. Vukain Vukovi, opinski lijenik u Metkoviu, kao dravni slubenik. Najvie se pozornosti posveivalo uenikoj higijeni, lijeenju od malarije i prehrani uenika.
Zavoenje estojanuarske diktature Nakon atentata u Narodnoj skuptini u Beogradu 20. lipnja 1928., u kojemu su ubijeni Pavle Radi i uro Basariek i smrti Stjepana Radia 8. kolovoza 1928. poslije atentata u Skuptini, prilike su se u Kraljevini SHS pogorale. Nije se moglo nai nikakvo parlamentarno rjeenje kojim bi se osiguralo narodno jedinstvo u zemlji. Izlaz iz postojeega stanja naao je kralj Aleksandar Karaorevi objavivi 6. sijenja 1929. Manifest kralja Aleksandra, kojim se Vlada obraa narodu. Kralj je izjavio da se vie ne moe ii putem kojim se dosada ilo te da je parlamentarni red nemogue uspostaviti i da je parlamentarizam postao smetnja u dravi. Kako bi spasio dravno i narodno jedinstvo, ukida Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donesen 28. lipnja 1921., tzv. Vidovdanski ustav, rasputa Narodnu skuptinu izabranu 11. rujna 1927. i sebi daje ovlasti jedinoga zakonodavca u dravi. Svi zakoni koji e se donositi, donosit e se njegovim ukazima. Manifestom od 6. sijenja uspostavljen je kraljev apsolutizam.187 Nekoliko zakona, koji su unaprijed pripremljeni i objavljeni nakon 6. sijenja, predstavljali su okosnicu diktature kralja Aleksandra. Kralj je novu vladu postavio ukazom. Da bi dobio podrku vojnih krugova za predsjednika Vlade imenovao je generala Petra ivkovia koji je preuzeo resor unutranjih poslova. Zakonom o zatiti javne sigurnosti i poretka u dravi, koji je Kralj potpisao 6. sijenja 1929., rasputene su sve politike stranke. U novonastalim prilikama kolstvo je takoer moralo biti u slubi kraljeve diktature. To je najbolje dolo do izraaja u nastavnim planovima i programima. Dana 5. prosinca 1929. donesen je Zakon o narodnim kolama u Kraljevini Jugoslaviji.
Puke kole od godine 1929. do 1941.

Drugo razdoblje u radu pukih kola u zajednikoj dravi Kraljevini Jugoslaviji nastupilo je nakon zavoenja estojanuarske diktature godine 1929. Dolo je do unificiranja kolskoga sustava u Kraljevini Jugoslaviji. Teilo se tomu da se u svim kolama uenici odgajaju i obrazuju u duhu tzv. "integralnoga jugoslavenstva". Takve intencije proizlaze iz Zakona o narodnim kolama u Kraljevini Jugoslaviji. Zakon o narodnim kolama donesen je 5. prosinca 1929. lanak. 1. toga Zakona odreuje zadatke kole. Narodne kole su dravne usta-nove iji je zadatak: - da nastavom i vaspitanjem u duhu dravnog i narodnog jedinstva i verske trpeljivosti spremaju uenike za moralne, odane i aktivne lanove dravne, narodne i drutvene zajednice;
186 187
DAD, FVDO, Sanitetsko odjeljenje, br. 22497/1390 od 8. XII.1927. Ferdo ulinovi, Dokumenti o Jugoslaviji, Zagreb, 1968., str. 291.-292.
DRUGO POGLAVLJE - da ire prosvetu u narodu neposredno i posredno saradnjom sa kulturnim ustanovama za narodno prosveivanje."188 Zakonom je propisano da je nastava u narodnim osnovnim kolama opa i obvezna u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Drava se brine o otvaranju narodnih kola, postavlja i plaa sve nastavnike. Nastava je besplatna. Narodne su kole osnovne i vie narodne kole. Osnovna kola traje etiri godine, a Via narodna kola, za onu djecu koja su s uspjehom zavrila osnovnu kolu, takoer etiri godine (prvi, drugi, trei i etvrti razred). U objema kolama kolovanje je obvezno.189 Nastavni predmeti u narodnim kolama su: - nauk o vjeri s moralnim poukama - narodni (srpsko-hrvatsko-slovenaki) jezik - narodna povijest s najznaajnijim dogaajima iz ope povijesti - zemljopis nae drave s osnovnim poznavanjem drugih, osobito susjednih zemalja - raun s osnovama geometrije i geometrijskog crtanja - poznavanje prirode - praktina privredna znanja i umijea prema potrebama kraja u kojemu je kola - higijena - runi rad s naroitom primjenom narodnih motiva - lijepo pisanje - tjelesne vjebe po sokolskom sistemu.190 Nastava se u narodnim kolama izvodi na dravnom (srpsko-hrvatsko-slovenakom) jeziku prema nastavnom planu i programu koji propisuje ministar prosvjete. U mjestima gdje stanuju i dravljani druge narodnosti i drugoga jezika, otvorit e se posebna odjeljenja osnovne kole za njihovu djecu. Nastava se u tim odjeljenjima izvodi na njihovu materinskom jeziku. Plan i program u ovim odjeljenjima isti je kao i u
188 189 190 191 192 193
75
ostalim kolama. U ovim odjelima e se takoer predavati srpsko-hrvatsko-slovenaki jezik kao obvezatan predmet. Muka i enska djeca odgajaju se zajedno.191 kolska godina traje od 1. rujna do 31. kolovoza. kolski rad traje deset mjeseci, od poetka rujna do kraja lipnja, a kolski praznici traju dva mjeseca, i to u srpnju i kolovozu. U kolu se upisuju sva djeca koja do kraja kalendarske godine navravaju sedam godina. Upis obavlja mjesni kolski odbor najkasnije do 1. srpnja. Od pohaanja kole osloboena su ona djeca koja zbog tjelesne nesposobnosti ne mogu dolaziti u kolu, niti s uspjehom pratiti nastavu. Tjelesno kanjavanje djece je zabranjeno. Nastavu u kolama izvode uiteljice i uitelji koji su nakon dvije do tri godine uspjenoga rada u koli poloili praktini uiteljski ispit (definitivu). Privremeni uitelj koji za etiri godine rada u koli nije poloio praktini uiteljski ispit, otputa se iz kole.192 Upravljanjem i nadzorom rada nad svim kolama bavio se ministar prosvjete neizravno i izravno preko uprave kole, kotarskih kolskih nadzornika i banskih uprava. Svaka kola ima svoga upravitelja koji ima izravan nadzor nad radom nastavom i odgajanjem, vodi cjelokupnu kolsku administraciju, nadzire rad i vladanje nastavnika, odreuje zamjenu oboljelih nastavnika i druge Zakonom o narodnim kolama propisane poslove.193 Zbog stalnoga administrativnoga i instruktivnoga nadzora nad radom kola i njihovih nastavnika, formirani su kolski kotari i postavljeni kotarski nadzornici. Dunost nadzornika je pregledati i predloiti upravitelju ope uprave vlasti na odobrenje, poetkom svake kolske godine, raspored nastavne grae za rad u pojedinim razredima odjeljenjima, pouavati prema potrebi nastavnike u praktinome
Prosvetni ematizam Kraljevine Jugoslavije, Knjiga I. Osnovna nastava, Zakon o narodnim kolama u Kraljevini Jugoslaviji, str. 3-4. Isto, 3, 4, 7, 8, 13. Isto. Isto, str. 45 - 50. Isto, str. 70 - 73. Isto, str. 114.
76
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. predavanja svojih lanova, brinulo o strunom usavravanju nastavnika, o problemima u kolskom radu i drugim pitanjima koja se tiu kole i kolske nastave.197 Zakon o narodnim kolama obvezuje roditelje da vode brigu o uspjehu i radu svoje djece u koli i izvan kole te posjeuju roditeljske sastanke radi zbliavanja doma i kole. Zakonom se obvezuju opinske uprave pomagati kole u njihovu radu i pruati im pomo u svakoj prilici, a naroito u pogledu odgoja i zatite kolske djece izvan kole. Zakonom se nareuje kolskoj upravi da svoje vanije odluke, koje imaju openarodno i prosvjetno-kulturno znaenje, obvezno dostavljaju preko Mjesnoga kolskog odbora pojedinim mjerodavnim ustanovama ija bi im suradnja i pomo bila potrebna i korisna.198 Do izmjene Zakona o narodnim kolama dolo je 7. srpnja 1931.199 Temeljem toga Zakona uvedena je narodna kola koja je bila osmogodinja. U lanku 8. Zakona kae se da osnovna kola traje etiri godine (I.., II., III. i IV. razred) a via narodna kola za djecu koja su zavrila osnovnu kolu do navrene etrnaeste godine takoer etiri godine (I., II., III. i IV. razred). Za svih osam razreda kolovanje je obavezno.200 Ovakva kola, ipak, nije bila jedinstveni tip osmogodinje kole. Ona je i dalje ostala puka kola u trajanju od etiri godine. Iako je Zakon postojao, osmogodinja kola nije realizirana zbog toga jer nije bilo kolskih zgrada, uitelja i nastavnika.
kolskom radu i brinuti se o njihovu usavravanju, pri pregledu kola drati ogledna predavanja, stavljati ili podnositi prijedloge banskoj upravi o prekidima nastave u izvanrednim prilikama, podnositi banskoj upravi polugodinja i godinja izvjea o stanju kola i prosvjetno-kulturnih prilika u kotaru i ocjenjivati nastavnika narodnih kola.194 Banska uprava imala je efa Odsjeka za narodne kole. To je bio banski kolski nadzornik koji je obavljao u Banovini sve one poslove koje je kotarski kolski nadzornik obavljao u kolskom kotaru.195 Svaka je kola imala Nastavniko vijee koje su inili svi nastavnici jedne kole s upraviteljem. Obavljalo je sljedee poslove: dogovaralo se o jednaku postupku svih nastavnika u pogledu odgoja i obrazovanja djece i odravanju reda u koli i izvan kole; o metodikim postupcima i odravanju veze i jedinstva nastave u svim razredima, izvodilo prema dogovoru uenike izlete, kolske sveanosti, razna natjecanja, zabave i drugo; donosilo odluke o pohvalama i nagradama uenika; odluivalo na temelju prijedloga upravitelja kole koji e nastavnik i u kojemu odjeljenju raditi; organiziralo roditeljske sastanke radi jaanja veze doma i kole.196 Postojalo je Kotarsko nastavniko vijee koje su sainjavali svi nastavnici narodnih kola jednoga kotara. I ono je imalo svoj djelokrug rada. Raspravljalo je i ocjenjivalo ugledna
kolska godina 1928/29. Na poetku kolske godine, koja je poela 1. rujna, dolo je do kadrovskih promjena u koli. kolu je napustila Katica Marti koja je prela raditi u Graansku kolu. U kolu je primljena uiteljica Dobrila Kovaevi koja
194 195 196 197 198 199 200
je do tada radila u Osnovnoj koli u Krvavcu. Takoer, iz kole je premjetena Marija upi u Osnovnu kolu u Kominu, a u kolu je dola uiteljica Natalija Kapili iz Osnovne kole Raba.
Isto, 115-117. Isto, str. 132. Isto, str. 144.-145. Isto, str. 146.-148. Isto. Komentar Zakona o narodnim kolama od 5. prosinca 1929. s izmjenama i dopunama od 7. srpnja 1931., Beograd, 1934. Isto.
DRUGO POGLAVLJE
77

Pregled broja uenika i uitelja po razredima i razrednim odjelima kolske godine 1929/30. Razred I. a I. b II. a II. b III. IV. a IV. b Ukupno: Broj uenika 43 44 40 39 52 35 34 287 Ime i prezime uitelja Ivka Gluevi Stjepan Sladoevi Natalija Gluevi Anka Duda Dobrila Kovaevi 5 U koli je radio i Ivo Gluevi, pripravniki kandidat. Rimokatoliki vjeronauk predavao je don Radovan Jerkovi, a Metodije eat srpskopravoslavni vjeronauk. Na kraju kolske godine 28. lipnja organizirana je izloba uenikih radova, te zavrna kolska sveanost uz pjesme i recitiranje.
Preslik teksta iz kolske kronike za godinu 1929.
78

kola je poela 1. rujna. Na poetku kolske godine nije dolo do promjene uiteljskoga kadra. Ostali su svi djelatnici koji su se zatekli na kraju prethodne kolske godine. Tijekom kolske godine dolo je do nekih kadrovskih promjena. Tako je u sijenju 1931. dola raditi Zorka Car koja je predavala gimnastike sokolske vjebe u svim razredima dravne Graanske i Osnovne kole. Ostala je u koli do oujka, kada je premjetena u Osnovnu kolu u Gornjim Brelima. Dana 1. veljae dola je raditi uiteljica Marija Kunodi-Bratievi. Povjeren joj je paralelka II. b razreda.
Pregled broja uenika i razrednika kolske godine 1930/31. Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a IV. b Ukupno: Broj uenika . 16 16 19 18 22 14 14 119 Ime i prezime uitelja Dobrila Kovaevi Katica Jurjevi Ivka Gluevi Jelka Gluevi nema imenika Darinka Jeri-Karkovi Stjepan Sladoevi Anka Duda 7 godinu 1931. u kotaru Metkovi bilo je 32,20 % nepismenih stanovnika.201 Taj postotak najvie se odnosi na ensku populaciju. Postotak je nepismenih bio ispod jugoslavenskoga prosjeka nepismenih koji je iznosio 44,60 %. Susjedni kotarevi Imotski i Makarska, to se nepismenosti tie, stajali su nepovoljnije od metkovskoga kotara. Tako je broj nepismenih u makarskom kotaru iznosio 42,70 %, a imotskom kotaru 65,80 %.
m. 19 16 20 21 18 23 22 139
sv. 35 32 39 39 40 39 37 258
Ravnatelj kole bio je Stjepan Sladoevi. Rimokatoliki vjeronauk predavao je don Radovan Jerkovi, a srpsko-pravoslavni Metodije eat. Bez obzira na to to je gotovo svako mjesto u kotaru imalo otvorenu puku kolu, ipak je bilo mnogo nepismena stanovnitva. Razlog tomu je to svi kolski obveznici nisu pohaali kolu. Prema pokazateljima iz popisa stanovnitva za
201
Definitivni rezultati popisa stanovnitva 31. III. 1931., Beograd-Sarajevo, 1937. - 1940.
DRUGO POGLAVLJE
79
kolska godina I931/32.
Preslik naslovnice dnevnika Mjeovite dravne osnovne kole u Metkoviu za kolsku godinu 1931/32.
80
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Pregled broja uenika i razrednika za kolsku godinu 1931/32. Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a IV. b Ukupno: Broj uenika . 24 20 15 16 22 21 18 21 157 Ime i prezime uitelja Anka Duda Dobrila Lenc Katica Jurjevi Stjepan Sladoevi Ivka Gluevi Marija Kunodi-Bratievi Natalija Gluevi Darinka Karkovi 8
m. 17 14 24 22 19 21 22 18 157
sv. 41 34 39 38 41 42 40 39 314

Tijekom ove kolske godine dolo je do nekoliko kadrovskih promjena u koli. Tako su dole raditi tri uiteljice, i to: Ana auevi, Jelka Gabri i Dobrila Lenc. Prve dvije do tada su radile u Graanskoj koli, a uiteljica Lenc premjetena je u kolu iz Vida. Takoer, doao je raditi Rista uri kao pripravnik. U sijenju je u kolu dola raditi Darinka Karkovi koja je premjetena iz Osnovne kole u Podgradini. Na kraju kolske godine najbolji uenici dobili su knjigu O ivotu i radu vojvode Peania koju je darovao Radmilo orevi, kotarski lijenik u Metkoviu.
Pregled broja uenika i razrednika za kolsku godinu 1932/33. Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a IV. b Ukupno: Broj uenika . 20 19 24 20 17 17 17 24 158 Ime i prezime uitelja Anka Duda Katica Jurjevi Rista uri Stjepan Sladoevi Marija Kunodi-Bratievi Darinka Karkovi Ivka Gluevi Natalija Gluevi 8
m. 14 14 17 21 20 21 20 26 173
sv. 34 33 41 41 37 38 37 40 331
DRUGO POGLAVLJE Pregled broja uenika Vie narodne kole kolske godine 1932/33. Razred I. II. Ukupno: Broj uenika . 18 18 36 Ime i prezime uitelja Dobrila Lenc Dobrila Lenc 1
81
m. 12 11 23
sv. 30 29 59
Nastavni plan za osnovne kole iz godine 1933.202 Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Predmeti Nauka o vjeri i moralnim poukama Narodni jezik Zemljopis Povijest Poznavanje prirode i nauka o zdravlju Raun s osnovama geometrije Crtanje Praktina privredna znanja i umijea
(domainstvo i runi rad)
I. 1 10 5 1/2 4/2 19
II. 1 9 5 1 1/2 4/2 20
Razredi III. IV. 2 2 6 2 1 3 4 1 3 2 25 5 3 3 3 4 1 3 1 26
Svega 6 30 5 4 6 18 3 6 1 7 90
Pjevanje Tjelesno vjebanje po sokolskom sistemu Broj sati tjedno
U osnovne kole uveden je novi predmet praktina privredna znanja i umijea. To je samo djelomino nov predmet, jer je obuhvaao negdanje predmete - runi rad i domainstvo. Iz plana je izostavljena prijanja poetna stvarna nastava, a njezini su sadraji ukljueni u predmet narodni jezik u I. i II. razredu.
U naputcima za izvedbu plana i programa stoji da e se u tivima itanaka donositi osnovni podatci o poznavanju prirode, povijesti i zemljopisa. Time je sadraj spomenutih predmeta bio ogranien - sve u duhu jugoslavenskog unitarizma i centralizma.
202
Dragutin Frankovi, Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj, Zagreb, 1958., str. 334.
82
kolska godina1934/35.
Pregled broja uenika i razrednika za kolsku godinu 1934/35. Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a IV. b Ukupno: Via narodna kola U ovoj kolskoj godini postoji imenik za I. i II. razred tzv. Vie narodne kole. Razrede je vodila razrednica Dobrila Lenc. Pregled broja uenika i razrednika Vie narodne kole kolske godine 1934/35. Razred I. II. Ukupno: Broj uenika . 10 14 24 Ime i prezime uitelja Dobrila Lenc Dobrila Lenc 1 Broj uenika . 20 19 20 26 20 23 16 Nisu ubaeni podatci Ime i prezime uitelja Anka Duda Dobrila Lenc Stjepan Sladoevi Ivka Gluevi Risto uri203 Marija Kunodi-Bratievi Darinka Karkovi Natalija Gluevi 8
m. 24 25 22 16 18 15 26
sv. 44 44 42 42 38 38 42
m. 14 3 17
sv. 24 17 41
203
Imenik III. a razreda pisan je irilicom. Nije poznato tko je dao pravo uitelju toga razreda, u kojemu je preko 90 % uenika bilo hrvatske nacionalnosti, oduzeti pravo na latinicu kojom se Hrvati slue. Moda, ipak, u to doba nije bilo vano sluiti se u hrvatskim kolama latinicom?!
DRUGO POGLAVLJE Brojno stanje osnovnih kola i uitelja u Dalmaciji godine 1935.204
Kotar Broj osnovnih etverorazrednih kola Broj uitelja
83
Benkovac Biograd n/m Bra-Supetar Dubrovnik Hvar Imotski Knin Korula Makarska Metkovi Preko Sinj Split ibenik Ukupno:
39 29 21 75 27 29 30 10 34 23 27 37 91 40 512
71 62 49 144 79 66 85 71 72 52 61 74 235 122 1243
Poetkom kolske godine 1935/36. dolo je do privremenoga prestanka rada triju kola. Naime, zatvorene su kole u Momiima, Kuli Norinskoj i Krvavcu zbog neplaanja najamnine najmodavcima. Tako 259 uenika tih kola jedno vrijeme nije pohaalo nastavu.205 kolske godine 1936/37. u kotaru Metkoviu radile su 24 puke kole s 49 odjela u 35 kolskih prostora i 43 uitelja. Te je kolske godine bilo 2748 kolskih obveznika, od kojih kolu nije pohaalo 447 ili oko 16 %. Nakon Zakona o narodnim kolama, koji je donesen 5. prosinca 1929., donesena je Uredba o disciplinskoj odgovornosti kolskih nadzornika i nastavnika narodnih kola godine 1936.206 Iste je godine donesena Uredba o izdravanju narodnih osnovnih kola.
204 205 206 207
Uredba o disciplinskoj odgovornosti kolskih nadzornika i nastavnika predvia kazne za neurednost i disciplinske kazne. im drava posee za restriktivnim mjerama, to znai da nije zadovoljna uinkovitou prosvjetnih djelatnika u odgojno-obrazovnom sustavu. Ako je povrjeda dunosti bila samo obina neurednost (stegovni postupak), Uredbom je predviena kazna za nastavnike i kolskoga nadzornika, i to kao pismen ukor, novana kazna, ali ne vea od 300 dinara tijekom jedne godine i ne via od jedne mjesene plae, s poloajnim i osobnim dodatkom. Meutim, kada se radilo o stegovnom prijestupu, nastavnici su i kolski nadzornik kanjavani stegovno. Stegovnim se kanjivim djelom smatralo nesavjesno ili neuredno obnaanje dunosti, ucjenjivanje ili iznuivanje ma kakve nagrade za poslove koji se obavljaju po slubenoj dunosti, primanje mita, neuredno dolaenje na posao, grubo postupanje s uenicima, izdavanje slubene tajne, svae, nemoralno i nedostojno ponaanje, ponaanje koje bi moglo izazvati plemensku i vjersku mrnju i drugo. Kazne su izricali disciplinski sudovi koji su formirani u banovinama i pri Ministarstvu prosvjete, zatim upravni sudovi i Dravni savjet. Disciplinski sudovi pri banovinama i Ministarstvu prosvjete bili su sudovi prvoga stupnja. Nitko nije mogao biti kanjen dok se nije pismeno sasluao i dok mu se krivnja nije utvrdila.207 Uredba je pruala goleme mogunosti reimu da se oslobodi "nepodobnih" nastavnika i kolskih nadzornika. Posebno su na udaru bili oni prosvjetni djelatnici koji su izraavali nacionalne osjeaje. Prevladava miljenje u narodu da su prosvjetni djelatnici bili sluge svakoga reima. To se ne moe uzeti kao pravilo. Bilo je mnogo onih koji su otputeni iz slube zbog toga to su bili nepokorni. Jedan je dio prosvjetnih djelatnika taktizirao kako bi sauvao posao. No, bilo je i
Mate Zaninovi, Iz prolosti kolstva u Dalmaciji, Zagreb, 1978., str. 93. J. d., br. 218 od 18 . IX. 1935. Slubene novine, br. 216 L1 od 18. IX. 1936. Isto.
84
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. osnovnih kola brinuli su se kolski odbori. Oni su vodili brigu da se sva odrasla i sposobna djeca upiu u kolu, da kolu redovito pohaaju, brinuli su se o odjei, obui, lijekovima i hrani za siromanu djecu, brinuli su se o ogrjevu za kolu i o drugim potrebama kole.
onih koji su zduno podravali velikosrpski reim. Oni su bili u manjini. Uredba o izdravanju narodnih osnovnih kola odnosila se samo na seoske kole i kole u manjim gradovima. O izdravanju narodnih
Pregled broja uenika i razrednika za kolsku godinu 1935/36. Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a IV. b Ukupno: Broj uenika . 16 18 23 22 21 19 19 22 160 Ime i prezime uitelja Natalija Gluevi Dobrila Lenc Stjepan Sladoevi Ivka Gluevi Katica Jurjevi Anka Duda Risto uri208 Marija Kunodi-Bratievi 8
m. 21 28 24 24 21 21 19 18 176
sv. 37 46 47 46 42 40 36 40 336
Pregled broja uenika i razrednika Vie narodne kole kolske godine 1935/36. Razred I. II. Ukupno: Broj uenika . 12 8 20 Ime i prezime uitelja Darinka Karkovi Darinka Karkovi 1
m. 18 6 24
sv. 30 14 44
208
Razredni imenik pisan irilicom
DRUGO POGLAVLJE
85
Pregled broja uenika i razrednika za kolsku godinu 1936/37. Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a IV. b Ukupno: Broj uenika . 19 18 18 21 19 15 20 21 151 Ime i prezime uitelja Risto uri Darinka Karkovi Stjepan Sladoevi Dobrila Lenc Natalija Gluevi Katica Jurjevi Anka Duda Ivka Gluevi 8
m. 21 21 20 21 21 23 19 15 161
sv. 40 39 38 42 40 38 39 36 312
Pregled broja uenika i razrednika Vie narodne kole kolske godine 1936/37. Razred I. II. Ukupno: Broj uenika . 11 5 16 Ime i prezime uitelja Marija Kunodi-Bratievi Marija Kunodi-Bratievi 1
m. 11 5 16
sv. 22 10 32
kolska godina 1939/40. kolske godine 1939/40. poela je raditi Osnovna kola u Pozloj Gori. To je bila 25. kola otvorena u metkovskom kotaru od godine 1798. Otvaranjem Osnovne kole u Pozloj Gori zaokruena je mrea osnovnih kola u tome dijelu Hrvatske i gotovo je svako vee naselje imalo puku kolu. Znaajno je spomenuti i to da sve otvorene kole nisu radile u kontinuitetu. Povremeno je dolazilo do prekida rada pojedinih kola. Uzroci prekida bili su razliiti: nedostatak kolskoga prostora, uitelja, ratovi i slino. Osim toga, do zatvaranja kola dolazilo je zbog migracija puanstva s krkoga ruba u nizinsku deltu. To
209
je dovodilo do trajna prestanka rada pojedinih kola. Nastavni plan i program za narodne osnovne kole donesen je godine 1933. Promijenio se nakon osnivanja Banovine Hrvatske. Izmjene nastavnoga plana i programa svojom Uredbom donio je Odjel za prosvjetu Banovine Hrvatske.209 Njegove su se promjene odnosile samo za ovu Banovinu. Propisom Banovine Hrvatske plan i program se mijenja i dopunjuje sadrajima iz povijesti hrvatskoga naroda i zemljopisa Banovine Hrvatske. U istoj se uredbi, u l. 3. kae: U svim narodnim kolama Banovine Hrvatske ima se upotrebljavati ona terminologija
Uiteljski kalendar Banovine Hrvatske, Zagreb, 1941., str. 153.-155.
86
Uenici Osnovne kole u Metkoviu s uiteljem Ivom Glueviem, razglednica
koja je u ovim krajevima bila uobiajena do godine 1929., a pravopis prema izdanju Boranieva Pravopisa hrvatskog ili srpskog jezika od godine 1928., IV. izdanje.210 U l. 4. pie: Broj sati propisan za tjelesne vjebe u III. razredu snizuje se od dva na jedan sat, a broj sati za povijest u istom razredu povisuje se od jedan na dva sata.211 Banovina Hrvatska donijela je Odluku godine 1940. o tome da e te godine otvoriti stotinu pomonih kola u Banovini, u onim
mjestima gdje ivi vie kolskih obveznika koji nisu obuhvaeni osnovnim kolovanjem. Takoer, pokrenula je akciju za izgradnju osnovnih kola. Banovina je obeala materijalnu pomo, a stanovnici mjesta u kojima se gradi kola trebali su dati radnu snagu. Sve to imalo je svrhu proiriti mree osnovnih kola u Banovini. Budui da nije bio dovoljan broj uitelja, u uiteljsku slubu primali su se uenici koji su zavrili srednju kolu. Takvi su uenici prije primanja u slubu bili obvezni poloiti kratak pedagoki teaj.212
Popis pukih kola i redoslijed otvaranja u metkovskom kotaru od 1918. do 1939.

Izmeu dvaju svjetskih ratova u donjem Poneretavlju otvoreno je osam kola, i to: Pod uljem (1921.), Zavala (1921.), Krvavac (1922.), Momii (1919.), Resna Kosa (1929.), Staevica (1929.), Badula (1936.) i Pozla Gora (1939.).
210 211 212
Do godine 1918., u doba Austro-Ugarske Monarhije, bilo je otvoreno 17 kola. Tako je od 1798. do 1939. u donjem Poneretavlju bilo otvoreno ukupno 25 kola.
Isto, br. 954776-II-1940, str. 188. - 196. Isto. Isto.
DRUGO POGLAVLJE
87

Godinji brojidbeni podatci o Opoj pukoj koli u Metkoviu za kolsku godinu 1940/41.213 Openito o koli kolska godina poela je u Kraljevini Jugoslaviji 1. rujna 1940., a zavrila 31. kolovoza 1941. u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj. Dogodilo se da su faistike zemlje Njemaka i Italija napale Kraljevinu Jugoslaviju 6. travnja 1941. Nakon toga Jugoslavija je potpisala kapitulaciju 18. travnja. U meuvremenu je 10. travnja 1941. proglaena NDH. Tijekom kolske godine dolazilo je povremeno do prekida rada kole zbog ustupanja kolske zgrade talijanskoj vojsci. Prekid rada te kole, koji je trajao oko dva mjeseca, djelomino je nadoknaen. kola je radila 169 radnih dana. kola se nazivala Opa puka mjeovita kola u Metkoviu. Radilo se o dravnoj koli s etirima razredima i osam odjela. To je, u to doba, bila jedina puka kola u Metkoviu koji je, prema popisu puanstva, imao oko 2888 itelja. kolu su pohaali samo uenici iz Metkovia. Bio je 341 kolski obveznik; mukih 175 i enskih 166. kolu je pohaalo 299 uenika; mukih 161 i enskih 138. kolu nije pohaalo etrdeset uenika zbog nemara. Petero djece nije upisano u kolu, i to dvoje zbog duevnih smetnji i troje zbog fizike zaostalosti. Pristup uenicima do kole bio je dobar. Zgrada u kojoj se kola nalazila bila je u vlasnitvu opine. Nije odgovarala potrebama kole. Imala je sedam uionica, zbornicu, ravnateljevu pisarnicu i jo jednu prostoriju. Uila su bila nedostatna. kola je imala ueniku i uiteljsku knjinicu u kojima se nalazilo ukupno 309 knjiga. kola nije imala kolski vrt.
Pregled broja uenika i uenica po razredima214 Razredi m. 50 I. . 45 sv. 95 m. 37 II. . 44 sv. 81 m. 42 III. . 39 sv. 81 m. 46 IV. . 38 sv. 84 m. 175 Ukupno . 166 sv. 341
Uenici prema vjeroispovijedi Ukupno III. IV. sv. m. . sv. m. . sv. m. . sv. 70 11 81 35 7 42 33 68 5 1 12 1 40 35 6 3 75 146 148 294 9 28 1 17 45 1 2
Vjeroispovijed m. Rimokat. Grkoist. Muslimana Svega: 40 9 1 50
I. . 4 -
sv. m. 13 1 6 -
II. . 5 -
41 81
31 39
45 95
37 44
39 81
46 38
84 175 166 341
213 214
Dravi arhiv Hrvatske, Zagreb, MNP, Nezavisna Drava Hrvatska, kolstvo 1941. 1943., br. Spisa 1383. Isto, str. 21.
88
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Uenici prema narodnosti Ukupno III. IV. sv. m. . sv. m. . sv. m. . sv. 70 35 11 7 81 42 34 69 5 12 39 81 40 6 46 35 75 147 149 296 3 9 28 17 45 38 84 175 166 341
Narodnost m. Hrvata Srba Svega: 41 9 50
I. . 41 4 45
sv. m. 82 13 95 31 6 37
II. . 39 5 44
Uenici prema zanimanju roditelja Uenici prema zanimanju roditelja Ratari - seljaci Obrtnici - trgovci inov., umirovlje. Slobodno zvanje Svega: Ukupno III. IV. sv. m. . sv. m. . sv. m. . sv. 31 24 11 14 3 4 25 11 26 2 8 3 39 50 5 19 7 81 30 29 59 6 4 6 1 6 2 7 10 8 89 19 43 22 2 90 179 11 30 46 89 19 41 2
m. 21 4 5 2
I. . 18 3 19 7 -
sv. m. 39 7 35 12 2 95 6 5 -
II. . 5 9 -
14 17 12 13
Ind. rad., slug., nad. 16
50 45
37 44
81 42
46 38 84 175 166 341
Bolesti od kojih su bolovali tijekom kolske godine Bolesti od kojih su bolovali Malarija Ozljeda Ostale bolesti Svega: Ukupno III. IV. sv. m. . sv. m. . sv. m. . sv. 15 4 7 26 6 6 4 10 5 5 4 4 9 9 26 32 22 48 9 17
m. 8 4 6 18
I. . 6 1 4
sv. m. 14 5 10 7 2 3 12
II. . 8 2 4 14
11 29
49 10
25 74
Nastavnici Ivka Gluevi Natalija Gluevi Katica Jurjevi Darinka Karkovi Dobrila Lenc Nikica Nonkovi Marko Popovac Mijo Posavec Don Radovan Jerkovi, vjerouitelj rkt. vjeronauka
DRUGO POGLAVLJE
89
HSS zalagao se za irenje pismenosti

Hrvatska seljaka stranka, osim politike borbe za nacionalna prava hrvatskoga naroda u monarhistikoj Jugoslaviji, izmeu ostaloga, zalagala se za razvoj kolstva. Tako je Kotarska organizacija HSS-a kotara Metkovia nastojala u opinske proraune za godinu 1928. osigurati novana sredstva za nabavu poetnica i uila za nepismene za svaku kuu u kotaru u kojoj ima nepismenih.215 Na podruju kotara Metkovia godine 1931. bilo je 37,23 % nepismenih stanovnika. Taj se postotak do godine 1938. smanjio na 35 posto.216 U irenju pismenosti veliku je ulogu odigrala Seljaka sloga u kojoj je godine 1938. tiskan letak u sto tisua primjeraka ija je svrha bila borba protiv nepismenosti. U letku na prvoj stranici pie: Dr. Vladko Maek postavio je ovo jednostavno pravilo pravila socijalne pravednosti: Nepismeni imaju pravo, da postanu pismeni, a pismeni imaju dunost pomoi im, da se naue itati i pisati217 Maekovu su misao prihvatila i provodila diljem Hrvatske razna prosvjetna drutva, primjerice Klub ABC, Seljaka sloga i Napredak. Trailo se od svakoga ovjeka da pouava bar jednoga nepismenoga, ili da mu pribavi abecedarku, dvije pisanke i olovku. Takoer se sugeriralo prikupljanje novaca za suzbijanje nepismenosti. Velik je broj graana Hrvatske prihvatio Maekovo pravilo o opismenjavanju koje je davalo svoje rezultate. U vezi s tim uspjesima konstatiralo se sljedee: Nepismeni se miu, uinite svoju dunost i vi pismeni. I tu se provodi plebiscit Hrvati hoe biti pismen narod! Prema procjenama u kotaru se Metkoviu nepismenost trebala smanjiti s trideset pet na etrnaest posto. to se tie broja nepismenih kotar Metkovi nalazio se negdje oko sredine po broju nepismenih u odnosu na druge kotareve u Hrvatskoj.
215 216 217
Dom, br. 47, str. 5. Obavijesti Napretka, glasila HKD "Napredak", br. 11 iz studenoga 1938., O akciji irenja pismenosti. Isto.
90
Proglaenje Banovine Hrvatske

Najvaniji dogaaj u rjeavanju hrvatskoga pitanja u Kraljevini Jugoslaviji bio je Sporazum Cvetkovi-Maek i proglaenje Banovine Hrvatske. Nova jugoslavenska vlada, na elu s Dragiom Cvetkoviem, formirana je 6. veljae 1939. Knez Pavle Karaorevi naredio je hitno napraviti Sporazum s Maekom i HSS-om, kako bi Kraljevina Jugoslavija na taj nain konsolidirala i rijeila svoj najvei unutranjopolitiki problem i to spremnije doekala Drugi svjetski rat. Pregovori izmeu kneza Pavla i Cvetkovia na jednoj strani i Maeka na drugoj strani trajali su, s prekidima, od poetka travnja do kraja kolovoza 1939. Do eih je prekida dolazilo zbog toga to su pregovarake strane eljele izvui to vie dobiti iz tih pregovora. Predsjednik jugoslavenske Vlade Dragia Cvetkovi predloio je Maeku, na temelju paragrafa 116 Ustava da se Banovina Hrvatska utemelji od Savske i Primorske banovine te grada (i kotara) Dubrovnika s jo nekim manjim dodacima o kojima e se naknadno sporazumjeti. Maek je takvu ponudu naelno prihvatio uz uvjet da se u Banovinu Hrvatsku ukljue i drugi krajevi u kojima Hrvati ine veinski narod. Prijeporna je bila Bosanska krajina (tzv. Turska Hrvatska) i Srijem. Ipak su se suglasili da se taj problem rijei plebiscitom, od ega e se kasnije odustati. Dana 27. travnja 1939. utvren je tekst Sporazuma koji, ipak, knez Pavle nije prihvatio zbog otpora vojnoga vrha koji se protivio razgranienju i posebnome poloaju Banovine Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji. Vojni je vrh
Zemljovid Kraljevine Jugoslavije nakon uspostave Banovine Hrvatske
DRUGO POGLAVLJE isticao kako bi se takvim sporazumom oslabila obrambena mo drave. Konano, 24. kolovoza 1939. u Brdu kod Kranja (Slovenija) knez Pavle primio je u audijenciju Dragiu Cvetkovia i dr. Vladka Maeka. Tom je prigodom prihvaen konaan tekst Sporazuma, nakon ega je 26. kolovoza 1939. potpisan Sporazum Cvetkovi-Maek na temelju kojega je stvorena Banovina Hrvatska u kojoj je vlast preuzela HSS i ula u Jugoslavensku kraljevsku vladu. Da bi Sporazum bio pravno valjan, donesena je Uredba o Banovini Hrvatskoj kojom je utvren njezin teritorij, vlast i organizacija. Istovremeno, knez Pavle donio je Uredbu o rasputanju Skuptine i Senata. U konanici, Banovina Hrvatska formirana je od Savske i Primorske banovine i od kotareva: Dubrovnika, Travnika, Fojnice, Brkoga, Gradaca, Dervente, ida i Iloka, u kojima su Hrvati bili veinski narod. Za bana Banovine Hrvatske imenovan je dr. Ivan ubai. Dana 28. kolovoza sastavljena je Vlada Cvetkovi-Maek, budui da je Vlada Dragie Cvetkovia podnijela ostavku dan ranije. U toj je vladi Maek obnaao funkciju potpredsjednika Vlade. HSS je imala u Vladi tri ministra, i to: dr. Jurja uteja, ministra financija, dr. Ivana Andreasa, ministra trgovine i dr. Bariu Smoljana, ministra bez lisnice. Nakon uspostave Banovine Hrvatske, politike su se prilike u Hrvatskoj poboljale.
91
Takvo stanje omoguilo je povratak brojnih emigranata iz inozemstva u Domovinu. Meu povratnicima se naao i dr. Juraj Krnjevi, glavni tajnik HSS-a. Prije njega se 29. sijenja 1937. vratio in. August Kouti, potpredsjednik HSSa. Povratak istaknutih dunosnika HSS-a olakao je voenje Stranke dr. Maeku. U vezi s povratkom dr. Krnjevia izjavio je: Odmah mi je silno pomogao preuzevi vei dio stranakog posla.218 Banovina Hrvatska imala je svoju zakonodavnu, upravnu i sudsku autonomiju. Vrhovno upravno nadletvo bila je banska vlast kojoj je na elu bio ban Ivan ubai. Njezin se poloaj razlikovao od ostalih banovina po tome to je Banovina Hrvatska bila autonomna federalna jedinica unutar centralistike Kraljevine Jugoslavije i to je bila formirana u povijesnim i etnikim granicama. Ovo je ujedno bila posljednja upravna podjela Kraljevine Jugoslavije kojom se u donjem Poneretavlju nita bitno nije promijenilo. Metkovi, s dvjema politikim opinama, ostaje i dalje kotarsko sredite unutar Banovine Hrvatske. Proglaenje Banovine Hrvatske nije prolo bez zapreka. Evo to je o tome izjavio dr. Maek: () S jedne strane Velikosrbi na elu s, u Jugoslaviji prepotentnom vojnom klikom, a s druge strane komunisti i frankovci, nastojali su svim moguim nainima omesti daljnji mirni razvoj situacije ().219
Izvanredna sjednica Uiteljskoga drutva kotara Metkovia godine 1939.

Nakon uspostave Banovine Hrvatske godine 1939. dolo je do pozitivnih promjena u cijeloj Banovini, na svim poljima drutvenoga ivota pa tako isto i u kolstvu. Nezadovoljni su uitelji, kojima je velikosrpski reim ubio ponos i dostojanstvo, konano mogli slobodno iskazati sve ono to ih je u dvadesetogodinjem ropstvu u zajednikoj dravi poniavalo i inilo manje vrijednim graanima. Na izvanrednoj sjednici Uiteljskoga drutva 23. listopada 1939. donijeli su zakljuke koji su
218 219
imali iri odjek i koji su preli granice donjega Poneretavlja. Evo to se moglo uti na poetku rada njihove izvanredne sjednice: Slobodno i svjesno tvrdimo, da nijedan inovniki red u Hrvatskoj nije trpio vee jade i progone, kao ba uiteljski, kad su u Hrvatskoj paovali vei i manji hrvatoderi kojima su usta vazda bila puna medenih rijei nekakve 'ljubavi', 'sloge' i 'bratstva' i koji se kiahu zvunim naslovima: 'sredski', 'kolega' i 'nacionalni radenik', dodue rijeima, to ih nema u hrvatskom rijeniku.
Mio Zoreni, isto. Isto.
92
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Uspostavom Banovine Hrvatske traimo osamostaljenje Hrvatskoga uiteljskog saveza sa sjeditem u Zagrebu. Odnos prema uiteljskom drutvu u Beogradu, iako je pravno odreen uspostavom Banovine Hrvatske, ima se temeljito raspraviti na izvanrednoj sjednici u Zagrebu Odsjek uiteljskog drutva za nekadanju Primorsku banovinu smatramo prolou ().221 Svojim stavom uitelji kotara Metkovia pokazali su svome hrvatskome narodu i svojim uenicima da nisu izdali svoje nacionalne interese u najcrnjim danima monarhistike diktature Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije. Pokazali su im kako se brani hrvatski ponos i dostojanstvo. Oni su takvim svojim stajalitem pokazali i to da su savjest svoga naroda i snaga koju niti jedan tuin, niti jedan reim ne moe unititi. Njima su Hrvati donjega Poneretavlja vjerovali. To im je bila najvea nagrada za sve njihove patnje.
Obnovljenu Hrvatsku hrvatsko je uiteljstvo, odbivi aku kukolja, pozdravilo, kao to ozebao pozdravlja mlado pramaljetno sunce. ()Uiteljstvo kotara metkovskog, svjesno svog hrvatskog imena, ponosno zbog hrvatstva kraja u kome radi (ta to je dio slavne stare hrvatske dravice Neretve, gdje je ivio neslomivi hrvatski ratnik za ast i obraz hrvatski), srdano je primio poziv za suradnju uitelja iz ue Hrvatske () pa je na izvanrednoj sjednici, sretno to je doekalo taj sretni dan, reklo, to misli, to osjea i to hoe ()220 Nakon burna i dostojanstvena uvodnoga dijela Skuptine, puna toplih emocija, stvoreno je nekoliko zakljuaka koji svojom snagom i sadrajem nadilaze obine zakljuke i granice donjega Poneretavlja. () Vaniji zakljuci glase: Ujedinjenjem dalmatinske Hrvatske sa banskom Hrvatskom traimo i ujedinjenje uiteljstva dalmatinske Hrvatske sa uiteljstvom banske Hrvatske.
Luka Metkovi 1939.

220 221
H. g. , br. 256 od 2. XI. 1939. Isto.
DRUGO POGLAVLJE Naslovnica kolske kronike 1912. - 1939., knjiga IV.
93
Preslik naslovnice kolske kronike od 1912. do 1939.
94
Snimka Metkovia iz zraka godine 1939.
TREE POGLAVLJE
95
III. poglavlje
Djelovanje kole tijekom Drugoga svjetskog rata 1941. - 1944.

Kapitulacija i podjela Kraljevine Jugoslavije
Vlada Kraljevine Jugoslavije potpisala je u Beu 25. oujka 1941. dokument o pristupanju zemljama Trojnoga pakta. im se u zemlji doznalo za taj dogaaj, organizirane su demonstracije u Beogradu i drugim gradovima Kraljevine Jugoslavije. Ubrzo su na taj dogaaj reagirale neke europske zemlje, posebice Velika Britanija. Ona je smatrala da je pristup Kraljevine Jugoslavije Trojnomu paktu ojaao mo faistikih zemalja na Balkanu. Zbog toga je Velika Britanija, koristei neke visoke vojne funkcionare u Jugoslaviji, organizirala pu 27. oujka na elu s generalom Duanom Simoviem, koji je zbacio namjesnitvo i proglasio mladoga kralja Petra Karaorevia punoljetnim, a samim time i imenovao ga kraljem. General Simovi formirao je puistiku vladu u kojoj je dr. Vladko Maek bio potpredsjednik. Njemaka je, nakon tih dogaanja, odluila vojno napasti Jugoslaviju. To je uinila 6. travnja 1941. bez objave rata, skupa sa svojim saveznicima. Napadai su brzo napredovali jer im jugoslavenska vojska nije pruala gotovo nikakav otpor, budui da je bila u potpunu rasulu. Kralj i Vlada pobjegli su u London. Dana 17. travnja 1941. u Beogradu je potpisan akt o tzv. primirju izmeu Njemake i Jugoslavije. Radilo se o dokumentu kojim je Jugoslavija potpisala bezuvjetnu kapitulaciju. Nakon kapitulacije, Jugoslavija vie nije postojala. Podijeljena je izmeu napadaa: Njemake, Italije, Bugarske i Madarske. Ovakvu brzu slomu i kapitulaciji Kraljevine Jugoslavije pridonijele su ponajvie unutranje suprotnosti u zemlji, a u prvom redu nerijeeno nacionalno pitanje i tenja Srbije za stvaranjem Velike Srbije. itelji donjega Poneretavlja doekali su raspad Jugoslavije s velikom radou i oduevljenjem. Oni su u zajednikoj dravi, kao i ostali krajevi Hrvatske, na svojim pleima osjetili svu teinu, surovost i brutalnost velikosrpskoga reima. Kapitulacija Kraljevine Jugoslavije dogodila se pri kraju kolske godine 1940/41. Tako e uenici kolsku godinu zavriti u novoj dravi koja e odmah uvesti novi kolski sustav i odrediti ciljeve i zadatke odgoja. Dolo je do promjena u nastavnome planu i programu. Te su se promjene ponajvie odnosile na nacionalni jezik i nacionalnu povijest koji su u kolskom sustavu bive drave bili zapostavljeni.
96
Prilike u Metkoviu tijekom Drugoga svjetskog rata

Nakon proglaenja Nezavisne Drave Hrvatske (dalje NDH) 10. travnja 1941. u Metkoviu su uspostavljena tijela hrvatske vlasti koja su nastojala ivot i prilike u mjestu organizirati na najbolji mogui nain, kako bi se izbjegli progoni, osvete, nasilja, zloini, te nacionalna i vjerska netrpeljivost. Na alost, mnogo toga nije se moglo izbjei. Faistike zemlje meusobno su podijelile Kraljevinu Jugoslaviju. Na njezinu teritoriju formirali su nekoliko drava. Metkovi se nalazio u NDH, u Velikoj upi Hum koja se, uz druge Velike upe, nalazila u tzv. Drugoj ili demilitariziranoj zoni. Ta je zona bila formalno pod upravom NDH. Talijanska je vojska imala vojnu vlast i najvei dio civilne vlasti. Talijanska vojska zaposjela je Metkovi 17. travnja 1941. i tu ostala do kapitulacije Italije 8. rujna 1943. Kroz to vrijeme talijanska je vojska u kotaru Metkovi ubila 216 njegovih itelja. Meu njima je bilo i Metkovaca. Odmah nakon kapitulacije Italije njemaka vojska zaposjela je Metkovi i cijelo donje Poneretavlje. Tu se zadrala do 26. listopada 1944. kada su snage Narodnooslobodilake vojske ule u Metkovi. Za neto vie od godinu dana, koliko se njemaka vojska zadrala u donjem Poneretavlju, njezini su vojnici ubili 713 itelja. Meu njima je bilo nemone djece i staraca, trudnica i drugih rtava. Od njemakih zloina nisu bili poteeni ni stanovnici Metkovia. Hrvati su se u Drugome svjetskom ratu opredijelili za dvije opcije. Jedni su prihvatili NDH kao svoju dravu, a drugi su se prikljuili antifaistikom pokretu. Takvo je stanje bilo i u Metkoviu. Metkovci su se nalazili u raznim vojskama, i to ponajvie u oruanim snagama NDH (ustae i domobrani) te u partizanima. Meutim, bilo ih je i u talijanskoj, njemakoj i etnikoj vojsci. Nijedan rat u povijesti, pa ni Drugi svjetski rat nije proao bez zloina. Nijedna od vojska u tome nije bila neduna. U Metkoviu je tijekom rata stradalo 116 njegovih itelja, i to 82 vojnika koji su se nalazili u raznim vojskama, te 34 civila. Tijekom rata savezniki zrakoplovi (engleski i ameriki) u vie navrata bombardirali su Metkovi, tako da se nalazio na drugome mjestu meu gradovima u Dalmaciji po stradanju; odmah iza Zadra. Prilikom bombardiranja ginuli su ljudi, unitena je luka, cjelokupno gospodarstvo, mnoge poslovne zgrade, stojne kue, obrtnike radionice i drugi objekti. Svakodnevni ivot u gradu bio je prilagoen ratnim uvjetima. Temeljno je zanimanje itelja bilo poljodjelstvo. Upravo je ono donosilo izvore hrane pa se glad nije trpjela, bez obzira na ratno stanje. Nastava u kolama (Osnovnoj i Graanskoj) bila je poremeena. Nije se mogla odravati kontinuirano. Prekidi su bili povremeni. Zbog toga su kole na kraju kolske godine organizirale ispite kako uenici ne bi izgubili kolsku godinu. Prestala su djelovati kulturna i portska drutva i druge institucije. Ono to je postala svakodnevica bili su preleti zrakoplova i bombardiranja, zrane uzbune, uhienja graana, njihova stradanja i zloini raznih vojska, velika oskudica raznih potreptina, rijeju - velika bijeda. Zdravstvene prilike u Metkoviu bile su relativno zadovoljavajue. O zdravlju graana brinula su se trojica lijenika i jedna babica. Nije bilo veih epidemija zaraznih bolesti koje obino donosi rat. Budui da je stanje zdravlja u najveoj mjeri bilo povezano s prehranom, koja nije bila zadovoljavajua, ee se javljala iznemoglost, i to ponajvie kod dojilja, djece i starijih nemonih osoba. Tei bolesnici koristili su usluge mostarske bolnice.
TREE POGLAVLJE
97
Rad kole tijekom Drugoga svjetskoga rata

kolska godina 1941/42. kolske godine 1941/42. kola se nazivala Dravna mjeovita puka kola Metkovi. Imala je osam odjela. Upravitelj kole bio je Ivo Gluevi, uitelj iz Metkovia. Nastava u koli odravana je u ratnim uvjetima, u kojima su trpjeli uenici, njihovi uitelji i roditelji, u velikoj oskudici kolskoga pribora to se nepovoljno odraavalo na rad u koli i uspjeh uenika. Ako se ovome dodaju ratne strahote, uhienja, strijeljanja, vjeanja, odvoenja u logore, bombardiranja grada, onda se mogu shvatiti stresne prilike u kojima su uenici ivjeli i radili. Ponovno e jedan narataj uenika, nakon pedeset godina, s Istoka proivljavati ratne strahote, ovoga puta u Domovinskome ratu. Nekadanji uenici iz Drugoga svjetskoga rata branit e u Domovinskom ratu svoju djecu i unuke od velikosrpskoga agresora.
Pregled broja uenika, uenica i razrednika (-ica) za kolsku godinu 1941/42.222 Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a IV. b Ukupno: Broj uenika . ukupno 26 20 17 18 23 19 23 21 166 46 48 35 37 47 45 39 40 337 Razrednik (-ica) Ivka Gluevi Dobrila Lenc Nikica Nonkovi Katica Jurjevi Natalija Gluevi Mijo Posavec Anka Komina Ivo Gluevi 8 i ostala graa o radu kole najvjerojatnije uniteni tijekom Drugoga svjetskoga rata. Moe se pretpostaviti da su tih kolskih godina nastavu izvodile iste uiteljice koje su radile u koli prethodnih kolskih godina. Upravitelj Ivo Gluevi poginuo je godine 1943. u domobranima, kao asnik Oruanih snaga NDH.223
m. 20 28 18 19 24 26 17 19 171
Iz tablice je vidljivo da je u kolu bilo upisano ukupno 337 uenika i uenica u osam razrednih odjela. Nastavu je izvodilo est uiteljica i dva uitelja. Rimokatoliki vjeronauk predavao je don Radovan Jerkovi, vjerouitelj. Za kolske godine 1942/43. i 1943/44. ne donose se nikakvi podatci jer su kolski imenici
222 223
Hrvatski dravni arhiv, MNP, NDH, kolstvo, br. Spisa 1383 i 1396. Ivan Juri, Borbe i stradanja Hrvata kotara Metkovia 1918. 1945., Metkovi, 1997., str. 224.-225.
98
Preslik naslovnice kolskoga dnevnika II. b razreda
TREE POGLAVLJE
99
Zima godine 1942.
Metkovi oko 1940. U prvom planu crkva sv. Nikole
100
Crkva sv. Ilije u Metkoviu
ETVRTO POGLAVLJE
101
IV. poglavlje
Rad kole od kolske godine 1944/45. i 1946/47.

kolska godina1944/45. poela je u veljai 1945., iako su uenici upisani u kolu u rujnu 1944. Nastava nije mogla poeti u rujnu zbog borba koje su se vodile na kraju Drugoga svjetskoga rata u donjem Poneretavlju. U takvim je prilikama svako okupljanje graana bilo veoma opasno. Partizanska vojska ula je u Metkovi 26. listopada, nakon to je njemaka vojska i skupina hrvatskih oruanih snaga napustila Metkovi. Posebno su teke prilike zavladale u Metkoviu kada je komunistika vlada poela hapsiti i strijeljati nedune graane na groblju sv. Ivana u Metkoviu i na drugim mjestima prema popisu koji su donijeli prije ulaska u Metkovi. Takoer, graani su svakodnevno privoeni na informativne razgovore. Strah je zavladao gradom koji se prenio na kolsku djecu, njihove roditelje, uitelje i ostale graane. U takvim prilikama bilo je najbitnije sauvati glavu. Uspostavom vlasti nove drave dolo je do velikih promjena u nastavnim planovima i
224
programima, tj. u odgoju i obrazovanju. Sve je bilo podreeno komunistikoj ideologiji. Posebno su roditelji bili alosni to je izbaen vjeronauk kao kolski predmet. To se prvi put dogodilo za proteklih stotinu godina rada kole. Briga za vjerski odgoj prenijela se na upnike i roditelje. Uiteljima su bili zabranjeni vjerski obredi. Mnogi su to, ipak, inili ilegalno. Takvo je stanje potrajalo sve do godine 1990. kada je Hrvatska postala suverena i neovisna drava. Tim nedaama treba pridodati nedostatak kolskih udbenika i kolskoga pribora. Jedini izvor znanja bila je iva rije uitelja, ukoliko su je uenici mogli zapamtiti. kola je radila bez ikakvih uila u derutnim zgradama bez ikakvih higijenskih uvjeta za rad. Za kolsku godinu 1944/45. sauvan je samo jedan, a za kolsku godinu 1945/46. dva razredna imenika.224 Kako nema drugih povijesnih izvora za ove dvije kolske godine nemogue je donijeti statistike podatke o broju uenika, njihovim uiteljima i radu kole tijekom kolskih godina.
DAD, SACMPO, imenici uenika Osnovne kole Stjepana Radia.
102
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Nastavni plan osnovnih kola u Dalmaciji godine 1944.225 Predmeti Razred I. 5 5 5 2/2 1 II. 5 5 5 2/2 1 III. 4 4 2 2 3 1 1 1 2/2 1 IV. 4 4 2 2 3 1 1 1 2/2 1
Narodni jezik Raun s geometrijom Poetna stvarna nastava Povijest Zemljopis Prirodne nauke Narodno gospodarstvo Runi rad Crtanje Pjevanje Vjeronauk Ovaj privremeni nastavni plan i program u Dalmaciji temeljio se na nastavnom planu i programu koji je donio Prosvjetni odjel Zemaljskoga antifaistikoga vijea narodnog osloboenja Hrvatske (ZAVNOH) 23. rujna
1944., s napomenom da je izostao predmet tjelesnog odgoja, koji se trebao obraivati u pionirskim organizacijama. Vjeronauk je predvien kao fakultativni predmet.
Prva priest uenika II. raz. Osnovne kole u Metkoviu godine 1946. U sredini: fra Vjeko Vri, upnik, Katica Jurjevi, uiteljica i fra Mario Stipi
225
kolski muzej u Zagrebu, Prosvjetni odjel Oblasnoga narodnooslobodilakoga odbora (dalje Oblasni NOO) Dalmacije, br. 2619.
ETVRTO POGLAVLJE Najvei problem radu predstavljao je nedostatak udbenika i prirunika za uenike i uitelje. Prvi udbenik koji je tiskan za osnovne kole bila je Poetnica koja je tiskana u Italiji u osamdeset tisua primjeraka. U isto je vrijeme tiskan
103
i Bukvar u nakladi od trideset pet tisua primjeraka. Te knjige uenicima su dijeljene besplatno. U nastavi su se uenici sluili listovima Pionir i Novi narataj.

Djelomini pregled broja uenika, uenica i razrednika za kolsku godinu 1946/47. Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a Ukupno: m. 39 32 40 30 20 26 23 210 Broj uenika . ukupno 25 27 21 20 21 14 23 151 64 59 61 40 41 40 46 361 Razrednik (-ica) Katica Jurjevi Katica Jurjevi Tonica Rakidija Pina Duda Tonica Rakidija Nikica Gluevi
eljezni most sredinom XX. stoljea
104
Pogled na padine Predolca
Pogled na luku Metkovi
PETO POGLAVLJE
105
V. poglavlje
Rad kole od kolske godine 1947/48. do 1951/52.

kolska godina 1947/48. Osnivanje Sedmogodinje kole
Zakon o sedmogodinjem opem obrazovanju Zakon o sedmogodinjem opem obrazovanju donesen je 30. kolovoza 1946. Prema Zakonu, sva djeca obvezna su polaziti kolu sedam godina. Takva kola nazivala se Sedmogodinja kola. Zakon je stupio na snagu kolske godine 1946/47. Meutim, primjenjuje se u ovoj koli od sljedee kolske godine. Prema tom Zakonu, Sedmogodinja kola treba dati obrazovanje odgovarajue nioj srednjoj koli. U kolskoj godini 1946/47. i 1947/48. sve nie gimnazije pretvorene su u sedmogodinje kole. Sedmogodinje kole nastajale su: - spajanjem osnovne kole s niom gimnazijom - odvajanjem niih razreda potpunih gimnazija i njihovim spajanjem s osnovnim kolama - postupnim izrastanjem iz etverogodinje kole. Osnovna kola u Metkoviu postupno prerasta u sedmogodinju kolu kolske godine 1947/48. otvaranjem V. razreda i djeluje pod nazivom Sedmogodinja osnovna kola u Metkoviu do kolske godine 1948/49. Upravitelj kole bio je Kaimir Peko.
226 227 228
Isto, razredni imenici za kolsku godinu 1946/47. Isto, razredni imenici za kolsku godinu 1947/48. kolski propisi s popisom opeobrazovnih kola i nastavnog osoblja u Narodnoj Republici Hrvatskoj (dalje NRH), Zagreb, 1955., str. 5
106
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Djelomini pregled broja uenika, uenica i razrednika za kolsku godinu 1947/48.
Razred I. a i I. b II. a II. b III. a III. b IV. a i IV. b V.
m. 20 41 38 22 37 18
Broj uenika . ukupno 44 24 17 20 23 28 21 58 58 45 65 39
Razrednik (-ica) Natalija Gluevi Ljudmila Peko Ljudmila Peko nema imenika Anka Duda Perica Baranovi Tonica Rakidija
Budui da nije sauvan razredni imenik III. a razreda, ne mogu se donijeti potpuni podatci o broju uenika i uenica i ime jednoga razrednika Normalni nastavni plan i program za osnovne kole Predmeti Hrvatski ili srpski jezik Povijest Zemljopis Prirodne nauke Raun Crtanje Pjevanje Tjelesni odgoj Krasopis Razred I. 10 6 1 1 1 II. 10 6 1 1 1 III. 7 2 3 4 5 1 1 1 IV. 6 3 3 3 6 1 1 1
PETO POGLAVLJE
107
kolska godina 1948/49.229 Spajanje Nie realne gimnazije sa Sedmogodinjom kolom

Otvaranje Sedmogodinje kole Nia realna gimnazija, koja je poela raditi godine 1944/45., nakon prestanka rada Graanske kole, prestala je raditi kolske godine 1947/48. U sljedeoj kolskoj godini 1948/49. dolo je do spajanja Nie realne gimnazije i Sedmogodinje kole u sedmogodinju kolu.230 Prva zajednika sjednica odrana je 4. rujna 1948. Za upravitelja kole postavljen je Frano Luki, dotadanji upravitelj Nie realne gimnazije. Na toj sjednici upravitelj Luki upoznao je djelatnike kole s organizacijskim formama novoga tipa kole. Dana 5. rujna 1948., na poetku kolske godine odrana je u koli sveanost na kojoj je, uz ostalo, proitano pismo ministra prosvjete Ivana Leke upueno svim uenicima i nastavnicima. Redovita nastava je poela 6. rujna.
Djelomini pregled broja uenika i uenica kolske godine 1948/49. Razred I. a I. b II. a II. b III. a IV. a IV. b V. a V. b V. c VI. a VI. b VII. a VII. b Broj uenika . ukupno 56 30 30 19 21 16 20 20 17 21 22 58 44 45 53 57 45 49 49 44 Razrednik (-ica) Perica Baranovi Perica Baranovi Natalija Gluevi Natalija Gluevi Katica Jurjevi Marija Guliija Petar Rajkovi Blaenka Tutta Anka Duda Dolores Miur Anka Duda Ivica Gluevi Frano Barii Pero Matana
m. 26 28 25 24 37 37 25 32 28 22 -
229 230
DAD, SACMOP, Razredni imenici za kolsku godinu 1948/49., Zapisnici sjednica Nastavnikoga zbora za kolsku godinu 1948/49. Ministarstvo prosvjete NRH, br. 21014-III-1948. od 13. travnja 1948.
108
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Predavai pojedinih predmeta
Hrvatski jezik: Anka Duda, Julije Medovi, Veramenta Marija, Uro Pasini Ruski jezik: Marija Veramenta Povijest: Uro Pasini, Anka Duda, Dolores Miur Zemljopis: Blaenka Tutta, Blaenka Kota
Prirodopis: Ivica Gluevi, Blaenka Kota, Pero Matana Matematika: Julije Medovi, Frano Barii Pjevanje: Ivica Gluevi Crtanje: Julije Medovi, Dolores Miur, Pero Matana Tjelesno vjebanje: Pero Matana
Vanija dogaanja tijekom kolske godine Poetkom kolske godine 1948/49. sedmogodinja kola i Nia realna gimnazija spojene su u jednu kolu pod nazivom Sedmogodinja kola Metkovi. Sveana sjednica Nastavnikoga zbora Sedmogodinje kole odrana je 4. rujna 1948. Za direktora kole postavljen je Frano Luki. On je na prvoj sjednici govorio o organizacijskoj formi nove kole. Sveanost na poetku kolske godine odrana je 5. rujna. Tom prigodom proitano je pismo ministra prosvjete upueno uenicima sedmogodinjih kola. Nastava je poela 6. rujna. Na dunost u koli nastupila je Blaenka Tutta, nastavnica zemljopisa. Dana 23. listopada odran je sastanak Radne zajednice. Na sastanku je nekoliko nastavnika odralo predavanja. Tako je Kaimir Peko govorio o znaenju Narodnoga fronta, Frano Luki o idejnosti u nastavi i suvremenim metodolokim principima u nastavi, a Marija Guliija govorila je o suvremenoj politikoj situaciji. U koli je 7. studenoga obiljeena obljetnica Oktobarske revolucije sa sljedeim programom: Hej Slaveni, pjevao je Ueniki zbor Znaenje Oktobarske revolucije, referat Uroa Pasinija, nastavnika Klisovski, Legenda, recitirala I. Erak, uenica VI. a Djevojka sa sjevera iz Pria o Lenjinu, recitirala S. Gabri, uenica VI. b Mira Alekovi, Sloboda , recitirala N. Popovac, uenica V. c. Na sastanku Radne zajednice 8. studenoga predavanja je odrala Blaenka Tutta o ocjenjivanju uenika i Julije Medovi o naciji i nacio231
nalnim pokretima u svjetlu marksistike teorije. Na strunoj konferenciji, koja je odrana 23. studenoga, Frano Barii govorio je o tipovima i strukturi nastavnih sati, Uro Pasini o kapitalistikom poretku i nacionalnom ugnjetavanju. kola je pripremila akademiju kojom je obiljeila Dan Republike 29. studenoga. Program se sastojao od: Himne Hej, Slaveni pjevao Zbor pionira Julije Medovi, referat o Danu Republike Radojka Peko, Veer uz vatru, slika iz vremena narodne borbe S. Gabri, deklamacija Dravne himne FNRJ. Na sastanku Radne zajednice 3. prosinca referate su podnijeli: N. Gluevi, Kako se nastavnik priprema za sat, Ljudmila Peko o V. kongresu KPJ i radu u prosvjeti. Preko zimskih praznika koji su potrajali od 15. sijenja do 31. sijenja 1949. nastavnici su prisustvovali politiko-idejnom teaju u Dubrovniku. Obiljeena je 100. obljetnica roenja slovenskoga pjesnika Franca Preerena. Referat o ivotu i radu pjesnika odrao je Julije Medovi. Trea sjednica Radne zajednice odrana je 10. veljae 1949. Kao i prethodne dvije, i ova je bila tematska. Prva tema na sastanku odnosila se na plou i kredu u nastavi, o emu je predavanje odrao Kaimir Peko. O osnovi lenjinizma korijen i metoda, referat je odrala Perica Baranovi. Na sastanku se, takoer, govorilo o aktualnim problemima u koli.
Ljetopis za kolsku godinu 1948/49.
PETO POGLAVLJE
109
Maturanti VII. b razreda na izletu u Dubrovniku kolske god. 1948/49. Slijeva odozgo prvi red: Gordana Gluevi, Nikola Popovac, Ante Mikuli, Mate Nikoli, Mladen Druijani, Marija ugum, Nada Margeta, Tonka Bokovi. Drugi red: Pero Matana, razrednik, Katica Jurjevi, uiteljica, Ilonka Maji, Slavka Jadreko, Dana Miji, Draga Krei, Jagoda Vuka. Trei red: Marija Martinovi, Grozdana Glogovac, Radojka Peko, Luca Medar, Duanka Jelavi, Ilijana Veraja, Jela Oruli, Ivanka Gabri, Nikica Brajevi. etvrti red: nepoznat, Pero Jurjevi, Mate Raos, Ivo Jadreko, Tonko Boinovi, Rajko Rodin. Peti red: Stjepan Vuka, Anton Prce, Jurica Miji, Stanko Mordin, Vladko Miji, Mijo Gnje.
Bogatim programom u koli obiljeena je godinjica Seljake bune. Evo kako je izgledao program: Himna Lijepa naa pjevao Pionirski zbor Referat o Matiji Gupcu, podnio Uro Pasini Matija Gubec od P. Mikine, recitirala K. Gabri, V. c Nabrusimo kose, pjevao Pionirski zbor. Do kraja kolske godine odrana su jo tri sastanka Radne zajednice. Na sastanku 3. oujka referate su podnijeli Uro Pasini, O metrici nastave hrvatskoga jezika i Ivica Gluevi, Teorija i osnove lenjinizma. Na sastanku se jo diskutiralo o daljnjem kolovanju uenika zavrnih razreda. Na sjednici Razredne zajednice 18. oujka Anka Duda upoznala je lanove
zajednice s govornim i pismenim vjebama u niim razredima, a V. Veramenta o dijalektikom materijalizmu. I sljedea Radna zajednica, odrana 6. travnja, bavila se takoer odgojnim temama uenika. Tako je Ljudmila Peko govorila o odgoju uenika u obitelji. Na istoj sjednici Blaenka Kota podnijela je referat o seljakom pitanju u socijalistikoj dravi. Na zadnjoj sjednici u ovoj kolskoj godini 23. travnja, Julije Medovi odrao je predavanje o metodici ponavljanja, a Frano Barii o ratu i miru. Iz svega iznesenoga moe se zakljuiti da su nastavnici, osim rada u nastavi, bili angairani u odgojnim problemima uenika, kao i svojoj ideolokoj izgradnji.
110

U ovoj kolskoj godini dolo je do promjena u rukovoenju kolom. Za novoga je upravitelja izabran Frano Barii. Nastava je poela 9. rujna, s tim to je dan ranije odrana akademija u Ljetnom gledalitu. Nastava je organizirana tako da su svi razredni odjeli radili prijepodne.
Pregled broja uenika, uenica i razrednika za kolsku godinu 1949/50. Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a IV. b V. a V. b V. c V. d VI. a VI. b VII. 15 Broj uenika . ukupno 51 25 22 28 29 19 22 16 23 49 14 56 25 328 51 48 47 45 46 54 54 49 49 48 48 56 55 52 753 Razrednik (-ica) Marija Guliija Marija Guliija Perica Baranovi Perica Baranovi Natalija Gluevi Kaimir Peko Ljudmila Peko Ljudmila Peko Blaenka Kota Anka Duda Marija Veramenta Julije Medovi Marija Veramenta Dolores Miur Ivica Gluevi 12 i enskih 144. Prema tomu, kola je imala 425 uenika i 328 uenica, to ukupno iznosi 753 uenika.
m. 26 29 20 19 26 24 38 31 35 48 48 55 27 425
U etiri nia razreda ukupno je upisano 396 aka, i to 212 uenika i 184 uenice. U vie je razrede ukupno upisano 357 aka, mukih 213
Posebna nastavnika zaduenja Nakon odranoga savjetovanja upravitelja sedmogodinjih kola, na kojemu je bilo govora o zaduenjima nastavnika, upravitelj kole Frano Barii sazvao je sjednicu Nastavnikoga zbora 11. listopada 1945. Na sjednici su doneseni
232
zakljuci kojima nastavnici preuzimaju dodatna zaduenja. Evo to je o tim zakljucima zapisano u zapisniku sjednica Nastavnikoga zbora: Nastavnici e se najozbiljnije zaloiti, da bi postigli to bolji uspjeh. U prvom e redu paziti
Isto, razredni imenici za kolsku godinu 1949/50. Knjiga zapisnika Nastavnikoga zbora za kolsku godinu 1949/50.
PETO POGLAVLJE
111
Preslik stranice razrednoga imenika II. b razreda kolske godine 1949/50.
112
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2997. nastavnici raditi u pionirskoj organizaciji. Kao i do sada nastavnici e nastojati da svaki uenik iz svakog predmeta dobije mjesenu ocjenu. Dosadanja suradnja s roditeljima nastavit e se i pojaati.233
na postizavanje lijepog itanja i dobrog izraavanja. Svi e se nastavnici pretplatiti na 'Borbu'. Svi e nastavnici i dalje vriti najsavjesnije i dnevne pripreme i posebno paziti na vanjski izgled knjiga i zadaa. Svi e
Predavai pojedinih predmeta Hrvatski jezik: Anka Duda, Julije Medovi, Marija Veramenta, Marija Svilari Ruski jezik: Marija Veramenta Povijest: Uro Pasini, Anka Duda, Dolores Miur Zemljopis: Blaenka Tutta, Blaenka Kota, Dolores Miur, Marija Svilari Prirodopis: Ivica Gluevi, Blaenka Kota Matematika: Julije Medovi, Frano Barii, Frano Luki Fizika: Frano Barii Kemija: Ivica Gluevi Pjevanje: Ivica Gluevi Crtanje: Julije Medovi, Dolores Miur, Pero Matana Tjelesno vjebanje: Pero Matana, Ivica Fradeli

Zakon o osmogodinjem obveznom kolovanju Zakon o sedmogodinjem opem obrazovanju iz godine 1946. bio je na snazi do kolske godine 1950/51. kada je donesen Zakon o osmogodinjem obveznom kolovanju temeljem kojega je Sedmogodinja kola dobila naziv Osmogodinja kola. Postupno otvaranje osmogodinjih kola zapoelo je kolske godine 1950/51. Najprije su otvarane estogodinje narodne kole.235 Tako su od kolske godine 1950/51. do 1954./55. gotovo sve etverogodinje kole prerasle u narodne estogodinje kole. Kako bi se to prije ostvarilo obvezno osmogodinje kolovanje, dok sazru svi uvjeti, Sabor NRH 30. lipnja 1954. donio je Odluku da se osmogodinje obvezno kolovanje provodi u osnovnoj koli i niim razredima gimnazije. Tako se pojavio novi tip osmogodinje kole.236 Realizacija obveznoga kolovanja u trajanju od osam godina odvijala se postupno kroz prijelazne oblike. Tako se dogaao prijelaz s etverogodinje na estogodinju kolu, zatim sa estogodinje na osmogodinju kolu. Da bi se to to bre realiziralo, otvarane su centralne kole u kojima su uenici s odreenoga podruja zavravali osmogodinje kolovanje. Jedna od centralnih kola u donjem Poneretavlju bila je Osmogodinja kola u Metkoviu koju su pohaali uenici iz oblinjih mjesta.
233 234 235 236
Knjiga zapisnika, zapisnik sjednice Nastavnikoga zbora od 11. listopada 1949. Razredni imenici za kolsku godinu 1950/51. kolski propisi, str. 7. Enciklopedijski rjenik pedagogije, Zagreb, 1963., str. 630.
PETO POGLAVLJE Pregled broja uenika, uenica i razrednika za kolsku godinu 1950/51.237 Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a IV. b V. a V. b V. c V. d VI. a VI. b VI. c VII. a VII. b Broj uenika . ukupno 24 39 12 22 26 26 25 17 20 36 23 32 18 20 21 38 46 45 47 47 50 50 36 23 45 41 48 53 46 44 44 Razrednik (-ica) Ljudmila Peko Ljudmila Peko Marija Guliija Marija Guliija Katica Jurjevi Perica Baranovi Natalija Gluevi Milka Obradovi Anka Duda Ivo Fradeli Draga Dami Nikica Petrov Blaenka Kota Julije Medovi Marija Veramenta Marija Svilari Dolores Miur
113
m. 15 26 24 19 21 22 33 30 23 22 41 16 53 28 24 23
Predavai pojedinih predmeta Hrvatski jezik: Anka Duda, Marija Veramenta, Marija Svilari Francuski jezik: Jasna Vukovi, Marija Veramenta Ruski jezik: Marija Veramenta Povijest: Dolores Miur, Nikica Petrov Zemljopis:, Blaenka Kota, Marija Svilari, Nikica Petrov Prirodopis: Blaenka Kota, Ivica Gluevi Matematika: Julije Medovi, Frane Barii Fizika: Frane Barii, Julije Medovi Kemija: Ivica Gluevi Muziki odgoj: Draga Dami, Ivica Gluevi Runi rad: Crtanje: Anka Duda, Nikica Petrov, Dolores Miur
237
DAD, SACMOP, razredni imenici za kolsku godinu 1950/51.
114
eljezni most postaje usko prometno grlo
Izgled luke u doba uspona poslijeratne trgovine u Metkoviu
ESTO POGLAVLJE
115
VI. poglavlje
Rad Osnovne kole od kolske godine 1951/52. do 1954/55.

Osmogodinja kola u Metkoviu
Uenici VI. b razreda kolska godina 1951/52. Slijeva odozgo, prvi red: Drago Sren, Stipe Barbir, Kreo prlje, Martin Rai, Niko Jerkovi, Niko Rai, Branko Bebi, Albert Vrnoga, Ilija Manenica, Ivan Menalo, Ante Bokan. Drugi red: Nikola Bulum, Sveto Rami, Ivan Hajvaz, Nikola Ivankovi, Pain, Drago Senta, Miro Jerkovi, Branko Ili, Mato Romi, Mate prlje, Miljenko Majica, Slavko Brei, Ilija Radi. Sjede: Vinko Plea, Mile Tomi, arko Krei, Ivan Mustapi, Mladen Musa, Pero Soldo, Julio Medovi, prof., Nikola iljeg, Stipe Babi, Jozo Laki, Ivo Radonji, Ivo Kljusuri.
238
116
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. arhivskom centru nisu pronaeni svi imenici niih razreda. Tako, primjerice, nema imenika za prve razrede. Ni ostali razredi nisu kompletni.
Od ove kolske godine kola nosi naziv Osmogodinja kola u Metkoviu. Za direktora kole postavljen je Ljubo Bogunovi. U Sabirnom
Pregled broja uenika, uenica i razrednika za kolsku godinu 1951/52. Razred I. II. b III. a III. b IV. a IV. b IV. c V. a V. b V. c VI. a VI. b VI. c VI. d VII. a VII. b m. 23 19 15 27 30 25 47 40 47 32 21 23 24 Broj uenika . ukupno 14 22 25 30 24 15 54 42 14 13 10 37 41 40 57 54 37 54 47 40 42 47 32 35 36 34 Razrednik (-ica) Milka Obradovi Ljudmila Peko Marija Guliija Natalija Gluevi Marija Scipioni Perica Baranovi Jela Marti Nikica Petrov Ida Beni Marija Veramenta Anka Duda Tea Tomaevi Draga Dami Maja Bogunovi Julije Medovi Ljubo Bogunovi
Predavai pojedinih predmeta Hrvatski jezik: Anka Duda, Julije Medovi, Nikica Petrov, Marija Veramenta Strani jezici Engleski jezik: Maja Bogunovi Francuski jezik: Jasna Vukovi Povijest: Konstancija Kapeletti, Dolores Miur, Ida Beni, Mejra Defilipis Zemljopis: Dolores Miur, Nikica Petrov, Konstancija Kapeletti, Ida Beni, Julije Medovi Prirodopis: Nikica Petrov, Ljubo Bogunovi Od ove kolske godine meu stranim jezicima nema ruskoga jezika sve do dananjega dana. Umjesto njega, u kole je uveden engleski jezik. To se dogodilo nakon prekida odnosa sa Savezom Matematika: Pavo Kanjuo, Draga Dami, Julije Medovi, Tea Tomaevi Fizika: Tea Tomaevi Kemija: Muziki odgoj: Draga Dami, Runi rad: Anka Duda, Mladen Scipioni, Nevenka Gabri, Anka Duda, Mejra Defilipis Crtanje: Mladen Scipioni, Mejra Defilipis Tjelesno vjebanje: Maja Bogunovi Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR). Iz kole je izbaen ruski jezik, ali je ipak ostala komunistika ideologija u nastavnom procesu. Umjesto ruskoga, uveden je engleski jezik.
ESTO POGLAVLJE
117
Uenici II. razreda s razrednicom Ljudmilom Peko godine 1952.
Uenici IV. c na izletu kolske godine 1951/52.
118
Zabrana vjeronauka u koli kao kolskoga predmeta

Od godine 1845., kada je kola poela raditi pa sve do godine 1950., vjeronauk je u kolama bio jedan od kolskih predmeta. Naime, predavao se u kolama za vrijeme Austrije, odnosno Austro-Ugarske, za vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Drave Hrvatske. Jedino je bio zabranjen u komunistikoj Jugoslaviji. Do zabrane vjeronauka dolazilo se postupno. Najprije je postao izborni predmet, da bi na kraju bio izbaen iz kola. Ovakav odnos prema vjeronauku temelji se na odluci Treega zasjedanja Zemaljskoga antifaistikoga vijea narodnoga osloboenja Hrvatske (dalje ZAVNOH). Tako je tom odlukom vjeronauk postao izborni predmet u osnovnim kolama te su ga mogli predavati oni vjerouitelji koji se nisu ogrijeili o narodnu vlast, i to samo jedan kolski sat tjedno. Crkvene su vlasti pokuale na razliite naine vjeronauk, ipak, odrati u kolama. Ministarstvo unutranjih poslova izdalo je u ime naroda uputu Ministarstvu za prosvjetu NRH kojom se zabranjuje predavanje vjeronauka u kolama. 239 Bez obzira na takve naputke Ministarstva za prosvjetu, upnici su vjeronauk odravali u sakristijama, upnim dvoranama i seoskim crkvama i kapelicama, premda su komunistike vlasti nastojale i u tim prostorima zabraniti odravanje vjeronauka. Jedan od prioriteta kojim se bavila V. partijska konferencija u Metkoviu odrana 13. sijenja 1952., bila je borba protiv nekih reakcionarnih sveenika koji netono prikazuju odnose izmeu Crkve i drave. Izmeu ostaloga, sveenici propovijedaju vjernicima kako je drava neprijatelj vjere pa na taj nain zaotravaju odnose izmeu vjernika i narodne vlasti. Takoer, zamjera se sveenicima to ne sudjeluju u opim naporima zemlje koja se izgrauje. Ponegdje naroito u zaostalijim selima, a posebno kod zaostalih ena, imaju uspjeha. 2 4 0 Meu neprijateljima drave nalaze se sveenici: Tugomir Jovanovi, sveenik u Kominu, Pako
239 240 241
imi, sveenik u Plini, Mate Raki, sveenik u Novim Selima, Vlado Bilobrk, sveenik u Metkoviu, Ivan Sumi, Martin Gudelj, Petar Anti i drugi. Na popisu bi ih bilo i vie da ih komunisti nisu ranije likvidirali, primjerice don Radovana Jerkovia. Na Konferenciji se konstatira kako vjeronauk nije kolski predmet. Meutim, ipak se odrava u nekim kolama i u crkvama. Komunisti i ostali napredni ljudi u naem kotaru sa svoje strane nisu dovoljno uradili da se ova pitanja objanjavaju narodu, a niti se to poduzelo da se ljudi upoznaju sa tekovinama nauke u objanjavanju raznih prirodnih pojava. injenica je da u naim zaostalim selima ima dosta praznovjerja. Nai ljudi malo znaju o religiji kao o drutvenoj pojavi, kako je ona nastala i razvijala se. Itd. Ima jo ljudi koji vjeruju da se procesijom i molitvom moe izmoliti neko 'Vie bie', da pone padati kia, a nemaju pojma o tome kako kia nastaje Mi kao ljudi, koji smo svoj ivot posvetili iskljuivo interesima naroda i napretka zemlje, duni smo upoznati narod s tekovinama nauke, a suzbijati misticizam i praznovjerje. Mi komunisti nismo nikada a niti emo u budue bilo na koji nain ometati slobodu vjere i vjerskih obreda, ali je naa dunost da istinu unosimo u narod Mi neemo niti moemo dozvoliti da se platom vjerskih obreda i slobode vjere skriva kod pojedinih sveenika protunarodno djelovanje i razbijanje jedinstva naroda. Poteni ljudi ne smiju dozvoliti da se iz sveenike odore tokom vremena ispade jo koji Bjelobrk, Suimi, Gudelj, imi i sl.241 Bez obzira na optube i prijetnje upnicima Neretvanskoga dekanata vjeronauk je odravan u sakristijama, upnim dvoranama, upnim uredima i kapelicama, premda su komunisti zabranili odravanje vjeronauka. Evo to o odravanju vjeronauka u metkovskim kolama pie fra Vjeko Vri, koji je bio upnik upe Metkovi i jo nekih upa od godine 1945. do 1958. i posljednji vjerouitelj u metkovskim kolama u komunistikoj Jugoslaviji:
Tomislav Vukovi, Zabrana kolskog vjeronauka u ime naroda, Glas Koncila od 26. oujka 2006., str. 13. Materijali V. partijske konferencije kotara Metkovia, str. 12, odrane u Metkoviu 13. sijenja 1952. Isto, str. 14.
ESTO POGLAVLJE
119
120
Preslik pisma fra Vjeke Vria
Zbor Sedmogodinje kole sa zborovoom Boom Petrovom
ESTO POGLAVLJE
121

Djelomini pregled broja uenika i uenica Razred I. a I. b II. a III. a III. b IV. a IV. b IV. c V. a V. b V. c VI. a VI. b VI. c VII. a VII. b VII. c 35 34 Broj uenika . ukupno 15 24 18 16 22 16 12 24 21 31 28 33 49 39 39 38 32 23 48 49 27 31 25 33 28 35 34 Razrednik (-ica) nema imenika Perica Baranovi Milka Obradovi Ljudmila Peko Marija Guliija M. Gluevi Marija Scipioni Anka Duda Jasna Vukovi Draga Dami Nikica Petrov Julije Medovi Marija Veramenta Pavo Kanjuo Dolores Miur Konstancija Kapeletti
m. 18 25 21 23 12 16 11 24 28 27 25 33
Predavai pojedinih predmeta Hrvatski jezik: Anka Duda, Julije Medovi, Nikica Petrov, Marija Veramenta Strani jezici Engleski jezik: Maja Bogunovi Francuski jezik: Jasna Vukovi Povijest: Konstancija Kapeletti, Dolores Miur, Ida Beni, Mejra Defilipis Zemljopis: Dolores Miur, Nikica Petrov, Konstancija Kapeletti, Ida Beni, Julije Medovi Prirodopis: Nikica Petrov, Ljubo Bogunovi Matematika: Pavo Kanjuo, Draga Dami, Julije Medovi, Tea Tomaevi Fizika: Tea Tomaevi Kemija: Muziki odgoj: Draga Dami Runi rad: Anka Duda, Mladen Scipioni, Nevenka Gabri, Anka Duda, Mejra Defilipis Crtanje: Mladen Scipioni, Mejra Defilipis Tjelesno vjebanje: Maja Bogunovi
242
DAD, SACMOP, razredni imenici, kolska godina 1952/53.
122

Ove kolske godine dolo je do promjene u rukovoenju kolom. Nakon odlaska Ljube Bogunovia na polugoditu, za direktora je postavljena Milka Obradovi.
Djelomini pregled broja uenika i uenica Razred I. a I. b II. a II. b III. a244 III. b IV. a IV. b IV. c V. a V. b V. c V. d VI. a VI. b VI. c VII. a VII. b VII. c VIII. a VIII. b Broj uenika . ukupno 45 27 19 15 33 4 11 14 19 16 18 12 18 12 7 13 21 13 40 33 50 13 30 29 31 34 32 31 23 35 28 30 33 34 36 36 Razrednik (-ica) Marija Guliija Natalija Gluevi nema imenika Perica Baranovi Marija Scipioni Draga Dami Katica Jurjevi Ljudmila Peko Marija Scipioni Anka Duda potpis neitljiv Mladen Scipioni Nikica Petrov Maja Bogunovi Julije Medovi Jasna Vukovi Dolores Miur nema imenika Pavo Kanjuo -
m. 18 21 18 27 9 19 15 12 18 32 13 11 17 16 30 26 21 15 23
243 244
Isto, razredni imenici, kolska godina 1953/54. Do polugodita je postojao samo jedan odjel treega razreda. Od polugodita postoje dva odjela, i to III. a i III. b
ESTO POGLAVLJE
123
Djelatnici Osmogodinje kole Metkovi kolske godine 1953/54. Prvi red slijeva odozgo: Maja Bogunovi, Draga Dami, Ivka Bebi, Jela Marti, Mladen Scipioni, Ljubo Bogunovi, Pavo Kanjuo, Julije Medovi, Marija Veramenta, Dolores Miur, Milka Obradovi, Marija Guliija Drugi red zdesna: Nikica Petrov, Anka Duda, Jasna Vukovi, Ljudmila Peko, Natalija Gluevi, Perica Baranovi, Konstancija Kapeletti
Predavai pojedinih predmeta Hrvatski jezik: Anka Duda, Julije Medovi Strani jezici Engleski jezik: Maja Bogunovi Francuski jezik: Jasna Vukovi Povijest: Konstancija Kapeletti, Dolores Miur Zemljopis: Dolores Miur Prirodopis: Nikica Petrov Matematika: Pavo Kanjuo, Draga Dami, Julije Medovi Fizika: Kemija: Muziki odgoj: Draga Dami, Maja Bogunovi Runi rad: Anka Duda, Mladen Scipioni, Nevenka Gabri Crtanje: Mladen Scipioni Tjelesno vjebanje: Maja Bogunovi
124
tafeta Slijeva: Katica Bebi, Perica Baranovi-ari, Zorka Jeri, Milka Obradovi, Jela Marti, Marija Scipioni, Draga Dami, Marija Guliija, Ante arapina, Lenka Jakovi, Draga Maleta, Drago Toli ue: Velinko Marinovi, Dominko Marinovi Gore: Tomislav Jakovi, (nepoznat)
Mladen Scipioni i Boo Petrov u kolskoj radionici
SEDMO POGLAVLJE
125
VII. poglavlje

Narodna osnovna kola kolske godine 1954/55. pokrenuta je ideja da se u Metkoviu otvori gimnazija, kako bi uenici nakon zavretka osmogodinje kole mogli nastaviti kolovanje u srednjoj koli. kola uenika u privredi, koja je otvorena godine 1948., nije davala takvo obrazovanje da bi uenici mogli nastaviti studij na viim i visokim kolama i fakultetima. Upornost Metkovaca urodila je plodom. Izvrno vijee i Savjet za prosvjetu NRH, nakon pritisaka iz Metkovia, odobrili su otvaranje gimnazije. Gimnazija je formirana od viih razreda Osmogodinje kole i V. razreda gimnazije u koji su se upisali uenici osmoga razreda Osmogodinje kole. Odluku da se od viih razreda Osmogodinje kole i petoga razreda Gimnazije osnuje Gimnazija u Metkoviu donio je Narodni odbor grada Metkovia.246 Time je u Metkoviu prestala raditi Osmogodinja kola. Od uenika I., II., III. i IV.
245 246 247
razreda Osmogodinje kole formirat e se Narodna kola. Pripreme za reorganizaciju Osmogodinje kole u Narodnu osnovnu kolu i osnivanje Gimnazije zavrene su do 31. prosinca 1954. Posljednja zajednika sjednica Nastavnikoga vijea reorganizirane Osmogodinje kole i novoosnovane Gimnazije odrana je 3. sijenja 1955. Dotadanja direktorica Gimnazije Milka Obradovi podnijela je ostavku. Za ravnatelja Gimnazije postavljen je Ante Siminijati, nastavnik. Od tada svaka kola djeluje samostalno. Narodna osnovna kola postupno e otvarati vie razrede i ponovno prerasti u osmogodinju kolu. kolske godine 1954/55. u Narodnoj koli radili su uitelji (-ice): Perica Baranovi, Draga Dami, Anka Duda, Natalija Gluevi, Marija Guliija, Zorka Jeri, Katica Jurjevi, Jela Marti, Ljudmila Peko, Nikica Petrov, Marija Scipioni i Mladen Scipioni.247
DAD, SACMOP, razredni imenici za kolsku godinu 1954/55. Narodni odbor grada Metkovia, br. 4176 od 22. prosinca 1954. kolski propisi s popisom opeobrazovnih kola i nastavnog osoblja u Narodnoj Republici Hrvatskoj, kolska knjiga, Zagreb, 1955., str. 595.
126
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Djelomini pregled broja uenika i uenica248 Razred I. a I. b I. c II. a II. b III. a III. b III. c IV. a IV. b IV. c IV. d m. 20 17 19 19 19 20 13 15 Broj uenika . ukupno 36 16 18 17 22 18 13 14 12 35 36 41 37 33 27 27 Razrednik (-ica) Katica Jurjevi Zorka Jeri Marija Scipioni Marija Guliija Natalija Gluevi Perica Baranovi nema imenika nema imenika Draga Dami Ljudmila Peko nema imenika nema imenika
Uenici i uiteljice Narodne osnovne kole Metkovi Pozdrav proljeu, kolska godina 1954/55.
248
DAD, SACMOP, razredni imenici Narodne osnovne kole za kolsku godinu 1954/55.
SEDMO POGLAVLJE
127

I u ovoj kolskoj godini djeluje Narodna osnovna kola. Donose se tablini podatci o kretanju broja uenika po pojedinim razredima i njihovi razrednici. Meutim, kako je iz tablice vidljivo, nema svih imenika. Oni su najvjerojatnije izgubljeni prilikom preseljenja u novu kolsku zgradu.
Djelomini pregled broja uenika i uenica Razred I. a I. b I. c II. a II. b II. c III. a III. b IV. a IV. b m. 14 19 20 18 19 19 20 Broj uenika . ukupno 38 24 19 13 19 17 14 13 38 33 37 36 33 33 Razrednik (-ica) Ljudmila Peko nema imenika Draga Dami nema imenika nema imenika Marija Scipioni Marija Guliija Natalija Gluevi Jela Marti P. ari
Mandolinski orkestar koji je osnovao Boo Petrov sredinom pedesetih godina XX. stoljea. Slijeva odozgo: Dinko Palaversa, Vasiljka ui, Ivo Bagur, Milka Voji, Meri Ketini, Anatol Tomaevi, Ramiza Tikvea, Jozo Vuica, Vladilen Rado, Ivo Pavlovi, Anela ukan. ue: Verica Vitica, Jelena Kevo, Boo Petrov, Tereza Golijan, Danka Bui
249
DAD, SACMOP, razredni imenici, kolska godina 1955/56.
128
Panorama Metkovia sedamdesetih godina XX. stoljea
Metkovi - pogled s Predolca
OSMO POGLAVLJE
129
VIII. poglavlje

Poetkom kolske godine Narodna osnovna kola ponovno postaje Osmogodinja kola.251 Dotadanja direktorica kole Milka Obradovi razrijeena je dunosti na vlastiti zahtjev i preuzela je I. razred. Za direktora kole imenovan je Vinko Pavlovi. Budui da nema imenika za pojedine razrede, ne donose se statistiki podatci o uenicima niti imena uitelja. Ove je kolske godine otvorena nova kolska zgrada u kojoj e raditi Gimnazija i Narodna osnovna kola.
Izgradnja kolske zgrade Problem izgradnje kolske zgrade za osnovnu kolu bio je aktualan gotovo jedno stoljee. Taj je problem isticala uprava kole, roditelji i lokalna uprava. Novana sredstva nije mogla osigurati kola i lokalna uprava bez dravne pomoi. Od osnivanja kole godine 1845. pa do godine 1956., dakle za razdoblje od 111 godina, osnovna kola u Metkoviu nije imala svoju kolsku zgradu niti uvjete za normalan rad. Vie se puta selila iz zgrade u zgradu, koje su bile privatno vlasnitvo. Zbog toga je bilo potrebno sagraditi kolsku zgradu u kojoj e se nastava odvijati u normalnim uvjetima.
250 251
Nakon Drugoga svjetskoga rata broj stanovnitva iz godine u godinu se poveavao. Metkovi se prostorno irio. U vezi s tim promjenama broj djece u koli poveavao se iz godine u godinu. Pripreme za izgradnju zgrade osnovne kole poele su u jesen godine 1952., nakon to je Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu Narodne Republike Hrvatske odobrio izgradnju kolske zgrade i dodijelio iznos od 15 milijuna dinara. Takoer, Izvrno vijee Narodne Republike Hrvatske odobrilo je iznos od 5 milijuna dinara za izgradnju kole. Zemljite na kojemu se trebala graditi kolska zgrada, bilo je privatno vlasnitvo. Za otkup toga zemljita gospodarske organizacije
Isto, razredni imenici, kolska godina 1956/57. Narodni odbor opine Metkovi, br. 6321/56 od 1. rujna 1956.
130
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Pomo za izgradnju kolske zgrade dali su graani Metkovia svojim dobrovoljnim radom. Oni su pomogli kopati temelje, prevoziti kamen i pijesak i drugi graevni materijal. Izgradnja kolske zgrade stajala je oko 90 milijuna tadanjih dinara. kolske godine 1956/57. nastava je poela u novoj kolskoj zgradi koja je sveano otvorena 9. rujna 1956.252 Radilo se o zgradi moderna tipa, za ono doba. U zgradi se nalazilo petnaest uionica, kabineti, kolska radionica i drugi prostori za suvremenu nastavu. kolsku je zgradu, takoer, koristila gimnazija dok nije preselila u svoju zgradu 16. rujna 1967. Oko kolske zgrade 22. veljae 1957. poelo je ureenje botanikoga vrta. Radovima i planom sadnje rukovodili su profesori Josip Gulin i Biserka Slamnig.253
Metkovia dale su 700 tisua dinara. Graani Metkovia svojim dobrovoljnim radom sudjelovali su u izgradnji kole. Nakon priprema, koje su potrajale gotovo godinu dana, u ljeto 1953. poeli su graditeljski radovi na izgradnji kolske zgrade, koji su potrajali do travnja 1954., kada su obustavljeni zbog pomanjkanja novanih sredstava za daljnju izgradnju. Radovi su nastavljeni u listopadu iste godine kada je Izvrno vijee Narodne Republike Hrvatske odobrilo 60 milijuna dinara i Narodni odbor opine Metkovi 2 400 000 dinara. Radove je izvodilo Graevinsko poduzee Dubac iz Dubrovnika, koje je na natjeaju bilo jeftinije oko 40 posto od drugih natjecatelja. Izgradnja kolske zgrade stajala je oko 90 milijuna dinara.
Pregled broja uenika i uenica viih razreda254 Razred V. a V. b V. c VI. a VI. b VI. c VII. a VII. b VII. c VIII. a VIII. b VIII. c Ukupno: U tablici se donose podatci samo za vie razrede Osmogodinje kole. U Sabirnom centru nema imenika I., II., III. i IV. razreda.
252 253 254
m. 13 16 17 21 19 14 25 17 17 26 20 14
Broj uenika . ukupno 28 15 18 16 13 18 12 9 15 12 10 19 11 34 33 34 37 26 34 32 29 36 39 25
Razrednik (-ica) Draenka Drakuli Neo Tripi Vesna Paraina Smilja Petrievi Tomo Serdarevi Sofija Plani Grozda Vitica Smiljka Bidikov Ivo Brljevi Konstancija Kapeletti Nino Bezeri Dolores Miur
D. O. (Dane Obradovi), Nova kola u Metkoviu, Vjesnik, od 21. rujna 1956. Ljetopisi od kolskih godina 1945/46 do 1966/67., Ljetopis Osmogodinje kole. DAD, SACMOP, razredni imenici Osmogodinje kole za kolsku godinu 1956/57.
OSMO POGLAVLJE Predavai pojedinih predmeta Hrvatski jezik: Nikica Petrov, Smilja Petrievi, Anka Duda Strani jezici Engleski jezik: Draenka Drakuli, Toni Masovi Francuski jezik: Nino Bezeri Povijest: Grozdana Vitica, Dolores Miur, Konstancija Kapeletti Zemljopis: Dolores Miur, Konstancija Kapeletti Prirodopis: Vesna Paraina, Biserka Slamnig, Josip Gulin, Nikica Petrov
131
Matematika: Ivo Brljevi, Tomislav Serdarevi, Vinko Pavlovi, Julije Medovi Fizika: Biserka Slamnig, Ivo Brljevi Kemija: Vesna Paraina Muziki odgoj: Boo Petrov Runi rad: Mandica Toli Crtanje: Mladen Scipioni Tjelesno vjebanje: Neo Tripi Moralni odgoj: Sofija Plani
Izlet u Desne kolske godine 1957/58. Slijeva: Velinko Marinovi, Ivan Juri, Mladen Scipioni i Ivan Slamnig
Dvije osmogodinje kole u Metkoviu

Narodna osnovna kola nastala kolske godine 1954/55., nakon formiranja gimnazije, transformirat e se u dvije osnovne kole: Prvu osnovnu kolu i Drugu eksperimentalnu osnovnu kolu kolske godine 1957/58. Prva osmogodinja kola nastavila je kontinuitet Osmogodinje kole koja je prestala raditi pod tim imenom kolske godine 1954/55. kada je osnovana gimnazija.
132
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Prva osmogodinja kola255
Podatci o radu ove kole veoma su oskudni jer povijesna graa nije sauvana, osim razrednih imenika koji, takoer, nisu kompletni. Iz imenika se doznaju imena razrednika i nastavnika koji su izvodili nastavu u koli do formiranja Osnovne kole Metkovi kolske godine 1962/63. Takoer, nema podataka o pomonom osoblju koje je
radilo u toj koli. O djelovanju kole tijekom pojedinih kolskih godina ne postoje nikakvi podatci. Nije poznato je li uprava kole imala Spomenicu koja bi posluila kao povijesni izvor iz koje bi se doznali podatci o ivotu i radu kole tijekom kolskih godina.
Razrednici niih razreda I. a Nevenka Dakula II. a Jagoda Mateljak II. b Natalija Gluevi III. a Ljudmila Peko III. b Alemka Pavlovi IV. a Jela Marti Pregled broja uenika i uenica viih razreda Razred V. a V. b VI. a VI. b VII. a VIII. a VIII. b Broj uenika . ukupno 35 14 18 19 21 17 11 12 35 39 41 41 36 37 Razrednik (-ica) Konstancija Kapeletti Dolores Miur Zvjezdana Domjanovi Nedjeljko Tripi Mandica Toli Tomo Serdarevi Toma Serdarevi njihovih razrednika. Ne donose se podatci o uenicima niih razreda i njihovim razrednicima.
m. 21 22 20 20 24 25 15
U ovoj tablici nalaze se statistiki podatci o broju uenika u pojedinim odjelima i imena
Predavai Hrvatski jezik: Sofija Plani, Ivan Buan, Anka Duda, Konstancija Kapeletti Strani jezici Engleski jezik: Draenka Drakuli Francuski jezik: Draenka Drakuli, Nino Bezeri Njemaki jezik: Blaenka Gulin Povijest: Grozdana Vitica, Dolores Miur Zemljopis: Grozdana Vitica, Konstancija Kapeleti Prirodopis: Marija Miji, Biserka Slamnig, Josip Gulin
255
Matematika: Ivan Glava, Tomislav Serdarevi Fizika: Ivan Glava, Tomo Serdarevi, Vinko Pavlovi Kemija: Ivan Brljevi, Vinko Pavlovi Muziki odgoj: Boo Petrov Runi rad: Mandica Toli Tehniki odgoj: Mladen Scipioni Crtanje: Mladen Scipioni, Zvjezdana Domjanovi Tjelesno vjebanje: Vidoslav Bagur, Neo Tripi Moralni odgoj: Sofija Plani
DAD, SACMOP, razredni imenici Prve osmogodinje kole za kolsku godinu 1957/58.
OSMO POGLAVLJE
133

Pregled broja uenika i uenica viih razreda Razred V. a V. b V. c VI. a VI. b VII. a VII. b VIII. a m. 15 23 21 20 20 21 42 21 Broj uenika . ukupno 38 23 13 16 19 14 17 14 36 37 39 34 38 42 35 Razrednik (-ica) Konstancija Kapeletti Zvjezdana Domjanovi Frano Milievi Konstancija Kapeletti Dolores Miur Marija Pavelka Niko Marevi Karel Pavelka
Predavai Hrvatski jezik: Marija Pavelka Strani jezici Engleski jezik: Karel Pavelka Njemaki jezik: Karel Pavelka Povijest: Konstancija Kapeleti, Dolores Miur Zemljopis: Dolores Miur Prirodopis: Niko Marevi, Jozo Bukmir, Jela Marti Matematika: Ivan Glava, Tomislav Volarevi, Stjepan Harlovi, Niko Marevi Fizika: Mranovi, Vinko Pavlovi Kemija: Niko Marevi Muziki odgoj: Boo Petrov Crtanje: Zvjezdana Domjanovi Tjelesno vjebanje: Vidoslav Bagur, Tomislav Volarevi, Pero Jurjevi
Opi zakon o kolstvu iz godine 1958. kolske godine 1951/52. otvaraju se osmogodinje kole. Nakon nekoliko godina ustanovljuje se tip A i tip B osmogodinje kole. Ova potonja nije bila ravna tipu A kole. Zbog toga je Komisija za reforme kolstva, koju je imenovala Savezna narodna skuptina, 16. prosinca 1954. izradila Prijedlog sistema odgoja i obrazovanja u FNRJ. Na temelju Prijedloga Savezne narodne skuptine donesen je Zakon o kolstvu, koji je potvrdilo Savezno vijee Savezne narodne skuptine 25. lipnja 1958. Tim je Zakonom ukinuta osmogodinja kola tipa A i tipa B i osnovana zajednika osmogodinja kola. Na temelju Opega zakona o kolstvu Sabor NR Hrvatske donio je u srpnju 1959. novi Zakon o osmogodinjim kolama, a na temelju toga Zakona donesen je novi nastavni plan i program pod nazivom Osnovna kola odgojno-obrazovna struktura. Tim je Zakonom utvrena koncepcija nove osnovne kole koja se trebala potpuno realizirati do godine 1980., kada se trebao donijeti Zakon o opoj i obveznoj osnovnoj koli.
256
DAD, SACMOP, razredni imenici Prve osmogodinje kole, za kolsku godinu 1958/59.
134

Ove kolske godine u niim razredima radile su uiteljice Ljudmila Peko I. a, Jela Marti I. b, Mara Bukmir II. a, Zorka Jeri III. a, Smiljka Gluevi IV. a i Milka Obradovi IV. b. Razrednici viih razreda bili su: Konstancija Kapeletti V. a, Mladen Scipioni V. b, Nikola Marevi VI. a, Grozdana Vitica VI. b, Blaenka Gulin VII. a, Jelena Orekovi VII. b, Marija Pavelka VIII. a.
Uenici III. razreda kolske godine 1959/60. s uiteljicom Rinom imunkovi
Predavai pojedinih predmeta Hrvatski jezik: Marija Pavelka Matematika: Jelena Orekovi, Vinko Pavlovi Njemaki jezik: Blaenka Gulin Engleski jezik: Karel Pavelka Povijest: Grozdana Vitica Zemljopis: Grozdana Vitica Tehniki odgoj: Mladen Scipioni Upoznavanje drutva (biologija): Nikola Marevi Kemija: Nikola Marevi Fiziki odgoj: Muziki odgoj: Boo Petrov
257
Zapisnik sjednica Nastavnikoga zbora I. osmogodinje kole od kolske godine 1856/57. do 1959/60., Zapisnik sjednica kolske godine 1959/60.
OSMO POGLAVLJE U koli su bili organizirani izvankolski oblici rada po skupinama. I. skupina: dramska, literarna, recitatorska, filmska i novinarska. Za skupinu su bili zadueni: Marija Pavelka, Grozdana Vitica, Blaenka Gulin i Konstancija Kapeletti za vie razrede, a za nie razrede: Zorka Jeri, Smiljka Gluevi, Ljudmila Peko, Milka Obradovi, Mara Bukmir i Jela Marti. II. skupina: prirodnjaci, zadrugari i ahisti zadueni su: Zlatko Vego, Jelena Orekovi i Vinko Pavlovi.
135
III. skupina: orkestar, zbor, folklor i likovno-umjetnika skupina. Za rad ove skupine zadueni su: Boo Petrov i Mladen Scipioni. Za rad pionirske i omladinske organizacije zadueni su: Milka Obradovi, Grozdana Vitica i Mladen Scipioni. U Sabirnome arhivskom centru sauvano je samo osamnaest razrednih imenika. Zbog toga se ne mogu donijeti svi statistiki podatci o uenicima.
Uenici I. b s uiteljicom Jelom Marti kolske godine 1959/60.

Iz ove kolske godine nije sauvan nijedan razredni imenik. U kolskom arhivu, DAD-u i SACMOP-u u Metkoviu, nema razrednih imenika niti druge arhivske grae, primjerice Ljetopisa kole, iz kojega bi se moglo doznati bilo to o broju uenika u koli, nastavnicima i djelovanju kole tijekom kolske godine.
258
Isto.
136
Drugi razred, kolske godine 1960/61. Slijeva odozdo, prvi red: ivan (ika) panji, Miko Krstievi, Jurica Mati, eljko Mateljak, Irena Volarevi, Anka Dragovi. Drugi red: Miljenko Krstievi, Mladen Talaji, Zvonko Delija, Ivica Barbir, Vesa Jerkovi, Nevenka Jeli. Trei red: Smiljka Gluevi, uiteljica, Cecilija Jadreko, Radmila Senta, Katija Grlica, Mira Magzan, Ivana Miur. etvrti red: Draga ue, Mladenka Komazin, Mladenka Primorac, Jadranka Primorac, Julija Jerkovi. Peti red: Pero Gabri, Ante Obrvan, Nedo Dragovi, Luka Puljevi, Ivica Jela, nepoznat, Mario Krstievi, Ivica Cvitanovi, Luka Bokovi
Zbor Osnovne kole kolske godine 1960/61., voditelj Zbora Jerko Govorko
OSMO POGLAVLJE
137

Ponovno se javlja isti problem to se tie razrednih imenika. Tako iz ove kolske godine nisu sauvani svi razredni imenici niih razreda. Pregled broja uenika i uenica Razred I. a I. c II. c III. a III. b IV. a V. a V. b VI. a VI. b VII. a VIII. a VIII. b Ukupno: O radu kole tijekom kolske godine nisu pronaeni nikakvi arhivski izvori, primjerice zapisnici Nastavnikoga vijea, Spomenica i drugi izvori. Broj uenika . ukupno 15 31 13 19 14 13 16 21 24 21 14 18 16 15 35 40 38 37 39 41 44 42 43 34 40 41 Razrednik (-ica) Zorka Jeri Rina imunkovi Milka Obradovi Ljudmila Peko Alemka Pavlovi Mara Bukmir Milka Voji, Jerolim Govorko Marija Marinovi Radojka Peko Ankica Brkljai Grozdana Vitica Nikola Marevi Konstancija Kapeletti
m. 16 22 21 24 24 23 20 20 21 29 16 24 26
Druga eksperimentalna osmogodinja kola kolska godina 1957/58.

kolske godine 1957/58. otvorena je u Metkoviu Druga eksperimentalna osnovna kola koja je nastala podjelom dotadanje Osnovne kole na dvije kole.260 Razlozi za osnivanje II. osnovne kole u Metkoviu su viestruki. Dotadanja osnovna kola (nazvana I. osnovna
259 260
kola) imala je velik broj uenika i mnogo odjeljenja u kojima je bilo nemogue organizirati nastavu u jednoj smjeni. Osim toga, II. osnovna kola bila je eksperimentalna kola koja je radila po novome nastavnom planu i programu.
DAD, SACMOP, razredni imenici Prve osnovne kole. Hrvatski kolski muzej (dalje HM) u Zagrebu, arhivska graa 5. kutija, II. osnovna kola u Metkoviu, anketni listi
138
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Nastava u koli izvodila se u poslijepodnevnim satima. Prilikom osnutka imala je 506 uenika rasporeenih u petnaest odjeljenja. Za ravnatelja kole imenovan je Milutin Popi, koji je radio samo mjesec dana, budui da je premjeten na novo radno mjesto. Dunost ravnatelja preuzeo je Ivan Brljevi, koji je na toj funkciji ostao do kraja kolske godine.
kola je osnovana 1. rujna 1957. na temelju zakljuka Savjeta za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora opine Metkovi i suglasnosti Sekretarijata za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora kotara Makarska i njegovim Rjeenjem 26. kolovoza 1957.261 kolu su mogli pohaati samo uenici iz Metkovia, kao takva, nije mogla utjecati na mijenjanje okolice. Koristila je zgradu I. osmogodinje kole skupa s gimnazijom.
Popis odjeljenja i uenika iz anketnoga listia262 Odjeljenja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Ukupno: Razredi I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. V. a V. b V. c VI. a VI. b VII. a VII. b VIII. 15 Broj uenika 31 34 30 30 33 33 40 33 32 32 43 39 40 41 34 506
261 262
Narodni odbor kotara Makarska, br. 3807 od 8. srpnja 1957. HM, arhivska graa 5. kutija, II. osnovna kola u Metkoviu, anketni list.
OSMO POGLAVLJE Djelomini pregled broja uenika i uenica263 Razred I. a I. b II. a II. b III. a III. b IV. a IV. b V. a V. b V. c VI. a VI. b VII. a VII. b VIII. a m. 12 17 19 24 18 14 20 16 7 21 19 10 14 22 Broj uenika . ukupno 31 19 19 19 14 18 14 11 22 14 12 17 10 14 10 36 38 38 36 33 28 30 31 38 21 33 36 20 28 32 U koli su radili: Uitelji: Anka upi, Draga Dami, Marija Guliija, Zorka Jeri, Milka Obradovi, Marija Scipioni, Mladen Scipioni, Rina imunkovi, Draenka Tikulin. Razrednik (-ica) Anka upi, Marija Brajevi Rina imunkovi Milka Obradovi Smiljka Gluevi Draga Dami potpis nepoznat Jela Marti Mladen Scipioni Marija Guliija Anka upi ivko impreki Marija Slamnig Vidoslav Bagur Sofija Plani Vidoslav Bagur Ivan Glava
139
Nastavnici: Vidoslav Bagur, Ivan Glava, Boo Petrov, Zlatko Vego, Grozdana Vitica. Profesori: ivko Cimpreki, Draenka Drakuli, Blaenka Gulin, Sofija Plani.
Predavai pojedinih predmeta Hrvatski jezik: Anka upi, Sofija Plani, Marija Guliija Strani jezici Engleski jezik: Draenka Drakuli Njemaki jezik: Povijest: Konstancija Kapeletti, Dolores Miur Zemljopis: Dolores Miur Prirodopis: Nikola Marevi, Jozo Bukmir, Jela Marti
263
Matematika: Ivan Glava, Tomislav Volarevi, Stjepan Harlovi, Niko Marevi Fizika: Mranovi, Vinko Pavlovi Kemija: Nikola Marevi Muziki odgoj: Boo Petrov Crtanje: Zvjezdana Domjanovi Tjelesno vjebanje: Vidoslav Bagur, Tomislav Volarevi, Pero Jurjevi
DAD, SACMOP, razredni imenici Druge osmogodinje kole za kolsku godinu 1957/58.
140
Skupina djelatnica Osnovne kole krajem pedesetih godina XX. stoljea. Slijeva: Milka Obradovi, Draga Dami, Ljudmila Peko, Konstancija Kapeletti, Dolores Miur, Anka upi i Rina imunkovi
Slobodne aktivnosti kola je radila po novom nastavnom planu i programu to je zahtijevalo vie brige i zalaganja nastavnika i uenika. Uenici su se slobodno opredjeljivali za pojedine skupine slobodnih aktivnosti. Radili su u kolskoj radionici, zadruzi, ekonomiji kole, u fotoklubu, kulturno-prosvjetnim i zabavnim skupinama, pjevakom zboru, baletnoj skupini, mandolinsko-gitarskom orkestru i u drugim skupinama. Na kolskoj ekonomiji proizvodili su povre: paprike, rajice, krumpir i drugo povre. Steena znanja iz poljodjelstva koristit e im u svakodnevnom ivotu.264 Skupine su, osim u koli, nastupale prigodom proslave vanijih datuma. Balerine su tijekom godine imale nekoliko nastupa.
Prva predstava kazalita lutaka Kazalite lutaka formirano je u okviru drutva Naa djeca. Uenici su sa svojim nastavnicima napravili pokretnu pozornicu, lutke i kulise. Izveli su bajku Ba-elik u ijem su izvoenju sudjelovali uenici II. eksperimentalne osnovne kole II., III. i IV. razreda. Predstava je odrana za graane Metkovia, posebice za one najmlae.265
Fotoklub u II. eksperimentalnoj osnovnoj koli Fotoklub je osnovan u drugom polugoditu kolske godine 1957/58. U Klub se ulanilo oko devedeset uenika i njihovih nastavnika.
264 265 266
lanovi Kluba pokazali su veliko zanimanje za fotografiju, za rad s fotoaparatom, fotografiranje i razvijanje filmova.266
Danilo Obradovi, Uenje, rad i razonoda, Vjesnik, od 10. srpnja 1958. D. O., Prva priredba Kazalita lutaka, Slobodna Dalmacija (dalje S. D.), od 11. srpnja 1958. D. Obradovi, 90 aka i nastavnika lanovi Fotokluba, S. D., od 17. travnja 1958.
OSMO POGLAVLJE
141
Radovi na ekonomiji Druge osnovne kole kolske godine 1957/58.
kolska godina 1958/59. - popis uenika Slijeva odozgo, prvi red: Anka Mateljak, Katica Bae, Banko Kaleb, Josip Pavii, Nediljko Jerkovi, Goran Antonini, Jurka Jeli, Davorka Vrnoga, Marcela Gluevi Drugi red: Marko Veraja, Miko Krstievi, Marija Dodig, Neda Bokan, Ivanka Primorac, Ana Ekmei, Luka Mornari, Duka iljeg, Ante Jeli (?), Ljubo Bebi Trei red: Milan panji, Radojka Primorac, Jela Jeli, Zdravka Kosi, Mirjana Barbir, Ranka Romovi, Stipe Kapusti, Nikola Jeli, Marija Ili, Marija Dodig Uiteljica Anka upi
142
Uenici i uenice izrauju makete brodova u kolskoj radionici kolske godine 1957/58.
kolska godine 1958/59.267

U kolu je upisano 508 uenika. Uenici su rasporeeni u est niih i deset viih odjela. Radilo je est uitelja i jedanaest nastavnika. U radu je bilo angairano nekoliko honorarnih nastavnika za satove fizike, biologije, fizikoga odgoja, poznavanja prirode i poznavanja drutva. Razredni imenici nisu sauvani. To se posebno odnosi na nie razrede. Sauvano je desetak razrednih imenika za vie razrede. Zbog toga se ne mogu donijeti statistiki podatci o broju uenika i imena razrednika pojedinih razrednih odjela.268
Popis uitelja, nastavnika i predmeta koje su predavali Uitelji: Anka upi, Draga Dami, Marija Guliija, Zorka Jeri, Milka Obradovi, Marija Scipioni, Mladen Scipioni, Rina imunkovi, Draenka Tikulin. Nastavnici: Vidoslav Bagur, Ivan Glava, Boo Petrov, Zlatko Vego, Grozdana Vitica. Profesori: Draenka Drakuli, Blaenka Gulin, Sofija Plani. Za direktora kole ponovno je, na kratko vrijeme, postavljen Milutin Popi.
267 268
DAD, SACMOP, razredni imenici Druge osmogodinje kole za kolsku godinu 1958/60. U Sabirnom centru ne nalaze se razredni imenici za ovu kolsku godinu.
OSMO POGLAVLJE
143
Mlade kolske balerine, kolske godine 1957/58.
Predavai pojedinih predmeta Hrvatski jezik: Draenka Tikulin, Sofija Plani, Blaenka Gulin Strani jezici: Engleski jezik: Draenka Drakuli Njemaki jezik: Blaenka Gulin Povijest - poznavanje drutva: Marija Guliija, Grozda Vitica, Milutin Popi Prirodopis - poznavanje prirode: Zlatko Vego, Jozo Bukmir Matematika: Ivan Glava, Marija Guliija Fizika: Ivan Glava Kemija: Nikola Marevi, Zlatko Vego Muziki odgoj: Boo Petrov Tehniki odgoj: Mladen Scipioni Likovni odgoj: Draenka Drakuli, Mladen Scipioni Tjelesno vjebanje: Vidoslav Bagur Domainstvo: Draenka Tikulin
Slobodne aktivnosti Tijekom kolske godine radilo je etrnaest skupina slobodnih aktivnosti, i to: likovna skupina, dramska skupina, tehniki odgoj, kolska zadruga i druge skupine.
144
Skupina uenika s uiteljicama godine 1959. Uiteljice slijeva: Mara Bukmir, Jagoda Mateljak, Ljudmila Peko, Nevenka Dakula, Alemka Pavlovi i Smiljka Gluevi

Prva sjednica Nastavnikoga vijea odrana je 6. rujna 1959. na kojoj je predstavljen ivko Jerkovi, novi upravitelj kole. Uinjen je raspored nastavnika po predmetima i podjela razrednitava. Formirano je sedam niih i sedam viih razrednih odjela od ukupno 530 uenika.
Popis uitelja, nastavnika i predmeta koje su predavali Uiteljice: Anka upi, Draga Dami, Nevenka Dakula, Marija Guliija, Jagoda Mateljak, Alemka Pavlovi, Marija Scipioni, Rina imunkovi. Na sjednici Nastavnikoga vijea 22. rujna formirane su skupine slobodnih aktivnosti. Formirano je osam skupina, i to: muzika (Boo Petrov), dramska (Rina imunkovi) baletna (Vidoslav Bagur), tehnika i likovna (Drago Rai), povijesno-zemljopisna (Dolores
269
Nastavnici: Vidoslav Bagur, Ivan Glava, Dolores Miur, Boo Petrov, Drago Rai, Zlatko Vego. Profesori: Ivo Gabri, Karel Pavelka. Miur), prirodoslovna (Zlatko Vego), skupina za engleski jezik (Karel Pavelka), ahovska (Ante arapina). Osim ovih skupina, postojao je zbor i orkestar koji je radio u sastavu kole. Na sjednici se, takoer, raspravljalo o Zakonu o osnovnoj koli.
DAD, SACMOP, razredni imenici za kolsku godinu 1959/60., Zapisnik sjednica kolskoga odbora II. osnovne kole
OSMO POGLAVLJE kola je obiljeila vanije datume iz povijesti, primjerice Dan Republike i druge. Poseban program pripremljen je u ast Nove godine 1960. u kinodvorani Pobjeda. Program proslave Recitacija Nova godina Snjegovi sudi igrokaz Djed Mraz Dvije recitacije Pahuljice, baletna toka Dana 8. oujka 1961. proslavljen je Dan ena u gimnazijskoj dvorani sveanom akademijom. Program se sastojao od navedenoga:
145
Mama je otila, igrokaz Odlutalo dijete, igrokaz Recitacije: Najljepe rijei, Mamine ruke, Volim majku. ahovska skupina od dvadeset pet uenika koju je predvodio Ante arapina, tajnik kole, gostovala je u Mostaru u III. osmogodinjoj koli. Tom je prigodom odran ahovski turnir tih dviju kola, na kojemu je II. osmogodinja kola iz Metkovia pobijedila Mostarce rezultatom 18 : 8. Takoer, odigrana je i nogometna utakmica izmeu kola koja je zavrila rezultatom 7 : 7.
Ureenje kolskoga parka Zavrni radovi u kolskom parku poeli su 15. oujka 1960. Sadnice su nabavljene u Splitu. Manji broj sadnica darovala je koli Duhanska stanica i uenici. Dva dana kasnije posijana je engleska trava. Radovima je rukovodio Zlatko Vego. Zasipanje puteljaka kroz park usitnjenim kamenom tucanikom obavljeno je 21. travnja 1960. Tucanik je koli darovala Nadcestarija u Metkoviu. Prijevoz je obavljen kamionom Saobraajnoga poduzea Metkovi. Time su zavreni glavni radovi oko ureenja parka.
Uenici VIII. razreda na ekskurziji u Splitu s razrednikom Stipom Vukom kolske godine 1960/61.
146
Ureenje kolskoga parka godine 1960.

U kolu je upisano osam niih i devet viih razrednih odjeljenja u kojima se nalazilo ukupno 570 uenika. U sastavu kole radila su tri odjela Veernje kole s oko 100 uenika. Nastavu u niim razredima izvodili su: Draga Maleta, Jagoda Mateljak, Draga Dami, Marija Scipioni, Rina imunkovi, Nevenka Dakula, Alemka Pavlovi i Anka upi.
U viim razredima radili su: Karel Pavelka, engleski i njemaki jezik Dolores Miur, povijest i zemljopis Ivica Gluevi, biologija i kemija Stipe Vuka, biologija i kemija Drago Rai, likovna i tehnika kultura ivan Bjelovui, ugovorni nastavnik, tehniki odgoj Petar Maleta, hrvatski jezik Boo Petrov, ugovorni nastavnik, muziki odgoj Marija Guliija, hrvatski jezik Kreimir Gabri, matematika i fizika Drugih podataka o radu te kole, na temelju istraivanja kolskoga arhiva i DAD-a, SACMPO-a, nema. Zbog toga se nije moglo doi do statistikih podataka o uenicima i najvanijim zbivanjima u koli tijekom kolske godine.
270
Zapisnik sjednica kolskoga odbora II. osnovne kole za kolsku godinu 1960/61.
OSMO POGLAVLJE
147
Radovi u luci oko godine 1960.
Zadnji dan u staroj koli
148

Djelomini pregled broja uenika i uenica po razredima271 Razred II. a II. e III. a IV. a IV. b V. a V. b VI. a VI. b VI. c VII. a VII. b VII. c VIII. a VIII. b Broj uenika . ukupno 18 30 15 13 21 20 15 21 14 11 11 18 16 12 16 18 28 24 38 38 39 40 28 26 26 34 26 32 30 29 Razrednik (-ica) Draga Maleta Smiljka Gluevi Draga Dami Anka upi Marija Scipioni Ivica Gluevi Marija Guliija potpis neitljiv Stipe Vuka Ljubica Volarevi Dolores Miur Drago Rai potpis neitljiv Petar Maleta ivan Bjelovui, imka Mandari
m. 12 13 21 17 18 24 19 14 15 15 16 15 20 14 11
DEVETO POGLAVLJE
149
IX. poglavlje

Spajanje I. i II. osnovne kole
Promjena naziva kole Narodni Odbor opine Metkovi donio je Rjeenje273 o spajanju I. i II. osnovne kole u Osnovnu kolu Metkovi. Tim Rjeenjem I. i II. osnovna kola prestaju radom 31. kolovoza 1962. Sav inventar obiju kola pripada Osnovnoj koli Metkovi. Opinsko se rjeenje poinje primjenjivati od 1. rujna 1962. Prema tom rjeenju, kolu je osnovao Narodni odbor Opine Metkovi. Nakon toga, uprava kole podnijela je zahtjev Opini Metkovi, Odjelu za opu upravu i drutvene slube da se kola zavede u Registar ustanova sa samostalnim financiranjem. Rjee271 272 273 274 275
njem Opine Metkovi, Odjela za opu upravu i drutvene slube, kola je zavedena u Registar ustanova za samostalno financiranje pod rednim brojem 3.274 Opinskim Rjeenjem kola se naziva Osnovna kola Metkovi koja u svom sastavu ima podruna odjeljenja u Vidu, Prudu, Glucima, Bijelom Viru, Baduli, na Mlinitu i Vidonjama. Okruni sud u Splitu, a na zahtjev Osnovne kole, donio je Rjeenje o upisu ustanove u Registar ustanova Okrunoga privrednoga suda u Splitu i upisao kolu pod nazivom Osnovna kola Metkovi.275 kola je upisana u regi-
Isto, razredni imenici za kolsku godinu 1961/62. Spomenica, kolska godina 1962/63. i razredni imenici Centralne kole. Narodni odbor Opine Metkovi, br. 01-1992/1- 1962. od 29. lipnja 1962. Opinska skuptina Metkovi, Odjel za opu upravu i slube, broj 02-7413/3- 1963 od 6. oujka 1964. Okruni privredni sud u Splitu, poslovni broj US-11/65-2 od 23. studenoga 1965.
150
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. podrunim kolama bilo je devet odjela za uenike niega i pet odjela za uenike viega uzrasta. Matina kola organizirala je nastavu tako da je jedanaest odjela radilo u novosagraenoj gimnazijskoj zgradi u jutarnjoj smjeni te u dvadeset uionica u poslijepodnevnoj smjeni. Osim toga, kola je koristila tri uionice u jutarnjoj smjeni u koli uenika u privredi. Takva organizacija nastave ostala je sve do useljenja gimnazije u svoju novosagraenu zgradu koja je sveano otvorena u subotu 16. rujna 1967. Nastava u podrunim kolama izvodila se u devet uionica, i to u jednoj uionici u Prudu, Glucima, Bijelomu Viru, i Vidonjama, te u dvjema uionicama na Mlinitu i Vidu. U matinoj koli nastavu je izvodilo etrdeset prosvjetnih djelatnika, i to etiri profesora, dvanaest nastavnika, dvadeset jedan uitelj, jedan struni uitelj i dva honorarna nastavnika. Nastavu u podrunim kolama izvodilo je deset uitelja i pet honorarnih uitelja koji su zavrili gimnaziju. istou i ostale poslove u kolama odravalo je etrdeset djelatnika i jedan honorarni podvornik.
starskom listu br. 32., svezak I. Registara ustanova za kotar Split. Za ravnatelja Osnovne kole izabran je Drago Toli. U sastavu Osnovne kole Metkovi djelovat e podrune kole u Prudu, Vidu, Glucima, Bijelomu Viru, Vidonjama, na Mlinitu i Baduli. U podrunim kolama u Prudu, Glucima, Bijelomu Viru, Vidonjama i Baduli uenici su pohaali nastavu od I. do IV. razreda, u Vidu od I. do V. razreda, a na Minitu od I. do VIII. razreda. kolu je pohaalo ukupno 1678 uenika u matinoj i podrunim kolama. Matinu je kolu pohaalo 1169 uenika, a podrune kole 509 uenika. U kolu je upisano devedeset osam uenika vie nego u prethodnoj kolskoj godini. Poveanje broja uenika u koli tumai se poveanjem broja stanovnika u Metkoviu koji su naputali ruralna naselja s krkoga ruba i naseljavali se u Metkoviu. Dok se broj djece u matinoj koli poveavao, dotle se u podrunim kolama iz godine u godinu smanjivao. Uenici u matinoj i podrunim kolama rasporeeni su u pedeset jedan odjel. U matinoj koli bilo je trideset pet odjela, od toga sedamnaest odjela za uenike niega uzrasta i osamnaest odjela uenika viega uzrasta. U
I. d kolske godine 1962/63., razrednik Anka upi
DEVETO POGLAVLJE Pregled broja uenika i uenica po razredima u matinoj koli Razred I. a I. b I. c I. d II. d III. a III. d IV. a IV. b IV. c IV. d IV. e V. a V. b V. c V. d VI. a VI. b VI. c VI. d VI. e VII. a VII. b VII. c VII. d VIII. a VIII. b VIII. c VIII. d VIII. e Broj uenika . ukupno 12 15 14 16 20 18 15 14 27 18 16 11 7 12 24 23 19 14 22 13 21 28 17 16 13 20 25 10 11 17 30 32 30 31 39 39 32 41 41 38 39 24 32 30 45 42 36 30 29 31 30 44 37 38 31 37 40 24 23 30 Razrednik (-ica) Marija Scipioni Mara Bukmir Vesna Toli Anka upi Nevenka Dakula Milka Obradovi Smiljka Gluevi Ljudmila Peko Alemka Pavlovi Zora Veraja, Jela Marti Draga Dami Margarita Boikovi Ljubica Volarevi Velinko Marinovi Ante arapina Marija Marinovi Stipe Vuka ivan Bjelovui Marija Guliija Drago Rai, Radojka Bagur potpis neitljiv Petar Maleta potpis neitljiv Ankica Vuji Ivica Gluevi Vinko Pavlovi Drago Rai Konstancija Kapeletti Nikola Marevi Dolores Miur
151
m. 20 17 16 15 19 21 17 27 14 20 23 13 25 18 21 19 17 16 7 18 9 16 20 22 18 17 15 14 12 13
152
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Nedostaje est razrednih imenika. Zbog toga se iz tablice ne moe doznati ukupan broj uenika i imena razrednika
Pjevaki zbor i tamburaki orkestar kole kolske godine 1962/63. na Smotri zborova Dalmacije u Makarskoj kada je osvojio prvo mjesto pod dirigentskom palicom Boe Petrova
Dodatni odgojno-obrazovni rad Osim redovite nastave, u koli je bio organiziran dodatni odgojno-obrazovni rad. Tomu se radu u niim razredima posveivala velika pozornost. Postizani su znaajni uspjesi. S tim uenicima nije bilo nikakvih problema. to se tie odgojno-obrazovnoga rada, u svim razredima bilo je potekoa. Osim dodatnoga odgojno-obrazovnoga rada, organiziran je oblik razliitih slobodnih aktivnosti u koje je bio ukljuen velik broj uenika. Njihov je rad doao do izraaja prigodom javnih nastupa u Metkoviu i na podruju opine Metkovi. Posebno se isticala recitatorska skupina, pjevaki zbor i mandolinskotamburaki orkestar. Od portskih skupina, znaajnije su bile nogometna, atletiarska i druge portske skupine koje su se natjecale, uglavnom s podruja opine.
Popis djelatnika u kolama Matina kola Prosvjetni djelatnici 1. 2. 3. 4. 5. 6. Radojka Bagur, profesorica ivan Bjelovui, honorarni nastavnik Margarita Boikovi, uiteljica Mara Bukmir, uiteljica Ante arapina, uitelj Anka upi, uiteljica 7. 8. 9. 10. 11. 12. Ivo upi, uitelj zamjenik upravitelja Mara upi, uiteljica Draga Dami, uiteljica Nevenka Dakula, uiteljica Grozdana Gluevi, nastavnica Ivica Gluevi, nastavnik
DEVETO POGLAVLJE 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. Smiljka Gluevi, uiteljica Marija Guliija, uiteljica Zorka Jeri, uiteljica Konstancija Kapeletti, nastavnica Milka Krstievi, nastavnica Trpimir Macan, profesor Draga Maleta, uiteljica Petar Maleta, nastavnik imka Mandari, profesorica Nikola Marevi, nastavnik Marija Marinovi, struna uiteljica Velinko Marinovi, uitelj Jela Marti, uiteljica Jagoda Mateljak, uiteljica Dolores Miur, nastavnica Milka Obradovi, uiteljica 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43.
153
Karel Pavelka, profesor Alemka Pavlovi, uiteljica Vinko Pavlovi, nastavnik Ljudmila Peko, uiteljica Boo Petrov, honorarni nastavnik Drago Rai, nastavnik Marija Scipioni, uiteljica Rina imunkovi, uiteljica Drago Toli, nastavnik upravitelj Neda Toli, uiteljica Vesna Toli, uiteljica Ljubica Volarevi, honorarna nastavnica Ankica Vuji, nastavnica Stipe Vuka, nastavnik Marica Frankovi, uiteljica tajnica
Pomono osoblje 1. 2. 3. 4. Marija Gabri, honorarna podvornica Miljenka Krstievi, istaica Anka Mateljak, istaica Ilka Primorac, istaica 5. Manda Puljevi, istaica 6. Maa Talaji, istaica 7. Mara Vladimir, istaica
Popis djelatnika u podrunim kolama Uitelji: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Zorka Bebi, uiteljica Alemka Bilan, honorarna nastavnica Stojka Bili, uiteljica Hatida Jakirevi Jurka Juri, honorarna nastavnica Mila Kosovi, uiteljica Vido Popovi, honorarni nastavnik Luka Prusac, honorarni nastavnik 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Valerija Suac, uiteljica Ivanka prlje, uiteljica Mato Toli, uitelj Neda Volarevi, uiteljica piro Volarevi, uitelj Nada Volarevi, uiteljica Ana Vuievi, honorarna nastavnica
Ostalo osoblje 1. 2. 3. 4. Mara Suton istaica Manda Volarevi, istaica Mila Bojbaa, istaica Stana Ivanovi, istaica 5. Ivka Soe, istaica 6. Ivana Kljusuri, istaica 7. Vinka Mati, istaica tijela, odranih predavanja koja su, uglavnom, bila ideoloke naravi, obiljeavanja dravnih i republikih praznika, priredaba koje su izveli uenici, portskih natjecanja i drugih izvankolskih aktivnosti.
U Ljetopisu za kolsku godinu 1962/63., uz ve navedeno, kronolokim se redom donose nadnevci vanijih dogaanja tijekom kolske godine. Tako se donose nadnevci odranih sjednica Nastavnikoga vijea i ostalih upravnih
154
Uenici IV. razreda kolske godine 1962/63., uiteljica Jela Marti
IV. b razred godine 1962/63., uiteljica Alemka Pavlovi Slijeva odozgo, prvi red: Jadranka Korica, Mirjana Mustapi, Ivo Gabri, Zoran Parma. Drugi red: Vlaho Lovri, Stipe Veki, ivko Gabri, eljko Obradovi, Jelka Puljevi, Milan Serdar. Trei red: Lidija Buli, Marija Veraja, Frano Dodig, Tomo Kiridija, Petar (Zec) Krstievi. etvrti red: Ilija Puljevi, Ljubica Stjepanovi, Ranko Primorac, Pero Krstievi, Nedjeljko Jeli, Dragan Pai. Peti red: Marija Kurt, Sreo Bebi, Nedo Musulin, Luka Leko, urica Jeramaz, Maja Viskovi. esti red: Duko Vrnoga, Niko Glavini, Nena Raevi, Danica Gujinovi, Radovan Marevi.
DEVETO POGLAVLJE
155
Uenici V. c kolske godine 1962/63. s razrednikom Antom arapinom

Redovita nastava poela je 1. rujna 1963., a zavrila je 15. svibnja 1964. Produna nastava za dio uenika, koji nisu postigli pozitivan uspjeh iz nekih predmeta, organizirana je od 15. do 25. lipnja. U koli je formiran pedeset jedan odjel, i to davdeset sedam odjela za nie razrede i dvadeset etiri odjela za vie razrede. U podrunim kolama u Bijelomu Viru, Vidonjama i Vidu formirana su po dva kombinirana odjela, u Glucima jedan kombinirani odjel i u Baduli etiri odjela.
276
kolska spomenica za kolsku godinu 1963/64.
156
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Djelomini pregled broja uenika i uenica po razredima u matinoj koli Razred I. a I. b I. d II. a II. b II. c II. d III. a III. b III. c IV. a IV. b IV. c IV. d V. a V. b V. c V. d V. e V. f V. g VI. a VI. b VI. c V. d VI. e VII. a VII. b VII. c VII. d VIII. a VIII. b VIII. c VIII. d Broj uenika . ukupno 16 24 20 17 17 14 15 17 23 16 18 18 17 18 17 15 18 16 10 12 15 10 14 12 22 24 23 23 25 17 16 15 15 14 37 37 34 33 34 30 31 38 41 36 33 33 35 38 40 38 39 32 31 30 36 33 38 42 43 42 38 41 36 35 41 34 29 29 Razrednik (-ica) Alemka Pavlovi Draga Dami Margarita Boikovi Marija Scipioni Mara Bukmir Vesna Toli Anka upi Zorka Jeri Nevenka Dakula Rina imunkovi Milka Obradovi Draga Maleta Jagoda Mateljak Smiljka Gluevi Konstancija Kapeletti Radojka Bagur Marija Pavelka Marija Guliija Stipe Vuka Mato Toli Milka Krstievi, Niko Matievi Ljubica Volarevi Velinko Marinovi Vinko Pavlovi Ante arapina Marija Marinovi, Trpimir Macan Ivica Gluevi Grozdana Gluevi Drago Rai Dolores Miur Petar Maleta Anka Vuji Milka Krstievi Nikola Marevi
m. 21 13 14 16 17 16 16 21 18 20 15 15 18 20 23 23 21 16 21 18 21 23 24 30 21 18 15 18 11 18 25 19 14 15
DEVETO POGLAVLJE Tijekom kolske godine obavljali su se detaljni popravci matine kole. Provodile su se higijenske mjere, radilo se na estetskome ureenju kolskoga prostora i okolia. Kroz razliite skupine slobodnih aktivnosti bio je obuhvaen velik broj uenika. U koli su bile formirane skupine: likovna, literarna, dramska, recitatorska
157
i druge. Pojedine su skupine sudjelovale svojim programom prigodom dravnih praznika. Novinarska skupina izdala je tijekom kolske godine etiri primjerka kolskoga lista Svibovi. Pjevaki zbor okupljao je preko stotinu uenika. Sudjelovao je na Opinskom natjecanju mladosti. Organizirano je i natjecanje iz matematike.
Izgled kole i kolskoga parka godine 1964.
Na temelju zapisnika Nastavnikoga vijea i drugih samoupravnih tijela u koli, moe se zaljuiti da tijekom godine nije bilo znaajnijih kadrovskih promjena. Radili su, uglavnom, djelatnici iz prole kolske godine.277 Kao i u prethodnoj, tako je i ove kolske godine kola imala formiran pedeset jedan odjel, dvadeset sedam niih i dvadeset etiri via odjela. U matinoj koli bilo je esnaest niih i dvadeset viih odjela. Ostali su se odjeli nalazili u podrunim kolama. U podrunim kolama u
Vidu, Prudu, Bijelomu Viru i Baduli bila su po dva odjela i u Glucima jedan odjel. Ti su odjeli bili kombinirani. U Mlinitu su se nalazila etiri ista odjela. Nii su odjeli u prosjeku imali trideset, a vii odjeli trideset etiri uenika. Tijekom kolske godine obavljeni su kompletni radovi na podrunim kolama pa su se uvjeti rada znatno poboljali. Uenike knjinice obogaene su novim knjigama. U prosjeku je svaki uenik kole proitao dvanaest knjiga.
277
Spomenica kole za kolsku godinu 1963/64., DAD, SACMOP, razredni imenici za kolsku godinu 1963/64.
158

kola je imala 1788 obveznika. U niim se razredima nalazilo 917, a u viim 871 uenik. Uenici su rasporeeni u pedeset etiri odjela, dvadeset osam niih i dvadeset est viih odjela. Po kolama je to izgledalo ovako: matina kola 1313 uenika, Vid devedeset etiri, Prud ezdeset dva, Gluci dvadeset etiri, Bijeli Vir pedeset est, Vidonje ezdeset pet, Badula ezdeset etiri i Mlinite 120 uenika.
Broj uenika u pojedinim kolama279 Naziv kole Matina kola Metkovi Podruna kola Badula Podruna kola Bijeli Vir Podruna kola Gluci Podruna kola Mlinite Podruna kola Prud Podruna kola Vid Podruna kola Vidonje Svega uenika Broj uenika 1313 54 56 24 120 62 94 65 1788
Drago Toli, upravitelj kole od 1962. do 1977. godine

278 279
Spomenica kole za kolsku godinu 1964/65. Spomenica za kolsku 1964/65.
DEVETO POGLAVLJE Pregled broja uenika i uenica u matinoj koli280 Razred I. a I. c I. d II. a II. b II. d III. a III. b III. c IV. a IV. c IV. d V. a V. b V. c V. d V. e V. f VI. a VI. b VI. c VI. d VI. e VI. f VII. a VII. b VII. c VII. d VII. e VIII. a VIII. b VIII. c VIII. d
280
159
m. 16 23 17 23 15 19 16 15 15 22 23 20 25 25 25 13 13 16 16 25 21 17 25 21 22 23 21 10 15 14 18 10 15
Broj uenika . ukupno 19 35 10 33 14 31 16 39 22 37 20 39 16 32 19 34 16 31 17 39 14 37 20 40 13 38 14 39 13 38 22 35 20 33 16 32 26 42 16 41 15 36 21 38 14 39 15 36 18 40 12 35 13 34 28 38 22 37 24 40 15 33 19 29 15 30
Razrednik (-ica) Draga Maleta Milka Obradovi Smiljka Gluevi Alemka Pavlovi Draga Dami Margarita Boikovi Marija Scipioni Mara Bukmir Vesna Toli Zorka Jeri Rina imunkovi Nevenka Dakula ime Brnas Petar Maleta Jozo Bukmir Konstancija Kapeletti Milka Voji Marija Marinovi Karel Pavelka Radojka Bagur Jerolim Govorko Marija Guliija Stipe Vuka Slavka Medak Milka Krstievi Velinko Marinovi Vinko Pavlovi Ante arapina Mato Toli Ivica Gluevi Grozdana Gluevi Drago Rai Dolores Miur
DAD, SACMOP, razredni imenici za kolsku godinu 1964/65.
160
OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007. Tijekom kolske godine odlukom kolskoga odbora matine kole vie je prosvjetnih djelatnika zasnovalo svoj radni odnos u koli. To su:
Jozo Bukmir, nastavnik hrvatskoga jezika, matina kola Merica Ketini, nastavnica hrvatskoga jezika, Podruna kola Mlinite Slavka Medak, nastavnica matematike i fizike, matina kola Filip Koji, nastavnik fizikoga odgoja, matina kola Drago Popovi, nastavnik, Podruna kola Bijeli Vir, na neodreeno radno vrijeme Josip Prnji, nastavnik biologije i kemije, Podruna kola Mlinite Estera Toth, uiteljica, Podruna kola Mlinite Miroslav Ujdurovi, izvanredni student, Podruna kola Vidonje Manda Vladimir, izvanredna studentica, Podruna kola Badula Mirjana Vlahovi, struna uiteljica, Podruna kola Bijeli Vir

kolu je pohaalo 1759 uenika rasporeenih u pedeset etiri odjela od kojih je dvadeset osam niih i dvadeset est viih odjela. Broj uenika u kolama izgledao je ovako: Naziv kole Matina kola Metkovi Podruna kola Badula Podruna kola Bijeli Vir Podruna kola Gluci Podruna kola Mlinite Podruna kola Prud Podruna kola Vid Podruna kola Vidonje Svega uenika Broj uenika 1320 48 61 19 130 55 87 60 1759
281
Osnovna kola Stjepana Radia Metkovi, Spomenica za kolsku godinu 1965/67.

Os Sradica Ivan Juric I Dio

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Os Sradica Ivan Juric I Dio

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Ivan Juri OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

CIP Katalogizacija u publikaciji Znanstvena knjinica Dubrovnik UDK xxx(xxx.x Metkovi)

dr. sc. Ivan Juri

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

Ravnateljica Boena Nikoleti, prof.

Zemljovid donjega Poneretavlja

Ivan Juri, Gradska glazba Metkovi 1886. - 1986., Metkovi, 1986.

Kretanje stanovnitva Metkovia od 1857. do 2001.

1200 1354 1537

Tablini prikaz kretanja stanovnika u Metkoviu od 1857. do 2001.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

16000 14000 12000 10000 8000 6000 4000 2000 0

Otvaranje Nie osnovne kole u upi sv. Ilije u Metkoviu

Pregled niih i viih pukih kola u Dalmaciji godine 1845.15

Djelovanje osnovne kole od 1845. do 1918.

Poetak rada kole i prekid njezina rada godine 1850.

Ponovno otvaranje kole godine 1855.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

Prikaz stanja pukih kola u opinama Metkovi i Opuzen od 1856 . do 1863.41

Kretanja broja uenika za kolske godine 1869/70. - 1873/74.

Uionica, fotografiju ustupio Hrvatski kolski muzej iz Zagreba

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

Otvaranje Narodne itaonice neretvanske u Metkoviu

Zastava itaonice Metkovi

N. l., br. 82, 83 i 84, Zadar, 1873.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

Narodni list (dalje N. l.), br. 11, Zadar, 1871.

Tabla 1, fotografiju ustupio Hrvatski kolski muzej iz Zagreba

Plokata oko godine 1890.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

uionika godina III. IV.

Preslik iz imenika Muke puke kole kolske godine 1879/80.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

Otvaranje enske puke kole u Metkoviu

Prve uenice enske puke kole u Metkoviu83

Preslik naslovnice hrvatske poetnice za puke kole iz godine 1875.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

uionika godina III. IV.

Tabla 2, fotografiju ustupio Hrvatski kolski muzej iz Zagreba

Most carice Jelisave (Elizabete) u Metkoviu oko godine 1900.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

Izvod iz imenika enske puke kole

Otvaranje Mjeovite puke kole u Metkoviu

Tabla 3, fotografiju ustupio Hrvatski kolski muzej iz Zagreba

Agencija Ante Golijana oko godine 1905.

Mile Vidovi, nav. dj., str. 284. Isto. Isto.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

Osnivanje Pripomonoga druta za ubonu djecu

Prvi narataj metkovske glazbe iz godine 1890.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

Ploica, fotografiju ustupio Hrvatski kolski muzej iz Zagreba

Stanje razrednih imenika od godine 1910. do 1918.125

Uenici i uitelji Mjeovite puke kole u Metkoviu, fotografija iz godine 1910.

Isto, razredni imenici od 1910. do 1918.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

Metkovi oko godine 1910.

Gradski park u Metkoviu oko godine 1910.

kolska godina 1911/12.126

Preslik iz kolske kronike za godinu 1912.

Isto, razredni imenici za kolsku godinu 1911/12.

OSNOVNA KOLA STJEPANA RADIA U METKOVIU 1845. - 2007.

Pregled broja uenika za kolsku godinu 1911/12. po godinama pohaanja

kolska godina 1913/14.127