U ime zakona Trikovi i lai Bibble 5 Pro NEX na prvu HP Z3200

broj 2, zagreb, lipanj 2010.

sadraj

002 005 008 012 016

U ime zakona Trikovi i lai Bibble 5 Pro NEX na prvu HP Z3200

oliko je ve prolo od zadnjeg broja Highlighta, opet se moram ispriavati zbog kanjenja. Veina vas je vjerojatno i zaboravila da Highlight postoji. Ali ko to kau Zen budisti, shit happens. Usprkos mom uvjeravanju u prolom broju da kriza nije pretjerano bitna u dubljem znaenju stvari, upravo je kriza kriva to nije bilo Highlighta. Naime, poslovi koji donose neku dobit konstantno su imali prednost pred neim to radim iz ljubavi, kao to je Highlight. I tako dalje, da vie ne kukam. tovie, ono to me tjei jest da sam usprkos krizi fotografirao naokolo, pa ak i snimio neke meni drage i dobre fotografije. Ako imate elje, moete posjetiti moj site na www.clandestineart.com. Molim da obratite posebnu panju na galeriju portreta s ovogodinjeg SFeraKona, a i galerija crno-bijelih fotografija s Hvara mi sadri barem jednu odlinu fotografiju. Usput, nadam se da ete primijetiti i poneto promijenjeni dizajn. I da e vam se svidjeti. Meni se svia, to vjerojatno ne treba posebno napominjati. A ovaj put se neu zaletavati i obeavati da e se, recimo, idui tjedan pojaviti novi broj Highlighta. Ipak, nadam se da pauza nee biti ovoliko dugaka. Na kraju bih zahvalio HP-u Hrvatska na tome to mi je omoguio da se malo pozabavim njihovim printerom Z3200. ,

Highlight je newsletter za one koje zanima fotografija i fotoindustrija. Fotografije ureaja vlasnitvo su njihovih proizvoaa, a ostale su vlasnitvo autora. Sva prava pridrana. Zabranjeno je koristiti fotografije i tekstove bez pismene dozvole

Urednik i autor: Vlatko Juri-Koki, vlatko.juric.kokic@gmail.com

highlight 1

edavno sam naletio na jedno europsko fotografsko natjecanje koje je trailo fotografije ljudi. Imam ih par po disku, natjecanje je imalo zanimljive nagrade, pa sam se odluio prijaviti. Kao to je to obino sluaj, bilo je teko odabrati koje fotografije odabrati. No to nije bio problem. Nakon to sam uploadao fotke, site se sruio. Nemam pojma jesu li dospjele tamo gdje su trebale dospjeti. Kako sam doznao, bilo je jo onih koji su doivjeli isto, s razliitim browserima. Dakle, nije se radilo samo o meni. No ni to nije bio problem. Problem je bilo ovo: nakon to se site sruio, pokuao sam nai neku kontakt adresu da provjerim to se dogodilo i jesu li se fotografije uploadale. Vrtei se po

U ime Z akona
N

siteu, naletim ponovo na pravila natjecanja. Naravno, preletio sam ih prije nego sam krenuo odabirati fotografije, ali mi je sada paljivije itanje otkrilo da trae pismeni pristanak svake osobe prikazane na prijavljenim fotografijama. Meni je bilo smijeno kako Jeremy Clarkson dre harange protiv drave-dadilje u seriji Top Gear, ali ovo je... ridikulozno. Oekuju li organizatori natjecanja da svaki fotograf sa sobom nosi snop formulara i tri za svakom osobom koju na ulici fotografira e ne bi li mu formular potpisali i tako dali svoj pristanak? Oekuju li oni stvarno da naem nekoga koga sam fotografirao prije tri godine u Istanbulu 20 milijuna ljudi! i nagovorim ga da mi potpie pristanak?

U meuvremenu sam otkrio da je Europski sud za ljudska prava imao sluaj gdje su presudili da je privatnost prekrena samim snimanjem fotografije, prije bilo kakvog objavljivanja. No tu se radilo o bebi u bolnici (na engleskom), a ne o odraslim osobama u javnim prostorima. Kako bilo, Sud je zakljuio da se lanak 8. Europske konvencije o ljudskim pravima te Direktiva 95/46/EC odnose i na sliku osvobe. (Obje stranice su na engleskom.) Ako europski sudovi odlue direktivu strogo primjenjivati, svi mi fotografi koji volimo makar povremeno fotografirati po ulici moemo se obisiti, kako je govorila moja baka. Ne moemo uiniti nita. Uline fotografije vie nema. Nema vie javnih scena u do-

Zbogom

kumentarnim filmovima. Moda je ak i novinska fotografija u opasnosti. Mogue je da ak vie neete moi fotografirati svoju obitelj u javnosti jer moe biti da vam treba pristanak osobe koja se sluajno nala u pozadini. Da ne spominjem paranoju i hukanje zbog straha od pedofila i terorista. Ako europski sudovi odlue direktivu strogo primjenjivati, za pedeset godina nitko nee znati kako je izgledao dananji svakodnevni ivot. Za razliku od nas koji znamo kako je izgledao prije pedeset godina. Mi imamo stare uline fotografije. Oni nee imati nita. Nemojte obraati panju na podrhtavanje tla. To se samo svi oni pokojni slavni ulini fotografi okreu u grobu. Jednostavno ne mogu shvatiti kako je donesena tako iroka odluka.

highlight 3

Da ovu fotografiju elim prodavati ili koristiti kao plakat, dravi bih najvjerojatnije trebao platiti izvjesnu svotu na ime neizravnog iskoritavanja kulturnih spomenika.

Hrvatska! Hrvatska!

Za oekivati je da emo pristupanjem Europskoj uniji i mi onda morati poeti primjenjivati ova ili barem slina pravila. Samo se nadam da to nee biti tako besmisleno rigorozno. Na primjer, u Americi razlikuju pojam komercijalnog iskoritavanja od umjetnike fotografije. Ono to je zanimljivo jest da se razvijene ili isprintane fotografije koje se prodaju kao umjetnika djela ne smatraju komercijalnim iskoritavanjem. (Komercijalno iskoritavanje je kad se fotografije koriste kao reklama za neto i dosta su, rekao bih, rigorozni kad se neka osoba bez doputenja koristi u reklamne

svrhe.) to je sasvim u redu koliko ja znam, nitko naslikane slike ne smatra komercijalnim iskoritavanjem, a bilo bi mi jako zanimljivo vidjeti to Europski sud za ljudska prava misli o njima. Slike ne moraju biti impresionistike ili apstraktne, ve i hiperrealistine gdje se vrlo dobro prepoznaje to ili tko je na slici. U meuvremenu, Hrvatska se ba ne brine previe o takvim nekakvim oblicima zatite privatnosti. Moda se sjeate sluaja Gorana Ivanievia od prije nekoliko godina. Umjesto da napadne fotografa, Ivanievi je mogao malo saekati i spremiti u zatvor ili fotografa ili i fotografa i urednika novina u kojima bi fotografije bile

objavljene. Naime, na Kazneni zakon kae, Tko iznese ili pronese neto iz osobnog ili obiteljskog ivota drugoga to moe koditi njegovoj asti ili ugledu putem tiska, radija, televizije, pred vie osoba, na javnom skupu ili na drugi nain zbog ega je iznoenje osobnih ili obiteljskih prilika postalo pristupano veem broju osoba, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do jedne godine. Zanimljiv podatak, je li tako? Na stranu koliko je dobar i tono definiran zakon, tu je S druge strane, postoji jo jedan propis koji se odnosi na fotografiju, a za kojeg ne zna previe ljudi. Rije je o Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara. lanak 112, kako ga prenose na stranicama Ministarstva kulture, govori o neizravnoj potronji spomenika i kae Tko na fotografiji, naljepnici, znaki, suveniru, publikaciji i drugoj tiskovini, odjevnom predmetu, ili drugom predmetu upotrijebi povijesni grb ili znak, prepoznatljivo kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio, duan je od prodajne cijene proizvoda uplatiti 10 posto u korist dravnog prorauna. Osim toga, idui lanak, prenesen na istom mjestu, kae Pravna ili fizika osoba koja u vlastitoj promidbi na filmu, spotu, plakatu, fotografiji ili drugom predmetu upotrijebi kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio duna je uplatiti u korist dravnog prorauna iznos od 1.000,00 kuna prije prve objave za svaku vrstu promidbenog materijala. Kako mi se ini, to bi znailo da ako elite napraviti prodajnu izlobu fotografija iz Hrvatske i na plakatu za izlobu upotrijebite neko zatieno kulturno dobro, morali biste unaprijed platiti tisuu kuna za plakat, a onda i deset posto od cijene svake prodane fotografije. Ako vas zanima koja su to kulturna dobra kojih se zakon tie, isto ministarstvo je objavilo i popis linkova na izvode iz Registra kulturnih dobara. Mogli biste se iznenaditi to se sve tamo nalazi. Naravno, ja nisam pravnik, pa sve ovo nemojte shvaati kao struno tumaenje zakona. Kako bilo, i kod nas postoje zakoni koji bi nas kod fotografiranja mogli zahvatiti, samo to ih, kao ni dobrog dijela drugih zakona, nismo svjesni. ,

Trikovi i Lai

zolacija ili izdvajanje subjekta na fotografiji esto je neto o emu poetnici uope ne razmiljaju. Tako im se dogaa da je na fotografiji sve zmuljano skupa i da potencijalno zanimljiv motiv pa ak i potencijalno odlina fotografija bude upropaten. A onda kad krenu malo dalje, izolacija subjekta svodi se samo na jednu stvar. Jedan od eih forumskih argumenata za koritenje 35-milimetarskog formata (gdje senzor ima dimenzije 36x24 mm) je onaj da omoguava takozvanu kontrolu DoF-a. Ono to se pod time misli jest da 35mm daje puno manji DoF pa je njime i puno lake izolirati subjekt fotografije. Drugim rijeima, glavni postupak za

izdvajanje subjekta jest zamuena pozadina, a ne uzima se u obzir koloristiko izdvajanje, izdvajanje svjetlinom, pokretom, statinou... Dodue, i jest najlake otvoriti blendu na objektivu i pustiti da pozadina bude zamuena sve ostale metode izolacije vam i ne moraju u danom trenutku biti mogue. Meutim, ima onih koji idu u ekstreme, pa izriito poeljnim smatraju jako plitki DoF i otrinu samo malog dijela fotografije, ignorirajui pri tome injenicu da bi fotografija izgledala bolje i uvjerljivije da je vei dio u fokusu. Ipak, mogu mirne due priznati da znade biti neto arobno u krasnom bokehu i dobroj zamuenosti pozadine. Kad govorimo o bokehu i zamuenosti pozadine, oni

su funkcija nekoliko stvari: udaljenosti od subjekta snimanja, veliine senzora (ili filma), arinoj duljini objektiva i vrijednosti blende. A to da naprave oni koji u nekom zadanom trenutku ne mogu promijeniti niti jednu od varijabli? to da ste vrsto posaeni na neko mjesto s jednim objektivom na aparatu i to da vam je najvea blenda tolika da jednostavno ne moete postii zamuenost pozadine? Srea pa na svijetu postoje pametni ljudi koji su se dosjetili kako takve problem rijeiti u softveru. To jest, pluginovima za Photoshop. Postoji ih nekoliko, ali ovdje u govoriti samo o dva, Focal Pointu onOne Softwarea i Bokehu tvrtke Alien Skin.

Kod Focal Pointa nemate mogunost koritenja slobodno napravljenih maski. Cijela slika se obavezno koristi kao osnovica za primjenjivanje filtra. Kao to vidite prema mrei koja prikazuje jednu od dvije mogue maske, u nekim je sluajevima to prihvatljivo, dok u drugima jednostavno smeta ili ograniava to moete napraviti s pluginom.

W
Bokeh
Prije nego se pojavio Bokeh, kompanija Alien Skin bila mi je poznata po... pa po arenim iama po raznim pluginovima kojima se simulirala vatra ili dlake na slici, na primjer. Znalo se tu nai i stvari relativno upotrebljivih dizajnerima i ilustratorima, kao to je Drop Shadow, ali za fotografe produkcija Alien Skina nije bila pretjerano zanimljiva. Mislim da je Bokeh to promijenio. (Usput reeno, ini mi se i da je Blow Up, plugin za poveavanje rezolucije i njihova konkurencija Genuine Fractalsima onOne Softwarea, isto prilino zanimljiv plugin.) Po suelju se Bokeh ne razlikuje ba previe od svojih roaka ia suelje je jednostavno, prilagoeno defaultnim vrijednostima Windowsa i reklo bi se da je vrlo dosadno. No upravo zbog toga ne smeta radu, kao to to znade biti sluaj s nekim drugim programima na Windowsima koji nastoje originalnost pokazati to originalnijim sueljem i onda time smetaju radu s programom. A ba je rad s programom ono to Bokeh ini korisnim. Nije problem u Photoshopu s par klikova miem zamutiti pozadinu. No da biste dobili rezultat koji imalo slii na prirodnu fotografsku zamuenost, trebali biste se dobro pomuiti i obaviti cijeli niz postupaka. Ja, recimo, nemam pojma to bi sve trebalo napraviti. Bokeh proces uvelike pojednostavljuje. Ako nemate prevelikih zahtjeva, tu je izvjestan broj preseta napravljenih prema onome to autori plugina smatraju za objektive s dobrim bokehom. Dodue, meni se vie ini da su izabrali njima najpoznatije objektive. Ne sumnjam da Canon 85/1.2 ili Nikkor 105/2.5 imaju dobar bokeh. Meutim, kad govorimo o bokehu, najee se prvo spominju neki Leicini objektivi. Ne znam, mogue je da je problem u nekakvoj zatiti trademarka, pa Alien Skin nije smio koristiti nita to bi i spominjalo Leicu ili neke druge proizvoae objektiva. No dobro... injenica je da u presetima imate est objektiva s po dva otvora blende. Ako vas to ne zadovoljava, moete sami napraviti bokeh kakav elite. Moete odrediti ima li blenda 4-5-6-7 i tako dalje lamela ili je savreni krug. Moete odrediti

Jedna od korisnih stvari kod Bokeha jest to dolazi s vie preseta, odnosno postavki za objektive za koje autori plugina smatraju da imaju dobar bokeh. Meutim, ako vam se ne sviaju, imate mogunost sami stvoriti svoj objektiv s idealnim bokehom.

koliko je gladak (creamy) bokeh. Pri tome mi je zanimljivo da su autori odluili moguiti da ta glatkoa ide u negativne vrijednosti ime moete dobiti zloglasni udvostrueni bokeh svaki se rub u zamuenom dijelu slike udvostruuje, pa stvari kao to je trava ili granje izgledaju grozno. Isto tako, postoji i mogunost dodavanja vinjetiranja. Ah, ta nostalgija. Meni najbolji dio Bokeha jest njegova mogunost koritenja maski, to jest selekcije koja je napravljena izvan samog plugina. Da, plugin ima mogunost koritenja vlastite krune ili planarne maske, ali najrealistinije rezultate dobivate tek kad ih kombinirate sa selekcijom napravljenom oko objekta koji elite izdvojiti. Usput, mogunost da plugin svoje rezultate stavi na novi layer otvara vam dodatne mogunosti obrade slike. Kod plugina mi se svia i to to ne trai naroito velike procesorske resurse, pa se rezultati dobivaju brzo.

Focal Point

Za razliku od Alien Skina, onOne Software je ostavljao dojam proizvoaa softvera namijenjenog ozbiljnijim stvarima. Gore spominjani Genuine Fractals jedan je od respektabilnijih programa za poveavanje rezolucije. A ako ste ga vidjeli, onda znate i kako izgleda Focal Point. I moram priznati, taj me izgled nervira. Siva ili crna slova na tamnosivoj pozadini nisu kul, pogotovo ako ih nemate mogunost promijeniti u neto prihvatljivije. Tu je i glavno razoarenje: nema mogunosti koritenja vanjske maske. Imate samo njegovu planarnu i krunu masku, i to je to. Na taj nain moete dobiti prihvatljive, pa ak i jako dobre rezultate, ali nikako ne i najbolje. Uoljivi preseti Focal Pointa se ne pozivaju na postojee objektive ve imaju barem meni total-

no udna imena kao Left Handed Martha ili tako neto slino. Kaem uoljivi jer trebate kliknuti na dosta slabo vidljivu naredbu Lens da bi vam se pokazao izbor objektiva. Skoro duplo vie nego u Bokehu. No i ovdje su vam na izbor Canonovi i Nikonovi objektivi, to pomalo poinje iritirati. Stvarno, gdje su te Leice, Minolte i razni drugi proizvoai s dobrim bokehom? Ako vas zanima da sami odreujete vrijednosti, njegovo simuliranje blende ide tako daleko da ne samo da odreujete broj lamela, ve odreujete i koji e kut biti izmeu njih. Na sliku, jednako kao u Genuine Fractalsima, moete dodati i zrno. Hm, pitam se to pobornici ultra-iste slike misle o tome... To je ipak za neku drugu diskusiju. Focal Point sam instalirao jo u verziji 1, a relativno nedavno se pojavila i verzija 2. Glavna razlika je u tome to je verzija 1 bila bra. Naime, kad biste ga po-

krenuli, plugin bi obavio svoje to se dobro vidjelo na ekranu a kad biste konano kliknuli na naredbu Apply, nikakvog ekanja nije bilo. Kod verzije 2 ekanje nakon to kliknete na Apply je postalo uoljivo. U.O..LJ.I.V.O. I to na istom raunalu na kojem je bez veih problema radila verzija 1. Na brem raunalu bi to nesumnjivo ilo bolje. E da, i ovdje treba spomenuti mogunost stavljanja rezultata plugina na novi layer i s time povezanu dodatnu obradu slike. Ipak, ja se ba ne bih previe zafrkavao s Focal Pointom. Nesumnjivo e se nai onih koji e ga koristiti puno uspjenije od mene, ali se meni Bokehova mogunost koritenja vanjske maske ini kao presudni faktor. Da to to radi bre od Focal Pointa i ne spominjem. Pri tome mogu ignorirati ie koje se oituju u tome da highlighte na fotografiji Bokeh moe pretvoriti u srca ili zvjezdice. Nitko nije savren. ,

Bibble 5

Pro

nima meu nama koji su navikli na Adobe Camera RAW, svaki drugi program ispoetka izgleda... blah. "Aaaaa, jo jedan program za obradu RAW-a. Koga briga?" Meutim, niti jedan program velike sloenosti ne moe se upoznati ni savladati u par pogleda po izbornicima. (I nemojmo se zavaravati - kvalitetniji programi za obradu RAW-a definitivno jesu programi velike sloenosti.) Trebate uloiti i vremena i truda da biste takav program savladali. S druge strane, pitanje je ima li smisla ili isplati li se. to se tie najnovije verzije Bibble Pro, petice, pomalo sam podijeljen oko toga isplati li se ili ne.

Dugo je trebalo

Bibble 5 je zadnjih par godina bio na glasu kao vapourware, program kojeg stalno reklamiraju a nikako da se pojavi. Proizvoa ga je najavio za 2008. godinu, ali se onda nije nita dogodilo. Samo su se pojavljivale verzije 4.9.8, 4.9.8a, 4.9.9 i tako dalje. Konani izlazak verzije pet prije par mjeseci doekan je pomalo i s nevjericom. Kad peticu pokrenete, na prvi bi se pogled mogli prevariti i pomisliti da ste otvorili Lightroom. Izbor boja suelja, nain kako su moduli rasporeeni, i tako dalje i tako blie. Reklo bi se da to nije sluajno. Naime, Bibble

nije tek puki RAW developer, nego se reklamira sloganom Photographic Workflow at the Speed of Light, fotografska obrada brzinom svjetlosti. Drugim rijeima, namijenjena mu je ista uloga koju u Adobejevoj ergeli ima Lightroom. Usput reeno, dugogodinji korisnici su spekulirali da je upravo to povezivanje uloge RAW developera i programa za kontroliranje digitalne "imovine" (digital asset management) bio razlog ovolikom kanjenju petice. Izgled i raspored modula za obradu je i prvi razlog za prigovore. Ako su ve dali mogunost za promjenu boje pozadine na kojoj se prikazuju fotografije i thumb-

Imenu usprkos, plugin Andrea daje jako dobre rezultate u simulaciji klasinih filmova. No morate ukljjuiti plugin za konverziju u crnobijelo da biste dobili odgovarajui crno bijeli look. Neki se od nas vole igrati takvim stvarima...

highlight 9

 U verziji pet, Bibble je dobio pravi History, mogunost da se vratite na bilo koji korak u obradi.

nailovi, mogli su isto tako dati mogunost mijenjanja boje ostalih dijelova suelja. Ovakva mi je prljava siva (ili sivo-smea) ila na ivce jo kad sam je prije nekoliko godina vidio u ZBrushu, 3D programu. Sreom, tamo moete promijeniti sve boje u suelju. No ovdje ne moete.

Zbrka

Zatim, suelje mi je relativno zbrkano. Moduli su skriveni jedan iza drugoga, a tabovi za pozivanje pojedinih modula ne nalaze se na vrhu ve sa strane. Valjda su htjeli izbjei jo veu slinost s Adobejevim proizvodima. Osim toga, nije mi ba previe jasno dupliciranje i mijeanje nekih modula. Na primjer, White Balance se nalazi na vrhu modula za osnovne promjene - upravo kao i kod Adobe Camera RAW. No, postoji i posebni modul za White Balance. U redu, recimo da ne elite koristiti te takozvane osnovne prilagodbe slike, ve da imate ukljuen modul Exposure, ekspozicija, i pokraj njega White Balance. No, i ekspozicija se nalazi u osnovnim promjenama te je jedina razlika u tome to zasebni modul sadrava automatske postavke za jai ili slabiji kontrast. Zato nisu to mogli sve staviti u jedno? I dodati automatsko podeavanje White Balancea, kad smo ve kod toga.

Dobre stvari

Nije sve zbrkano i nespretno. Dapae. Bibble 5 je dobio mogunost dodavanja layera i selektivnih promjena na fotografiji. Recimo, umjesto posvjetljivanja svih tamnih dijelova na fotografiji, moete dodati novi layer, na njemu kistom oznaiti dijelove koje elite posvijetliti za treinu blende, pa onda dodati drugi layer

Mogunost obraivanja samo pojedinih dijelova slike svakako je dobrodola. Kombinirajte nekoliko layera i na svakom novu promjenu nanesenu kistom pa ste dobili vrlo snaan alat za obradu slike. (Kist je ovdje namjeten na crvenu boju, da se izvrene promjene bolje vide.)

White Balance se bespotrebno nalazi na dva mjesta. Mogli su jednostavno ostaviti samo takozvane osnovne prilagodbe.

v
na kojem ete oznaiti dijelove koje elite posvijetliti za pola blende, pa trei na kojem ete dijelovima slike smanjiti ekspoziciju za cijelu blendu i tako dalje. Ovo je i glavni razlog zato bih preporuio koritenje grafikog tableta uz Bibble 5. Sve se te promjene mogu napraviti i miem, ali je lake perom na tabletu. Dobra novotarija u Bibbleu 5 jest i uvoenje Historyja, odnosno povijesti rada na pojedinoj slici. To funkcionira upravo onako kao u Photoshopu - u svakom se trenu moete vratiti na pojedinu akciju i od nje krenuti ispoetka. Da, ne smijem zaboraviti da su sve radnje na fotografiji nedestruktivne, to jest da se originalna RAW fotografija ne mijenja. Isto tako, osim na RAW-u, Bibble moe na isti nain raditi na JPEG-u i TIFF-u. I sprema 16-bitni TIFF, kojeg kasnije moete doraivati u Photoshopu ili bilo kojem drugom programu. Jo bih pohvalio i plugin za simuliranje filma, bedastom imenu Andrea usprkos. Premda besplatna verzija koja dolazi uz Bibble moda i nije tako dobra kao neki plugini za Photoshop, i Andreom moete postii jako dobru simulaciju klasinih crnobijelih fotografija. U stvari, simulira kolor filmove, a morate ukljuiti plugin za konverziju u crno bijelo da biste se mogli igrati s lookom. S druge strane, taj osnovni modul za konverziju fotografije u crnobijelu nije ba neto za previe prie. Vrlo je bazian, ak i vie nego filtar za konverzija u crnobijelo koji nalazite u Photoshopu.

Koga veseli

Moda vam se ini da malo previe spominjem Photoshop i Adobejeve proizvode. To se jednostavno ne moe izbjei. I Photoshop i Lightroom su postali de facto standardi. Ne kaem da su bez greke, dapae. Recimo, na jednoj je fotografiji Adobe Camera RAW uporno prikazivao demosaicing artefakte, dok ju je prijanja verzija Bibblea konvertirala bez ikakvih proble-

ma. Svejedno, i Photoshop i Lightroom koristi jako veliki broj ljudi i upravo u tome lei glavni Bibbleov problem. Moda malo udno zvui, ali Bibble nije niti Photoshop niti Lightroom. Bez obzira na njegove nedostatke i prednosti, osim cijene ne vidimo nekog velikog razloga da se Adobejevi korisnici prebacuju na Bibble. Iako pomalo spor, Bibble je u naelu dobar, no ne nudi nita epohalno. Kako je najavljeno brzo pojavljivanje verzije 5.1, moda e ta verzija ponuditi neke dodatne prednosti. Konkurencija je sigurno dobra stvar, iako je teko biti konkurencija firmi koja ima ogromne financijske i programerske resurse kao to to ima Adobe. ,

highlight 11

NEX na Prvu
e moe nadugo i nairoko govoriti o aparatu koji si imao u rukama na par sati, ali moe vidjeti o emu se taj aparat slui. A Sonyjevi novi aparati NEX-3 i NEX-5 slue za takozvanu potroaku fotografiju. Neki bi taj izraz mogli smatrati oksimoronom, ali govorimo o vrsti fotografije koju nije briga za savrenom kompozicijom, kojoj nije stalo do tehnike fotografiranja, a jo manje do beskrajnih kompliciranih tehnikih detalja fotoaparata. Ljudima koji poine takvu vrstu fotografije stalo je do biljeenja emocionalnih trenutaka njihovog ivota to lake, to bolje. Sonyjeva ciljna grupa za NEX-ove su upravo takvi

korisnici fotoaparata. ak je i prezentacija za novinare obavljena kao da niti jedan od nas ne zna skoro nita o aparatima ili fotografiji. (Moram ovdje priznati da me iritira kad mi netko govori debelo ispod razine znanja koju imam.) Govorili su o kreativnom defokusiranju, smanjenom umu, megapikselima, koliko je visok ISO i o drugim slinim lako pokazivim karakteristikama, isto kao i o mogunost da aparati snimaju fotografije za prikazivanje na sonyjevim 3D televizorima. Drugim rijeima, tipina marketinka strategija za potroae, kao da govore o najobinijem kompaktnom fotoaparatu. To je ilo dotle da kad su poeli govoriti o takozvanom Speed Priority mode gdje aparati mogu snimati

7 slika u sekundi ja to automatski shvatio kad rad sa ozbiljno smanjenom rezolucijom, onako kao to kompakti rade s visokom osjetljivou. Sreom, to nije sluaj. Aparat zakljua fokus i ekspoziciju te onda okida sedam slika u sekundi. Pri normalnom nainu rada brzina mu je 2.3 slike u sekundi.

Od tipke do tipke

Prije nego to pomislite da ja opako osuujem i Sony i njihove nove aparate, da vidimo kako aparat radi. Primijetite da govorim o jednini: veina novinara dobila je NEX-5, a tek nekoliko njih NEX-3. Sony je postavio peticu kao vii od dva nova modela, ali razlike

B
Playboyeva zeica, jacuzzi, polusvjetlo skoro svi uvjeti za dobar photoshoot. Da samo pancake nije pokazivao tu nesretnu mekou... Mekoa objektiva u dosta sluajeva moe jako dobro doi, ali ovdje je samo smetala. Na prethodnoj stranici: nesuena slovenska Miss Universe. Pria je malo dulja, ali da sam ja na njenom mjestu, konferansje dodjele bi definitivno nastradao. Objektiv je bio pancake 16/2.8, a i tamo se vidi kako je mekan.

nisu neto naroito velike. NEX-5 je malo manji, ima magnezijsko kuite te moe snimati video u rezoluciji 1080p i AVCHD formatu. Ostatak je manje-vie isti. Usput reeno, NEX-5 je stvarno malen. Usprkos tome, prilino ga je ugodno drati, zbog ugraenog malog gripa, ali vam svejedno ne preporuujem da ga drite kao DSLR. S druge strane, ista je ta veliina znaila da sam prilino esto sluajno pritiskao tipku izbornika i kotai na stranjoj strani aparata. (ee nego na mom Penu, koji jest neto vei.) Inae, tipke su glavni razlog moje iritiranosti NEXom. Napravljene su kao na pravom kompaktu. To jest, nema previe igranja s promjenom vrijednosti. Na pri-

mjer, ako elite promijeniti EV kompenzaciju, moete pritisnuti kotai, ali je onda (barem meni) prilino nezgodno okrenuti kotai i lako promijeniti vrijednost. Ako to elite napraviti preko izbornika, kao to bi prosjeni korisnik kompakta uinio, morate otii u izbornik Camera Settings i tamo promijeniti vrijednost. Neto slino se dogaa s promjenom ISO vrijednosti, samo to za nju nema nikakve zasebne tipke i morate otii na izbornik Brightness. Rekao bih da ovo smjetanje srodnih parametara slike pod razne izbornike odlino za ljude koji ih ba ne mijenjaju previe pa im nije ni stalo, ali veini e fotografa vjerojatno ii na ivce. Da, znam da se moe priviknuti na smjetaj po

izbornicima, ali moe se priviknuti na skoro sve, pa to i nije neki argument.

A sad ozbiljno

Usprkos relativno nespretnom nainu rada, NEX5 je maleni aparat s vrlom dobrom brzinom odaziva. Izbornici se smjenjuje jako brzo, a slino je i s pregledavanjem snimljenih fotografija. ini se da aparat dosta brzo fokusira, a isto se tako ini da fokusira tono tamo gdje ste htjeli. Naravno, pod uvjetom da ne preputate aparatu da odlui na to e fokusirati. Dodue, veina korisnika vulgaris e upravo to uiniti. Reklo bi se da je fokusiranje na srednju toku najoz-

S lijeve strane: Sony NEX-5 s kit zum objektivom. S desne strane: Olympus PEN s adapterom i objektivom OM 28/2.8, mojim uobiajenim objektivom za taj aparat. Uoite da razlika u ukupnoj veliini skoro da i ne postoji, iako Sony nudi vie fleksibilnosti u pogledu arine duljine. Neto vei senzor ima i svoju fiziku cijenu.

bilniji nain fokusiranja, jer toku fokusa ne moete lako mijenjati. Nakon to ste fokusirali, najverojatnije ete morati rekomponirati fotografiju. Usput, ako runo fokusirate, NEX, kao i njegovi konkurenti, ima mogunost automatskog uveanja slike da bolje vidite na to fokusirate. Jedino problem s brzino aparata, to jest s brzinom procesora, pojavljuje se nakon to se snimili automatsku panoramu ili upotrijebili burst mod. Aparat brzo i posluno snima fotografije, ali onda pone uoljivo zavlaiti dok ih pie na karticu. Proces bi moda mo-

gao ii bolje s brom karticom (dobili smo Group 4 SD kartice), ali kako se, primjerice, panorama snima samo u JEPG-u, nekako sumnjam u to. Naime, za konverziju dvadesetak fotografiju ipak treba vremena, a ak i najbri profesionalni aparati ne rade s tolikim brojem slika odjednom. Tu je i razlika izmeu dva objektiva koje smo mogli isprobati kit zum 18-55/3.5-5.6 i pancake 16/2.8. Kit zum je kit zum. Fotografije njijme snimljene izgledaju fino i otro, to je sigurno jedan od vanijih uvjeta za objektiv te kategorije. No njegova mala maksimalna

blenda bi mogla biti glavni razlog zato se napredniji fotografi nee zagrijati za taj objektiv. Pancake je druga pria. Ja nisam od onih koji smatraju da je najvea blenda od F2.8 tragedija. Naravno, F1.7 ili makar F2.0 bi sasvim dobro dole, ali F2.8 se dade sasvim normalno koristiti. injenica da je objektiv irokokutan bi u svakodnevnoj upotrebi mogla biti vei problem. (Na NEX-u daje ekvivalent 24mm.) irokokutnim objektivom moete snimati u velikom broju situacija, ali vas prisiljava da snimate na odreeni nain. Za one koji se nisu susretali sa irokokutnim objektivima, Sony preporuuje koritenje digitalnog zuma. Jedna rije komentara: uuufffffffffff. Osim toga, tu je i tipino irokokutno izoblienje kad ste blizu subjekta snimanja, za koje se pak ini da je vee kad je aparat u portretnoj orijentaciji. S druge strane, tu je i mekoa velikog dijela fotografija snimanih pancakeom. Isprva se nisam mogao odluiti je li razlog mala brzina zatvaraa i stresanje aparata, preveliko uklanjanje uma i zamuivanje detalja, kretnje modela, krivo fokusiranje ili kombinacija svega navedenog. Sumnjao sam da bi razlog moglo biti i to da je objektiv jednostavno mekan kad je irom otvoren to se na koncu pokazalo tonim. Otkako sam imao aparat u rukama, Sony je priznao mekou objektiva kao known bug i sad treba vidjeti to e napraviti. Za razliku od kit zuma, pancake nema optiku stabili-

Svaki put kad pogledam ovaj portret smine slovenske plivaice snimljen pancakeom, gornji mi se dio slike ini prilino izoblien. Izgleda jednostavno udno. Prije nego vam padnu na pamet zlobni komentari, takvih izoblienja skoro da i nema kad su fotografija orijentirane vodoravno.

zaciju. (A stabilizaciju za zum ukljuujete kroz izbornike) Kad sam pitao zato su ignorirali svoju postojeu stabilizaciju senzora iz Alphi, reeno mi je da taj modul jednostavno nije mogao stati u ovako mala tijela.

I tako dalje

Ono to dalje dolazi je sigurno super-zum objektiv podeen za rad s videom, s tihim fokusiranjem. ini se da, barem u dogledno vrijeme, nee biti objektiva irih od pancakea jer je Sony ve proizveo fish-eye konverter za njega. (To jest, dodatak za riblje oko, neto slino konverterima kakvi su postojali za nekadanje kompakte.) Sigurno je i da dolaze nova tijela. Znatieljan kakav jesam, pitao sam hoe li se moda pojaviti neki napredniji model, s vie direktnih komandi. Nisu htjeli iznositi nikakve specifikacije (to sam i oekivao), ali su kazali da nisu ova dva aparata bacili na trite pa nek plivaju il potonu, te da njihovi inenjeri ve rade na novim modelima. U meuvremenu, ono to smo dobili su dva aparata vrlo vrsto orijentirana na potroaki dio trita, na ljude koji bi htjeli neto bolje od svojih dosadanjih kompakata, a smatraju da su im DSLR-ovi prekomplicirani. Za taj dio trita NEX-ovi izgledaju kao vrlo pristojni aprati, no napredniji fotografi e ili morati ekati ili zakljuiti da konkurencija nudi neto to im se vie svia. ,

HP Z 3200

ostalo mi je naporno itati o tome kako taj i taj ureaj ima tri cijela pedesetdva posto vie neega od nekog drugog ureaja. Recimo, printeri. Ooooh, ovaj printer moe za dvije cijelih tri sekunde zavriti posao bre nego ovaj drugi. Zato? to ste dobili s tih 2.3 sekunde? Dodue, to moda ima nekog smisla kad govorimo o malim printerima na kojima uglavnom printate po stranicu teksta i onda je bitno da ta jedna stranica izae to prije (iako ni tu sekunda-dvije ne igraju skoro nikakvu ulogu). No kad govorimo o velikim profesionalnim printerima, brzina stvarno nije neka vrlina.

24 i 44-inna verzija Z3200.

Uzmimo na primjer HP-ov Designjet Z3200. Namijenjen je profesionalnim fotografima bili oni fine art fotografi ili snimali vjenanja, malim tiskarama koje ele izraivati printeve u malim serijama, ili studijima koji ele kod kue imati printer na kojem mogu raditi pre-press proofing, to jest provjeriti kako neto tono izgleda prije nego poalju na tiskanje. Dakako, uvelike iskljuuje takozvane obine korisnike ako ni zbog ega drugog, a onda zbog cijene. Z3200 kree od otprilike 39 tisua kuna za 24-innu verziju bez

Postscripta, a onu za 44-innu verziju s Postscriptom neu vam ni spominjati.

Profesionalac

Uz takvu cijenu, Z3200 dolazi s dosta pogodnosti. Prvo, ima dvanaest tinti, od ega su etiri crne: foto crna, mat crna, siva i svijetla siva. Ako elite zamijeniti papir na kojem ste printali fotografiju od sjajnog u mat, nema potrebe da mijenjate i tinte. Printer sam koristi tri crne na sjajnom papiru, a sve etiri na mat papiru. Istina, jedna od dvanaest tinti je i gloss enhancer, kojeg moda ne bismo trebali smatrati tintom u pravom smislu te rijei. Naime, njegova je uloga da izjednai sjaj i to vie smanji bronzing fotografije. Kod njega su mi zanimljive neke finije postavke podeavanja: moe se nanositi potpuno automatski, moe se iskljuiti nanoenje na bijele povrine ili se moe potpuno iskljuiti. Volim stvari koje daju veu kontrolu, pa makar ih i ne morao koristiti. Gloss enhancer ne bi bio neki preveliki razlog za oduevljavanje printerom, no kod njega mi se svia i to to daje vrlo dobre printeve, pogotovo crno bijele. To me previe i ne iznenauje ako se jo uvijek sjeate, oduevio me kolor ispis jo na HP-ovom B8850,

poluprofesionalnom printeru, pa nije ni udo da printer za koju klasu iznad B8850 daje odlian kolor ispis. Naravno, moja osobna preferenca je polusjajni papir, ali sam sa Z3200 isprobao jo nekoliko vrsta papira i sa svima je davao jako dobre rezultate. Meu isprobanima je bio i nekakav Fabrianov teksturirani papir, za koji nismo imali profil, ali je konani print ipak bio jako dobar i zanimljiv. Uoite da kaem nismo. Niste valjda mislili da sam printer isprobavao doma? 24-inna verzija je teka 65 kila i nije za esto slanje naokolo. Da se vratim na poetak teksta, odnosno na brzinu. Prema podacima proizvoaa, Z3200 isprinta fotografiju formata A1 (cca 84x60 cm) za 12.5 minuta na sjajnom papiru u foto kvaliteti. No prilikom isprobavanja Z3200 je u vie navrata crno-bijelu fotografiju veliine 60x45 cm printao preko 15 minuta. To, dodue, nije 2.35 posto, ali ne smatram da je brzina problem. Z3200 nije printer od kojeg oekujete da isprinta petsto stranica u dvije minute. Njega ete nai kod ljudi koji se profesionalno bave printanjem i koji e fotografiju poslati na print i otii raditi neto drugo, dok vi niti neete biti prisutni. Tako da znate, ako svoje fotografije date na printanje nekome tko ima Z3200, moete oekivati jako dobre rezultate. ,

t 24-inna verzija Z3200, fotografija 2007, Monica Monimix Antonelli

w
osnovne karakteristike
Najvei format papira Najvea debljina papira Vrsta tinte Broj tinti Boje 24-inna verzija/ 44-inna verzija 610 x 1676 mm/ 1118 x 1676 mm 0,8 mm pigmentna 12 B, G, M, R, Y, lC, lM pK, mK, pGr, lGr, gloss enhancer Brzina ispisa (A2+, photo quality) oko 15 minuta od 39.000 kn navie

Svjetliji dio koji vidite na slici je Gloss Enhancer, ovdje prevuen preko cijele slike. On izjednauje sjaj cijele slike i smanjuje bronzing.

Cijena

highlight 17