1.

TURIZAM TERMINOLOGIJA, KLASIFIKACIJA I POVIJESNI RAZVOJ

1.2. DEFINICIJE POJMOVA TURIST I TURIZAM
Rijei turist i turizam dolaze od engleske rijei tour koja je u poetku imala znaenje samo za kruno putovanje. Kriteriji za definiranje pojmova turist/turizam: Prostorna komponenta Da bi osoba mogla postati turistom, mora krenuti na put. Svaka osoba koja poduzima putovanje od toke A do toke B je putnik. No, svaki putnik ipak nije turist, dok je svaki turist putnik! Prema Svjetskoj turistikoj organizaciji (UNWTO) putovanje se mora zbiti izvan uobiajene sredine odreene osobe. Vanhove smatra da uobiajenu sredinu jedne osobe ini izravna udaljenost od mjesta rada ili obrazovanja te ostalih mjesta koja se uestalo posjeuju. Obiljeja putovanja Osoba naputa uobiajenu sredinu na vlastitu inicijativu, dobrovoljno, u okviru svog slobodnog vremena, te ne obavlja nikakvu lukrativnu djelatnost (ne privreuje); putovanje je uvijek dvosmjerno, to znai da se turist uvijek vraa u mjesto svog stalnog boravka (domicil). Vremenska komponenta Osoba mora privremeno izbivati iz uobiajene sredine dulje od 24h, a maksimalno jednu godinu. Onaj tko boravi manje od 24h se naziva izletnik ili jednodnevni posjetitelj. Svrha putovanja Turisti prema definiciji UNWTO-a su: osobe motivirane odmorom, rekreacijom, sportom, zdravstvenim razlogom, posjetom prijateljima i rodbini ili su na poslovnom putu, studiju, hodoau, a nisu: aktivni pripadnici oruanih snaga, putnici na dnevnim rutinskim putovanjima, putnici koji svakodnevno putuju na posao, u kolu, na studij, putnici u tranzitu, migranti i radnici na privremenom radu, nomadi, izbjeglice i prognanici te osobe iz diplomatskog kora i konzularni predstavnici.

Koristei se navedenim determinantama, UNWTO definira turista kao posjetitelja. To je osoba koja putuje izvan svoje sredine krae od 12 mjeseci i ija glavna svrha putovanja nije vezana za obavljanje neke lukrativne djelatnosti u mjestu koje posjeuje. Klasifikacija putnika prema UNWTO-u: 1. Posjetitelji koji borave najmanje jednu no u zemlji koju posjeuju 2. Strane zrane ili brodske posade koje uzimaju smjetaj u zemlji koju posjeuju 3. Posjetitelji koji ne noe u posjeenoj zemlji iako postoji mogunost posjeta tijekom dana ili vie dana i koji se vraaju na svoj brod ili vlak da bi prespavali 4. Uobiajeno ukljueni u izletnike 5. Posjetitelji koji dolaze i odlaze istog dana 6. Posade koje nisu rezidenti zemlje koju posjeuju i koji ostaju samo jedan dan 7. Putnici koji putuju iz zemlje domicila u drugu zemlju na dunost i obratno (kuna posluga, uzdravana pratnja) 8. Putnici koji ne naputaju tranzitno podruje zranih i brodskih luka

Jedna od najstarijih definicija turizma (Hunzinger i Krapf): Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost. U ovoj su definiciji naglaene 2 osnovne determinante turizma: prostor izvan domicila i potronja sredstava steenih izvan mjesta turistikog boravka. Turistiko odredite ili turistika destinacija je prostor privremenog boravka turista. Komponente turizma: Dinamina odnosi se na putovanje koje se mora poduzeti da bi do turistike aktivnosti uope dolo Statina odnosi se na boravak u destinaciji koji mora osigurati zadovoljenje potreba turista i ispunjenje oekivanog turistikog doivljaja

Goelder i sur. Turizam definiraju kao skup pojava i odnosa proizalih iz interakcije turista, davatelja usluga, drava i lokalnih zajednica domaina u procesu privlaenja i ugoivanja tih turista i drugih posjetitelja (izletnika). U ovoj se definiciji naglasak stavlja na 4 temeljna subjekta koja u turizmu dolaze u doticaj: Privremeni posjetitelji osobe s razliitim oekivanjima u ispunjenju svojih turistikih potreba Poduzetnici i ostali pruatelji usluga oni koji privremenim posjetiteljima nude proizvode i usluge za zadovoljenje svojih potreba i elja Javni sektor zemlje domaina ostvaruju javne prihode Lokalna zajednica kao domain turistima odrava sve pozitivne i negativne strane kulturnog i gospodarskog utjecaja turizma

Danas je veinom prihvaena UNWTO-ova definicija turizma koja se ubraja u definicije s pozicije turistike potranje: Turizam ukljuuje aktivnosti proizale iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobiajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjeuju. Iz takve definicije proizlazi 5 temeljnih obiljeja turizma: Turizma nema bez putovanja i kretanja ljudi te njihova boravka u turistikim odreditima Putovanje i boravak moraju se zbivati izvan uobiajene sredine u kojoj se osoba kree, ivi i radi Turizam se zasniva na dvosmjernom putovanju koje ima definiran vremenski interval Svrha turistikog putovanja nikad se ne vee uz stalni boravak u destinaciji i/ili zapoljavanje U turistikom odreditu turisti troe, ali ne privreuju

DZS definicija: Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalita provede najmanje jednu no u ugostiteljskom ili drugom objektu za smjetaj gostiju, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, obitelji, poslova, javnih misija i skupova.

1.3. INICIJALNI POTICAJI RAZVOJU TURIZMA

Industrijalizacija i urbanizacija izravno stvaraju turistike potrebe. Turistika potreba je skup pojedinanih potreba koje skupno zadovoljavaju pojedinca ili skupinu potroaa u njihovoj namjeri da se odmore i rekreiraju na turistiki nain, a to znai radi obnavljanja svoje psihike i fizike kondicije. 2 skupine potreba: Primarne ili egzistencijalne potreba za hranom, vodom, stanovanjem, odjeom, obuom, ogrjevom i sl. Sekundarne turistike potrebe su u domeni sekundarnih potreba vieg reda jer do njihovog zadovoljenja ovjek dolazi tek kad zadovolji svoje primarne potrebe te odlui da iz hijerarhije niza sekundarnih potreba moe podmiriti i turistike. Zadovoljenje turistikih potreba ima daleko vei stupanj elastinosti od zadovoljenja primarnih potreba.

Potrebni resursi za turistiko putovanje: Slobodno vrijeme ono se moe (ali i ne mora) upotrijebiti za provoenje odmora i rekreacije izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada Slobodna sredstva ona se mogu (ali i ne moraju) potroiti na putovanje i boravak u turistikoj destinaciji

Prva revolucija turistikih putovanja vee se uz pojavu parne lokomotive i eljeznice. Prva eljeznika pruga izgraena je 1825.g. u Engleskoj ime su stvoreni preduvjeti za masovni prijevoz putnika na velike udaljenosti po cijenama znatno niim u usporedbi s dotada koritenim prijevoznim sredstvima.

Subjektivni, iracionalni imbenici koji djeluju na turistika kretanja i potronju: moda i promocija, drutveni presti (moe biti i svrha putovanja), ljubav, vjera.

1.4. MOTIVI TURISTIKIH PUTOVANJA

Glavni motivi koji pokreu ljude na turistika putovanja: bijeg od rutine svakodnevice, odnosno odmor, rekreacija izvan uobiajene sredine, ouvanje zdravlja i elja za novim doivljajima. Na konanu odluku utjee splet motiva koji manjim ili veim intenzitetom djeluju na ponaanje turista, odnosno na nain zadovoljavanja njihovih turistikih potreba. Tako danas, uz navedene glavne motive, meu ee spominjane motive moemo ubrojiti kulturu, sport, zabavu i ekoloke motive.

1.5. VRSTE I OBLICI TURIZMA

Vrste turizma prema UNWTO-u: Domai ukljuuje turistika putovanja (i boravak) domicilnog stanovnitva (rezidenata) u razliite destinacije unutar granica vlastite zemlje. Npr. putovanja dravljana Hrvatske u turistika odredita unutar Hrvatske. Receptivni ili ulazni ukljuuje turiste nerezidente koji borave u promatranoj zemlji. Npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj. Emitivni ili izlazni ukljuuje turistika putovanja rezidenata u druge zemlje. Npr. turistika putovanja hrvatskih dravljana u destinacije u drugim zemljama. Interni (unutranji) to je kombinacija, ukupnost domaeg i receptivnog turizma. Npr. prati se turistiki promet svih hrvatskih i stranih dravljana na podruju Hrvatske. Nacionalni ukljuuje sva turistika putovanja domicilnog stanovnitva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu. Npr. putovanja graana Hrvatske u turistika odredita unutar vlastite zemlje i sva turistika putovanja u turistike destinacije izvan zemlje. Meunarodni ukljuuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma. Na primjeru Hrvatske to bi znailo da se pod meunarodnim turizmom razumijevaju sva putovanja inozemnih turista u Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih graana u inozemstvo. Intraregionalni podrazumijeva sva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene regije u drugu zemlju te iste regije. Npr. turistika putovanja stanovnika jedne europske zemlje u drugu europsku zemlju turistika putovanja Europljana unutar Europe. Interregionalni podrazumijeva turistika putovanja stanovnika jedne zemlje odreene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije. Npr. turistika putovanja Europljana izvan Europe.

Kriteriji podjele turizma: Duljina trajanja turistikog boravka izletniki, vikend-turizam, boravini turizam ili kratka i duga turistika putovanja Prostor na kojem se turizam dogaa urbani i ruralni turizam Dobna struktura turista djeji, omladinski, obiteljski, turizam tree dobi Godinje doba ljetni i zimski Intenzitet koritenja privatnih kapaciteta predsezonski, sezonski, posezonski, izvansezonski

U teoriji i praksi je esta podjela turizma na masovni i alternativni. Danas pojam masovni turizam poprima negativne konotacije. Vukoni argumentira protiv toga miljenja: masovnom turizmu se ne mogu pripisati samo negativna obiljeja jer on ima i svojih pozitivnih osobina i posljedica i to je jo vanije - suvremeni se turizam manifestira i u drugim oblicima kod koji su jednako zabiljee ni negativni uinci, a koji ne nose proskribirano masovno obiljeje. Kao protutea masovno turizmu najprije se pojavljuje pojam alternativni koji se kasnije mijenja terminom odrivi. Specifini oblici turizma su posebna skupina turistikih kretanja koja su uvjetovana odreenim, dominantnim turistikim motivom koji turistikog potroaa pokree na putovanje u destinaciju ija je turistika ponuda sadrajima prilagoena ostvarenju doivljaja vezanih uz dominantan interes tog potroaa. 2 skupine specifinih oblika turizma: Zasnovani na prirodnim resursima: zdravstveni, sportski, nautiki, ekoturizam, seoski (agro turizam), lovni i ribolovni, naturizam, robinzonski i dr. Zasnovani na drutvenim resursima: kongresni, kulturni, gastronomski, enofilski, turizam dogaanja, vjerski, turizam na umjetno stvorenim atrakcijama, casino-turizam i dr.

1.6. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA

Miljenja autora se pri odreivanju postanka turizma uvelike razilaze. Jedni autori su skloniji postanak turizma vezati uz antiko doba, dok drugi tu pojavu veu s industrijskom civilizacijom. Trea skupina autora nudi kompromisno rjeenje i razvoj turizma dijeli na epohu turizma privilegiranih klasa i epohu suvremenog turizma, odnosno govori se o pojavama u prolosti analognim turizmu i suvremenom turizmu. Veina turistikih teoretiara preteom turistikih putovanja smatra Grand Tour koje su u razdoblju od 1547. 1830.g. uglavnom poduzimali engleski plemii kao zavrnu fazu svog obrazovanja, a trajala su od dvije do osam godina. Ipak, svi potrebni uvjeti za razvoj turizma su se stekli tek polovicom 19.st. jer je upravo to razdoblje u kojem su kao cjelina poeli djelovati svi relevantni imbenici postanka turizma (pokretaki, receptivni i posredniki faktori) koji su omoguili da se u turistika putovanja mogu ukljuiti iri drutveni slojevi.

Faze razvoja turizma prema Freyeru: Freyer zastupa tezu da treba strogo razlikovati pojavu putovanja od pojave turizma te da se o turistikim putovanjima ne moe govoriti prije prve polovice 19.st. Stoga je on cijelo razdoblje pojave i razvoja putovanja do 1850.g. svrstao u predfazu razvoja turizma, a pojavu i razvoj turizma podijelio na 3 faze na sljedei nain:

Faze razvoja turizma prema UNWTO-u: Za razliku od Freyera, predturistiku fazu dijeli u 4 epohe, a fazu od 1850.g. vidi kao cjelovitu fazu modernog, masovnog turizma. Rano doba Srednje doba Prve civilizacije, Grka, Rim, Azija Od 5. do 14.st., hodoaa, istraivaka putovanja Od 14. do 17.st., edukativna putovanja, Grand Tour Od 1750. do 1850.g., razvoj gradova, parni stroj Razvoj prometa, osobna potronja, masovni turizam

Doba renesanse

Industrijska revolucija

Moderni turizam

Zasluga za prvo organizirano turistiko putovanje s unaprijed odreenim programom pripada Thomasu Cooku, koji je 1841.g. organizirao izlet vlakom za 570 osoba iz Leicestera u Loughborough. Povod organizaciji izleta bio je godinji kongres antialkoholiarskog drutva.

1.7. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA U RH

Faze razvoja turizma u RH Pirjevec, Kesar: Razdoblje do Prvog svjetskog rata (1850. - 1914.) Razdoblje izmeu dva svjetska rata (1918. 1939.) Razdoblje od Drugog svjetskog rata do 1990. Razdoblje novije hrvatske povijesti do danas

Faze razvoja turizma u RH Vukoni: Prva faza Razdoblje pretea turistikog razvoja ili pojava slinih turizmu Stari Rimljani su se koristili ljekovitim svojstvima mineralnih vrela, npr. Varadinskih i Krapinskih toplica. Zakljuak je da se turizam na prostoru dananje Hrvatske poeo najprije razvijati u kontinentalnom dijelu. Druga faza Kraj 19.st., odnosno faza znatielje Obiljeja: (prva) iskazana znatielja, prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnitvu, razvoj jedriliarstva i parobrodarstva, zaetak prvih turistikih mjesta, stvaranje prvih veih prostornih obalnih cjelina (rivijere Opatijska, Crikvenika, Katelanska, Dubrovaka), dolazak stranog kapitala i izgradnja eljeznike mree, itd. Trea faza Razdoblje od poetka 20.st. do kraja Prvog svjetskog rata, odnosno faza osvjeivanja Unato turbulentnim drutveno politikim zbivanjima, afirmiraju se zdravstveno turistiki centri na Jadranu, nastavlja se razvoj drutvene turistike organizacije, a neka mjesta definiraju svoju viziju razvoja na razvoju turizma (Brijuni, Opatija, Crikvenica, Mali Loinj). etvrta faza Razdoblje izmeu dva svjetska rata, odnosno faza prvih postignua Obiljeja: rast turistikog prometa, otvaranje mnogih smjetajnih kapaciteta, unapreenje pravne regulative, inozemni turistiki promet nadmauje domai. Kljuna promjena: konverzija zimske klimatske u ljetnu kupalinu sezonu Peta faza Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, odnosno faza intenzivnog turistikog razvoja Peta faza se dijeli na dvije etape. U prvoj etapi razvoja (do 1965.g.), mijenjaju se naini upravljanja gospodarstvom, potie se industrijalizacija zemlje pa turizam nije u prvom planu. U tom razdoblju, domai turisti dobivaju brojne povlastice. Nakon to su te povlastice ukinute, inozemni turistiki promet preuzima primat u ukupnom turistikom prometu. Nakon 1965.g. Hrvatska ulazi u drugu etapu intenzivnog razvoja koju Vukoni oznaava zlatnim dobom hrvatskog turizma i koje traje do 1975.g. Tada turizam dobiva status stratekog pravca razvoja iako je taj status zapravo samo deklarativnog karaktera. Kulminaciju razvoja hrvatski turizam je dosegnuo u razdoblju od 1986.g. do 1988.

esta faza Razdoblje od 1991.g. do poetka 21.st., odnosno faza oporavka i konsolidacije turistikog ivota u Hrvatskoj Obiljeja: privatizacija, restrukturiranje turistikog sustava, brojne privatizacijske afere koje su usporile Hrvatsku u hvatanju koraka s konkurencijom. Osnovni problem i dalje ostaje nedefinirana vizija njegovog budueg razvoja koja bi omoguila kreiranje potrebne strategije razvoja turizma.

2. TURISTIKO TRITE - POTRANJA, PONUDA I TRENDOVI

2.1. UVOD

TRITE - mjesto na kojem se susreu subjekti ponude i potranje ; mjesto na kojem trgovci susreu kupce kojima ele prodati svoju robu i usluge Cijena robe (usluge) - pojavljuje se kao regulator veliine ponude i potranje Na TURISTIKOM TRITU susreu se subjekti ponude i potranje, a vrlo esto se pojavljuju i posrednici koji ta dva subjekta povezuju u meusobnu vezu

2.2 POJAM I OSNOVNI ELEMENT TURISTIKOG TRITA

TURISTIKO TRITE - skup odnosa ponude i potranje u podruju usluga i dobara to slue za podmirenje turistikih potreba na odreenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potranje koji nastaju pod utjecajem turistikih kretanja OBILJEJA BEZ KOJIH TURISTIKO TRITE NE MOE FUNKCIONIRATI: turistika ponuda je odvojena (dislocirana) od turistike potranje - uvijek su turisti potroai koji moraju putovati na mjesto turistike ponude da bi konzumirali usluge i dobra kojima podmiruju svoje turistike potrebe (na tritu robe - situacija je suprotna - roba putuje do potranje/potroaa) proizvodi i usluge koji se nude na turistikom tritu ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se proizvode ve su za njega vrsto vezani - ti proizvodi i usluge ne mogu se konzumirati na nekom drugom mjestu (na ostalim tritima proizvodi i usluge mogu se neogranieno kretati) proizvod koji se nudi na turistikom tritu NIJE homogeni proizvod - radi se o INTEGRIRANOM PROIZVODU - kojeg u trenutku konzumacije pruaju razliiti pruatelji usluga, a turisti ga doivljavaju kao jedinstveno turistiko iskustvo vezanost konzumacije turistikih proizvoda za mjesto njegove proizvodnje - turisti su uvijek sastavni (aktivni) dio proizvodnje turistikog proizvoda i njegova konzumacija nije mogua bez njihove osobne prisutnosti (to nije sluaj na drugim tritima i s drugim proizvodima)

DVA POLA TURISTIKOG TRITA :

EMITIVNO TURISTIKO TRITE - dio trita na kojem se nalazi vea koncentracija turistike potranje RECEPTIVNO TURISTIKO TRITE - dio trita na kojem je koncentrirana turistika ponuda

nuno je da ta dva trina pola stupe u meusobni kontakt, da meusobno komuniciranju

tu komunikaciju uvelike olakavaju - TURISTIKI POSREDNICI = koji nastoje na najbolji nain koordinirati i realizirati podjednako interese turistike ponude i turistike potranje KONSTRUKTIVNI ELEMENTI TURISTIKOG TRITA: turistika ponuda turistika potranja turistiki posrednici

4 APEKTA ANALIZE TURISTIKOG TRITA: 1. PREDMET RAZMJENE:

Turizam preteno obuhvaa uslune djelatnosti (od usluga prijevoza, smjetaja, prehrane, zabave do suvenira), pa je turistiko trite stoga dominantno trite usluga.

2. NAIN POVEZIVANJA TURISTIKE PONUDE I POTRANJE:

Nain na koji turistika ponuda i potranja stupaju u meusobnu vezu: IZRAVNO (bez koritenja posrednika) = trite na kojem se turistika putovanja poduzimaju samostalno, bez pomoi posrednika = turisti zadravaju maksimalnu razinu kontrole nad odlukom kamo putuju, kojim prijevoznim sredstvom, kada putuju i to u destinaciji poduzimaju NEIZRAVNO (uz koritenje posrednika) = ukljuivanje specijaliziranih poslovnih subjekata (turistikih agencija i turoperatora) u organiziranje turistikih putovanja i sadrajnog boravka turista u turistikim odreditima KOMBINIRANO (koristei samo dijelom usluge turistikih posrednika)

3. PROSTOR:
= geografski odreena trita koja se mogu promatrati od lokalnog do meunarodnog trita u granicama velikih svjetskih geografskih regija sa slinim prirodnim obiljejima

4. MJESTO :
= mjesto na kojem se susreu turistika ponuda i turistika potranja = TURISTIKA DESTINACIJA (turistika destinacija prostorno se uvijek nalazi na receptivnom turistikom tritu)

Pojam, koncepcija i obiljeja turistike potranje

TURISTIKA POTRANJA (definicija za potrebe turistike statistike) = ukupan broj osoba koje sudjeluju u
turistikim kretanjima ili se eli ukljuiti u turistika kretanja da bi se koristile razliitim turistikim uslugama u mjestima izvan svoje uobiajene sredine u kojoj ive i/ili rade TURISTIKA POTRANJA (s ekonomskog aspekta) = koliina robe i usluga koja se pod odreenim uvjetima i uz odreenu cijenu moe plasirati na turistikom tritu, tj. za koju postoji realan i objektivan interes moguih turistikih korisnika

KLJUNE INJENICE KOJE SE VEU UZ TURISTIKU POTRANJU: na potranju moe utjecati bezbroj injenica, a ne samo cijena potranju ne ine samo osobe koje se stvarno ukljuuju u turistika kretanja, ve i one osobe koje bi to eljele, ali se iz odreenih razloga ne mogu ukljuiti turistika potranja odreuje odnose na turistikom tritu

PRVA TVRDNJA: na potranju moe utjecati bezbroj injenica, a ne samo cijena

IMBENICI KOJI UTJEU NA TURISTIKU POTRANJU (Freyerova shema imbenika): individualni , drutveni , ekoloki , ekonomski , dravni , utjecaji ponude

DRUGA TVRDNJA: potranju ne ine samo osobe koje se stvarno ukljuuju u turistika kretanja, ve i one osobe koje bi to eljele, ali se iz odreenih razloga ne mogu ukljuiti

APSOLUTNI NEPOTROAI ILI APSTINENTI OD TURISTIKIH PUTOVANJA= ne pokazuju nikakav interes za ukljuivanje u turistike tokove

PODJELA TURISTIKE POTRANJE: 1. Idealna potranja svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu ukljuiti se u turistika kretanja. To istovremeno ne znai da se svi oni i mogu ukljuiti u turistika kretanja. 2. Potencijalna potranja sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogunost da zadovolje svoje turistike potrebe, ali koji jo nisu donijeli konanu odluku o potronji, odnosno o ukljuivanju u turistika kretanja. 3. Realna potranja svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potroe za zadovoljenje turistikih potreba. 4. Efektivna potranja onaj dio realne potranje, koji s aspekta razliitih razina turistike ponude (receptivne zemlje, turistike destinacije u irem ili uem smislu, odreenog pruatelja usluge u turizmu) koristi usluge upravo u toj destinaciji, odnosno kod tono odreenog davatelja usluge.

TREA TVRDNJA: turistika potranja odreuje odnose na turistikom tritu

TEMELJNA OBILJEJA (KARAKTERISTIKE) TURISTIKE POTRANJE:

DISLOCIRANOST TURISTIKE POTRANJE - znai da je turistika potranja prostorno odvojena od turistike ponude , pa samim time to uvjetuje koritenje transportnog sustava, koritenje marketinkih aktivnosti, ali i uvjetuje bitno razliite odnose na relaciji ponuda potranja HETEROGENOST TURISTIKE POTRANJE turistika je potranja heterogena s gledita razliitih potreba, navika i sklonosti pojedinih skupina potroaa, u to se ukljuuje i raznovrsna kulturna, vjerska ili politika pripadnost, a takoer i s aspekta razliitih i zabavnih ili sportskih potreba i sklonosti pojedinih kategorija turista. Ti nematerijalni, pa i iracionalni elementi duhovne nadgradnje esto opredjeljuju turistiku potranju turistiku potranju karakterizira razliitost turistikih potreba pa se stoga te potrebe moraju zadovoljiti na vrlo razliite naine u razliitim turistikim destinacijama i u razliito vrijeme nositelji turistike ponude kreiraju svoje proizvode za to je mogue homogeniju skupinu turistikih potroaa kako bi mogli optimalno ispuniti njihova oekivanja homogene skupine mogue je kreirati prema razliitim kriterijima: dobnoj strukturi, obrazovanju, platenoj sposobnosti, motivima koji ih potiu na turistika putovanja i mnogim drugim kriterijima ELASTINOST TURISTIKE POTRANJE: manifestira se u odnosu na dohodak turista te u odnosu na cijene turistikih usluga (turistika potranja je viskoelastina ekonomska kategorija) dinamian odnos izmeu potranje i drugih zavisnih pojava, u kojem se potranja mijenja bre, jednako ili sporije nego to nastupaju promjene u drugoj pojavi (npr. svako smanjene cijena usluga na turistikom tritu nee uvijek rezultirati poveanjem potranje niti e svako smanjenje dohotka rezultirati smanjenjem turistike potranje) PRIMARNA ELASTINOST TURISTIKE POTRANJE = osjetljivost turistike potranje na promjene u ekonomskim kategorijama o kojima ovisi turistika potranja (promjene u visini dohotka i/ili promjene u visini cijena usluga) VRSTE PRIMARNE ELASTINOSTI: o dohodovna elastinost turistike potranje (utvruje se stupanj reakcije potranje na promjene u dohotku) o cjenovna elastinost turistike potranje (utvruje se stupanj reakcije turistike potranje na promjenu cijena odreenih usluga na turistikom tritu turistikog aranmana) ELASTINA POTRANJA = ukoliko odreena promjena u dohotku ili cijeni rezultira proporcionalno veom promjenom potranje ( u suprotnom -POTRANJA je NEELASTINA) SEKUNDARNA ELASTINOST TURISTIKE POTRANJE = ukoliko su promjene turistike potranje uvjetovane promjenama u strukturi turistike ponude

DINAMINOST TURISTIKE POTRANJE: temeljni je uvjet funkcioniranja turistikog trita, jer u suprotnom ne bi bilo ni turizma na dinaminost potranje posebno utjee tehniki i tehnoloki napredak i to posebno u domeni prijevoznih sredstava, ime se stvaraju uvjeti za jo veu pokretljivost turistike potranje, to je uzrono-posljedino povezano s poveanjem turistikog prometa

SEZONSKI KARAKTER (SEZONALNOST) POTRANJE: ogranieno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistika putovanja i boravke, a koje se svodi uglavnom na vrijeme godinjeg odmora, dane vikenda i blagdana vremenska ogranienost turistike potranje jedan je od glavnih uzroka sezonskom karakteru u turizmu turistiku potranju karakterizira naglaena sezonska koncentracija - znai da je potranja za uslugama u turizmu vremenski neravnomjerno rasporeena SEZONSKI KARAKTER TURIZMA - problem koncentriranog kretanja turista i odvijanja turistikog prometa u tono utvrenim vremenskim intervalima koji se iz godine u godinu dogaaju na priblino isti nain i u priblino istim vremenskim razmacima, pa tako govorimo o ljetnoj i zimskoj sezoni sezonska koncentracija turistike potranje razlikuje se od destinacije do destinacije - neke destinacije imaju vrnu sezonu u trajanju od samo nekoliko tjedana, dok u drugim destinacijama vrna sezona traje i nekoliko mjeseci odraava se na iskoritenost kapaciteta turistike ponude, ali i na zaposlenost

SEZONSKA KONCENTRACIJA TURISTIKE POTRANJE IMA NIZE NEGATIVNIH EKONOMSKIH I EKOLOKIH POSLJEDICA ZA TURISTIKE DESTINACIJE: utjee na stopu iskoritenosti smjetajnih kapaciteta opa turistika infrastruktura (umjetne atrakcije, objekti na plai, parkiralita, ceste, marine, ) ostvaruje prenizak stupanj iskoritenosti izvan sezone javni sektor se suoava s visokim operativnim trokovima poslovanja (policija, vatrogasna sluba, kapaciteti bolnice.) Ovi trokovi ostavljaju posljedice na poslovanje tijekom cijele godine

u mnogim turistikim regijama sezonalnost dovodi do sezonske zaposlenosti Radno vrijeme je esto produeno turistiki potroai se suoavaju s visokim cijenama, prevelikom koncentracijom turistikog prometa, prometnim guvama i esto loom uslugom, to se sve negativno odraava na njihovo zadovoljstvo koncentracija potranje u kratkom vremenskom razdoblju najee izaziva ekoloke posljedice

Kako bi se smanjile negativne posljedice, mnoge turistiki receptivne zemlje pokuavaju razliitim mjerama utjecati na produenje turistike sezone

 u HRV je koncentracija turistike potranje posebno izraena tijekom srpnja i kolovoza, kada se ostvari oko 60% svih noenja na godinjoj razini to rezultira niskom prosjenom godinjom stopom iskoritenosti smjetajnih kapaciteta iskoritenost naih ukupnih smjetajnih kapaciteta je vie nego zabrinjavajua - iznosi samo 17%, tj. 63 dana

Pojam, koncepcija i obiljeja turistike potranje

TURISTIKA PONUDA = dio trita koji se pojavljuje kao ponua proizvoda i usluga, odnosno kao ona
koliina proizvoda i usluga koja se nudi po odreenim cijenama radi zadovoljenja turistikih potreba

Turistiku ponudu - karakterizira koliina robe i usluga koje e se staviti na prodaju po odreenim cijenama Turistiku potranju - karakterizira koliina roba i usluga koja se kupuje po odreenim cijenama Ponuda i potranja susreu se na receptivnom tritu na kojem se konzumira turistiki proizvod . Turistika potranja determinira odnose na turistikom tritu, jer ponuda proizvoda na tritu ovisi o potranji.

U turizmu nije mogue proizvoditi zalihe turistikih usluga koje bi se u nekom povoljnijem trenutku mogle plasirati po povoljnijim cijenama (npr. noenje)

Turistika ponuda = funkcija prirodnih i drutveno ekonomskih obiljeja odreenog podruja (Upravo o kvaliteti atrakcija, kvaliteti pruenih usluga i raznovrsnosti turistike ponude ovisi kojim intenzitetom e odreena destinacija privlaiti turistiku potranju.)

Na potranju u turizmu daleko vie utjeu imbenici na koje turistika ponuda ne moe imati nikakvog utjecaja Postoji mnogo istih ili slinih imbenika utjecaja koji podjednako djeluju na turistiku ponudu i na turistiku potranju.

IMBENICI TURISTIKE PONUDE: gospodarski utjecaji , drutvene norme , sustavi vrijednosti ,

politiko okruenje i kultura

KOMPONENTE TURISTIKE PONUDE:

1. ATRAKCIJE - (prirodne i drutvene) su temelj privlaenja turista u destinaciju 2. UGOSTITELJSTVO - smjetaj, prehrana i druge pratee usluge ine ugostiteljski kapaciteti koji zadovoljavaju njihove potrebe za smjetajem, prehranom i piem, zabavom u destinaciji 3. PRIJEVOZ - (zrani, eljezniki, brodski, autobusni, rent-a-car) ine destinaciju dostupnom turistima 4. TURISTIKO POSREDNITVO (turistike agencije, turoperatori) - olakavaju organizaciju putovanja i omoguavaju da turistika putovanja budu dostupna irim drutvenim slojevima 5. ORGANIZACIJE TURIZMA - s aspekta receptivnog turistikog trita razne udruge u turizmu preuzimaju na sebe ulogu upravljanja sustavom razliitih subjekata ponude 6. TRGOVINA - (usluge trgovine na malo) omoguava da se u punom smislu rijei zadovolji akt demonstrativne potronje turista u destinaciji

TURISTIKA PONUDA = ukljuuje sve gospodarske i drutvene sudionike jedne zemlje, koji na
direktan ili indirektan nain pridonose irenju i razliitosti ukupne ponude i time moguem poveanju turistike potronje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaih i inozemnih turista

TURISTIKI PROIZVOD:
sve ono to turist kupi, odnosno konzumira u zadovoljenju svoje potrebe ukupnost prepoznatljive ponude proizvoda i usluga jedne destinacije, ali to je istodobno parcijalan proizvod jednog proizvoaa, odnosno nositelja turistike ponude skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turistikoj ponudi turistiki proizvod NIJE HOMOGEN, ve su sastavni elementi svakog turistikog proizvoda ujedno i mnogi neopipljivi elementi kao atmosfera koja vlada u destinaciji i ukupni ambijent u kojem se usluga/proizvod konzumira, gostoljubivost lokalnog stanovnitva i sl.

OBILJEJA (KARAKTERISTIKE) TURISTIKE PONUDE:

HETEROGENOST TURISTIKE PONUDE: uvjetovana je heterogenou turistike potranje i jedan je od kljunih uvjeta privlaenja heterogene turistike potranje u razliite turistike destinacije stupanj heterogenosti turistike ponude neke destinacije po pravilu je proporcionalna stupnju razvijenosti gospodarstva i drutva u cjelini u ijem okruenju se nalazi promatrana turistika destinacija

NEELASTINOST TURISTIKE PONUDE: ogleda se u nemogunosti kapaciteta veeg dijela turistike ponude da moe reagirati na promjene u drugim pojavama na turistikom tritu - razlog tome je postojanje fiksnih kapaciteta ponude na primjer, ako doe do smanjenja zanimanja za odreenu turistiku destinaciju, turistika ponuda se ne moe proporcionalno smanjiti

STATINOST TURISTIKE PONUDE: ogleda se u nemogunosti njenog prostornog premjetanja, ali i u injenici da turistiki potroai ne mogu konzumirati turistiki proizvod izvan trita ponude - to znai da turisti uvijek moraju doputovati u turistiku destinaciju da bi konzumirali proizvod kojim zadovoljavaju svoje turistike potrebe zbog svoje nepokretljivosti ne moe izravno zaintrigirati potencijalnu potranju da postanu njezini realni potroai moraju se izdvajati znatna sredstva za razliite oblike komunikacije s tritem potranje kako bi tu potranju potakla na kretanje u smjeru njihove turistike destinacije i na koritenje upravo njihovih proizvoda i usluga

SEZONSKI KARAKTER TURISTIKE PONUDE: razumljivo je da e se sezonski karakter poslovanja turistike potranje odraziti i na sezonski karakter poslovanja subjekata turistike ponude cilj je svih sudionika turistike ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju, odnosno produljiti turistiku sezonu kako bi se postigli to bolji ekonomski uinci

DIVERZIFICIRANOST TURISTIKE PONUDE: turistika ponuda je prostorno vrlo diverzificirana, a karakterizira je i velika usitnjenost pojedinih kapaciteta kako turistiku ponudu ini vrlo sloen sustav razliitih subjekata, ona moe optimalno funkcionirati jedino ako svaki element u lancu tog sustava obavlja svoju funkciju i ako veze meu njima nisu naruene

2.3. GLAVNI TRENDOVI NA TURISTIKOM TRITU

Prema vrstama obiljeja koja se prate treba razlikovati: KVANTITATIVNE TRENDOVE - izraavanju se brojanim pokazateljima KVALITATIVNE TRENDOVE - izraavaju se opisno

Analiza trendova - pomae emitivnim i receptivnim turistikim zemljama da kritiki analiziraju vlastiti poloaj na turistikom tritu, da spoznaju koje se promjene na tritu dogaaju kako bi se mogle to bre prilagoditi tim promjenama i bolje se nositi s konkurencijom Promjene na turistikom tritu dogaaju se svakodnevno, ali je trendove razvoja mogue identificirati tek nakon proteka odreenog vremena. Promjene koje se dogaaju na turistikom tritu moemo promatrati sa gledita faktora koji utjeu na ponaanje turistike potranje (ekonomski, politiki, tehnoloki) Odluke o putovanjima koje turist donosi ne mogu se objasniti samo vanjskim utjecajima, jer na ponaanje turistike potranje bitno utjee dinamika ponaanja uvjetovana unutranjim imbenicima svake pojedine osobe. Nemogue bi bilo nabrojiti sve trendove, jer se oni prije svega esto ne mogu generalizirati za svjetsko trite, ve se moraju promatrati unutar svakog pojedinog trita. Izdvojit emo neke trendove koji su se pokazali kao prepoznatljivi na veini trita:

TREND RASTA TURISTIKE POTRANJE I TURISTIKE PONUDE:

jedan od najuoljivijih trendova u dosadanjem razvoju turizma je trend rasta turistike potranje koji je uzrono- posljedino povezan s trendom rasta turistike ponude od 1990.-2008. god. broj meunarodnih turistikih dolazaka u svijetu se udvostruio s porastom meunarodnih turistikih dolazaka rasli su i prihodi od meunarodnog turizma, koji su u razdoblju od 1970.-2008. god porasli nominalno vie od 50 puta zahvaljujui takvoj dinamici rasta, znatno se proirila turistika ponuda meunarodni turistiki promet u svijetu nije ravnomjerno rasporeen - do 2000. god. bio je dominantno koncentriran u samo dvjema turistikim regijama: Europi i Americi (s odjelom 76,4%) na podruju regije Azije i Pacifika u posljednjoj dekadi 20. st., stvorene su pretpostavke za bri razvoj meunarodnog turizma i na tom podruju - to je dovelo do nagle ekspanzije u razvoju turizma posebno na podruje istone i jugoistone Azije Europa - vodea receptivna turistika regija svijeta regija Azije i Pacifika - drugorangirana turistika regija u svijetu Amerika - treerangirana turistika regija u svijetu

1990- ih godina postao je posebno uoljiv trend ravnomjernije geografske distribucije meunarodnog turistikog prometa - kada su u skupinu 15 vodeih receptivnih zemalja svijeta prvi puta ule Kina i Malezija s kojima zapoinje trend nagle ekspanzije turistikog prometa u zemljama koje do tada nisu biljeile znatniji meunarodni turistiki promet (npr. Kina, Turska, Ruska Federacija, Malezija) (u razdoblju od 1950. - 2008. udio receptivnih turistikih zemalja u turistikim dolascima povean je sa 3% na 39%)

s pojavom novih turistikih destinacija na svjetskom tritu, istodobno poslovno okruenje na globalnom turistikom tritu postaje iz dana u dan sve nesigurnije, a konkurencija sve izraenija u svom dosadanjem razvoju, turizam je potvrdio da se razvija bre i bolje od veine drugih gospodarskih aktivnosti unato brojnim krizama koje su u dosadanjem razvoju zahvatile turizam, on je ostao vrlo ilav i esto se bre oporavlja od mnogih drugih gospodarskih aktivnosti turizam je na globalno razini postao otporan na brojna razliita krizna stanja - pa u sluaju nastupanja krize u nekoj destinaciji u svijetu dolazi samo do prostornog premjetaja turistike potranje prema destinacijama koje nisu zahvaene krizom , odnosno koje potroai percipiraju sigurnima do stvarne stagnacije u turistikim kretanjima ne dolazi zbog kriza koje nastupaju na receptivnim turistikim tritima, ve zbog ekonomskih kriza koje pogaaju glavne emitivne turistike zemlje svijeta kada su stope rasta svj. gospodarstva iznad 4%, stope rasta turistikog prometa ak premauju 4% kada stopa ekonomskog rasta u svijetu padne ispod 2%, tada za turizam nastupaju problemi i stope rasta turistikog prometa postaju nie od stopa rasta BDP-a veina turistikih putovanja danas u svijetu odvija se unutar iste regije (gotovo 80% svih meunarodnih turistikih putovanja), ali trend putovanja u daleke destinacije iz godine u godinu polako raste daleke destinacije cijenom postaju konkurentne tradicionalnim turistikim destinacijama trend rasta turistikog prometa znatno je vei za receptivne destinacije na podruju jugoistone Azije i Pacifika, nego to je to za destinacije u Europi i Americi u 10 najvei turistiki emitivnih zemalja svijeta po ostvarenoj turistikoj potronji ulaze: NJEM , SAD , VB , FRA , KINA , ITALIJA , JAPAN , KANADA , RUSKA FEDERACIJA i NIZOZEMSKA najvee stope rasta inozemne turistike potronje biljei - KINA moemo zakljuiti da turistika potranja s novih trita ostvaruje u apsolutnim i relativnim pokazateljima visoke stope rasta naime radi se o zemljama sa velikim brojem populacije i drugaijim ivotnim navikama, koje ostvaruju i relativno velik broj turistikih putovanja stoga se moe oekivati da e turisti iz tih zemalja unositi u turistika kretnja sve vee promjene u kulturnoj dimenziji potranje

TREND RASTUE GLOBALIZACIJE TURISTIKE POTRANJE:

zahvaljujui rastuoj disperziji turistikih putovanja iz sfere intraregionalnih prema interregionalnim putovanjima, turistika potranja poprimila je globalne razmjere i globalizacija turistike potranje prisutna je ve vie od dva desetljea intraregionalna turistika putovnja - 80% uk. meunarodnih turistikih putovanja interregionalna turistika putovanja - do 2020 god. e dosegnuti 25% ukupnih meunarodnih turistikih putovanja globalizaciju turistike potranje nemogue je promatrati izvan okvira tehnolokog napretka i to posebno razvoja zranog prijevoza i revolucionarnih promjena u informacijskoj tehnologiji turizam je informacijsko intenzivan sustav koji ovisi o prijenosu informacija s trita ponude na trite potranje i obrnuto Internet - omoguava potencijalnim turistima da brzo dou do informacija, da usporeuju informacije iz razliitih izvora, da izvre rezervaciju i/ili da kupe turistiko putovanje on-line, da sami kombiniraju i sastavljaju svoj optimalni turistiki proizvod

UTJECAJ DEMOGRAFSKIH TRENDOVA NA TURISTIKA KRETANJA:

ubrzan trend rasta populacije koja stari te trend smanjena broja djece u obiteljima - jedan od vanijih trendova s kojim se susreu gotovo sve razvijene zemlje svijeta ljudi ne mijenjaju navike na odmoru samo zato to su navrili 60 ili 65 godina, ve zadravaju navike vezane uz turistika putovanja koje su stekli otprije oekuje se da e se samo u NJEMAKOJ od 2003. - 2018. - broj turista u dobi izmeu 70 i 80 godina poveati za vie od 50% i da e njih vie od 2/3 putovati na odmor u inozemstvo slino se predvia i za veinu drugih europskih zemalja NJEMAKA - vodee emitivno turistiko trite svijeta Istraivanja upuuju na zakljuak da e - emitivni turistiki potencijal na tradicionalnim emitivnim tritima i sljedeih 40 godina biti populacija +45, te da e turistika potranja starijih dobnih skupina rasti, dok e istodobno potranja mlaih dobnih skupina biti u opadanju

STARIJE DOBNE SKUPINE - izuzetno HETEROGENA skupina turistikih potroaa: AKTIVNI SENIORI = zdravi su i esto putuju iz preventivno-zdravstvenih razloga KONZERVATIVNA SREDNJA I DOBROSTOJEA KLASA STARIJIH OSOBA DO 75 GODINA = zdravi su i nastavljaju sa turistikim putovanjima u istom ritmu kao i u mlaim godinama, ali imaju i tradicionalno turistiko ponaanje

 ovakav e demografski trend imati znatne posljedice na strategije menadmenta i marketinga, s obzirom na to da je profil tih turista bitno drugaiji od onoga mlaih dobnih skupina NAJVANIJA OBILJEJA TOG TRINOG SEGMENTA: ee putuje nerijetko bira destinacije udaljenije od svog mjesta stalnog boravka dulje ostaje na odmoru kombinira dvije ili vie destinacija na jednom putovanju ele sudjelovati u razliitim aktivnostima troe vie na putovanju

jo uvije na tritu potranje su trend setteri mlaeg narataja, ali ih tek s malim odmakom slijede stariji narataji promjene u demografskoj strukturi stanovnitva e znatno utjecati na vrstu turistikih kretanja u iduim desetljeima Istraivanja upozoravaju na: trend rasta turistike potranje za prvorazrednim hotelima neto slabijim intenzitetom rasti e i potranja za srednjom kategorijom hotela stagnacija potranje predvia se za jeftini hotelski smjetaj i smjetaj u turistikim kampovima NAJTRAENIJI TURISTIKI PROIZVOD - i dalje e se temeljiti na ponudi odmora na suncu i plaama

iako trend provoenja odmora i rekreacija na suncu, uz obale mora, rijeka ili jezera jo uvijek dominira na tritu, ipak su uoljive neke znaajne promjene u nainu provoenja odmora pa se sve vie trai mogunost bavljenja raznim aktivnostima na odmoru s kojima se povezuju doivljaji za pamenje kako starija populacija tei veoj sigurnosti u organizaciji putovanja na odmor - rasti e zanimanje turistike potranje za paket-aranmanima predvia se i porast rezervacija i/ili prodaje pojedinanih usluga putem interneta

PROMJENE VRIJEDNOSNOG SUSTAVA I IVOTNOG STILA

promjene sustava vrijednosti bitno utjeu na promjene u karakteru i strukturi turistike potranje ivotni stil je postala tenja za doivljajima - motivi koji pokreu ljude na putovanja su se modificirali sve vie ljudi postaje ekoloki svjesno i tei da ekoloku ravnoteu osjeti i u njoj uiva barem na odmoru povean je osjeaj za kvalitetu ivota, pa su stoga i turisti postali osjetljiviji na kvalitetu poveana je osjetljivost turistikih potroaa na cijene i kontinuirani zahtjevi za viom kvalitetom usluge turisti trae individualniji pristup organizaciji putovanja i odmora, te tee ostvarenju jedinstvenoga doivljaja na odmoru

turistika potranja trai odmak od pasivnog provoenja odmora prema novim vrijednostima trend niske lojalnost prema odreenoj destinaciji, ali relativno visoke lojalnosti prema marki proizvoda destinacije odnosno turistikog posrednika od 1980.-ih godina na tritu prisutan trend sve vee polarizacije turistike potranje na dvije osnovne kategorije: o na jednoj su strani potroai koji trae visoku kvalitetu usluga o na drugoj su strani oni kojima je najvanija to nia cijena turistikih usluga turistiki potroai postaju sve zahtjevniji, putuju ee, ali krae i sve se vie okreu specifinim oblicima turizma u potrazi za novim doivljajima

TRENDOVI NA TRITU PONUDE:

Kako turistiko trite karakterizira vea ponuda od potranje, uvjete na tritu uglavnom diktira turistika potranja no promjene u turistikoj ponudi mogu imati znatan utjecaj na kretanje turistike potranje (sekundarna elastinost potranje) globalizacija je zasigurno najprepoznatljiviji opi trend koji obiljeava razvoj turizma u posljednjih 20-ak godina i koji utjee na sve destinacije u svijetu, a utjee i na pojavu ostalih trendova koji danas dominiraju na turistikom tritu ponude: KONKURENTSKA BORBA = poveanje broja turistikih destinacija na turistikom tritu rezultira estokom konkurentskom borbom turistikih destinacija za turistike potroae SUPSITUTIVNOST DESTINACIJE = mogunost supstitucije jedne destinacije drugom je vrlo visoka, pa stoga destinacije nastoje diverzificirati svoju ponudu razvojem novih usluga BRANDING = standardizacija proizvoda i stvaranje marki proizvoda, tzv. brandiranje LAST MINUTE BOOKING = sve vea prisutnost rezervacija u zadnji as , to ima velike posljedice na poslovnu politiku gospodarskih subjekata u turizmu JAANJE PROCESA HORIZONTALNIH I VERTIKALNIH INTEGRACIJA = najuoljiviji i najdominantniji trend na turistikom tritu od sredine 1990-ih godina u procesu integracija veliki sustavi progutali su veliki broj srednjih i malih poslovnih subjekata, a preostali mali i srednji poduzetnici najee posluju pod nepovoljnim uvjetima na tritu jer uvjete diktiraju veliki poslovni subjekti moni turistiki koncerni - u mogunosti su pruati klijentima kompleksnu turistiku uslugu iz samo jednog izvora (U Europi - TUI i THOMAS COOK)

takva situacija nije dovela do smanjenja konkurencije, a ponuda turistikih aranmana je proirena, cijene se istodobno sniavaju to pogoduje turistima potroaima

3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA

3.1.UVOD
Turizam je odraz ope razvijenosti drutva i nedvojbeni imbenik cjelokupnog drutvenog i gospodarskog razvoja. Uobiajena je podjela suvremenog ustroja turizma na: dravnu, drutvenu, gospodarsku, strukovnu i meunarodnu razinu. Ustroj organizacije turizma u RH je analiziran za pojedina razdoblja,posebno prije i vrlo detaljno nakon stjecanja samostalnosti. Za turizam su, osim nacionalnih,vrlo vani meunarodni integrracijski procesi. Zbog interdiscipliniranog karaktera turizma, rije je o irokom spektru meunarodnih i nacionalnih organizacija koje su izravno i neizravno povezane s turizmom te svojim djelovanjem uvelike odreuju smjerove i trendove razvoja turizma kod nas i u svijetu.

3.2.RAZVOJ ORGANIZACIJSKIH OBLIKA U TURIZMU

Pojam organizacije dolazi od gre rijei organon,to znai orue,sredstvo. Sam pojam organizacije obuhvaa neku cjelinu veeg broja ljudi ili njihovih skupina koja slui ostvarivanju odreenih ciljeva ili interesa. Osnovica na kojoj poiva aktualna org. struktura turizma u veini zemalja poela se razvijati spontano neovisno od dravne politike. Od druge polovice 19.st odnos drave prema turizmu bio je potpuno liberalan (zahvaljujui tehnikome napretku,razvoju proizvodnje putovanjima,ulaganjima),to bi znailo da se turizam razvijao samostalno u skladu s trinim zakonitostima,a drava nije ni poticala ni sputavala njegov razvoj- pojava prvih organizacijskih oblika u turizmu neprofitnog i nevladinog karaktera(koji su pridonijeli omasovljenju putovanja). Ukljuivanje drave u turizam poinje onog trenutka kada se poinju uoavati ire drutvene,a posebno ekonomske koristi od turizma za lokalnu zajednicu a i ire,a i drugi pozivni neekonomski uinci na demografska,socijalna,politika ,kulturna i njima slina kretanja. Glavna uloga drave tada, a i danas: stvarati okruenje kojim potie razvoj turizma. Razvoj prvih organizacija u turizmu poeo je odozdo(iz najire baze), tj. od drutvenih organizacija (a ne obrnuto kao u nekim drugim sektorima)

PRVI EMITIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU

Glavno obiljeje: dobrovoljnost lanstva i rada(lanovi se povezuju samoinicijativno na potpuno dobrovoljnoj osnovi pa tako i djeluju zalaui se za neke zajednike ciljeve od opeg interesa koji nisu komercijalnog karaktera,odnosno nije im cilj ostvarenje profita) Javlja se 1860.-ih godina a ustrojen je radi organiziranja putovanja i ostvarivanja odreenih pogodnosti na putovanjima za istovrsne skupine putnika (alpiniste, planinare, kampiste, izviae, toring-klubove, sportae). Npr. Britanski alpinistiki klub, takoer talijanski alpinistiki klub, vicarski, francuski... Glavna uloga tih drutava bila je informiranje lanova,davanje pravnih savjeta i pruanje usluga osiguranja,tehnike pomoi na putu,kao i tiskanja karata,vodia i sl.

RECEPTIVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI U TURIZMU (1870-IH)

Turistika drutva - amaterska organizacija (a ne profesionalna i otvorena za javnost), nastaju spontano i dobrovoljno povezivanjem svih naprednih pojedinaca u mjestu (intelektualaca, obrtnika, poduzetnika, lijenika i dr.) Glavna zadaa: skrb za ureenost mjesta(za dobrobit cjelokupne lokalne zajednice) te su kao takve odigrale vanu ulogu u obrazovanju lokalnog stanovnitva i ouvanju prirodne i kulturne batine ime su kreirale turistiki proizvod cijele destinacije, takoer jedna od zadaa je bila i pruanje informacija o smjetaju prehrani,zabavi i dr. Glavni ciljevi tih organizacija bili su: povezivanje, odnosno koordinacija raznih segmenata ponude, opa prezentacija mjesta u zemlji i inozemstvu te zatita i ouvanje turistikih resursa. Receptivni org. oblici se javljaju i pod nekim drugim nazivima poput ljeilina odnosno putnika drutva (Njemaka) kao i inicijativna drutva (Francuska), mjesna drutva (Italija), drutva za poljepavanje mjesta (Hrvatska - Higijeniko drutvo iz Hvara, utemeljeno 1868.)

REGIONALNI,NACIONALNI I MEUNARODNI SAVEZI (PRIJELAZ IZ 19.U 20.ST)

Okomitim povezivanjem lokalnih turistikih drutava nastaju regionalni savezi pa i nacionalni savezi tzv.NTO,posebice u razvijenijim europskim zemljama poput vicarske,Austrije,Italije. Tu se i neto ranije javljaju tauring klubovi (Francuska,Italija,vicarska)-nastaju povezivanjem istovrsnih putnika odnosno interesnih skupina na nacionalnoj razini.

DRAVNA INTERVENCIJA U TURIZAM

Ukljuivanje drave u turizam zapoinje slubenim priznavanjem posebnog statusa kupalinim i ljeilinim mjestima,koja zbog njihovih izuzetnih klimatskih pogodnosti za zdravlje i oporavak ljudi posjeuje sve vei broj gostiju,kao i priznavanje statusa organizacijama od ope koristi. Prema uzoru na susjednu Italiju i kod nas se u tadanjoj dravi Kraljevini Jugoslaviji donose u to vrijeme vrlo vani propisi za turizam :Zakon o zdravstvu(1906.),Uredba o unaprjeenju turizma(1936.)i Pravilnik o proglaenju turistikih mjesta i naina uplaivanja...(1936.) Izravna dravna intervencija zapoinje u prvom desetljeu 20.st.,da bi do poetka 2.sv.rata uzela maha u svim europskim zemljama. Prvo tijelo dravne uprave Nacionalni ured za turizam,ONT,utemeljeno je 1910.godine u Francuskoj pri Ministarstvu javnih radova ali nije bilo ba uinkovito. Izravno dravno mijeanje u turizam manifestira se najvie putem zakonske i druge regulative (donoenjem zakona izravno i neizravno povezanih s turizmom i ugostiteljstvom), strunim obrazovanjem (otvaranjem strukovnih kola) te osnivanjem kreditnih ustanova koje su poticale turistiku izgradnju i sl.

3.3.RAZINE ORGANIZACIJE TURIZMA

Interdisciplinirani karakter turizma odreuje njegovu povezanost s brojnim podrujima,od ugostiteljstva do prometa,trgovine,ugostiteljstva,poljoprivrede,industrije i dr. USTROJ ORGANIZACIJE TURIZMA: Drutvena razina -povezuje drutvene subjekte emitivnog i receptivnog karaktera Gospodarska razina - ostvaruje veze poslovnih subjekata Strukovna razina -za iste profesije Dravna razina -administrativna tijela i institucije dravne uprave Meunarodna razina -povezuje istovrsne subjekte iz raznih drava prema razliitim kriterijima,a najee prema strukama.

U praksi najee na dravnoj razini djeluju ministarstva turizma ili neko drugo ministarstvo u koje je turizam ukljuen kao poseban resor a djeluju i druga tijela dravne uprave(odbori,uredi i sl.)dok nacionalni turistiki savezi ili nacionalne turistike organizacije te gospodarske komore koje povezuju drutvene i gospodarske subjekte u turizmu unutar zemlje djeluju kao poludravna (paradravna) tijela. Nositelji turistike politike su dravna i paradravna tijela ili organizacije ovlatene za poslove upravljanja turizmom, sukladno odgovarajuim propisima.

OBILJEJA SUBJEKATA U TURIZMU Za nositelje turistike politike (dravna tijela) karakteristina je hijerarhijska (stupnjevita) organizacijska struktura piramidalnog oblika - ta hijerarhija slijedi okomita naela povezivanja istovrsnih subjekata unutar zemlje prema teritorijalnome naelu poevi od turistike destinacije kao najnie razine do regije,upanije i naposljetku do nacionalne (dravne) razine. Vodoravno naelo povezivanja ostvaruje se izmeu raznovrsnih subjekata na istoj (teritorijalnoj) razini takvo povezivanje ee je u poslovnom sektoru a u suvremenom turizmu poznatije kao javno - privatno partnerstvo). Glavni uvjet za osiguranje kvalitetnog sustava organizacije turizma su vrste uzajamne veze na vodoravnom i okomitom naelu te tono definirane nadlenosti kao i odgovornost i strunost svih subjekata u turizmu.

OKOMITO POVEZIVANJE U TURIZMU Drutvene organizacije su bile prve organizacije u turizmu na lokalnoj razini(u turistikim mjestima) u veini europskih zemalja. Njihovim okomitim povezivanjem u regionalne saveze pa napokon i u nacionalne saveze(NTO) kao i vodoravnim povezivanjem raznih subjekata na istim razinama te postupnim prikljuivanjem raznih tijela dravne uprave,formira se org. struktura turizma.

3.4.ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA ODABARNIH ZEMALJA

Na uspjenost organizacije turizma utjeu npr. drutveno - ekonomski sustav drave,odnos drave prema turizmu,vanost turizma za zemlju,razina razvijenosti turizma u dravi i razni drugi initelji.

Openito MODEL MAKROORGANIZACIJE TURIZMA OVISI O SLIJEDEIM INITELJIMA : Drutveno-politiko ureenje i gospodarska razvijenost drave te uloga turizma u gospodarskom razvoju Turistiki razvoj u trino orijentiranim zemljama zapadne Europe se bitno razlikovao,u kojima se org.ustroj nakon 2.sv.rata nastavo razvijati prema zakonima trine ekonomije,od planskih privreda istonoeuropskim zemljama u kojima se razvijao turizam socijalnog karaktera (za iroku radniku klasu). Bitan imbenik je i dostignuta razina gospodarske razvijenosti. Ima zemalja koje su slabije gospodarski razvijene,a turizam je prepoznat kao uporite gospodarskog razvoja(Tajland),dok se u nekima koje su razvijenije prednost pridaje neemu drugom(npr. informatika industrija u Irskoj) Takoer odreuje organizacijski ustroj turizma (nije svejedno je li rije o Austriji ili Albaniji koja se tek poinje afirmirati kao turistika zemlja, dok Austrija ima dugu turistiku tradiciju) Razni nepredvidivi dogaaji (oruani sukob na vlastitom teritoriju ili u susjedstvu, prirodne katastrofe, tehnoloki napredak i sl.)

Odnos dravne vlasti prema turizmu

Razina turistike razvijenosti

Vanjski(egzogeni) initelji

NACIONALNE TURISTIKE ORGANIZACIJE ODABRANIH ZEMALJA

Zaduene su za promociju turizma, a ponegdje imaj i ire ovlasti (npr.u Grkoj). Promociju ostvaruju djelomino i preko svojih predstavnitva u drugim zemljama- npr. Hrvatska turistika zajednica 2008.godine otvorila je novo predstavnitvo i u Tokiju radi privlaenja japanskih gostiju u Hrvatsku,zbog zapaenih prednosti tog sve vanijeg emitivnog trita. Organizacija turizma je uglavnom bolje razvijena u zemljama u kojima se oblikuje godinama te se najvie razlikuje prema ustroju dravne vlasti u zemljama,od izrazito centraliziranog (Italija) do decentraliziranog modela(vicarska). U Europi djeluju najstarije nacionalne turistike organizacije(poznatije prema kraticama): Austrijski- ANTO Britanski- Visit Britain Grki- GNTO Njemaki- DZT panjolski- Turespana Talijanski- ENIT

RESORNA TIJELA NADLENA ZA TURIZAM U ODABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA Drave su esto mijenjale resorna tijela ovlatena za turizam i njihove nazive pa se tu organizacijski ustroj turizma bitno razlikuje od zemlje do zemlje. Vrlo je esto turizam uklopljen u neki drugi resor (trgovinu, industriju, gospodarstvo), a rijetko djeluje posebno ministarstvo turizma (kod nas od 2008.) Velika heterogenost resora s kojim je turizam povezan upuuje na njegov interdisciplinarni karakter.

3.5.USTROJ ORGANIZACIJE TURIZMA U RH I NJEZIN POVIJESNI RAZVOJ

Organizacijska struktura hrvatskog turizma promatra se zasebno za ono razdoblje koje je prethodilo 1991.godini a posebno detaljno otkada je RH postala samostalna. Naslijeen organizacijski sustav turizma iz prethodnog razdoblja te politiko-gospodarske i druge drutvene promjene(posljedice Domovinskog rata, privatizacijski proces i sl.),a i sam odnos demokratske vlasti prema turizmu u zemlji,utjecali su u velikoj mjeri na ustroj turizma u RH.

RAZDOBLJE DO PRVOG SVJETSKOG RATA Slijedei trendove razvoja turizma iz okruenja u drugoj polovici 19.st,u doba mnogonacionalne Austro-Ugarske Monarhije,kod nas su se poeli ustrojavati prvi organizacijski oblici u tadanjem turizmu prema uzoru na druge zemlje. Strana klijentela koja je uoila prednosti hrvatskog podneblja(za zdravlje,oporavak,lijeenje) je bila iz viih drutvenih slojeva,uglavnom iz aristokratskih krugova,a poslije i iz krugova imunijeg graanstva(industrijalci,obrtnici,umjetnici,kimatolozi,lijenici,biolozi,glazbenici itd.) Za njihov smjetaj poinju se i kod nas graditi kvalitetniji i bolje opremljeni smjetajni objekti u skladu s trendovima u hotelijerstvu u svijetu-u Opatiji sagraena vila Angelina 1844.,u Hvaru manji hotel obitelji Dubokovi,Kvarner u Opatiji 1884,nakon ega niu hoteli i u Velom i Malom Loinju,Dubrovniku,Zadru,Crikvenici,Zagrebu,Rabu i dr. Takoer se u tom vremenu osnivaju i razliita turistika drutva(za poljepavanje) poput Higijenikog drutva u Hvaru(1868.).

RAZDOBLJE NAKON PRVOG SVJETSKOGA RATA Nakon 1.sv.rata org. ustroj kod nas poeo se izgraivati prema talijanskom uzoru. Dravna intervencija zapoinje kada se pri Ministarstvu trgovine i industrije osniva Odbor za promet stranaca(1921.) i neto poslije Glavna uprava za turizam(1930.) kao i Vrhovni turistiki savjet. Na razini banovina djelovali su banovinski turistiki savjeti,a na niim teritorijalnim jedinicama mjesni turistiki odbori.

RAZDOBLJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA Najvei zamah razvoja turizma poinje osnivanjem Turistikog saveza Hrvatske 1953. I niih organizacijskih jedinica. Sedamdesetih godina 20.st u Hrvatskoj je djelovalo blizu etiri stotine turistikih drutava (396 u 1976.) koja su imala razgranatu mreu turistikih biroa i informativnih centara. U to vrijeme turistika mjesta se nisu vrednovala prema uspjenosti u turizmu,to je danas kriterij za utemeljenje i financiranje drutvenog sustava u tim mjestima,nego su bila razvrstavana prema statistikom kriteriju u primorska,planinska i druge vrste jer nije postojala odgovarajua zakonska regulativa. Na vrhu tog sustava za cijelu dravu(SFRJ) tada je djelovao Turistiki savez Jugoslavije,TSJ(sa sjeditem u Beogradu)-glavno tijelo za promociju turizma cijele zemlje te je u tu svrhu upravljao s nekoliko predstavnitva u inozemstvu. U tom se razdoblju turizam razvijao dinamino vie zahvaljujui pozivnim kretanjima na emitivnim turistikim tritima negoli odnosom drave prema njemu.

ORGANIZACIJA TURIZMA U SAMOSTALNOJ RH Proglaenjem samostalnosti 1991.zapoele su velike politike ,demokratske i gospodarske promjene u zemlji Turizam se zbog prateih negativnih posljedica(unitenja dijela kapaciteta,njihova nenamjenskoga koritenja za smjetaj prognanika i izbjeglica i ost.)naao u izuzetno tekom poloaju,pa su niz godina rezultati bili skromni,unato naponu za oporavak turizma. Tako se i kod nas nakon prilagodbe organizacijske strukture turizma prema ustroju novonastale drave trine ekonomije moe govoriti o dravnoj, drutvenoj, gospodarskoj i strukovnoj razini u turizmu,a dolazi i do povezivanja nacionalnih s inozemnim imbenicima,dakle na meunarodnoj razini. *SLIKA 3.2. Organizacija turizma u RH , str.94

3.6.ORGANIZACIJA TURIZMA U RH NA DRAVNOJ RAZINI

Za turizam su posebno vana zakonodavna i izvrna vlast te njihova tijela odnosno institucije na svim razinama na kojima djeluje prema administrativno-teritorijalnom ustroju drave od nacionalne preko regionalne do lokale razine. Zakonodavnu vlast na nacionalnoj razini obnaa Hrvatski sabor koji je ovlaten za donoenje zakona i drugih pravnih akata,dakle i za turizam te s njim povezanih aktivnosti,zatim donoenje dravnog prorauna i ulaganje u turizam i sl. Poseban odbor za turizam je zaduen za postupak donoenja zakona u turizmu te za utvrivanje i praenje provoenja turistike politike. Na niim su razinama za provedbu zakonodavne vlasti zaduene upanijske skuptine , tj. gradska i opinska vijea. Izvrnu ili upravnu vlast na nacionalnoj razini obnaaju predsjednik i Vlada RH(proraun,gospodarski razvoj i sl.)sa svojim ministarstvima, kao i neka druga tijela ovlatena za upravne poslove,inspekcijski nadzor i druge strune poslove od javnog interesa. Vlada RH izravno i neizravno utjee na turizam tako to : predlae Saboru zakone i druge pravne akte(vezane i za turizam) te ih provodi,donosi i provodi gospodarsku politiku i strategiju razvoja zemlje(i za turizam),koordinira rad svih ministarstava (pri emu je za turizam od 2008.godine zadueno posebno Ministarstvo turizma),predlae proraun(ulaganja u turizam). Posebno tijelo dravne uprave je dravni inspektorat koji nadzire provedbe propisa svih gospodarskih subjekata i pruatelja usluga(pa tako i u turizmu i u ugostiteljstvu). Na niim razinama,u upanijama ,djeluju uredi dravne uprave - u tim tijelima podrune (regionalne) samouprave upravni i struni poslovi za turizam obino su povjereni odjelu za gospodarstvo kao to su registracija i evidencija gospodarskih subjekata u turizmu i njihovo statistiko praenje. Tijela lokalne samouprave( uredi i slube u gradovima i opinama) izrauju donose prostorne i urbanistike planove,obavljaju komunalne poslove,potiu razvoj gospodarstva, potiu izgradnju komunalne ,prometne i druge infrastrukture itd.

DONOENJE ZAKONA KAO JEDNA OD NAJVANIJIH MJERA DRAVNE INTERVENCIJE U TURIZAM U prvoj fazi samostalnosti Hrvatska se najvie angairala u regulatornoj funkciji,tj. donoenje zakona i drugim mjera koje su se esto mijenjale poput Zakona o ugostiteljstvu koji je od 1991.do 2009.mijenjan 17 puta. U RH doneseno je do 2009.godine 6 tzv.turistikih zakona,koji su svi usuglaeni s pravnom steevinom EU-to su Zakon o turistikim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma,Zakon o pruanju usluga u turizmu, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti,Zakon oo lanarinama u turistikim zajednicama,Zakon o boravinoj pristojbi te Zakon o igralitima za golf. Doneseni su jo brojni drugi propisi povezani s turizmom meu kojima valja izdvojiti Uredbu o ureenje i zatiti zatienog podruja mora kao jednu od najvanijih mjera zatite Jadranskoga mora. Resorno ministarstvo za turizam u RH - najvie upravno tijelo u dravi koje od 2008.djeluje samostalno. Promjene resornog ustroja turizma u RH: Od 1991.- Ministarstvo turizma RH djeluje kratkotrajno od osnutka vlade RH 1992.- Ministarstvo turizma i trgovine 1993.-2003.- Ministarstvo turizma ponovno je samostalno,najvie se bavi turistikom politikom 2004.-2007.-Ministarstvo mora,turizma,prometa i razvitka djeluje u doba kada se dravna politika orijentirala na izgradnju prometnica Od 2008. Ministarstvo turizma RH kao zasebno tijelo ponovno je ustrojeno od sijenja 2008.godine

U praksi se uspjenost turistike politike neke zemlje ne iskazuje formalnim nazivom tijela ovlatenog za njezinu provedbu ve njegovom uinkovitou. Kao vrhovno tijelo dravne uprave za turizam,aktualno Ministarstvo turizma RH (MT RH) zadueno je za slijedee upravne i druge strune poslove koji su svi detaljno propisani posebnim propisima: provodi upravne i strune poslove koji se odnose na turistiku politiku zemlje u sklopu ope gospodarske politike te odreuje strategiju razvoja turizma zemlje,utvruje razvoj i investicije u turizmu,potie razvoj specifinih oblika turizma,provodi kategorizaciju ugostiteljskih objekata itd. Poticajne mjere MT RH se vide u projektima u slabije razvijenijim upanijama radi poticanja razvoja turizma u zemlji kao to su Razvoj turizma na selu,Poticaj za uspjeh i sl. Problem se dogaa kada te poticajne mjere ne prati odgovarajua obrazovna i struna potpora pa se na terenu nerijetko dogaa da unato naporima konani proizvod ne odgovara trinim zahtjevima te je dugorono financijski neisplativo. P.Keller - istie ulogu org. strukture turizma i postojeeg sustava upravljanja koji kreira drava kako bi osigurala optimalni turistiki razvoj i profitabilnost turizma na dugi rok O.Kesar - ulogu drave u turizmu vidi u stvaranju takvog pravnog i politikog okruenja koje prije svega treba biti razvojno orijentirano kako bi turizam bio organiziran u smislu uinkovitosti i funkcionalnosti.

3.7. ORGANIZACIJA TURIZMA U RH NA DRUTVENOJ RAZINI

SUSTAV TURISTIKIH ZAJEDNICA

1991.godine sustav turistikih drutava i saveza zamijenjen je sustavom turistikih zajednica (TZ) prema uzoru na austrijski model 3 VANA PROPISA U RH U VEZI S TURIZMOM: Pravilnik o proglaenju i razvrstavanju turistikih mjesta u razrede, Naredba o razdobljima glavne sezone, predsezone, podsezone i vansezone u turistikim mjestima, Uredbu o utvrivanju visine boravine pristojbe austrijski nain utvrivanja podruja za koje se osniva TZ postao je ograniavajui imbenik u praksi, izmeu ostalog jer su u Hrvatskoj opine prostorno manje, a i turistiki promet je neravnomjernije rasporeen Prva korekcija tih zakona bila je 2004.godine- sustav TZ-a usklaen s promjenama u teritorijalnoadministrativnom ustroju drave tek obveza usklaivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom EU nametnula dovretak posla korekcija zakona 2008.godine doneseni novi propisi za SUSTAV TURISTIKIH ZAJEDNICA- uklonjeni neki nedostaci prijanjih zakona, unesene neke novine no nije rijeen glavni problem neekonominosti tog ustava postojali prijedlozi za hrvatski turizam- ustroj 6 do 7 turistikih klastera prema klimatsko-geografskim obiljejima prostora koji bi inili jedinstvene turistike cjeline najvanija promjena uvedena novim zakonom je vea odgovornost TZ-a za turistiki razvoj cijele destinacije kao i snanije i intenzivnije povezivanje s privatnim sektorom novim bi se zakonima trebala poveati uinkovitost TZ-a, koordiniranost, promocija, poboljati kadrovska struktura zaposlenih te na tim osnovama ostvariti i znatno ekonominije funkcioniranje cijelog sustava zakonom o TZ-u odreeno je da su turistike zajednice pravne osobe koje se osnivaju radi unaprjeenja i promicanja hrvatskog turizma cilj osnivanja TZ-a radi podmirenja opega, javnog interesa koje ostvaruje javni sektor i gospodarskih interesa pravnih i fizikih osoba u svim djelatnostima ije su aktivnosti povezane s turizmom tako da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane TZ je mjesto susreta javnog i privatnog interesa u turizmu, odnosno mjesto na kojem se dogovaraju, surauju i ostvaruju zajedniki interesi za ono podruje za koje su osnovane 2 osnovna obiljeja: opa korisnost i nelukrativnost (neprofitnost) u svom radu nisu orijentirane na ostvarivanje dobiti no ti im je novim Zakonom(iz 2008.g.) iznimno doputeno i ogranieno samo za neke usluge

USTROJBENI OBLICI TURISTIKIH ZAJEDNICA

Zakon omoguava kompromis izmeu potreba struke i uvaavanja politiko-administrativnog ustroja drave te predvia obvezne i neobvezne oblike TZ-a 2 ustrojbena oblika: OBVEZNI za podruje gradova, upanije i cijele zemlje NEOBVEZNI - TZ-i irih podruja i TZ-i turistikih mjesta kraj 2008.g.- tristotinjak TZ-a ( 162 TZ-a opina, 119 TZ-a gradova, 22 TZ-a mjesta, 2 TZ-a podruja, 3 TZ-a vie podruja i gradova, 20 TZ-a upanija, TZ Grada Zagreba i Hrvatska turistika zajednica) sve one jedinice lokalne samouprave na ijem podruju se barem jedno naselje moe okarakterizirati kao turistiko mjesto, obvezne su osnovati TZ-u opine ili grada u Zakonu o lanarinama u TZ-ima odreeni su slubeni uvjeti za kategorizaciju turistikih mjesta 4 KATEGORIJE TURISTIKIH NASELJA : A(najvii stupanj), B, C, D prema kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima ORGANIZACIJA SUSTAVA- TZ-i mjesta, opina i gradova lanovi TZ-a upanija i podruja, a oni pak HTZ-a hrvatski sustav turistikih zajednica hijerarhijski ustrojen s HTZ-om na vrhu piramide, no nije kruto centraliziran sa strogom naredbodavnom linijom od vrha prema bazi

CILJEVI I ZADACI TURISTIKIH ZAJEDNICA CILJEVI SVIH turistikih zajednica:

Poticanje razvoja i unapreenje postojeeg turistikog proizvoda Promoviranje turistikog proizvoda Razvijanje svijesti o vanosti turizma i potrebi ouvanja okolia

ZADACI TURISTIKIH ZAJEDNICA razliiti ovisno o razini na kojoj djeluju:

LOKALNI TZ-i (mjesni, opinski i gradski) najbrojniji TZ-i, zauzimaju dno piramide djeluju u turistikim destinacijama, najblie su gostima, ali i nositeljima turistike ponude na razini destinacije ZADAA- definiranje i profiliranje turistikog proizvoda turistike destinacije te njegovo predstavljanje na tritu osmiljavaju razliite manifestacije( npr. varadinski pancirfest, Rabska fijera, Rijeki karneval..), tiskaju promotivne materijale, ureuju zelene povrine, brinu za ureenje biciklistikih i pjeakih staza na toj najnioj razini ostvaruje se u najveoj mjeri sprega izmeu javnog i privatnog sektora

REGIONALNI TZ-i (upanija, podruja i otoka) djeluju na viim razinama, a lanice su im TZ-i mjesta, opina i gradova do udruivanja dolazi radi mogunosti kvalitetnijeg nastupa na turistikom tritu ZADAE- usmjerene na koordinaciju i marketing

HRVATSKA TURISTIKA ZAJEDNICA (HTZ)

djeluje na vrhu piramide kao nacionalna turistika organizacija

NAJVANIJE ZADAE HTZ-a: glavni zadaci: Objedinjavanje cjelokupne turistike ponude RH Promoviranje hrvatskog turizma u inozemstvu putem predstavnitva i nastupom na sajmovima Poticanje razvoja turistikog proizvoda i razvijanje svijesti stanovnika nae zemlje o vanosti i ulozi turizma ostali zadaci: Zastupanje RH u meunarodnim turistikim organizacijama te suradnja sa srodnim organizacijama u drugim zemljama Obavljanje drugih srodnih poslova u skladu sa zakonom CILJEVI HTZ-a: Stvaranje i promicanje identiteta i ugleda hrvatskog turizma Planiranje i provedbe zajednike strategije i koncepcije promocije turizma Predlaganje i izvedbe promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu Podizanje razine kvalitete cjelokupne turistike ponude RH ZADAA HTZ-a koordinacija, usklaivanje interesa, pruanje potpore svim projektima turistikih zajednica na svim razinama te obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava uspjeno djelovanje sustava TZ-a i provedba postojeih planova, programa i njihovih zadataka NAJVANIJA ZADAA HTZ-a- izrada planova i programa promocije hrvatskog turizma HTZ godina(od 1997.g.)provodi akciju Volim Hrvatsku, koja ukljuuje niz projekata u sklopu kojih se nagrauju likovni i literarni radovi , novano se pomau projekti ureenja mjesta na priobalju (akcija Plavi cvijet) i na kontinentu (akcija Zeleni cvijet)

FINANCIRANJE SUSTAVA TURISTIKIH ZAJEDNICA

rije je o neprofitnim organizacijama javnog karaktera svaki TZ ima svoj program rada i financijski plan koji kontroliraju Ministarstvo za turizam i HTZ, pri emu ministar za turizam obnaa funkciju predsjednika HTZ-a najvei problemi u sustavu HTZ-a- raspolaganje sredstava

TZ-i se financiraju iz zakonom utvrenih prihoda: Ponajprije iz boravine pristojbe i lanarine Prorauna opine, odnosno grada, upanije i RH Prihoda od doputenog obavljanja gospodarskih djelatnosti Dobrovoljnih priloga i darova Imovine u vlasnitvu i sl. visina lanarine i boravine pristojbe utvruje se prema razredu turistikog mjesta na podruju na kojem djeluje TZ, a na temelju posebnih provedbenih propisa

BORAVINA PRISTOJBA prikuplja se od turista koji dolaze na podruje u kojem teritorijalno djeluje TZ i tu ostvaruju noenje visina postrojbe obraunava se po ostvarenom noenju ovisno o razdoblju sezone i kategoriji turistikog mjesta , a iznimno se moe plaati i u paualnom iznosu visinu boravine pristojbe na prijedlog ministra nadlenog za turizam utvruje Vlada RH odredbom u prvoj polovici tekue g. za sljedeu g. predstavlja prihod TZ-a TZ-i se njome slue za izvravanje svojih zadaa i poslovanja u skladu s godinjim programom rada

LANARINA TZ ubire se mjeseno od pravnih i fizikih osoba koje posluju unutar odreenog podruja u kojem teritorijalno djeluje TZ i prema posebnim stopama (ovisno o djelatnosti) lanstvo je obvezno iznos lanarine utvruje se posebnim provedbenim propisom -Lokalni TZ- i financiraju se iz boravine pristojbe koju plaaju gosti tako to veinu primljenog novca zadravaju za sebe(65%), a ostalo distribuiraju na vie razine sustava (HTZ-i 25%, upanijskom TZ-u 10%) oni TZ-ima koji ostvaruju nie prihode (manje od 200 000 kn) iznimno je doputeno koritenje veine sredstava za vlastite potrebe(80%), a petinu sredstava uplauju upanijskoj TZ-i od boravine pristojbe koju TZ-i zadravaju za sebe manje od treine (30%) ide lokalnoj samoupravi podruja na kojem djeluju u kontinentalnim upanijama sustav TZ-a se vie financira od lanarina (zbog relativno skromnog broja noenja), prema slinom kljuu

OSTALE EMITIVNE I RECEPTIVNE DRUTVENE ORGANIZACIJE UKLJUENE U TURIZAM U RH

DRUTVENE ORGANIZACIJE- po karakteru dobrovoljne, neprofitne i od ope koristi, a mogu biti emitivnoga ili receptivnog karaktera

EMITIVNE ORGANIZACIJE - povezuju sudionike putovanja prema njihovim zajednikim obiljejima i specifinim interesima - imaju vanu ulogu oko organizacije putovanja i boravka stranih turista u naoj zemlji te promociji Hrvatske kao turistike destinacije Emitivne drutvene organizacije ukljuene u turizam: Drutva planinara (Hrvatsko planinarsko drutvo utemeljeno 1874.g. u Zagrebu, time Hrvati svrstani meu prvih devet naroda u Europi s organiziranim planinarskim pokretom) Alpinistika drutva i savezi Drutva biciklista Izviai savezi Drutva umirovljenika Omladinsko-sportska drutva Auto-moto drutva

RECEPTIVNE ORGANIZACIJE - povezuju pojedince vrlo esto na teritorijalnom naelu prema njihovim zajednikim interesima ili hobijima Reciptivne drutvene organizacije ukljuene u turizam: Kulturno-umjetnika drutva Drutva prijatelja prirode (npr. udruga Lijepa naa) Drutva prijatelja kulturne batine Lovci i ribii i sl. asocijacije koje povezuju pojedince u zajednikim interesima i hobijima i takvom svojom aktivnou pridonose obogaivanju turistike ponude destinacije Npr. udruga Lijepa naa zajedno sa Zakladom za odgoj i obrazovanje i okoli vodi projekt Plava zastava, koja je svjetski priznata oznaka za ouvanost i kvalitetu usluga na plaama i marinama.

3.8. ORGANIZACIJA TURIZMA U RH NA GOSPODARSKOJ I STRUKOVNOJ RAZINI GOSPODARSKE KOMORE

Osnovni nositelji gospodarske aktivnosti u turizmu Hrvatske su trgovaka drutva i obrtnici, koji se moraju udruivati u komore ovisno o pravno-ustrojbenom obliku: Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) Hrvatsku obrtniku komoru (HOK) Komorski sustav RH zasniva se na europskoj tradiciji organiziranja gospodarskih komora koje karakterizira obvezatno lanstvo i obavljanje nekih javnih ovlasti HGK je nevladina, struno-poslovna organizacija svih pravnih osoba koje su u RH registrirane za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a HOK je takva asocijacija za obrtnike. lanstvo u obje komorske organizacije je obvezatno, ali daljnje strukovno povezivanje je dobrovoljno ustrojene su prema teritorijalnom i strukovnome naelu- osim na nacionalnoj razni, djeluju i podrune komore na niim razinama unutar komora strukovno se povezuju i neke profesije, pa tako djeluje poseban Sektor za turizam pri HGK te Ceh ugostitelja i turistikih djelatnika u HOK-u sektorska struktura turizma u HGK je sloenija jer osim Sektora za turizam, u njegovu sklopu djeluju posebni odsjeci

ZADAE OBIJU KOMORSKIH ORGANIZACIJA: zastupanje interesa svih nositelja gospodarske aktivnosti u zemlji, promicanje hrvatskoga gospodarstva u zemlji i inozemstvu te poduzimanje raznih aktivnosti za unapreenje rada i poslovanja gospodarskih subjekata predlaganje i pokretanje inicijativa za donoenje zakona te drugih propisa i mjera koje se odnose na uvjete privreivanja te jaanja poduzetnitva u turizmu i obrtnitva unutar ukupnoga hrvatskog gospodarstva razmatranje prijedloga zakona koji se odnose na turizam, kao i drugih propisa kojima se ureuju uvjeti poslovanja i privreivanja u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj i gospodarskih mjera koje se odnose na poduzetnitvo i obrtnitvo povezuju lanice na razini interesa struke

STRUKOVNE UDRUGE U TURIZMU

Njima se povezuju najizrazitiji predstavnici istih struka zbog rjeavanja nekih zajednikih pitanja te tako i same potiu razvoj turizma Rije je o udrugama u kojima se mahom udruuju razni predstavnici turistike ponude koji nude sline turistike usluge

To su sljedee organizacije: 1. UDRUGA POSLODAVACA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE(UPUHH) okuplja hotelijere, ugostitelje, ali i obrazovne ustanove u kojima se koluju njihovi budui kadrovi pravni je slijednik HUH-a (Hrvatske udruge hotelijera i restoratera) 2. KAMPING UDRUENJE HRVATSKE(KUH) povezuje sve kampove u zemlji koji pruaju usluge kampiranja 3. UDRUGA HRVATSKIH PUTNIKIH AGENCIJA(UHPA) titi interese turistikih agencija, ali i korisnike njihovih usluga 4. ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB(ACI) okuplja marine 5. NACIONALNA UDRUGA MALIH OBITELJSKIH HOTELA(OMH) okuplja manje hotele do pedesetak soba i petnaestak zaposlenih 6. RURALIS povezuje seoska gospodarstva koja pruaju razne usluge u agroturizmu Istre

3.9. OSNOVNA PODJELA I RAZVOJ MEUNARODNIH ORGANIZACIJA UKLJUENIH U TURIZAM

MEUNARODNI INTEGRACIJSKI PROCESI rije je o irokom spektru meunarodnih organizacija koje su izravno i neizravno povezane s turizmom do ire pojave takvih organizacija dolazi tek nakon Drugog svjetskog rata prve vanije meunarodne organizacije koje su se pojavile na pragu 20.stoljea bile su politikog i socijalnog, a ne ekonomskog karaktera meunarodne organizacije ekonomskog karaktera pojavljuju se od polovice 20.stoljea, a tada se taj proces intenzivira i u turizmu

PRVE MEUNARODNE ORGANIZACIJE Liga naroda i Meunarodna organizacija rada (utemeljene 1919.godine) Meunarodno udruenje za socijalnu sigurnost (1927.godina)

MEUNARODNE ORGANIZACIJE U TURIZMU poinju se javljati izmeu 60-ih i 70-ih godina 19.stoljea, a krajem tog stoljea utemeljena je prva strukovna turistika organizacija meunarodnog karaktera(1898. Meunarodni turistiki savez, AIT) poetkom 20.stoljea u turizmu dolazi do povezivanja u regionalne i nacionalne saveze, a tek nakon toga do povezivanja i na meunarodnoj razini dinamika tog povezivanja- sporadino se povezuju izmeu dva svjetska rata, masovno nakon Drugog svjetskog rata i intenzivno od 1980-ih godina 1919.godine - Ameriko nacionalno udruenje restorana(NRA) - Ameriko udruenje hotela i drugih vrsta smjetaja (AH&LA) te dvije organizacije i danas aktivne u turizmu SAD-a

VANOST MEUNARODNIH INTEGRACIJSKIH PROCESA ZA TURIZAM porastom turizma u svijetu, jaa vanost i uloga integracijskih procesa na meunarodnoj razini prema raznim kriterijima i na svim razinama takve organizacije predlagale i donosile mnotvo raznovrsnih meunarodnih akata u sluaju kolizije tih propisa s nacionalnim zakonodavstvom se primjenjuju odgovarajui meunarodni propisi u poetku su ti meunarodni akti uglavnom bili usmjereni na osiguranje olakica na putovanjima, a danas su najvie usmjereni na zatitu turista kao potroaa te zatitu i ouvanje prirodne i kulturne batine Meunarodne organizacije imaju i neka zajednika obiljeja na osnovi kojih se definiraju kao zajednice vie meunarodnih subjekata koje su osnovane meunarodnim ugovorom ili sporazumom, imaju vlastita tijela i slue postizanju nekih zajednikih interesa ili ciljeva Razliitost meunarodnih organizacija- ogleda se u njihovoj veliini(broju lanova), snazi utjecaja(u nekom podruju ili regiji), vanosti(u svijetu ili regionalno), opsegu tema kojima se bave i sl. Osnovna podjela meunarodnih organizacija povezanih s turizmom 1. OPEG KARAKTERA 2. SPECIJALIZIRANE (usmjerene na turizam kao ue podruje djelovanja) Organizacije mogu djelovati: 1. UNIVERZALNO(u cijelom svijetu) 2. REGIONALNO(na nekom uem podruju) sve one multilateralnog su karaktera, to znai da povezuju vie od dva meunarodna subjekta iscrpan pregled i sistematizaciju meunarodnih organizacija povezanih s turizmom dali su autori Hitrec i Hendija

3.10. MEUNARODNE ORGANIZACIJE OPEGA KARAKTERA KOJE SU POVEZANE S TURIZMOM

To su organizacije koje su primarno osnovane zbog nekih drugih ciljeva, a tek postupno su podruje interesa usmjerile i na turizam (primjerice UN) Prema podruju na kojem djeluju dijelimo ih na: UNIVERZALNE i REGIONALNE zajedniko im je da se izmeu ostalog bave nekim aspektima turizma

SVJETSKE(UNIVERZALNE)MEUNARODNE ORGANIZACIJE OPEGA KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM osim UN-a potrebno je izdvojiti i Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj(OECD) REGIONALNE MEUNARODNE ORGANIZACIJE OPEG KARAKTERA POVEZANE S TURIZMOM Europa- osim EU valja izdvojiti Vijee Europe, Srednjoeuropsku inicijativu, Radnu zajednicu Alpe-Jadran, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju(OESS), jadransko-jonsku inicijativu druge regije- u arapskim dravama slinu ulogu ima Arapska liga, a u Srednjoj Americi utjecajem turizma na okoli bavi se Zajednica karipskih zemalja(CARICOM)

Svjetske (univerzalne) meunarodne organizacije opeg karaktera povezane s turizmom

UN

- bavi se raznim aspektima turizma:

Brine za zatitu okolia i potie odrivi razvoj turizma Sudjeluje u izradbi metodologije za definiranje osnovnih statistikih pokazatelja u turizmu Potie razvoj slabije razvijenih podruja putem turizma Inicira meunarodne konferencije posveene turizmu i sl. SPECIJALIZIRANE AGENCIJE UN-a -takoer se bave turizmom, svaka u svom podruju Svjetska zdravstvena organizacija WHO- propisuje standarde za zdravlje i sigurnost putnika na meunarodnom putovanjima Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu, UNESCO- zasluna je za Popis svjetske batine kojem je cilj utvrivanje, zatita i prezentacija svjetskog prirodnog i kulturnog blaga preostalih 17 specijaliziranih organizacija UN-a se takoer bave turizmom, svaka na svoj nain od njih je najmlaa i za turizam najvanija Svjetska turistika organizacija, koja je status specijalizirane organizacije UN-a stekla 2003.godine (godinama se rabio akronim WTO, kao i za Svjetsku trgovinsku organizaciju to je uzrokovalo brojne nesporazume, nakon stjecanja statusa specijalizirane agencije UN-a poinje se koristiti kraticom UNWTO)

PROGRAMI UN-a neki programi UN-a se takoer bave turizmom, pa je tako u okviru Programa za zatitu okolia, UNEP potaknuto nekoliko projekata kojima se titi priroda kao osnovica razvoja turizma (npr. Zeleni globus, Plava zastava i sl.)

Regionalne meunarodne organizacije opeg karaktera

EU
Stimulira odreene oblike turizma(kulturni, omladinski...) Unaprjeuje kvalitetu usluga Provodi zatitu turista kao potroaa Potie ouvanje i zatitu prirodne i kulturne batine Potie zapoljavanje u turizmu i ugostiteljstvu Provodi standardizaciju i poduzima druge aktivnosti VIJEE EUROPE Bavi se poticanjem razvoja kulturnog turizma tako to promovira posebne kulturne itinerare povezujui turistiku ponudu nekoliko zemalja naglaavajui elemente povezanosti meu njima Uz to bavi se i odrivim razvojem i okoliem u regiji

ORGANIZACIJA ZA EUROPSKU SIGURNOS I SURADNJU, OECD Periferno se bavi turizmom kao imbenikom odranja mira i sigurnosti Za Hrvatsku vano lanstvo u tim regionalnim asocijacijama, najvie zbog mogunosti obogaivanja turistike ponude i objedinjenog promotivnog nastupa na turistikom tritu, postizanja vie razine standardiziranih usluga te svakako praenje najnovijih trendova u turizmu

3.11. MEUNARODNE TURISTIKE ORGANIZACIJE

1. SVJETSKE (UNIVERZALNE) MEUNARODNE TURISTIKE ORGANIZACIJE Svjetska turistika organizacija UN-a, UNWTO Svjetsko vijee za putovanja i turizam, WTTC 2. REGIONALNE MEUNARODNE TURISTIKE ORGANIZACIJE Europska turistika komisija, ETC (Europa) Azijsko-pacifiko turistiko udruenje, PATA Karipska turistika organizacija, CTO Latinsko-amerika turistika organizacija, COTAL 3. MEUNARODNE STRUKOVNE TURISTIKE ORGANIZACIJE 4 SKUPINE: 1. Organizacije ije lanice pruaju usluge smjetaja i prehrane ( Meunarodna udruga hotela i restorana, IH&RA) 2. Organizacije ije lanice pruaju posrednike usluge u turizmu i usluge prijevoza (Svjetski savez udruenja turistikih agencija, UFTAA) 3. Organizacije koje se bave zatitom i prezentacijom prirodnih i drutvenih resursa (Meunarodni savjet za spomenike i spomenike cjeline, ICOMOS) 4. Strukovna meunarodna udruenja znanstvenika i drugih strunjaka u turizmu, novinara te sudionika putovanja (Meunarodno udruenje strunjaka za turizam i putovanja, SKAL)

Svjetske (univerzalne) meunarodne turistike organizacije SVJETSKA TURISTIKA ORGANIZACIJA, UNWTO Krovna organizacija u turizmu iji je glavni zadatak unaprjeivanje opih uvjeta za razvoj turizma u svijetu Osnovana je 1975.godine u Madridu kao pravni slijednik Meunarodne unije slubenih turistikih organizacija, IUOTO, a koja je bila utemeljena ak pola stoljea ranije Od 2003.godine UNWTO je postao specijalizirana agencija UN-a zbog velike uloge koju je odigrao u poticanju razvoja turizma u svijetu Na poetku djelovanja bila je usmjerena na: Uklanjanje brojnih prepreka s kojima se turizam povremeno suoavao Poticanje hotelske izgradnje Standardizaciju hotelskog smjetaja Statistiko praenje pokazatelja u turizmu OSNOVNI CILJ UNWTO-a - unaprjeivanje i razvoj turizma, s namjerom da se unaprijedi gospodarski razvoj, razumijevanje meu narodima, mir, blagostanje i svekoliko potivanje te uvaavanje ljudskih prava i osnovnih sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru Kasnije je taj cilj dopunjen poticanjem odrivog razvoja turizma, a to je sadrano u Globalnom etikom kodeksu za turizam, koji je jedan od najvanijih dokumenata (donesen 2001.g.) On propisuje pravila igre u turizmu jer sadrava 10 naela poeljnog etikog ponaanja u turizmu UNWTO je meuvladina organizacija koja okuplja vrhovna tijela dravne uprave zaduene za turizam Hrvatska je njezina lanica slubeno od 1997.g., premda jo od 1934.g. je bila ukljuena u prethodnu organizaciju Do danas je UNWTO razvio bogatu konzultantsku, dokumentaristiku i publicistiku aktivnost Osim toga UNWTO: vodi brojne meunarodne projekte koji su na razliite naine povezani s turizmom diljem svijeta prikuplja i standardizira pokazatelje u turizmu analizira podatke o turistikim kretanjima u svijetu prati utjecaj globalnih promjena na turizam i trendove u turizmu organizira meunarodne skupove donosi sve vane dokumente za turizam SVJETSKO VIJEE ZA PUTOVANJA I TURIZAM WTTC mlaa je organizacija od UNWTO-a utemeljena 1990.g. u Londonu radi utvrivanja vanosti turizma za svjetsko gospodarstvo GLAVNI ZADATAK- uvjeriti vlade pojedinih zemalja u golem doprinos putovanja i turizma u razvoju nacionalnih gospodarstava i svjetske ekonomije openito utjee na kreiranje politike razvoja turizma na nacionalnoj i meunarodnoj razini podupire odrivi razvoj turizma u svijetu

Regionalne meunarodne turistike organizacije EUROPSKA TURISTIKA KOMISIJA, ETC od 1948.g.djeluje kao nacionalni turistiki ured cijele Europe jer je utemeljena sa svrhom objedinjene promocije turistike ponude Europe na prekomorskom tritu, a oslanjajui se pritom na promocijske kampanje svojih lanica AZIJSKO-PACIFIKO TURISTIKO UDRUENJE, PATA regionalna je turistika organizacija za jugoistonu Aziju i jedna od najbrojnijih regionalnih turistikih organizacija u svijetu utemeljena 1951.g. PATA odigrala kljunu ulogu u razvoju i stabiliziranju turizma u toj regiji

Meunarodne strukovne turistike organizacije ONE POVEZUJU SLJEDEE ORGANIZACIJE: 1. Organizacije ije lanice pruaju usluge smjetaja i prehrane Meunarodna udruenja : hotelijera (Meunarodna udruga hotela i restorana, IH&RA, a na amerikom kontinentu djeluje AH&LA i u Europi HOTREC) kampova i zabavnih parkova (EFCO&HPA) omladinskih hostela u svijetu i Europi(IYHF i EUFED) modernih restorana(EMRA)

2. Organizacije ije lanice pruaju posrednike usluge prijevoza u turizmu Udruenja turistikih agencija i turoperatora (Svjetski savez udruenja turistikih agencija,UFTAA, u Europi ECTAA i ASTA u SAD-u, Svjetsko udruenje turistikih agencija,WATA, Meunarodni savez turoperatora,IFTO i Europski savez turoperatora,ETOA Organizacije koje pruaju posrednike usluge u turizmu i prijevozu (Meunarodno udruenje organizatora krstarenja,CLIA, Meunarodni turistiki savez, AIT, Meunarodni savez autobuseva, RDA, Meunarodni savez biciklista, ECF, Meunarodno udruenje zranog prijevoza, IATAy

3. Organizacije koje se bave zatitom i prezentacijom resursa (prirodnih i drutvenih) Okupljaju razne segmente turizma: Europske gradove(Turizam europskih gradova, ECT, europske kongresne gradove, EFCT, europske karnevalske gradove, FECC) U ovu skupinu ulazi i: Meunarodni savjet za spomenike i spomenike cjeline(ICOMOS), Meunarodno udruenje zabavnih parkova(IAAPA).. Europsko udruenje za obrazovanje o turizmu i rekreaciji(ATLAS), Meunarodno pa i europsko udruenje ljeilita (ISPA i ESPA) Europsko vijee za sela i male gradove( ECOVAST)

4. Strukovna meunarodna udruenja znanstvenika i drugih strunjaka u turizmu, novinara te sudionika putovanja Udruenja znanstvenika i drugih strunjaka u turizmu(Meunarodno udruenje strunjaka za turizam i putovanja(SKAL).. Svjetski i europski savez udruenja turistikih vodia(WFTGA i FEG), Svjetski savez za organizaciju studentskih, obrazovnih i drugih turistikih putovanja mladih(WYSETC) Meunarodni savez novinara i pisaca u turizmu(FIJET)

4. RESURSI I ATRAKCIJE
4.1. POJMOVNO ODREENJE RESURSA U EKONOMIJI I TURIZMU
U EKONOMIJI: Resursi su materijalna i duhovna dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti imbenici koji se rabe u proizvodnji nekih roba ili usluga i sudjeluju u stvaranju realnoga BDP-a ubrajaju se u temeljne imbenike proizvodnje (uz rad, kapital i poduzetnitvo) U apsolutnom smislu, koliinski i prostorno resursi su ogranieni, a neki i vrlo rijetki U relativnom smislu su ogranieni zato to se konstantno troe pa s obzirom na ljudske potrebe ne postoji nijedan resurs u beskonano velikim koliinama Prema postanku, resursi se svrstavaju u dvije velike skupine: prirodne i drutvene (antropogene) resurse. ine ukupnost svih prirodno-zemljopisnih uvjeta koji mogu utjecati na proizvodnju, ali i cjelinu ekonomskog ivota jedne zemlje. Tu dakle, podrazumijevamo ona dobra koja nalazimo u svom okruenju- zemlja, rudno blago, vode, flora i fauna i dr. Prirodne resurse dijelimo i na obnovljive (oni koji se regeneriraju, npr. voda) i neobnovljive (oni koji se nepovratno troe, npr. rudna bogatstva) ine ih ovjek, stupanj ili razina obrazovanja stanovnitva, znanstvena, kulturna i etnosocijalna batina, kulturno-povijesni objekti i organizacije, stupanj urbanizacije i industrijalizacije i dr.

Prirodni resursi

Drutveni resursi (socioekonomski)

U ekonomskoj teoriji proizvodnim se resursima smatraju: zemlja, kapital i rad

U TURIZMU: Turistiki resursi su sva sredstva koja se mogu privesti nekoj korisnoj svrsi u turizmu moraju imati visok stupanj privlanosti kako bi svojim karakteristikama privukli odreeni segment turistike potranje Svaki turistiki resurs ne mora biti turistika atrakcija, ali je svaka turistika atrakcija turistiki resurs! (jer nemaju svi prirodni i drutveni resursi sposobnost privui turiste ili posjetitelje)

4.2. PROSTOR KAO KOMPONENTA TURISTIKOG RAZVOJA

Postojanje i razvoj turizma vezani su za prostornu i funkcionalnu integraciju elemenata, koju turistika teorija dijeli u dvije skupine: primarnu i sekundarnu turistiku ponudu. Pod pojmom primarne turistike ponude treba razumijevati odreeni prostor sa svim svojim potencijalima i sadrajima.

U turizmu, pod pojmom prostora podrazumijevamo: fiziki okvir prostora (klima, reljefni oblici, vode, vrste tala, biljni i ivotinjski svijet itd.) prostor koji ukljuuje ovjeka i sve tragove njegove aktivnosti, objekte i druge materijalne i duhovne vrijednosti, kao i rezultate intelektualnog stvaralatva

NAJVANIJA OBILJEJA PROSTORA NA KOJEM SE RAZVIJA TURIZAM: Privlanost Prirodni i drutveni resursi, da bi bili turistiki resursi, moraju posjedovati odreena svojstva koja utjeu na privlaenje privremenih posjetitelja. etiri su osnovna svojstva turistikih resursa, a to su: 1.mogunost bavljenja razliitim sportsko-rekreativnim i drugim aktivnostima 2.odreeni stupanj rijetkosti 3.odreeni stupanj znamenitosti(vanosti) 4.visoka estetska vrijednost resursa Na osnovi ovih obiljeja i svojstava moe se tono utvrditi turistiki potencijal odreenog resursa (ponajprije prostora), nain turistike valorizacije prostora, mogu se odrediti optimalni pravci koritenja prostora Obiljeja i svojstva resursa na odreenom prostoru daju tom prostoru turistiko-trinu vrijednost, koja nije uvijek konstantna

Turistiki potencijal prostora Turistiko-trina vrijednost

Budui da se razvoj turizma temelji na masovnosti turistikih kretanja u okviru kojih se istim intenzitetom iskoritavaju prirodni i drutveni resursi, izgradnjom prometne infrastrukture i turistiki receptivnih kapaciteta, dodatno se naruava pa i devastira odreeni prostor U tom se sluaju, nerijetko u nekim zemljama u turistikoj ponudi pribjegava tzv. umjetnim tvorevinama, odnosno supstitutima (npr. Disneyland u Kaliforniji, etnosela i slini sadraji ili objekti)

4.3. ULOGA TURISTIKIH RESURSA U RAZVOJU TURIZMA

Pod pojmom turistikih resursa razumijevamo ona prirodna ili drutvena dobra koja se mogu turistiki iskoristiti(valorizirati), tj. one pojave, objekte, dogaaje i sl. koje privremeni posjetitelji(turisti i izletnici) posjeuju tijekom svog putovanja zbog visokog stupnja privlanosti. Turistiki resursi su dio odreenog geografskog podruja, odn. dio su neke zemlje ili regije,a bogatstvo turistikim resursima je komparativna prednost tih zemalja ili regija u gospodarskom razvoju. Cjelokupna turistika ponuda se mora temeljiti na izvornim obiljejima i svojstvima resursa (prostora) zbog postizanja to boljih ekonomskih i neekonomskih uinaka. Valorizacija resursa u turizmu ili,drugim rijeima,ocjena turistike vrijednosti nekog resursa ili prostora u cjelini,jedno je od najkompleksnijih pitanja turistike teorije i prakse-turistiku pa onda i ekonomsku vrijednost resursa nije dovoljno odrediti samo na osnovi njegovih etiriju svojstava atraktivnosti(rekreativno, kuriozitetno, znamenito i estetsko svojstvo) Ostali elementi za ocjenu turistike vrijednosti resursa(prostora) su : povoljnost geografskog poloaja,udaljenost i prometna povezanost s turistiki emitivnim tritima,veliina izvora potranje (visokourbanizirana i velika podruja), poloaj resursa u odnosu na glavne turistike tokove (glavni prometni pravci) te poloaj prema konkurentskim i komplementarnim turistikim prostorima Nedostatak kvalitetnih prirodnih i drutvenih resursa pogodnih za turistiko koritenje moe se manje ili vie uspjeno nadomjestiti umjetno stvorenim (artificijenim) sadrajima i objektima (sportski objekti i kongresni centri) npr. zemlje koje na visokom stupnju svog gospodarskog,tehnolokog i drutvenog razvoja esto se javljaju kao domaini velikih sportskih,kulturnih,gospodarskih,vjerskih i drugih manifestacija Sekundarnu ili izvedenu ponudu ine hoteli, welnessi, moteli, trgovine, sportsko-rekreacijski sadraji, restorani, barovi i sl., i ona je sekundarna po nastanku ali ne mora biti i po kvantiteti i kvaliteti Kako bi se na optimalan nain valorizirao prostor i pripadajui resursi,primara i sekundarna turistika ponuda moraju biti usklaene po kvaliteti-ako je sekundarna turistika ponuda kvalitetnija od primarne ne mogu se postii cijene usluga koje bi kvalitetna sekundarna ponuda inae zasluivala. No nema ni optimalne valorizacije resursa (prostora) ako je sekundarna ponuda nie razine(kvalitete) od primarne Cjelokupna ponuda u turizmu i mora biti izvedena iz obiljeja i svojstava prirodnih ili drutvenih resursa, odnosno turistike vrijednosti prostora (resursa u prostoru), ime se stvara skladan odnos izmeu trita turistike potranje i sekundarne turistike ponude.

PODJELA RESURSA PREMA GENSKOM PODRIJETLU : PRIRODNI (biotropni) RESURSI Klimatski,geomorfoloki,hidrografski, biogeografski i pejsani DRUTVENI (antropogeni, atropini ) RESURSI Kulturno-povijesni,etnosocijalni,umjetniki, manifestacijski i ambijentalni

Pojedini resursi prema stupnju atraktivnosti i intenzitetu djelovanja mogu samostalno djelovati na privlaenje turista dok se veina ostalih pojavljuje u kombinaciji s drugim resursima koji poveavaju intenzitet atraktivnosti(komplementarni).

KOMPLEMENTARNI TURISTIKI RESURSI : Prirodni turistiki resursi klimatski geomorfoloki hidrografski biogeografski pejsani Drutveni turistiki resursi kulturno-povijesni

Razliiti tipovi klima, insolacija,relativna vlanost i temperatura zraka, vjetrovi, koliina i vrste oborina Planine,planinski lanci,vulkani,klisure,kanjoni,peine,pilje, polja u kru,krki oblici Oceani,mora,jezera,rijeke,podzemne vode,termalne vode, gejziri Flora i fauna Planinski pejsai, nizinski ili pjesai relativno niskog reljefa, primorski pejsai Sauvani ostatci prolih civilizacija i njihova tehnoloka dostignua,spomenici,urbanistike cjeline, umjetnika ostvarenja Materijalna i duhovna kultura jednog naroda,narodne igre, pjesme, obiaji, narodne nonje, rukotvorine, kulinarske vjetine,mentalitet Spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja,dostignua u arhitekturi,likovnoj,glazbenoj i kazalinoj umjetnosti, muzeji, galerije, gliptoteke, zbirke i knjinice Ustanove koje organiziraju obrazovne i obrazovno - rekreacijske aktivnosti ili manifestacije Manje ili vee prostorne cjeline koje je stvorio ovjek svojim radom i umijeem-zrane i morske luke, trgovi i drugi urbani prostori,naselja

etnosocijalni

umjetniki

manifestacijski ambijentalni

4.4. PRIRODNI RESURSI KAO TURISTIKE ATRAKCIJE KLIMATSKI TURISTIKI RESURSI

VRIJEME = prosjeno stanje atmosferskih prilika na nekom podruju KLIMA = prosjeno vrijeme u tijeku jedne godine na nekom podruju povoljna klima je jedan od najvanijih imbenika turistike privlanosti nekog mjesta, regije ili vee prostorne jedinice klima je komplementaran turistiki resurs, ali moe i samostalno djelovati na privlaenje turista s obzirom na njezina rekreativna svojstva u turizmu, posebnu vanost imaju klimatska obiljeja podruja, kao to su: insolacija temperatura , relativna vlanost zraka , oborine , vjetrovi sezonske varijacije imaju odluujue znaenje u odreivanju privlanosti o odabiru turistike destinacije klima ovisi o nizu imbenika kao to su: kut upada Sunevih zraka, geografska irina, raspored kopna i mora, morske struje nadmorska visina, biljni pokrov,...

jedni tipovi klime djeluju pozitivno na turistika kretanja, a drugi pak djeluju znatno ograniavajue

POTICAJNI TIPOVI KLIME NA TURISTIKA KRETANJA: 1. UMJERENO TOPLA KLIMA: a) KLIMA ISTONIH PRIMORJA: topla ljeta, znatno kiovitija od zapadnih zimi blage temperature , kiovito pogodne za razvoj turizma, pogotovo na podrujima Floride, Urugvaja i Junog Brazila, jugoistonih primorja Afrike i June Kine b) KLIMA ZAPADNIH PRIMORJA ILI MEDITERANSKA KLIMA: na prostoru europskog i afrikog Sredozemlja, na obali sredinjeg ilea, jugozapadne Australije i jugozapadne Afrike to su bez sumnje najprivlanija podruja turizma na svijetu turizam je prisutan preteno ljeti, ali su i zime privlane jer su ugodne i bez velikih hladnoa 2. UMJERENA (SVJEA) KLIMA:

do pet mjeseci u godini - srednja temperaturu od 6C (vlada vegetacijsko mirovanje) izdvajaju se 4 godinja doba 3 PODTIPA OVE KLIME: a) klimatsko-vegetacijska zona zapadnih primorja (podruja sjeverne Amerike, Europe i junog ilea) b) zona istonih primorja (velike kineske nizine i istona primorja SAD-a) c) zona kontinentalne klime (unutranji prostori euroazijskog kontinenta i Sjeverne Amerike)

u turistikom smislu klima ovih podruja nije konkurencija mediteranskoj, atraktivnija je jedino sezono od srpnja do kolovoza kada je na nekim morima, jezerima i rijekama mogue kupanje

3. PLANINSKI TIP KLIME:

odreen je nadmorskom visinom to je nadmorska visina vea, zrak je rjei pa je i manje kisika na veim visinama (prostori iznad 5000 m nepovoljni su za ljudski organizam jer se gubi dah) planine u turistikom smislu privlae radi pejzanog doivljaja, planinarenja, lova i ribolova, odmora i posebice radi mogunosti bavljenja zimskim sportovima u medicinskom pogledu planinske klime imaju terapeutsko djelovanje na ovjeka ve iznad 600m nadmorske visine naglo se smanjuje postotak praine i drugih tetnih agensa u pustinjama- planine su suhe / u tropima kine, na veim visinama ima snijega / u umjerenoj klimi ljeta kina, a zime uglavnom sa snijegom

4. HLADNA KLIMA

kratka i prohladna ljeta, te duge i otre, hladne zime est i vie mjeseci u godini prosjena mjesena temperatura je ispod 6C TIPOVI HLADNIH KLIMA: a) zapadnoprimorski (ili norveki) b) istonoprimorski c) kontinentalni (ili sibirski)

ta klima omoguuje kratku turistiku sezonu uz dobre mogunosti razvoja zimskih sportova, lova i ribolova te pejzanog doivljaja u turistikom smislu neto su povoljniji prostori s norvekim tipom klime kontinentalna unutranjost ima znatno ekstremniju klimu s dugim i hladnim zimama i kratkim ljetima

OGRANIAVAJUI TIPOVI KLIME NA TURISTIKA KRETANJA:

1. EKVATORIJALNA KLIMA prevladava u podruju ekvatora (npr. porjeje Amazone, Indonezije)

stalno visoke temperature zraka, mala kolebanja temperatura u tijeku cijele godine (nema godinjih doba) i velike koliine padalina (kia) enormno visoke temperature, velike koliine oborina i zaguljiv zrak utjeu na smanjenje aktivnosti stanovnitva koje ivi na tom podruju ova vrsta klime je nepovoljna za razvoj turizma (osim u prostorima viih planina)

2. TROPSKA KLIMA razlikuje se od ekvatorijalne po tome to - u podrujima gdje ona vlada puu pasati i to se mogu
izdvojiti sva godinja doba (dio sa duljim i dio sa kraim razdobljem kia)

istona primorja vie oborina / kontinentalna unutranjost i zapadna primorja- suija prevladava: u Brazilu, S. Australiji, Sudanu, Senegalu, planinskim podrujima istone Afrike i Srednje Amerike, te na velikom broju pacifikih otoka prototip tropske klime je klima zapadnih primorja tropsko monsunski tip toplih klima = jugoistona azija (posebice Indijski poluotok) s turistikog gledita puno su pogodniji posjeti u zimskim mjesecima

3. PUSTINJSKE KLIME izrazito male koliine padalina tijekom cijele godine vrlo oskudan biljni i ivotinjski svijet
zapadna Australska pustinja, Namib, Atacama, Kalahari i sjeverni dijelovi Sahare u suvremeno doba ti su prostori sve privlaniji za turiste zbog formiranja nekih vrsta i oblika turizma kao to su pustinjske auto-moto utrke, obilazak oaza, promatranje pustinjskih oluja, istraivanje flore i faune

4. POLARNA KLIMA izrazito nepovoljna za masovnija turistika putovanja sve su srednje temperature svih mjeseci nie
od 6C, a temperature za vrijem polarnih noi daleko ispod 0C

to su prostori Grenlanda, Arktika i Antartike - koje posjeuju tek istraivai i znanstvenici, te mali broj hrabrijih i bogatijih ljubitelja prirode

NEKI KLIMATSKI ELEMENTI koji takoer imaju znatan utjecaj na donoenje odluka o odabiru turistike destinacije: insolacija, vlanost i temperatura zraka, vjetrovi, koliine i vrste oborina

INSOLACIJA = dio Suneve energije koji dolazi do Zemlje

sunevo zraenje esto se prenaglaava u turizmu prevelika koliina insolacije nije i ne mora biti
stimulativna u privlaenju turista (npr. zbog ozonske rupe preveliko zraenje UV zrakama moe izazvati drastine promjene na ovjekovoj koi)

VLANOST ZRAKA

ako je relativna vlanost zraka vea od 70% - zrak ne moe apsorbirati vlagu koe, pa se u takvim uvjetima ovjek zbog pregrijavanja tijela osjea nelagodno visoke temperature praene velikom vlanou nisu pogodne za turistiki razvoj

TEMPERATURA ZRAKA

ovisi o rasporedu kopna i mora na Zemlji more je vaan regulator topline zraka pa su ljeti primorja svjeija od ugrijanog kopna, a zime blage jer se kopno bre hladi od vodenih povrina temperature zraka ovise i o apsolutnim visinama s porastom nadmorske visine temperatura zraka pada za oko 0,5C na svakih 100m, a ako je zrak suh i ist temperatura zraka se moe sniavati i za 1C na svakih 100m. na klimatske prilike na nekom podruju znatan utjecaj imaju i morske struje (Golfska struja - tee iz ekvatorijalnih irina i zagrijava zrak, dok ga hladne poput Labradorske struje hlade) na temperature zraka dodatno mogu utjecati biljni pokriva i smjer pruanja planinskih lanaca to za turizam ima vrlo veliko znaenje podruja na kojima prevladava SUHA MEDITERANSKA KLIMA turistiki su NAJATRAKTIVNIJA PODRUJA SVIJETA

VJETROVI = nastaju kao posljedica naruavanja ravnotee zraka to je izazivaju barometarski max i min

na podruju barometarskog maksimuma kretanje zraka je anticiklonalno na podruju barometarskog kretanje zraka je ciklonalno

VRSTE VJETROVA:

STALNI VJETROVI = pasati, zapadni i sjeveroistoni polarni vjetrovi PERIODINI VJETROVI = to su vjetrovi koji nastaju kao posljedica nejednolikog zagrijavanja kopna i mora i sl. ( ljetni i zimski monsuni, etezijski vjetrovi) LOKALNI VJETROVI = nastaju kao posljedica specifinih prirodno-geografskih obiljeja nekog podruja (mistral Provansa, sjeverac- panonska HR, bura Jadran, iroko- Tunis, Maroko, Sicilija, jugo - HR primorje, fen- Alpe)

KOLIINA OBORINA:

jedan od vanijih imbenika u odabiru turistike destinacije oborine mogu biti razliite i svaka na svoja nain moe utjecati na razvoj turizma ukljuuju: kiu, rosu, mraz, maglu, snijeg, tuu oborine su na zemlji regionalno vrlo razliito rasporeene najvee koliine kia - tropska podruja najmanje oborina podruja koja se nalaze u zoni visokog tlaka jer su ondje anticiklonalna strujanja (velike pustinje) poslije kie, snijeg je druga padalina po vanosti utjee na procese zraenja, reguliranja vode u tlu, a jedan je temelja razvoja zimskog turizma snijeg najee pada kada su temperature ispod 0C

VRIJEME: = koliina i prostorna distribucija oborina te stupanj naoblake varira ak i unutar istoga klimatskog podruja zbog utjecaja reljefa, morskih struja i biljnog pokrova i dr. 3 TIPA VREMENA:

tip stalno vedrog vremena tip stalno vlanog vremena tip promjenjivog vremena

unutar tih tipova javljaju se razni oblici i tipovi specifini za odreeno podruje u odreenom trenutku

GEOMORFOLOKI TURISTIKI RESURSI

GEOMORFOLOKI RESURSI = sve reljefne raznolikosti i bogatstva povrinskih i podzemnih oblika zemlje nastalih kao djelovanja endogenih pokreta i egzogenih modeliranja U turizmu reljefni oblici na Zemlji (udubljenja i uzvienja) i geomorfoloke pojave u zemlji imaju bitnu ulogu u oblikovanju turistike ponude, ali i u izgradnji brojnih turistiki receptivnih kapaciteta, komunalne i druge infrastrukture

OBLICI RELJEFA nisu jednako privlani i ne mogu se jednako valorizirati:

1. PLANINE I PLANISKI LANCI najvee turistiko znaenje imaju planine s vertikalnom i horizontalnom ralanjenosti i veim
visinama te planine u blizini veih nizinskih naselja (gradova) (npr. ALPE u Europi najposjeeniji turistiki planinski prostor svijeta)

turistika vrijednost planina proizlazi iz njihova rekreativnog znaaja planine privlae radi istog zraka i zelenila, ali i pojava koje su rijetke i nisu vezane za njihov osnovni oblik ( npr. slapovi, vulkani, ledenjaci, peine i sl.)

2. VULKANI posebni oblici u reljefu i posebni prirodni fenomeni koji snano motiviraju ovjeka da ih posjeti i
razgleda

najposjeeniji su ugasli vulkani (npr. u Kostarici) ali ipak su atraktivniji ivi vulkani koji raznim nainima svojih aktivnosti privlae brojne turiste najposjeeniji su Vezuv , Etna, Hekla

3. KLISURE suene doline koje privlae manje svojim izgledom i oblikom,a vie zbog hidrogeografskih,
klimatskih ili drutvenih osobina

klisure mogu biti vrlo duboke pa omoguuju prohodnost i prometno povezivanje nizinskih i planinskih prostora ili dvaju planinskih sustava Poznate i turistiki posjeenije klisure: erdap, Wachau, Loreley

4. KANJONI zapravo su klisure , tj. morfoloke rijetkosti s uskim dnom i vrlo strmim stranama
vrlo su atraktivni posebno u prostorima kra turistiki se valoriziraju ponajprije za izlete i razgledavanje U Europi su pozanti kanjoni Morae, Pive i Tare u Crnoj Gori, te ikole u Hrvatskoj

5. PEINE I PILJE privlae turiste svojim oblicima i sadrajima

turistiko koritenje takvih prostora Zahtjeva posebno ureenje i uvoenje mjera sigurnosti, ali su ulaganja relativno mala u odnosu na mogue ekonomske uinke od posjeta

HIDROGRAFSKI TURISTIKI RESURSI

Uz klimu, hidrografski elementi su najprivlaniji imbenici razvoja suvremenog turizma. Voda i prostori uz nju su najpovoljnije lokacije koncentracije suvremenog stanovnitva i naselja te omoguuju jeftin i jednostavan transport i prometno povezivanje, a izuzetno su povoljni za razvoj turizma. Vode u turizmu imaju uglavnom rekreativna, ali i estetska svojstva atraktivnosti, a djeluju uglavnom komplementarno u zajednici s klimom. Podjela voda: Vode na kopnu (tekuice rijeke i potoci, stajaice jezera i bare, podzemne vode) Svjetska mora Sa stajalita turistike privlanosti svjetska su mora i priobalja najprivlaniji prostori odmora, rekreacije i zadovoljavanja ovjekovih turistikih potreba. Povoljna temperatura vode je osnovni preduvjet turistike valorizacije ovakvih prostora, ne samo zbog sportskih i rekreativnih aktivnosti ve i sa stajalita trajanja turistike sezone. Na temelju toga se moe rei da su turistiki pogodni prostori oni koji se nalaze izmeu 40 sjeverne i june geografske irine. Razvedenost obale je takoer vaan faktor, osobito kad je rije o razvoju nautikog turizma. istoa, boja i prozirnost mora su naglaeno najvanija obiljeja njegove privlanosti. Jezera su (pored ali ili plaa) drugi najvaniji hidrografski resurs. Jezera su nakupine vode u kopnenim udubinama, a prema stanju vode mogu biti stalna (najvanija za turizam), periodina i povremena. S obzirom na postanak razlikujemo tektonska, vulkanska, ledenjaka, rijena, provalijska i umjetna jezera. Prema poloaju mogu biti depresije (dno ispod razine mora) i kriptodepresije (dno nie od morske razine, a povrina jezera via od morske razine). Rijeke su stalne tekuice. Posebno su vane plovne rijeke te rijeke koje su kanalima spojene s drugim rijenim sustavima i morima. Kad je rije o podzemnim vodama, onda u turizmu najvee znaenje imaju termalni izvori, gejziri i druge vrue toke na zemlji. Gejziri su termalni vodoskoci u vulkansko-trusnim zonama i imaju izletniku i turistiku vrijednost, npr. gejziri na Islandu, Novom Zelandu, u SAD-u ili na Tibetu. Ledenjaci su hidrografski oblik koji se formira na planinskim masivima i lancima na velikim visinama u umjerenim geografskim irinama.

BIOGEOGRAFSKI TURISTIKI RESURSI

Biljni i ivotinjski svijet imaju posebno znaenje za usmjeravanje turista i turistiku valorizaciju nekog prostora. Tipovi biljaka: Prirodne ovise iskljuivo o ekolokim uvjetima podruja u kojem uspijevaju Kulturne one pri ijem nastajanju, odravanju, iskoritavanju i irenju najvee znaenje ima ovjek, njegovo znanje i trud Posebno znaenje u turizmu imaju kuriozitetne, odnosno reliktne biljke, npr. sekvoje u Sj. Americi, ginko u Kini, runolist na Velebitu i sl. te kulturne biljke, npr. polja rua u Bugarskoj ili tulipana u Nizozemskoj. ume su vrlo vane u turistikim kretanjima zbog svojih funkcija i obiljeja te zbog mogunosti ureenja izletita, izvoenja strunih izleta, razvoja lovnog turizma i sl.

PEJSANI TURISTIKI RESURSI

Najprivlanija i najposjeenija podruja su obale suptropskih i mediteranskih klima, ali sve vie i prostori s drukijim obiljejima, kao primjerice ruralna podruja. Pod pojmom pejsaa u turizmu razumijeva se jedinstven skup razliitih prirodnih i drutvenih resursa odreenog prostora koji ima raznoliko i viestruko djelovanje na ovjeka, pa ih zato svrstavamo u kompleksne turistike motive kretanja.

3 OSNOVNA GEOGRAFSKA ELEMENTA KOJA TVORE SVAKI PEJSA: Sastav tla i geomorfoloki oblici Utjeu na bogatstvo ili siromatvo elemenata za aktivan turizam. Biljni svijet sa sastavom tla i klimom stvara razliiti pejsa Vegetacija ovjek i njegov utjecaj na pejsa U tom smislu su pejsai ujedno i drutveni resursi. Naime, ljudi su vane povrine u prirodi preinaili zbog svojih potreba.

PRIRODNI PEJSAI MOGU SE GRUPIRATI U 3 VELIKE SKUPINE I VIE PODSKUPINA: Planinski pejsa Alpski, pirenejski, karpatski, himalajski Panonski, ukrajinski, nizozemski, sjevernoameriki Nizinski pejsa ili pejsa relativno niskog reljefa Dalmatinski tip obale, andaluzijski Primorski pejsa Dosadanja istraivanja i iskustva govore kako su primorski i planinski pejsai mnogo atraktivniji od nizinskih. Nadalje, turistika vrijednost pejsaa je vea ako se nalazi u regiji ili zemlji viega stupnja turistike razvijenosti. Veliku ulogu u ouvanju prirodnih pejsaa igraju Ujedinjeni narodi i UNESCO te Meunarodna unija za ouvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN).

Te institucije KLASIFICIRAJU PEJSAE U SLJEDEIH 9 KATEGORIJA ZATIENIH PODRUJA: Strogi prirodni rezervati Podruja s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom prirodom namijenjena ponajprije strunim i znanstvenim istraivanjima kojima se ne mijenja bioloka raznolikost i izvornost prirode. Npr. otoje Galapagos, Grand Canyon of Colorado; Bijele i Samarske stijene, Hajduki i Roanski kukovi na Velebitu

Nacionalni parkovi

Zakonom su strogo odreena i zatiena podruja, a obuhvaaju jedan ili vie sauvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava zbog strunih, znanstvenih, kulturnih i sl. razloga. Imaju velik znaaj za razvoj turizma, osobito ekoturizma. Npr. Yellowstone u SAD-u; Plitvika jezera, Paklenica, Krka, Mljet, Kornati, Brijuni, Risnjak i Sjeverni Velebit. Prirodna su ili dijelom kultivirana podruja s izrazitim estetskim, ekolokim, odgojno-obrazovnim i sl. vrijednostima. Doputaju se aktivnosti koje ne uzrokuju naruavanje ekoloke ravnotee. Npr. Kopaki rit, Medvednica, Biokovo, Telaica, Lonjsko polje

Parkovi prirode

Posebni rezervati

Regionalni parkovi

Podruja su stroge zatite jednog ili vie elemenata prirode (biljnih vrsta, ivotinjskih vrsta, voda, reljefnih oblika, itd.). Stoga treba razlikovati ornitoloke, ihtioloke, geoloke i druge rezervate. Npr. Vraji prolaz i Zeleni Vir, Crna mlaka. Prostrano su prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meunarodne, nacionalne ili podrune vanosti. Npr. Moslavaka gora, podruje Mura Drava Pojedinani su izvorni objekti ili skupina objekata ive i neive prirode koji imaju znanstvenu, kulturnu i estetsku vrijednost. Spomenik prirode moe biti geoloki, geomorfoloki, hidroloki i dr. Npr. Modra pilja, Crveno i Modro jezero, Zlatni rat Prirodni su ili kultivirano predjeli velike krajobrazne vrijednosti i bioloke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti. Rovinjsko priobalno podruje, podruje istarskih toplica, Odransko polje

Spomenici prirode

Znaajni krajobrazi

Park ume

Prirodne su ili saene ume koje su namijenjene odmoru i rekreaciji te imaju pejsanu vrijednost. U njoj su doputeni samo hortikulturno-pejsani i drugi radovi u skladu s njezinom namjenom. Npr. Maksimir, ikat, Trakoan, Marjan

Spomenici parkovne arhitekture

ine parkovno oblikovanje nekih povrina, arboretum, botaniki vrt, perivoj, neko stablo ili skupina stabala koji imaju znanstvenu, kulturnu ili estetsku vrijednost. Premda ih u RH ima mnogo, treba izdvojiti arboretume Opeka u Varadinskoj upaniji i Trsteno pokraj Dubrovnika.

DRUTVENI ANTROPOGENI RESURSI

sve pojave, objekti, procesi i dogaaji koji kod ovjeka stvaraju potrebu za kretanjem da bi zadovoljio svoje drutvene i kulturne potrebe oni sadraji za koje su vezana estetska i znamenita svojstva, a stvorili su ih narodi ili etnike skupine u davnoj ili bliskoj prolosti

DIJELE SE NA:
1. KULTURNO-POVIJESNE 2. ETNOSOCIJALNE 3. MANIFESTACIJSKE 4. AMBIJENTALNE Uz takve resurse vee se krai turistiki boravak, a stupanj atraktivnosti pojedinih drutvenih resursa odreuje intenzitet posjeenosti i strukturu potranje Uz drutvene turistiki atraktivne resurse ugl.se veu posjetitelji vie obrazovne i kulturne razine

1. KULTURNO-POVIJESNI TURISTIKI RESURSI

Sauvani ostaci prolih civilizacija i njihova tehnoloka dostignua, spomenici i pojedini objekti, urbanistike cjeline, umjetnika ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama umjetnosti mogu biti vrlo privlani turistiki resursi Osnovni motivi zbog kojih brojni turisti posjeuju ove resurse su njihova ratitetnost i razina umjetnike vrijednosti, njihovo povijesno znaenje, estetske i druge vrijednosti Obrazovna razina suvremenih turista je sve via pa je bitan motiv i zadovoljenje kulturnih potreba Velik utjecaj ima bogatstvo kulturno-povijesnih resursa, njihov estetski stupanj i njihova znamenitost Ti resursi rijetko mogu samostalno djelovati na privlaenje turista, veu vanost imaju kao dopunski motiv Kulturne ustanove- ustanove koje uvaju, prouavaju, sustavno ureuju i preko izlobi predoavaju iroj publici povijesne, umjetnike i etnografske vrijednosti neke sredine i ovjeanstva, ali se njihovom turistikom valorizacijom mogu bolje i uspjenije odravati i tititi od oteenja i saturacije Najvaniji kulturno-povijesni resursi koji se danas i nastoje turistiki valorizirati potiu iz dolina rijeka Eufrata i Tigrisa(dananje podruje Mezopotamije) Arheoloka nalazita na tim lokacijama potvruju visok stupanj razvoja tih civilizacija i nevjerojatne domete u izgradnji zgrada za stanovanje, palaa ili grobnica Neprekinuti lanac civilizacije- stvoren oko 500.g.pr.Kr. od obala euroazijskog Mediterana do obala Pacifika u Kini (brojni ostaci graevina, palaa, grobnica kraljeva... koji svjedoe o visokim dometima umjetnosti i tehnikih vjetina naroda toga doba) Rimski grad Pompeji- cjelovito ouvano naselje koji su konzervirali lava i pepeo provalom vulkana Vezuv (valja spomenuti i stare grke, perzijske i rimske graevine diljem velikog Rimskog Carstva te poznati Veliki kineski zid izgraen za dinastije Han, 300.-100.g.pr.Kr.)

Spomenici kranstva i islama- u iduim godinama poinju se iriti kranstvo(iz Izraela u 1.st.) i islam(iz Saudijske Arabije u 6.st.) kao dvije dominantne kulture tadanjeg svijeta koje su imale izvanredno velik utjecaj na razvoj drutvenoga i gospodarskoga ivota Dravice-gradovi- razvijaju se na Sredozemnom moru, obogatili se pomorstvom i trgovinom Razdoblje romantike i gotike doivljava kulminaciju u renesansnom i baroknom razdoblju(14.-16.st.) Arhitektonski objekti i cjeloviti ambijentalni prostori posebno su dobro ouvani u Veneciji i Firenci te kod nas u Dubrovniku i Trogiru

GOTIKA roena u Francuskoj kao izraz veeg utjecaja Crkve simbolizira je mistini utjecaj ambijenta crkve na ovjeka takav stil se proirio i na neke susjedne zemlje(Njemaka, Engleska, Poljska)

BAROK odlikuje se raskonou linija, ukrasa i boja velik broj takvih objekata nalazimo u Italiji, Njemakoj, panjolskoj i Francuskoj danas ti gradovi postali posebni ambijentalni prostori gdje se susree mjeavina razliitih stilova gradnje i gdje je noviji razvoj osuvremenio i funkcionalno osposobio prostor za prihvat i boravak turista (Be. Budimpeta, Prag..)

Civilizacije posebno interesantne na podrujima Latinske Amerike, odnosno kultura drevnih Maja, Tolteka, Asteka i Inka ivjeli uglavnom od koritenja prirodom i u ekolokoj ravnotei s prirodom tisuljetni dominantni utjecaj vjere, tradicija i kodeks ponaanja djelomino utjeu na slab razvoj turizma

2. ETNOSOCIJALNI TURISTIKI RESURSI

Vrlo heterogeni jer zahvaaju cijeli spektar materijalne i duhovne kulture jednoga naroda, sve to ini ivot jednoga naroda ine vrlo kompleksnu grupu atraktivnih resursa (narodne igre, pjesme, obiaji, narodno graditeljstvo, narodne nonje, rukotvorine...) Javlja se sve vea kulturna potreba upoznavanja etnosocijalnih karakteristika vlastitog i posebno drugih naroda i etnikih skupina Oni omoguavaju kreiranje vlastitog kulturnog i turistikog identiteta Daju specifina obiljeja nekoj etnikoj skupini ili naciji PREMA INTENZITETU DJELOVANJA: regionalni ili nacionalni okvir U suvremeno doba velika tendencija zanemarivanja pa time i izumiranja nacionalnih obiljeja, ak i resursa visokog stupnja atraktivnosti

UMJETNIKI TURISTIKI RESURSI Spomenici iz povijesnog i kulturnog razvoja nekog naroda te suvremena dostignua u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazalinoj umjetnosti Dopunska ponuda u turizmu,a izuzetno u obliku manifestacija mogu djelovati kao samostalni motivi turistike ponude Njihova prva zadaa je odgojno-obrazovna Mogu proiriti krug svojih posjetitelja i u turizmu mogu istodobno biti dio turistike ponude

3 SKUPINE KULTURNIH USTANOVA: 1.organizatori izlobi muzeji, galerije, zbirke, knjinice i sl. ustanove koje izlau predmete koji su ostavtina kulturnih vrijednosti cijeloga naroda ili pojedinog umjetnika

2. organizatori priredbi ustanove koje organiziraju priredbe kao to su kazaline predstave, koncerti ili folklorne manifestacije

3. organizatori obrazovanja ustanove vezane uz organizaciju obrazovnih i obrazovno-rekreacijskih aktivnosti za vrijeme kraih ili duljih kolskih odmora (jezini seminari, kongresi, struni seminari...)

3. MANIFESTACIJSKI TURISTIKI RESURSI

Imaju odgojnu funkciju Znatno poveavaju stupanj atraktivnosti turistikog mjesta, regije ili zemlje u cjelini i time obogauju sadraj boravka i stvaraju mogunosti vee potronje turista Turizam znatno utjee na njihov postanak, razvoj, vrijeme odravanja pa i kvalitetu Odravanje manifestacija poveava zaposlenost i omoguuje vei prihod organizatoru, ustanovama i pojedincima PREMA VRSTI DIJELIMO IH NA: kulturne, sportske, zabavne, vjerske, znanstvene i gospodarske Njihov stupanj privlanosti odreen je vrstom i znaenjem priredbe, mjestom i vremenom odravanja manifestacije Najposjeenije manifestacije zabavnog i sportskog karaktera (Filmski festival u Cannesu, Dubrovake ljetne igre..)

POZNATE MANIFESTACIJE U RH :
1. Kulturne i sportske priredbe - Splitsko ljeto, Dubrovake ljetne igre 2. Festivali - Filmski festival u Puli, Festival djeteta u ibeniku 3. Smotre folklora - Dubrovai vezovi, Vinkovake jeseni.. 4. Viteke igre - Sinjska alka, moreka 5. Karnevali i poklade, sajmovi, kongresi, izrada i ponuda autentinih suvenira (Samoborski fanik, pancir fest u Varadinu)

4. AMBIJENTALNI TURISTIKI RESURSI

= Manje ili vee prostorne cjeline koje je stvorio ovjek svojim radom i umijeem, a koje su svojim izgledom, tehnikom izvedbe ili funkcijom za turiste posebno privlane Npr. suvremeno koncipirane zrane i morske luke, prometni objekti, trgovi, sportsko-rekreacijski prostori... Rijetko mogu samostalno djelovati Vrlo velik turistiki posjet Treba voditi rauna da ambijentalne vrijednosti imaju neposredno znaenje za turistiki posjet Bitni prema estetsko-urbanistikom oblikovanju odreenog kompleksa U turizmu ambijentalnost vrlo vana jer nam praksa potvruje da turistika naselja s takvim resursima imaju znatno dulje sezonsko poslovanje (Dubrovnik, Opatija) Mnogi su pod zatitom i tretmanom UNESCO-a kako bi se sauvala njihova izvornost za budue narataje

5. UGOSTITELJSKA DJELATNOST
5.1. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
UGOSTITELJSTVO = preteno usluna djelatnost koja ini temelj turizma osiguravajui gostima usluge smjetaja, prehrane i posluivanja pia i napitaka u ugostiteljskim objektima, ali i izvan njih Radi se o vanoj gospodarskoj djelatnosti koja generira znatan dio prihoda od turizma, ali i osigurava raznovrsne mogunosti zapoljavanja. UGOSTITELJSKE USLUGE INE: pruanje usluge smjetaja pripremanje hrane i pruanje usluga prehrane pripremanje i posluivanje pia i napitaka pripremanje hrane za potronju na drugome mjestu sa ili bez posluivanja (catering)

Ugostiteljstvo je jo uvijek radno intenzivna djelatnost s razvijenom podjelom rada, gdje je rad podijeljen u faze, a usluuje se velik broj potroaa (gostiju).

5.2. POVIJEST RAZVOJA UGOSTITELJSTVA

Povijest razvoja ugostiteljstva stara je gotovo kao ovjeanstvo. 4000 godina pr.Kr.- pojavile su se prve naznake ugostiteljske djelatnosti kod Sumerana u Mezopotamiji (Sumerske taverne-prvi ugostiteljski objekti na svijetu)

STARE CIVILIZACIJE: Egipani- prvi zapoeli aktivnost koja se danas zove turizam (organizirali su hranu i prenoite za sudionike na religioznim festivalima i sl.) U staroj Grkoj- putovalo se zbog religioznih razloga i zbog sudjelovanja ili prisustvovanja na Olimpijskim i drugim igrama U doba Rimskog Carstva- putovanja su relativno sigurna zbog izvanrednog sustava cesta ( U Pompejima-prvi restoranski lanac)

1765.-Boulanger otvara prvi restoran u Parizu 1889.- prvi luksuzni hotel u Europi, Hotel Savoy u Londonu

UGOSTITELJSTVO U SAD-U IMA NEKOLIKO SPECIFINOSTI: Mobilnost stanovnitva Zbog velikih prostranstava vei dio amerikog stanovnitva putovao je vie od stanovnitva drugih nacija Simbol prestia i uspjeha Financijski uspjeni pojedinci grade grand hotele. (Prvi grand hotel sagraen 1829. U Bostonu) Ugledna profesija Ugostiteljstvo je ugledna profesija, a hoteli su javna mjesta, sredita drutvenih dogaanja Multinacionalnost Uzrokuje raznolikost restoranske ponude (talijanska, meksika, japanska, kineska kuhinja itd.) Jedinstveni ugostiteljski U Americi se pojavljuje nekoliko jedinstvenih ugostiteljskih koncepcija: modeli restoranski lanci, franize, moteli, lanci brze prehrane

U Americi se pojavljuju i prve globalne hotelske organizacije: 1. Inter-Continental Hotels gradi prvi hotel u Brazilu 1947. God 2. Hilton otvara Caribe Hilton u San Juanu, u Portoriku, 1949. God Veliki hotelijeri: Cesar Ritz (1850.-1918.)

vicarac, zvan kralj hotelijera i hotelijer za kraljeve, utemeljitelj je luksuznog hotelijerstva i vrhunske usluge

Svi ostali vani hotelijeri su Amerikanci: Ellsworth Statler Poznat po uzreici Gost je uvijek u pravu, (1863.-1928.) kreator je hotelskih standarda i prvoga hotelskog apartmana Conrad Hilton Prvi je hotelijer koji je otvorio hotel u inozemstvu (1887.-1979.) (Hilton San Juan, Portoriko, 1949.) i utemeljitelj hotelskog planiranja Ralph Hitz Jedini je vani hotelijer koji nije bio vlasnik, nego samo direktor, (1891.-1940.) smatra se ocem hotelske reklame i odnosa s javnou

5.3. USLUGA U UGOSTITELJSTVU

Pruiti uslugu znai usluiti nekoga, biti u funkciji gosta, podrediti vlastite elje, raspoloenja ili potrebe eljama, raspoloenjima, potrebama gosta. Usluga je neopipljiva kategorija koja moe biti kompetitivni imbenik u izboru hotela. Stoga ima jednaku, a u nekim sluajevima i veu vanost od interijera, financijske sreenosti, organizacije, moderne tehnologije, opreme itd. Kao preduvjet za dobru uslugu postavlja se imperativ osoblja, iji stav odraava na prvome mjestu spremnost pruanja usluge. (npr. osoblje koje ima negativan stav prema profesiji nee moi pruiti zadovoljavajuu uslugu) TQM (Total Quality Management) je sustav cjelovitog upravljanja kvalitetom koji razumijeva potpunu predanost ostvarenju maksimalnog zadovoljstva gosta kao najvanijeg cilja kontinuiranim naporima svih zaposlenika na svim razinama. The Ritz-Carlton Hotel Company je jedina hotelska organizacija koja je dobila najvie ameriko priznanje za kvalitetu temeljeno na primjeni koncepcije TQM Trenutak istine Jana Carlzona je koncepcija prema kojoj gost donosi zakljuak o kvaliteti hotela u svakom trenutku u kojem se susree s osobljem hotela (u izravnom ili neizravnom susretu)

5.4. UGOSTITELJSKI OBJEKTI

Ugostiteljske usluge pruaju se u ugostiteljskim objektima, koji su namijenjeni, ureeni i opremljeni za pruanje ugostiteljskih usluga, a moraju ispunjavati minimalne uvjete propisane za pojedinu vrstu ugostiteljskih objekata. Minimalni uvjeti odnose se na ureenje i opremu te usluge u ugostiteljskim objektima

Ugostiteljski objekti s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje pruaju: Hoteli Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj Restorani Barovi Catering objekti Objekti jednostavnih usluga Svaka skupina ugostiteljskih objekata se razvrstava na odreene vrste ugostiteljskih objekata.

Smjetajni ugostiteljski objekti razvrstavaju se na sljedei nain: OBJEKTI U KOJIMA SE PRUAJU UGOSTITELJSKE USLUGE U KUANSTVU -soba u kuanstvu -apartman u kuanstvu -studio apartman u kuanstvu -kua za odmor u kuanstvu -kamp u kuanstvu

HOTELI -hotel batina -hotel -aparthotel -turistiko naselje -turistiki apartmani -pansion

KAMPOVI

-kamp -kamp naselje -kampiralite -kamp odmorite

Kategorizacija ugostiteljskih objekata - svrstavanje objekata iste vrste u kategorije jednake ili priblino jednake kvalitete, a na temelju propisanih standarda ima dvostruki cilj: 1. Kategorizacijom se potencijalni gost obavjetava o kvaliteti ponude ugostiteljskog objekta 2. kategorizacija obvezuje pruatelje ugostiteljskih usluga na odravanje kvalitete i prilagoavanje razine usluga steenoj kategoriji

Kategorije smjetajnih objekata oznaavaju se odgovarajuim brojem zvjezdica. U Hrvatskoj su ugostiteljski objekti iz skupine hoteli kategorizirani ovako: Postojei objekti do do do do novoizgraeni objekti Do Do Do Do

Hotel Aparthotel Turistiko naselje Turistiki apartmani pansion

Postoje i vrste hotela s posebnim standardom. Oni raspolau dodatnim sadrajima, opremom i ureajima te pruaju dodatne usluge prilagoene posebnim zahtjevima potroaa. (npr. posebni standardi: poslovni, za sastanke, odmorini, wellnwss, ski itd.)

S aspekta trita, hoteli se razvrstavaju prema sljedeim kriterijima: Lokaciji (gradski, primorski, planinski, seoski) Mikrolokaciji (uz zranu luku, u centru grada, u predgrau, plani) Vrsti usluge (s punom uslugom, s ogranienom uslugom, aparthotel) Cijeni/razini kvalitete (luksuzni, visokokvalitetni, srednje cijene, niske cijene) Vlasnitvu (dravni, institucionalni, privatni) Razdoblju poslovanja (cijelogodinji, sezonski) Nainu gradnje Pripadnosti hotelskom lancu ili brandu

Ugostiteljski objekti za prehranu i pie, razvrstavaju se na etiri temeljne skupine: 1.restorani 2.barovi 3.objekti jednostavnih usluga 4. catering objekti

5.5. HOTELIJERSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

Najvei dio ugostiteljskih smjetajnih kapaciteta u Hrvatskoj pripada kuanstvima (tzv. Privatnom smjetaju) i kampovima, a tek manji dio ukupnog smjetajnog kapaciteta Hrvatske ine hoteli i slini objekti koji pripadaju dijelu ugostiteljstva pod nazivom HOTELIJERSTVO. Hotelijerstvo se u Hrvatskoj poelo u veoj mjeri razvijati od 1960-ih godina, kada je zapoela sustavna izgradnja hotela.

Dananje je hrvatsko hotelsko trite podijeljeno u dva osnovna segmenta: VELIKI HOTELI Hoteli s vie od 150 soba, koji uglavnom posluju u okviru destinacijskih hotelskih subjekata, koji i upravljaju ovim hotelima. MALI HOTELI To su hotelski objekti s manje od 40 soba, koji su obino u vlasnitvu malih i srednjih poduzetnika koji obiteljski upravljaju ovim hotelima U malim obiteljskim hotelima su vlasnika i upravljaka funkcija objedinjene.

ANALIZA STRUKTURNIH I TRINIH OBILJEJA HOTELIJERSTVA U RH UPUUJE NA SLJEDEE:

Mali udio hotela u ukupnim kapacitetima Prema smjetajnom kapacitetu, hotelijerstvo ini tek oko 12% ukupnog broja turistikih kreveta u Hrvatskoj. Dakle, hotelijerstvo u hrvatskom turizmu jo nije prevladavajua i odreujua snaga jer je smjetajna ponuda usitnjena, neorganizirana i orijentirana odmorinom sezonskom poslovanju.

Srednja razina kvalitete ponude Hotelska ponuda u Hrvatskoj uglavnom je srednje kvalitete, a struktura hotelskih proizvoda nije razvijena. Gotovo polovica (49%) hotelskih soba nalazi se u hotelima sa 3 zvjezdice

Mala zastupljenost meunarodnih hotelskih brendova Meunarodne hotelske marke u Hrvatskoj ine tek oko 17% ukupnih hotelskih kapaciteta. Danas u Hrvatskoj djeluje desetak globalnih i regionalnih hotelskih lanaca, a hoteli u njihovom sastavu nalaze se u odmorinim destinacijama na jadranskoj obali i u Zagrebu.

Neprivatizirani subjekti U Hrvatskoj se znatan dio hotelske ponude nalazi u neprivatiziranim poduzeima koja ne mogu drati korak s tritem jer ta privatiziranim hotelima zaostaju po razvoju proizvoda i investicijama, a time i po ostvarenim rezultatima te su po pravilu optereena znatnim dugovima. (u 2009.-15 turistiko-hotelskih poduzea neprivatizirano)

Ulaganje u renoviranje objekata Od ukupnih hotelskih investicija izvedenih nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj, oko 95% se odnosi na renoviranja hotela, a tek nekoliko na nove razvojne projekte, tzv. Greenfield investicije.

Okrupnjavanje hotelskog portfelja U tijeku je proces konsolidiranja vlasnika hotelskog portfelja Hrvatske. Danas je u hrvatskom hotelijerstvu prisutno nekoliko velikih hotelskih grupacija koje vladaju s oko 25-30% ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj

UPUHH (Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske) = osnovni cilj je zatita i promicanje zajednikih strukovnih interesa lanica

5.6.HOTELIJERSTVO U SVIJETU
Suvremeno hotelijerstvo na globalnoj razini, obuhvaa: organizacije koje se bave izgradnjom i razvojem hotela te posjeduju hotelske objekte organizacije koje upravljaju hotelima (bez obzira jesu li ili nisu vlasnici tih hotela) franizne organizacije koje razvijaju hotelske lance, a ne posjeduju hotele niti njima upravljaju

Hotelski lanac- sustav hotela udruenih temeljem odreenih interesa, odnosno organizacija koja konkurira u hotelskoj industriji bilo lokalno, nacionalno, regionalno ili internacionalno, a sastoji se od vie hotela sline koncepcije ili teme nastali su u SAD-u krajem 19.st. osnivanjem lanca restorana i hotela Freud Harvey Procjenjuje se da je danas oko 60% ukupnih hotelskih kapaciteta u svijetu dio nekog hotelskog lanca.

U Europi je samo jedna treina hotela u hotelskim lancima jer je hotelski europski sektor preteito utemeljen na tradiciji malog i srednjeg obiteljskog poduzetnitva. U Europi su se razvili ovi hotelski lanci: o o Nacionalni hotelski lanci: npr. Grecotel Hotels&Resorts, Austira Trend Hotels&Resorts Regionalni lanci: nastali organskim razvojem (Corinthia, TUI)

Vrste afilijacija izmeu hotela i hotelskog lanca mogu biti: Hotel moe biti u potpunom vlasnitvu i pod upravljanjem hotelskog lanca Hotel moe biti unajmljen, pod franizom, pod menadment ugovorom ili u hotelskom (marketinkom) savezu S obzirom na poslovni oblik, hotelski lanci ukljuuju: Vlasnike organizacije, definirane vlasnitvom nad hotelskim objektima u svom sastavu Organizacije za hotelski menadment, koje upravljaju hotelima Hotelske konzorcije u kojima su hoteli povezani uglavnom sustavom marketinga Veina hotelskih lanaca postavlja odreene standarde koji mogu biti: Minimalni povrat na ulaganje po sobi (vlasnike organizacije) Standardni poslovni postupci rada (menadment organizacije) Standarsi hotelske marke i proizvoda (organizacije za menadment, franize i hotelski konzorcij) HOTELSKA GRUPACIJA ILI HOTELSKI KONZORCIJ = marketinki savez uglavnom nezavisnih hotela koji se udruuju radi unaprijeenja vlastite trine atraktivnosti i dostupnosti potencijalnim gostima ( Hoteli u hotelskoj grupaciji dijele korporativne trokove, npr. trokove marketinga, dok zadravaju neovisnost vlasnitva i upravljanja hotelom) Koristi za lanove hotelskog konzorcija ostvaruju se u marketingu (proizvodne oznake, katalozi, broure itd.) i u prodaji (mogunost rezerviranja preko interneta ili sredinjih rezervacijskih sustava) HOTELSKA GRUPACIJA MOE BITI: Lokalna skupina hotela koji promoviraju destinaciju Skupina neovisnih hotela koji su geografski rasprostranjeni i meusobno ne konkuriraju Primjeri hotelskih grupacija: REZolutions, Best Western, Supranational, The Leading Hotels of the World, Design Hotels i sl.

5.7. SUVREMENE KONCEPCIJE UPRAVLJANJA U UGOSTITELJSTVU

U suvremenom okruenju je sveprisutan trend od individualnog ka globalnom, pa tako i u ugostiteljstvu, kako u hotelskom, tako i u restoranskom poslovanju. (neovisni hoteli udruuju se u razliite vrste organizacija koje postaju sve vee i vee npr. franizne organizacije, hotelski konzorcij itd.)

U suvremenom hotelijerstvu su vlasnika i upravljaka funkcija uglavnom odvojene: VLASNIK HOTELA-moe biti fizika osoba, financijska institucija ili druga pravna osoba koja u vlasnitvu ima hotel kao dugorono ulaganje u nekretnine ORGANIZACIJA ZA HOTELSKI MENADMENT-organizacija koju je vlasnik hotela unajmio da profesionalno upravlja hotelom u ime i za raun vlasnika

S obzirom na brendiranje hotela, organizacije za hotelski menadment se dijele na: 1. Organizacija za menadment prvog reda-pruaju usluge operativnog upravljanja i usluge franize 2.Organizacija za menadment drugoga reda-osiguravaju standard upravljanja, ali bez hotelskog brenda

Odgovornosti organizacije za menadment su: Osiguranje kvalitete hotelskog proizvoda i usluga putem profesionalnog upravljanja hotelskim poslovanjem organizacija zapoljavanja odgovarajueg osoblja i njihovo osposobljavanje ostvarivanje prihoda, dobiti ii ostalih poslovnih ciljeva redovito izvjetavanje vlasnika o stanju u hotelu i o poslovanju hotela

Kada sklapa ugovor o upravljanju s organizacijom za hotelski menadment, vlasnik hotela: ima pasivnu ulogu u donoenju poslovnih odluka preuzima odgovornost za osiguranje potrebnih sredstava izdvaja novac u fond za odranje kvalitete proizvoda vlasniku hotela pripada cjelokupna dobit ostvarena poslovanjem hotela kojim upravlja organizacija za hotelski menadment

Osim ugovora o upravljanju hotela, franiza je u svijetu najvie koriten nain irenja hotelske industrije. Ugovor o franizi- ugovor izmeu hotelskog lanca i vlasnika hotela kojim hotelski lanac omoguava vlasniku koritenje imena i identiteta lanca (hotelskog brenda) te standardnih poslovnih postupaka, tehniko-tehnolokih standarda, marketinga te sredinjeg rezervacijskog sustava. Hotelski brend- naziv, simbol, pojam, dizajn ili bilo koja njihova kombinacija koja se koristi za identificiranje hotelskih proizvoda ili usluga i njihovo razlikovanje od konkurentskih.

5.8. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE HOTELOM

Svi kvalitetni hoteli poznaju vrstu hijerarhijsku strukturu, razraenu organizacijsku shemu, disciplinu i odgovornost u obavljanju zadataka. (to je hotel vei, to je organizacija slojevitija) stvaraju se poslovne jedinice-odjeli prema grupama zadataka, to omoguava radnu specijalizaciju i razvijanje odreenih vjetina (naelo jedinstva naloga-zaposlenik ne smije imati vie od jednog neposrednog nalogodavca)

Kljunu ulogu za uspjenost hotela ima glavni direktor hotela ije odgovornosti i zadaci ukljuuju niz razliitih aktivnosti: Odnosi s investitorima Vlasnici oekuju da generalni direktor pozitivno utjee na status hotela na tritu, na fiziko stanje hotela i na profitabilnost. Hotelske korporacije oekuju od svojih generalnih direktora da tite ii primjenjuju standarde korporacije kojima se poslovanje hotela mora prilagoavati. Oekuje se da hotel osigura prosperitet lokalne poslovne zajednice te da generalni direktor sudjeluje u dobrotvornim akcijama i da pozicionira hotel kao drutveno korisnu organizaciju. Direktor hotela mora biti otvoren, drutven, imati sposobnosti javnog nastupa i govora. Generalni direktor ne mora biti strunjak za svako funkcionalno podruje hotela, ali vodi (koordinira) rad svih direktora koji upravljaju odjelima. Direktor hotela odgovoran je za ostvarenje zadanih ciljeva, kroz realizaciju svih upravljakih funkcija.

Upravljanje hotelom grupacije zatiene marke

Odnosi s lokalnom zajednicom

Voenje upravljakim timom hotela

Upravljanje hotelom

Generalni direktor mora uinkovito i interaktivno komunicirati s razliitim interesnim skupinama: neposredno podreeni zaposlenici, drugi hotelski zaposlenici, gosti, vanjske organizacije, ostali u lokalnoj zajednici

ORGANIZACIJA malih obiteljskih hotela: Pojednostavljena organizacijska struktura: vlasnik je u veini sluajeva i direktor. Radna se mjesta preklapaju (recepcionar radi kao konobar, ili konobarica kao sobarica), koristi se vanjskim raunovodstvenim servisom.

ORGANIZACIJA velikih hotela: Shema organizacije velikih hotel je dijagram formalne strukture poslovne organizacije. Odjeli u hotelu dijele se na: OPERATIVNI ODJELI To su: recepcija, domainstvo, hrana i pie ODJELI PODRKE To su: marketing i prodaja, financije, nabava, odravanje, sigurnost i ljudski resursi, kontroling i upravljanje prihodom

OPERATIVNI ODJELI
1. Upravljanje odjelom smjetaja (recepcija) Sluba hotela koja je zaduena za cjelokupni prijam gosta smjetena je na vidljivom mjestu u lobiju. Odjel smjetaja sastoji se od portirnice (ire recepcije) i recepcije (ue recepcije). ef recepcije odgovoran je izravno generalnom direktoru hotela. 2. Upravljanje odjelom domainstva Odjel domainstva je od izuzetne vanosti za uspjeh hotela jer je istoa jedan od motivatora izbora hotela. Odjel se dijeli na jedinicu smjetaja (nadzornice i sobarice) i javnih prostora (nadzornice, istaice), praonicu rublja i kemijsku istionicu. Postoji mogunost outsourcinga cjelokupnog odjela domainstva-naruivanje sobarica prema dnevnom zauzeu, ime je mogue ostvariti znatne utede. 3. Upravljanje odjelom hrane i pia Odjel ostvaruje u prosjeku 20-35 % ukupnog prihoda hotela. Postoji mogunost outsourcinga-hotelska uprava moe iznajmiti vlastiti restoran, to znai smanjenje prihoda, ali i operativnih trokova. Ovaj je odjel specifian jer nudi usluge i prihoduje od prometa koje ostvaruje i lokalno stanovnitvo. Dijeli se na pripremu hrane i posluivanje. Hoteli koji nemaju odjel hrane i pia zovu se garni hoteli i ne mogu biti kategorizirani s pet zvjezdica prema hrvatskom pravilniku.

ODJELI PODRKE:
Marketing i prodaja Odjel se bavi obradom trita i stvaranjem prihoda iz prodaje smjetajnih kapaciteta, javnih prostora i dodatnih usluga. Direktor marketinga i prodaje odgovoran je za izradu i realizaciju prorauna. Ovaj se odjel bavi odravanjem hotela i upravljanjem potronje energenata. cilj je usporiti fiziko propadanje objekta, osigurati tehniku besprijekornost, smanjiti troak el. energije,plina i vode. Zadatak ovog odjela je planirati zaposlenike, regrutirati odgovarajue, obaviti niz radnji za konani izbor, pratiti svakog zaposlenika i raditi na njegovoj karijeri i unapreenju Odjel se bavi prognozom prihoda, kontrolom trokova, informatikom slubom, pripremom osobnih dohodaka, mjesenih i godinjih prorauna, pripremom financijskih izvjetaja Cilj odjela je nabava po povoljnoj cijeni odgovarajueg zadanog proizvoda. Nabava mora uskladiti koliinu robe, kvalitetu, cijenu i raspoloiv skladini prostor. Vaan element u nabavi je vrijeme. ef sigurnosti vodi brigu o sigurnosti zaposlenika, gosta i objekta Donosi odluke kojima se maksimizira RevPar(prihod po raspoloivoj sobi)

Odravanje

Ljudski potencijali

Financije i kontroling

Nabava-direktor nabave

Sigurnost Upravljanje prihodom

Upravljanje prihodom smjetaja Sustav je koji osigurava maksimalan prihod prodajom soba po maksimalnim cijenama u razdoblju visoke potranje i uz prodaju soba po snienim cijenama u razdoblju slabe potranje

5.9. RESTORANI I OSTALI OBJEKTI HRANE I PIA

Ugostiteljski objekti za pruanje usluga prehrane i pia razvrstavaju se na: restorane, barove, objekte jednostavnih usluga i catering objekte.

Prema organizacijskom ustroju, dijele se na: 1. VELIKE ORGANIZACIJE = sastoje se od veeg broja objekata u kojima se pruaju usluge hrane i pia, a koje se odlikuju jednakom ili vrlo slinom koncepcijom, koje uobiajeno posluju na principu franize, a ukljuuju jedan ili vie brendova. (U Hrvatskoj je udio ovakvih objekata jako skroman) 2. POJEDINANI OBJEKTI = pruaju uslugu hrane i pia koja se odlikuje diferenciranim proizvodom, koncepcijom, ugoajem i nainom ureenja objekta.

5.10. PRATEE USLUGE

U turistikoj destinaciji su osim ugostiteljskih usluga u uem smislu (smjetaja te pruanja usluga prehrane i pia) vaan segment i pratee usluge (rekreacija, zabava, organizacija sastanaka i konferencija i sl.)

Objekti za pruanje usluga rekreacije i zabave, obuhvaaju sljedee sadraje:

RAZLIITI SPORTSKI TERENI I OBJEKTI WELLNESS I SPA OBJEKTI TEMATSKI I ZABAVNI PARKOVI KASINA Turistima omoguavaju bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima raznih vrsta, npr. tereni za golf Uglavnom slue za oputanje Osiguravaju posjetiteljima doivljaje razliitih vrsta, ovisno o tematiziranju Namijenjena za pruanje usluga igara na sreu

Organizacija sastanaka i konferencija:

u Europi se odrava vie od 57% ukupnih svjetskih poslovnih skupova (Be-lider) u Hrvatskoj danas postoji 76 objekata u kojima se odravaju skupovi; 85% ine skupovi s noenjem, a 15% jednodnevni skupovi ; 88% sudionika skupova u Hrvatskoj dolazi iz Hrvatske, a tek 12% iz inozemstva

6. MEUZAVISNOST TURIZMA I PROMETA

6. 2. OSNOVNA OBILJEJA POVEZANOSTI PROMETA I TURIZMA
Povezanost izmeu turizma i putovanja je komplementarna jer nema turizma bez putovanja. Promet omoguava velikom broju putnika-turista savladavanje prostornih razlika i ini im dostupnim prirodna obiljeja odreenog prostora i njegove atrakcije koje su po svojoj prirodi neprenosive i nemobilne. Promet je prema tome jedan od najvanijih imbenika koji mogu unaprijediti ili ograniiti razvoj neke turistike destinacije. Mill i Morrison objanjavaju turizam kao proces razmjene izmeu potroaa i dobavljaa i to tako da sam proces integrira etiri osnovne komponente: trite, putovanje, destinaciju i marketinke mehanizme. Te komponente su meusobno povezane najprije protokom informacija te putovanjem iz emitivne u receptivnu zemlju. Putnici imaju svoje konkretne ciljeve zato dolaze u receptivnu zemlju koji mogu biti vezani uz posao, zadovoljstvo (turisti), posjete prijateljima i rodbini ili uz neke druge osobne potrebe. Da bi mogli ostvariti te ciljeve, oni trebaju razliite vrste usluga meu kojima su najvanije usluge prijevoza, smjetaja i turistikog posredovanja. Dijelovi turistikog sustava prema Leiperu: o Turist o Regija koja generira posjetitelje (emitivno trite) o Turistike destinacije (receptivna trita) o Tranzitni pravci kojima turisti putuju izmeu emitivnog i receptivnog trita o Industrija putovanja i turizma (ugostiteljstvo, promet i drugi subjekti koji kreiraju ponudu) U ovom pristupu promet se promatra kao integralni dio turistikog sustava koji spaja emitivno i receptivno trite.

Vani elementi u turizmu prema Lambu i Davidsonu:

o Turist o Meuzavisnost prometa i sveukupnog zadovoljstva turista o Utjecaj problema povezanih s putovanjem na percepcije putnika te zahtjeve putnika sa sigurnim, pouzdanim i uinkovitim oblikom prijevoza.

Kategorija korisnika u prometu prema Hallu:

o Zajednica domaina o Zaposleni u turizmu o Turisti i posjetitelji

Usluge prijevoza u turizmu se oituju u sljedeim aktivnostima prema Horaku:

o Prijevoz omoguuje fiziku dostupnost destinacije o Prijevoz omoguuje kretanje unutar turistike destinacije o Prijevoz, odnosno putovanje odreenim prijevoznim sredstvom je turistika atrakcija

Uloga prometa u turizmu: o razvoj turizma je pod velikim utjecajem razvoja prometa, ali je u isto vrijeme i u funkciji razvoja prometa

turizam je masovna pojava te, isto kao i bilo koja druga individualna aktivnost, treba promet i ostale objekte pogodne za pojedinu vrstu turizma

prometne veze su poetni (inicijalni) i sastavni dio turizma i predstavljaju i potencijalni faktor razvoja, i ograniavajui faktor za prometne tokove; kvaliteta ponuene prometne usluge takoer utjee na vrstu turistikih tokova

planirani razvoj, odravanje i funkcioniranje prometne infrastrukture unutar dobro osmiljene cjelovite prometne politike sa ciljem udovoljavanja sadanjoj i buduoj tehnologiji i potranji klju je uspjenog prometnog sustava koji potie rast turizma

cijene prijevoza utjeu na elastinost prometne potranje, a promjene u strukturi trokova i konkurencija utjeu na smanjivanje cijena i kvalitativno poboljanje meu vrstama prijevoza to pogoduje turizmu

integracija domaeg i meunarodnog prometnog sustava te koordinacija s drugim zemljama pridonosi boljoj protonosti turistikih tokova te rastu domaeg i inozemnog turizma

tehnoloki razvoj ima znaajan utjecaj na vrste prijevoza u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju i rezultira efikasnijim, brim i sigurnijim prometnim sustavom koji pogoduje rastu i irenju turizma

smjetaj, nuan za turistiki razvoj i uspjeh, treba usporedno rasti s rastom prometa da bi zadovoljio sve veu i raznoliku potranju u turizmu i prometu

zadovoljavajui razvoj i opremanje terminala i prateih objekata, sustavno unapreenje infrastrukture, prihvaanje novih tehnologija i odgovarajuih tehnika masovnog marketinga u prometu utjeu na kontinuirani rast turizma u svijetu

6. 3. PROMETNA INFRASTRUKTURA U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA

Tu se ne misli samo na razliite oblike putnikog prometa nego i na robni promet koji omoguava dostavu svih vrsta trgovake robe koje ine sastavni dio turistike ponude destinacije i bez kojih ona ne bi mogla funkcionirati. Prometna politika je skup mjera koje poduzimaju razliiti drutveni i ekonomski subjekti, dio je gospodarske i razvojne politike zemlje, ona je pravac ili nain akcije izabrane izmeu vie varijanti i u okviru danih uvjeta radi postizanja ciljeva kojima se tei i kao takva odgovor je vlade na nacionalne prometne potrebe zbog ega esto nosi atribut nacionalne politike. Determinante prometne politike: geografsko prometni poloaj zemlje, geopolitiki poloaj zemlje, reljefna obiljeja zemlje, oblik prostora, prijevozna potranja, regionalne osobine prostora. Instrumenti prometne politike su ekonomska i administrativna sredstva to ih nositelji prometne politike upotrebljavaju za ostvarivanje odreenog cilja ili skupine ciljeva. GLAVNI INSTRUMENTI PROMETNE POLITIKE:
Instrumenti politike regulacije Instrumenti politike cijena Instrumenti investicijske politike Instrumenti organizacijske politike Instrumenti koji utjeu na ponaanja korisnika prijevoza Izdavanje dozvola za ulazak na Tehniki standardi, politika parkiranja, ogranienje brzine Parkiraline pristojbe, odreivanje cijena za koritenje cestama, usklaivanje vozarina Poticaji ili ogranienja u izgradnji cesta, rekonstrukcije cesta, izgradnja parkiralinog prostora Upravljanje javnim prijevozom, koordinacija javnog prijevoza Prihvaanje novog stava prema javnom prijevozu, poticanje proizvodnje ekoloki prihvatljivih prijevoznih sredstava Nadziranje i/ili ograniavanje broja prijevoznika i veliine ponude

trite Nacionalizacija Koncesije

prijevoznih usluga in koji je motiviran uvjerenjem da e prometna poduzea bolje poslovati ako su organizirana kao javna poduzea Pravo izgradnje, odravanja i koritenja prometnih putova i objekata ili obavljanja prijevoza na odreenoj liniji/podruju

Dokument kojim se utvruju pravci i nain razvoja prometa u RH je Strategija prometnog razvitka RH. Prometna infrastruktura je cjelokupnost graevinskih objekata i ostalih tehnikih ureaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta te prijenosu energije i vijesti. Pri tome ponajprije mislimo na cestovnu, eljezniku, infrastrukturu zranog prometa, pomorskog, rijenog, telekomunikacijskog i potanskog. Glavna obiljeja prometne infrastrukture su statini karakter, dug vijek trajanja, visoka investicijska ulaganja.

Pozitivni utjecaji prometne infrastrukture: o Prometne pogodnosti o Pozitivni efekti na standard stanovnitva o Omoguavanje razvoja novih gospodarskih programa o Aktiviranje gospodarskih djelatnosti koje u tom podruju nisu postojale
Negativni utjecaji prometne infrastrukture:

o o o o

Ekoloki problemi (buka, zagaivanje okolia, zakrenost) Vizualna degradacija okolia Ugroenost ivota, zdravlja i imovine Ugroavanje kvalitete ivota lokalnog stanovnitva

Razvoj turistike destinacije ovisi o:

o Dostignutom stupnju razvijenosti vlastite prometne infrastrukture o Prometne infrastrukture njezinih glavnih emitivnih trita o Prometne infrastrukture glavnih konkurenata na turistikom tritu
imbenici prometne infrastrukture:

o Prometno-zemljopisni poloaj o Struktura turista koji posjeuju tu destinaciju o Zemlja podrijetla turista koji posjeuju tu destinaciju

imbenici izbora prijevoznog sredstva : izbor destinacije, trajanje putovanja, nain organizacije putovanja, razina raspoloivih informacija, dostupnost informacija, postojee mogunosti u prijevozu, dostupnost drugih vrsta prijevoza i informacija o njima, kupovna mo pojedinca, troak prijevoza. Vrste putnikog prometa: Cestovni putniki promet je jedan od najzastupljenijih oblika turistikog prijevoza, a ukljuuje: autobusni prijevoz, prijevoz vlastitim prometnim sredstvima, prijevoz iznajmljenim prijevoznim sredstvima, taksi prijevoz, ostalo (cestovni vlaki, koije, rike). Zrani putniki promet je jedan od pokretaa razvoja turizma i dominantan oblik prijevoza u mnogim, osobito dalekim turistikim destinacijama, a ukljuuje redoviti i izvanredni promet, zrani promet LCC (niskobudetnim zrakoplovnim prijevoznicima), promet vlastitim zrakoplovima, panoramske letove zrakoplovima, helikopterski promet, medicinske letove, paragliding, letenje u svemir, itd. Vodeni putniki promet je jedan od pokretaa turizma u obalnim turistikim destinacijama, a razlikujemo pomorski te rijeno-jezersko-kanalski prostor. eljezniki putniki promet zbog nekoliko prednosti (brzina, udobnost, ekoloka prihvatljivost) postaje sve privlaniji, ali je i dalje relativno skromno zastupljen. Razlikujemo meunarodni i domai, prigradski, eljezniki promet u funkciji dovoza putnika zrakoplovni kompanijama, turistike vlakove, panoramske prijevoze, gradski prijevoz, itd. Putniki promet brdskim eljeznicama i iarama ima znatnu ulogu u destinacijama s razvijenim planinskim turizmom. Kombinirani putniki promet je kombinacija dvaju ili vie prijevoznih sredstava, a razlikujemo fly&drive, fly&rail, drive&rail, drive&sail od najvanijih.

6. 4. PRISTUPI U RAZVOJU PROMETA U DESTINACIJI

to se istrauje da bi se odredile potrebe planiranja prometa:
Prirodna obiljeja pojedinih vrsta putovanja Uestalost pojedinih vrsta putovanja Stvaranje kompatibilnih baza podataka Moemo je klasificirati prema razliitim kriterijima: duina putovanja (kratka, duga), vrijeme trajanja putovanja (jednodnevna, viednevna), svrha ili motiv putovanja (svakodnevna ili uobiajena, turistika, poslovna i privatna). Odnosi se na zastupljenost pojedinih vrsta putovanja u ukupnoj prometnoj potranji destinacije. Osnova je za druga ciljana istraivanja za potrebe prometa i turizma.

4 DIMENZIJE PROMETA: vanjska prometna dostupnost, unutranja prometna dostupnost, pratei usluni objekti (PUO) uz prometne pravce, promet u mirovanju. Vanjska prometna dostupnost ili model getting there znai povezanost turistike destinacije s njezinim potencijalnim emitivnim tritima. Moemo je definirati i kao

mogunost dolaska u konkretnu destinaciju nekim prijevoznim sredstvom od ishodita putovanja pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu ili motiv putovanja. Pri tome moemo razlikovati relativnu prometnu dostupnost (dostupnost iz odreenog ishodita putovanja) i integralnu prometnu dostupnost (zbroj i ocjena pojedinanih dostupnosti iz razliitih izvorita putovanja). Aspekti prometne dostupnosti: vrijeme trajanja putovanja, cijena usluge prijevoza, udobnost prijevoza, sigurnost prijevoza, osobne preferencije putnika (turista).

Unutranja prometna dostupnost osigurava mobilnost turista u nekoj turistikoj destinaciji radi zadovoljavanja njihovih turistikih potreba. Moemo je definirati kao mogunost dolaska do pojedinih odredita u turistikoj destinaciji od smjetajnog objekta pod prihvatljivim uvjetima s obzirom na svrhu putovanja. imbenici o kojima treba voditi rauna pri planiranju unutranje dostupnosti destinacije: o Adekvatno planiranje gradske, mjesne i lokalne prometne infrastrukture prilagoene turistima o Organizacija prometa tako da on zadovolji elje i potrebe turista o Prilagoenost prijevoza osobama sa smetnjama u kretanju

Pratei usluno objekti (PUO) uz prometne pravce se mogu definirati kao viefunkcionalni prostori uz autoceste koji su namijenjeni zadovoljavanju osnovnih i dodatnih potreba putnika i/ili vozila. Promet u mirovanju ukljuuje osiguravanje dovoljnog broja i na odgovarajui nain rijeenih parkiralinih mjesta, promoviranje i koncepciju (Parkiraj i vozi, Parkiraj i hodaj), uvoenje pjeakih zona, promoviranje europske inicijative tzv. zelenih putova, organiziranje i podupiranje javnih kampanja.

2 suprotstavljene koncepcije pristupu organizacije prometa za potrebe turizma:

Koncepcija Transport for tourism Koncepcija Transport as tourism Sam prijevoz uobiajeno nije cilj, nego nunost turistikog kretanja. Dominira trokovni model, a ne model korisnosti te koncepcija ustupka za ustupak (putnici su konfrontirani s nunosti kompromisa cijena/kvaliteta). Na promet gleda kao na integralni dio turistikog doivljaja i sastavni je dio turistike ponude. Ovako organiziran model nudi

drukiju perspektivu destinacije, nije dominantan trokovni model, nego model zasnovan na doivljaju.

6. 5. ZASTUPLJENOST POJEDINIH VRSTA PROMETA U TURIZMU

Struktura koritenja prijevoznih sredstava u meunarodnom turizmu u 2007.g.: zrani 47%, kopneni 42%, vodeni 7%, eljezniki 4%. Oko 50% njemakih graana se koristi osobnim automobilom za odlazaka na odmor te taj oblik prometa, iako dominantan, biljei blagi pad. Tako je i s drugim emitivnim turistikim tritima Europe koja se nalaze u blizini svojih najjaih receptivnih turistikih trita. Koritenje zrakoplova (najvie prema srednje udaljenim i dalekim destinacijama) biljei lagani porast zahvaljujui porastu ponude niskobudetnih zrakoplovnih kompanija. Odlazak vlakom na godinji odmor u blie i srednje udaljene destinacije i dalje ima negativan trend, dok udio koritenja autobusa ima relativno konstantan udio (oko 10%). Prema istraivanju Tomas za razdoblje od 1987.g. do 2007.g. zakljueno je da je za odlazak na odmor za turistiko trite RH dominantan oblik prijevoza automobilski (automobil, kamp-kuica, autodom, motocikl, unajmljeni automobil) s udjelom od 80%, a ako se pridoda autobusni prijevoz gotovo 90%. To je razumljivo jer najvei udio u ukupnom broju inozemnih turista ine turisti nama susjednih zemalja Udio turista koji dolaze zrakoplovom je osjetno pao, a razloge treba traiti u promjeni strukture turista prema emitivnim zemljama (veliki pad udjela turista iz VB, Skandinavije i sl.).

6. 6. INTERDISCIPLINARNI PRISTUP ISTRAIVANJU PROMETA I TURIZMA

Globalizacijska kretanja na turistikom tritu te uestale pojave razliitih kriznih situacija uvjetovale su da istraivanje prometa i turizma dobije interdisciplinarnu dimenziju te da se proiri na nova podruja

Nova podruja istraivanja prometa i turizma:

Meuzavisnost putovanja Zbog putovanja dolazi do promjene okruenja u kojem su ljudi navikli

i zdravlja

Pojava SARS-a i utjecaj na putovanja i turizam

Meuzavisnost kvalitete usluge prijevoza i razine sigurnosti Izuavanje razine primjene marketinga u kopnenom prijevozu Meuzavisnost prometa i odrivog razvoja turizma

ivjeti to moe utjecati na zdravlje putnika i uzrokovati probleme. Istraivanja pokazuju da je kod vie od 60% putnika prisutna nervoza ili strah od letenja. Svrha ovakvih istraivanja bi trebala biti otkrivanje uzroka straha od letenja, njegovih posljedica na zdravlje putnika i pronalaenje naina na koji je mogue savladati strah. Pojava SARS-a imala je znatan utjecaj na putovanja i turizma, ne samo na lokalnoj ve u kratkom vremenskom razdoblju i na globalnoj razini. Utjecaj pojave SARS-a i slinih bolesti na poslovanje turistikih subjekata je podruje koje treba dodatno istraiti da bi se na adekvatan nain reagiralo i imalo na raspolaganju potrebne mjere i akcije iz domene kriznog menadmenta Pojava bolesti, politikih nestabilnosti i teroristikih napada potencirali su pitanje kvalitete i sigurnosti prijevoza i istraivanje njihove meuzavisnosti. Istrauje se kako mjere poveanja sigurnosti utjeu na kvalitetu prijevoza i kako putnici percipiraju te dvije kategorije. Rezultat je nedostatne primjene marketinke koncepcije u toj vrsti prijevoza. Prioriteti su: prelazak s operativnih na marketinki orijentirane strategije te utjecanje na promjene imida pojedinih prijevoznih sredstava. Primarno se bavi istraivanjem pozitivnih i negativnih utjecaja pojedinih vrsta prometa na turizam. Nadalje, svrha istraivanaj je pronalaenje odgovarajuih mjera kako uskladiti planiranja razvoja turizma i planiranja razvoja prometne infrastrukture, demarketing (destimuliranje) upotrebe pojedinih vidova prijevoza i promoviranje atraktivnog i ekoloki prihvatljivog prijevoza.

6. 7. PRIORITETI RAZVOJA PROMETNOG SUSTAVA RH ZA POTREBE TURIZMA

Prometni sustav RH raspolae znatnim potencijalima u svim oblicima prometne infrastrukture, ali je taj potencijal nedovoljno iskoriten i dobrim dijelom tehniki i tehnoloki zaostaje za zemljama zapadne Europe. Glavni ciljevi prometne politike u izgradnji prometne mree u posljednjih 15-ak godina: o Dobra prometna povezanost unutar zemlje o Dobra prometna povezanost s okruenjem o Razvoj tranzita za zemlje gravitacijski usmjerene na hrvatski prometni sustav

7. TURISTIKE AGENCIJE I TUROPERATORI

7.1. UVOD
Posrednici u turizmu dovode u vezu prostorno dislocirane pruatelje turistikih usluga (turistiku ponudu) s konzumentima tih usluga (turistikom potranjom).

Posrednici u turizmu imaju ulogu koordinatora i realizatora interesa ponuaa i korisnika turistikih proizvoda/usluga jer s jedne strane turistiki posrednici olakavaju potroaima u turizmu organizaciju putovanja i boravka, a s druge strane zastupaju interese turistike ponude tako da usmjeravaju turistiku potranju prema njoj. Glavni predstavnici turistikog posredovanja danas su turistike agencije i turoperatori, a uz njih ulogu turistikog posrednika mogu imati i razni klubovi i udruenja u podruju putovanja ili turistikih ureda i slinih organizacija.

7.2. THOMAS COOK ZAETNIK AGENCIJSKOG POSLOVANJA U SVIJETU

Potrebu za osnivanjem turistike agencije kao specifinog gospodarskog subjekta koji posreduje izmeu turistike ponude i potranje uvjetovali su sljedei faktori: Kompleksnost turistikog putovanja Tehniko usavravanje prijevoznih sredstava Masovnost putovanja Mogunost ostvarivanja zarade obavljanjem posrednike djelatnosti ove vrste Traenje najpogodnijeg naina na koji e se objediniti vei broj pojedinanih usluga koje pruaju razliiti subjekti turistike ponude. Omoguuje prijevoz veeg broja ljudi ime se smanjuje cijena. Organizacija grupnih putovanja po naelu ekonomije razmjera. Nuan uvjet.

Thomas Cook je 5. Srpnja 1841.g. pokrenuo prvo organizirano turistiko putovanje s unaprijed odreenim programom i po cijeni znatno nioj nego to bi bila za svakog individualnog putnika. To je bio izlet vlakom u Engleskoj od Leicestera do Leughborougha za 570 sudionika kongresa Antialkoholiarskog drutva. U cijenu od 1 ilinga je bio ukljuen prijevoz, posluivanje aja tijekom vonje te obrok u Leudhboroughu. Dakle, radi se o specifinom putovanju koje je objedinilo vie pojedinanih usluga, ali koje su sudionici platili po jedinstvenoj cijeni. Thomas Cook udario temelje agencijskog poslovanja u turizmu. U RH se za poetak agencijskog poslovanja uzima turistiko putovanje koje su organizirala braa Mihanovi od 29. Travnja do 6. Svibnja 1863.g., koje je osim usluge prijevoza vlakom u Gradac i Be, ukljuivalo transfer do smjetajnog objekta, smjetaj i prehranu te svijee u sobama, po jedinstvenoj cijeni. Nae agencije su se naalost priklonile obiljeavanju datuma 2. Listopada 1923.g. kada je osnovana agencija Putnik u Beogradu. Ipak, prva agencija koja je zapravo poela s radom na prostorima dananje RH je bila Wagonlit.

7. 3. DEFINICIJA I FUNKCIJE TURISTIKE AGENCIJE

Turistika agencija je subjekt koji usluge treih subjekata koje su potrebne za putovanje i boravak, posreduje turistima ili te usluge nudi u posebnim kombinacijama kao nove vlastite usluge: Turistika agencija (prema Zakonu o pruanju usluga u turizmu) je trgovako drutvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koja prua usluge organiziranja putovanja ili posredovanja usluga vezanih uz putovanje i boravak turista. Usluge koje agencije mogu pruati svojim klijentima su svrstane u 5 osnovnih skupina poslova: o Posredovanje u podruju prijevoza putnika o Posredovanje u pruanju ugostiteljskih usluga o Organiziranje i provoenje turistikog aranmana o Posredovanje u pribavljanju ostalih usluga o Davanje informacija i savjeta klijentima

TEMELJNE FUNKCIJE TURISTIKE AGENCIJE: POSREDNIKA FUNKCIJA

o Povezivanje turistike ponude s turistikom potranjom. Turistika agencija je u neposrednom kontaktu s klijentima i u poslovno pravnom smislu posluje u svoje ime, ali za raun treih osoba ije usluge i proizvode nudi neposrednim korisnicima iz domene prijevoza, smjetaja i boravka. o Vano je da ona te usluge nabavlja uz povoljnije financijske uvjete nego to bi to bio sluaj kada bi klijenti to sami pribavljali na turistikom tritu. o Osim pojedinanih usluga, one esto na tritu posreduju u prodaji tuih turistikih aranmana, odnosno gotovih proizvoda drugih turistikih agencija i turoperatora. o Za sve te usluge posredovanja turistika agencija naplauje proviziju, iako se u dananje vrijeme sve ee razvija praksa 0% provizije.

INFORMATIVNO SAVJETODAVNA FUNKCIJA

o Predstavlja profesionalnu pomo, te savjetodavno i struno vodstvo u odabiru najpovoljnije varijante usluge koju turist trai. o Savjeti i informacija su danas u veini sluajeva besplatni, iako postoje agencije koje te usluge naplauju.

o Najee se ostvaruje usmeno, ali je mogue i pomou tiskanih i elektronikih broura, prospekata, kataloga aranmana i sl.

FUNKCIJA OGLAAVANJA

o Turistike agencije raspolau vrlo razliitim turistikim promotivnim materijalima od vlastitih do materijala razliitih nositelja turistike ponude ije usluge posreduju krajnjim korisnicima.

ORGANIZATORSKA FUNKCIJA

o Kod ove funkcije turistika agencija na tritu nastupa kao kreator, inicijator i organizator putovanja te tu do izraaja dolazi poduzetniki pothvat. o Turistike agencije tu posluju u svoje ime i za svoj raun to znai da zakupljuju kapacitete/usluge razliitih nositelja turistike ponude, to kombiniraju u vlastiti jedinstveni proizvod istodobno preuzimajui rizik na sebe. o Taj jedinstveni proizvod naziva se turistiki aranman, paket-aranman ili paualno putovanje. o Turistiki aranman predstavlja skup od najmanje dvije usluge koje su sinkronizirane u vremenu i po sadraju kojima turist zadovoljava djelomino ili potpuno svoju turistiku potrebu, a prodaje se po jedinstvenoj (paualnoj) cijeni. o Paualna cijena znai da korisnik aranmana ne moe iz te cijene razaznati koliko plaa pojedinane usluge, a ta cijena mora biti nia od cijene koju bi turist platio kada bi sam za sebe organizirao takav aranman.

7. 4. KANALI DISTRIBUCIJE U TURIZMU

Naini distribucije usluga u turizmu: Izravna distribucija Neizravna distribucija Pruatelji usluga su kod prodaje/kupnje usluga u izravnom kontaktu s klijentima ne koriste se uslugama turistikih posrednika. Izravni kontakt u trenutku prodaje/kupnje usluge s klijentima imaju turistiki posrednici dok se klijenti s pruateljima usluga susreu tek kad se stvarno ponu koristi uslugama.

U sustav distribucije u turizmu ulaze putnici/turisti, pruatelji usluga i turistiki posrednici. Ovisno o tome koliko turistiki posrednika ima, ako ih uope ima, moemo govoriti o razliitim razinama kanala distribucije na turistikom tritu: o izravni kanal: pruatelji usluge - turisti

o kanal na jednoj razini: pruatelji usluge turistike agencije - turisti o kanal na dvije razine: pruatelji usluge turoperatori turistike agencije turisti U turizmu nema uspjene distribucije bez prethodne promocije. Promocija turistikih usluga je znatno kompleksnija aktivnost u usporedbi s promocijom materijalnih proizvoda jer se turistike usluge ne mogu uskladititi. Kao promotivni miks kojim e potencijalne klijente upozoriti na postojanje vlastita proizvoda, turistike agencije i turoperatori e koristiti oglaavanje, unapreenje prodaje, osobnu prodaju i odnose s javnou. Pritom je najzastupljeniji instrument promocije katalog aranmana, koji istodobno slui kao sredstvo oglaavanja i unapreenja prodaje.

7. 5. OSNOVNE RAZLIKE IZMEU TUROPERATORA I TURISTIKIH AGENCIJA

Iako im je predmet poslovanja isti, priroda njihova posla se znatno razlikuje. Osnovne razlike izmeu turoperatora i turistikih agencija:
Turoperator Turistika agencija

Trgovac na veliko Poduzetnik i posrednik Kupuje usluge u vlastito ime i za vlastiti raun

Trgovac na malo Posrednik Prodaje usluge u svoje ime, ali za tui raun

Kreira vlastiti proizvod - Plasira na tritu tue proizvode Osnovni izvor prihoda: prodaja vlastitih - Osnovni izvor prihoda: provizija proizvoda - Ne snosi rizik za neprodano Snosi rizik za neprodano - Ima izravni kontakt s klijentima Nema izravni kontakt s klijentima - Izravno prodaje usluge klijentima Svoje proizvode prodaje preko - Lokacija vrlo bitna za poslovanje posrednika - Glavna funkcija: posrednika Lokacija nije presudna za uspjeno - Prevladava opa informativnoposlovanje savjetodavna funkcija Glavna funkcija: organizatorska - Komercijalno-propagandna funkcija vrlo Na tritu ima specifinu informativnoizraena savjetodavnu funkciju Promocijska funkcija vrlo izraena Mnoge turistike agencije djeluju i kao organizatori putovanja, ali to im nije glavni izvor prihoda pa se zbog toga ne mogu svrstati u turoperatore. U RH su to npr. Generalturist, Atlas, Kompas.

Turistike agencije prema karakteru poslovanja: Emitivne agencije Iniciraju, realiziraju i omoguuju realizaciju

Receptivne turistike agencije

Emitivno receptivne turistike agencije

putovanja i boravka turista na domaem i inozemnom turistikom tritu. - Oko 200 u RH Posluju na receptivnom turistikom tritu, a glavna zadaa im je organizirati prihvat i sadrajan boravak turista u destinaciji. - Oko 459 u RH Kombinacija prethodnih dviju vrsta.

Danas se uspjene receptivne turistike agencije transformiraju u organizacije destinacijskog menadmenta (DMC). Trend turistikih agencija: o unato razvoju tehnologije, i dalje su dominantan kanal distribucije usluga u turizmu o broj loih agencija na tritu se smanjuje o broj malih specijaliziranih agencija koje se prilagoavaju specifinim eljama i zahtjevima svojih klijenata raste

Internet ima niz prednosti pred klasinim turistikim agencijama (stalna dostupnost, krai put do informacije, cjenovne pogodnosti na online portalima). Meutim, kompetentnost, sigurnost i kvaliteta savjetovanja turistikih agencija prednosti su koje Internet ne moe nadii. Prednosti primjene nove tehnologije u poslovanju turistike agencije: omoguuje da informacije koje se daju klijentima budu bre, iscrpnije i tone. S obzirom da tehnologija nikako ne moe zamijeniti osobni kontakt s klijentom i personaliziranu uslugu, nova tehnologija moe predstavljati partnera, a ne prijetnju turistikim agencijama. Tako se uloga turistikih agencija mijenja iz pukog posrednika u specijaliziranog savjetnika i menadera putovanja.

7. 6. NAELA POSLOVANJA TUROPERATORA

Turoperator se na tritu javlja kao poduzetnik koji, koristei se naelom ekonomije razmjera, zakupljuje razliite kapacitete/usluge koje kreira u obliku aranmana po povoljnim cijenama te ih zatim masovno prodaje. Prednosti koritenja uslugama turoperatora za turiste: o Olakana organizacija putovanja i boravka o Uteda vremena o Financijska uteda o Turoperatori na sebe preuzimaju rizik neispunjenja ili manjkavog ispunjenja bilo koje usluge u aranmanu o Turoperatori su odgovorni za sigurnost klijenata tijekom putovanja i boravka (osobito vano za odlaske turista u inozemstvo)
Koristi od suradnje s turoperatorom za pruatelje usluga proizlaze iz sljedeih obiljeja turoperatora:

o o o o

Okupljaju turistike potroae Potiu turistiku potranju Potiu turistiku promidbu Imaju dobro organizirane distribucijske kanale

Turoperatorima u RH se najee spoitava da kod nas dovode turiste nie platene moi te da u pregovorima s pruateljima usluga rue cijene do granice izdrljivosti. S druge strane, oni su odigrali vanu ulogu nakon Domovinskog rata u vraanju inozemnih turista u Hrvatsku (npr. I.D.Riva Tours, Misir Reisen). Tada je potvreno da turoperatori imaju velik utjecaj na ukupnu potencijalnu potranju u izboru destinacije za odmor te su vani u kreiranju imida o sigurnosti putovanja u odreenu destinaciju.

7. 7. ULOGA TUROPERATORA U TURISTIKOM SUSTAVU

1950.g. su se na turistikom tritu pojavili turoperatori Horizon Holidays Danas samo u Europi turoperatori na godinu prodaju oko 190 mil. turistikih aranmana, to ini oko 50% u ukupnom fizikom opsegu meunarodnog organiziranog turistikog prometa u svijetu. U RH udio organiziranih turistikih putovanja u ukupnom turistikom prometu iznosi oko 35%, dok je udio u ostvarenim noenjima tek neznatno vei i iznosi 36%. Kako organizatori putovanja najvei dio svojih aranmana baziraju na hotelima i turistikim naseljima, oni i u RH znatno pridonose boljoj iskoritenosti njihovih kapaciteta udio organiziranih putovanja kod hotela je oko 75%. S obzirom da turoperatori angairaju hotelske kapacitete u duljem razdoblju, oni utjeu i na produljenje turistike sezone. Udio organiziranih putovanja je openito to vei to je vea udaljenost emitivnog od receptivnog trita. Najvea trita organiziranih putovanja u svijetu:
Njemaka VB Japan 39 mil. organiziranih putovanja na godinu 20 mil. 12 mil.

Vodei europski turoperatori danas u svom sastavu imaju uglavnom i arter-zrakoplovne kompanije, hotelske lance u turistikim destinacijama, lanac detaljistikih turistikih agencija, mreu receptivnih turistikih agencija u turistikim destinacijama, rent-a-car agencije i sl.

Prema ostvarenim prihodima u mlrd. eura vodei europski turoperatorski koncerni su: TUI (16 000 mlrd. ), Thomas Cook (12 000), Rewe Touristik (4000), Kuoni (3000), Club Med. (2000). - Kontrolira oko 70% europskog trita organiziranih putovanja - Vodei turoperator ne samo na domicilnom tritu Njemake, ve i u VB, Nizozemskoj, Irskoj, Poljskoj - U vlasnitvu 81 turoperator, kontrolira 3500 turistikih agencija, u vlasnitvu 4 arterzrakoplovne kompanije, vlasnik ili suvlasnik 150 000 postelja u hotelima - U vlasnitvu 33 turoperatora - Nastao udruivanjem turoperatorskog koncerna C&N i britanskog koncerna Thomas Cook - Kontrolira 3400 turistikih agencija, u vlasnitvu 2 arter-zrakoplovne kompanije, vlasnik ili suvlasnik 73000 postelja u hotelima - U vlasnitvu njemakog kapitala (lanca trgovina mjeovite robe) - Vodei turoperatorski koncern na vicarskom turistikom tritu - Najstariji turoperatorski koncern u Europi - Nastao 1950.g. u Francuskoj - Specijalizacija u podruju aktivnog klupskog odmora

Grupacija TUI

Thomas Cook

REWE KUONI Club Mediterranee

U Europi danas postoji oko 80 000 turistikih agencija i turoperatora u kojima je zaposleno oko 450 000 radnika. U 2007.g. ukupno ostvareni prihodi turistikih agencija i turoperatora u Europi su oko 280 mlrd. (pri emu online prodaja oko 58 mlrd. ). Predvia se da e se udio organiziranih putovanja u meunarodnom turistikom prometu poveati pri emu e se poveavati udio onih turistikih aranmana koji e klijentima dati vie fleksibilnosti u odabiru pojedinih komponenti sadraja te mogunost individualnog prilagoavanja njihovim eljama i zahtjevima. Neki turoperatori danas ve na tritu nude tzv. modularna putovanja to znai da daju mogunost klijentima da iz njihove ponude razliitih komponenti aranmana odaberu to njima najvie odgovara, a cijena se onda formira prema tako odabranom paketu. Uz modularna putovanja, novost su i virtualni organizatori putovanja, odnosno online sustavi koji omoguavaju kupnju aranmana po dnevno aktualnim cijenama. Zapravo se

ne radi o novom proizvodu ve o novoj tehnologiji prodaje aranmana te se time ne smanjuje uloga turistikih agencija i turoperatora kao organizatora putovanja ve im pomae ako posjeduju tu tehnologiju.

8. TEMELJNE FUNKCIJE I EKONOMSKI UINCI TURIZMA

8. 1. UVOD
Glavne ekonomske koristi koje turizam donosi nacionalnom gospodarstvu: rast dohotka, zapoljavanja, kapitalnih ulaganja i javnih prihoda te poticanje regionalnog rasta i razvoja.

8. 2. TURIZAM KAO EKONOMSKA KATEGORIJA

Razliiti autori se koriste razliitim terminima kako bi definirali kojoj ekonomskoj kategoriji pripada turizam. Zakljuuje sa da je turizam visokosofisticiran integralni sustav u okviru nacionalnog gospodarstva (iji djelokrug i struktura nadilazi ekonomske kategorije djelatnosti, grane, industrije i sektora), a ine ga meusobno povezani, heterogeni, meuovisni i komplementarni fragmenti razliitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno ine logiku, funkcionalnu i uravnoteenu cjelinu. Kljune odrednice turizma kao sustava: sofisticiranost, integralnost, sloenost.

8. 3. OBUHVAT TURIZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

Jo uvijek nije postignut jedinstveni globalni konsenzus oko metodolokih postupaka po kojima bi, na unificiran nain, u svakom nacionalnom gospodarstvu bilo mogue utvrditi cjelovit obuhvat turizma. Razlog tome su gospodarske, politike i drutvene razlike meu zemljama. Na globalnoj razini je usuglaen samo osnovni paket klasifikacija i definicija potrebnih za sastavljanje uniformiranog i metodoloki konzistentnog statistikog sustava za potrebe turizma Turistika satelitska bilanca (TSA). Svaki predmet razmjene na turistikom tritu treba promatrati kao uinak pojedinih gospodarskih djelatnosti u okviru nacionalnog gospodarstva. Zbroju pojedinih uinaka svih gospodarskih djelatnosti unutar turizma treba dodati i sinergijski (multiplikativni) uinak koji se ostvaruje jedino turistikom potronjom.

 Na tim osnovama poiva najvea vrijednost turizma gdje svaki fragment iz pojedinih gospodarskih djelatnosti stvara novu dodanu vrijednost ime se razvija sinergijski uinak.

Iz objektivne nemogunosti potpunog definiranja obuhvata turizma u nacionalnom gospodarstvu proizlazi i nemogunost potpunog utvrivanja njegovih ukupnih ekonomskih uinaka jer e jedan dio ekonomskih uinaka uvijek ostati skriven u ekonomskim uincima niza gospodarskih djelatnosti koje ine sustav turizma na neizravnoj osnovi. Tu je rije o onim gospodarskim djelatnostima koje nisu izravno vezane za pruanje usluga turistima, ali plasmanom svojih proizvoda sudjeluju u ostvarenju prihoda od turizma (npr. prehrambena industrija, graevinarstvo, energetika, telekomunikacije, javna uprava, itd.).

8. 4. FRAGMENTIRANOST STRUKTURE TURIZMA I MOGUE IMPLIKACIJE

Primjena odgovarajue kombinacije instrumenata makroekonomske politike u turistiki receptivnim zemljama moe znatno utjecati na poveanje ukupnih ekonomskih uinaka turizma. U skupinu glavnih instrumenata makroekonomske politike se ubrajaju fiskalna i monetarna politika, a uz njih se rabe i drugi instrumenti za regulaciju gospodarske aktivnosti (npr. politika dohodaka, vanjskotrgovinska politika, investicijska politika, politika zapoljavanja, politika obrazovanja, itd.) Mjera makroekonomske politike je koritenje jednog od raspoloivih instrumenata u nekom trenutku ili za odreeno vrijeme da bi se ostvario jedan ili vie postavljenih razvojnih ciljeva. Fiskalna politika obuhvaa poreznu politiku i politiku javnih rashoda gdje se primjerice donose razliite poticajne ili destimulirajue mjere koje su usmjerene na oporezivanje turistike potronje, ponajprije kad je rije o porezu na dodanu vrijednost. Primjeri poticajnih mjera: uvoenje nulte stopa PDV-a u RH 2000.g. na usluge organiziranog boravka koje se plaaju doznakama iz inozemstva; uvoenje stope PDV-a od 0% u RH 2005.g. na odreene usluge smjetaja

Monetarna politika je usmjerena na regulaciju koliine novca u optjecaju, kreditnih plasmana i bankarskog sustava. Instrumentom upravlja HNB koja djeluje na rast ili pad kamatnih stopa i time utjee na investicije, devizni teaj, inflaciju, tednju, itd. Dakle, pokraj osiguravanja investicijskog kapitala djeluje i na poveanje konkurentnosti zemlje na meunarodnom turistikom tritu.

Primjeri: ciljano kreditiranje malog i srednjeg poduzetnitva u turizmu uz subvencioniranu kamatnu stopu i odgodu poetka otplate; program Razvoj turizma na selu poticajna mjera namjenskog kreditiranja razvoja turizma na ruralnim podrujima Primjer mjere koja oteava razvoj pojedinih segmenata u sastavu turizma: zakon iz 2009.g. koji je svrstao plovila u luksuzna dobra ime se ona oporezuju posebnim porezom je negativno utjecao na razvoj nautikog turizma, zaposlenost u brodogradnji i sl. Kako razliiti segmenti turizma (ugostiteljstvo, promet, okoli, obrazovanje) u okviru razliitih specifinih oblika turizma (nautiki, seoski, kongresni, lovni, kulturni) zahtijevaju razliite mjere koje se nuno moraju dopunjavati i funkcionirati u praksi, nuno je izraditi detaljan strateki plan razvoja turizma.

8. 5. VANOST TURIZMA ZA NACIONALNO GOSPODARSTVO

Vanost turizma za nacionalno gospodarstvo proizlazi iz njegovih brojnih ekonomskih funkcija i ekonomskih uinaka, ali i brojnih odnosa koji nastaju u sustavu u kojem turizam djeluje. Osim ekonomskih, vani su i sociokulturoloki i ekoloki aspekti, od kojih svaki svojim djelovanjem i resursnim ogranienjima ine tzv. trokut odrivosti u razvojnom smislu.

Ekonomske koristi razvoja turizma

Razvoj turizma na odreenom prostoru nosi brojne ekonomske koristi svim trinim sudionicima privatnom, javnom i neprofitnom sektoru te lokalnom stanovnitvu turistike destinacije. Prioritet u koristima bi trebalo imati lokalno stanovnitvo jer ono nosi i najvei teret razvoja turizma na tom prostoru. Koristi za lokalno stanovnitvo: zapoljavanje rezidenata ime se dalje utjee na ouvanje demografske strukture lokalne drutvene zajednice to je presudno za ouvanje kulturnog identiteta prostora; podizanje ope kvalitete ivljenja; bogatija ponuda proizvoda, usluga i sadraja S druge strane, od lokalnog stanovnitva se oekuje: aktivno sudjelovanje u politici razvoja destinacije i izgradnji turistikog identiteta, zatita lokalnih materijalnih i nematerijalnih vrijednosti te prilagoavanje suvremenim trendovima u razvoju turizma. Rastom turistike potranje, dohotka i ivotnog standarda lokalnog stanovnitva, privlaenjem kapitalnih ulaganja te zapoljavanjem, stvara se rastua osnovica za prikupljanje svih oblika poreza, doprinosa i drugih pristojbi koje javni sektor prikuplja za financiranje infrastrukturnih i drugih projekata.

Javni sektor je posebno zainteresiran za razvoj turizma jer mu osigurava izdane prihode, ali i zbog potencijala javno privatnog partnerstva koji se esto koristi za financiranje i upravljanje velikim razvojnim projektima. Koristi koje proizlaze iz javno privatnog partnerstva: o Bra izgradnja infrastrukture i drugih objekata o Bra realizacija projekata o Manji ukupni trokovi o Ravnomjernija alokacija rizika o Kvalitetnija usluga o Stvaranje dodatnih prihoda na tetu subvencija o Uinkovitije upravljanje resursima o Drutvena odgovornost o Zatita interesa svih ukljuenih subjekata S druge strane, od javnog sektora se oekuje planiranje, istraivanje i koordinacija svih razvojnih aktivnosti, osiguravanje temeljne infrastrukture, sustavna zatita okolia, voenje statistike i informiranje, razvoj sustava javne uprave, razvoj sustava obrazovanja, itd.

Ekonomske koristi koje privatni sektor dobiva iz razvoja turizma ogledaju se prvenstveno u mogunosti stjecanja prihoda po osnovi koritenja javnog dobra radi ekonomske valorizacije. Javni sektor privatnom omoguava slobodno trino djelovanje, a zauzvrat oekuje zapoljavanje, ouvanje resursa i visoku razinu drutvene odgovornosti. Dodatne koristi koje privatni sektor treba osigurati su inovacije, prijenos tehnologije, znanja i iskustava na lokalno okruenje te poslovanje prema meunarodnim standardima i naelima najbolje prakse. Koristi za strukovne organizacije i udruge neprofitnog karaktera: voenje poslovnih registara pravnih osoba u domeni kojom se organizacija ili udruga bavi, uvoenje i reguliranje standarda poslovanja, poticanje suradnje meu udrugama u sustavu turizma, predlaganje novih zakonskih rjeenja, organizacija promotivnih nastupa i strunih skupova radi unapreenja djelatnosti koju udruga titi i razvija. S makroekonomskog stajalita, posebno mjesto u razvoju turizma imaju ekonomske koristi koje proizlaze iz putovanja i boravka nerezidenata jer omoguuju priljev deviza, ali i privlae inozemni kapital.

Ekonomski trokovi razvoja turizma

Trokovi se prema karakteru dijele na ekonomske, drutvene i ekoloke, dok prema vremenu potrebnom za njihovu sanaciju na kratkorone i dugorone (obveze).

Troak izgradnje javne infrastrukture Sezonski karakter poslovanja i zapoljavanja uzrokuje trokove pripreme objekata i opreme, zapoljavanje sezonske radne snage za koju je potrebno organizirati pripremne seminare, opremu i uvjete za rad, smjetaj, prijevoz, itd. Odljev novca iz lokalnog gospodarstva zbog uvoza robe i usluga koje se rabe u turizmu; odljev novca po osnovi uloenog inozemnog kapitala i zapoljavanja inozemne radne snage Trokovi obrazovanja za potrebe turizma, prevencije od poara i drugih kriznih situacija, zdravstvenog sustava, policije, dravnog inspektorata, zbrinjavanja otpada i reciklae, itd. S druge strane, postoje i trokovi razvoja koji se pojavljuju neoekivano i nisu posljedica trinog djelovanja. Tu je rije o eksternalijama ili vanjskim uincima koji se na turistiku destinaciju prelijevaju iz okruenja te na njih nije mogue djelovati. To su npr.: utjecaj rasta cijena nekretnina na europskoj razini, oneienje okolia meunarodnog karaktera, zastarjelost turistikog proizvoda destinacije u kontekstu konkurentskog okruenja, rast cijena na svjetskom tritu, globalna financijska kriza, itd. to se tie ekonomskih trokova, osobito je znaajan problem pretjerane ovisnosti gospodarstva o turizmu koje je u tom sluaju izloeno utjecaju negativnih eksternalija. Takav scenarij je lako prepoznati u uvjetima nastupanja gospodarske krize na turistiki emitivnim tritima, a trokove (oportunitetne) snose svi subjekti ukljueni u sustav.

Za hrvatsko gospodarstvo se moe rei da je umjereno ovisno o turizmu

9. EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA

9. 1. UVOD
Ekonomske funkcije turizma su sva njegova djelovanja koja su usmjerena na ostvarivanje postavljenih ekonomskih ciljeva i koja rezultiraju odreenim ekonomskim uincima. Vana znaajka turizma je polifunkcionalnost, osobito u ekonomskom smislu, gdje se pojedina ekonomska djelovanja meusobno ne iskljuuju ve su naprotiv komplementarna, meuovisna i krajnje sloena. 10 temeljnih ekonomskih funkcija turizma: multiplikativna, induktivna, konverzijska, funkcija zapoljavanja, funkcija poticanja meunarodne razmjene dobara, apsorpcijska, funkcija uravnoteenja platne bilance, funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podruja, integracijska, akceleracijska

9. 2. MULTIPLIKATIVNA FUNKCIJA
Opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u inicijalnoj fazi realizacije turistike potronje, tj. u trenutku kad privremeni posjetitelj podmiri raun za iskoritenu uslugu ili proizvod. Gospodarski proces cirkulacije sredstava ostvarenih u inicijalnoj fazi potronje tu ne staje, ve nastavlja cirkulirati u nekoliko faza na niim razinama to je posljedica sloenosti turistikih usluga. TURISTIKA USLUGA je sadrajno i funkcionalno zaokruena cjelina sastavljena od razliitih sirovina, poluproizvoda, proizvoda i usluga. Ekonomski uinci turistike potronje, nastali na temelju cirkulacije novca, odnosno njegove multiplikacije, mogu biti okarakterizirani kao izravni, neizravni i inducirani.

Izravni ekonomski uinci turistike potronje

Odnose se na ukupnost inicijalne turistike potronje ostvarene u gospodarskim djelatnostima koje izravno apsorbiraju turistiku potronju (ugostiteljstvo, turistiko posrednitvo, promet, trgovina na malo). Pr: ostvareni prihod ugostiteljskog objekta od naplaene jedne usluge noenja Do procjene vrijednosti dolazi se agregiranjem vrijednosti novca koji su privremeni posjetitelji potroili, odnosno agregiranjem prihoda sudionika turistike ponude na odreenom tritu.

Neizravni ekonomski uinci turistike potronje

Odnose se na ukupnost svih trokova (sirovina, poluproizvoda, proizvoda i usluga) nastalih u procesu formiranja turistike usluge. To je zapravo podmirivanje trokova pruatelja turistikih usluga svojim dobavljaima, a s obzirom da dobavljai pripadaju skupini neturistikih gospodarskih djelatnosti te im prihodi nisu izravno vezani za turistiku potronju, govorimo o neizravnim uincima. Pr.: osnivanje nekog graevinskog subjekta koji se specijalizirao za gradnju smjetajnih objekata i popratnih turistikih sadraja

Do procjene vrijednosti dolazi se pomou tablice meusektorskih odnosa (input-output tablica).

Inducirani ekonomski uinci turistike potronje

Odnose se na one ekonomske uinke koji su nastali kao rezultat poveane kupovne moi rezidenata i javnog sektora na turistiki receptivnom podruju. To su najee rast potronje rezidenata i rast javne potronje. Procjenu je mogue napraviti samo za manje geografsko podruje jer iziskuje komplicirano praenje i utvrivanje utjecaja obrtaja novca na poticanje nove potronje. Razlozi odljeva novca: o Uvoz proizvoda i usluga iz inozemstva o tednja o Plaanje poreza o Isplata plaa zaposlenicima izvan zemlje o Plaanje naknada za koritenje franize o Repatrijacija profita povlaenje profita to ga subjekt ostvaruje po osnovi inozemnih ulaganja u matinu zemlju; to je odljev sredstava manji, vei je multiplikativni uinak i obrnuto Zakljuno, teorija multiplikatora polazi od injenice da ukupan ekonomski uinak turistike potronje proizlazi iz cirkulacije turistike potronje kroz vie ciklusa, a ine ga zbroj izravnih, neizravnih i induciranih uinaka te potronje. Rezultat ove plodonosne cirkulacije je multiplikativni uinak koji se ogleda kao vrijednost novca koja je ula u gospodarski ciklus u prvoj fazi, pomnoena s prosjenim brojem iteracija u kojima sudjeluje.

9. 3. INDUKTIVNA FUNKCIJA
Zbog multiplikativnih uinaka turistike potronje poinju se stvarati potrebe za pokretanjem nove i poveanjem postojee ponude u proizvodnji dobara i pruanju usluga na lokalnoj i regionalnoj razini. Definicija induktivne funkcije turizma poiva na injenici da osnovni interes nositelja gospodarske aktivnosti na razini destinacije nije sama turistika potronja ni dobit ve

uloga te turistike potronje u indukciji poveanih ukupnih uinaka proizvodnje, odnosno pruanja usluga. Snaga induktivne funkcije turizma ovisi o porastu masovnosti potranje za odreenom turistikom destinacijom te o stupnju njezina turistikog razvoja. Induktivna funkcija turizma ima pozitivan odraz na poveanje proizvodnje, no ona se moe promatrati i sa suprotnog stajalita. U tom smislu, gubitak induktivne snage turizma najee dolazi do izraaja u vrijeme recesija u velikim emitivnim tritima to dovodi do pada turistikog prometa i prihoda od turizma.

9. 4. KONVERZIJSKA FUNKCIJA
Konverzijska funkcija turizma je sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne, koji, da nema turizma ili da nisu ukljueni u turistike tokove, ne bi ostvarivali ekonomske uinke, ponajprije prihod. Takvih resursa u RH ima mnogo, a najei je neizgraen i nenaseljen dio morske obale. Primjer konverzije nalazimo i u cjenovnoj diferencijaciji, npr. hotelska soba s pogledom na more moe biti skuplja u odnosu na onu s pogledom na parkiralite. Dodana vrijednost naplaena zbog pogleda na more sadrajno pripada pojmu turistike rente. Turistika renta se uvijek pojavljuje u sluajevima gdje postoji razlika u trinoj vrijednosti pojedinih turistiki atraktivnih resursa, a ne soba, iji su troak izgradnje ili odravanja potpuno identini. Nadalje se konverzijska funkcija ogleda i u generiranju dodatnih ekonomskih uinaka zbog povoljnije prostorne pozicije. Osim tih svojstava resursa, predmet konverzije u turizmu mogu biti i s resursima povezane rekreativne aktivnosti, kao npr. sunanje na plai, kupanje u moru, alpsko skijanje, rafting na rijeci.. Konverzijska funkcija je uoljiva i na primjeru kulturnih, povijesnih i vjerskih resursa, pri emu je vano istaknuti tradicionalne folklorne manifestacije, izlobe umjetnina, stare viteke igre, sakralne objekte, arheoloka nalazita, vinske ceste, itd.

9. 5. FUNKCIJA ZAPOLJAVANJA
Izravno zapoljavanje u turizmu

- Zapoljavanje u domeni gospodarskih djelatnosti koje

Neizravno zapoljavanje u turizmu

ine sustav turizma (ugostiteljstvo, turistiko posrednitvo, promet, trgovina na malo). - Zaposlenici dolaze u neposredan kontakt s privremenim posjetiteljima. - Zapoljavanje u svim ostalim povezanim gospodarskim djelatnostima ije su aktivnosti usmjerene na razvoj turizma (preraivaka industrija, energetika i vodoopskrba, graevinarstvo, usluge informatike potpore, poslovanje nekretninama, javna uprava, financijsko poslovanje).

Koncepcija multiplikatora turistike potronje poveani priljev turistike potronje na odreenom podruju uvjetovat e poveanje broja izravno i neizravno zaposlenih u turizmu koji e svoj osobni dohodak troiti u lokalnoj sredini na stanovanje, prehranu, rekreaciju ili obrazovanje. Takva potranja potaknut e dodatno zapoljavanje u trgovini, komunalnim uslugama, javnom sektoru i obrazovnom sustavu. Dakle, zapoljavanje u turizmu imalo je izravnog utjecaja na zapoljavanje u brojnim djelatnostima u lokalnom okruenju, koje e povratnom spregom utjecati i na sam daljnji razvoj turizma.
procjena za 2010. 1 mlrd. 230 mil. procjena za 2020. 1,6 mlrd. 297 mil.

Broj meunarodnih turistikih dolazaka Broj izravno i neizravno zaposlenih u turizmu na globalnoj razini

Temeljna obiljeja zaposlenih u turizmu: dominacija ena, dominacija zaposlenih s prosjeno niim stupnjem obrazovanja i klasifikacija, dominacija prosjeno starijih zaposlenika, dominacija sezonskog zapoljavanja Turizam je vaan izvor zapoljavanja u gotovo svim visokorazvijenim zemljama zapadne Europe, SAD-u, Australiji i Japanu koji ostvaruju visoke prihode od turizma. Meutim, utjecaj turizma na zapoljavanje je puno izraeniji u turistiki receptivnim zemljama koje pripadaju skupini zemalja u razvoju (Hrvatska,Turska, Cipar), a pogotovo u zemljama koje su izrazito ovisne o inozemnim prihodima od turizma (Bahami, Karibi, Makao). Kljune varijable za podizanje kvalitete turistikih usluga, ekonomskih uinaka i uspjenosti poslovanja subjekata na nacionalnoj razini: osigurani poticaji prilikom zapoljavanja, kvalitetan trening zaposlenih i kvalitetno turistiko obrazovanje.

9. 6. FUNKCIJA POTICANJA MEUNARODNE RAZMJENE DOBARA

Svaka transakcija koja se realizira u meunarodnoj razmjeni je registrirana u platnoj bilanci (prije svega na raunu tekuih, ali i na raunu kapitalnih i financijskih transakcija) zbog ega je uinke ove funkcije lako pratiti. Funkcija turizma u poticanju meunarodne razmjene dobara i usluga oituje se u kretanju visine prihoda (izvoza) i rashoda (uvoza) robe i usluga na raunu tekuih transakcija platne bilance.

Pozitivan utjecaj turizma na platnu bilancu

Negativan utjecaj turizma na platnu bilancu

- Potronja nerezidenata u Hrvatskoj - Funkcija turizma u poticanju meunarodne razmjene dobara dolazi do svog punog izraaja samo onda kad je rije o dobrima koja su proizvedena u Hrvatskoj jer se njihovim izvozom zadrava ili poveava broj radnih mjesta u RH, smanjuje nezaposlenost i pozitivno utjee na kretanje javnih prihoda - Potrona rezidenata (Hrvata) na turistikim putovanjima u inozemstvu - Tada sva roba i usluge koje turisti pritom kupe u inozemstvu dobivaju karakter uvoznih dobara za Hrvatsku

Kako je cilj svake zemlje privui to je mogue vie inozemne turistike potranje i potaknuti je na to izdaniju potronju, najvaniji aspekt funkcije turizma u poticanju meunarodne razmjene dobara je njegova izvozna funkcija. Turizam je za RH vaan izvor deviza, a samim time i jedan od najveih izvoznika koji svoje inozemne prihode ostvaruje nevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta. Prednosti izvoza putem turizma u odnosu na robni izvoz: o Na turistikom tritu potranja dolazi k ponudi olakan izvoz o Na turistikom tritu proizvodi i usluge se u destinaciji izravno plaaju u devizama steenim izvan granica receptivne zemlje o Na turistikom tritu se proizvodi i usluge u pravilu plaaju odmah o Gotovi proizvodi plasirani kao dio turistike usluge postiu puno viu prodajnu cijenu o Trokovi su nii jer roba fiziki ne naputa granice zemlje u kojoj je kreirana o Kvaliteta proizvoda koji su dio turistike usluge mora biti na visoko standardiziranoj razini

U RH 90% ukupne turistike potranje ine turisti iz inozemstva (ponajprije Njemake, Slovenije i Italije) emu svakako treba pridodati i turistiki promet izletnika koji Hrvatsku posjeuju bez ostvarivanja noenja, ali ostvaruju znatnu turistiku potronju na lokalnoj razini. Najvee ogranienje izvoza je njegov sezonski karakter.

9. 7. APSORPCIJSKA FUNKCIJA
Apsorpcijska funkcija turizma ili inflacijsko deflacijska funkcija se odnosi na sposobnost turizma u uravnoteenju robno-novanih odnosa u razvijenim gospodarstvima, kao i u gospodarstvima u razvoju, a javlja se kao rezultat meunarodnih turistikih kretanja. Djelovanje ove funkcije turizma na razvijene zemlje je poeljno samo onda kad se njihova nacionalna gospodarstva nalaze u uvjetima gospodarske stabilnosti. U takvim uvjetima se javlja viak kupovne moi te problem kako taj viak eliminirati radi uspostavljanja robno-novanih odnosa. Za te zemlje (Nizozemska, Njemaka, Luksemburg, Norveka) emitivni turizam je poeljan jer e odljev sredstava po osnovi meunarodnih turistikih kretanja znaiti slabljenje pritiska na realni sektor i odranje niske stope inflacije. Kako su turistiki receptivne zemlje (RH, Grka, Turska, Portugal) ipak slabije razvijene od prethodno navedenih, za njihovo gospodarstvo je tipina prisutnost nie ili vie stope inflacije, a s obzirom na to da svojim proizvodima mogu slabije konkurirati na meunarodnom robnom tritu, turizam je pogodan mehanizam za apsorpciju vika kupovne moi iz razvijenih zemalja. Drugim rijeima, svako putovanje turista u inozemstvo povlai za sobom stanoviti odljev novca ili vika kupovne moi iz razvijenih turistiki emitivnih zemalja uz istodobni priljev stranog novca (deviza) i jaanje kupovne moi turistiki receptivnih zemalja. uravnoteenje robno novanih odnosa obje skupine zemalja

S druge strane, u uvjetima recesije i neravnotee u robno novanim odnosima ova funkcija se smatra dodatnom otegotnom okolnou s kojom se bore i razvijene i nerazvijene zemlje. U tim uvjetima razvijene zemlje e nastojati smanjiti odljev novca u inozemstvo, dok e gospodarstva zemalja u razvoju patiti od nedostatka priljeva novca iz inozemstva zbog smanjene potronje i priljeva investicija iz tih istih zemalja.

9. 8. FUNKCIJA URAVNOTEENJA PLATNE BILANCE

Logiki se nadovezuje na funkciju poticanja meunarodne razmjene dobara. Zbog toga se turizmu pripisuje i vrlo vana stabilizacijska funkcija. Stabilizacijska funkcija turizma ogleda se upravo u pokrivanju veeg dijela ostvarenog deficita robne razmjene s inozemstvom. Svojim prihodima od inozemne turistike

potronje turizam ublaava negativan uinak robne razmjene Hrvatske s inozemstvom vraajui platnu bilancu u relativno ravnoteno stanje. Zbog sezonskog karaktera hrvatskog turizma nemogue je oekivati da e se deficit robne razmjene u cijelosti pokriti prihodima od turizma. To pokrie u razdoblju od 1999. do 2008.g. iznosi prosjenih 65%. Uz funkciju turizma u uravnoteenju odnosa na raunu tekuih transakcija platne bilance, treba napomenuti i njegovu ulogu u stabilizaciji financijskog sustava RH jer svaka turistika sezona osigurava velik priljev deviza koje su presudne za servisiranje vanjskog duga, ali i osiguravanje relativno stabilnog teaja domae valute.

9. 9. FUNKCIJA RAZVOJA GOSPODARSKI NEDOVOLJNO RAZVIJENIH PODRUJA

Vana uloga turizma je i njegova sposobnost u redistribuciji dohotka namijenjenog turistikoj potronji i redistribuciji kapitala to se jo naziva i kompenzacijska funkcija turizma. Kad je rije o prostornoj redistribuciji, kretanje tih tokove prati se na globalnoj, makroregionalnoj (npr. na prostoru Europe) i nacionalnoj razini (izmeu regija jedne zemlje) pri emu su ovi na makroregionalnoj ili globalnoj razini ekonomski najzanimljiviji jer znatno utjeu na razvoj gospodarstva turistiki receptivnih zemalja, dok je u sluaju redistribucije na nacionalnoj razini rije samo o migraciji novca izmeu regija. Glavne motive za odlazak na turistika putovanja stanovnici razvijenih zemalja pronalaze na onim podrujima koja posjeduju suprotna obiljeja (manje razvijena, manje urbanizirana, manje napuena). Kao posljedica takvog ponaanja javlja se redistribucija dohotka iz gospodarski visokorazvijenih prema slabije razvijenim podrujima. 2008.g. njemaki turisti su na meunarodna turistika putovanja potroili 91 mlrd. USD, turisti iz SAD-a 80 mlrd. USD, a britanski turisti 68 mlrd. USD. Deset prvorangiranih zemalja po potronji na meunarodna turistika kretanja u zbroju ini oko 47,8% ukupne inozemne turistike potronje na globalnoj razini. Kao posljedica redistribucije dohotka namijenjenog turistikoj potronji javlja se i uloga turizma u redistribuciji kapitala u obliku investicija u turistike atrakcije, izgradnju turistiki receptivnih kapaciteta i popratne infrastrukture, provedbu integracija meu gospodarskim subjektima, organizaciju razliitih manifestacija od meunarodne vanosti, itd. Bez obzira na to je li rije o redistribuciji dohotka ili kapitala, s globalnog, odnosno makroregionalnog aspekta mogue je prepoznati 2 vrste tokova :

o Primarni tokovi kreu se od razvijenijih podruja prema nedovoljno razvijenim i nerazvijenim o Sekundarni tokovi kreu se od slabije razvijenih prema jae razvijenim podrujima Sukladno tome, u okviru Hrvatske, najvei udio domae turistike potranje potjee iz Zagreba (najvie stanovnika, najvea gustoa naseljenosti, najvei BDP per capita)

9. 10. INTEGRACIJSKA FUNKCIJA

U eri regionalnog razvoja zemlja kao cjelina vie nije osnovna geografska jedinica za stvaranje i unapreivanje konkurentnosti ve tu ulogu preuzima regija. S aspekta razvoja turizma u RH kljuna regija za njegov razvoj je jadranska turistika regija koja se sastoji od uskog priobalnog prostora i hrvatskog dijela Jadranskog mora. Ta regija apsorbira oko 95% ukupnog turistikog prometa u RH, 2% na europskoj razini i 1,1% na svjetskoj. Integracijska funkcija oituje se u tome to cjelokupnu ponudu proizvoda koji se nude na podruju jadranske regije ne ine samo proizvodi nastali na njenom prostoru ve ona nabavlja dio dobara i usluga unutar zemlje ili iz inozemstva.

Prednosti integracijskog djelovanja turizma - Proireno cirkuliranje dobara, usluga, ljudi,

Nedostaci integracijskog djelovanja turizma

kapitala Svim regijama omogueno ostvarenje dohotka od turistike potronje Zapoljavanje stanovnitva u najrazliitijim djelatnostima Omoguuje brojnim proizvodima i uslugama izlaz na meunarodno trite u paketu turistikih usluga Regije jaaju svoj gospodarski poloaj i podiu konkurentnost na meunarodnoj razini Sezonski karakter u odvijanju turistikog prometa pojedine djelatnosti intenzivno opskrbljuju sustav turizma u mjesecima uoi nastupa sezone (prehrambena i tekstilna), neke tijekom sezone (energetika i telekomunikacije), a neke izvan sezone (graevinarstvo) Pretjerana elja da se u funkciju razvoja turizma stavi to vie domaih proizvoda i usluga pri emu se ne vodi rauna o moguem smanjenju trokova pri koritenju uvoznih supstituta jednake kvalitete

9. 11. AKCELERACIJSKA FUNKCIJA

Oituje se u snazi turizma da razvija odreena podruja (neko geografsko podruje ili neka gospodarska djelatnost) bre od pojedinih gospodarskih djelatnosti. Ako se eli iskoristiti akceleracijska funkcija na nekom geografskom podruju, potrebno je odabrati primarnu orijentaciju gospodarskog razvoja koja se temelji na komparativnim prednostima i raspoloivosti resursa za turistiki razvoj (osobito klimatskih). Npr. Barbados, Mauricius gospodarski razvoj utemeljen na poljoprivrednoj proizvodnji zamijenili turizmom. Uz ubrzani razvoj geografskih podruja, turizam pomae i u ubrzanom razvoju pojedinih gospodarskih grana. Npr. ekoloka proizvodnja hrane, vrhunskih vina i ekstradjevianskog maslinova ulja, visokokvalitetno graevinarstvo, gradnja replika starih plovila, itd.

10. NEEKONOMSKE (DRUTVENE) FUNKCIJE TURIZMA

10. 2. SLOBODNO VRIJEME U TURIZMU TURISTIKA DOKOLICA
Suvremeno industrijsko drutvo se zasniva na prenaglaavanju materijalnih dobara te se naziva potroako drutvo. Izvor socijalnog identiteta pojedinca se premjeta iz proizvodnje u potronju. Radno vrijeme se u posljednjih sto godina skratilo sa 70 na 40 sati tjedno. Glavni faktor koji na to utjee je usavravanje poslovnih procesa to dovodi do poveanja proizvodnosti rada. Osim toga, radnici su organiziranom borbom s kapitalom ostvarili pravo na rad, ali i pravo na slobodno vrijeme.

U istraivanju turizma treba poi od njegove ishodine toke slobodnog vremena. U teoriji slobodnog vremena postoji njegovo kvantitativno i kvalitativno odreenje. Slobodno vrijeme kao kvantitativna kategorija proizlazi iz njegova stvarnog poveanja u odnosu na radno vrijeme. Kvalitativno koritenje slobodnim vremenom se zbiva u podruju dokolice. Slobodno vrijeme je vrijeme koje ostaje nakon ispunjenja svih radnih obveza (nije potpuno slobodno jer obuhvaa i obiteljske i drutvene dunosti samo to su one izdvojene iz organiziranog industrijskog rada). Dokolicu ine trenuci koji su lieni i tih dunosti te se u njima pojedinac potpuno preputa izboru koji je ovisan samo o njegovoj volji. Dokolica razumijeva kvalitetno i produktivno provedeno slobodno vrijeme. Svaka dokolica je slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolica!

10. 3. SADRAJI SLOBODNOG VREMENA

imbenici kojima su odreene aktivnosti u dokolici: Subjektivni imbenici Objektivni imbenici Drutveni poloaj, obrazovanje, sposobnosti, steene navike Kulturno naslijee ue i ire okoline, aktualna ponuda i dostupnost odreenih sadraja

ovjekovo ponaanje unutar slobodnog vremena: Neproduktivno ponaanje Produktivno ponaanje Aktivnosti koje se iscrpljuju u unoenju promjena u slobodne trenutke da bi se uspostavila prividna ravnotea izgubljena u radu i svladala dosada. U njoj se ovjek emocionalne ne potvruje ve ispranjava. Svijest o ovjeku koji sebe doivljava kao initelja. Moe se promatrati i s kvantitativnog i kvalitativnog aspekta.

Za osobe koje slobodno vrijeme provode na neproduktivan nain poveanje slobodnog vremena ne znai pozitivnu stvar ve opasnost da se jo vie alijeniraju, dok za one koji se u slobodnom vremenu ponaaju na produktivan nain e to predstavljati izuzetnu korist. Za razliku od produktivnog ponaanja, neproduktivno ne pridonosi obogaivanju ovjekove linosti, a dalje ni poveanju ekonomskog blagostanja. Zakljuujemo da su turizam, slobodno vrijeme i turistika dokolica meuzavisne pojave. Slobodno vrijeme otvara prostor za brojne aktivnosti u turizmu, a turistika dokolica je kvalitativna komponenta slobodnog vremena.

10. 4. DRUTVENE (HUMANISTIKE) FUNKCIJE TURIZMA

KULTURNA I OBRAZOVNA FUNKCIJA

Kulturna funkcija turizma omoguava ovjeku da upoznaje odreene kulturne vrijednosti u turistikoj destinaciji te se njima koristi. Time turizam pridonosi poveanju ope

naobrazbe i kulture ljudi. Time se zapravo isprepliu kulturna i obrazovna funkcija turizma pa ih s pravom neki strunjaci smatraju jedinstvenom funkcijom turizma. Motivi zbog kojih turisti putuju su: upoznavanje kulturno-povijesnih vrijednosti neke zemlje, aktivno sudjelovanje u odreenim kulturnim dogaajima ili razliiti oblici obrazovanja (npr. uenje stranih jezika). Posebno privlanu snagu imaju prirodne atrakcije i kulturno-povijesna batina, a sve znaajniju ulogu ima i izgradnja novih turistikih atrakcija. Drugo podruje atrakcije koje pridonosi imidu destinacije su kulturni dogaaji. Karakteristike tzv. kulturnih turista: natprosjenog obrazovanja, srednje i starije ivotne dobi, iskusni putnici koji posjeuju vei broj kulturnih atrakcija tijekom putovanja. 3 skupine kulturnih putnika:
Turisti motivirani kulturom

Turisti inspirirani kulturom

Turisti privueni kulturom

- 5 15% turista, 5% lokalnog stanovnitva - Motivirani i privueni odreenim kulturnim vrijednostima i dogaajima - Pr. odlazak na Dubrovake ljetne igre - 30% turista, 15% lokalnog stanovnitva - Inspirirani odreenim kulturnim atrakcijama ili dogaajima, a ne posebno lokalnom kulturom - Mogu ih posebno privui predstave, koncerti izlobe - Pr. koncert J. Carerasa u pulskoj Areni - Privueni kulturom iako unaprijed ne planiraju posjet kulturnim atrakcijama, ali ih posjeuju ako su im ponuene tijekom odmora

Motivacija je kljuni element koji razlikuje kulturne od ostalih turista. Prema tome su i kreirane definicije turizma:

Kulturni turizam obuhvaa sva putovanja koja ukljuuju posjete kulturnim atrakcijama izvan stalnog mjesta boravka s ciljem stjecanja novih znanja i doivljaja koja zadovoljavaju kulturne potrebe pojedinaca. (ATLAS European Association for Tourism and Leisure Education) Kulturni turizam predstavlja poseban oblik turizma u kojem prevladava interes potranje za objektima i sadrajima kulturnog karaktera. On ne znai samo putovanje u prolost ve i upoznavanja sa suvremenim ivotom nekog grada ili turistikog prostora, posjet nekoj kulturnoj priredbi, kazalinoj predstavi i sl. (Vukoni i avlek) U razvoju kulturnog turizma danas prednjae veliki europski gradovi sa svojom kulturno povijesnom batinom ili kulturnim dogaajima (pr.: Dubrovnik, Venecija, Rim, Be i sl.)

Obrazovna funkcija turizma se zasniva na tezi da svako turistiko putovanje donosi turistima nova znanja i spoznaje s razliitih podruja ivota. Ona je povezana sa znatieljom ovjeka za novim spoznajama koje se stvaraju kroz turistiko putovanje. Prema tome, obrazovna funkcija nadilazi interese i spoznaje turista vezane iskljuivo za kulturne vrijednosti destinacije. Teko je odvojiti obrazovnu funkciju od kulturne jer su veinom komplementarne. Meutim, dobar primjer odvojene obrazovne funkcije je kongresni turizam.

ZDRAVSTVENA FUNKCIJA TURIZMA

Zdravlje nije samo odsutnost bolesti i iznemoglosti nego je isto tako ope fiziko, mentalno i socijalno blagostanje. Zdravlje je jedan od najstarijih, trajnih i najjaih motiva turistikog kretanja i turizam uvijek i u svim svojim oblicima manje-vie ima zdravstvenu funkciju. Zdravstvena funkcija je neekonomska funkcija turizma s neposrednim djelovanjem koja izravno utjee na zdravlje i kondiciju ovjeka. Dok je nekad bio osobito razvijen ljeilini turizam, danas se sve vie razvija rehabilitacijski i zdravstveno preventivni. Na temelju motivacije za poboljanjem zdravlja nastao je specifini oblik turizma zdravstveni turizam. Zdravstveni turizam je privremena promjena stalnog boravita pojedinca u odreeno povoljno klimatski ili kupalino mjesto radi zdravstvene preventive, kurative i rehabilitacije. Medicinski turizam pripada zdravstvenom turizmu, a obuhvaa razliite postupke lijeenja, poput plastine kirurgije, stomatologije i sl. U novije vrijeme je sve uestaliji pojam zdravstveno preventivnog turizma koji takoer pripada zdravstvenom turizmu. On se zasniva na medicinskim i drugim programima iji je cilj prevencija bolesti. U Hrvatskoj su se pojavili 80-ih godina prolog stoljea pod nazivom MPAO medicinski programirani aktivni odmori, a smatraju se preteom wellnessa.

Wellness je cjelokupan koncept zdravlja, a obuhvaa sva podruja zdravog kretanja, tjelesnog vjebanja, prehrane, oputanja i ovladavanja stresom do osjeaja ugode i zadovoljstva.

Wellness programi: o Alternativni i komplementarni programi lijeenja (akupunktura, kiropraktika, homeopatija) o Sportsko rekreacijski i fitness-programi o Programi tzv. autohtone kulture (ljeilini i duhovni tretmani poput tradicionalne hrane, masae) o Primjena prirodnih agensa (bilja, morskih trava, blata, cvijea) o Relaksacija i pomlaivanje (joga, pilates) o Programi duhovne obnove o Kulturne atrakcije (upoznavanje povijesti, tradicije, kulturnih vrijednosti destinacije)

Prednosti u razvoju wellness turizma:

o Poticaj poduzetnitva u malim i srednjim poslovnim organizacijama; rast zapoljavanja o Osnaenje destinacije zbog ukljuivanja znanja, ljudi i vjetina lokalne zajednice u dizajnirane wellness proizvoda o Bri ekonomski razvoj destinacije jer wellness-turisti troe vie o Wellness turizam ukljuuje prirodne resurse to moe pomoi ouvanju okolia o Moe biti pokretna snaga za diverzifikaciju i poboljanje kvalitete proizvoda destinacije o Moe biti uinkovita strategija za produenje sezone Pr. poznatih zdravstvenoturistikih centara tzv. spa-turizma: Francuska, Belgija, Njemaka, Austija, Italija, eka, Maarska, Slovenija. Posebnu orijentaciju u wellness turizmu koji nadilazi okvire zdravstvenog turizma imaju najrazvijenije mediteranske zemlje: Francuska, panjolska, Italija, Slovenija, Grka, Hrvatska. Slinu orijentaciju u razvoju wellness turizma imaju i destinacije zimskog sportskog turizma u kojima je wellness vaan sadraj. To potvruju skijalini centri Austrije, Italije, Francuske, vicarske, Slovenije, itd.

SPORTSKO REKREACIJSKA FUNKCIJA TURIZMA

Gotovo je svaki turizam ujedno i neka vrsta rekreacije, iako svaka rekreacija nije turizam. Sportski turizam su aktivnosti sportaa, osoba koje se sportom bave iz rekreativnih razloga, gledatelja i putnika, koje poduzimaju u mjestima izvan njihovog uobiajenog mjesta boravka u razdoblju ne duljem od godine dana, radi sudjelovanja u sportu, praenju sporta i ostalog odmora motiviranog sportskim i poslovnim razlozima. (UNWTO)

3 TIPA SPORTSKOG TURIZMA: (GIBSON)

Aktivni Dogaajni Nostalgini Putovanje radi sudjelovanja u sportu Putovanje radi gledanja sporta Putovanje radi posjeta sportskim atrakcijama poput stadiona i sl.

Bartoluci sportski turizam dijeli na natjecateljski sportski turizam, zimski i ljetni sportskorekreacijski turizam. Natjecateljski podrazumijeva sudjelovanja u odreenim sportskim natjecanjima, a u sudionike ubraja sportae, trenere, pomono osoblje te gledatelje. Osnovna razlika izmeu zimskog i ljetnog sportsko-rekreacijskog turizma se odnosi najprije na mjesto ovih aktivnosti.
Ekonomski uinci turizma: (Bartoluci)

Izravni

- Rezultat su prodaje sportsko-rekreacijskih usluga na turistikom tritu. - Valoriziraju se kao razlika prihoda i trokova realizacije navedenih usluga. - Teko ih je ili gotovo nemogue izraziti u financijskom obliku. - Stvaraju ih turisti kojima je sport glavni motiv dolaska u destinaciju. - Manifestiraju se kao motivacija za izbor turistike destinacije, produenje turistike sezone, ublaavanje sezonskog karaktera u turizmu, poveanje izvanpansionske potronje, unapreenje raznolikosti i kvalitete turistike

Neizravni

ponude i sl. Smatra se da je motiv sporta i rekreacije zastupljeniji u vrijeme predsezone i posezone.

Natjecateljski sportski turizam u RH se vee uz vee gradove Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, ali i manje gradove. Primjerice, meunarodni teniski turniri u Umagu i Zagrebu, meunarodne jedriliarske regate (Split, Dubrovnik, Rovinj), meunarodni turnir u golfu na Brijunima, turniri u konjikom sportu u Zagrebu i akovu i sl. Hrvatska je unatrag nekoliko godina bila domain nekim veim sportskim dogaajima, kao to je 21. svjetsko rukometno prvenstvo 2009.g. (Zagreb). Takoer je za Hrvatsku znaajna organizacija natjecanja unutar Svjetskog skijakog skupa (FIS) za ene koje se odravana Sljemenu od 2005.g., ali i za mukarce od 2008.g.

POLITIKA I SOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA

Politika funkcija turizma ogleda se u tome to turizam pridonosi miru i razumijevanju meu ljudima. Socijalna funkcija utjee na smanjenje socijalnih i klasnih razlika meu narodima, na zbliavanje ljudi razliitih kultura, pa stoga ima vanu drutvenu ulogu.

10. 5. POVEZANOST DRUTVENIH I EKONOMSKIH FUNKCIJA TURIZMA

U prevladavanju pretjerano ekonomistikog umjesto humanistikog gledanja na turizam, predlae se:

o Shvaanje turizma kao integralnog faktora sociokulturnog razvoja odreene sredine o Ogranienje broja turista ukoliko previe posjetitelja dovodi do unitenja vrijednosti koje su ih privukle o Izraavanje osnovnih vrijednosti sredine, a ne samo onih koje se mogu prodati

o Obrazovanje domicilnog stanovnitva i priprema za kontakt s turistima o Obrazovanje turista i priprema za kontakt s domicilnim stanovnitvom o Razvijanje

11. TURISTIKA POTRONJA I EKONOMSKI UINCI TURIZMA

11. 1. UVOD
Podaci UNWTO-a i WTTC-a za 2008.g.:

o o o o o o

meunarodni turistiki dolasci: 922 mil. prihod od meunarodnih kretanja: 944 mlrd. USD udio turizma u ukupnoj vrijednosti svjetskog izvoza robe i usluga: 6% udio turizma u ukupnoj vrijednosti svjetskog izvoza usluga: 30% zaposleni u sustavu turizma na globalnoj razini: 225 mil. udio turizma u svjetskom BDP-u: 9,6%

3 geografska podruja: receptivni, tranzitni, emitivni, pri emu najsnaniji ekonomski utjecaj koji nastaje kao posljedica razvoja turizma imaju gospodarstva turistiki receptivnih zemalja. Turizam u sklopu nacionalnog gospodarstva ima najsnanije integracijsko djelovanje od svih gospodarskih djelatnosti jer se ukupni ekonomski uinak turizma temelji na zbroju parcijalnih uinaka gospodarskih djelatnosti koje ine turizam, ali i sinergijskog uinka (dodane vrijednosti) koji proizlazi iz takvog povezivanja. Nijedan ekonomski uinak turizma nije ostvariv ako prethodno nije ostvarena potronja privremenih posjetitelja, odnosno turistika potronja.

11. 2. POJAM I OBILJEJA TURISTIKE POTRONJE

Pojam turistika potronja promatra se kao akt potronje pojedinca na razliite proizvode i usluge u pripremi i realizaciji turistikog putovanja i boravka na odreenom turistiki receptivnom podruju bez obzira na izvor sredstava za potronju. Turistika potronja se vee iskljuivo uz privremene posjetitelje na nekom turistiki receptivnom prostoru koji pripadaju skupini tzv. nerezidentnih potroaa (turista i izletnika). Turistika potronja se moe smatrati jednim od najslobodnijih i najneovisnijih oblika osobne potronje jer njezina realizacija u veini sluajeva nije uvjetovana nikakvom vremenskom, ivotnom, poslovnom, organizacijskom ili bilo kojom drugom prisilom (jedini izuzetak: poslovna putovanja). Turistika potronja je takoer u prostorno-geografskom smislu potpuno neograniena jer su suvremena turistika kretanja u punom smislu rijei globalnog karaktera. Sa stajalita makroekonomske analize, turistika potronja se moe definirati kao diskrecijski dio osobne, finalne potronje namijenjene zadovoljenju potreba pojedinaca vezanih uz turistika putovanja. Turistika potronja je osobna potronja jer uz zadovoljenje turistikih potreba, nuno mora zadovoljavati i primarne, fizioloke potrebe. Ona se financira iz kunog budeta ili primjerice iz institucije u kojoj je osoba zaposlena. Turistika potronja pripada diskrecijskom dijelu osobne potronje to znai da njezina realizacija nije uvjetovana nikakvim situacijskim imbenicima u kojima se pojedinac nalazi i koji bi mu diktirali takvu potronju. Turistika potronja je finalna potronja jer razumijeva konzumiranje dobara i usluga bez mogunosti da se na temelju tih vrijednosti stvara neka nova (dodana) vrijednost. Definicija Ekonomskog leksikona naglaava prostorni obuhvat u kojem su mjesto stjecanja dohotka i mjesto realizacije turistike potronje razliiti, iz ega se generiraju i razliiti ekonomski uinci: Turistika potronja je dio nacionalnog dohotka, tj. osobne potronje, koji stanovnitvo izdvaja za realizaciju turistikih putovanja u okviru zemlje i inozemstva. 2 segmenta turistike potronje:
Domaa

Inozemna

- Ima relativno malen utjecaj na nacionalno gospodarstvo - Steeni dohodak se zapravo preraspodjeljuje u okviru nacionalnog prostora te migrira iz jedne prostorno-administrativne cjeline u drugu - Odljev dohotka iz gospodarskog sustava turistiki emitivne zemlje uz

istodobni priljev dohotka i znatan utjecaj na gospodarstvo turistiki receptivne zemlje Prema Rjeniku turizma turistika potronja je ukupna potronja pojedinca na robe i usluge koje turist kupuje ili konzumira da bi zadovoljio ponajprije svoje turistike potrebe bez obzira na to je li se akt potronje dogodio u mjestu stalnog boravka turista, tijekom putovanja ili u turistikoj destinaciji. Iz te definicije proizlazi da turistika potronja ima 3 faze:

U mjestu stalnog boravka Prije i nakon putovanja Na putu Prema destinaciji i na povratku U turistikoj destinaciji Ili vie njih ako je rije o turama Turist je potroa par excellence jer s novcem steenim u mjestu stalnog boravka odlazi u prostorno udaljeno i njemu nepoznato mjesto u kojem e privremeno boraviti i biti iskljuivo u funkciji potroaa.

Razlike izmeu osobne i turistike potronje:

Obiljeja Svrha potronje Stupanj utjecaja iracionalnih imbenika pri potronji Poznavanje okoline u kojoj se troi Spoznaja o razvijenosti ukupne ponude Usporedba kvalitete prethodno koritenih proizvoda i usluga s ponuenima Poznavanje supstituta ponuenih proizvoda i usluga Stupanj orijentacije kod procjene vrijednosti za novac Poznavanje vrijednosti lokalnog novca imbenici turistike potronje: Unutranji Potroa u mjestu stalnog boravka Preteno iz nude Nizak Dobro poznaje okolinu iroka Dobro poznata Dobro poznate Visok Vrlo visoko Potroa na turistikom putovanju Preteno iz zabave Visok Po pravilu ne poznaje Vrlo ograniena Oteana ili onemoguena Malo poznate ili nepoznate Nizak Vrlo nisko

- Socioekonomski profil pojedinca - Visina osobnog dohotka pojedinca i kuanstva, imovinsko stanje, veliina i faza ivotnog ciklusa obitelji, stupanj obrazovanja, radno mjesto, razvijenost percepcije turista o drutvu, turizmu i njegovim mogunostima, osjeaj osobne sigurnosti, motivacija, kulturna obiljeja, preferencije, navike, itd. - Utjecaji na pojedinca iz okruenja - Cjenovna pozicioniranost destinacije na meunarodnom turistikom tritu, razvijenost ponude i imid destinacije, trendovi u strukturi putovanja, razvijenost marketinkih aktivnosti turistikih posrednika i destinacija, kvaliteta i raspoloivost ljudskih resursa za potrebe turizma, sigurnost putovanja, itd.

Vanjski

11. 3. OSTVARIVANJE, KLASIFIKACIJA I MJERENJE EKONOMSKIH UINAKA TURIZMA

Ekonomski uinci turizma su promjene koje nastaju u strukturi gospodarstva turistiki emitivnih, tranzitnih i turistiki receptivnih podruja kao posljedica kretanja i turistike potronje, a u konanici i turistikog razvoja. Zbog brojnih odnosa i pojava koji se generiraju turistikim kretanjima, ekonomske uinke turizma nije mogue izolirano promatrati ve treba imati na umu da su oni u neraskidivoj meuovisnosti s ostalim uincima koji se postiu razvojem turizma (drutveni, kulturoloki, ekoloki, politiki, demografski, tehnoloki i ostali uinci).

IMBENICI UTJECAJA NA OSTVARIVANJE EKONOMSKIH UINAKA TURIZMA imbenici okruenja na turistiki emitivnom prostoru

Utjeu na formiranje turistike potranje i generiranje turistike potronje, a posredno i na ostvarivanje ekonomskih uinaka turizma na turistiki receptivnim podrujima
ivotni stil, navike, obiaji, tradicija, gravitacija prema turistiki receptivnim podrujima slinih ili istih obiljeja, poznatost gastronomije, poznavanje jezika Stupanj socioekonomskog razvoja, razina urbanizacije i industrijalizacije, razina oneienja, percepcija stanovnitva o turizmu i svijest o njegovim mogunostima, stupanj razvoja rekreativnih aktivnosti u mjestu stalnog boravka Mogunost dobivanja i trajanje godinjeg odmora, poetak i zavretak kolske i akademske godine, navike u koritenju slobodnih dana za kraa putovanja Visina dohotka po stanovniku, prosjena neto isplaena plaa, mogunost izdvajanja za turistiku potronju, sklonost potronji, stupanj dohodovne i cjenovne elastinosti Prometna povezanost emitivnih centara s potencijalnim turistikim destinacijama svim vrstama prijevoza, niskobudetne zrakoplovne kompanije Utjecaj posrednika na redistribuciju turistikih tokova, preferiranje pojedinih destinacija zbog kapitalnih ulaganja posrednika, lojalnost potencijalnih turista prema posrednicima Pozitivan imid destinacije na emitivnom tritu, svijest o razvijenosti turistike ponude u destinaciji Promotivne kampanje turistikih destinacija, sudionika ponude i posrednika, utjecaj medija na stvaranje percepcije potencijalnih turista o nekoj turistikoj destinaciji, putopisi, reportae, publicitet

Opa obiljeja stanovnitva Turistike potrebe i motivi

Raspoloivost slobodnog vremena (dokolice) Raspoloivost dohotka Prometna povezanost i razvijenost prometne infrastrukture Razvijenost mree turistikih posrednika Imid destinacije Utjecaj medija

imbenici okruenja na turistiki receptivnim prostorima

Za razliku od prethodnih, izravno utjeu na visinu i strukturu turistike potronje, a u zavrnici i na ostvarivanje ukupnih ekonomskih uinaka turizma
Opa obiljeja prostora, klimatski, geomorfoloki, hidrografski elementi ponude, udaljenost od emitivnih trita, ouvanost okolia

Geografska obiljeja turistike destinacije

Stupanj dostignutog turistikog razvoja destinacije ivotni ciklus turistike destinacije Struktura trita i cjenovno pozicioniranje destinacije Kvaliteta radne snage Raspoloivost domaih proizvoda i usluga Uloga javnog sektora Osobna sigurnost

Broj, raznolikost i stupanj razvoja turistikih atrakcija, prometna povezanost i dostupnost, razvijenost ugostiteljskih kapaciteta, stupanj razvoja dodatnih usluga, kvaliteta marketinkih aktivnosti Utjecaj faze ivotnog ciklusa destinacije (uvoenje, rasta, zrelost, saturacija i opadanje) na privlaenje odreenih segmenata potranje, poticanje kapitalnih ulaganja, cjenovno pozicioniranje te visinu i strukturu turistike potronje Struktura trinih odnosa (savrena konkurencija, monopol, monopolistika konkurencija, oligopol) meu srodnim sudionicima turistike ponude, posebnost elitnih, egzotinih i dalekih destinacija Raspoloivost koliine ljudskih potencijala i stupanj njihova obrazovanja, znanje stranih jezika, raunalna pismenost, razvijenost obrazovnog sustava za potrebe turizma U dovoljnim koliinama i zadovoljavajue kvalitete radi smanjenja odljeva sredstava iz lokalnog gospodarstva; postojanje domaih supstituta Sustav turistikih zajednica, Ministarstvo turizma, ostale dravne i lokalne ustanove, promocija destinacije, osmiljavanje razvojnih projekata, ulaganje u infrastrukturu, razvojni poticaji i subvencije Sustav primarne zdravstvene zatite, politika i drutvena stabilnost, terorizam, kriminal, prostitucija, epidemije zaraznih bolesti, uinkovitost policije

KLASIFIKACIJA EKONOMSKIH UINAKA TURIZMA Prvi pristup: Fiziki Kvantitativni pokazatelji razvoja (npr. broj ostvarenih noenja, obujam smjetajnih kapaciteta) Financijski Svi oni uinci koji se mogu izraziti u novanoj vrijednosti (npr. visina i struktura turistike potronje, vrijednost BDP-a turizma u ukupnom BDP-u) Drugi pristup: Izravni (direktni) Neizravni Trei pristup: Pozitivni Nastaju u inicijalnoj fazi gospodarskih kretanja na regionalnoj ili nacionalnoj razini kao posljedica izravne turistike potronje (npr. rast dohotka) Nastaju kao lanana reakcija ili posljedica prethodno ostvarenih izravnih ekonomskih uinaka turizma, za ije je raspoznavanje u praksi potreban protek duljeg razdoblja (npr. rast cijena nekretnina)

- Rast prihoda subjekata turistike ponude po osnovi ostvarene turistike potronje - Rast BDP-a - Rast javnih prihoda od novca prikupljenog na osnovi naplaenih poreza i boravinih pristojbi - Rast prihoda od izvoza proizvoda i usluga putem turizma - Rast izravnog i neizravnog zapoljavanja te restrukturiranje trita rada - Rast poduzetnike aktivnosti - Rast kapitalnih ulaganja - Aktiviranje neprivrednih resursa - Osnaivanje regionalnog razvoja i interregionalne suradnje

Negativni

- Poticanje opeg gospodarskog rasta i razvoja - Rast ivotnog standarda lokalnog stanovnitva - Neravnomjernost u ostvarivanju uinaka tijekom godine (sezonalnost) - Rast vrijednosti nacionalne valute za vrijeme trajanja sezone (sezonska aprecijacija) - Rast cijena proizvoda i usluga na turistiki receptivnim podrujima tijekom trajanja sezone (sezonska inflacija) - Rast cijena nekretnina na turistiki receptivnim podrujima (kontinuirano) - Rast rashoda po osnovi uvoza proizvoda i usluga zbog turizma - Prekomjerna gospodarska ovisnost o turizmu - Niska stopa povrata na kapitalna ulaganja - Odljev novca iz destinacije zbog plaanja inozemnih zaposlenika - Rast drutvenih trokova nastalih poticanjem razvoja turizma

Ostale podjele: registrirani i neregistrirani, vidljivi i nevidljivi, mjerljivi i nemjerljivi ekonomski uinci.

MJERENJE EKONOMSKIH UINAKA TURIZMA

Glavna obiljeja turistikih kretanja su masovnost, prostorna disperziranost i raznolkost prema vrstama i specifinim oblicima turizma. Podaci o turistikoj potronji i ekonomskim uincima turizma su rezultat znanstveno utemeljenih procjena, a ne preciznih izrauna. Jednostavniji ekonomski uinci se kontinuirano prate i biljee u statistikim pregledima, dok se oni sloeniji mjere kvartalno, godinje ili povremeno u sklopu posebnih istraivanja. Kod mjerenja fizikih ekonomskih uinaka turizma najee se istraivanje temelji na brojenju fizikih jedinica primjenom tzv. naturalne metode. Fiziki ekonomski uinci su: o Ostvareni turistiki dolasci i noenja o Broj odranih poslovnih skupova o Broj uplovljavanja i broj putnika o Registrirani posjetitelji vanijih turistikih znamenitosti i atrakcija o Broj i struktura zaposlenih
Pokazatelji fizikih ekonomskih uinaka:

o Prosjean broj ostvarenih noenja po dolasku turista o Sezonske oscilacije u kretanju fizikih pokazatelja (ostvareni dolasci i noenja) o Iskoritenost ugostiteljskih kapaciteta

o Iskoritenost prijevoznih sredstava i popratnih objekata o Opteretni kapaciteti pojedinih turistikih atrakcija, objekata i ostalih povrina Za razliku od toga, izraun financijskih ekonomskih uinaka turizma je sloeniji, a odnosi se na analizu gotovih izvjea, ali i provedbu sloeniji terenskih i desk-istraivanja.

Pokazatelji financijskih ekonomskih uinaka: o Veliina i struktura turistike potronje o Prihodi i rashodi sudionika turistike ponude i gospodarskih subjekata u funkciji opskrbe gospodarskih djelatnosti koje izravno pruaju usluge privremenim posjetiteljima o Udio turizma u BDP-u o Kretanje prihoda i rashoda od izvoza i uvoza usluga po osnovi inozemnih turistikih putovanja o Kretanje veliine i strukture inozemnih ulaganja po pojedinim djelatnostima o Kretanje prihoda i rashoda javnog sektora po osnovi prikupljenog novca od svih vrsta poreza, prireza, troarina, doprinosa i dr. o Prihodi ostvareni po osnovi prikupljenog novca od boravine pristojbe, kao i pripadajui rashodi za promotivne i druge svrhe o Visina i struktura dodijeljenih potpora razvojnim programima u turizmu o Kretanje indeksa potroakih cijena ugostiteljskih usluga i usluga turistikih agencija o Visina osobnih dohodaka zaposlenih po djelatnostima, strunoj spremi i spolu

UNWTO je u suradnji s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Europskom komisijom (EC), Ujedinjenim narodima (UN), Meunarodnim monetarnim fondom (MMF), Eurostatom, Svjetskim vijeem za putovanja i turizam (WTTC) i drugim relevantnim institucijama razvio sustav Turistike satelitske bilance (TSA) kao globalnog sustava statistike za potrebe turizma. Specifinost sustava TSA je u paralelnom voenju sa sustavom SNA (Sustav nacionalnih rauna) iz ije se strukture, odnosno iz svakog pojedinog sektora izvlai samo ona komponenta koja sadrava ekonomske uinke turizma i koja se uvrtava u strukturu TSA.

Osnovni razlog ograniene primjene TSA je u dugotrajnom usklaivanju nacionalnih statistikih sustava prema jedinstvenoj metodologiji kako bi ulazni podaci bili to konzistentniji i toni. Za RH je WTTC u suradnji s domaim institucijama do sada tri puta izradio TSA.

OGRANIENJA PRECIZNOG IZRAUNA EKONOMSKIH UINAKA TURIZMA

S obzirom na to da svaka zemlja posjeduje odreene gospodarske, geografske, drutvene i administrativne specifinosti, u postupku kreiranja i voenja sustava turistike statistike nekoliko je kritinih aspekata koji izravno utjeu na nekonzistentnost statistikih pokazatelja turizma.

Razlike u motivima putovanja Kategorija poslovnih putovanja u statistici turizma Kategorija tranzitnih putnika Kategorija izletnika Kategorija posjeta rodbini i prijateljima Kategorija domaih turista u svojim sekundarnim rezidencijama Kategorija studenata na studijskom boravku i kategorija sportaa teko odvojiti poslovna putovanja od turistikih jer se poslovni ljudi veinu svog vremena provedenog na putovanju ponaaju kao turisti Nisu predmet obrade statistike turizma, ali ostvaruju znatnu koliinu potronje upravo u djelatnostima koje pruaju usluge privremenim posjetiteljima Njihovi motivi putovanja jesu turistiki, ali njihov boravak i potronja po pravilu nisu predmet statistike turizma Skupina putnika koja veinom nema plaeni smjetaj pa nisu ukljueni u statistiku turizma iako su znaajni u za izvanpansionsku potronju Njihovi motivi putovanja jesu turistiki, ali njihov boravak i potronja po pravilu nisu predmet statistike turizma Rijetko obuhvaeni statistikim izvjetajima iako je primjerice studijski boravak naveden prema UNWTO-u kao svrha putovanja

Domai ili inozemni turisti

Jedan dio turistike potranje iz zapadnoeuropskih zemalja posjeduje putovnicu turistiki receptivne zemlje u koju putuje ili ima dvojno dravljanstvo to oteava klasifikaciju turistike potranje na domau i inozemnu. Utvrivanje turistikih prihoda oteava kategorija domaih turista na privremenom radu u inozemstvu jer je njihova potronja putem kreditnih kartica ili nakon intervalutarne promjene registrirana kao inozemna, dok je njihov boravak zabiljeen kao boravak domaih turista.

Inozemni dolasci i noenja

Sukladno razlikama meu zemljama, ponajprije zbog geografskih obiljeja, voenje statistike turistikih dolazaka i ostvarenih noenja uvelike se razlikuje.

Anketna istraivanja

Ogranienja tipina za anketna istraivanja: problem definiranja veliine (reprezentativnosti) i strukture osnovnog skupa, prostorna i vremenska dimenzija provedbe, problem subjektivnosti ispitanika i pogreaka pri ispunjavanju upitnika.

Koritenje prijevoznim sredstvom

Toan broj putnika poznat je u brodskom, eljeznikom i autobusnom prometu, dok je statistiko praenje putnika koji dolaze osobnim automobilom uvelike oteano.

Obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu

Rijetke su gospodarske djelatnosti koje na izravan ili neizravan nain svojom aktivnou ne sudjeluju u turizmu, ali isto tako gotovo da i ne postoje djelatnosti gospodarstva koje su potpuno ovisne o turistikim kretanjima (osim turistikog posrednitva).

Tretman sive ekonomije

Siva ekonomija se odnosi na onaj dio gospodarske aktivnosti koji ostaje neregistriran u monetarnim, fiskalnim i drugim sustavima. Siva ekonomija i ilegalno zapoljavanje primarno zakidaju dravni proraun, ali isto tako injenica je da dovode slubeno registriranu radnu snagu i poduzetnike u podreen i cjenovno nekonkurentan poloaj (nelojalna konkurencija).

Vremenski razmak

Odnosi se na vremenski raskorak izmeu trenutka kad je neko istraivanje zapoelo i kada su se poeli prikupljati podaci i trenutka kada je ono zavreno i objavljeno.

11. 4. ANALIZA OSNOVNIH FIZIKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA RH

Za analizu fizikog turistikog prometa obuhvaeno je razdoblje od 1965.g. kada je u Hrvatskoj veliki val izgradnje hotelskih objekata (1968. 1972.) bio tek u pripremnoj fazi, dok se za analizu financijskog turistikog prometa koriste podaci za razdoblje od 1999. do 2008.g., odnosno one godine za koje su provedena istraivanja.

ANALIZA FIZIKIH POKAZATELJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA

U analizi fizikih pokazatelja ostvarenog turistikog prometa u pravilu se polazi od utvrivanja trenutanog stanja u odnosu na prethodnu godinu, prosjek proteklog 10godinjeg razdoblja te rekordne pokazatelje u proteklom razdoblju. Tako su od osamostaljenja RH takve kvantitativne analize najee usmjerene na usporedbu najnovijih pokazatelja s onima koji su ostvareni 1980.g. kada su statistiki podaci razvoja turizma u RH dosegnuli najviu razinu. 1987.g. RH je ostvarila 10,5 mil. turistikih dolazaka, a 2008.g. 11,3 mil. U pogledu ostvarenog broja noenja rekord dri 1986.g. sa 62,8 mil. noenja, dok taj broj za 2008.g. iznosi 57,1 mil. Kad je rije o smjetajnim kapacitetima, rekordna godina po broju raspoloivih postelja odnosno kamp-mjesta bila je 1988.g. u iznosu od oko 930 000 postelja/kamp-mjesta, a za 2008.g. 970 000.

ANALIZA OSTVARENOG TURISTIKOG PROMETA

Pod turistikim prometom razumijevaju se kvantitativni pokazatelji razvoja turizma: broj ostvarenih dolazaka i noenja turista, prosjean broj noenja po dolasku turista, vremenska i prostorna koncentracija u ostvarenju broja dolazaka i noenja, strukturna obiljeja potranje i njihovih turistikih kretanja. Ukupan broj dolazaka turista ne znai ujedno i ukupan broj turista koji su boravili na podruju RH u odreenom razdoblju. U sluaju promjene mjesta ili objekta u kojem turist privremeno boravi, njegov e se boravak biljeiti svaki put, ime se podaci o broju ostvarenih dolazaka turista multipliciraju i ne odgovaraju stvarnom broju turista. Zbog toga je broj turista uvijek manji od broja ostvarenih dolazaka turista. Od 1965.g. do 2008.g. RH je ostvarila rast ukupnog broja dolazaka turista po prosjenog godinjoj stopi od 3,2%, u posljednjih deset godina po 9,1%, a u posljednjih pet po 4,7%. Trend kretanja u cijelom tom razdoblju je doivio nekoliko padova zbog vie razloga, ali 5 najvanijih su: o Ulazak Hrvatske kao turistiki receptivne zemlje u fazu zrelosti (1987.) o Poetak tranzicijskog razdoblja (od 1989.) o Domovinski rat (1991. 1995.) o Duboka recesija na velikim turistiki emitivnim tritima (1999.) o NATO-va operacija na Kosovu (1999.)

Za razliku od broja ostvarenih dolazaka, broj ostvarenih noenja turista je pouzdaniji pokazatelj razvoja turizma jer ne postoji mogunost viestrukog registriranja. Ograniavajui imbenik preciznog voenja statistike broja ostvarenih noenja je nemogunost registriranja svih ostvarenih noenja na podruju RH (zbog postojanja sive ekonomije). Zbog toga je stvaran broj ostvarenih noenja vei od onoga koji je registriran u statistikim izvjetajima. Od 1965.g. do 2008.g. RH je ostvarila rast broja noenja turista po prosjenoj godinjoj stopi od 2,8%, u posljednjih deset godina po 8,6%, a u posljednjih pet po 4,6%. Kao ni kod broja ostvarenih dolazaka turista, ni trend kretanja broja ostvarenih noenja nije bio konstantno uzlazan zbog prethodno spomenutih razloga. S aspekta vremenske distribucije ostvarenih noenja turista tijekom godine oekivano je da je najvei broj noenja u RH ostvaren u ljetnim mjesecima. U srpnju i kolovozu ostvareno je 35,4 mil. ili 62% ukupno ostvarenih noenja 2008.g. U razdoblju od listopada do svibnja realizirano je 8,6 mil. ili 15% ukupno ostvarenih noenja 2008.g Glavni uzroci sezonalnosti turistikih kretanja su klimatski initelji koji obiljeavaju glavni turistiki resurs (Jadransko more) i ograniavaju njegovo cjelogodinje maritimno koritenje, kao i navike europskih turista u koritenju godinjih odmora tijekom ljetnih mjeseci.
Posljedice jake koncentracije turistikog prometa:

Negativne

Pozitivne

Sezonsko poslovanje brojnih objekata, problematika sezonskog zapoljavanja, neiskoritenost turistiki receptivni kapaciteta izvan sezone, pritisak na aprecijaciju domae valute, sezonski rast cijena, guve u prometu, stvaranje goleme koliine otpada, buka Mogunost da se u razdoblju izvan turistike sezone priroda regenerira te sanira teta, mogunost nesmetane izgradnje, ureenje objekata infrastrukture, javnih povrina, itd.

S aspekta prostorne distribucije ostvarenih noenja turista, oekivano je da je najvei broj noenja ostvaren u primorskim krajevima zbog blizine mora. U 2008.g. u primorskim mjestima ostvareno je 93,8% noenja turista u RH, a u preostalom (neprimorskom) dijelu ostvareno je 6,2% u emu Grad Zagreb sudjeluje sa 2,1%. Time je potvrena tzv. jadranska orijentacija Hrvatske u razvoju turizma. Promatrajui noenja turista prema zemljama iz kojih dolaze, 2008.g. 88,7% svih noenja u RH ostvarila je turistika potranja iz inozemstva to znai da u prosjeku na jedno noenje domaih turista dolazi gotovo devet noenja stranih turista.

Turisti iz Njemake su ve dugi niz godina najbrojniji, a u 2008.g. ostvarili su 11 mil. (19,2%) noenja. 97,9% (56 mil.) noenja 2008.g. su ostvarili turisti iz Europe, dok je samo 2,1% (1,2 mil.) ostvareno na temelju boravka turista iz skupine tzv. neeuropskih zemalja (najvie SAD i Japan). Praenjem noenja turista prema nainu organizacije putovanja utvruje se u kojoj mjeri turisti u RH dolaze individualno, a koliko organizirano koritenjem turistikih posrednika. Prema podacima za 2008.g. 36,3 mil. ili 63,6% noenja je ostvareno na osnovi boravka individualnih turista, dok je 20,8 mil. ili 36,4% ostvareno posredovanjem turistikih posrednika. Takvim se pokazateljima RH svrstava u kategoriju preteito individualnih trita. to se tie vrste smjetajnih objekata, turistiki posrednici uvelike preferiraju poslovanje s hotelskim objektima i turistikim naseljima, dok su kampovi i privatni smjetaj u svom poslovanju u vie od 80% orijentirani na individualno trite. Za izraun prosjene duljine boravka turista najbolji pokazatelj je prosjeni broj noenja po jednom dolasku turista koji se dobiva dijeljenjem broja ostvarenih noenja s brojem ostvarenih dolazaka turista. Ako se taj pokazatelj za 2008.g. ralani po europskim zemljama iz kojih turisti dolaze iz RH dobije se ovakav redoslijed: turisti iz Rusije 8,3 noenja po jednom dolasku, turisti iz Nizozemske 7,9, turisti iz Danske 7,3, turisti iz Njemake i Ukrajine 7,1. Godinji prosjek za 2008.g. iznosio je 5,1 noenje po jednom dolasku turista u RH.

ANALIZA SMJETAJNIH KAPACITETA

Jedan od osnovnih pokazatelja razvoja turizma na odreenom podruju je obujam smjetajnih kapaciteta u svim vrstama objekata, a mjeri se s 3 pokazatelja: broj objekata, broj soba i apartmana te broj postelja u tzv. vrstim objektima, kamp mjesta u kampovima i kampiralitima te broj vezova u lukama nautikog turizma. U razdoblju od 1965.g. do 2008.g. prema podacima o broju postelja odnosno kamp mjesta u RH obujam ukupnih smjetajnih kapaciteta je rastao po prosjenoj stopi od 3%. Do Domovinskog rata ta stopa je iznosila 4,6%, a nakon njega 2,9%. U RH se objekti za smjetaj dijele na kolektivne (hoteli, apartmanska naselja, turistika naselja, turistiki apartmani, pansioni, moteli, kampovi) i privatne (sobe, apartmani, kue za odmor, seoska domainstva, kamp-jedinice u kuanstvima).

Prema strukturi broja postelja/kamp-mjesta u 2008.g. prevladava privatni smjetaj sa 46,9%, slijede kampovi sa 22,6%, hoteli s 12,5%, turistika naselja s 5% te ostali objekti s udjelom od 15,5%. RH nema povoljnu strukturu smjetajnih kapaciteta jer je zastupljenost kvalitetnijih, a time i sadrajnijih objekata (poput hotela) premala. Upravo takvi objekti privlae potranju vie platne sposobnosti koja e zbog dodatnih sadraja u prosjeku dulje boraviti u tim objektima im se smanjuje sezonski karakter poslovanja i postiu bolji uinci. U pogledu vremenske koncentracije u turistikoj sezoni, oekivano je da svi objekti nisu otvoreni tijekom cijele godine, ve da su svoje poslovanje koncentrirali na one mjesece koji im omoguuju rentabilno poslovanje. Najvee oscilacije prema podacima iz 2008.g. imaju kampovi od kojih tek 1,6% posluje tijekom cijele godine, turistika naselja 15,6%, privatni smjetaj 26%, dok hoteli imaju najmanje oscilacije te ih 36,9% posluje cijele godine. U pogledu prostorne distribucije smjetajnih kapaciteta u RH, najvei broj smjetajnih objekata je lociran na priobalnom prostoru uz Jadransko more. 2008.g. 96,9% odnosno 939 000 postelja/kamp mjesta se nalazilo u priobalnim upanijama, dok je 3,1% odnosno 30 000 smjeteno u upanijama koje nemaju izlaz na more. Kada je rije o gustoi smjetajnih kapaciteta u priobalnom prostoru, tada se moe konstatirati da je ona via u sjeverozapadnom nego jugoistonom dijelu Hrvatske to je posljedica ponajprije blizine turistiki emitivnih podruja i bolje prometne povezanosti u proteklom razdoblju. U apsolutnim vrijednostima, Istarska i Primorskogoranska upanija prednjae sa oko 450 000 postelja. Uz ostvarene prihode i dobit, jedan od kljunih pokazatelja uspjenosti poslovanja je i izraun prosjene iskoritenosti (popunjenosti) nekog objekta, prijevoznog sredstva ili povrine koji imaju fiksni kapacitet. Dva su mogua prikaza iskoritenosti kapaciteta: u danima (ukupno ostvarena noenja se dijele s raspoloivim kapacitetima u promatranom razdoblju) i u postocima (ukupno ostvarena noenja se u promatranom razdoblju se mnoe sa 100 i podijele s umnokom raspoloivih kapaciteta u promatranom razdoblju i brojem dana toga razdoblja).

Na godinjoj razini u 2008.g. ukupni smjetajni kapaciteti Hrvatske u cijelosti su bili popunjeni neto vie od 68 dana, odnosno 18,6%. Hotelski objekti su bili iskoriteni prosjeno 130,2 dana, turistika naselja 101,7, kampovi 61, a privatni smjetaj 36,1 dan.

11. 5. ANALIZA OSNOVNIH FINANCIJSKIH POKAZATELJA RAZVOJA TURIZMA RH

U analizi financijskih pokazatelja razvoja turizma pristupa se utvrivanju obujma i strukture turistike potronje, prosjene dnevne potronje po turistu, udjelima i strukturi potronje po zemljama iz koje sredstva potjeu, visine turistike potronje rezidentnog stanovnitva u inozemstvu, udjela turizma u BDP-u zemlje itd. Za analizu financijskog turistikog prometa koriteni su podaci za razdoblje od 1999.g. do 2008.g.

TURISTIKA POTRONJA

Premda je u RH ve tri puta realiziran projekt izrade TSA, toni podaci o visini i strukturi turistike potronje su i dalje velike nepoznanice. Kako bi se barem okvirno utvrdila veliina turistike potronje i proniknulo u njezinu strukturu, Institut za turizam iz Zagreba u prosjeku svake tri godine provodi anketno istraivanje TOMAS Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj koje je do sada uspjeno provedeno 8 puta. 2007.g. prosjena dnevna potronja po jednom anketiranom turistu iznosila je 55,48. U ljeto 2007.g. najveu potronju su ostvarili turisti iz UK i Rusije, a najmanju iz Poljske i domai turisti. Kada je rije o prosjenoj dnevnoj potronji turista na podruju pojedinih primorskih upanija, na prednjai Dubrovako-neretvanska sa 87,91, Istarska sa 59,90, dok je na zaelju Zadarska sa 43,40. U istraivanju prosjene dnevne potronje turista po pojedinim vrstama smjetajnih objekata dolo se do rezultata da su najvei potroai turisti odsjeli u hotelima s prosjenom dnevnom potronjom od 89, slijede ih turisti u turistikim naseljima sa 66, privatnom smjetaju sa 49, dok su najslabiji odsjeli u kampovima sa potronjom od 38. Nadalje, dnevna potronja nautiara iznosi oko 100.

TURISTIKI PRIHODI I RASHODI PO OSNOVI INOZEMNOG TURIZMA

Statistika kretanja turistikih prihoda i rashoda po osnovi meunarodnih turistikih kretanja vodi se u okviru platne bilance HNB-a.

Kako se u RH roba i usluge mogu platiti jedino u hrvatskoj nacionalnoj valuti, za sve privremene posjetitelje koji raspolau devizama namijenjenim turistikoj potronji u Hrvatskoj neizbjean je postupak konverzije valuta (intervalutarne transakcije). Sukladno tome, u strukturi vrijednosti izvoza usluga nalazi se ukupna vrijednost intervalutarnih transakcija koje su inozemni posjetitelji izvrili kako bi dobili kunska sredstva plaanja jer se pretpostavlja da su namijenjeni turistikoj potronji. S druge strane, u strukturi vrijednosti uvoza usluga nalazi se ukupna vrijednost intervalutarnih transakcija koje je rezidentno stanovnitvo obavilo u financijskim institucijama kako bi dobilo devizna sredstva plaanja za potrebe financiranja turistikih putovanja u inozemstvo. Ukupna vrijednost intervalutarnih transakcija koje su inozemni posjetitelji RH ostvarili radi dobivanja kuna u 2008.g. procijenjena je na 7,46 mlrd. , dok je pripadajua vrijednost intervalutarnih transakcija koje su graani RH izvrili za putovanja u inozemstvo procijenjena na 766 mil. . Prema tome neto izvoz usluga po osnovi inozemnih turistikih kretanja iznosi 6,69 mlrd. . Prosjena godinja stopa rasta neto izvoza usluga za razdoblje od 1999.g. do 2008.g. iznosi 16,8%. Nadalje, 2008.g. RH je neto izvozom usluga uspjela pokriti 61% negativnog salda robne razmjene s inozemstvom, dok je prosjek tog pokria u razdoblju od 1999.g. do 2008.g. iznosio 65%.

UDIO TURIZMA U BDP-u

Udio turizma u BDP-u izraunat je kao udio prihoda od inozemnog turizma u ostvarenom BDP-u Republike Hrvatske. 2008.g. turizam na izravnoj osnovi u BDP-u RH sudjeluje s 12,1%, dok je vrijednost neizravnih uinaka koju treba pribrojiti procijenjena na 13,4%, to ukupno iznosi 25,5% ili u apsolutnom iznosu oko 73,2 mlrd. HRK.

12. IZVORI I METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA U ISTRAIVANJU TURISTIKIH TRITA

12. 2. OBILJEJA ISTRAIVANJA TURISTIKIH TRITA
Istraivanje turistikih trita je istraivanje svih elemenata koji se odnose na trite turizma i putovanja.

Proces istraivanja trita je logian redoslijed postupaka to ih treba provesti da bi se dolo do pouzdanih i valjanih informacija koje pomau prilikom odluivanja u trinom poslovanju: o Definiranje problema i ciljeva istraivanja o Odreivanje izvora podataka i vrste istraivanja o Metode i formulari za prikupljanje podataka o Odreivanje uzorka i prikupljanje podataka o Analiza podataka i interpretacija rezultata o Sastavljanje izvjetaja Najei elementi istraivanja turistikih trita su tendencije trinih kretanja, prognoze prodaje, projekcije, poslovne analize, utvrivanje trinih udjela, istraivanje i razvoj, strategije marketinga i prodaje. Vrste istraivanja prema ciljevima na koje je usmjereno:

Izviajno

Opisno

Uzrono

- Svrha: dobivanje uvida u problem te postizanje boljeg razumijevanja pojave, situacije ili dogaaja na turistikom tritu - Primjenjuje se kad je predmet istraivanja relativno nepoznat, a hipoteze nisu ili ne mogu biti jasno definirane - Istrauje uestalost i obiljeja neke pojave ili populacije - daje odgovore na glavna pitanja s kojima se susreemo u trinom poslovanju (tko, to, kada, gdje, kako) - daje objanjenje za neki dogaaj, tj. istrauje uzronu povezanost izmeu aktivnosti kojima djelujemo i reakcije koje one izazivaju

Vrste istraivanja s obzirom na karakter podataka: Kvantitativno kvalitativno Istraivanja koja rezultiraju podacima koji se daju brojano izraziti (npr. broj turistikih dolazaka) Istraivanja koja se fokusiraju na razumijevanje pojava koje se istrauju i rezultiraju podacima koji se mogu izraziti opisno, a ne brojano (npr. motivi dolaska turista)

12. 3. IZVORI PODATAKA U ISTRAIVANJU TURISTIKIH TRITA

2 perspektive istraivanja i praenja turistikog trita: Istraivanje u uem smislu Istraivanje u irem smislu Problemski orijentirana istraivanja jednokratna; projektno orijentirana usmjerena na identificiranje, razumijevanje i rjeavanje konkretnih trinih problema Kontinuirana i sustavna istraivanja koja slue sagledavanju vlastitog poloaja i opih kretanja na turistikom tritu kao podloga za tekue poslovanje u dugoronijem razdoblju

Marketinki informacijski sustav (MIS) je organizirani niz postupaka i metoda kojima se kontinuirano i planirano prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci, ocjenjuju, uvaju i distribuiraju informacije koje slue poslovnom odluivanju. Za potrebe marketinkih informacijskih sustava u turizmu (MIST) i problemski orijentiranih istraivanja na raspolaganju su dvije osnovne vrste podataka: iz primarnih i sekundarnih izvora. Primarni podaci su izvorna opaanja koja se prikupljaju za potrebe rjeavanja konkretnog trinog problema i to u sluajevima kad su raspoloivi sekundarni izvori podataka ogranieni, neodgovarajui ili zastarjeli.Potreba za prikupljanjem primarnih podataka u turizmu je vrlo izraena jer se velik dio problema u istraivanju trita odnosi na motive, stavove, zadovoljstvo, percepcije i druga obiljeja turista koja ne postoje u sekundarnim podacima. Sekundarni podaci su prikupljeni i zabiljeeni prije, u nekom drugom istraivanju i za neku drugu svrhu. S gledita istraivaa koji sada provodi istraivanje i slui se sekundarnim podacima to su povijesni podaci i za sadanjeg istraivaa ne zahtijevaju kontakt s ispitanicima ili subjektima istraivanja.

12. 4. METODE PRIKUPLJANJA PRIMARNIH PODATAKA

METODA PROMATRANJA

Promatranje je proces uoavanja i biljeenja injenica ili dogaaja bez postavljanja pitanja osobama ije se ponaanje prati. Promatranje koje se provodi uz pomo tehnikih ureaja se obino naziva snimanje, dok se promatranje koje provodi ovjek uz pomo svojih osjetila naziva sustavno promatranje. Obiljeja promatranja: o Slui usvajanju novih spoznaja o Zauzima odreeno mjesto u projektu istraivanja trita o Provodi se prema planu koji je unaprijed zacrtan o Usmjereno je prema odreenom objektu o Rezultati promatranja se biljee o Promatra je struno osposobljen za posao promatranja o Obiljeja snimke se mogu kontrolirati
TEHNIKE PROMATRANJA:

Prirodna i umjetno stvorena situacija Primjetno i neprimjetno

Promatranje u prirodnoj situaciji je na mjestu i u vrijeme kad se odreeni dogaaji redovito i zbivaju, dok umjetnu situaciju stvara istraiva. Ovisno o tome znaju li promatrane osobe da se njihovo ponaanje biljei.

Strukturirano i nestrukturirano Izravno i neizravno Osobno i s pomou raunala

Ovisno o tome dobiva li promatra precizne instrukcije o tome to i kako treba promatrati. Kad se promatranje zbiva simultano s pojavom koja je predmet promatranja izravno. Kad promatranje biljei fizike tragove nekog dogaaja neizravno. Ovisno o tome temelji li se na koritenju osjetila ili tehnikih ureaja.

Metoda promatranja se uglavnom primjenjuje u sluajevima kada se drugom metodom istraivanja ne bi mogli dobiti eljeni podaci. esto se kombinira s ispitivanjem. - Biljee se dogaaji koji su se zaista dogodili - Najee se ne trai privola osoba koje se promatraju - Objektivnost podataka jer je utjecaj promatraa uklonjen - Visoka preciznost rezultata - Ogranieno na biljeenje u sadanjem vremenu, ne mogu se istraivati protekla zbivanja i budua kretanja - Promatranje je ogranieno na injenice, situacije, zbivanja - Vrlo teko promatrati pojave ije je trajanje dugako - Neke je dogaaje nemogue promatrati s obzirom na mjesto na kojem se dogaaju - Visoki trokovi

Prednosti

Nedostaci

METODA ISPITIVANJA

Metoda ispitivanja se sastoji u postavljanju pitanja osobama od kojih prikupljamo podatke i njihove odgovore u usmenom ili pismenom obliku. Vrste ispitivanja s obzirom na oblik komuniciranja: osobno, telefonom, potom/Internetom.

Vrste ispitivanja s obzirom na strukturiranost pitanja: strukturirana (dihotomna) pitanja, viestruki izbor, otvorena pitanja. Vrste ispitivanja s obzirom na prikrivenost ciljeva: neprikriveni i prikriveni ciljevi. Najrairenija metoda za prikupljanje primarnih podataka. - Svestrana mogunost primjene (tko, kako, kada, gdje, zato) - Otkriva kvantitativna i kvalitativna obiljeja u sadanjosti, dijelom u prolosti i budunosti - Relativna brzina prikupljanja podataka - Relativno niski trokovi u usporedbi s metodom promatranja, ali i dalje skupa metoda - Proizlaze iz nazonosti ljudskog imbenika: Organizatora (pogreke u biranju jedinice uzorka i obradi rezultata) Ispitanika (odbijanje odgovora od potencijalnog ispitanika, pristranost u odgovoru)

Prednosti

Nedostaci

Anketara (pogreke koje nastaju interakcijom s ispitanicima objektivnost, neutralnost, pogreke u biljeenju rezultata, pogreke koje nastaju neradom anketara)

12. 5. SEKUNDARNI PODACI ZA POTREBE POSLOVNOG ODLUIVANJA U TURIZMU

Prednosti

Nedostaci

- Jeftinije nego prikupljanje primarnih podataka - Ako su dostupni, mogu se mnogo bre prikupiti nego primarni - Dostupni su za neke pojave za koje inae pojedini korisnik ne bi mogao prikupiti primarne podatke - objektivnosti - najei razlozi koji umanjuju vrijednost i mogunost iskoritavanja sekundarnih podataka: jedinica mjere definicija razreda, skupine zastarjelost podataka - pitanje tonosti podataka - problem subjektivnosti i pristranosti institucija i osoba koje publiciraju podatke - problem to nema kontrole nad informacijama koje se objavljuju na internetu

IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA U TURIZMU 2 osnovne vrste sekundarnih izvora podataka prema mjestu gdje se nalaze podaci, odnosno prema subjektu koji ih vodi:

o interni ili unutranji o eksterni ili vanjski

Interni ili unutranji izvori sekundarnih podataka:

o podaci dobiveni na osnovi praenja raunovodstveno-financijskog poslovanja organizacije o podaci dobiveni na osnovi ekonomske analize poslovanja o podaci dobiveni na osnovi analize bilance poslovanja poduzetnika o podaci dobiveni na osnovi analize izvjea revizorskih tvrtki o poslovanju poduzetnika

Vanjski ili eksterni izvori sekundarnih podataka: (postoje na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini)

o o o o o

o podaci objavljeni u publikacijama meunarodnih organizacija (UNWTO, UN, OECD, EU) podaci objavljeni u publikacijama nacionalnih dravnih zavoda za statistiku podaci objavljeni u publikacijama drugih dravnih organizacija i ureda podaci objavljeni u publikacijama turistikih organizacija i udruenja podaci objavljeni u svjetski priznatim znanstvenim asopisima podaci dobiveni putem istraivakih aktivnosti postojeih instituta

o podaci raspoloivi u posebnim bankama podataka

12. 6. METODE PRIKUPLJANJA SEKUNDARNIH PODATAKA

Informacije s dravnih granica

- Formular o ulasku u zemlju, formular o izlasku iz zemlje koje popunjavaju turisti na graninim prijelazima - Prednosti: niski trokovi, brzina, trenutana raspoloivost podataka - Nedostaci: manjak kontrole, tekoe pri prikupljanju zbog pomanjkanja odgovarajueg prostora, neadekvatan nain prikupljanja - Prikupljanje informacija o turistima na odabranom uzorku i odabranim graninim prijelazima - Osobni intervju ili podjela anketnih upitnika - Prednosti: izravno prikupljanje podataka, tonost, mogunost prikupljanja detaljnijih informacija, mogunost odreivanja eljenog vremena prikupljanja podataka - Nedostaci: visoki trokovi, potreba za educiranim ispitivaima, sloeni postupak uzorka koji moe zajamiti pouzdanost podataka, niski postotak vraenih anketnih upitnika - Izbor ispitanika, prije ili na poetku njihova putovanja koji e voditi dnevnik za vrijeme boravka u destinaciji - Pogodno za prikupljanje podataka o potronji i aktivnostima turista - Prednosti: izravno prikupljanje podataka, tonost, detaljniji podaci, manji trokovi nego u prethodnim vrstama - Nedostaci: tekoe pri odabiru turista koji e biti spremni voditi dnevnik, neizvravanje preuzetih obveza, utjecaj voenja dnevnika na ponaanje turista - Prednost: kad je turistima na raspolaganju samo jedan oblik prijevoza za dolazak u destinaciju pouzdanost podataka koja moe biti ekvivalentna ispitivanjima na granici - Nedostatak: nedovoljna pouzdanost podataka ako su turistima na raspolaganju alternativni oblici prijevoza - Na mjestima gdje se oekuje vei broj turista - Prednost: ako na tim mjestima moemo nai turiste koji predstavljaju eljeni uzorak, onda je ova metoda pogodnija od ispitivanja na granici - Nedostaci: nedovoljna pouzdanost ispitanog uzorka, nepokrivanje iskustava za vrijeme cijelog putovanja

Ispitivanja na granici

Metoda voenja dnevnika

Ispitivanja u prijevoznim sredstvima

Ispitivanja na popularnim turistikim lokacijama

Ispitivanja u smjetajnim objektima

- Prikupljanje podataka na uzorku odabranih turista u odabranim smjetajnim objektima putem intervjua ili anketnog upitnika - Prednosti: prevladava ili znatno smanjuje mogunost dvostrukog intervjuiranja, prikupljanje preciznijih informacija, jednostavnost provoenja - Nedostaci: visoki trokovi, nepokrivanje iskustava za vrijeme cijelog boravka, neobuhvaanje turista u privatnom smjetaju, nunost kooperativnosti osoblja smjetajnih objekata - Kompjuterske simulacije potronje turista u destinaciji - Najei inputi su broj dolazaka turista po zemljama podrijetla i svrsi putovanja te procjene potronje po pojedinim segmentima i tipu turista - Prednosti: jeftina, ne zahtijeva sjeanje turista na detalje vezano uz potronju, povezuje potronju s tipom turista i mjestom boravka - Nedostaci: potreba za velikim brojem kvalitetnih informacija, nunost da istraivai temeljito poznaju nain praenja turistike potronje, zahtjevna kompjutorska podrka - Zasniva se na mjesenim izvjetajima smjetajnih objekata - Prednost: pouzdanost - Nedostatak: nunost postojanja vrstog dogovora sa smjetajnim objektima o dostavljanju potrebnih podataka, neredovitost u dostavljanju podataka, vremenski i ljudski resursi potrebni za izradu izvjea - Prikupljanje podataka o kapacitetima i obiljejima turistike ponude intervjuiranjem menadera ili vlasnika ili slanjem anketnih upitnika potom na njihove adrese - Prednosti: fleksibilnost, visoka pouzdanost prikupljenih podataka - Nedostaci: visoki trokovi, nizak povrata anketnih upitnika, nunost potpune suradnje menadera ili vlasnika

Modeli potronje

Izvjetaji o poslovanju smjetajnih objekata

Istraivanje turistike ponude

12. 7. MEUNARODNI IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA

Najvaniji izvori na meunarodnoj razini su sljedee publikacije: publikacije UNWTO-a, publikacija OECD-a, publikacije IPK Internationala, publikacija F.U.R.-a, publikacija PATAe, publikacije Tourism Intelligence Internationala, publikacije WTTC-a, Economic Intelligence Unit Industry Forecasts.

Prikaz problematike kojom se bave neke od vanijih publikacija: o Ljetopis turistike statistike podaci o ukupnim dolascima i noenjima inozemnih turista i posjetitelja prema zemljama prebivalita i vrstama smjetajnih objekata o Saet prikaz turistike statistike za svaku zemlju daje petogodinju seriju vanih turistikih indikatora i podataka o Barometar turistikih kretanja (UNWTO) tri dijela: podaci o dolascima, noenjima, prihodima i zranom prometu u tekuoj godini za veinu meunarodnih turistikih destinacija o Istraivanje svjetskog i europskog turistikog trita (IPK International) na osnovi ega je stvorena najvea svjetska baza o turistikim kretanjima i ponaanju turista na europskom, azijskom i amerikom turistikom tritu o Godinje istraivanje njemakog turistikog trita (F.U.R.) godinja analiza turistikog ponaanja Nijemaca

12. 8. NACIONALNI IZVORI SEKUNDARNIH PODATAKA

Ustanove u RH koje se bave istraivanjem i praenjem turistikih kretanja na domaem tritu:

o o o o o

DZS RH HNB HTZ Institut za turizam Zagreb Horwath Consulting Zagreb

13. TURISTIKA DESTINACIJA

13. 1. POJAM I DEFINIRANJE TURISTIKE DESTINACIJE
Turistika regija je geografski prostor u kojemu postoje zajednika obiljeja i sinergija izmeu turistikih proizvoda i usluga, a sam pojam je vezan uz politiko-administrativne granice unutar kojih se provodi turistiko planiranje i politika.

Kriteriji za regionalizaciju turistikog prostora su: homogenost, funkcionalnost, autonomnost ili samodostatnost. Homogena turistika regija zasniva se na turizmu kao stoernoj ekonomskoj aktivnosti te je turizam glavni izvor dohotka stanovnitva. Heterogena turistika regija je ona u kojoj turizam ravnomjerno sudjeluje u stvaranju dohotka kao pojedine gospodarske djelatnosti. Prema veliini prostora na kojem se dogaa turizam razlikujemo makroturistike (vee) i mikroturistike (manje) regije. U RH bi makroturistike regije bile primorska, gorskoplaninska i panonsko-peripanonska turistika regija, a mikroturistike regije npr. Istra, Kvarner, Dalmacija, Lika, Zagrebaka regija, Posavina, itd. Turistiko mjesto ini prostorno-funkcionalnu cjelinu ponude u turizmu, ali ne mora se podudarati s administrativnim granicama mjesta. Turistika mjesta se mogu klasificirati kao gradovi, upanijska sredita, planinska, primorska, toplika, itd. Odreenom prostoru je u interesu formiranje i ureenje vee prostorne jedinice od turistikog mjesta jer osigurava: o Bolje iskoritenje prostora o Mogunost valorizacije i manje kvalitetnih turistikih resursa o Kompleksniju ponudu za potencijalne turiste putem vie razliitih turistikih atraktivnosti o Bolje mogunosti za stvaranje turistikog identiteta i prepoznatljivosti na turistikom tritu o Bolje mogunosti za prezentaciju i plasman na turistikom tritu o Jamstvo turistima da e nai sadrajni boravak Turistika destinacija je geografski prostor koji se razlikuje od mjesta stalnog boravka turista, a u kojoj se provodi turistika aktivnost i konzumiraju turistiki proizvodi, tj. mogue ju je definirati kao lokaciju turistike potronje. Ona moe postojati na razliitim razinama, od nacionalne, regionalne do subregionalne. Ona predstavlja fleksibilan, dinamian prostor, ije granice odreuje samo trite, neovisno o administrativnim granicama. Najpopularniji tipovi destinacije: zemlje, gradovi, provincije regije, odmorita, ruralna podruja. Turistika destinacija u irem smislu moe se definirati kao svako odredite turistikog putovanja, od samostalnog turistikog objekta, aerodroma ili luke do turistikog mjesta, regije i turistike zemlje.

Pod turistikom destinacijom razumijeva se iri, integrirani prostor, koji gradi svoj turistiki identitet na koncepciji kumulativnih atrakcija, koje omoguuju doivljaj i s dodatnom turistikom infrastrukturom predstavlja prostor okupljanja turista. Klasifikacija turistikih destinacija prema UNWTO-u:
Udaljena destinacija Glavna destinacija Motivirajua destinacija Najudaljenija je od domicila turista. Mjesto je gdje turisti provedu najvie vremena na putovanju. Mjesto je ili podruje koje turist bira kao primarno odredite svog putovanja.

U geografskom smislu destinacija moe imati makroobiljelje ili mikroobiljelje. Na makrorazini to moe biti Hrvatska kao turistika destinacija na Mediteranu, Istra kao turistika destinacija u Hrvatskoj i sl. Na mikrorazini ulogu destinacije mogu imati gradovi i mjesta prepoznatljiva po odreenim obiljejima: primjerice Dubrovnik, Opatija, Motovun, Zagreb i dr. Najvanija obiljeja turistike destinacije: o Da ini prostornu cjelinu o Da raspolae odgovarajuim elementima ponude o Da je orijentirana prema turistikom tritu o Da je neovisna o administrativnim granicama o Da se destinacijom mora upravljati

13. 2. ATRAKTIVNOST TURISTIKE DESTINACIJE

Turistike atrakcije je mogue interpretirati kao arite rekreacije i obrazovne aktivnosti izletnika i turista koje oni esto dijele s domaim stanovnitvom. Prema vrsti, atrakcije se mogu grupirati kao prirodne i one koje je ovjek sam izgradio. U prirodne atrakcije ubrajamo: klima, planine, rijeke, jezera, flora i fauna, pejsa, rezervati ivotinja i dr. Atrakcije koje je stvorio ovjek obuhvaaju kulturno povijesnu batinu (muzeji, zbirke, spomenici), etnosocijalne i umjetnike atrakcije pa sve do atrakcija poput tematskih parkova, zabavnih parkova, kazalita, glazbenih manifestacija i sl. Elementi atraktivnosti destinacije: o Klima i prirodne ljepote o Kulturna i drutvena obiljeja o Dostupnost o Odnos prema turistima o Infrastruktura o Razina cijena o Mogunosti za kupnju o Sadraji za sport, rekreaciju, edukaciju i dr.

Najvaniji elementi pri ispitivanju atraktivnosti razliitih destinacija u RH su klima, prirodne ljepote i cijene.

13. 3. UPRAVLJANJE TURISTIKOM DESTINACIJOM

POJAM DESTINACIJSKOG MENADMENTA

Upravljanje destinacijom potrebno je ponajprije zbog njezine konkurentnosti i odrivosti. Konkurentnost destinacije je sposobnost destinacije da povea turistiku potronju, da privlai turiste u veoj mjeri uz zadovoljenje nezaboravnog iskustva i da sve to ini na profitabilan nain, uz obogaivanje dobrobiti za budue generacije.

Komponente dugoronog cilja upravljanja turistikom destinacijom: o Optimalan gospodarski razvoj destinacije o Via razina ivotnog standarda stanovnitva o Ouvanje potrebne razine ekologije o Ouvanje kulturno-povijesne batine te njezino stavljanje u funkciju gospodarskog i opeg razvoja Destinacijski menadment koordinira one turistike funkcije u destinaciji koje ne mogu obavljati pojedinani nositelji ponude ili zajedniki imaju vee izgleda za ostvarivanje ciljeva. 3 podsustava destinacijskog poslovnog sustava:
Poduzetniki podsustav Javnoupravni podsustav Ostali podsustavi Poslovni subjekti ija je osnovna svrha ostvarenje dobiti Jedinice lokalne uprave i samouprave TZ; stanovnitvo, udruge i dr.

Uloga destinacijskog menadmenta proizlazi iz posebnosti turistike ponude turistike destinacije koja se odnosi na javni karakter ponude te na nositelje. Javni karakter ponude temelji se na javnim dobrima koja slue svima u destinaciji iz podruja prirodnih, povijesnih, kulturnih i drugih atraktivnih resursa. Razliiti nositelji turistike ponude imaju brojne zajednike ciljeve koje mogu bolje ostvariti zajedno nego svaki posebno. Istodobno oni mogu biti i meusobni konkurenti pa je potrebna koordinacija u svim podrujima. Destinacijski menadment je poslovna aktivnost koja spaja i koordinira rad razliitih poslovnih i drugih subjekata u kreiranju i realizaciji turistikog proizvoda radi ostvarenja njegove optimalne kvalitete, konkurentnosti, odrivosti te postizanja optimalnih ekonomskih uinaka na turistikom tritu.

FUNKCIJE DESTINACIJSKOG MENADMENTA:

FUNKCIJA PLANIRANJA U TURISTIKOJ DESTINACIJI

Turistika politika i razvoj destinacije vezani su uz lokalnu razinu (to se ne odnosi nuno na lokalne administrativne granice). Lokalno turistiko planiranje i politika zahtijevaju razumijevanje razliitih interesa i utjecaja koji oblikuju razvoj destinacije i ine je jedinstvenim. Prema Smithu, lokalna destinacija moe biti sljedee:

Regija Homogena regija

Gdje su unaprijed odreene administrativne granice Gdje je lokalna destinacija odreena konzistentnim drutvenim, ekonomskim i kulturnim obiljejima koje je razlikuju od drugih regija Funkcionalna regija Gdje su granice lokalne destinacije odreene skupinom funkcionalnih interakcija U praksi lokalno planiranje i politika koriste se sa sva tri pristupa.

Faktori lokalnog turistikog planiranja:

o Uinci globalizacije i ekonomskog preustroja lokalnih zajednica o Migracije stanovnitva, demografska i socioekonomska obiljeja lokalnih zajednica te njihov odnos prema turizmu o Politika vanost turizma na lokalnoj razini o Priroda sociokulturnih vanosti i obiljeja okruenja iz kojih turizam crpi koristi o Mogunost javnog financiranja i potpore turizmu Integralno planiranje je svjesna i kontinuirana planska aktivnost razliitih aktera u cilju predvianja, oblikovanja i usmjeravanja razvoja na odreenom prostoru. Integrirani pristup dimenzionira razvoj u granicama raspoloivih prirodnih potencijala, a objedinjuje ekonomske, socijalne, prostorne, ekoloke i infrastrukturne aspekte.

Integralno planiranje se svodi na: o strateko - odreuje ciljeve i smjernice za sve operativne aktivnosti u sklopu turistike destinacije o operativno analitika je koncepcija stratekih planova s detaljnom razradom politike, vrsta programa, nositelja i pretpostavki za realizaciju stratekih planova razvoja turistike destinacije

Strateko planiranje sadrava:

Vizija Misija Ciljevi razvoja Strategija razvoja Najee ukljuuje globalne ideje vodilje kao i metode strateke analize i planiranja Obuhvaa procjenu dostignutog razvoja destinacije u pogledu iskoritenja resursa, konkurentnosti, kvalitete ponude te ini scenarij budueg razvoja destinacije. Proizlaze iz vizije i misije te odreuju nakanu, smjernice i strategiju razvoja. To mogu biti primjerice razvijanje infrastrukture, novi razvojni programi, poveanje zadovoljstva posjetitelja, poveanje ekonomskih uinaka i sl. Odreuje brojne aktivnosti koje su potrebne za provoenje ciljeva i smjernica razvoja destinacije.

FUNKCIJA ORGANIZIRANJA U TURISTIKOJ DESTINACIJI

Funkcija organiziranja u turistikoj destinaciji moe se definirati kao sustav povezivanja, koordiniranja i upravljanja razliitim elementima turistike ponude radi optimalnog ostvarivanja planirane strategije razvoja turizma destinacije. Problemi proizlaze iz:

Organizacijska kultura

Razina odgovornosti

Kolizija javnih i privatnih interesa

Ona oslikava odgovornost za donoenje odluka, pouzdanost, radnu etiku te uinkovitost u izvravanju odluka. O njoj ovisi nain obavljanja menaderskih funkcija, imid destinacije i u zavrnici efikasnost i profit. Proizlazi iz odreene hijerarhije upravljanja i voenja. Razina odgovornosti na razini destinacijskog menadmenta nije uvijek jasno odreena ni institucionalno utvrena pa ni dovoljno uinkovita. Proizlazi iz razliitih interesa i moebitne meusobne konkurencije (posebice izmeu pojedinih hotela u destinaciji).

Funkcije marketinga lokalne destinacije pojavile su se s namjerom da promoviraju svoju zajednicu. Glavna uloga destinacijskih marketinkih organizacija je da razvijaju povoljne predodbe u mislima potroaa i posrednika.

FUNKCIJA KONTROLE U TURISTIKOJ DESTINACIJI

Budui da je turizam radno intenzivna djelatnost, temeljna pretpostavka uspjenosti je kvaliteta zaposlenih, ali i svih materijalnih resursa koji ine kategoriju turistikog proizvoda. Strateko poslovno planiranje bazira se na sustavu total quality management (TQM) odnosno upravljanja cjelokupnom kvalitetom. Sustav TQM orijentiran je na trite kupaca pri emu je kupac kralj u sustavu potpune kvalitete jer proces poinje i zavrava kupcem. Sustav TQM u turizmu zasniva se na standardima i kontroli njihove primjene. Prve standarde kvalitete u turizmu uveli su hotelski lanci. Elementi ocjene kvalitete proizvoda turistike destinacije: o Vrsta i kvaliteta smjetaja, ugostiteljskih, trgovakih i dr. smjetaja o Kvaliteta okolia o Kvaliteta prometa o Kvaliteta sigurnosti o Kvaliteta rekreacijskih, kulturnih, zdravstvenih i dr. sadraja o Kvaliteta gostoljubivosti na svim razinama o Kvaliteta informiranja o Kvaliteta odnosa vrijednosti za novac

IVOTNI CIKLUS TURISTIKE DESTINACIJE

ivotni ciklus destinacije je fleksibilni model ivotnog ciklusa destinacije koji oznaava razliite faze u evoluciji destinacije, kao i promjene koje se u njoj deavaju tijekom njezinog prelaska iz jedne faze u drugu. Kao kritike imbenike navodi promjene u eljama i potrebama posjetitelja, unitavanje prirodnog i izgraenog okolia, kao i promjenu ili nestanak onih atrakcija koje su turiste privukle u to podruje.

ivotni ciklus turistike destinacije sastoji se od sljedeih faza: Istraivanje Angairanje Razvojna faza Faza konsolidacije Stagnacija Propadanje Pomlaivanje destinacije Zasniva se na prirodnim ljepotama i malom broju posjetitelja. Razlog tomu je siromana ponuda i nepostojanje komunikacije jer je turizam tek u zaecima. Faza rasta i formiranja ponude za posjetitelje i promociju destinacije. Broj posjetitelja se poveava, nastaju turistike zone i trina podruja. Dolazak velikog broja turista zbog ega mogu nastati i problemi zbog pretjeranog iskoritenja i smanjenja kvalitete usluga. Podrazumijeva omoguavanje rasta broja posjetitelja i poveanje kvalitete proizvoda destinacije. Dogaa se kad je dosegnuta gornja razina kapaciteta nosivosti u destinaciji to se odraava na pad kvalitete i konkurentnosti. Ulau se sve vei napori u zadravanje posjetitelja. Razda je kad su stalni posjetitelji zauvijek izgubljeni i dolazi do drastinog pada turistikog prometa. Kapaciteti se namjenjuju u druge svrhe. Trai nova trita, nove kanale distribucije, viu kvalitetu, nove investicije i proizvode, uinkovitija sredstva promocije i dr.

Najvanija misija upravljanja turistikom destinacijom je osigurati njenu dugoronu konkurentnost na tritu, kao i odrivi razvoj destinacije.

14. PLANIRANJE I ODRIVI RAZVOJ TURIZMA

14. 1. PLANIRANJE U TURIZMU
Planiranje je prije dijalektika (sustav iznoenja argumenata i objanjenja se preklapa s drugim koncepcijama, pa i onim oprenima) nego analitika koncepcija (moe se definirati tako da utvrdimo to je planiranje, a to nije).

Planiranje u irem smislu polazi od pitanja to zapravo treba planirati u turizmu, da li itavu pojavu, fenomen turizma kao takav ili njegove dijelove. Planiranje u uem smislu se odnosi na pojedine poslovne subjekte u turizmu ili sama turistika kretanja, primjerice planiranje u jednom hotelu ili planiranje visine turistike potronje i dr. Planiranje na globalnoj razini moe biti meunarodno, nacionalno i regionalno. Planiranje na mikrorazini se moe svesti na pojedine turistike djelatnosti unutar odreene turistike destinacije u uem smislu (npr. planiranje ugostiteljstva, hotelijerstva i sl.). Planiranje u turizmu se moe definirati kao proces utvrivanja odgovarajuih buduih aktivnosti u spektru vie mogunosti (opcija). Klasifikacija pristupa turistikom planiranju: o Planiranje ad hoc o Prostorno destinacijsko planiranje o Planiranje voeno potranjom stvaranje trita o Planiranje voeno ponudom

U turizmu se planiranje promatra kao proces i kao metoda: Planiranje kao proces Planiranje kao metoda Svjesno utvrivanje ciljeva i zadataka koji se u odreenom vremenu nastoje ispuniti. Naini i metodoloki postupci kojima se utvruju planovi, ciljevi, sadraji i aktivnosti za njihovo ostvarenje.

Aktivnost planiranja zavrava pisanjem plana. Plan predstavlja strunu podlogu za svjesno i odgovorno upravljanje razvojem.

FAZE PLANIRANJA U TURIZMU Faze planiranja:

o o o o o o o o

Identifikacija problema Odreivanje ciljeva Prikupljanje podataka Analiza i interpretacija podataka Kreiranje alternativnih rjeenja i scenarija Odabir odgovarajue alternative Kreiranje konanog plana Implementacija i evaluacija plana

6 temeljnih koraka planiranja:

o o o o o o

Pripremna faza planiranja Utvrivanje ciljeva turistikog razvoja Istraivanje i evaluacija Analiza i sinteza podataka dobivenih istraivanjem i njihovih meusobnih odnosa Formuliranje preporuka Implementacija i provoenje plana

RAZVOJNO PROSTORNO PLANIRANJE U TURIZMU

Prostorno planiranje je sastavni dio integralnog planiranja kojim se usmjerava i usklauje ekonomski, socijalni i prostorni razvoj u odreenom podruju, temeljen na prostoru kao faktoru razvoja i potrebama kao tritu potranje. Prema ovoj definiciji prostor u turizmu je aktivan imbenik turistikog razvoja, pa je i prostorno paniranje razvojno. Glavni instrumentarij razvojnog prostornog planiranja su razvojni prostorni planovi kojima se utvruje stanje prostora, kriteriji vrednovanja, ciljevi razvoja, mogunosti i ogranienja te koritenje prostora prema naelima odrivog razvoja. 2 vrste planova:

Globalni (master) razvojni planovi Detaljni razvojni planovi

U prostornom smislu mogu biti nacionalni, regionalni i destinacijski planovi razvoja turizma koji postavljaju globalne ciljeve i koncepciju razvoja. Odnose se na manje prostorne cjeline, a temelje se na globalnom planu. Detaljniji su i precizniji. Mogu biti dugoroni (vie od 5 godina) i kratkoroni (do 5 godina).

Integralno planiranje u turizmu se strukturira na strateko i operativno. Strateko planiranje je proces pripreme kratkoronih i dugoronih strategija koje mogu dosegnuti poslovne i korporativne ciljeve. Strateko planiranje definira svrhu i smjer za sve operativne aktivnosti, a od sudionika zahtijeva postizanje konsenzusa o srednjoronim i dugoronim ciljevima. Operativno planiranje se svodi na formuliranje detaljnih programa, politika i procedura nunih za ostvarenje stratekog plana. Strateko planiranje se svodi na aktivnosti transformacije turistiko proizvoda namijenjenog masovnom tritu prema turistikom proizvodu visoke vrijednosti za diferencirano turistiko trite.

Poseban problem razvoja konkurentnosti hrvatskog turizma proizlazi iz njegova izrazito sezonskog karaktera i prosjeno niske razine iskoritenja kapaciteta ime se ne moe osigurati visoka profitabilnost poslovanja.

14. 2. ODRIVI RAZVOJ TURIZMA

POJAM ODRIVOG RAZVOJA Rast Razvoj Oznaava pomak neke drutvene ili ekonomske pojave u kvantitativnom smislu. Novo je stanje i kretanje neke pojave, novi ciljevi i blagostanje koje elimo ostvariti u sadanjosti i budunosti.

Odrivi razvoj je promjena strukture globalne proizvodnje i potronje koji ne remete ekosustave. Primjena koncepcije odrivog razvoja u turizmu treba osigurati da nekontrolirani razvoj ne uniti ili devastira resurse na temelju kojih se turizam i poeo razvijati na odreenom podruju.

NAELA ODRIVOG RAZVOJA TURIZMA

Kljuni imbenik odrivog razvoja u turizmu su ljudi koji se nalaze u razliitim ulogama i obavljaju razliite aktivnosti: turisti, zaposlenici, organizacije i javne slube, lokalno stanovnitvo te sve ostale osobe koje rade ili posjeuju destinaciju.

Naela ekoloke odrivosti

Ekoloka odrivost razumijeva razvoj koji je usklaen s odravanjem ekolokih procesa, biolokim razliitostima i resursima. S obzirom da turizam nije jedini korisnik prirodnih resursa, potrebno ja da brigu o zatiti prirodnih resursa i trokove odrivosti preuzmu svi korisnici okolia. Zato se javlja menadment okolia koji primjenjuje razliita menaderska znanja, tehnike i metode pri upravljanju gospodarskim subjektima rad ouvanja okolia koji je vaan za poslovanje i ima esencijalnu vanost za opstanak ovjeanstva. Okolica je termin koji se koristi u prostornom smislu, odreen granicama nekog prostora. Okoli je termin koji se koristi u ekolokom smislu vezan za prirodu i njezino koritenje. Okruenje ima ire znaenje, a oznaava prirodne, drutvene i ekonomske uvjete ivota.

Ekologija je znanstvena disciplina koja sintetizira znanja i postupke prirodnih i drutvenih znanosti radi prouavanja odnosa izmeu pojedinih ekosustava i organizama te prirodne i drutvene okoline. Ekonomika okolia je znanstvena grana ekonomskih znanosti koja prouava ekonomske zakonitosti u koritenju prirodnih resursa i zatiti okolia. Pretpostavka na kojoj se temelji ekonomika okolia je spoznaja da okoli nije entitet koji je odvojen od gospodarstva ve sve promjene u gospodarstvu utjeu na okoli i obratno. Obnovljivi resursi su oni koji se mogu obnoviti ako se rabe tako da se ne ugrozi njihova priroda obnavljanja i rasta, primjerice, izvori vode, zemlja, zrak, sunce i sl. Neobnovljivi resursi su oni koji se ne mogu upotrebom obnoviti ili se ne reproduciraju u istom opsegu, primjerice: nafta, rudnici, ume i sl.

Naela sociokulturne odrivosti

Sociokulturna odrivost proizlazi iz tzv. drutvenih funkcija turizma. Socijalna funkcija turizma utjee na smanjenje socijalnih razlika izmeu pojedinih ljudskih skupina, klasa, naroda ili rasa. Kulturna funkcija turizma oznauje utjecaj to ga turistiki receptivne zemlje imaju na kulturnom planu prema inozemnim ili domaim posjetiteljima. Iako sociokulturna funkcija ima pozitivno djelovanje u proimanju kultura u meusobnom razumijevanju ljudi, ipak su mogui i brojni negativni utjecaji, primjerice, odnosi lokalnog stanovnitva prema bogatim turistima mogu izazvati negativne konotacije koje se nazivaju psiholokom rezistencijom. Sociokulturna odrivost jami kompatibilnost razvoja s ouvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na koje utjee razvoj te trajno odravanje i isticanje identiteta lokalne zajednice. Moralni kapital ini kulturoloki identitet, institucije, opeprihvaeni standardi, potenje, disciplina. Naela ekonomske odrivosti Ekonomska odrivost se zasniva na zdravom i ekonomski uinkovitom razvoju koji razumijeva optimalno upravljanje resursima tako da se njima mogu koristiti i budui narataji. Ekonomska odrivost u turizmu je kompatibilna s ekolokim i sociokulturnim naelima odrivosti.

Ekoloka odrivost turizma nalae da se ekonomski vrednuje tzv. prirodni kapital ukljuivanjem njegove vrijednosti u cjelovit gospodarski sustav. Sociokulturna odrivost turizma je takoer u funkciji ekonomske odrivosti. Odrivi turizam je pobornik aktivne zatite i sociokulturne odrivosti jer implicira odgovorniji odnos ovjeka prema njegovu okruenju i razvoju.

POLITIKA ODRIVOG RAZVOJA TURIZMA

Odrivi razvoj je globalni pojam pa su njegovi nositelji na meunarodnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Oblikovanje i implementacija odrivog turistikog razvoja najcjelovitije sadrava AGENDA 21. Ona je plan aktivnosti na svim podrujima u svezi s odrivim razvojem turizma na zemlji. AGENDA 21 je donesena u Genovi 1992.g. od strane Komisije za pripremu Konferencije Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju (UNCED).

Naela AGENDE 21 vana za turizam:

o ovjek je u sreditu interesa odrivog razvoja . On mora imati mogunost zdravog i produktivnog ivota u skladu s prirodom. o Drave imaju suvereno pravo iskoritavati svoje resurse u skladu s njihovom politikom razvoja i zatite okolia, te imaju odgovornost osigurati da aktivnosti u podrujima pod njihovom jurisdikcijom i kontrolom ne uzrokuju tete na okoliu drugih drava. o Svatko ima pravo na razvoj na nain da se omogui razvoj i kvalitetan okoli sadanjim i buduim generacijama. o Sve drave i ljudi moraju suraivati u ostvarenju temeljnog zadatka prevladavanja siromatva, kao vanog zahtjeva odrivog razvoja. o Drave moraju suraivati u duhu globalnog partnerstva na ouvanju, zatiti i obnovi zdravog i integralnog ekosustava Zemlje. Drave imaju zajednike, ali i posebne odgovornosti.

o Za dostizanje odrivog razvoja i vie kvalitete ivota svih ljudi drave moraju smanjiti i/ili eliminirati neodrive naine proizvodnje i potronje, te promovirati prikladnu demografsku politiku. o S problemima zatite okolia najbolje se suoava i rjeava ih uz sudjelovanje stanovnitva. Na nacionalnoj razini svaka osoba mora imati adekvatan pristup informacijama u svezi stanja okolia. o Drave moraju donijeti efikasnu pravnu regulativu po pitanju zatite okolia . Standardi zatite okolia, menaderski zadaci i prioriteti trebaju biti usklaeni sa stanjem okolia u podruju gdje subjekt djeluje. o Drave moraju efikasno suraivati kako bi osujetile namjere i aktivnosti premjetanja onih aktivnosti koje su ekoloki opasne i opasne po ljudsko zdravlje i druge zemlje. o Nacionalne vlasti trebaju nastojati promovirati koritenje ekonomskih instrumenata, prema kojem zagaiva treba snositi trokove zagaenja o Procjena utjecaja na okoli, kao nacionalni instrument, treba biti koritena u svim sluajevima gdje postoji sumnja da bi odreeni projekt mogao imati negativne utjecaje na okoli. o Drave moraju odmah izvijestiti druge drave o svim prirodnim katastrofama i ostalim potencijalnim opasnostima koje mogu izazvati iznenadne tetne uinke na okoli tih drava. o Znanje i tradicionalna praksa autohtonog stanovnitva i njihovih zajednica imaju vitalnu ulogu u menadmentu zatite okolia i razvoju. o Potrebno je zatititi okoli i prirodne resurse ljudi koji su ugnjetavani ili pod okupacijom. o Mir, razvoj i zatita okolia su meuzavisni i neodvojivi. o Drave moraju u miru rjeavati sve nesuglasice po pitanju zatite okolia u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. o Drave i ljudi moraju suraivati u dobroj vjeri i u duhu partnerstva s ciljem ostvarenja ovih naela, te u buduem razvoju meusobnog prava na podruju odrivog razvoja.

Odrivi razvoj se moe opisati kao ciljni trokut u kojem se uravnoteuju tri naizgled konfliktna podruja: okoli, drutvo i ekonomija.

Ta tri elementa moraju u turistikom razvoju biti iskoritena tako da promoviraju ekoloku odgovornost, ekonomsku efikasnost i drutveno osjetljiv turizam na svim razinama. Naela odrivog razvoja turizma: o menadment i planiranje potrebno je usmjeriti prema adekvatnom koritenju resursa u turizmu o koncepcija odrivog razvoja nije antirazvojna, nego istie limite koji se odnose i na turizam o koncepcija mora obuhvatiti dugoroni razvoj turizma o menadment odrivog razvoja turizma treba voditi rauna o problemu zatite okolia, ali i o ekonomskim, drutvenim, kulturnim, politikim i drugim pitanjima o svi zainteresirani subjekti trebaju biti ukljueni u donoenje odluka o odrivom razvoju o poduzea trebaju iskoristiti trine prednosti primjene odrivog razvoja o zbog moguih sukoba u koritenju resursa, nuni su ustupci i kompromisi o u ocjeni koristi i trokova odrivog razvoja turizma treba uvaavati sve subjekte koji imaju utjecaj na odrivi razvoj