Zadatak vjeba (poglavlje 9) Pretpostavite da se u nultoj godini privreda nalazi u srednjoronoj ravnotei: gy = 2,5% un = 5% gm = 7% Pretpostavite da CB odlui da stegne monetarnu

u politiku tako to e u 1. godini smanjiti realni rast novca u odnosu trend za 2%, a u 2. godini ga poveati u odnosu na trend za 2%. Analizirati kretanje ut, gyt, gmt, i t u godinama: 0, 1, 2 i 3. =1 = 0,4

Zadatak zadaa (poglavlje 9) Pretpostavite da se u nultoj godini privreda nalazi u srednjoronoj ravnotei: gy = 3,5% un = 7% gm = 8,5% Pretpostavite da CB odlui da stegne monetarnu politiku tako to e u 1. godini smanjiti realni rast novca u odnosu trend za 3%, a u 2. godini ga poveati u odnosu na trend za 3%. Analizirati kretanje ut, gyt, gmt, i t u godinama: 0, 1, 2 i 3. =1 = 0,4

MAKROEKONOMIJA
Poglavlje 10

INJENICE O RASTU
Ass. Alma Bajri alma_bajric@ymail.co m

Prouavanje odrednica domaeg proizvoda u dugom roku gdje dominira rast. Rast je stabilan porast domaeg proizvoda tokom vremena.
Ameriki BDP od 1890.-2000.

Mjerenje ivotnog standarda

Briga o rastu predstavlja brigu o ivotnom standardu.

Varijabla na koju se elimo fokusirati i koju elimo uporeivati tokom vremena ili izmeu pojedinih zemalja u odnosu na BDP kao cjelinu, je varijabla BDP po stanovniku (BDP/br.stanovnika). Metod mjerenja veliine BDP neke zemlje, za potrebe medjunarodno usporedivih analiza, zasniva se na uzimanju BDP te zemlje izraenog u domaoj valuti, pomnoen sa trenutnim deviznim kursom kako bi ga izrazili u dolarima. Ovaj metod ima 2 potekoe:
Devizni kursevi mogu znaajno fluktuirati. Razliite su cijene u razliitim zemljama.

Mjerenje ivotnog standarda

Da bi uporeivali BDP izmeu zemalja koristimo uobiajene setove cijena za sve zemlje. Prilagoene veliine BDP-a su mjere kupovne moi, nazvane takoe i paritet kupovne moi (PPP). Pristup PPP se zasniva na koritenju prosjenih cijena razliitih zemalja koje se nazivaju cijene u meunarodnim dolarima za svrhu mjerenja koliine svakog dobra koje se troi u svakoj zemlji koristei takav zajedniki skup cijena.

Rast u bogatim zemljama od 1950.

Tabela 10-1 pokazuje dva bitna zakljuka: Desio se veliki porast BDP-a po stanovniku. (rije je o realnom BDP) Desila se konvergencija (pribliavanje) razine BDP-a po stanovniku meu zemljama. Zemlje koje su nekada zaostajale imale su bre stope rasta pa su time smanjile jaz izmeu sebe i razvijenih zemalja.

Zadatak 1

Pretpostavite da je realna proizvodnja po glavi stanovnika 2000. godine iznosila 17.945,00 $. a) Izraunajte kolika e biti ralna proizvodnja po glavi stanovnika za 40 godina uz konstantnu stopu rasta od 1,2% godinje. b) Izraunajte kolika e biti ralna proizvodnja po glavi stanovnika za 40 godina uz konstantnu stopu rasta od 2,2% godinje. c) ta e deava sa ivotnim standardom kada se stopa rasta proizvodnje po stanovniku smanjuje?

Funkcija agregatne proizvodnje

Agregatna funkcija proizvodnje - specifikacija odnosa izmeu proizvodnje i inputa u proizvodnji, govori nam koliko je proizvoda proizvedeno datim koliinama rada i kapitala.

Y = F(K, N)
Y agregatna funkcija proizvodnje K kapital N broj radnika

Agregatna funkcija proizvodnje zavisi od stanja tehnologije. to je stepen tehnologije vii, via je i F(K, N) za dati K i dati N. Zemlja sa naprednijom tehnologijom proizvodit e vie uz iste koliine K i N od zemlje sa zastarjelom tehnologijom.

Prinosi na opseg i prinosi na faktore proizvodnje

Konstantni prinosi na opseg (obim) ako se opseg djelovanja udvostrui, tj. ako se udvostrue koliine kapitala i rada, onda e se udvostruiti i proizvodnja.

2Y = F(2K, 2N)

ili openitije: xY = F(xK, xN)

Opadajui prinosi na kapital kako se nivo kapitala poveava, jednako poveanje kapitala (uz dati nivo rada) vodi sve manjem poveanju proizvodnje. Opadajui prinosi na rad kako se nivo rada poveava, jedanko poveanje rada (uz dati nivo kapitala) vodi sve manjem poveanju proizvodnje.

Proizvodnja i kapital po radniku

Uz pretpostavku konstantnog prinosa, funkciju agregatne proizvodnje moemo napisati u sljedeem obliku:

Y K N K F , F ,1 N N N N
Y/N = proizvodnja po radniku K/N = kapital po radniku

Izos proizvodnje po radniku zavisi od iznosa kapitala po radniku.

Proizvodnja i kapital po radniku

Poveanje kapitala po radniku dovodi do sve manjeg i manjeg poveanja BDP-a po radniku.

Izvori rasta
Odakle dolazi rast? Zato proizvodnja po radniku raste? Poveanje proizvodnje po radniku moe biti uzrokovano poveanjem kapitala po radniku. Poveanje proizvodnje po radniku moe biti rezultat poboljanja tehnologije.

Prema tome, moemo rei da je rast rezultat akumulacije kapitala i tehnolokog napretka.

Izvori rasta
Uinci unapreenja tehnologije
unapreenje tehnologije pomie funkciju proizvodnje prema gore, dovodei do poveanja proizvodnje po radniku pri datom nivou kapitala po radniku

Zadatak 2
Pretpostavite da je funkcija agregatne proizvodnje prikazana na sljedei nain: 1 1
2 2 Y K N

a)Od ega zavisi nivo proizvodnje po radniku? b)Pretpostavite da je K=200 i N=100. Izraunajte Y. Pretpostavite da je K=400 i N=200. Koliki je postotak poveanja N, K i Y? Pretpostavite da je K=220 i N=110. Koliki je postotak poveanja N, K i Y? Kakve prinose prikazuje funkcija agregatne proizvodnje? c)Pretpostavite da je K=200 i N=100. Izraunajte proizvodnju po radniku i kapital po radniku. d)Izraunajte proizvodnju po radniku za svaki od sljedeih nivoa kapitala po radniku: 2, 3 i 4. ta se deava sa proizvodnjom po radniku kada se kapital po radniku poveava? Kakve prinose prikazuje funkcija proizvodnje? e)Grafiki predstavite odnos izmeu Y/N i K/N.

HVALA NA PANJI!