Seminari !

Epistemologija psihologije emocija i motivacije Teorija- skup pravila/zakonitosti kojima objanjavamo pojave Cilj psi-znanosti- objanjenje, razumijevanje i predvianje ljudskog ponaanja Kriteriji za odreivanje kvalitete teorije: (1,5- sadrajni, 2,3,4- formalni) 1) provjerljivost 2) plodonosnost 3) jednostavnost 4) sveobuhvatnost 5) konzistentnost (internalna- njeni elementi ne smiju se meusobno pobijati, i eksternalna-ne kosi se s ostalim teorijama) Hull uinak ovisi o varijablama koje ga determiniraju E= H x D (E- ekscitacijski potencijal, H- navika, snaga veze izmeu podraaja i reakcije, D- nagon, daje energiju za akciju, kad u organizmu doe do deficita, ne usmjerava i ne bira reakciju nego oslobaa najbolje nauenu) Sloboda izbora VS determinizam S.I. onemoguava predvianje, D. Tvrdi da postoji uzrok za ponaanje- uzrok A-posljedica B, reakcija je funkcija podraaja i organizma) Postoje razliite vrste determinizma- tvrdi, mekani, probabilistiki (predvianje s vjerojatnou- ponaanje je funkcija osobe i okoline) Razvoj znanstvene discipline Thomas Kuhn- prouavao povijest znanosti- kontinuirani razvoj (sporije) i diskontinuirani (revolucionarna ideja) Faze razvoja znanosti: a)predparadigmatsko- zainteresiranost, neusklaenost EMO b)paradigmatsko- usklaenost, istraivanja c)razdoblje krize i revolucije nove ideje d)nova paradigma Motivacija Pitanja- uzroka i intenziteta Pretpostavka psiholokog hedonizma (hedon. kontinuum) Antecedentni uvjet intervenirajua varijabla (motivacija) konzekventni uvjet (hrana- sitost- sporo tranje) Teorija oekivane vrijednosti- odluujemo na temelju procjene vrijednosti moguih ishoda, jedna od najtrajnijih i najobuhvatnijih teorija u psi Ostale definicije motivacije i motivacijskih pojmova: McDougall 1908.- instinkt je naslijeena psihofizika predispozicija koja determinira na opaanje i doivljavanje u svezi s nekim elementima Woodworth 1918.- nagon je dinamika varijabla koja energizira ili aktivira mehanizme ponaanja Young 1936.- motivacija su svi uvjeti koji pobuuju i reguliraju ponaanje organizma, zajedniki pojam za sve determinante ponaanja

Hebb 1955.- motivacijski koncepti izjednaeni su s arousalom/pobuenost, arousal je sinonim s generalnim nagonskim stanjem, nagon je svojevrsni energizator ali ne i vodi u ponaanju Maslow 1954.- motivacija je univerzalna karakteristika praktiki svakog organizmikog stanja- konstantna, nikad zavrena, fluktuirajua i kompleksna

Emocije Subjektivno, fizioloo, funkcionalno, ekspresivno- uvstvo Ex movere- sklonost djelovanju Filozofsko pitanje- platon- emocije pomuuju um, stoici- emocije ometaju ovjeka, aristotelimaju kognitivne temelje Ostale novije definicije emocije: Arnold 1960.- tendencija prema intuitivno procjenjenom dobru, udaljavanje od loegpovezano s obrascem fiziolokih promjena (razliito za svaku emociju) Lazarus 1991.- organizirana psihofizioloka reakcija na novosti do kojih dolazi u svezi s tekuim reakcijama s okolinom, kvaliteta i intenzitet emoc. reakcija ovise o subjektivnoj evaluaciji/ kognitivnoj procjeni Emocije su zapravo organizirane kognitivno- motivaciono- relacione konfiguracije iji se status mijenja s promjenama percepcija i evaluacija osoba- okolina reakcija. Young 1973.- emocija je afektivno stanje poremeaja koje je psiholokog podrijetla Izard 1977.- tri komponente: a) doivljaj ili svjesni osjeaj emocija b) procesi koji se pojavljuju u mozgu i ivanom sustavu c)opaljivi ekspresivni obrasci emocija (lice) E. su genetska i steena motivaciona predispozicija da se reagira doivljajno, fizioloki i ponaajno na neke internalne i eksternalne podraaje

Priroda ljubavi, Sternberg, R.J. - rane teorije ljubavi (Freud, Reik, Fromm, Harlow, Maslow) - novije teorije ljubavi (Rubin, Lee, Tennov, Shaver, Hazan i Bradshaw, Hatfield, Davis, Sternberg) - cilj: utvrditi primjenjivost teorijskih okvira psihometrijskih teorija inteligencije u objanjavanju prirode ljubavi (Spearmanov, Thomsonov i Thurstoneov model) - problemi: 1. Ispitati (k)ako se razlikuje ljubav u razliitim bliskim odnosima (majka, otac, brat, ljubavnik, prijatelj) 2. Ispitati povezanost razliitih demografskih, obiteljskih i varijabli linosti s ljubavlju u bliskim vezama 3. Ispitati strukturu ljubavi 4. Ispitati mogunost predvianja veze na temelju koritenih mjera ljubavi, varijabli linosti i procjena fizike privlanosti - pretpostavljeni modeli ljubavi

Rezultati: Thomsonovski model prua najbolje psiholoko objanjenje strukture ljubavi (generalni faktor ljubavi je interpersonalna komunikacija, dijeljenje i podrka) strukturalna kompozicija ljubavi slina je za razliite veze- ljubav prema najboljem prijatelju najvie se razlikuje od strukture ljubavi prema drugim osobama koliina ljubavi prema partneru vea nego prema drugima ljubav prema razliitim lanovima obitelji pozitivno povezana, ali ne generalizira se na odnose izvan obitelji koliina ljubavi unutar obitelji povezana je s radou i bliskou unutar obitelji (trenutno i u djetinjstvu) procjena svianja, komplementarnosti, depresivnosti i fizike atraktivnosti znaajno prognoziraju uspjeh ljubavne veze kritike: samoprocjene veliina uzorka u odnosu na broj ispitivanih varijabli (mali uzorak) nisu uzete u obzir sve mjere ljubavi nisu prikazani svi rezultati analiza strukturalni modeli nisu teorija triangularna teorija ljubavi- intimnost, strast i odanost

Kvantitativne varijacije poticaja i ucinkovitost u bijelih stakora, Crespi Problemi: 1. odnos izmeu veliine poticaja i razine djelovanja 2. odnos izmeu veliine poticaja i distribucije truda tijekom djelovanja 3. koji su efekti variranja veliine poticaja prilikom djelovanja - pitanje variranja nagona i poticaja- nagon se pokuao drati konstantnim kako bi se ispitivao utjecaj samog vanjskog poticaja - izvedba / djelovanje je ponaanje ivotinje u odreenoj situaciji i ukljuuje uenje kao jednu od svojih determinanti; uenje je kapacitet ivotinje za izvedbu; motivacija je njena elja za djelovanjem - nas zanima period IZVEDBE-period za koji se pretpostavlja da je primarno pod utjecajem motivacije - ujednaenje nagona svih takora - koliine prutia- 1, 4, 16, 64, 256 1. odnos izmeu veliine poticaja i razine djelovanja - krivulja odnosa koliine poticaja i razine uinka je spljotena sigmoidna krivulja - koliina poticaja ima efekta od samog poetka uenja - to je vei poticaj manji je varijabilitet unutar grupe - frustracija je prisutna kod takora s manjom koliinom poticaja 2. odnos izmeu veliine poticaja i distribucije truda tijekom djelovanja - u ranom periodu uenja, kako je koliina poticaja poveavana, krivulja brzine pokretanja se mijenja- pozitivno akcelerirana- linearna- negativno akcelerirana - u ranom periodu uenja, kako je koliina poticaja poveavana, krivulja brzine mijenja se lagano pozitivno akcelerirana- jako negativno akcelerirana- ravna - u periodu izvedbe aktivnosti, kako je koliina poticaja poveavana, krivulja brzine pokretanja varira progresivno- od negativno akcelerirane do potpuno ravne 3. efekti variranja veliine poticaja prilikom djelovanja - pomak na veu koliinu poticaja- efekt oduevljenja - pomak na manju koliinu poticaja- efekt depresije - Crespi nudi dvofaktorsku teoriju motivacije - vrijednost motivacije ovisi o 2 faktora- oekivanju poticaja i stvarnom dobitku poticaja - to je vei nesrazmjer izmeu oekivanja i dobitka, to je vee oduevljenje (ako je dobitak vei od oekivanog) odn. razoaranje (ako je dobitak manji od oekivanog) Teorija samoodredjenja i jacanja intrinzicne motivacije, socijalnog razvoja i blagostanja, Ryan i Deci - teorija samoodreenja- istrauje ljudske unutarnje tendencije rasta i unutarnjih psi. potreba koje ine osnovu samomotivacije i integracije osobnosti, kao i uvjete koji potiu te pozitivne procese - 3 uroene psiholoke potrebe: kompetencija, autonomija, povezanost - motivacija ukljuuje energiju, smjer, ustrajnost i sve aspekte aktivacije i panje - intrinzino motivirani pojedinci pokazuju vie interesa, uzbuenja, poveanu izvedbu, ustrajnost, kreativnost, vitalnost, samopouzdanje i ope blagostanje - intrinzina motivacija opisuje prirodnu sklonost novostima i izazovima, razvijanju i vjebanju kapaciteta, istraivanju i uenju - podteorije teorije samoodreenja: - Teorija kognitivne evaluacije- objanjena u terminima socijalnih i okolinskih faktora koji jaaju intrinzinu motivaciju

Teorija integracije organizma opipljive nagrade, rokovi, pritisak smanjuju intrinzinu motivaciju, a mogunost izbora i prilika za samousmjerenjem je poveavaju glavni faktori koji uzrokuju varijabilitet u intr. motivaciji su autonomija, kompetencija i povezanost zakljuak- okolina moe pomagati ili oslabiti intrinzinu motivaciju potiui ili sprjeavajui uroene ljudske psiholoke potrebe; ljudi e biti intrinzino motivirani za aktivnosti koje su novije, izazovnije i imaju estetsku vrijednost samoregulacija ekstrinzine motivacije: internalizacija- odnosi se na ljudsko shvaanje vrijednosti ili regulaciju integracija- daljnja transformacija regulacije u svoju vlastitu TSO(teorija samoodreenja) odnosi se na pitanja: a) o procesima kroz koje ne- intrinzino motivirana ponaanja postaju samoodreujua b) o nainima na koje socijalni okoli utjee na te procese 6 tipova regulacije ponaanja

nemotivirano stanje- stanje u kojem nema namjere, volje za akciju, ni regulacije ponaanja eksternalna regulacija ponaanja se izvode zbog izvravanja vanjske zapovijedi ili nagrade, najmanje su autonomna introjektirana regulacija- pojedinac sudjeluje u regulaciji ponaanja, ali ju ne prihvaa kao autorski svoju, ponaanja se izvode kako bi se izbjegla krivnja/ anksioznost ili radi poveanja ega identificirana regulacija- identifikacija je rezultat svjesnog vrednovanja cilja djelovanja ili naina regulacije ponaanja, samo se djelovanje prihvaa kao osobno bitno integrirana regulacija- regulacija ponaanja je evaluirana i uklopljena u pojedinev sustav vrijednosti i potreba, najautonomniji oblik ekstrinzine motivacije

intrinzina motivacija- izvravanje neke aktivnosti zbog njenih zadovoljavajuih uinaka (sport, glazba) prednosti vee internalizacije: vea ponaajna uinkovitost vea voljna upornost pojaana svijest o opem stanju bolja asimilacija pojedinca socijalni uvjeti koji olakavaju procese internalizacije i integracije: srodnost potreba za pripadnou povezanost s drugima

Oruje kao podraaj koji izaziva agresiju, Berkowitz i LePage Hipoteze: 1. podraaji asocirani s agresijom/ agresorom izazvat e najagresivnije odgovore 2. oruje e posluiti kao podraaj za izazivanje agresije, uzrokujui jau agresivnu reakciju, nego to bi ta reakcija bila u odsutstvu oruja (oruje je kulturalno povezano s agresijom) - obmana- ispitanicima je reeno da e se mjeriti psiholoka reakcija na stres - veliki otpad ispitanika Zavisne varijable: 1. primarna mjera agresije (broj el.okova koje ispitanik zada) 2. ukupno trajanje ispitanikovog el.oka 3. procjena raspoloenja Rezultati: - tretman pobuenosti prije zadavanja oka uspio je stvoriti razlike u koliini agresije - prisutnost oruja znaajno je utjecala na broj el.okova koje je ispitanik zadao ako je sam bio isprovociran (dobio je veliki broj okova jer nije dobro rijeio zadatak) - ljutiti ispitanici koji su oruje povezali s agresorom dali su najvie okova, ali se ta grupa ipak nije stat. razlikovala od one koja oruje nije povezala s agresorom - no, svi ljutiti s orujem su dali stat. znaajno vie okova nego oni koji su na stolu imali neutralni objekt - to se tie duljine el.okova- najdulji ljutiti s orujem- neljuti s orujem - ljuti bez oruja i neljuti bez oruja se ne razlikuju znaajno - davanje el.oka nija utjecalo na promjenu raspoloenja Zakljuno: - postoji utjecaj oruja na agresiju, povezivanje s agresorom ne daje stat.zna. jau agresiju Emocionalnost i Yerkes- Dodsonov zakon, Broadhurst - Jerkes- Dodsonov zakon prikazuje odnos izmeu stupnja opeg uzbuenja i radnog uinka/ uspjeha u nekoj aktivnosti - u poetku uinak raste s porastom emoc. angairanosti, no kad prijee optimalnu razinu i doe u zonu pretjerane uzbuenosti, uinak opada - optimalno uzbuenje je ovisno o teini zadatka, stupnju uvjebanosti, predznanju - za jednostavne zadatke optimalan uinak uz jako uzbuenje, a za sloene zadatke uz manje uzbuenje Problemi: 1. Ispitati vrijedi li Y.-D. zakon kod takora

2. Utvrditi da li je u podlozi emocionalnosti nivo nagona (drive level) ili nivo pobudljivosti (drive arousal) 3. Ispitati mogunost generalizacije na ljude Hipoteze: 1. Y.-D. Zakon pokazat e se valjanim na takorima 2. Emocionalnost je relevantna varijabla u Y.-D. Zakonu 3. U podlozi emocionalnosti je nivo pobudljivosti (drive arousal) 4. Rezultate emocionalnosti kod takora moemo generalizirati na neuroticizam kod ljudi jer im je podloga ista (labilnost autonomnog ivanog sustava) Konkretno: - emocionalni takori e pokazivati veu snagu nagona od neemocionalnih u situacijama kada je koritena intenzivna deprivacija zraka (visoki stupanj motivacije), te e bre uiti lake zadatke a sporije tee zadatke zbog toga optimalni nivo nagona u Y.-D. situaciji treba biti nii za emocionalne nego za neemocionalne takore - moemo predvidjeti interakciju izmeu emocionalnosti s jedne strane i varijabli motivacije i teine zadatka s druge strane (takoer, postoji i interakcija izmeu motivacije i teine zadatka, po Y.-D- zakonu) Nezavisne varijable: teina zadatka (laki, srednje teki i teki), razina motivacije (deprivacija zraka od 0, 2, 4, 8 sek) i emocionalnost (emocionalni i neemocionalni takori) Zavisne varijable: brzina uenja i brzina plivanja Rezultati: - zavisna varijabla- broj tonih diskriminacija - uenje opada s porastom teine zadatka - poveanje vremena deprivacije zraka stat.znaajno smanjuje uenje na teim zadacima u odnosu na lake - gl. efekt motivacije nije stat.znaajan - zavisna varijabla- brzina plivanja - emocionalni takori plivaju bre od neemocionalnih - poveanjem deprivacije zraka poveava se i brzina plivanja Zakljuak: 1. Y.-D. zakon se pokazao valjan na takorima- s poveanjem nivoa motivacije broj tonih odgovora opada 2. Emocionalnost se nije pokazala relevantnom varijablom 3. U podlozi emocionalnosti je drive level, a ne drive arousal 4. Ne moemo nita rei o mogunosti generalizacije na ljude Teorija ljudske motivacije, A.H. Maslow - osnovne potrebe - 1.Fizioloke potrebe- netipine, neovisne o drugim motivacijama i organizmu kao cjelini, mogu se somatski lokalizirati, imaju veu snagu od svih ostalih - homeostaza- tjelesni automatski napori da se odri onstantno, normalno stanje krvi - specifine gladi za namirnicama koje sadre elemente koji nedostaju organizmu - u sluaju zadovoljenja fiziolokih potreba pojavljuju se vie potrebe koje poinju dominirati organizmom, zatim jo vie hijerarhija relativne superiornosti - 2. Potrebe za sigurnou- javljaju se ako su fizioloke potrebe relativno zadovoljene 7

prouavanje djece- preferiraju siguran, ureen, predvidljiv i organiziran svijet u kojem se ne dogaaju opasne stvari, zatieni su od svih opasnosti te potrebe dominantne su u kriznim situacijama (OKP) 3. Potrebe za ljubavlju potrebe za ljubavlju, emocionalnom povezanou i pripadanjem disfunkcija ovih potreba- potekoe s prilagoavanjem, psihopatologije 4. Potrebe za potovanjem dijele se na 2 dijela a) elja za snagom, uspjehom, nezavisnou, slobodom b) elja za ugledom, priznanjem, panjom, vanou disfunkcije- obeshrabrenost i neuroticizam 5. Potreba za samoaktualizacijom potreba da netko postane sve ono to moe- dati sve od sebe

Motivacija za postignucem i ispitna anksioznost kao motivi za pribliavanje uspjehu i izbjegavanje neuspjeha, Atkinson i Litwin - n-postignue- mjeri motiviranost za postizanje uspjeha, a test anksioznosti mjeri motiviranost za izbjegavanje neuspjeha - Atkinsonov teoretski model (1957) - motiv postizanja uspjeha jai od motiva izbjegavanja neuspjeha- rezultat konflikta je uvijek pozitivan; motivacija postizanja uspjeha raste neovisno o teini zadatka- zadaci srednje teine su najpoeljniji - motiv izbjegavanja neuspjeha jai- rezultat konflikta je negativan- izbjegavanje rjeavanja zadataka na svim razinama svi zadaci su neprivlani, a posebno oni srednje teine (najjaa anksioznost) Hipoteze: 1. Osobe kod kojih je motivacija za postizanjem uspjeha vea od one za izbjegavanjem neuspjeha a) ee odabiru zadatke srednje teine b) rade due na zavrnom testiranju c) postiu vie rezultate na zavrnom testiranju 2. Rezultati postignua u Testu uvida trebali bi pozitivno korelirati sa preferiranjem zadataka srednje teine, upornou rjeavanja i zavrnim uspjehom 3. Rezultati testa anksioznosti trebali bi negativno korelirati sa tim istim varijablama Zakljuci: 1. Vrijednosti dobivene mjerom potrebe za postignuem jesu pokazatelj snage motivacije za postizanjem uspjeha, a vrijednosti dobivene testom anksioznosti ukazuju na sklonost izbjegavanju neuspjeha.(ti testovi su valjani) 2. Postoji pozitivna korelacija izmeu mjere potrebe za postignuem i ustrajnosti na zadatku.