Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN PROGRAM za peti razred d evetogodinje osnovne kole

MAJ, 2008.
e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba Tel: +387 (0) 33 562-128, Fax: +387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa D emaludina auevia

SADRAJ

Odluka o donoenju Nastavnog plana i programa za 5. razred devetogodinje osnovne kole .................................................................................................. Nastavni plana za 5. razred devetogodinje osnovne kole .......................... 1. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost ...................................... 1.2. Strani jezik ................................................... ............................................ 1.2.1. Engleski ........................................................................................ 1.2.2. Francuski ...................................................................................... 1.2.3. Njemaki ...................................................................................... 1.2.4. Arapski ......................................................................................... 1.3. Matematika ............................................... ................................................ 1.4. Priroda ...................................................................................................... 1.5. Drutvo ................................................................................ ..................... 1.6. Osnove tehnike ......................................................................................... 1.7. Kultura ivljenja ....................................................................................... 1.8. Likovna kultura ........................................................................................ 1.9. Muzika / Glazbena kultura ..................................................................... 1.10. Tjelesni i zdravstveni odgoj ....................................................... ............. 2. Djeca sa posebnim potrebama .............................................................. ...... 2.1. Uvod ......................................................................................................... 2.2. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost ...................................... 2.3. Matematika ............................................................................................... 2.4. Priroda ........................................... ........................................................... 2.5. Drutvo ..................................................................................................... 2.6. Muzika / Glazbena kultura ................................................. .................... 2.7. Likovna kultura ........................................................................................ 2.8. Tjelesni i zdravstveni odgoj ..................................................................... 3. Vjeronauka/Vjeronauk ................................................................................. Islamska Vjeronauka/Vjeronauk Katolika Vjeronauka/Vjeronauk ................................................................. Pravoslavna Vjeronauka/Vjeronauk ............................................................. 4. Profil i struna sprema n astavnika ..........................................................

3 6

8 16 17 25 30 34 39 49 57 62 71 75 85 93 99 100 108 111 114 122 127 129 139

141 151

180

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

Na osnovu l. 25. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo br. 10/04 i 21/06), te na prijedlog strune slube Ministarstva i Prosvjetno-pedagokog zavoda Kantona Sarajevo, Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo donosi NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

I Nastavni plan i program za PETI razred devetogodinje osnovne kole je odtampan u brouri: NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE KANTONA SARAJEVO, koji je u prilogu i sastavni je dio ove Odluke. II Nastavni plan i program iz prethodne take e se primjenjivati u kolskoj 2008./2009. godini i slijedeim kolskim godinama. III Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo e Nastavni plan i program iz take I dostaviti svim osnovnim kolama Kanton a Sarajevo i drugim relevantnim ustanovama, najkasnije do 30. maja 2008. godine, radi njegove daljnje provedbe. IV Nastavni plan i program iz take I, nakon objedinjavanja, objavit e se u Slubenim novinama Kantona Sarajevo.

Broj : 11-01-38-7211-5/2008 Sarajevo, 05.05.2008. godine

MINISTAR Mr. Safet Keo

e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia 1

Obrazloenje:

U skladu sa l. 3. i 118. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo br. 10/04 i 21/06), utvrena je obaveza devetogodinjeg osnovnog obrazovanja za svu djecu koja su kolski obveznici u skladu sa Zakonom. U tom smislu lanom 118. Zakona je utvreno da, citiramo: kolske 2004/2005. godine kole e upisati u osmogodinju kolu djecu koja do 01.03.2004. godine navravaju 6 godina, a u devetogodinju kolu djecu koja do 01.03.2004. godine navravaju 5 i po god ina ivota. Od kolske 2005/2006. godine sva djeca dorasla za upis u kolu, u skladu sa ovim zakonom, upisae se u I razred kole u devetogodinjem trajanju. U Kantonu Sarajevo smo se odluili da prelazak na devetogodinje obrazovanje zapone u skladu sa Koncepcijom osnovnog obrazovanja koja je uraena na nivou Federacije BiH, to podrazumijeva postupan prelazak na devetogodinje obrazovanje, dakle opredijelili smo se da se u kolskoj 2004/2005 zapone obrazovanje djece samo u prvom razredu deve togodinje osnovne kole, a da se u ostalim razredima program uvodi sukcesivno. U cilju realizacije navedene obaveze bilo je neophodno donijeti odgovarajui Nastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu. U saradnji sa ostalim kantonima i Federal nim ministarstvom obrazovanja i nauke uraen je Okvirni nastavni plan i program za prvi, drugi trei i etvrti razred osnovne kole, koje smo u Kantonu Sarajevo u prethodnim kolskim godinama u potpunosti prihvatili i koji su posluili kao osnov za izradu Nastavnog plana i programa za prvi, drugi trei i etvrti razred devetogodinje osnovne kole Kantona Sarajevo, a sve u cilju olakane pokretljivosti uenika. Takoe je po istoj proceduri uraen Model Nastavnog plana i programa za peti razred devetogodinje osnovne kole koji je potvren od strane Koordinacije ministara obrazovanja u FBiH: U Kantonu Sarajevo smo se odluili da izvrimo evaluaciju u pogledu uspjenosti i primjerenosti nastavnog plana i programa za prva etiri razreda devetogodinje osnovne kole, te da se u skladu sa dobijenim rezultatima izvre odgovarajue korekcije tih programa, to e biti osnov i za kvalitativnu doradu Modela nastavnog plana i programa za peti razred devetogodinje osnovne kole, ija primjena treba da zapone od kolsk e 2008/09. godine U tom smislu Ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, formirao je struni tim uitelja/nastavnika/profesora razredne nastave, koji su izvrili analizu nastavnog plana i programa za I, II, III, IV i V razred devetogodinje osnovne kole. Definisana su podruja analize (razvojna primjerenost, povezanost i ujednaenost sadraja i ishoda, logika povezanost razliitih predmetnih podruja u tematske i druge cjeline), a u analizu su bili ukljueni nastavnici koji su realizirali nastavu u I, II, III i IV razredu devetogodinje osnovne kole, kao i primjeri iz prakse koji argumentuju potrebu za promjenom (djeiji radovi, dokumentacija, planovi i analize nastavnika). Rezultati analiza su bili dopunjeni i fokus grupama sa roditeljima (ta su primijetili da je djeci bilo teko/lako, nerazumljivo, da li se sa nekim sadrajima ne slau i zato, ta je bilo uspjeno...) te su dati prijedlozi za izmjene, koje je usaglasio struni tim Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.

Izvrene su odreene korekcije Nastavnog plana i programa za peti razred devetogodinje osnovne kole: smanjen sedmini broj nastavnih sati za 3 asa smanjen godinji broj nastavnih sati sa 805 na 700 sedmini broj nastavnih sati iz predmeta Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost smanje za 1 as sedmini broj nastavnih sati predmeta Drutvo smanjen za 1 as sedmini broj nastavnih sati predmeta Kultura ivljenja smanjen za 1 as sadraji predmeta Drutvo, za koje je smatrano da nisu primjereni uzrastu djeteta u petom razredu devetogodinje osnovne kole, su revidirani i smanjeni za 1 as revidirani su i sadraji predmeta Osnove tehnike

Nastavni plan i program zahtijeva kontinuirano praenje, kako bi se nakon primjene u praksi utvrdila podruja u kojima su pot rebna poboljanja, promjene, dopune i slino.

Imajui u vidu navedene injenice rijeeno je kao u dispozitivu.

Dostavljeno. -Svim osnovnim kolama na podruju Kantona Sarajevo -Prosvjetno-pedagokom zavodu -Arhivi

NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI 4 3 4 2 1 1 1 1 1 2 20 GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI 140 105 140 70 35 35 35 35 35 70 700

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski/hrvatski,srpski jezik i knjievnost Strani jezik Matematika Priroda Drutvo Osnove tehnike Kultura ivljenja Likovna kultura Muzika kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj

UKUPNO REDOVNE NASTAVE

IZBORNI PREDMETI
11 Vjeronauka/Vjeronauk 1 35

1. PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U PETOM RAZREDU DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

1.1. BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

V RAZRED

4 sata sedmino

140 sati godinje

Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva

itanje u funkciji razumijevanja sadraja , doivljaja estetskih i etikih vrednota teksta (tekstovi tampani latinicom i irilicom)
ITANJE 9 nastavnih sati

Usavravanje svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost) Samostalno itanje nepoznatih tekstova, brzo pronalaenje vanih informacija

PISANJE 6 nastavnih sati

Razvijanje sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logiki strukturiranim i gramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Dalji rad na usavravanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa

INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA 36 (itanaka tiva) 12 (lektira)

Razvijanje recepcijskih sposobnosti, osjetljivosti za umjetniko kazivanje, obogaivanje emotivnog svijeta, smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izraavanje ljepote rijeima Razvijanje jezikih sposobnosti , kreativnog i kritikog miljenja, linih i drutvenih vrlina i vrijednosti

Lektirom razvijati sposobnost samostalnog itanja i izraavanja doivljaja knjievnih djela, kao i sposobnost procjene djela i poruke ,zauzimanje stava i Sposobnost uivanja u itanju

Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi b/h/s jezika

GRAMATIKA PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih sati

Razumijevanje znaenja reenica u tekstu i teksta, mogunost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima, pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije Razvijanje jeziko -komunikacijskih sposobnosti, os vjeivanje vanosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi Ovladavanje jezikim sredstvima potrebnim za uspjeno izraavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izraavanja Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja sm islenim reenicama Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio -emisije, sadraja tampe

KULTURA IZRAAVANJA 24 nastavna sata

MEDIJSKA KULTURA 8 nastavnih sati

Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom na vrijednost (pouno, manje pouno, dje la umjetnikih kvaliteta i filmski i televizijski ki) Ovladavanje terminologijom vanom za snalaenje u svijetu filma, radija, televizije, tampe

 ITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVI

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI MINIMALNA OEKIVANA POSTIGNUA DOVOLJNA VISOKA

Osamostaljivanje uenika u komunikaciji s tekstom

Pravilno itanje i razumijevanje proitanog

itanje tekstova tampanih latininim i irilinim pismom Razvijanje tehnike itanja, razumijevanje i reprodukcija proitanog sa, ili bez elemenata stvaralatva itanjem do novih informacija i novih znanja itanje kao inilac razvoja djeijeg govornog izraza itanje u funkciji estetskog i etikog odgoja

Uvjebavanje samostalnog itanja pomou uputstava tipa: (prethodno proitati tekst, potcrtati manje poznate i rijei koje su teke za izgovor, uvjebati izgovor tih rijei,zamisliti da ima mnogo slualaca, povremeno pogledati u njihovom pravcu, razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta, glas prilagoditi karakteru teksta ) - usavravanje itanja u sebi radi breg razumijevanja

Razvijena tehnika itanja -pravilnost brzina i izraajnost

Izraajno itanje, prenoenje tona i raspoloenja na sluaoce

Mogunost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja)

Razumijevanje proitanog , mogunost samostalne reprodukcije

Usklaenost intonacije, jaine i boje glasa sa sadrajem

Mogunost prepoznavanja vanih pojedinosti u tekstu

Mogunost samostalnog sluenja tekstom radi usvajanja novih znanja

(odgovorima na postavljena pitanja, prepriavanjem bez plana rjeavanjem zadataka koji podrazumijevaju linu procjenu)

itanje manje poznatog i nepoznatog teksta, razumijevanje proitanog i reprodukcija vanih pojedinosti

Sposobnost kritikog i stvaralakog itanja

P i s a nj e Prepisivanje Pisanje po diktatu Kreativno pisanje

Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije proitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata

Mogunost identifikacije rijei,reenica, dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspjenom druenju s tekstom

Snalaenje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i sloenosti radi usvajanja novih znanja

Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadraja Prepoznavanje kompozicionih cjelina

Mogunost tanog prepisivanja teksta

Pisanje po diktatu kratkih reenica

Pisanje uz uvaavanje zakonitosti, pravila i normi gramatike , ortoepije i ortografije Izraavanje linih osjeanja, stavova i miljenja

Tano odgovaranje na postavljena pitanja

Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu,prepisiva nju,i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izraavanja koji su programska obaveza

Jasno izgraen stav o sadraju, Mogunost diferencijacije sadraja s obzirom na vanost u pamenju i reprodukciji

Mogunost snalaenja u svim oblicima izraavanja , poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvren programom

10

PROGRAMSKI ZAHTJEVI
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI MINIMALNA

OEKIVANA POSTIGNUA
DOVOLJNA VISOKA

Knjievni tekstovi: Ivo Andri: Aska i vuk Skender Kulenovi: Cesta Alija Duboanin: arko Branko opi: Izokrenuta pria Ela Peroci: Majin dar Narodna pria: Ko je na svijetu najjai A.S.Pukin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulaji: Sarka Eref Berbi: Kako je otilo ljeto Poslovice (izbor) Aleksa Miki: Lipov cvat Vesna Krmpoti: Koliko je teka pahuljica (igrokaz)

Doivljaj knjievnog djela u cjelini i sposobnost izraavanja dojma

Samostalno itanje, razumijevanje proitanog i mogunost reprodukcije

Potpuna samostalnost u itanju, razumijevanju i reprodukciji sadraja

Potpuna samostalnost u sluenju tekstom kao izvorom informacija, doivljaja i vrijednosti

Formiranje i usvajanje temeljnih pojmova iz teorije knjievnosti

Zapaanje i formulacija teme knjievnog djela (o emu tekst govori) Razumijevanje rijei/pojmova: f a b u l a k o m p o z i c i j a Uoavanje i karakterizacija likova u djelu: zakljuivanje o osjeanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka

Uoavanje likova u knjievnom tekstu i mogunost uoavanja njihovih glavnih osobina

Poznavanje i razlikovanje pojmova: tema knjievnog djela, fabula i kompozicija

Mogunost zakljuivanja (o porukama zakljuuje uz nastavnikov u pomo i posredovanje)

Uoavanje logikih cjelina u tekstu i formulisanje podnaslova

Mogunost kritikog promiljnja o knjizi, likovimai njihovim postupcima, Razumijevanje pojmova iz teorije knjievnosti koji su programska obaveza

Uoavanje logikih cjelina u knjievnom djelu

Uoavanje likova u knjievnom djelu, karakterizacija, formulisanje poruke

Stvaralaka upotreba sadraja proitanih knjievnih tekstova u vlastitim pismenim radovima

Uoavanje karakteristinih dijelova teksta, reenica, rijei kojima su direktno izraeni osnovna misao, piev stavi stavovi lica

Mogunost prepoznavanja karakteristinih mjesta u tekstu

Izbor karakteristinih mjesta u tekstu: opis lika, pejzaa, dijalog, mjesto i vrijeme radnje, pojaavanje dinaminosti, humor

Mogunost uoavanja Uzroka i posljedica u ponaanju likova u knjievnom djelu

Mogunost uoavanja opisa,dijaloga, mjesta i vremena radnje, dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinaminost u razvoju dogaaja

Bogat rjenik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vjebi

Mogunost uporedbe knjievnih tekstova s obzirom na tematiku, ljepotu kazivanja,jezike aspekte

Razlikovanje govora pisca i govora lica

Potpuna samostalnost u analizi knjievnog teksta,mogunost reprodukcije svih vanih elemenata

Uporeivanje vrijednosti ,poruka pojedinih knjievnih djela

Zapaanje logikih cjelina u kompoziciji teksta Razvijen senzibilitet za doivljaj i izraavanje doivljaja na nain koji ima elemente originalnosti (izbor rijei, dojmovi)

11

Nasiha KapidiHadi: Vezeni most Enes Kievi: Kia Grigor Vitez: evina jutarnja pjesma Musa azim ati: Bosna ubori Dobria Cesari: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidan: Potoi ukrija Pando: Posljednje laste

Lirska pjesma
Osnovna osjeanja u pjesmi

Mogunost adekvatnog odgovora na doivljaj pjesme rijeima, likovnim izrazom

Prepoznavanje osnovnog osjeanja u pjesmi

Razvijen senzibilitet za poetsku rije

Stilska sredstva: poreenje, epitet

Prepoznavanje pjesnikih slika

Mogunost uoavanja stilskih sredstava

Doivljavanje snage poetske rijei

Pjesnika slika vizuelni i akustiki (sluni) elementi u pjesnikoj slici Pjesnika slika izraena bojom i zvukom Zapaanje ritma i rime, izraavanje dojma

Mogunost memorisanja i recitovanja

Uoavanje ritma i rime

Vjetina u izboru i upotrebi rijei u govoru i pisanju

Pokuaji pisanja poezije Razlikovanje pojmova iz teorije knjievnosti koji su programska obaveza

Izgraivanje knjievno estetskog senzbiliteta Razvijanje sposobnosti uenja napamet i mogunosti izraajnog recitovanja

Mogunog ivog izraajnog govorenja stihova

Lektira:
Ahmet Hromadi: Patuljak vam pria Alija Duboanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brli Maurani: Prie iz davnine ani Rodari: PutovanjePlave Strijele Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekri: Jesen u gradu (izabrane pjesme)
Samostalnost u itanju,razumijevanju Mogunost samostalnog itanja i razumijevanja toka dogaaja, uoavanje likova, mogunost reprodukcije Sposobnost samostalnog itanja, izraavanja doivljaja u usmenoj i pisanoj formi Potpuna samostalnost u itanju

Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaa lektira

Mogunost prepriavanja teksta i prilagoavanja posebnim zahtjevima (oekivanim slijedom, uz saimanje)

Bogatstvo rjenika i Izgraen kriterij za izbor knjige

Mogunost osobenog govora oproitanom djelu, Prepoznavanje dijelova katrakteristinih po naraciji,opisu

12

RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

OEKIVANA POSTIGNUA PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

Zaviajni govor i knjievni jezik

Rijei iz mog zaviaja

Doivljaj ljepote vlastitog, organski utemeljenog govora ali i razumijevanje znaaja upotrebe normativno i stilski ureenog jezika

Poznavanje azbuke i abecede

Azbuka Vrste rijei: Imenice: zajednike, vlastite, zbirne, gradivne , stvarne i nestvarne Zamjenice: line, prisvojne, pokazne Pridjevi (opisni, prisvojni, gradivni), pisanje prisvojnih pridjeva na ski, -ki, -ki, -ov, -ev. Reenica: Atribut i objekat u reenici Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezikog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva

Razlikovanje promjenljivih vrsta rijei i mogunost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu

Mogunost tane gramatike analize teksta na razini usvojenih znanja od IV razreda

Mogunost navoenja novih primjera

Dobro poznavanje sadraja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I-V razreda

Mogunost sluenja smislenim reenicama

Korektno s luenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova

Mogunost samostalne analize reenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima

Razvijanje logikog miljenja i zakljuivanja (sposobnosti analize, sinteze, uporeivanja, apstrakcije i generalizacije)

Prepoznavanje proste neproirene i proirene reenice

Mogunost uoavanja subjekta i predikata u reenicama, atributa, apozicije i objekta

Vjeta upotreba znanja o reenici u samostalnim pismenim radovima

Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima gradova, naselja, zemalja Pisanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u reenici: zareza, crte, take, dvotake, upitnika, usklinika, navodnika

Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova

Primjena nauenih pravila na razini automatizacije

13

KULTURA IZRAAVANJA MEDIJSKA KULTURA

PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI OEKIVANA POSTIGNUA

MINIMALNA

DOVOLJNA

VISOKA

Naracija

Prepriavanje bez obaveznog sastavljanja plana

Prepriavanje s usmjerenjem na saimanje teksta

Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formulisanja naslova cjelinama sadraja potujui hronologiju u izraavanju i normu standardnoga jezika Razvijanje sposobnosti uoavanja uporinih mjesta, ,saimanje sadraja i izraavanje punim reenicama Pojaavanje mogunosti samostalnog izraavanja reenicama koje su jasne i gramatiki pravilno strukturirane Osposobljavanje za ivo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izraavanja i procjene efekata,rezultata vlastitog rada

Mogunost prepriavanja koje e obezbijediti razumijevanje svih vanih elemenata u sadraju Sposobnost sastavljanja prie na osnovu poticajnih rijei : uz svaku tematsku rije da kae smislenu reenicu, a da reenice ine cjelovitu priu Mogunost prianja dogaaja i linog doivljaja sa bitnim elementima sadraja I naglaenom emotivnom notom Izraavanje vienog rijeima koje su primjerene tematici, situaciji

Snalaenje u svim oblicima izraavanja Prepriavanje sadraja bez sastavljanja plana Sastavljanje prie po datim rijeima, a da pria ima sve vane elemente Reenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadraj, odnosno date rijei kao uporine, poticajne take Mogunost govorenja o dogaajima i doivljajima Mogunost prepriava nja teksta potpunim jasnim i gramatiki pravilno oblikovanim reenicama

Sposobnost sluenja svim oblicima izraavanja i mogunost unoenja elemenata originalnosti Mogunost proirivanja i saimanja teksta unoenjem novih ideja Osoben izbor jezikih i stilskih sredstava Ispoljavanje smisla za upotrebu epiteta, uvoenje dijaloga, unoenje elemenata humora Postojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izraavanja (ovo je
dobro uraeno,a ovo mogu uraditi bolje)

Prianje na osnovu datih tematskih rijei

Prianje dogaaja i doivljaja

Deskripcija

Opis pojave, zbivanja u prirodi

Opis pejzaa

14

OEKIVANA POSTIGNUA PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

Izraajna sredstva djela ekrana (kadar montaa muzika) dijalog u filmu i pozorinoj/kazali noj predstavi Film-knjievno djelo- pozorite (poreenje izraajnih moguno sti)

Razumijevanje djela ekrana /filmai televizije/

Razlikovanje sredstava izraavanja

Povezivanje kadrova po sjeanju(sposobnost identifikacije mjesta iI vremena,likova,objekata, radnji,povezanost radnji,odnosa i sukoba meu likovima)

Mogunost koncentracije panje na sadraj u kontinuitetu

Razlikovanje sredstava izraavanja filma,radija, televizije,pozorita/ kazalita knjievnosti

Razvijena sposobnost analize umjetnikih djela filma,knjievnosti, pozorine umjetnosti u obimu koji je predvien programom

Razumijevanje redosljeda kauzaliteta dogaaja,odn osa meu akterima radnje

Mogunost memorisanja i reprodukcije vienog po sjeanju

Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorita /kazalita

Razvijen senzibilitet za poreenje djela ekrana i mogunost kritikog pristupa analizi

Razumijevanje poruka

Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s linostima na ekranu

Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja likova u djelima ekrana sa atanovita vrijednosnih principa

Mogunost samostalne reprodukcije po sjeanjui ocjene sa stanovita vrijednosnog sistema

Posjedovanje bogatstva ideja o moguem sadraju novih filmova

Naglaen interes prema umjetnosti Prepoznavanje izraajnih sredstava filma,televizije, pozorita/kazalita

Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uoavanja vanih pojedinosti, mogunosti izbora,osmiljavanje i mogunost klasifikacije sadraja

Razumijevanje sloenosti filmskog djela i izraajnih mogunosti filma Gledanje djela ekrana kao vjeba u umijeu posmatranja i obogaivanja vizuelnog pamenja,mate, miljenja,bogaenja asocijacija

Razvijanje senzibiliteta za prepozvanje i doivljavanje snage rijei i slike, govora, zvuka i tiine

15

1.2. STRANI JEZIK

ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI

16

1.2.1. ENGLESKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA (3 ASA SEDMINO - 105 ASOVA GODINJE)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti na naglaavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini uenja: uenje jezika, a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje, pozitivnog,razigranog stava prema uenju jezika podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava podsticanje radoznalosti i kreativnosti; dalje njegovanje razumijevanja i logikog pamenja podsticanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkcij i nauenog, primjereno uzrastu kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prelaz ka itanju ipisanju jednostavnih rijei i reenica. Oekivani rezultati / ishodi uenja Uenici e:

razviti elju i ljubavi prema uenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadraje na engleskom jeziku prihvati logiki pristup upotrebi nauenog izraavati slobodu i samostalnosti u govoru i direktnom reagiranju znati itati rijei pojedinano povezano sa konkretnim pojmovima znati itati jednostavne reenice znati prepisivati, davati kratke pismene odgovore, popunjavati slova i rijei razviti samopouzdanje u izraavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proirivanju znanja stranog jezika

17

 Nivo 5. razred Teme Porodica

Nastavni plan i program za peti razred, trea godina uenja engleskog jezika Aktivnosti RECEPCIJA: Gramatika
Uenici e ponavljati ili uiti:

Funkcije i vjetine Uenici e znati: upuivati odgovarajue pozdrave i odgovarati na njih

Vokabular
Uenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr.

Imenice: a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: brojive, nebrojive pravilnu/nepravilnu mnoinu Zamjenice: 1) neverbalno, npr.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora/opcije, ispunjavanjem tabele oznaavajui na odgovarajui nain potvrdne ili tane odgovore, odnosno negativne ili netane odgovore, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd. Line, subjekatski i objekatski pade Pokazne this, that, these, those Upitne, who, which, what, whose Prisvojne Neodreene, somebody, anybody, nobody Pridjevi: Determinatori, lanovi, a/an, the, nulti Prisvojni pridjevi, Pokazni pridjevi, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) Pridjevi za neodreenu koliinu i broj, e.g.

lanovi ue i neki lanovi ire porodice, npr. mother,grandfather, uncle, aunt, grandson kola, npr. school premises, school subjects, furniture, pupils things, extra-curriculum activities, some musical instruments, itd. Okruenje, seasons of the year, weather (npr. rainy, sunny) in the garden, (npr.vegetable/flo wer garden), some

kola vriti upoznavanje

Prvi stepen elementarnog znanja

Moje okruenje obraati se ljudima

Svakodnevni ivot

identificirati ljude i predmete 2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem tabela, biljeki ili reenica itd.

Slobodno vrijeme

locirati ljude i predmete

18

ivotinje Zemlje, narodi opisivati: -ljude i predmete -neka raspoloenja i stanja -trenutnu aktivnost b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas, i reagovati 1) neverbalno, npr.: traenjem odreenih informacija, izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd. 2) verbalno, npr.: postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, biranjem tanog odgovora, ispunjavanjem tabela i krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina zadatim rijeima, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.

some, any, much, many, all Upitni pridjevi, what, which, whose Opisni pridjevi, najei, u okviru datih tema Brojevi: 1-100 Glagoli: postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih Present Simple (potvrdna, negativna, upitna forma) Present Continuous (potvrdna, negativna, upitna forma) Glagoli be, have/have got (potvrdna, negativna, upitna forma) Modalni glagoli can, may (potvrdna, negativna, upitna forma) Imperativ, sva lica jednine i mnoine Prilozi (najei): -Mjesto -Smjer, npr. left, right, east, west traiti i davati informacije -Vrijeme, -Nain, npr. slowly, Quickly

gardening tools (npr. spade, rake, watering can), in the country (npr. camping, tent, lunch box, fire) Svakodnevni ivot, rutinske aktivnosti, shopping , npr. at the supermarket, buying some vegetables and fruits, going out (npr. library, swimming pool), my clothes, visiting relatives, friends, itd. Slobodno vrijeme, at the park (npr. slide, jungle gym, swing, jump rope), snow, snowball, snowman, outings ivotinje, domestic, wild animals, pets (osnovni vokabular) Zemlje i oblasti,

traiti i nuditi pomo (Can you help me? Can I help you?)

19

Prijedlozi: sluati oekujui da uju odreenu informaciju Mjesto, npr. in, on, under, behind, in front of Vrijeme, npr. in, on, at Reenica: izraziti na vrlo jednostavan nain: - slaganje i neslaganje - znanje i neznanje - sposobnost i doputanje (can, may) - ponudu (pismenu ili usmenu) koristei najosnovniji vokabular - sljedee emocije: slaganje, neslaganje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo, zanimanje i oduevljenje za neto, iznenaenje, razoarenje, zahvalnost - ideju posjedovanja (have, have got, Johns book, his house etc.) izviniti se i prihvatiti izvinjenje PRODUKCIJA: a) GOVOR: Uenici e: uestvovati u razgovoru sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom davati upute i nareenja igrati uloge recitovati, pjevati i igrati jezine igre itd. Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj, upitnoj i zapovjednoj reenici There is a/There are someIs there a? Are there any?

peoples, their culture (osnovni vokabular)

Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste: -

Skraenice, najee, npr. a.m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece Afikse, u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. s, ing Antonime, u vezi sa datim temama, npr. fast slow, up down, hot cold Sloenice, u vezi sa datim temama, npr. football, basketball, swimming-pool, penfriend Kolokacije, u vezi sa

b) PISANJE: Uenici e: prepisivati kratke tekstove pisati po diktatu ispunjavati tabele/krialjke ubacivati/podvlaiti/redati rijei u smisaone reenice pisati reenice koristei tanu formu glagola u zagradi dovravati reenice

20

 pisati kratke sastave na poznate teme itd.

datim temama, npr. outdoor sports, to do homework, make a phone call

sugerisati neku akciju (Lets )

prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu

govoriti na jednostavan nain o svakodnevnim aktivnostima i radnjama

21

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovna kultura, ples) kroz sportove i igre (Tjelesna i zdravstvena kultura) sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura) INTERKULTURALNE VJETINE: Uenici e se: upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku uenika, npr.: Dobar d an i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day) uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati: govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/ne itd. uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol), itd. UENJE KAKO TREBA UITI: Uenici e uiti da: razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih PROGRAMSKI SADRAJI Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta); Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou uenja); Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine); Gramatika ( gramatika podruja za dati nivo); Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i vjetinama).

22

DIDAKTIKO -METODIKE NAPOMENE U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude, razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika. Nastavnik treba da: paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli ra zred; pie pismene pripreme za svaki as; stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje; razvija od poetka radne navike; razvija komunikacijske sposobnosti; razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika; osposobi uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue; njeguje potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja; slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj situaciji, sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom; da se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima. da procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima; da primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup ; da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji; da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uslovima u kojima radi.

Praenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma paljivo i nenametljivo. Ono treba da je u funkciji motivacije uenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti uinak. Interdisciplinarni sadraj Uenje stranog jezika je izuzetno povezano sa podrujima drugih kolskih predmeta. Korelacija je naroito izraena sa predmetima li kovne i muzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, matematike (brojevi, sabiranje), prirode (nae tijelo i zdravlje, ivot i rad u koli, kuni ljubimci), vjeronauka (praznici), bosanski jezik (opisivanje), kultura ivljenja (higijenske navike). Interkulturalne vjetine Upoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje sa vlastitom kulturom i tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema razliitostima. Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u treoj godini uenja i dalje je naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i

23

trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Trajanje asa ne postavl jati kruto, prilagoditi ga raspoloenju i trenutnim potrebama uenika. Koristiti igru i pjesmu kao osvjeenje i uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti u nastavi. Nastavne metode i oblici rada Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad u parovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pje vanje horsko i pojedinano, pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending , igre rijeima, rjeavanje jezike zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali uinkoviti i koje treba primjenjivati. Napomena nastavnicima: Uvijek ima ti dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema uenicima u samostalnom sastavljanju i izgovoru reenica jer treba imati na umu da se radio uenicima koji su u hronolokom smislu uenici 4. razreda nekadanjeg osmogodinjeg obrazovanja.

24

1.2.2. FRANCUSKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJ A (3 sata sedmino / tjedno 105 sati godinje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO -OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u V razredu osnovne kole uenici treba da proire programske sadraje iz IV razreda i tee dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja - uenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui - razumije jednostavna uputstva, pitanja, izjave, upozorenja, kratka objanjenja nastavnika i pravilno reagira na iste - razumije kratke dijaloge na poznatu temu itanje i razumijevanje - prepoznaje slova, napisane rijei i kratke reenice - ita naglas poznate rijei i reen ice - ita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve rijei Govor - pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice - postavlja i odgovara na jednostavna pitanja - aktivno uestvuje u razgovoru po modelu - moe dati jednostavne informacije o sebi, svojoj porodici i prijateljima, koli itd. - opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju Pisanje - prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice - zapisuje poznate rijei ili krae reenice po modelu - pie kratke reenice ili sastave o sebi i svom okruenju Znanje o jeziku - Na ovom nivou uenja uenik jo uvijek ne stjee znanje o jeziku, nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente

25

Nivo 5. razred

Teme -Svakodnevni ivot (Porodica i ivot u porodici) -kola i uionica -Dani u sedmici

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraati se ljudima upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete, neka raspoloenja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih traiti i nuditi pomo traiti i davati informacije -na jednostavan nain izraziti slaganje i neslaganje, doputanje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo,

Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE

Gramatika Uenici e koristiti (ali nee uiti o tome): Imenice sa lanom u jednini i mnoini (le livre, la classe, l'cole, les livres...) Zamjenice: Line, subjekatski i objekatski pade Pridjevi: Prisvojni (mon ami, ma mre, mes parents) Pokazni (ce garon, cette femme, ces livres) Upitni (Quelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 100 (desetice) Glagoli: prezent (le prsent), imperativ (l'impratif) Pomoni glagoli avoir i tre (potvrdna, upitna i negativna forma) Prilozi: ze mjesto, vrijeme, koliinu (ici, aujourd'hui, beaucoup) Prijedlozi: , dans, de ... ( l'cole, dans la classe, le livre de mon ami) Reenica: Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj, upitnoj reenici

Vokabular - Svakodnevni ivot: (faire des courses, aller au march, aller au supermarch et acheter du pain, des fruits, du lait..., aller la bibliothque, au match de foot, visiter des amis) - lanovi ue i neki lanovi ire porodice (maman, soeur, grandpre, oncle, petit-fils) - kola: la classe, l'lve, l'instituteur, les matires, l'emploi du temps, la forniture scolaire) - Godinja doba (le printemps, l't, l'automne, l'hiver) - Dani u sedmici (lundi, mardi...) - Mjeseci u godini (janvier, fvrier...) - Atmosfersko vrijeme (Il fait beau, Il fait gris, Il pleut) - Poziv na proslavu roendana - Pisanje kratke estitke (Joyeux anniversaire ..., Joyeux Nol, Bonne Anne) - Jelo i pie (le petit djeuner, le djeuner, le dner, la soupe, l'omelette, la salade, le jus de fruits, le pain...) - Domae ivotinje (le chat, le chien, le cheval, la vache) - Dijelovi tijela (la tte, le bras, le pied, la main ... )

Osnovna kola

3. godina uenja francuskog jezika

-Godinja doba i mjeseci -Atmosfersko vrijeme Jelo i pie -Slobodno vrijeme Proslave (roendana, Nove godine, blagdana) Domae ivotinje Dijelovi tijela

Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr. pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora, odnosno tani h i netanih tvrdnji (V i F), povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, itd. 2) verbalno, npr. Ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa audio ili video zapisa, davanjem kraih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su uli sa audio ili video zapisa, popunjavanjem i itanjem tabela, biljeki ili reenica, itd.

Razvijanje poetnog znanja

26

zanimanje za neto, iznenaenje, zahvalnost i ideju posjedovanja izviniti se i prihvatiti izvinjenje prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu -govoriti na jednostavan nain o svakodnevnim aktivnostima estitati nekome roendan, Novu godinu, blagdan -rei ta vole / ele jesti, piti pozvati nekoga na roendansku proslavu -rei gdje stanuju -rei kakvo je vrijeme -nabrojati dane u sedmici, mjesece i godinja doba brojati do 100

b) ITANJE I REAGOVANJE Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas, i reagovati: 1) neverbalno izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih / netanih tvrdnji (V i F), itd. 2) verbalno, npr. Postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, biranjem tanog odgovora, ispunjavanjem i itanjem tabela ili krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina zadatim rijeima, dovravanjem rijei, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem reenic e koja je ispreturana u smisaonu cjelinu, itd.

27

PRODUKCIJA: a) GOVOR: Uenici e: - aktivno uestvovati u razgovoru sa drugim uenikom ili nastavnikom - davati upute i nareenja - recitovati, pjevati i igrati jezine igre - igrati uloge b) PISANJE: Uenici e: - prepisivati kratke tekstove - pisati krae diktate - ispunjavati tabele - ubacivati / podvlaiti / redati rijei u smisaone reenice - pisati reenice upisujui u praznine tanu formulu glagola u zagradi - dovravati reenice - pisati kratke sastave na poznate teme i sa poznatim vokabularom

28

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na podsticanje interesa za uenje stranih jezika, na usvajanje elementarnih jezikih sredstava i u svajanje strategija uenja stranog jezika. Uenici se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama, usvajaju ogranien fond rijei i izraza, pri emu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. U ov om uzrastu uenici rado i lako ue prikazujui scenski ono to su usvojili, tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija kratkih dijaloga esto biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepo znavanje ve nauenih rijei) horsko i pojedinano, te pisanje (prvo preslikavanje, a potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja). Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i interese uenika ovog uzrasta, kao i njihovih vrnjaka u zemljama frankofonskog govornog podruja. Budui da se odreene teme iz razreda u razred ponavljaju, omogueno je kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Uenici u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje iji jezik ue, nain ivota njenih stanovnika kao i da prepoznaju slinosti i razlike. Na taj nain kod uenika se razvija duh tolerancije. Uenicima se takoer prua mogunost susreta sa govo rnicima francuskog jezikog podruja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote. Uenici usvajaju i nove tehnike uenja stranog jezika kao to su prepoznavanje znaenja jezikih izraza, koritenja rjenika i leksikona p rilagoenih njihovom uzrastu i praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portofolija. Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. INTERDISCIPLINARNI SADRAJ INTERKULTURALNE VJETINE UENJE K AKO TREBA UITI

Uenici e uiti francuski jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta npr. - maternji jezik (svijet bajki i imaginacije, elementi dramatizacije neverbalno u funkciji teatarskog izraavanja) - likovna kultura (crtanje, slikanje, oblikovanje) - tjelesna i zdravstvena kultura (ples, sportske aktivnosti, igre) - muzika kultura (sluanje i pjevanje omiljene vrste muzike, upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoaima, muziki instrumenti) - priroda (dijelovi ljudskog tijela, znaaj ishrane za zdravlje, namirnice...) - matematika (brojevi) - kultura ivljenja

Uenici e se: - upoznati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene - upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog podruja i sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove i francuske kulture - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue (et bien, tiens, oh l l itd)

Uenici e uiti da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda

29

1.2.3. NJEMAKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA , (3 sata sedmino/tjedno 105 sati godinje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO -OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u petom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati/ ishodi uenja uenik moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza i reenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirati potrebna mu je znatna pomo da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod

itanje i razumijevanje

ita naglas poznate rijei i reenice zna pronai odreenu informaciju u jednostavn om tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno itanje pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice reproducira napamet nauene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunja va i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa n eke osobe) Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stjee znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

30

PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline: Uz ponavljanje i proirivanje tematskih cjelina obraeni h u treem i etvrtom razredu, u petom razredu e se ponuditi i nove cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Vjetine Uenici e znati: - imenovati predmete u svojoj sobi - rei koje je neto boje - opisati sebe i druge - imenovati voe i povre - rei ta vole jesti a ta ne - nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana - rei ta znaju uradi ti - rei u koliko sati i u koji dan se neim bave - nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - imenovati ivotinje u zolokom vrtu - pitati za cijenu - rei koliko neto kota - napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu

upoznavanje moja soba dijelovi tijela boje voe i povre, zdrava ishrana kupovina dnevne aktivnosti na igralitu ivotinje (zoloki vrt) karneval
Aktivnosti SLUANJ E I RAZUMIJEVANJE : Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - crtanjem, - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e itati reenice i krae tekstove, traiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: Gramatika Vokabular Uenici e usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.:

Uenici e: koristiti (ali nee uiti o tome): Imenice sa lanom u jednini i mnoini: das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamjenice: - Line zamjenice u jednini i u 1. licu mnoine - Prisvojne zamjenice (mein, dein, sein, ihr, unser) - upitne: wer, was, wann, wie, warum, welche (Farbe)

Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo. Und du?

Moja soba: das Bett, der Tisch, der Stuhl, der Computer, der Teddy, die Puppe...

Dijelovi tijela: der Kopf, die Nase, das Auge / die Augen, der Bauch... Ich habe zwei Augen. Maine Nase ist klain. Maine Augen sind blau... Voe, povre, kupovina: Der Apfel ist rot. Die Banane ist gelb. Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. Tomaten mag ich nicht. Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro. Dnevne aktivnosti: Ich frstcke um acht

1) neverbalno, npr: crtanjem., razvrstavanjem slika, pridruivanje m slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji

2) verbalno, npr: davnjem kraih odgovora, dopunjavanjem teksta rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom

Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu mnoine,: - negativan i upitni oblik glagola,

GOVOR: Uenici e: recitirati, pjevati, postavljati jednostavna pitanja, odgovarati na pitanja,

31

igrati uloge, pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. - za izraavanje elje oblik mchte - prezent glagola knnen i mgen u jednini, - imperativ za 2.lice jednine i 2. lice mnoine Brojeve : do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und i aber

Uhr Wann gehst du in die Schule?. Um zwei Uhr. Ich komme um sechs Uhr nach Hause. Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. Na igralitu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen. Kannst du hoch springen? Zoloki vrt: Der Elefant ist gro. Der Vogel kann singen.

PISANJE Uenici e: prepisivati pojedinane rijei , reenice i krae tekstove, rekonstruirati rijei, dopunjavati izostavljene rijei, od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice.

32

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na podsticanje interesa za uenje stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje te razvoj viejezinosti, na usvajanje elementarnih jezikih sredstava, usvajanje strategija uenja stranog jezika. Uenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraj u i za kojim ponavljaju. Uenici u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija nauenih modela kratkih dijaloga biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelaz i na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) -horsko i pojedinano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje rijeii kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica. Teme koje se obrauju u prve tri godine uen ja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i interesovanja uenika ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama njemakog govornog podruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentrinih krugova to omoguava kontinuirano po navljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Polazei od svojih vlastitih iskustava uenici u nastavi njemakog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se kod njih razvija duh tolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i primjenom odreenih autentinih materijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Mogunost autentinog susreta sa govornicima kojima je njemaki maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote. Uenici usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput - prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu sluanja ili itanja jednostavnih tekstova, - koritenja njihovom uzrastu prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa slikama), - praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za pos tignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarn i sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa ak tivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Muzika kultura, Priroda (igralite, zoloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo), Matematika (brojevi), Kultura ivljenja (moja soba, zdrava ishrana). Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

33

1.2.4.

ARAPSKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE KOLE -TREA GODINA UENJA (3 sata sedmino 105 sati godinje )

Uloga i znaaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili vie stranih jezika. Evropska Unija je multiet nika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Stoljeima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredn e veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 250 miliona govornika kao zvanini jezik koristi arapski. Pored toga, vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Sve prethod no spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne kole.
Cilj i zadaci uenja arapskog jezika

Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom je ziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinos ti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura; razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meu sobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje ra zliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

34

NIVO: TREA GODINA UENJA -V RAZRED OSNOVNE KOLE (3 sata sedmino/ 105 sati godinj e)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO -OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja

uenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razu mijevanja i logikog pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reen ica

ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica prepisivanje rijei i kratkih sadraja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje rijei i reenica

PROGRAMSKI SADRAJI

Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova; varijante pisanja slova; kratki i dugi vokali; sukun; tadid; tanwin; pisanje odreenog lana; vezivanje slova u rijei, sintagme i krae reenice.

35

Nivo

Teme

Funkcije i vjetine

Aktivnosti

Gramatika - Odreeni i

Vokabular Uenici e: uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) reenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju.

Uenici e znati: V razred Osnovna kola 3. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja - Pozdravljanje i poznavanje - Opisati porodicu, sebe i druge - Kua - Svakodnevni ivot - kola (sportske i kulturne aktivnosti) - Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - Koristiti brojeve do 20 (bez objanjavanja
inkongruencij)

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - bojenjem navedenih predmeta / osoba - lijepljenjem odn. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli odn. povezivanjem slike sa tekstomkoji uju, - podvlaenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uenici uli, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofon a, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei, sintagmi ili reenica i reagirati: 3) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem -povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr: - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja,

- Pozdravljanje na formalan i neformalan nain - Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici

neodreeni lan
- Elementarna

imenska reenica
- Upitna reenica - Gramatiki

enski rod (nastavci za .r.)

- Osnovne boje

(muki i enski rod)

- Pokazne

zamjenice (za blie i dalje objekte)

- Line

zamjenice (jednina i 1. lice mnoine)

- Pridjevi

- Iskazivanje starosti

(najee upotrebljavani)
- Prijedlozi (fi,

min, 'ila, `ala)

- Particip aktivni - Upitni izraz (min ayna)

36

-Proslava roendana, praznika

-Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta

- dopunjavanjem izostavljenih rijei ili sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona; - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom; - pjevati; - recitirati krae pjesmice; - glumiti..itd. PISANJE: Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja sintagmi i reenica (npr: Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje uenici treba da popune) - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

-Brojevi (do 20)

37

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE U prvim godinama uenja arapskog jezika panju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost uenika za ue nje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre, ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici asa i veoj angaovanosti uenika. Nastavnik treba da: paljivo planira svaki as, postavljajui ciljeve, detaljno razraujui naine ka ko da ih postigne, pripremajui materijale/opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne materijale u sluaju neoekivanih situacija, pripremajui zadatke za pojedine uenike, g rupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici; pie pismene pripreme za svaki as; da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uvjetima u kojima radi, procjeni kojim fondom r ijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima; da kontrolira i razvija kod uenika pravilno usvajanje izgovora; potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti; razvija pozitivnu atmosferu u uionici; razvija kod uenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje; razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika; razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksim alno koriste vlastite talente i sposobnosti.

Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa uenika prema kolskim obavezama. Nastavnik treba kontinuirano da prati i ocjenjuje rad svakog u enika. Interdisciplinarni sadraj U svim oblastima sadraj je povezan sa drugim kolskim predmetima crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura) plesom, igrom (Tjelesni a zdravstvena kultura) pjevanjem (Muzika/Glazbena kultura) zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (Priroda)

Interkulturalne vjetine Uenici e: upoznati kulturu i obiaje razliitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema razliitosti. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u treoj godini uenja preporuke se odnose prvenstveno na to da uenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nauene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre, njihove p rednosti su velike. Igre doprinose poveanju uenike aktivnosti, poboljanju njihovih jezikih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u uionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeu uenika i nastavnika, te izmeu samih uenika. Razvija se takmi arski duh, stvara iva atmosfera u uionici. Postojanje i njegovanje takmiarskog duha tijesno je povezano sa uenikom motivacijom za uenje jezika. Izlasci djece u prirodu su takoer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.

38

a x = b , x a = b , x : a = b ,a : x = b .

1.3. MATEMATIKA

39

MATEMATIKA
Za peti razred devetogodinje osnovne kole (etiri asa sedmino) PODRUJA Sticanje znanja: - poznavanje i upotreba matematikih simbol a, - formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N 0 - formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0, - formiranje pojmova i usvajanje procedura etiri osnovne raunske opercije u skupu N0, - usvajanje znanja o viecifrenim brojevima i njihovoj strukturi, - o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom mjestu, - o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza, - prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave, - upotrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom ivotu, CILJEVI Uenik e znati: - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematike simbole, - prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu, - sa sigurnou obavljati raunanja u N 0, - rjeavati brojevne izraze, - modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima, - prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatake), - uglove (crtati i klasifikovati), trouglove (crtati i klasifikovati), - prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate), - vanost procjene i provjere rezultata, - izraditi modele 1 mm2, 1 cm2, 1 dm2 i 1 m2 - izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz modela njihovih mrea i na druge naine, - izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 - izvesti jednostavnija praktina mjerenja i raunanja povrina i zapremina. OEKIVANI REZULTATI

Znanje

- o uglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i treini), - o trouglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravouglom trouglu, - o jedininim povrinama, o povrini pravougaonika (mjerenje i izraunavanje), - o izraunavanju povrine kvadrata, - o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra (mjerenje i raunanje), - o izraunavanju zapremine kocke.

40

Sposobnosti i vjetine

Razvijanje vjetina i sposobnosti: - usporeivanja, - nizanja, - slijeenja niza uputa, - prostornog organizovanja i orijentisanja, - vizuelizacije i vizuelnog grupisanja, - procjenjivanja, - prepoznavanja obrasca, - induktivnog miljenja, - induktivnog i analognog zakljuivanja, - razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja, - matematikog jezika, - prikupljanja, selekcije i koritenja informacija

Uenik e moi: - s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja, - izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, ab = ba, a(b+c) = ab + a c i sline), sigurno izvoditi osnovne raunske operacije u N 0, prepoznati i rjeavati osnovne oblike jednaina i nejednaina u N0, - koristiti pomagala za crtanje uglova, trouglova i pravougaonika, - mjeriti, jedininim povrinama, povrine (pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinine mjere, - koristiti se induktivnim i analognim miljenjem u rjeavanju razliitih zadataka i problema. Uenik e: - pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju, - nauiti da saslua argumentaciju i kritiki da preispituje line stavove i stavove drugih, - prepoznavati vrijednosti unutranjeg (nehedonistikog) ivota i unutranje nagrade, - poboljati vlastitu listu motiva, emocija i doivljaja, - prepoznati vanost matematikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu.

Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima: - uvaavanja argumentacije u branjenju linih stavova i stavova drugih, - vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija, - rada, posebno kolektivnog (timskog) rada, - pozitivnim crtama linosti, - vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih, - ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja, - samopouzdanja, samoaktualizacije, - uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju razliitih odluka.

Vrijednosti i stavovi

41

NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED (etiri sata sedmino) Programski sadraji

1. BROJEVI PRVOG MILIONA itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1 000 ponavljanje . Zapisivanje brojeva u obliku zbira viekratnika dekadskih jedinica . itanje, pisanje i uporeivanje brojeva prvog miliona . Klase i razredi. Mjesne vrijednosti cifara . Brojevna crta 0 1000000 .

2. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici ponavljanje . Povezanost sabiranja i oduzimanja - ponavljanje . Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) . Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu . Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) . Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak) . Primjena osnovnih svojstava sabiranja u raunanju . Brojevni izrazi sabiranjem i oduzimanjem . Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost zbira i primjena . Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena . Oduzimanje zbira od broja . Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadre slovo (promjenljivu) . Odreivanje nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjitelja . Rjeavanje jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a) b = c. Nejednaine oblika : x a < b , a x < b, x a b , x a > b , a x > b, x a b .

3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Mnoenja jednocifenim brojem . Nula i jedinica kao inioci/faktori . Dijeljenje kao obrnuta operacija mnoenju. Jedi nica i nula u dijeljenju . Mnoenje broja dekadskom jedinicom i viekratnikom broja deset. Mnoenja dekadsko m jedinicom . Dijeljenje broja dekadskom jedinicom . Mnoenje zbira i razlike brojem (Distributivnost mnoenja prema sabiranju i oduzimanju) . Dijeljenje zbira i razlike brojem . Pismeno mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem . Pismeno mnoenje i dijeljenje dvocifrenim brojem . Pismeno mnoenje trocifrenim brojem . Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asocijativnost mnoenja) . Zavisnost proizvoda od inilaca (faktora) . Nepromjenljivost proizvoda i primjena . Zavisnost kolinika od djeljenika i djelitelja . Nepromjenljivost kolinika i primjena . Mnoenje i dijeljenje proizvoda brojem . Mnoenje i dijeljenje koritenjem olakica . Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu (slovo) . Jednaine oblika : a x = b , x a = b , x : a = b, a : x = b. Nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b,a x b, x : a < b.

42

4. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama razliitog reda (stepena), sa zagradama i bez zagrada. Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima.

5. BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N

Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tablica sa razredima/klasama cifara. Upisivanje brojeva u tablice. Skup prirodnih brojeva ( N) i skup N0. Brojna poluprava brojeva skupa N0.

6. UGAO Par polupravih sa zajednikom poetnom takom ugao . Kraci i vrh ugla. Obiljeavanje uglova . Uporeivanje uglova . Pravi, otri i tupi ugao . Uglovi tangram figura . Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla . 7. TROUGAO Stranice, vrhovi i uglovi trougla. Stranice, vrhovi i uglovi trougla . Raznostranian, jednakok raki i jednakostranian trougao crtanje. Pravougli trougao crtanje. Crtanje tangram figura. Izraunavanje obima trougla .

8. POVRINA PRAVOUGAONIKA Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate . Uporeivanje i mjerenje povrine pravoug aonika . 2 2 2 2 2 Jedinine mjere za povrinu (1 m . 1 dm . 1 cm . 1 mm ; 1 a, 1 ha, 1 km ). Izraunavanje povrine pravougaonika (spec. kvadrata) . Mrea kvadra (spec. kocke). Izraunavanje povrine kvadra (spec. kocke) . Kvadratni oblici i kvadratni brojevi .

9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke. Uporeivanje i mjerenje zapremin e kvadara . 3 3 3 3 3 Jedinine mjere za zapreminu (1 m , 1 dm , 1 cm , 1 mm , 1 km ). Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke) . Povrina kvadra i kocke, zapremina kvadra (spec. kocke) zadacima iz prakse .

43

DIDAKTIKO -METODIKE NAPOMENE

BROJEVI PRVOG MILIONA Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koje su uenici stekli u okviru tematske cjeline hiljada. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona odnosno u skupu brojeva N 0. I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojni i perceptivno pre dodbeni, ali sa dominacijom brojnog pristupa. Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom svojstvu beskonanosti. Pojam beskonanosti treba kod uenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano. Mogue je koristiti izraz preko svakog broja. RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja raunskih operacija u prvom milionu, kada su u p itanju usmena raunanja. Pismenom raunanju dati adekvatan (ne prevelik) znaaj, s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom ivotu. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja pismenog raunanja na razvoj iroke lepeze uenikovih sposobnosti. Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda, jednaine i nejednaine rjeavati, iskljuivo, na osnovu definicija raunskih operacija i komponenti koje ih ine. Rjeavanje jednaina i nejednaina, u kojima je nepoznata na jednom mjestu, n e smije biti samo sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih logikih, problemskih, a posebno praktinih zadataka. UGAO I TROUGAO Imajui u vidu da uenici geometrijske sadraje u poetnoj nastavi matematike usvajaju polazei o d konkretnog, doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu treba zapoeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruenja. Posebnu panju treba imati kod formiranja pojma pravog ugla. Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogunost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeivanju uglova. Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram -set figura. POVRINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole) u pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za vei broj uenika. Ovdje preporuujemo da se uenje o mjerenju povrine isklj uivo vee za mjerenje povrine pravougaonika. Bitno je da uenici praktinim modelovanjem (isijecanjem u papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini kvadrata, a poslije toga i pravougaonika. Izraunavanje povrine pravo ugaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji ogoljava postupak izraunavanja povrine do tablinog mnoenja brojeva. Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine pravougaonika. MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVAD RA I ovdje treba poeti od modelovanja jedininih zapremina (kocki). Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno kod uenika razviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan vanog zakona konze rvacije zapremine koju uenik moe doivjeti slaganjem razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina. Preporuujemo nastavnicima i autorima udbenika da koriste jezike viestrukosti, na primjer uz rijei ugao, hiljada, trougao i rijei kut, tisua, trokut, s obzirom na potencijalno kretanje uenika u prostoru gdje se koristi bosanski, hrvatski i srpski jezik, u budunosti

44

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI Razumijevanje materije i problema. Razvijati pamenje te stvaralako i logiko razmiljanje. Razvijati matu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Vjetina odabiranja inovacija. Razvrstavanja, klasifikacije, usporeivanja. Nizanja, i slijeenja niza uputa. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Vizuelno grupisanje. Procjenjivanje. Induktivno miljenje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije. Konvergentan i divergentna produkcija ideja. Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Evaluacija efikasnosti uenja i rada. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAANJA Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih moi i limita. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. Uvaavanje razliitosti, tolerancija. Podrka drugima i servilna orijentacija. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad. Kulture rada pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole. Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope. AKTIVNOSTI UENIKA Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganja nastavnika. Sarauje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomae nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija,.... ) Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae zadatke. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji, mjesene i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima. Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjelu. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika. Redovito ocjenjuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke.

BROJEVI PRVOG MILIONA

Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje, itanje i pisanje brojeva koji su vei od hiljade. Povezanost brojeva i skupova. Dekadske jedinice i viekratnici dekadskih jedinica do miliona. Cifre, osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost Cifre. Veze brojeva i taaka poluprave. Ureenost skupa brojeva prvog miliona. Uporeivanje brojeva prvog miliona.

45

SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU

Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu. Nula kao sabirak.

MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU

Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje vie jednakih brojeva. Nealgoritamsko (usmeno) mnoenje. Algoritamsko (pismeno) mnoenje brojeva. Dijeljnje u prvom milionu kaosuprotna r.o. mnoenju. Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva. Algoritamsko (pismeno) mnoenje brojeva. Jedinica i nula u mnoenju i dijeljenju. Svojstva raunskih operacija.

Razumijevanje materije i problema. Razvijati pamenje te stvaralako i logiko razmiljanje. Razvijati matu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Vjetina odabiranja inovacija. Razvrstavanja, klasifikovanja, usporeivanja Nizanja, i slijeenja niza uputa. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Vizuelno grupisanje. Procjenjivanje. Induktivno miljenje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Evaluacija efikasnosti uenja i rada. Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamenja, uopavanja. Praenje niza uputa (algoritam) Uopavanja, prepoznavanja i koritenje obrasca. Induktivno analogno zakljuivanje. Praenje niza uputa (algoritam)

Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih moi i limita. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad. Kulture rada pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole. Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope.

Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganja nastavnika. Sarauje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomae nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija,.... ) Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae zadatke.

Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji, mjesene i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima. Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjelu. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika. Redovito ocjenjuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke.

46

BROJNI IZRAZI BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO

Prepoznavanje i raunanje brojnih izraza. Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva.

Praenje niza uputa (algoritam).

UGAO

Prepoznavanje ugla. Oznaavanje ugla. Prepoznavanje pravog, pravog, otrog i tupog ugla. Crtanje ugla i pravog ugla. Oznaavanje trougla. Prepoznavanje pravouglog trougla. Prepoznavanje jednakostraninog, jednakokrakog trougla. Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla. Prepoznavanje i crtanje tangramfigura. Jedinine povrine. Mjerenje povrine pravougaonika. Izraunavanje povrine pravougaonika (spec. kvadrata) i kvadra (spec. kocke)

TROUGAO

POVRINA PRAVOUGAONIKA

Razumijevanje materije i problema. Razvijati pamenje te stvaralako i logiko razmiljanje. Razvijati matu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Vjetina odabiranja informacija. Razvrstavanja, klasifikovanja, usporeivanja. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Vizuelno grupisanje. Procjenjivanje. Induktivno miljenje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika. Prostorne organizacije

Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad. Kulture rada pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole. Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope.

Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganja nastavnika. Sarauje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomae nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija,.... ) Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve

Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji mjesene i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima (individualizirano pristupanje uenicima kroz primjenu zadataka na vie nivoe sloenosti). Odvajanjem bitnog od nebitnog, precizira znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa, koja uenik treba usvojiti.

47

ZAPREMINA KVADRA Jedinine zapremine. (SPEC. Mjerenje zapremine kvadra. KOCKE) Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke)

i orijentacije. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Evaluacija efikasnosti uenja i rada. Apstrahiranja i konkretizacija vizualnog pamenja, uopavanja. Praenje niza uputa (algoritam) Uopavanja, prepoznavanja i koritenje obrasca. Induktivno analogno zakljuivanje. Praenje niza uputa (algoritam). Praenje niza uputa (algoritam).

informacije koje mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae zadatke.

Ostvaruje produktivnu, stvaralaku atmosferu istvaralaku i pozitivnu atmosferu u odjeljenju. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika. Redovito ocjenjuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke. U evaluaciji i ocjenjivanju koristi razliite oblike i strategije uvaavajui i samoocjenjivanje uenika zasnovano na utvrenim kriterijima.

48

1.4. PRIRODA

49

OEKIVANI REZULTATI
PODRUJA UENJA

CILJEVI

Uenici znaju
Uenici e stei znanje o :

ivotnim zajednicama, biljkama kao proizvoaima hrane i kisika, grai i funkciji biljaka, disanju biljaka, fotosintezi, cvijetu i cvatu, opraivanju i oplodnji biljaka Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, znaaju biljaka za ovjeka Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zatiti biljaka Uzgoju i zatiti ivotinja, njihovoj potrebi za hranom i kisikom, razmnoavanju i ponaanju ivotinja Ekologiji i ouvanju ivotne sredine

Nabrojati i opisati ivotne zajednice, kako biljke proizvode hranu i kisik, grau i funkciju biljaka i nain na koji biljke diu, objasniti proces fotosinteze, praviti razliku izmeu cvijeta i cvata, znati kako se vri oplodnja biljaka opraivanjem

ZNANJE

Da razliite biljke imaju razliita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jest ivi, znaaju biljaka za ovjeka Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i zatie biljaka Naine uzgoja ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i njihovom ivotu, nainu razmnoavanja i njihovo, ponaanju Da je ekologija nauka o ouvanju ivotne sredine, kako uenici mogu dati svoj doprinos ouvanju ivotne sredine

50

Uenici e : SPOSOBNOSTI I VJETINE

razvijati kri tiko razmiljanje sposobnost planiranja provoenje istraivanja izvoditi mjerenja dobivati i prezentirati dokaze razmatrati dokaze i vriti procjene prenostiti informacije putem individualnog i timskog rada

koristiti prethodna iskustva koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uslovima, te donositi o dgovarajue zakljuke koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje problema koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodii drutvu

kroz: traenje ideja i provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima sistematiziranje znanja prezentiranje postignutih rezultata

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Uenik e razviti pozitivne vrijednosti i stavove: prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu

pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti potivati razliite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijev anje svijeta u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota

51

NASTAVNI SADRAJI / Teme

1. 2. 3.

ivotne zajednice Biljke proizvoai hrane i kisika Graa i funkcija biljaka - korijen; graa i funkcija - izdanak; graa i funkcija - stablo; graa i funkci ja - list; graa i funkcija

4. 5. 6. 7. 8. 9.

Cvijet i cvat Opraivanje biljaka Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenje sjemenki i plodova Znaaj biljaka za ovjeka

10. Divlje (samonikle) i gajene biljke 11. Uzgoj i zatita biljaka 12. Uzgoj i zatita ivotinja 13. ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja) 14. Ekologija; ouvanje ivotne sredine 15. Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca, uzorak 16. O tijelima

52

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodinje osnovne kole. Njegove specifinosti se ogledaju u mogunostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na razliita podruja prirode i svijeta u irem smislu rijei. Stoga PRIR ODA, kao malo koji predmet u cjelokupnom kolovanju, doprinosi stvaranju uenikove cjelovite slike o svemu to nas okruuje u svijetu. To okruenje je potrebno spoznavati sa aspekta biolokih, hemijskih i fizikalnih procesa. Takav nain pristupa predmetu je priprema uenika za cjelovit nain shvatanja i rjeavanja problema, te priprema pojmovne podloge za budue predmete prirodnih znanosti u viim razredima, tj. fiziku i hemiju. Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario, neophodno je, to je vie mogue, prakticirati izvanuioniku nastavu gdje se posmatraju, prate i biljee prirodne pojave i procesi. Nain realizacije izvanuionike nastave bi planirale kole u ovisnosti o svojim mogunostima. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno uenje, problemski orjentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog ivota i okruenja u kojem uenik ivi. Gdje god je mogue nastavni sadraji koje planira nastavnik trebali bi se drati naela aktuelnosti u neposrednom okruenju uenika i lokalnoj zajednici. Posebnu panju je potrebno posvetiti uenicima s tekoama u razvoju.

53

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE) Planiranje, osmiljavanje igara i interakcijskog uenja, komuniciranje sa uenicima, diskutiranje, upuivanje uenika na razliite izvore znanja, ukljuivanje roditelja i drugih uposlenika u koli u realizaciju programskih sadraja, motiviranje uenika za rad

ivotne zajednice

Posjeduje znanje o ivotnim zajednicama livade, povrtnjaka, vonjaka, ume, bere, mora, jezera i vazduha, o uvjetima ivota i rasta biljaka i ivotinja u ivotnim zajednicama, o uzajamnom odnosu biljaka i ivotinja u ivotnoj zajednici.

Prepoznaje ivotne zajednice, opisuje ih, nabraja biljke i ivotinje, pravi lance uzajamnih odnosa, doprinosi poboljanju uvjet ivota u ivotnim zajednicama, posmatra i zakljuuje.

Pozitivan stav o ivotnim zajednicama, cijeni vrijednosti ivotnih zajednica, ne unitava biljke i ivotinje u ivotnim zajednicama.

Ispunjavanje domaih zadataka Saradnja, posmatranje, prikupljanje informacija, dogovaranje, diskutiranje, razmjena iskustava, predvianje, sakupljanje materijala, sistematiziranje

Biljke proizvoai hrane i kisika, vanost biljnog svijeta za ivot na Zemlji

Posjeduje znanja o biljkama kao proizvoaima hrane i kisika, vanosti biljnog svijeta za ivot na Zemlji

Prepoznaju razne biljke u okruenju, prikuplja razliite biljke i priprema ih za herbarijum, koristi dodate izvore znanja,

Pravilan odnos prema biljkama u okruenju,

Sakupljanje, sistematiziranje, zakljuivanje, izrada panoa. Pomaganje drugima

Posmatranje i procjenjivanje Osmiljavanje igara u uionici Organizacija praktinih vjebi Saradnja sa roditeljima

GRAA I FUNKCIJA BILJAKA korijen; graa i funkcija izdanak; graa i funkcija stablo; graa i funkcija list; graa i funkcija

Posjeduje znanja o grai funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima, grai i funkciji osnovnih dijelova

Razlikovanje biljnog od ivotinjskog svijeta, pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje grae korijena, izdanka, stabla i lista, povezivanje ve steenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrauje

uvanje biljnog svijeta u okruenju, uestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u koli i kolskom dvoritu

Sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrafa tematskih panoa, pomo drugima

Saradnja sa lokalnom zajednicom , koritenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka uenika, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti

54

Cvijet i cvat

Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu,

Razlikuju cvijet i cvat, znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu

Izgraen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu, uee u zajednikim radovima u koli na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova

Prikupljanje razliitih cvjetova i cvatova, pravljenje zbirki, izrada tematskih panoa

Planiranje, pripremanje i podsticanje uenika na kreativan i istraivaki rad Predlaganje i rukovoenje kolskim projektom

Opraivanje i oplodnja biljaka

Posjeduju znanja o prirodnom i vjetakom opraivanju i oplodnji biljaka

Sposobnost razlikovanja prirodnog i vjetakog naina opraivanja i oplodnje

Pozitivan stav o prirodnom i vjetakom opraivanju biljaka

Praktini radovi, izvoenje zekljuaka, predvianje

Planiranje, pripremanje, podsticanje, voenje Izrada edukativnih i didaktikih materijala Biljeenje, pomaganje, sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom, porodicom Procjenjivanje postignua

Raznovrsnost plodova i sjemenki

Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki, njihovoj ulozi u ivotu i razmnoavanju b iljaka

Prepoznavanje plodova i sjemenki razliitih biljaka, razlikovanje jestivih od nejestivih

Izgraen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom znaaju i razmnoavanju biljaka

Rad na prikupljanju plodova i sjemenki, pravljenje zbirki i tematskih panoa

Organizacija izleta u umu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje, praenje, procjenjivanje

Znaaj biljaka za ovjeka

Posjeduju znanja o znaaju biljaka za ovjeka

Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta, prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova, pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i ivotinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka, opisivanje izgleda i upotrebe biljaka odstrane ljudi Prepoznavanje znaaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu ivotinja, pravilna upotreba zatitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zatita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih ivotinja, sistematizacija ivotinja prema stanitu, nainu ishrane, izgledu i drugim karakteristikama

Ispravan stav prema biljkama i njihovom znaaju za ovjeka

Istraivanje u prirodi, izvoenje ogleda, koritenje dodatnih izvora znanja

Razvijanje interesovanja i poeljnih navika uenika Praenje zdravlja uenika Motiviranje uenika na igre i sport

Divlje (samonikle) i gajene biljke

Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i ouvanju zdravlja

Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama, pomo u gajenju biljaka

Prikupljanje, sistematiziranje, izrada panoa, pravljenje zbirki

Organiziranje malih radnih akcija, motiviranje uenika

Uzgoj i zatita biljaka

Posjedovanje znanja o uzgoju i zatiti biljaka, nainu uzgoja i nainu zatite biljaka

Izgraen pravilan stav prema uzgoju i zatiti biljaka

Praktian rad u uionici i izvan uionice,

Organizacija i izvoenje razliitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija ureenja izvora

Uzgoj i zatita ivotinja

Posjedovanje znanja o uzgoju i zatiti ivotinja, nainu i znaaju uzgoja i njihove zatite

Izgraen pravilan stav prema uzgoju i zatiti ivotinja

Praktian rad u seoskom dvoritu ili farmi, prikupljanje slika ivotinja, pravljenje panoa

Organizacija izlaska u prirodu Podstrekavanje, praenje, pomaganje

55

ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja)

Posjedovanje znanja o razmnoavanju i ishrani ivotinja i njihovoj potrebi za kisikom, uee u lancima ishrane

Pravljenje lanaca ishrane, nain ivota pojedinih ivotinja i njihovo razmnoavanja, potreba za kisikom

Pravilan odnos prema ivotinjskom svijetu

Izrada tematskih panoa, istraivanje dodatnih izbora znanja, praktini radovi u koli i izvan kole, posmatranje i zakljuivanje

Planiranje, pripremanje, podsticanje i rukovoenje u istraivanju Pomaganje uenicima u izradi kalendara, plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje, pripremanje, organiziranje Praenje, biljeenje, pomaganje Omoguavanje posmatranja, prikupljanje materijala, pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija ouvanja zdravog okolia

Ekologija; ouvanje ivotne sredine

Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o ouvanju zdrave ivotne sredine

Ouvanje ivotne sredine, uee u akcijama ureenja okolia, davanje doprinosa ouvanju ivotne sredine

Pravilan odnos prema ouvanju ivotne sredine.

Aktivno uee u ouvanju ivotne sredine, praktini radovi u koli i izvan nje, prikupljanje materijala za nastavu, istraivanje, zakljuivanje

Fizikalna svojstva tvari

Tvar/supstanca, uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava, vode koja kljua i isparava se, izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stavnje

Prepoznavanje agregatnih stanja vode, mjerenje temperature vode, izrada grafikona,

Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima, pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvoenje ogleda.

Aktivno uee u pripremi i izvoenju ogleda, preduzimanje mjera opreza, izvoenje zakljuaka i interpretacija dobijenih rezultata.

Planiranje i pripremanje ogleda, preporuka ire literature uenicima, praenje i ocjenjivanje

O tijelima

Usvojiti pojmove vrstih, tenih i gasovitih tijela, pravilnih i nepravilnih oblika, agregatnog stanja pojedine materije.

Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. obrnutim uranjanjem ae u vodu), usporedba pravilnih i nepravilnih oblika

Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vjetakim oblicima, pravilna upotreba materijala i pribora za izvoenje ogleda.

Istraivanje u neposrednom okruenju, izvoenje zakljuaka i donoenje sudova o pojedinim pojavama, aktivno uee u izvoenju ogleda.

Planiranje i pripremanje nastavnog procesa, upuivanje uenika na iru literaturu, praenje i vrednovanje rada uenika, pomo djeci s posebnim potrebama u radu.

56

1.5. DRUTVO

57

Nastavni sadraji / teme

1. Moja domovina 1.1. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1.2. Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine 1.3. Bosna i Hercegovina i okruenje 1.4. Glavni grad Bosne i Hercegovine, sredita kantona / upanija i njihova uloga 2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 2.1. Kulturne, prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 2.2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti Bosne i Hercegovine 2.3. Znaajni kulturno -historijski / povijesni objekti u zaviaju 2.4. Religija - pojam, vjerska slika zaviaja i naroda u Bosni i Hercegovini 3. Geografska obiljeja - odlike Bosne i Hercegovine 3.1. Prirodni resursi, geografske odlike -obiljeja Bosne i Hercegovine 3.2. Razvijenost Bosne i Hercegovine, privreda i turizam 3.3. Uzajamni odnos privrede 4. Saobraaj / promet 4.1. Vrsta saobraaja / prometa u Bosni u Hercegovini 4.2. Najvanije saobraajnice / prometnice i saobraajna / prometna povezanost 4.3. Saobraajna / prometna povezanost u naselju i Bosni i Hercegovini

58

TEME 1. Moja domovina 1.1. Moja domovina BiH 1.2. Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine 1.3. Bosna i Hercegovina i okruenje 1.4. Glavni grad BiH, sredita kantona/upanija i uloga. 2. Kulturno historijske / povijesne znamenitosti 2.1. Kulturno-prosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 2.2. Kulturno-povijesne znamenitosti BiH 2.3. Znaajni kulturno historijskih spomenika u zaviaju 2.4. Religija pojam, vjerska slika zaviaja i naroda u BiH

ZNANJE - Uenici na kartama/zemljovidima znaju poloaj BiH i granice sa susjednim dravama poloaj BiH - prepoznaju obiljeja domovine i znaju ih objasniti

SPOSOBNOSTI - Prepoznaju na kartama granice svoje domovine te ih znaju pokazati - prepoznaju dravna obiljeja - na kartama pokazati teritorijalno ureenje BiH, granice entiteta i kantona/ upanija

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE - Izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini, - Potovanje drugih naroda koji ive u naem okruenju.

AKTIVNOSTI UENIKA - Samostalna izrada dravnih obiljeja - Izrada karte sa entitetima

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - Pripremanje audiovizualnih materijala koji e pomoi u obradi gradiva i uenicima vjernije prikazati novo gradivo. - Pomaganje uenicima u izradi njihovih zadataka. - Organizacija posjeta - Organiziranje posjeta kulturno-historijskim znamenitostima - Organiziranje posjeta muzejima - Organiziranje akcija na ouvanju spomenika - Organiziranje posjeta vjerskim spomenicima

- Uenici znaju o kulturno historijskim spomenicima BiH - Znanje o najvanijim spomenicima iz prolosti BiH - Znanje o prolosti svog zaviaja - Vjerski spomenici naroda u BiH

- Razlikovati spomenike prema starosti i prema vanosti - Moi objasniti to simboliziraju odreeni spomenici u svom uem okruenju - prepoznavanje obiljeja vjerskih spomenika

- Razvijanje pozitivnih stavova o ouvanju kulturne batine iz prolosti domovine i naroda koji u njoj ive - Razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi.

- Izraditi replike spomenika ili ih nacrtati - Obilazak kulturno historijskih spomenika i rad na njihovoj zatiti i ienje okolnih prostora

59

3. Geografska / zemljopisna obiljeja BiH 3.1. Prirodni resursi, geografska obiljeja BiH 3.2. Razvijenost BiH, privreda i turizam 3.3. Uzajamni odnos privrede

- Znaju karakteristike svake od navedenih regija u kulturnom i privrednom pogledu. - Imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti

- Razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH

- Razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima

- Izrada karte prema privrednoj razvijenosti - Posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima

- Pripremanje uenika prema individualnim i grupnim zadacima - Pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva

- Organiziranje posjeta
4. Saobraaj/Promet 4.1. Vrste saobaraaja u BiH 4.2. Najvanije saobraajnice i saobraajna povezanost 4.3. Saobraajna povezanost naselja u zaviaju - O vrstama saobraaja koji je zastupljen u BiH - Najvanije saobraajnice/ prometnice u BiH - Saobraajnu povezanost u svom kraju - Pokazati na karti gdje se nalaze najvanije saobraajnice - Objasniti vanost dobrih saobraajnica za ivot ljudi i za razvoj privrede - Razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponaanja u saobraaju - Na karti ucrtati najvanije saobraajnice u BiH - Aktiviranje uenika na civilizirano ponaanje u saobraaju - Priprema audiovizuelnih sredstava za izvoenje nastave

60

DIDAKTIKO -METODIKE NAPOMENE

Nastavni predmet Drutvo zauzima sredinje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadraja ostalih predmeta u niim razredima osnovne kole. Po svojim programskim sadrajima i oblicima rada on prua neiscrpne mogunosti odgojno ob razovnih strategija koje potiu aktivno uenje i umijee kritikog miljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stupnju odraavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem uenik moe opisati svijet i suditi o njemu. U tom procesu vana je uloga suvrem enog uitelja. Nastavni predmet drutvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doivljajem neposredne stvarnosti i participiranjem kole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve sloenije zahtjeve ivotnog okruenja kao i potrebe stjecanja bazinih znanja koja garantiraju uspjeno snalaenje u drutvenim predmetima u viim razredima osnovne kole. U ostvarivanju sloenih pitanja razumijevanja uzrono -posljedinih veza i odnosa u drutvenim pojavama i pr ocesima koje predvia nastavni program kod uenika je prije svega potrebno poticati i razvijati znatielju i propitivanje te umijee kritikog miljenja a koje stavlja u funkciju vie mentalne procese. Ako polazimo od uvaavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta drutvo, za uenika je vano kako u predvienim nastavnim sadrajima i postavkama razmiljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmiljanjima , te kako iskoristiti odreene informacije sa razliitih stajalita, prosuiva ti o njihovim vrijednostima na osnov u linih potreba i ciljeva. Da bi uenici djelotvorno razmiljali, kritiko miljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga uitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvali tetne nastave drutva. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi uenike kroz procese uenja i njegove prednosti s aktiviranjem miljenja uenika, odreivanjem svrhe uenja (motivacijom), aktivnim ukljuivanjem uenika u procesu uenja razliitim teh nikama, poticanjem refleksije ( razliitost miljenja, poticanje samoistraivanja) olakava obradu informacija u procesu uenja i olakava kritiko miljenje. U ovom razredu uenici e proiriti svoja steena znanja o svojoj domovini, ljubavi prema domovini, kulturolokim razlikama koje postoje u naoj domovini . Takoer, uenici e posebno uiti i o ureenju svoje domovine te kulturno -historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno podruje. I na kraju, uenici e obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraajnoj povezanosti svoje domovine. Izuavanjem ovako predvienih sadraja uenici e stei potreb na znanja o svojoj domovini i tako se postupno ukljuiti u drutvene predmete koji su predvieni u viim razredima u osnovnoj koli. Primjenom metod a racionalnog uenja i motiviranjem uenika u obradi nastavni h sadraja uz aktivno uee nastavnika omoguit e uenicima stjecanje neophodni h znanja iz predmeta drutvo.

Pri realizaciji nastavnih sadraja treba teiti primjeni raznovrsnih izvora saznanj a. Potrebo je voditi rauna da nivo interpretacije odgovara uzrastu uenika, pa u tom cilju ograniiti broj termina sa kojima se uenici susreu prvi put. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja, to je znaajno za proirivanje znanja uenika.

61

1.6. OSNOVE TEHNIKE

62

OSNOVE TEHNIKE 5. razred devetogodinje osnovne kole

(ukupno: 35 asova)

Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5. razredu devetogodinje osnovne kole je da upozna uenike sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata ivota savremenog ovjeka, kao i da ih pripremi za to uspjenije pohaanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnika kultura (6., 7., 8. i 9. razred) i predmeta Informatika (6. i 7. razred).

Zadaci nastave iz predmeta: Osnove tehnike uvoenje uenika u tehnika i informatika znanja podizanje svijesti kod uenika o tehnikim i informacionim tehnologijama: pripreme, organi zacija, dostignua, mogunosti koje iste pruaju uvoenje uenika u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (kola, domainstvo...) upoznavanje uenika sa kreativnim raunarskim programima za ilustraciju i crtanje podizanje nivoa korelacije izmeu nastavnih predmeta: tehnika kultura, informatika, matematika, priroda, drutvo, kultura ivljenja upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnolokih karakteristika ovladavanje elementarnim postupcima obr ade materijala, kao i upotrebom alata razvijanje kreativnosti, mate, osjeaja za koristan rad i tehnikog stvaralatva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti osposobljavanje uenika za pravilno i b ezbjedno kretanje u saobraaju podizanje nivoa svijesti kod uenika o znaaju ouvanja ivotne okoline i uticaja tehnike na ivotnu okolinu, kao i o znaaju njene primjenea na zatitu ivotne okoline poticanje na samostalnost i samoinicijativu uenika ukazivanje na znaaj individualnog rada, sa postepenim uvoenjem rada u paru, kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu

NAPOMENA: 1. Nastavu iz predmeta Osnovi tehnike u 5. razredu u devetogodinjoj osnovnoj koli mogu izvoditi: nastavnici tehnikog odgoja nastavnici tehnikog odgoja i informatike profesori tehnikog odgoja i informatike nastavnici tehnikog odgoja i fizike nastavnici tehnikog odgoja, fizike profesori kulture ivljenja i tehnikog odgoja

b) Realizaciju nastavnog sadraja izvoditi iskljuivo podjelom odjeljenja na dvije grupe, pri emu u grupi ne bi trebalo biti vie od 16 uenika. NASTAVNE CJELINE I OBLASTI Uvod u nastavni predmet (1) Tehnika i informatika (15)

63

Informatika i tehnika (13) Izborni dio nastave (6)

UVOD U NASTAVNI PREDMET (1 sat) Sadraj nasta ve iz Osnova tehnike u 5. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehniku kulturu i informatiku, organizacija radnih mjesta, HTZ, literatura i pribor za praenje i realizaciju nastavnih sadraja.

TEHNIKA I INFORMATIKA (15 sati) Izrada meh aniko -tehnikih modela i maketa od upotrebne vrijednosti Definisanje osnovnih pojmova: ta je tehnika, podjela tehnike, zanimanja u t ehnici i informatici, historijski razvoj tehnike i informatike Savladavanje osnovnih pravila tehnikog crtanja:vrste lini ja, rukovanje i upotreba pribora za tehniko crtanje Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zatiti ivotne okoline: reciklaa, prerada starog papira, organizacija skladitenja papirnog otpada Usvajanje osnovnih znanja o saobr aajnim pravilima i propisima: uloga i znaenje saobraajnih znakova, osnovni pojmovi, regulisanje saobraaja na raskrsnicama, bicikl kao saobraajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktinog rada)

KREATIVNA RADIONICA: praktina primjena usvojenih znanja iz tehnikog crtanja, osobine materijala, obrada, alati i pribor za obradu papira, kartona, ljepenke, koe, platna, plastine folije, kao i iz saobraajno -tehnke kulture izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa , prigodnih estitki izrada igraaka, akcent baciti na kreativne igrake (razne vrste slaga lica od kartona) izrada modela saobraajnih sredstava (kopnenog, vodenog i vazdunog saobraaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehanikim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika informatika)

INFORMATIKA I TEHNIKA (13) historijski razvoj informatike, raunara i raunarske tehnologije definicija i pojam informatike, raunara i primjena informatike pojam hardvera i softvera dijelovi raunara savladavanj e osnovnih pravila koritenja raunara (ukljuivanji i iskljuivanje, pokretanje aplikacija, rukovanje tastaturom i miem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint osnove)

KREATIVNE VJEBE: praktina primjena usvojenih znanja iz tehnikog crtanja) izrada crtea geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno -obrazovnih panoa, prigodnih estitki izrada nacrta igraaka, kao i kreativnih igraaka (r azne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraajnih sredstava (kopnenog, vodenog i vazdunog saobraaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehanikim i fizikim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika-informatika) izrada kreativni h programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraajno -tehnike kulture

64

Tabela 1 Broj asova Nastavna oblast Obrada Uvod Tehnika Informatika Izborni dio nastave 5 4 Utvrivanje 2 2 Vjebe 3 2 Kreativne radionice 5 5 6 1 15 13 6

Tabela 2 Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Definisanje osnovnih pojmova: ta je tehnika, podjela tehnike, zanimanja u tehnici i informatici, historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti uenika Praenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika, kao i aktivno sudjelovanje u istom. Aktivno uee u kreiranju asa podrazumjeva adekvatnu pripremu uenika da prikupe odreeni broj informacija sa: medija, inerneta, literature i sl. (priprema multimedijalnog sadraja, pisanog materijala i crtea za izradu obrazovnog panoa) Oekivana postignua Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici, znaaju tehnike u svakodnevnom ivotu, razvoju tehnike, informatike, naunicima zaslunim za razvoj razliitih oblast tehnike, afirmacija i otkria iz tehnikih oblasti. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju), razvijanje opte kulture, proirivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema vanom segmentu ljudskog ivota (bez tehnike, tehnologije i informatike je nezamisliv ivot savremenog ovjeka u 21. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom razliitih metoda u cilju to kvalitetnije, zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. Postavljanje razliitih vrsta jednostavnih pitanja potie uenike na k valitetne odgovore. Nastavnik ilustruje, objanjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano, koji kreira zajedno sa uenicima. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik ukljuuje i multimedijalne sadraje: hronoloki prikaz tehnikih ostvarenja, podatke o ivotu ljudi zaslunih na polju tehnike.

65

Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehnikog crtanja: vrste linija, upotreba pribora za tehniko crtanje Aktivnosti uenika Aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastavnog rada. Praenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika, praenje multimedijalnih i drugih sadraja koji prezentiraju nastavno gradivo na asu. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehniko crtanje i njegovim pravilnim koritenjem, usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija. Oekivana postignua Uenici usvajaju osnovna znanja o tehnikom crtanju, znaaju poznavanja tehnikog crtanja, ulozi i znaaju tehnikih crtea. Usvajaju znanja o zanimanjima i strunoj spremi osoba koje se u profesionalnom ivotu bave kreacijama i ilustracijama razliitih dijelova maina, ureaja i sl. Aktivnosti nastavnika Izlae nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehnikog crtanja. Primjenjuje razliite metode u cilju to kvalitetnije, i afirmativnije prezentacije gradiva. Objanjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano, koji kreira zajedno sa uenicima. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik ukljuuje i upotrebu grafoskopa, radnih lista, a posebno multimedijalnih sadraja iz oblasti tehnikog crtanja.

Nastavna oblast i sadraj VJEBE: Tehniko crtanje VJEBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom, kartonom, ljepenkom, koom, platnom, plastinom folijom Aktivnosti uenika Oekivana postignua Aktivnosti nastavnika Uee u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehnikog crtanja: - vrste linija - crte A4 formata - okvir, zaglavlje i sastavnica Aktivno uee u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. Samostalan pristup radu, razvijanje vlastite kreativnosti i sticabje radnih navika. Uenici primjenjuju usvojena znanja o tehnikom crtanju na osnovu ega se stie ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Vjeba: savladavanje osnovama rukovanja proborom Vjeba: razvijanje osjeaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehnikom crteu. Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktian rad uvodi ue nike u sr primjene usvojenih znanja, demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije uenikih aktivnosti (samostalnost uenika u radu)

66

Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologi je u zatiti ivotne okoline: reciklaa, prerada starog papira, organizacija skladitenja papirnog otpada Aktivnosti uenika Praenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika, kao i aktivno sudjelovanje u istom. Praenje multimedijalnih i drugih sadraja koji prezentiraju nastavno gradivo na asu. Uz adekvatnu pripremu uenik moe na kvalitetan nain primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti, uestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Oekivana postignua Uenici usvajaju osnovna znanja tehnikim mjerama zatite ivotne okoline (reciklaa, organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva it tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zatiti ivotne okoline: reciklaa, prerada starog papira, organizacija skladitenja papirnog otpada. Koritenje razliitih metoda u cilju to kvalitetnije i afirmativnije. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik ukljuuje i upotrebu grafoskopa, izradu obrazovnog panoa, a posebno multimedijalnih sadraja iz oblasti osobina materijala, predmeta i ureaja tehnikim mjerama zatite ivotne okoline. Poseban obrazovni osvrt dati na tehnike mjere zatite ivotne okoline i uticaj fabrika za preradu papira na ivotnu okolinu, uticaj sjee ume na eroziju tla, industrijskoj preradi, reciklai i sl.).

67

Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraajnim pravilima i propisima: uloga i znaenje saobraajnih znakova, osnovni pojmovi, regulisanje saobraaja na raskrsnicama, bicikl kao saobraajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktinog rada) Aktivnosti uenika Praenje izlaganja vezanih za saobraajna pravila i propise, kao i aktivno sudjelovanje u istom. Praenje multimedijalnih i drugih sadraja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraajna pravila i propise. Uz adekvatnu pripremu uenik moe na kvalitetan nain primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti uestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Oekivana postignua Uenici usvajaju osnovna znanja o saobraajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o bezbjednosti u saobraaju, defin icijama: saobraajni znakovi, ta je pjeak, kolovoz, kolovozna traka, trotoar, saobraajna traka, pjeaki prelaz, nosivost, vozila, optereenje, radnje vozilom na putu, pravila regulisanja saobraajana raskrsnicama: pravilo desne strane, saobraajnim zna cima. Bicikl u javnom saobraaju, savladavanje vonje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke, zaustavljanje, mimoilaenje, startanje isl.) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o o saobraajnim pravilima i propisima, ulozi i znaenju saobraajnih znakova, regulisanju saobraaja na raskrsnicama. Primjena razliitih metoda u cilju to kvalitetnije, zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik ukljuuje i upotrebu grafoskopa, izradu obrazovnog panoa, radnih listi, a posebno multimedijalnih sadraja iz oblasti saobraajno tehnike kulture, bezbjednosti u saobraaju, faktora bezbjednosti i sl.

Nastavna oblast i sadraj KREATIVNA RADIONICA: praktina primjena usvojenih znanja iz tehnikog crtanja, o sobine materijala, obrada, alati i pribor za obradu papira, kartona i ljepenke, kao i iz saobraajno -tehnke kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa, prigodnih estitki izrada igraaka, akcent baciti na kreativne ig rake (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraajnih sredstava (kopnenog, vodenog i vazdunog saobraaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehanikim i fizikim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnikainformatika) Aktivnosti ue nika Oekivana postignua Aktivnosti nastavnika Uenici primjenjuju usvojena znanja o tehnikom crtanju na osnovu ega se stie ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Vjeba: savladavanje osnova ma rukovanja proborom Vjeba: razvijanje osjeaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehnikom crteu. Vjeba: razvijanje osjeaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri. Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na pra ktian rad uvodi uenike u sr primjene usvojenih znanja, demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije uenikih aktivnosti (samostalnost uenika u radu).

Aktivno uee u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehnikog crtanja. Aktivno uee u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. Samostalan pristup radu, razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika.

68

Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Definisanje osnovnih pojmova: ta je infomati ka, zanimanja u informatici, tehnici, fizici, razvoj informatike, informatike tehnologije, znaaj poznavanja osnovnih funkcija raunara, osnovni dijelovi raunara, uloga i znaaj poznavanja informatikih programa i aplikacija, ta je hardver, ta je softv er, funkcija tipki i tastature i perifernih ureaja, ta je folder -direktorij, ta je datoteka, na kojem principu radi raunar, kako obrauje podatke, te je podatak, ta je informacija Aktivnosti uenika Praenje izlaganja vezanih za definisanje osnovnih pojmova o informatici, o osnovnim funkcijama raunara, osnovnim dijelovima raunara, informatikim programima i aplikacija, hardveru, softveru, funkcijama tipki i tastature, perifernim ureajima, direktoriju, datoteci, principu rada raunara. Aktivno uee u kreiranju asa podrazumjeva adekvatnu pripremu uenika da prikupe odreeni broj informacija sa: medija, literature i sl. Oekivana postignua Nastavnik na ovaj nain moe stei uvid u predznamje koje uenik posjeduje i sa ime raspolae kada je u pitanju nastavak rada na asovima informatike. Uenici usvajaju osnovna znanja o tehnici, informatici, znaaju informatike i informatike tehnologije u savremenom ivotu ovjeka. Historijski razvoj raunara i raunarske tehnike , dananja dostignua o naunicima zaslunim za razvoj hardvera i softvera. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju), Razvijaju optu kulturu, proiruju vlastite afinitete i ljubav prema vanom segmentu ljudskog ivota (bez tehnike, tehnologije, informatike, i drugih tehnikih oblasti je nezamisliv ivot savremenog ovjeka u 21. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva vezanih za osnovne pojmove (infomatika, razvoj informatike, osnovni elementi raunara, znaaj poznavanja osnovnih funkcija raunara, uloga i znaaj poznavanja informatikih programa i aplikacija). Postavljanje razliitih vrsta jednostavnih pitanja potie uenike na kvalitetne odgovore, ilustruje, objanjava, prezentira i demonstrira. Nastavnik ukljuuje i raunar i direktno na raunaru prezentira gradivo.

69

Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila koritenja raunara: pokretanje raunara, osnovni i periferni ureaji. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom funkcije tipki raunara. Upo znavanje sa perifernim ureajima. Upoznavanje sa adekvatnim programima za unos teksta, za crtanje (Paint). Aktivnosti uenika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka, njena funkcija, rad sa miem, rad na tekstu, rad sa opcijama: pisanje, brisanje, kopiranje, rezanje, lijepljenje, memorisanje, kreiranje foldera i datoteke. Oekivana postignua Uenici usvajaju osnovna znanja o koritenju raunara: - kako kreirati folder, datoteku - kako ispisivati i ureivati tekst - kako povlaiti linije i ureivati iste, kako bojiti kreirane /nacrtane povrine - kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir, zaglavlje i sastavnicu na crteu odreenog formata (A4) - kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje - kako memori sati ureeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder - kako izai iz datoteke i i ponovno ui u nju, kako izvriti izmjene, memorisanje Aktivnosti nastavnika Aktivnost na prenoenju znanja znanja o osnovnim pravilima koritenja raunara. Izlaganje gradiva primjenom razliitih metoda. Postavljanje razliitih vrsta jednostavnih pitanja potie uenike na kvalitetne odgovore, ilustruje, objanjava, prezentira i demonstrira. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno ukljuuje i raunar kao osnovno sredstvo r ada, a pratea nastavna sredstva e biti: grafoskop i multimedijalni sadraji.

IZBORNI DIO NASTAVE (6) Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. razredu sastoji se od jedne od sljedeih oblasti:
1. 2. 3. 4. Izrada modela Izrada kolskih uila Izrada fotografija Tehniko -didaktiki ureaji za potrebe kole i osobnu upotrebu

70

1.7. KULTURA IVLJENJA

71

KULTURA IVLJENJA ZA V RAZRED

PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod uenika razvije potrebu za radom ,uenj em i potrebu za kunim poslovim. Upuivanje uenika na vrijednosti porodinog i drugih oblika drutvenog ivota. Da putem praktinih vjei uenici razviju svoju kreativnost koja e im u ivotu koristiti da stvaraju bolje uslove ivljenja . Da uenici steknu osnovna higijenska pravila pri odravanju line higijene, higijene stambenog prostora, odjee i obue . Uputiti uenike na izb or odreenih zanimanja i zanata. Poseban zadatak nastave kulture ivljenja j e da svojim sadrajem uspije izmjeniti loe steene prehrambene navike. Da se uenici naue pravilno odnositi prema privatnim i drutvenim dobrima, razvijanje ekolokog ponaanja . Ouvanje kulturne batine naih naroda i narodnosti , uenjem raznih obiaja, posjetom muzeja ,starina ,uvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nonji u okviru svoje porodice i sl. Upoznavanje uenika sa bolestima savremenog svijeta i tetnom dejstvu raznih toksikomanija OBRAZOVNI Razvijanje osjeaja i potrebe kod uenika za kulturnim ophoenje i ponaanjem u okviru svoje porodice , kole i drutva uope . Nauiti i h pravilima kulturnog ponaanja , kulturom dijaloga. Usvajanje znanja o kulturnom nainu stanovanja, odijevanja ,pravilnom prehranom itd. Nauiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugijim u sredini ivljenja i uope u ivotu . Razvijanje estetskih vrijednosti ivota . Stvaranje navika za tednjom linih, drutvenih i pripodnih materijalnih dobara. OEKIVANA POSTIGNUA MINIMALNA Zadovoljavanje u posjedovanju znanja o osnovnim i temeljnim potrebama kulturnog ivljenja djeteta uzrasta od deset godina. Koje se odnose na posjedovanje znanja o vanosti sprovoenja osnovnih higijenskih, zdravstvenih, estetskih i kulturnih potreba. Minimalni ishodi uenja o osnovama kulture stanovanja, odijevanja i prehrane treba da kod uenika razvija ili mijenja loe steene navike. DOVOLJNA Ishod uenja, ako kod uenika razvije smisao neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom ivotu . Ako se uenici osposobe da nauena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog ivljenja, putem praktinog rada mogu izvoditi meusobnom saradnjom, samostalno, grupnim radom, strpljivo i uporno sa izraenim takmiarskim osobinama. Ishodi uenja e biti zadovoljavajui , ako roditelji i nastavnici primjete pozitivne promjene u nainu ponaanja uenika VISOKA Ako se kod uenika razvije uspjena komunikacija potivanjem kulture dijaloga i meusobnog uvaavanja uenika i nastavnika. Razviti kod uenika meusoban odnos tolerantnog ponaanja i rjeavanje sukoba nenasilnim ponaanjem. Da posjeduju ljubav i pravilan odnos prema svim ivotnim dobrima koja su neophodna za kulturno ivljenje

72

PROGRAMSKI SADRAJ NASTAVNOG PREDMETA KULTURE IVLJENJA ZA V (PETI) RAZRED DEVETOGODINJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA 1 as sedmino - 35 asova godinje 1. UVOD

1. Upoznavanje sa programskim sadrajem, zadacima i obavezama .

(1 as)

2. SAVREMENA PORODICA (OBITELJ)

1. Porodini (obiteljski) ivot-lanovi obitelji, ravnopravnost i uvaavanje lanova porodice, p oznavanje porodinog porijekla 2. Potrebe savremene porodice-raspodjela poslova u porodici,ustanove koje pruaju pomo porodici.

(2 asa)

3. OPA KULTURA PONAANJA (BONTON )

1. Ljubav-porodina ljubav,nenasilno ponaanje u porodici, oblici nasilja u porodici i uope u drutvu, kultura dijaloga 2. Pravilan odnos prema ivotnim dobrima -privatnost, privatna imovina, uvanje drutvene imovine, ekoloka pravila ponaanja u sredini ivljenja i uope. 3. Pravilan odnos prema starinama - ouvanje kulturne batine sredine ivljenja, uope nae domovine BOSNE I HERCEGOVINE, tradicije i tradicionalnih obiaja naih naroda, prednosti i bogatstvo raznolikosti u naoj dravi BOSNI I HERCEGOVINI, potivanje drugih i drugijih 4. Obilazak starina, obiljeavanje i uenje tradicionalnih obiaja i sl. 5. Vjeba izrada portofolije - Starine moga zaviaja 6. Kultura demokratskog pona anja-pojam demokratskog drutva , kako ostvariti svoje pravo i rijeiti problem demokratskim putem, mali demokratski 7. Sistematizacija iz programskog sadraja ope kulture ponaanja

(7 asova)

4. KULTURA STANOVANJA

1. Estetski elementi u stanu-tekstil, zidni ukrasi, narodne rukotvorine, sitni ukrasni predmeti 2. Vjeba Izrada ukrasnog predmeta , araniranje cvijea 3. Tradicionalni elementi stanovanja -arhitektura bosanske kue 4. Posebna obiljeja seoskog stanovanja-gospodarski objekti 5. Vjeba - Moj izbor namjetaja za moj 6. Razvijanje i sprovoenje stambene kulture -koritenje zajednikih prostorija i prostora, u sredini iv ljenja, potivanje kunog reda (6 asova)

5. LINA HIGIJENA

1. Bolesti uzrokovane nehigijeno m (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) 2. Vjeba estetika lica, kose, noktiju, tijela i sl., vrste zanimanja i zanata posjeta frizerskom, kozmetikom i drugim salonima za uljepavanje (2 asova)

73

6. KULTURA ODIJEVANJA

1. Vrste materijal a za izradu odjee -prednosti i nedostatci prirodnih i vjetakih 2. Boje u odijevanju-osobenost svake boje, osnovna pravila dobrog kombinovanja boja 3. Vjeba - kombiniranje dijelova o djee u jednu estetsku cjelinu 4. Narodne nonje u BiH sastavni dio kulturne b atine, vrste runog rada 5. Pratei elementi u odijevanju -vjeba vezivanja kravate, marame i sl. 1. Hranljivi sastojci hrane neophodni za rast, razvoj, rad i ouvanje zdravlja, pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalor ijska vrijednost 2. Prehrambene namirnice vrste namirnica, njihova upotrebna i hranljiva vrijednost , higijena i pravilno uvanje namirnica 3. Kulinarski postupci pripreme hra ne i kontrola kvaliteta hrane, ekoloka proizvodnja hrane 4. Vjeba pravilan nain komb iniranja namirnica pripremanje uinr i jednostavnog jela 5. Sistematizacija rada iz prehrane (5 asova) (5 asova)

8. PREHRANA I ZDRAVLJE

7. VANOST PREHRANE

1. Bolesti uzrokovane nedostatkom hranljivih sastojaka u hrani, nedostatkom hrane, nepravilnom, prekomjernom i nehigijenskom prehranom.

(1 asa)

9. SERVIRANJE HRANE I PONAANE ZA VRIJEME JELA

(1 asa)

10. TRADICIONALNO KULINARSTVO

(2 asa)

11 . EKONOMIKA DOMAINSTVA

(1 asa)

12. LJEPA STRANA IVOTA

1. Hobi , zabava, znaaj odmora, sporta i rekreacije za kulturno ivljenje 2. Evaluacija programskog sadraja kulture ivljenja

(2 asa)

Navedeni programski sadraj nastavnog predmeta kulture ivljenja po obimu, teini, metodama rada i pristupu prilagoditi uzrastu dijeteta od 10. godina, to jest ueniku petog razreda osnovne devetogodi nje kole.

74

1.8. LIKOVNA KULTURA

75

LIKOVNA KULTURA
(jedan sat sedmino - 35 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO -OBRAZOVNOG RADA
PROGRAMSKI SADRAJI TEMATSKE CJELINE, OBLASTI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OBRAZOVNI CILJEVI - Prepoznati i uporediti na svojim umjetnikim radovima prostornu organizaciju kompozicije: - statinu dinaminu, - vodoravnu /horizontalnu/ - okomitu /uspravnu/ - krunu - piramidalnu - slobodnu - Moi registrovati, razumjeti i predstaviti razliite forme organizacije kompozicije upotrebom crtakih tekstura. ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI - Dalji rad na razvijanju senzornih, manipulativnih, izraajnih i praktinih sposobnosti kod uenika sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura,u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora - Razvijanje sposobnosti kombinatorike, logikog zakljuivanja, divergentnog miljenja -Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima, ouvanje kulturne batine i prirodne okoline

MOTIVI I TEHNIKE - Iz neposrednog okruenja:ljudi, ivotinje,biljke,pojave u prirodi,objekti, prostori - Korelacija sa drugim predmetima /sadraji drugih predmeta/: maternjeg Jezika,/pria,bajka, Pjesma, poslovica.../ Prirode i drutva , Matematike, istorije/historije, muzike I tjelesne culture, kulture ivljenja, BiH kulturne batine - Njegovanje tradicije i narodnih obiaja: praznici, znaajni datumi, etnografsko naslijee - Primjena taaka i crta/ linija sa svim karakteristikama i svojstvima u isticanju teksture - Kompozicioni /prostorni/ odnosi u Vizuelno likovnim sadrajima - Primjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova - grafitna olovka, tu i pero, Tu i drvce, tu i kist,lavirani Tu, flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen

1.TAKA I LINIJA

Prepoznavanje,uoavanje /registrovanje/ odnosa u svom okruenju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: -statina i dinamin a -vodoravna /horizontalna/ -okomita/uspravna -kruna -piramidalna -slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/,taaka u Cilju ostvarivanja Prostornih organizacija Kompozicije. -Kombinovanje /linije /crte/ sa plohom, Takom i mrljom i Njihov odnos -Crtake teksture

- Izgraivanje pozitivog odnosa - Usvojiti pojmove prema radu: Organizacije inicijativa, kompozicije: samostalnost, istrajnost, - statino i dosljednost, dinamino angaovanost, - vodoravno spremnost za /horizontalno/ saradnju, i timski rad - okomito /uspravno/ - Razvijanje humanih - kruno odnosa, solidarnosti; - piramidalno jaanje i bogaenje - slobodno emocija

76

2. BOJA - Sposobnost opaanja, prepoznavanja i predstavljanja uoenog u okruenju i na likovnim djelima: - likovnih elemenata i - principa komponovanja mrlja, ploha, potez, debeli namaz, lazurni namaz, kompozicija boja, harmonija, ritam, dominacija, harmonija ahromatske boje u funkciji bogaenja palete boja - Oslabljene i intenzivne boje - boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura

- Akvarel, gva, tempera, kola, pastel, zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene votanim bojama/, flomasteri u boji /za manje formate radova/, mozaik

- Uoavanje znaaja obogaivanja izraza uvoenjem vie valerskih vrijednosti boje. - Uoavanje, shvatanje znaaja i mogunosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja, kao i naina njene primjene - Lazurno, transparentno, boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/. - Pastuozno, naglaen deblji nanos boje /uoava se potez kista, rukopis autora/. - Razumjeti i moi predstaviti oslabljenu boju /mijeanje boja/ proirivanje /bogaenje/ palete boja - Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja, ploha, potez, debeli namaz, lazurni namaz, kompozicija boja, harmonija, ritam, dominacija

- Razvijanje sposobnosti posmatranja, sintetikog koncipiranja, uoavanja, zakljuivanja, snalalji vosti, kreativnog, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate, orijentacija u vremenu i prostoru - Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja, valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti, za njihovu primjenu u praktinom radu /realizaciji likovnih radova/, odjevanju, oplemenjivanju ivotnog prostora, kreiranju znakova vizuelnih komunikacija, kreiranju izgleda upotrebnih predmeta.... - dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadraja; pjesme, prie, dogaaja, pojava u prirodi, osjeanja, emocija i slino kroz likovni izraz

3. PLOHA - Dalje savladavanje oblasti grafike, graenje i razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu i oblasti grafike. - dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta. - Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja, slikanja, grafike - Papir grafika /izrada ablona od papira kartona/ - Visoki tisak, linorez /izrada ablona, kliea na linoleumu/ - Kola kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta

- Uoavanje znaaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije - Razumijevanje sloenih grafikih odnosa, rad na izradi kliea za visoki tisak /linorez, karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafikom izrazu. - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal, kaligrafija, minijatura, vizuelna informacija, znak, linorez, visoki tisak, grafiar

77

4. POVRINA - Povrina u likovnoj oblasti: dizajna, grafikog dizajna, industrijskog dizajna, primijenjene umjetnosti - Uloga povrine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici, spotu, TV poruci, plakatu kroz razliite kompozicije /dinamina i statina kompozicija/ - Uloga povrine u formi poruke, novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija, odnos povrina i vizuelna jasnoa poruka - Sloenija kreativna rjeenja i realizacija u razliitim materijalim a - Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/, novih znakova, odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige, kolskog lista/ - Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/

- Razumjevanje uloge i znaaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogunosti ma koritenja sa ciljem prenoenja vizuelnih informacija - Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka - Uoavanje znaaja uloge povrine u naglaavanju vanog /bitnog/; malo-veliko, statino -dinamino, svijetlo-tamno - Uoavanje izraajnih mogunosti stripa /sinteze slike i teksta/ - Razumijevanje spota, TV poruke, plakata kao forme vizuelnih komunikacija - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: vizuelna informacija /poruka/, industrijski dizajn, spot, TV poruka, statino, dinamino

78

5. MASA I PROSTOR - Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru - Puna plastika u prostoru - Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamina skulptura - Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef, meco reljef /srednje ispupene forme, 1-2 treine mase u prostoru/, visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ - Masa i prostor u arhitekturi, elementi graenja: - Konstrukcija - Zid - Stub /kvadrtine osnove/ - Stup /krune osn ove/ - Krov

- Uslonjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti: oblikovanja, graenja, primijenjene umjetnosti i dizajna - Upotreba svih materijala dostupnih dostupnih uzrastu - Rad na karakterizaciji figura u prostoru, odnos dijelova i cjeline - Realizacija plitkog reljefa - Ravnotea i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpturre u prostoru - Organizacija prostorne kompozicije razliitim elementima /po veliini i obliku/, instalacija, prostorna organizacija /maketa, urbanizam/

- Razumijevanje i mogunosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru - Sticanje sposobnosti prevoenja /transpono vanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ - Prostorna organizacija moe imati malu i veliku masu: mobili rad na organizaciji ravnotee i pokreta - Usvojeni pojmovi: Masa, prostor, gradnja, arhitektura, graenje, elementi graenja, zid, stub, stup, krov, niski /plitki/ reljef, meco reljef, visoki reljef, mobili /skulptura u pokretu, pokretne forme/

79

OEKIVANI REZULTATI Sa uenicima se radi na daljem usvoju i proirivanju znaja o upotrebi materijala i sredstva koji se koriste u oblasti taka i linija: da znaju razlikovati vrijednosti linija, po intenzitetu /jaini/ , po prostirnoj orijentaciji, da mogu prepoznati ritam i upotrebljav ati ga u svom likovnom izrazu, da mrlju i taku koriste kao likovni elemenat u predstavljanju razliitih tekstura i osmiljavanju kompozicije, organizacije kompozicije: statina i dinami na, vodoravna /horizontalna/, okomita /uspravna/, kruna, piramidalna, slobodna da znaju da je povrina omota nekog oblika /objekta, predmeta/ u prostoru da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta /neke graevine/ da usvoji termine, elementi gra enja, arhitektura, konstrukcija, zid, stub, stup, krov da dalje usavravaju tehniku koritenja; olovke, tua i drvceta, tua i kista, da savladaju tehniku laviranog tua, da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim tehnikama; akv arelu, gvau, temperi, kolau, pastelu, flomasterima u boji, mozaiku da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja /da jedna boja moe biti svjetlija i tamnija/ da se mijeanjem mogu dobiti tonovi drugih boja da proiruju znanje o kompl ementarnom kontrastu /boje koje se slau, a nalaze se u suprotnosti/, usvojit e da nain na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/, lazurno i pastuozno, rukopis autora da usvoje pojam klie, ablon /matr ica/, grafiki otisak, grafiar, tampanje da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za visoki tisak, linorez, papir grafika da znaju osmiljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst, izrada stripa, naslovne strane knjige da uoavaju odnose u prostoru, uoavaju proporcije, prepoznaju karakter oblika da su sposobni organizovati kompoziciju po principu pokretne ravnotee /mobili/, da znaju ta je simetrija i asimetrija, -da su u stanju izvesti prostorni crte /crte sa tankom mekom icom/ da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ da raspoznaju ta je puna plastika /figura u prostoru/, a ta reljef: plitki, meco i visoki reljef da rade na jednostavnim rjeenjima grafikog dizajna, odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu, plakat, papir za pakovanje../ da kreiraju kadar stripa ili strip, TV spot. da usvoje pojmove, vizuelna informacija, kadar, strip, fotografija

za oblast slikarstva: -

za oblast ploha/grafika: -

za oblast povrina, masa i prostor: -

80

STRUKTURA PROGRAMA 1. TAKA I LINIJA Likovno podruje crtanje: Organizacija kompozicije, smjetanje rada u zadati format, dinamina i statina kompozicija, horizontalna /vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kruna, piramidalna /trougaona/, slobodna /rasprena/, dominacija 2. BOJA Likovno podruje slikanje: U slikanim radovima primjenjivae se kao izraajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje, potezi, lazurni /tanki/ nanos boje, pastuozni /debeli/ nanos boje, harmonian /skladan/ odnos boja, ritam, dominacija 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizovae se sve likovne oblasti koje se u svojoj konanici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi; crte, slika, grafika. U petom razredu, pored navedenih organizacija kompozicije, dalje e s e raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta, s obzirom na uzrast interes uenika biti e usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike, jednobojne i viebojne /visokog tiska/, u tehnici papir grafike i linoreza. 4. POVRINA Tematska oblast Povrina realizuje se kroz likovne oblasti; dizajna, grafikog dizajna, industrijskog dizajna, primijenjene umjetnosti, kompjuterske grafike, spot, TV poruka, plakat, navedenih kompozicionih odnosa: dinamina i statina kompozicija, horizontalna /vodor avna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kruna, piramidalna /trougaona/, slobodna /rasprena/, dominacija. Znakovi vizuelnih komunikacija, kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. Uenici rade na izradi stripa, znakova vizuelnih komunikacija, anlizi fotografije, uoavanju i razumijevanju spota, vizuelne medijske poruke. 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje, graenje, primijenjenu umjetnost i dizajn. I dalje u ovom uzrastu prisu tan je izraen interes za oblikovanjem u prostoru, koje djeca doivljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralakim procesom. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupani uzrastu i psihofizikim mogunostima djeteta. Definiu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici, mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef, meco reljef, visoki reljef/. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija, zid, stub, stup, krov.

81

DIDAKTIKO -METODIKE NAPOMENE Likovna kultura u V razredu , podrazumijeva poetak sintetikog koncipiranja vizuelnog doivljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno steenim znanjem, bogaenjem novim likovnim sadrajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doivljavanja likovne umjetnosti. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. 2.
OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih fo rmi

Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja. Za oblikovanje na plohi kroz podruja:
CRTANJE SLIKANJE GRAFIKA PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Oblikovanje u prostoru kr oz podruja:

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sv e razrede od 1-9. razreda.
1. 2. 3. 4. 5. TAKA I LINIJA BOJA PLOHA POVRINA MASA I PROSTOR

Ovakva forma obezbjeuje kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazov anje. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme / obezbijedio bi veu preglednost i sistematizovanje gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i p rezentiranja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i razrij ee putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmi ljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu z adatih nastavnih tema putem kojih uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja.

82

Motivi teme /likovni sadraji/ Zahvalne teme za likovno kreat ivni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema svojo vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto sta novanja, prostori, objekti, pojave u prirodi, biljke sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, bajka, poslovica, basna, pjesmica, matematike, prirode i drutva, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture ivljenja iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee znaajna umjetnika ostvarenja iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrjeavanje likovnih z adataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ula, muzika...

POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI

CRTANJE : usvojiti pojmove organizacije kompozicije: statino -dinamino, vodroravno uspravno, kruno, piramidalno i slobodno SLIKANJE: uoavanje znaaja obogaivbanja izraza uvoenjem vie valerskih vrijednosti boje, usvojeni pojmovi mrlja, ploha, potez, pastuozni namaz, lazurni namaz, kompozicija boja, harmonija, ritam, dominacija GRAFIKA: malo-veliko, statino -dinamino, svijetlo -tamno, klie za visoki tisak linorez, karton grafiku, inicijal, kaligrafija, minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: masa, prostor, gradnja, arhitektura, graenje, elementi graenja, zid, stub, stup, krov, niski /plitki/ r eljef, meco reljef, visoki reljef, mobili /skulptura u pokretu, pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafiki dizajn, vizuelna informacija /poruka/, industrijski dizajn, spot, TV poruka, statino, dinamino OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovn a kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na injenicu da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: 1. estetskog 2. psiholokog 3. pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju j er imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta;

83

1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadraja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu. Uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da usvajaju likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji djete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod ueni ka sposobnost uivanja i razumijevanja umjetno sti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovn o kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

84

1.9. MUZIKA/GLAZBEN A KULTURA

85

MUZIKA /GLAZBENA KULTURA ZA V RAZRED

(1 sat sedmino - 35 sati godinje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO -OBRAZOVNOG RADA
PODRUJA UENJA CILJEVI Sticanje znanja o : - mjeoviti hor i vieglasno pjevanje ; horski glasovi; - tano imenovanje nauenih notnih trajanja, oznaka i termina (italijanski) - pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom; - svjesno izvoenje jednostavnih brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2, 3 i 4-dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom; - sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranmana uz svjesno koritenje muzikih znanja; - orkestarskim instrumenatima po grupama: gudaki, duhaki drveni i limeni, udaraljke; OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: - osnovnim elementima vokalne tehnike (tana intonacija, dikcija, artikulacija), te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzikog djela u horu i orkestru; - osnovnih muzikih pojmova iz metrike, ritmike i melodike; - svjesno obrazlae najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranmana; - pokazuje veliku zainteresovanost i ljubav prema muzici, svjesnost o znaaju i potrebi muzike u iv otu;

ZNANJE

Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - samostalnog uoavanja, saoptavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu; - samostalne i kvalitetne interpretacije muzikog djela (od solistikog do skupnog); - memoriranja djela, naslova i autora; - sistematiziranja muzikih znanja uz koritenje muzikih termina; SPOSOBNOSTI I VJETINE - Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi); predvianja rezultata - koritenja znanja u osmiljavanju ideja za kreativno ispoljavanje i izraavanje doivljaja (likovno, literarno i pokretom);

- svjesno prihvata i ispravlja svoje greke u intonaciji i u muziciranju; ukazuje i na greke i ispravlja i druge; - prethodna muzika iskustva i muzike termine koristi u daljem uenju; - ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvoenja i sluanja djela; - uivanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu; - pred novim muzikim zadatkom pita i trai odgovor;

- slobodno izlau svoje miljenje i

ideje i prave poreenja ostvarenog;

86

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - samokritinost prema sebi kao izvoau (vokalnom i instrumentalnom), a u odnosu na druge - postaje sve snanije i intenzivnije ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE - ispoljavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadrajima iz muzike batine BiH - svjesnost znaaja muzike u ivotu i potrebi uenja o muzici i muziciranja kroz itav ivot - vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne elje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba

- Razvijati samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja; - Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i kritiku, a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih; - Uoava i hvali; aplauzom nagrauje najkvalitetnije izvoenje; - Ispoljava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i sl. - Trai sam i sa vidnim adovoljstvom se ukljuuje u muziko -scenske i druge projekte sa muzikom; - Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije; - Djeluje i na druge da slijede njegov primjer; - Propagira upis mlaih uenika u muziku kolu;

STRUKTURA SADRA JA

I. II. III. IV. V.

PJEVANJE I SVIRANJE MUZIKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUANJE MUZIKE DJEIJE STVARALATVO

87

DIDAKTIKO -METODIKE NAPOMENE Iako u uslovima minimalnog broja asova (1 as sedmino) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedini uenici u oblasti melodike (tana intonacija, irenje opsega glasa, memorisanje melodije), ili ritmike, posebno intenzivno raditi na kultivisanju djeijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoavanj a glasa u skupnom muziciranju. U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici, raditi vrlo seriozno na osvjetavanju i koritenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzikih termina u muzikom opismenjavanju. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjeaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom, polazei od svjesne analize notnog zapisa , te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu, te upoznavanje novih notnih znakova i mjere ( 6/8, informativno ). I dalje raditi na sve samostalnijem odreivanju osnovnih elemenata muzikog djela, a posebno zapaanju i odreivanju forme muzikog djela (muzika reenica, tema, fra za, cjeline), izvoaa i sastava, muzikih instrumenata orkestra, vrste glasova u horu (etveroglasni hor). U skladu sa smanjenim brojem asova u odnosu na predhodna etiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje, kao i sluanje muzike, a p osebno broj muzikih igara i brojalica. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku kolske godine. Nakon doivljaja pjesme u izvoenju nastavnika i sa CD -a, djeca je ue pjevajui uz nastavnika, u cjelini, uz pratnju melodijskog instr umenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, uenici e uvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku, notne vrijednosti (osminka, etvrtinka, polovinka i cijela no ta i odgovarajue pauze), mjere (2, 3 i 4 -dijelnu) i nauiti i novu 6/8 mjeru . Primjeniti ranija i nova muzika znanja u kreiranju pratnje i aranmana za Orffove instrumente. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda, kao to su:Sati kuca, Patak, Ho davka, Sage se mlada do zemlje i slino, prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca ue svirati na kla viru, metalofonu ili ksilofonu, prema tehnikim mogunostima u koli. Uenici u petom razredu treba da naue najmanje 4 muzike igre koje ukljuuju pokret. One pomau i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije raznih zemalja svijeta, a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku. Koreografije okretnih igara i kola iz razliitih krajev a imaju utvrene figure i kretnje. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzike igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH, stvaralatvo i tradiciju iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, te Slovake, Engleske, kotske, Francuske, Austrije, Njemake, Rusije, Norveke i Meksika. Na taj nain je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter . U petom razredu treba nauiti najmanje 4 brojalice , koje su djeija igra, a istovremeno i djeije tradicionalno stvaralatvo. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice, iji ritam i metrika pomau razvoju muzikalnosti djeteta. Ova oblast je veoma pogodna za uvjebavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela ,i ritamskog govora pa e omoguiti da se ranije doivljen e muzike zakonitosti osvijeste, te znanja uvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje uenika u osmiljavanju originalnih aranmana i inventivnoj interpretaciji. Sluanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija, jer ono prua obilje mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature iz svijeta. I nadalje je teite na umjetniko -doivljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu u stalnom pora stu. Sluanjem treba uvrstiti vizuelno i zvuno orkestarske instrumente po grupama: gudaki, duvaki: drveni i limeni i udaraljke. I nadalje podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost. Za oblast djeijeg stvaralatva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih asova, nisu mogli biti odvojeni posebni asovi kao u predhodna etiri razreda. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronai najefikasnije naine z a slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije(u paru, grupnu i kolektivnu). Podsticati djecu da kroz muziko -scenske igre povezuju razne umjetnike oblasti sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost djeijih rjeenja. Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju, ritam, te izmiljanju melodije na date stihove, kao i stihove na zadanu ili novu melodiju), uz koritenje instrumenata (vlastito tijelo, priruna sredstva, instrumenti koje su napravila djeca, O rffov djeiji instrumentarij), Muziki sadraji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom.

88

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE

NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

1. PJEVANJE I SVIRANJE

Izbor: 1. Prvi maj (Milan Jelianin) 2. Pijetao i sat (Refik Hodi, stihovi Arif Semani) ili Vuja elja (Marija Matanovi) 3. iak (Julio Mari stihovi Rajko Balaban) 4. Cvrak i bubamara (Alfi Kabiljo, stihovi Stjepan Jakevac) i evin kljun(Asim Horozi, stihovi Ivica Vanja Rori) 5. Tetkino, tetkino ( Damir Pjani, stihovi Enes Kievi) ili Mjeseev pjesnik (J. Kaplan) 6. Dajte nam ljubavi (Hana i Dinko imi) 7. Macice u livadama (J.Kaplan) 8. Osvanu dan, kanon ili Svitac (Boidar Stani) 9. S one strane Jajca, narodna ili Pjevaj mi pjevaj sokole, narodna 10. Bosa Mara Bosnu pregazila, narodna ili.Trepetljika trepetala, narodna svatovska, Mostar 11. Marko Skae po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili Po korokem, po Kranjskem (narodna) 12. Evo san ti doa ili Juer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije)

- Potuje pravila vokalne - Osjet za ritam i mjeru je sve - U skladu sa izraeniji; samoprocjenom i u odnosu tehnike koja dovode do na druge vjeba da postigne kvalitetag pjevanja - Samostalno koriguje kvaalitet; (intonacija, vlastito pjevanje i sviranje artikulacija, dikcija); uporeujui se sa drugima; - Pozitivan interes prema - Razumije, koristi i u interpretaciji potuje osnovne muzike oznake u notnom zapisu (muziki termini na italijanskom); - Izvodi lake notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike; - Pjeva solmizacijom lake primjere; - Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja; - Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente; - Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa
- Istrauje samoinicijativno i ukljuuje se u sviranje pratnje pjesmi. - Kooperativnost u stalnom porastu, kao i osjeaj kompetentnosti u pjevanju i sviranju; muzici ga podstie na veliko zalaganje i trud u skupnom muziciranju; - Ima sve razvijeniju svijest o znaaju svakog pojedinca u horu i shvata potrebu uklapanja svog glasa u cjelinu (hor/zbor, orkestar)

- Stalno uee u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe, izleti, u porodici; - Komunikacija i interakcija u improvizaciji; - Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzikog djela; - Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmiljenog aranmana; - Zajednika i stalna briga o uvanju kolskih muzikih instrumenata kao vrijednosti, - Pokazuje da muziku doivljava i cijeni linim primjerom i muziciranjem;

- Planira i osmiljava muzike zagonetke, rebuse, premetaljke i druge igre kao podsticaj za uenje muzikih pojmova; - Inicira, organizira i sam uestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (kola-porodica); - Motivira i upuuje uenilke na druge izvore znanja pored udbenika;. - Motivira pojedinani i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi; - Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae komunikaciju i podstie zagrijanost u radu; - Prilikom praenja i procjene individualnih postignua, vri poreenje sa rezultatima u etvrtom razredu;

- Muzicira samoinicijativno i - Svijesno obavlja muzike bez podsticaja komunicira zadatke i obaveze ( kao jz pomo instrumenata pojedinac ili dio grupe), radi postizanja kolektivnog - Aktivno uestvuje u izradi i uspjeha; izvoenju aranmana; - Sve vea samostalnost, originalnost i spretnosti u improvizaciji; - Linim primjerom i djelovanjuem u razredu, pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

89

2. MUZIKE /GLAZBENE IGRE Izbor:

- Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju. - Ispravno izvodi novu igru primjenjujui ranija znanja; - Prepoznaje pojedine tradicionalne nonje.

- Samostalno pjeva i izvodi zadane pokrete, sa osjeajem sigurnosti; - Samostalno igra i usvaja pravila sa vie sigurnosti; - Samostalno izraava kretnjama ono to tekst i muzika sugeriu

- Shvatanje i razumije postojanje i znaaj plesa i kola kod svih naroda svijeta (multikulturalnost) - Podsticanje kreativnosti igrom, pokretom i pjevanjem. - Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja na nastupima folklornih ansambala

- Odabiranje i predlaganje

1. Lovac Ranko (V. Makjani) 2. Na slovo (pjesma iz Engleske) 3. Plei, plei (Slovaka, tradicionalni ples) 4. La kukaraa, Meksiko, tradicionalna
3. BROJALICE Izbor :

- Priprema, osmiljava, i muzike igre za priredbe demonstrira, te prati i stimulira svojim ueem; i uvjebavanju pokreta uz pjevanje (zajedniko i - Upuuje i pokazuje pojedinano; simulacije na kompjuteru

- Crtanje (slikanje) narodnih - Sarauje sa roditeljima i nonji, ukljuuje ih u rad: - Rasprave i dogovori o - Organizira praktine vjebe ponaanju na smotri i odlazak na probu KUD-a . - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju

- Izvodi brojalicu precizno i tano u skladu sa tekstom; - Prema zadatku zvodi

1 . Aro, baro, piko, paro ogovarajue pokrete u mjeri (Zaspisala Elly Bai, i ritmu - Na osnovu sviranja ritma Bilja-Gorica) ili Ena, mena, prepoznaje ranije nauene Svira ritam na instrumentu nikoti (Zapisala Milica brojalice (muzike po dogovoru i na osnovu Obradovi, Jajce) zagonetke);
vlastitih ideja;

- Uporeuje i brzo uoava slinosti i razlike u trajanju nota, obrazlae ih i tano izvodi po zadatku;

- Aktivno i samoinicijativno se ukljuuje i mata kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje; - Raduje se novom iskustvu, igri i komunikaciji koja razvija osjeaj pripadnosti grupi; - Samosvijest je sve vea kroz kreativne naine ritmikog izraavanja, a ui i druge; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmilja nove zajednike igre;

- Osmiljava nove
matovite igre sa instrumenatima;

- Osmiljava prigodne
muzike igre za interaktivno uenje; demonstrira izvoenje i sviranje;

- Pronalaenje i zapisivanje
brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka

- Aktivnim ueem pomae,

koordinira rad i usmjerava aktivnosti uenika;

- Dopunjavanje zidnog
panoa novim zapisima;

2. Sjela baba u balon (Zagreb)

- Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice 3. An, ban, zekapan ritamskim slogovima (ta, ta-te) (Zapisala Elly Bai, Gornji

- Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, - Osmiljeva, predlae i izvodi pratnju, kombinuje instrumente (aranmani);

- Dopunjavanje razredne
izlobe-stalna postavka:

- Razvija kreativnost, djeije

radne i kulturne navike;

- Procjenjuje interesovanja i
napredak uenika,

Mihaljevac, Meimurje) 4. Maco, maco, mala

4. SLUANJE MUZIKE Izbor :

- Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja - Prepoznaje i saoptava ime kompozitora - Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki drveni i limeni, udaraljke)

- Brzo pamti i pjevui melodiju pjesme koju slua; - Brzo uoava i saoptava izvoaa djela; - Uporeuje, razlikuje i samostalno i tano izvodi zakljuke o sluanom djelu;

1. Tu hanina, jo hanino, sefardska romansa. 2. Delem,delem, romska pjesma 3. Na Avinjonskom mostu (Sur le pont d'Avignon,

- Samostalno izraava utiske o sluanom djelu, pokazujui pri tom vidno zadovoljstvo i interes; - esto trai da se djelo ponovno slua; - Samostalno saoptava zato mu se dopada ili ne dopada i komentira

- Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli - Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata u knjigama i tampi (simfonijski orkestar) - Pravljenje preglednog

- Osposobljava ih za uoavanje i biljeenje, - Upuuje i podstie na prikupljanje materijala - Osmiljava i realizuje simulacione igre za djecu, - Priprema i voi djecu kroz aktivnosti dijaloga i

90

Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz kotske) 4. Molimo za finu tiinu (A. Kora) ) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo, 5 Osmjeh majke (S.Mihaljinac, stihovi M.Keran, arr. Dr Vinko Krajtmajer 6. Uz jutarnju etnju (A.Smailovi) 7. amor i smijeh djeceKad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedistihovi Milan Grgi) i Dvoboj (Asim Horozi i stihovi imo

- Razlikuje izvoake ansamble: orkestar, hor:; izvoake glasove; - Mjeoviti hor.muki i enski glasovi. - Muzika reenica, tema, fraza, cjeline ili dijelovi kompozicije - Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje - Prepoznaje narodnu muziku tradiciju - Poznaje i pamti imena Bh.. kompozitora i njihova najpoznatija djela

- Tano odreuje dinamiku, tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno; - Uz sluanje muzike prati jednostavni notni zapis i primjeni muzike termine: legato, staccato, ritam, melodija, te odredi mjeru i notne vrijednosti; - Prilikom sluanja muzik e, posebno na koncertu, potuje pravila ponaanja. - Koristiti jednostavan

osobine djela; - Svojim estim komentarima i biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore; - Trai da djela i umjetnike vidi uivo na koncertima i tako pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom; - Shvata da je orkestar muziki ureena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta - Pokazuje lijepu kulturu ponaanja kad slua izvoenje djece u razredu i na koncertu - Svoj pozitivan odnos prema djelima i umjetnicima pokazuje aplaudiranjem drugarima i na koncertu - Pokazuje razvoj svijesti o znaaju muzike u porodici, koli i okolini; - Razgovorom o muzici u ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podie kvalitet ivota;

Ei)
8. Djeca i skakavci (Ema esasa, Josip Magdi) ili Jadovanka za teletom (J. Gotovac) 9. Vesela pjesma (Do, re, mi), pjesma iz mjuzikla Moje pjesme moji snovi (The sound of music, Richard Rogers) 10. Scene, II in (AndanteAndante non troppo, Tempo I, odlomak iz baleta Labudovo jezero (P.I.ajkovski), violonelo i violina 11. eherezada I stavak,; Sindbadovo putovanje, odlomak iz orkestarske svite Seherezada (Bajka

muziki jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis djela, instrumenata; ansambala,

- Razlikuje i obrazlae vrste horova ( djeiji, enski, muki, mjeoviti) i enske i muke glasove po visini i zvunoj boji;

panoa na koji se dodaju interakcije slike instrumenata koje su - Pomo uenicima u upoznali, to ih motivie samostalnom i grupnom na uenje; radu. Tradicionalnih narodnih - Ukazuje na adekvatan nain instrumenata i nonji izrade preglednih zidnih naroda BiH-pano kalendara sa terminima (pronalaze i prikupljaju koncerata. slike) - Planira termine za posjete Izrauju zidne panoe sa kulturnim ustanova i biljei tematskim sadrajima; ih na kalendaru Vodi kroz kulturne - Osmiljava i obavlja muzike dogaaje u gradu temeljitu pripremu uenika (isjeci iz tampe sa za izlaske iz kole i posjete najavom koncerata u koncertu i kulturnim gradu) ustanovama: Posjeta najznaajnijim - Objanjava ponaanje na kulturnim objektima u koncertu, oblaenje; mjestu. - Saradnja sa roditeljima i Voenje intervjua sa umjetnikim ustanovama ; umjetnicima; - Posmatranje i praenje Posjeta koncertima u napretka uenika, pohvale i osnovnoj muzikoj koli nagrade;

91

iz 1001 noi, N. R. Korsakov 12. Nekoliko varijacija iz djela 12 varijacija u Cduru, (W. A. Mozart) ili Posljednje proljee (E. Grig) 13. Barcarolla iz opere Hoffmannove prie (J. Offenbach, orkestarska izvedba) 14. Djeiji hor iz opere Karmen (G. Bizet) i Vidjeh udo (Vlado Miloevi, mjeoviti hor)

5. DJEIJE STVARALATVO - Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: - Plesna dramatizacija, - Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike - Osmiljavanje muzikog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada

- Eksperimentie, istrauje i kombinuje instrumente; - Pravi varijacije na zadanu temu (melodiju, ritam) - Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; - Improvizacijom kreira nove aranmane za pjesmice i brojalice;

- Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja; - Pravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Sam predlaze ideje i instrumente za doaravanje likova i ukljuuje s u rad na muzikoj dramatizaciji.

- Vidnom eljom za estim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici - Improvizacija je slobodnija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna - Sa zadovoljstvom uestvuje u muzikoj dramatizaciji i njihovoj javnoj prezentaciji.

- Predlaganje i dogovaranje o improvizaciji koja prua neverbalnu komunikaciju, kooperaciju i socijalizaciju. - Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti. - Izvoenje muzikog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva;

- Svojim odnosom i stavovima.podstie kreativne oblike ispoljavanja; prati i ohrabruje; - Priprema, rukovodi i planira muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima; - Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta kolskoj priredbi, te posjete koncertima;

92

1.10. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

93

PROGRAM NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA PETI RAZRED OSNOVNE KOL E Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobit i uenike za primjenu osnovnih kineziolokih znanja i kineziolokih iskustava - koja e im omoguit samostalno tjelesno vjebanje u funkciji usavravanja psihomotor nih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja, a sve to u interes u njegovanja i zatite zdravlja i ope dobrobiti uenika. Komplementarni ciljevi tjelesn og i zdravstvenog odgoja tiu se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji e uenicima pomoi da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za n jegu i zatitu zdravlja; (2) usvoje osnovna kinezioloka znanja (iz podruja naunih disciplina kineziologije) i steknu kinezioloka iskustva (iz podruja psihomotornih aktivnosti) za cjeloivotno tjelesno vjebanje; (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih p arametara kineziolokog statusa; (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama; (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio -terapijskim aktivnostima; ( 6) razumiju, potuju i promoviraju ekoloke vrijednosti u duhu biocentrizma; (7) uvaavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu uenika, (3) sigurnost uenika, (4) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih obiljeja uenika i (6) interes i potreba uenika.

Ciljevi, sadraji i ishodi

CILJ EVI

SADRAJI Tjelesno vjebanje i volumenoznost tijela 1. Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u koli i naini njeg ovog otklanjanja Organizacija sportskih takmienja

ISHODI posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vjebanja sa volumenoznou tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izraunava ITM -a posjeduje osnovna znanja o umoru u koli i nainima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o organizaciji sportskih takmienja i suenju u razliitim kineziolokim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o znaaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o ciklinim kretanjima razliitim tempom do 6 min, te brzom tranju do 60 m iz niskog starta, zgrka,

Djevojice Djeaci x x

x x x

x x x

1. Obrazovni

Prehrana i tjelesni napor 1. Tranja: - Ciklina kretanja razliitim tempom do 6 minuta - Brzo tranje do 60 m i z niskog starta 2. Skakanja: - Skok uvis prekoranom tehnikom kare - Skok udalj zgrnom tehnik om - Zgreni skok odrazom s odskone daske 3. Bacanja: - Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom

2. Osnovna motorika znanja

posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o skoku u uvis karama

posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom

94

4. Vienja, upiranja i penjanja: - Penjanje po motki do 5 m - Jednononi uzmah na niskoj pritci - Stoj na rukama uz okomitu plohu - Njih u uporu na paralelnim ruama do sjeda raznono - Galop naprijed po tlu i na gredama razliitih visina -Vaga zanoenjem na tlu i na gredama razliitih visina 5. Preskakanja: - Raznoka 6. Ritmike i plesne strukture: - Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta - Skok karice - Narodni ples po izboru iz zaviajnog podruja 7. Igre: Rukomet: voenje lopte razliitim nainima; dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima; ut s tla osnovnim nainom Koarka: osnovni koarkaki stav u napadu s loptom i pivotiranje; ut jednom rukom s prsiju iz mjesta; slobodna igra 1:1 Odbojka: vrno odbijanje iz srednjeg odbojkakog stava; podlaktino odbijanje; donji servis i prijem servisa vrno; igre vrnim odbijanjem 1 : 1, 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije; osnovno oduzimanje lopte suelice; ongliranje loptom -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnotea: -Gibljivost: -Preciznost: Odgovarajui sadraji iz: 1.2..1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8., kao drugi kinezioloki sadraji, a shodno potrebama uenika i mogunostima kole i okoline 1. Motorike sposobnosti

posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o njihu u uporu na ruama do sjeda raznono, jednononom uzmahu na niskoj preci, stoju na rukama uz ver tikalnu povrinu, penjanju na motku do 5 m, galopu naprijed po tlu i na gredama razliitih visina, vagi zanoenjem na tlu i na gredama razliitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o izvoenju zgrke posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta, skoku karice te narodnom plesu po izboru iz zaviajnog podruja

posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: rukometu -voenju lopte rukom razliitim nainima, dodavanju i hvatanju lopte rukom razliitim nainima, utiranje s tla rukom osnovnim nainom; koarci utiranje jednom rukom s grudi iz mjesta, koarkakom stavu i pivotiranju ; odbojci vrnom odbijanju iz srednjeg odbojkakog stava, podlaktinom odbijanju, donjem servisu i prijemu servisa vrno, mini odbojci 3:3; nogometu -zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala, oduzimanju lopte suelice ili bonim izbijanjem, ongliranju loptom

s potrebnom jakou i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-miinu kordinaciju i kontrolu sloenijih pokreta

x x

x x

2. Antropoloki

postie optimum motorikih sposobnosti brzine, koordinacije, gibljivosti i ravnotee

samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika 2. Funkcionalne sposobnosti znaajnije usavrava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima

95

3. Morfoloke osobine

odrava povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva, razumije funkcionalno-morfoloke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja potuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu osoba razliitih spolova potuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosu prema uitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijake navik e, prihvaa pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstvano iskazuje razoarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom; prepoznaje pogreke i osuuje neprimjerena ponaanja; surauje u igri i nenasilno rjeava konflikte

Tjelesne sposobnosti osoba razliitih spolova Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3. Odgojni Emocionalna samoregulacija Suenje i pravila igre

x x x x

x x x x

Kultura ponaanja

Sadraji zdravstvenog odgoja uvjetovani su injenicom da je zdravstven i odgoj ne samo irenje informacija o zdravlju ve aktivan proces uenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajednikim potrebama s ciljem da se: zdravlje uini cijenjenom d rutvenom vrijednou, pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korienje zdravstvenih usluga. Najei sadraji su iz slijedeih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdrava ivotna sredin a, ishrana, humani odno si meu polovima, meuljudski odnosi, mentalno zdravlje, povrede, razliiti faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta, zatita od bolesti itd. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu, prije svega, karakterizira usporen tjelesni rast, poetak intenzivnog rasta miia, veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja, odreeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava, socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vrnjacima i, zbog optereenja u koli, viak tjelesne energij e koji se moe uspjeno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za uenje motorikih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata, a koje ine osnovu za uspjean razvoj stuktura motorikih programa pojedinca. Potrebno je usvojiti odreeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike, gimnastike, ritmike i sportskih igara. Posebna panja posveuje se odgovarajuem izboru sadraja za optimalan razvoj motorikih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportsk ih znanja. Takoer, igra je jo uvijek zastupljena skoro na svakom satu vjebanja. U razliite djelove nastavnog sata, gdje to uvjeti omoguuju, ukljuuje se muzika, naglaava izraavanje pokretima, imitiranje i stvaralatvo i upotrebljavaju razliiti rekv iziti. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava, njihova socijalna razvijenost osigurava uspjean grupni rad, spremna su za usvajanje osnova pomoi i sigurnosti. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao vane vrijednosti zdravog ivota. Za drugi osnovnokolski ciklus, koji obuhvaa 4., 5. i 6. razred osnovne kole, karakteristino je postupno i progresivno razlikovanje djevojica i djeaka u morfolkim, motorikim i funkcionalnim obiljejima. Stoga treba postupno usmjeravati nasta vu tjelesnog i zdravstvenog odgoja prema optimalnom razvoju i usavravanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za uenike. Slijedom biolokih i popratnih psihosociolokih razliitosti izmeu uenika i uen ica, sa stajalita naunih i strunih saznanja predmetna nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja mora biti organizirana posebno za uenice, a posebno za uenike. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga podruja, a usmjeren je na obrazovnu, antropoloku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja

96

usvajanje naprednih kineziolokih motorikih znanja koja, upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiu razvoja osobnosti uenika. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motorikih, morfolokih i funkcionalnih obiljeja uenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (razliiti oblici i vrste kotrljanja, kolutanja. puzanja, hodanja i tranja, kojima se svladavaju distance na razliitim vrstama podloge, nagiba i pravaca), (b) svladavanje prepreka (razliite vrste i oblici provlaenja, penjanja i silaenja, skokovi, naskoci, saskoci i preskoci, kojima se svladavaju razliite vrste okomitih, kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehnikih i drugih pomagala), (c) svladavanje otpora (razliite vrste i oblici potiskivanja, vuenja, dizanja i noenja, kojima se svladavuju pasivni otpori objekata razliitih masa i oblika, te razliite vrste i oblici pojedinanih skupina tzv. nadvlaenja, potiskivanja i njihove kombinacije, kojima se svladavaju nepredvidive a ktivne dimanike sile suvjebaa). (d) manipuliranje objektima (razliite vrste i oblici bacanja i hvatanja, ciljanja i gaanja, slaganja i rastavljanja predmeta, kojima se svladavaju jednostavne i sloene operacije baratanja objektima razliitog broja, oblika i masa u odreenom prostoru i vremenu); ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorika znanja, koja su dominantno obiljeje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklina motorika znanja, koja su bitno obiljeje tzv. boril akih aktivnosti, kao to su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorika znanja, dakle ciklina i aciklina, koja se susreu u sportskim igrama, kao sto su nogomet, rukomet, koarka i dr., (d) estetska motorika znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij vaan faktor uspjeha), koja su sadrana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmike gimnastike, skokova u vodu i dr.; odnosno i kao opa motorika znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobn ih), (b) razvoj motorikih sposobnosti (koordinacije, ravnotee, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statike snage i dinamometrijske sile, te (c) regulaciju morfolokih obiljeja (aktivne miine mase i balastne mase). Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvune i vidne podraaje, manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim uenicima. Motorike sposobnosti koordinacija, gibljivost, statika i dinamika ravnotea nalaze se u razdoblju pojaane transformacijske osjetljivosti, to omoguuje vee promjene. Tjelesna aktivnost uz ope morfoloke uinke, koji podrazumijevaju utiecaj na sastav tijela unutar kojeg se istie povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva te prevencija p retilosti; razvoj motorikih sposobnosti znatno iznad nivoa dostinog samo spontanim biolokim rastom i razvojem, ime se poveava mogunosti motorikog izraavanja uenika u svim aktivnostima; te uz fizioloke uinke usmjerene na podsicanje funkcija krvoilnog i dinog sistema i djelovanje na kvalitet kotano -miinoga sistema -pozitivno djeluje i na imunoloki sistem, nuan za odravanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroninih bolesti, odnosno i na cjelokupni antropoloki status. S ukupnog antropolokoga stajalita izrazito je znaajno prepoznati nadarenu djecu i, u dogovoru s roditeljima ili starateljima, uputiti ih u primjerene sportske klubove. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti uenika prema tjelesnom vjebanju koji e podstaknuti samostalno i cjeloivotno provoenje tjelovjebe, te stimulirati djecu i mlade da se ukljue u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i treoj ivotnoj dobi. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTA VI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost uenika se prati, vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (asa), vanastavnog procesa u okviru kole, vankolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. Rjeavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja u enika u nastavi tjelesn og i zdravstvenog odgoja izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine, teine i dranja tijela), (2) testiranjem manifestnih motorikih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motorikih (koordinacije, agilnosti, ravnotee, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdrljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3)

97

ocjenjivanjem znanja, sportsko -tehnikih dostignua i stavova uenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i psihomotorikih sposobnosti mogla bi biti: 1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i dranje tijela; 2. Funkcionalne sposobnosti: tranje u vremenu od 3 minute; 3. Psihomotori ke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta taping rukom, koordinacije poligon natrake, eksplozivne snage skok u dalj s mjesta, repetitivne snage pretklon trupa, statike snage vis u zgibu, fleksibilnosti pretklon raznono. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojano i opisno. Opisna ocjena obuhvaa kratak opis uspje nosti i napretka uenika, njegove suradnje, aktivnosti u pojedinim sadrajnim cjelinama i, eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnev nik rada nastavnika. Rezultati praenja s lue kao osnova za programiranje rada, u individualnom pristupu i odreivanju radnih zadataka za svakog uenika, kao i za njihovo ocjenjivanje. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije, to znai da se mora voditi rauna o sljedeem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, (2) ona mora da bude konkretna, tj. mora da se odnosi na aktivnosti i uinaka ne na lin ost ili trajne karakteristike osobe, (3) ona mora biti pozitivna, da sadri isticanje onih elemenata koji su za pohvalu, a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloi dodatne napore. Ovako postavljeno i realizirano praen je napretka uenika i ocjenjivanje (kvalitativno, kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloeno), doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome to znaju, umiju, o svojim sposobnostima, to je znaajno za razvoj samopotovanja uenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe.

98

2. DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA

OKVIRNI PROGRAMSKI SADRAJ I ZA V RAZRED

99

2.1.

UVOD

Odgoj i obrazovanje djece, pa i djece sa potekoama u razvoju i uenju je od prioritetnog javnog interesa i treba biti dio jedinstvenog odgoja i obrazovanja. Inkluzija u obrazovanju nije samo podrka u uenju djeci sa potekoama, ve je podrka uenju i sudjelovanju svih uenika u redovnoj koli. Inkluzija je utemeljena na konceptu jedinstvenog obrazovnog sistema koji naglaava neophodnost individualizacije rada sa svim uenicima, a ne samo onim koji su oznaeni kao posebni. Kod nekih uenika, ije potrebe i mogunosti to zahtijevaju, individualizacija e i i do individualno prilagoenih programa. Polazei od tog koncepta Okvirni plan i program je, a njegova realizacije treba biti jo potpunije, u saglasnosti sa prirodom djece, pa i djece sa potrebom posebnog pristupa u razvoju ili uenju, i njihovim mogun ostima. Odabir nastavnih sadraja, oblici rada, podsticaji trebaju obezbjeivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofiziki razvoj djeteta, u odreenoj mjeri ih pripremiti za ivot i rad, te ukljuivati u aktivan drutveni iv ot. Individualizirani i individualno prilagoeni pristup uenicima je temeljini stav, bez kojeg nema adekvatnog rada sa svim kategorijama uenika. Iz tog razloga i potujui savremena teorijska saznanja, kao i najsavremenija praktina iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama, a posebno sa djecom sa poremeajima u razvoju, neophodnobi bilo da se, kao podrka uenju sve djece, angauju strunjaci razliitih profila: defektolog (oligofrenolog), rehabilitator, logoped, pedagog, psiholog, socijalni rad nik, zdravstveni radnici razliitih profila i specijalni pedagozi razliitih profila. Da bi uenici sa potekoama u razvoju i uenju mogli da prate plan i program rada u redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i program. Ovaj Prijedlog programskih sadraja treba da poslui iskljuivo u svrhu individualizacije minimuma programskih sadraja u redovnom odjeljenju uz sadraje koje e svaki voditelj raditi prema Okvirnom nastavnom planu i programu. Navedeni sadraji su samo programska orijentacija u redovnim i posebnim kolama. Ukoliko dijete znaajno odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve individualno prilagoeni plan i program (kao sastavni dio redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa, odnosno redovnog participiranja uenika u uionici). Korekciono-terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produenog strunog tretmana sastavni su dio jedinstvenog vaspitno -obrazovnog rada i ponuenih programskih sadraja. Individualni prilagoeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj koli. Treba omoguiti rad sa djetetom sa potekoama u razvoju ili uenju unutar redovnih odjeljenja, kao integralni dio svih odgojno obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i mogunostima . Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim kolama odvijat e se, orijentaciono po ovom Okvirnom nastavnom planu i progra mu, ovim okvirnim sadrajima nastavnog plana i programa uz obavezan individualno prilagoeni program (u pismenoj formi), usvojen od strane strunog tima kole i roditelja djeteta, nastavnikog vijea kole ili odjeljenskih vijea

100

INKLUZIVNI PRISTUP OB RAZOVANJU UENIKA S POSEBNIM POTREBAMA U ODJELJENJIMA V RAZREDA OSNOVNE KOLE O inkluziji se moe razmiljati kao o pogledu na svijet, kao o cilju aktivnosti, kao o neprestanom nikad -zavrenom procesu, kao o strategiji, kao o planu aktivnosti. ini nam se upotrebljivim sljedee odreenje inkluzije: to je nain miljenja utemeljen na odreenim uslovima i stavovima koji pomau u stvaranju inkluzivne kole i inkluzivnog drutva. Osnovna navedena uvjerenja i stavovi su: sva djeca mogu uiti, sva djeca imaju pravo na obrazovanje u heterogenim razrednim odjelima sa svojim vrnjacima u njima, prostorno, najblioj koli, kolski sistem je odgovoran uvaiti obrazovne i psiholoke potrebe svih uenika i osigurati im neophodnu podrku i pomo (Naukkarinen, A. 20 02 str.1) roditelji se ukljuuju u odluivanje o izboru sadraja rada uenika.

Cilj inkluzije u obrazovanju nije pruanje podrke u uenju i sudjelovanju samo uenicima s posebnim potrebama, nego podrke u uenju i sudjelovanju svih uenika u redovnoj koli. Inkluzija je utemeljena na konceptu jedinstvenog obrazovnog sistema umjesto, jo uvijek prevladujueg, dualnog sistema obrazovanja. Jedinstven obrazovni sistem naglaava neophodnost individualizacije odgojno obrazovnog rada sa svim uenicima, a s u enicima koji su oznaeni kao posebno zahtjevni, individualno prilagoenim programima. Tri su temeljne praktine komponenete obrazovne inkluzije. Prvo, postojanje mrea za podrku uiteljima i uenicima. Drugo, suradnja uitelja, drugih uposlenika i ro ditelja. To je proceduralna komponenta koja ukljuuje pojedince razliitih specijalnosti (uitelje, specijalne uitelje, kolske savjetnike itd.), roditelje i same uenike u proces planiranja i realiziranja planiranih sadraja. Tree, suradnja uenika u procesu uenja i drugim aktivnostima. To je instrukcijska komponenta povezana sa stvaranjem poticajnih uslova za uenje u okviru razreda u kojima se uvaavaju postignua uenika razliitih sposobnosti i nteresa. Timovi za uenje ,,partnersko uenje, intera ktivno uenje, suradniko uenje u grupi, su neki od oblika meusobne saradnje uenika (Sainback, W. & Stainback, S. str. 3 -4). Inkluzija u obrazovanju podrazumijeva: jednako vrednovanje svih uenika bez obzira na njihove sposobnosti, znanje, nacionalnu pripadnost, imovinsko stanje itd.; unapreenje sudjelovanja uenika u kolskim i izvankolskim aktivnostima; restruktuiranje kolske prakse tako da ona moe odgovoriti razliitim potrebama uenika; smanjivanje ili uklanjanje barijera uenja i sudjelov anje svih uenika, a ne samo uenika koji su oznaeni kao oni koji imaju posebne obrazovne potrebe; razlike izmeu uenika promatrati vie kao sredstvo za podrku uenju nego kao problem koji treba prevladati; naglaavanje uloge kola u izgradnji zajedni ce, razvoju vrijednosti, isto tako kao i unapreenju postignua uenika u uenju; prepoznavanje obrazovne inkluzije kao jednog od aspekata inkluzije u drutvu (Booth, T., Ainscow, M., Black -Hawkins, K., Vaughan, M. & Shaw, L. str. 12).

101

Ovaj pristup radi kalno mijenja shvaanje i odnos prema uenicima s posebnim potrebama te postepeno naputa i upotrebu termina posebne potrebe to nisu prihvatili ni sami uenici, pa govori o razliitim preprekama ili barijerama uenju i ukljuivanju uenika u nastavni proces. U razmiljanju o uzrocima tekoa u razvoju fokus se pomijera sa uenika (stupanj dostignutog intelektualnog razvoja, tjelesni i senzorni nedostaci, nedostaci u podruju panje, pamenja miljenja i govora) na uzroke tekoa u socijalnom okruenju k ao to su: nedostatak odgovarajue legislative, manjkavosti u obrazovanju nastavnika, drutveni poloaj odgojno obrazovnog rada, neprilagodljivost ili nefleksibilnost nastavni programi, nedostupnost slubi za podrku i pomo, stavovi prema onima koji su ra zliiti, nedostaci u arhitekturi, neukljuenost i nedovoljna informiranost roditelja itd. Prepreke uenju i sudjelovanju uenika mogu se nalaziti u: irem politikom, drutvenom i ekonomskom okruju, obiljejima obrazovnog sustava, nainu organiziranja i funkcionoranja konkretne kole, radu nastavnika kao pojedinca i u samom ueniku. Inkuzivni pristup temelji se na jedinstvenom ili zajednikom sistemu odgoja i obrazovanja koji polazi od sljedeih predpostavki: Individualizirani pristup svim uenicima, a ne samo uenicima koji su oznaeni kao drugaiji. Individulani pristup u segmenitma programa ili u cjelokupnom programu je kod nekih uenika sa znaajno smanjenim saznajnim sposobnostima ili sa visoko iznadprosjenim snajnim sposobnostima, neophodan. Odbacuje se shvaanje o specijalnim i normalnim uenicima, a prihvata razmiljanje o prepoznavanju poloaja uenika du kontinuuma tjelesnih, intelektualnih, psihikih i drugih karakteristika. Naglaavaju se specifine potrebe u pouavanju svih uenika, a od bacuje opravdanost velikih trokova u procesu dijagnosticiranja i kategoriziranja uenika kao do sada. Unaprijeuju se suradniki odnosi izmeu uitelja, a naputaju odnosi koji su promovirali kompeticiju i otuenje. Redovni okvirni obrazivni programi se prilagoavaju potrebama svih uenika, a naputa se stav o prilagoavanju uenika redovitom obrazovnom programu i, u sluaju neuspjeha, upuivanju u specijalnu kolu. Specijalna kola postaje centar za strunu podrku u uenju, u razliitim stalnim i prela znim formama. Svi uenici, na zahtjev roditelja, se obrazuju u redovitom sistemu obrazovanja (Naukkarinen, A.(2002b str.3), uz izgraenu mreu podrke.

Osnovne odrednice inkluzivnog pristupa 1. Uenici ue i pohaaju nastavu u heterogenim razrednim odj elima: grupiranje uenika unutar odjela nasuprot eventualnom izdvajanju koje je samo je samo privremeno, fleksibilno i odreeno konkretnim kratkoronimm ciljem, pripadnici odjeljenja se nakon privremenog, kraeg, izdvajanja ponovo vraaju i uklapaju u odjeljenje. u uionici osim uitelja, kada je to potrebno, rade i drugi profesionalci (pomoni uitelj, specijalni uitelj itd.) potrebna pomo razliitih profesionalaca ueniku se osigurava kada god je to mogueu redovnom razredu, i li odjelu redovne kole. Samo u uslovima kada to interesi djetea nalau pomo se organizuje u posebnim centrima, privremeno ili trajno.

2. Suradnja uitelja:

102

uitelji, struni saradnici, rukovodstvo kole, roditelji uenika, predstavnici socijalnih i zdravstvenih organizacija rade timski zasnivajui svoju aktivnost na predpostavci da je svako od njih odgovoran ne samo za kvalitetu svog rada nego i za ukupni razvoj uenika, multiprofesionalna suradnja podrazumijeva meusobnu uslovljenostnost i ovisnost rada pojedinca u svim faz ama tog rad, od poetnog planiranja, izvoenja do konae procjene i realizacije programa.

3. Suradnja uenika u procesu uenja: naglaava se vanost razvoja socijalnih sposobnosti i moralnih vrijednosti uenika te primjenjuje rad u parovima, uenje u sk upinama, interaktivno uenje i sl. uenici su zajedno s uiteljima odgovorni za ponaanje u uionici te tok i ishod rada.

4. uenici po pravilu pohaaju najbliu kolu ,tj. kolu koju bi pohaali da nemaju tekoe razvoju i uenju pohaanje kole,kontaktiranje s istom djecom prije, tokom i poslije kole omoguava razvoj prijateljskih odnosa te prevenira otuenje i marginalizaciju (Naukkarinen, A. (2002 a) str.11).

EDUKATIVNE KARAKTERISTIKE UENIKA S POSEBNIM POTREBAMA DJECA SA SMANJENIM INTELEKTUAL NIM SPOSOBNOSTIMA Kod uenika sa smanjenim intelektulanim sposobnostima esto su prisutne promjene u emocionalno -voljnoj sferi: poveana uzbudljivost i inertnost, tekoe razvijanja interesa i motivacije za socijalne aktivnosti, a mogu postojati i nepra vilnosti tjelesnog razvoja u podruju rasta, oteenja odraenih funkcija i motorike, tekoe uspostavljanja radnih navika i drugo. Djeca sa lake smanjenim intelektualnim sposobnostima se u odnosu na vrnjake prosjenih sposobnosti razlikuju u uspjenost i rjeavanja verbalnih i artimetikih zadataka, u sposobnostima itanja i pisanja i broju pogreaka u tim aktivnostima, u sposobnosti prijelaza sa konkretnog na apstraktno miljenje, u shvaanju apstraktnih pojmova i termina, a naroito onih koji se odnose na prostor, vrijeme, koliinu itd. U odnosu na vrnjake takva djeca sporije napreduju i due ostaju na istoj razini, sporije ue, ee manifestuju smetnje u govoru, imaju siromaniji rijenik, slabije razvijenu finu motoriku, a ponekad imaju i smetnje v ida i sluha. Kod njih susreemo smanjenu kritinost, slabu koncentraciju, nedostatno razvijeno miljenje, naglaenu sugestibilnost, a i emocionalnu neuravnoteenost. Djeca sa lake smanjenim intelektualnim sposobnostima pokazuju interese koji vie odgovara ju djeci nie mentalne nego to im je kronoloka dobi, tj. obino se drue i igraju sa znatno mlaom djecom. Takvu djecu teko otkrivamo u predkolskom razdoblju jer njihovo zaostajanje nije uoljivo i ne pada lako u oi roditeljima i odgajateljima. Ono p ostaje uoljivo tek kada dijete poe u osnovnu kolu. Tada se javljaju ozbiljne, pa i nepremostive tekoe u savladavanju programom predvienog gradiva. Tako, njihova slabija fina motorika uzrokuje priline tekoe u savladavanju poetnog itanja i pisanja . Djeca sa lake smanjenim intelektualnim sposobnostima mogu se odgajati i obrazovati te ukljuiti u rad i drutveni ivot svugdje gdje postoje prikladni pedagoki, radni i socijalni uslovi za njihovu afirmaciju. Takve se osobe mogu osposobiti za jednost avne poslove. to se prije otkriju i s njima pone rad, to su rezultati bolji.

103

Nastavnici viih razreda osnovne kole takvu djecu trebaju pripremati za uenje ispunjenog i sretnog ivljenja a manje za uenje programskih sadraja. Ovo iz razloga to djeca sa lake smanjenim intelektualnim sposobnostima uglavnom ne mogu savladati odgojno -obrazovne programe namijenjene ostaloj djeci. Ti se programi moraju kvantitativno i kvalitativno prilagoditi. Specifinost rada s tom populacijom odnose se na sadraje ali i na metode odgoja i obrazovanja. Budui da takva djeca funkcioniraju na razini konkretnog i u pravilu imaju slabije pamenje i labilnu flukturirajuu panju teko ih je motivirati za uenje i kolski rad. Njihovo napredovanje u obrazovanju je sporo i uz o bavezno koritenje zornih didaktikih materijala, vei broj ponavljanja te sporije prelaenje gradiva. Ova djeca nerijetko prekidaju zadatak na ijem rjeavanju rade i poinju neki drugi posao ili neku drugu aktivnost, pri emu pokazuju povrnost i rastres enost. Takvo ponaanje moe se djelomino mijenjeti ukljuivanjem te djece u njima bliske sadraje i na razini funkcionisanja koje odgovara njihovim potencijalima. Neophodno je, takoer, kreirati odgojne situacije koje potiu njihovu socijalizaciju i obrazovnu afirmaciju. Osobito je zanajna svakodnavna praktina primjena novosteenih znanja i podrka u produenom strunom tretmanu. Sadraji slobodnih aktivnosti i rehabilitacijski sadrji (korekcija govora, terapija glazbom i sl.) koriste se u cilju sve stranog strunog tretmana tih osoba. Nastavniku mogu biti do velike pomoi aktivnostima s djecom veoma vano, ponajprije za savremenim pa i naim sloenim uslovima mogu preporuku svojih matinih odgojno -obrazovnih (prosvjetnopedagokih zavoda). SMETNJE VIDA Smetnje vida obuhvaaju sljepou i slabovidnost. Slijepom osobom se smatra osoba koja na bolje m oku s korekcijom ima ostatak vida od 5% (0,05). Slabovidom se smatra osoba koja na boljem oku s korekcijom ima ostatak vida od 6 do 25 %. roditelji djece ije je angairanje u djecu, a i za kolu u cjelini. Pomo u biti i vo lonteri koji dobiju pedagoku i slinih profesionalnih ustanova te

U prouavanju utjecaja sljepoe na linost djeteta neophodno je uvaavati individualni pristup: je li dijete slije po od roenja ili je gubitak vida nastupio u kasnijoj dobi, kakav je djetetov individualni zdravstveni status, karakteristike socijalne sredine u kojoj dijete ivi itd. Dosadanja istraivanja intelektualnih sposobnosti dokazala su da je meu slijepima red ovno visok prosijek intelektualno nadprosjenih, neto manji postotak prosjenih i odreeni postotak graninih i osoba sa snienim intelektualnim sposobnostima. Danas je prihvaeno miljenje da sama sljepoa bitno ne utjee na inteligenciju slijepih osoba. Kada je u pitanju emocionalna i socijalna adaptacija slijepih manja sposobnost prilagoavanja u nekim sluajevima nije samo posljedica nedostatka vida, ve se tu mogu ispreplesti i neki drugi initelji. Jedan od glavnih initelja koji mogu izazvati nega tivan odnos slijepog djeteta prema samom sebi i okolini jest pogrean stav socijalne okoline. Eventualne tekoe na planu prilagoavanja, koje se javljaju u obliku egocentrizma nisu, dakle, izravno proporcionalane stupnju gubitka djetetovog vida. Shvaanj a prema kojima slijepi imaju osobitu sposobnost pamenja, ili su obdareni za glazbu ili pak za usmeno raunanje danas su naputena, a smatra se da se te njihove sposobnosti razvijaju kao posljedica konstantne upuenosti na koritenje i vjebanje tih sposob nosti. Kad je rije o osobinama krakteristinim za slijepe uenike kao: sklonost fantaziranju, stereotipni pokreti tijela, sklonost pasivnosti i nedostatak samoinicijativnosti potrebno je istaknuti da one nisu prisutne kod svih slijepih uenika, a tamo gd je postoje nisu jednako

104

izraene. Dosadanja iskustva u radu sa slijepom djecom pokazuju da takva djeca u procesu odgoja i obrazovanja nisu pesimistiki orjentirana, ali to mogu postati ukoliko su stavovi nastavnika, vrnjaka i roditelja pesimistini i is punjeni saaljenjem. Slabovidni uenici svoj reducirani vid uspjeno koriste u uslovima kada je, ovisno o vrsti i stupnju vizuelne smetnje, instalirano odgovarajue osvjetljenje, osiguran nagib, veliina i udaljenost teksta pri itanju te izbjegnuto blje tanje. Slabovida djeca nerijetko mogu imati maglovitu, nejasnu i nedefiniranu sliku pred oima. Mogu manifestovati tekoe razlikovanja detalja na predmetima i slikama koje percipiraju. Mogu se brzo zamarati i zbog toga postati nervozna, nestrpljiva i pov rna u promatranju i uenju. Takvoj djeci openito nedostaje smireni tempo vizualnog percipiranja, a naroito u sluajevima nistagmoidne fiksacije. Nistagmoidna fiksacija je nemirna i lutajua fiksacija koja moe biti horizontalna, vertikalna i kruna. Ona je posljedica konstanatnog titranja oiju koje se zbiva neovisno o djetetovoj volji i uzrokuje tekoe fiksiranja predmeta, slika ili pokreta za vrijeme vizualnog promatranja. U nastavi, u principu na slabovidnog uenika treba gledati kao na dijete s vid om koji se odgaja, obrazuje, radi i ivi meu vrnjacima i ljudima zdravog vida. to se tie njegovih sposobnosti i sposobnosti ostalih venjaka, nema pouzdanih dokaza o postojanju znaajnih razlika izmeu njihovoh sposobnosti osim, naravno, u onim sluaje vima kada uz slabovidnost postoji neka druga utjecajna tekoa u razvoju, prema kojoj je potrebno uskladiti adekvatnost pristupa. Ukoliko nemaju dodatnih smetnji, slijepa i slabovidna djeca mogu se ukljuiti u redovite odgojne i obrazovne programe i uglav nom ih uspjeno savladavaju. Meutim, osobitosti rada sa slijepima uglavnom su u podruju: nastave, vjebanja i rehabilitacije preostalog vida, osposobljavanja za samopomo u svakodnavnom ivotu i orjentacije i kretanja u prostoru.

Metode nastave adaptiraju se percipiranju i usvajanju znanja u uvjetima nedostatka vida pri emu se umjesto crnog tiska koristi reljefini Braillov tisak i taktilno itanje i pisanje. Taktilni put je osnovni put percipiranja i spoznavanja slijepih, ali se koriste i ostali put evi primanja informacija, pogotovo auditivni put. Specifinosti se javljaju u poetnom itanju i pisanju, koje prosjeno inteligentna slijepa djeca savladaju u razdoblju priblino predvienom za savladavanje itanja i pisanja na crnom tisku. Ovladavanje re ljefnim taktilnim tiskom izmimno je vano za dalje kolovanje, kada se uz standardne tekstove na Braillovom pismu, u viim razredima osnovne kole poinju koristiti simboli za matematiku, hemiju, glazbu i slino. Specifinosti postoje i u nastavi aritmeti ke gdje se upotrebljava raunarska sprava za slijepe te u nastavi geometrije gdje se zbog tekoa slijepih u poimanju tree dimenzije perspektive neki programski sadraji ne mogu kvalitetno obraditi pa se oni modificiraju u skladu sa mogunostima slijepih. U nastavi likovnog te radno -tehnikog i tjelesnog odgoja, takoer su nune modifikacije nastavnog programa s naglaskom na sadrajima dostupnim slijepima. U procesu odgoja i obrazovanja te populacije naglasak je openito na individualnom pristupu i progra mu i stvaranju uvijeta za neposredno percipiranje svim raspoloivim osjetilima. Vjebanje ili rehabilitacija preostalog vida novo je podruje rada sa slijepima koji se kod nas afirmira posljednjih nekoliko godina. Njegova je svrha da se u didaktiki funkcionalnim situacijama djeca osposobljavaju za racionalno koritenje svog preostalog, makar i skromnog vida. Upotrebom preostalog vida percipiranje slijepih moe se znatno unaprijediti i pridonijeti realnosti njihove slike o svijetu koji ih okruuje. Posebno naglaen sastavni dio rada sa ovom djecom je osposobljavanje za

105

samopomo u svakodnavnom ivotu koja se odnosi na usvajanje vjetina i navika koje djeca zdravog vida spontano usvajaju, a slijepo je za te aktivnosti potrebno sistematsko osposobljavati jer oni nemaju mogunost imitacije pokreta i radnji ljudi iz neposredne okoline. To osposobljavanje odnosi se na usvajanje vjetina i navika iz podruja osobne higijene, odravanja odjee i obue, stanovanja, pripremanja i konzumiranja hrane, estetskog ureenja prostora, komuniciranja s drugim ljudima itd. Neto je drugaija situacija sa slabovidnom djecom koja imaju potrebu za reduciranjem kvantiteta i tempa prelaenja programom predvienog gradiva. Toj djeci je potreban uveani crni tisak ili optika pomaga la (naoale, poveala, projektori, TV zatvorenog kruga itd.), odgovarajue osvjetljenje i klupe s mogunou prilagoavanja nagiba za itanje i pisanje. Od ostalog pribora potrebne su specijalne biljnice s matiranim papirom i debljim crnim linijama te mek ane olovke ili kvalitetni flomasteri koji ostavljaju deblji, uoljiviji trag koji s pozadinom teksta ini dobar kontrast bez bljetanja, omoguava uspijenije pecipiranje i reducira pretjerano zamaranje vida. Djeca sa oteenjem vida (visoko slabovida), a posebno slijepa trebaju i posebne poticaje u radu, uz strogo individualizirani rad. Do znaajnije opreme u naim uionicama te strune podrke, rad u prva etiri razreda, je znaajno otean ili upitan. Nastavnik treba biti dodatno edukovan za rad sa slab ovidom djecom i obavezna je podrka tiflopedagoga. Slabovida djeca koja imaju i ostale smetnje, a posebno ako funkcioniu na nivou smanjenih saznajnih sposobnosti trebaju znatno vie poticaja i vremena za savladavanje sadraja od djece koja ih nemaju. SMETNJE SLUHA Smetnje sluha odnose se na gluhou i nagluhost. Gluhe osobe imaju gubitak sluha veiod 80dbi ni uz pomo slunog pomagala ne mogu cjelovito percipirati glasovni govor. Prema ivotnoj dobi i stupnju razvitka glasovnog govora u kojem je nast ao gubitak sluha , meu gluhima razlikujemo: osobe koje pri gubitku sluha nisu usvojile vjetinu glasovnog sporazumijevanje. To su tzv. predgovorno gluhe osobe koje, iako imaju ispravne govorne organe, najee ne mogu govoriti zato to sluno ne percipir aju govor drugih. Gluhe su od roenja ili su sluh izgubile tako rano da su vlastito iskustvo stekle vidom i ostalim intaktnim osjetilima. Kod ovih osoba, koje praktino ive u svijetu tiine postoje ozbiljne posljedice po linost i njezinu aktivnost, kao i kolsko postignue. osobe koje su prije gubitka sluha usvojile vjetinu govornog sporazumijevanja. Poslijegovorna gluhoa nastala je nakon ovladavanja glasovnim govorom. U ovom sluaju posljedice su neto lake, a izraavaju se ovisno o dobi gubitka sl uha odnosno o slunom iskustvu subjekta s kojim je potrebno pravodobno otpoeti rad sluha i govora. Nagluhom smatramo osobu koja zbog oteenja sluha ima ozbiljne tekoe u sluanju govora i govornoj komunikaciji. Nagluhom smatramo osobu s gubitkom sluha od 61 do 80 db na uhu s boljim ostacima sluha. Spontani gubitak govora znaajno je otean zbog ega je takvu osobu neophodno obuhvatiti sustavnim procesom vjebanja sluha i izgradnje glasovnog govora i prije inkluzivnog obrazovanja. U nekim se sluajevima smetnje sluha mogu korigovatiati slunim pomagalima i dijete se moe osposobiti za slunu diferencijaciju dostatnu za percipiranje glasovnog govora. Kada to nije mogue, gestovni govor i itanje s usana glavni su naini komuniciranja tih osoba. Gestama s e meutim, ne mogu precizno saoptiti sloenija psihika stanja pa se takav nain govora smatra jednim od bitnih uzroka tekoa socijalizacije djece sa smetnjama sluha, a naroito gluhe djece. Geste nisu toliko konkretne i afektivne da bi mogle biti ispra vni nosioci pojmova kojima

106

se vrlo esto susreemo u oralnom govoru i procesu odgoja i obrazovanja. To je jedan od bitnih uzroka to proces spoznavanja gluha djeteta, premda prolazi kroz iste faze kao iu sluaju djeteta bez slunih smatnji, tee mnogo spo rije. Apstraktno miljenje kod gluhe djece ima mnogo manju ulogu u procesu spoznavanja nego kod vrnjaka intaktnog sluha. Kako istraivanja pokazuju, ovisno o obrazovnom podruju, gluha djeca zaostajun za vrnjacima koji uju, ali u nekim obrazovnim podru jima, npr. u likovnom i radnom odgoju mogu biti ispred njih. Zbog tekoa komuniciranja kod djece sa slunim smetnjama moe se ponekad javiti naglaena egocentrinost ili slabija emocionalna razvijenost koja se izraava u obliku grubosti, surovosti, agres ivnosti ili povlaenja u sebe i izbjegavanja drutva vrnjaka, pogotovo u onim socijalnim situacijama u kojima takvo dijete ne nailazi na oekivano razumijevanje i prihvaanje. Bez sluha se okolina vrlo teko spoznaje, a teko osteenje sluha ne utjee samo na sposobnost komuniciranja, nego proima itavo biei njegovo funkcionisanje. Dijete sa smetnjama sluha, a naroito gluho dijete, varira i u socijalnoj zrelosti ovisno o stupnju gubitka sluha i utjecaju okolinskih faktora. Tamo gdje takvo dijete nailaz ia na stimulativnu okolinu zaostajanje e biti manje izraeno. Suprotno tome, nestimulativna okolina nerijetko meu takvom djecom potie nezainteresovanost, tvrdoglavost, nesigurnost i plaljivost. Sposobnost prilagoavanja djeteta sa smetnjama sluha i nje gova uspjenost openito ovise i o dobi djeteta u kojoj je nastao gubitak ili oteenje sluha. Struna procjena o najadekvatnijem tretmanu je neophodna. PRILAGOAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA Odreene ponuene napomene za poticaje pri rada sa dje com na usvajanju znanja u inkluzivnom obrazovanju dali smo uz programske sadraje IV razreda i mogu se koristiti i za ostale uzraste uz izvjesne izmjene i nadopune. Naredni programski sadraji dali smo u cilju opeg izbora prilagoavanja sadraja u individ ualiziranom pristupu djetetu pri izradi individualno prilagoenog programa.

107

2.2.

BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

OKVIRNI SADRAJI ZA NASTAVU BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI ZA V RAZRED DJECE SA POTEK OAMA U UENJU I RAZVOJU Sadraji itanje i obrada knjievnih tekstova Dalji rad na usavravanju tehnike itanja, razumijevanja i doivljavanja proitanog; razvijanje sposobnosti reprodukcije proitanog uz: - usavravanje tehnike itanja; pravilno i izraajno itanje u skladu sa uenikovim mogunostima; - itanje prilagoenog teksta naglas; - itanje sa razumjevanjem i reprodukovanjem; - itanje sa prepoznavanjem interpunkcijskih znakova; itanje prilagoenog teksta i odreivanje: 1. toka dogaaja (poetak, glavni dio i zavretak) 2. mjesta radnje; 3. vrijeme radnje; 4. uoavanje najvanijih trenutaka u prii; 5. odreivanje glavnih i sporednih likova (analiza likova ); 6. odreivanje osobina likova u prii. - itanje prie, bajke i pjesme; - itanje po ulogama; U itanju: - prilagoavati sadraje tekstova u skladu sa uenikovim mogunostima i raditi na razumjevanju proitanog sadraja u skladu sa emocionalnim i drugim osobinama djetetove linosti; razumjeti rijei, izraze i reenice, sadraj teksta, uoiti likove i njihove osobine (na temelju njihovih postupaka) i moi reproducirati. - manje zanimljive sadraje pribliiti uenicima pomou igre, igre sa svrhom i povezivanjem tih sadraja sa sadrajima drugih nastavnih predmeta; U izraavanju - stalno podsticati dijete na govorno izraavanje; - forsirati verbalnu komunikaciju; - omoguiti ueniku prilikom dramatizacije da uestvuje u jednoj od uloga prema svojim mogunos tima u svrhu emocionalnog doivljavanja odreenog lika; - omoguiti ueniku prilikom obrade pjesme, memorisanje strofe po njegovom izboru, i prezentaciju njegovih recitatorskih sposobnosti na kolskim i priredbama van kole; - forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je mogue ostvariti uspjenu komunikaciju; - kod problema sa govorom postupke prilagoavati po preporuci logopeda; Prilagoeni postupci, podsticaji i ciljevi u radu Didaktiki materijal i sredstva Najvanije je da je ponueni materijal u skladu sa mogunostima razumjevanja djeteta;

Knjievni tekstovi moraj u biti jednostavni ali opis mora biti sa lijepim, jasnim i realnim slikama;

Slova treba da su velika i podebljana;razmak izmeu redova neto vei;

Kod uvoenja sasvim novih elemenata uvijek koristiti i neto to je djetetu ve dobro poznato ;

Koristiti audio-vizuelne materijale sa priama i bajkama i kraim crtanim filmovima;

108

2. Kultura izraavanja U pisanju 2.1. Usmeno izraavanje razgovor, pitanje odgovor; prepriavanje teksta na temelju detaljnih i uopenih pitanja; dramatizacija knjievnog teksta; prianje dogaaja predstavljenog jednom ili nizom slika, vjebe imitacije; situacijski razgovor; vjebe memorisanja; opis poznatog predmeta; prianje dogaaja i doivljaja iz djejeg ivota; izraavanje kratkim, jasnim i smislenim reenicama; - prepisivanjem kraih tekstova sa zanimljivim sadrajem usavravati tehniku pisanja; - davanjem adekvatnih pismenih pitanja, inicirati pravilne pismene odgovore - omoguavanje ueniku doivljavanje predmeta svim osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa; - upuivanje uenika u tehniku pravilnog pisanja estitke u povodu roendana ili blagdana u cilju uenja utivosti u obraanju, uvaavanju i potovanju drugog; - pribliiti uenika situaciji odreenog dogaaja ili doivljaja koji e on moi opisati prema svojim mogunostima; U gramatici - sadraji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki razumjevanju ueniku etvrtog razreda, s obzirom na konkretnost kao temeljno obiljeje njegova miljenja, jer djete jo uvijek ima problema sa itanjem, pa e to biti sve do trenutka kada proces itanja postane automatiziran. Ove sadraje dijete usvaja na sadrajima drugih podruja nastave maternjeg jezika pa i na sadrajima drugih nastavnih predmeta. Jo uvijek uenici nisu spremni usvajati apstrektne sadraje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji, situacijskom govornom kontekstu, komunikacijskim prilagoenim tekstovima i zadrati se na razini prepoznavanja jezikih sadraja. - Podsticati itanje, bogatiti rijenik, podsticati matu, i tim pomagati u boljem izraavanju misli i osjeaja; - Obratiti panju na psiholoki kriterij koji podrazumijeva primjerenost teksta receptivnim mogunostima uenika; - Obratiti panju na estetski kriterij to podrazumijeva umjetniku vrijednost teksta; - Istai etiki kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava vrijednosti koji je ne prolazan; - Podsticati govor igrom i kroz igru; - Pronalaziti situacije u kojima e se uenik snalaziti u verbalnim igrama;

Koristiti lutke i maske jer se djeca puno lake izraavaju kad su sakrivena iza toga;

Koristiti slike jednog predmeta;

Koristiti slike jedne i vie radnji;

2.2. Pismeno izraavanje usavravanje tehnike pisanja; prepriavanje po pitanjima i na osnovu zajednikog plana; sastavljanje krae prie prema slici ili nizu slika; pismeno opisivanje poznatog predmeta; pismeno opisivanje prirodnih pojava; pismeno opisivanje doivljaja i dogaaja; pisanje razglednica i estitki; pretvaranje vienog i doivljenog u rijei pisanje pisanih latininih slova i pravilno povezivanje u strukturu rijei;

109

3. Pouka o jeziku - abeceda pojam; - vrste rijei: 1. reenica (izjavna, upitna i uzvina; potvrdna i odrina); 2. imenice (vlastite i zajednike; broj i rod); 3. glagoli (radnja, stanje, zbivanje); gramatika analiza (gramatiki pravilan redoslijed rijei u reenici i povezivanje rijei i reenica u smislene c jeline); pravopis: 1. veliko i malo slovo; 2. pisanje imena planina, rijeka, polja, gradova i sela; 3. dvotaka u nabrajanju; taka, upitnik i usklinik; 4. upitne i uskline reenice bez definicija; 5. pisanje odrine rjece ne uz glagole; 6. pisanje rjece li u upitnim reenicama; 7. pravilan izgovor i isanje glasova: ,,d i . KNJIEVNI TEKSTOVI: Ime i prezime pisca: Ismet Bekri Enisa Osmanevi -uri Ismet Bekri Vladimir Nazor Rabindranat Tagore Ezop Muhidin ari Zejir Hasi Njemaka narodna pria Hasan Kiki Oldrih Sirovatka Lav Tolstoj Eref Berbi Grigor Vitez

- Omoguiti ueniku prianje dogaaja i doivljaja iz njegovog ivota; - Pronalaziti predmete, slike i situacije koje su za dijete interesantne u cilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja; - Izraenu i napisanu estitku izloiti na izlobi u uionici ili ponijeti kui roditeljima kao poklon; - Omoguiti ueniku itanje sopstvenog pismenog rada; - Ukljuivati dijete u pripreme za as u uionici ili negdje drugo gdje e se izvoditi nastava; - Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio kao podsticaj u radu; - Muziku koristiti za stvaranje vedre i oputene atmosfere pogodne za rad; - Razvijanje njenostii prijateljskog odnosa nastavnika sa uenicima su znaajan i veliki podsticaj za uenika;

Koristiti vizuelna, auditivna i manipulativna sredstva kako bi uenici mogli zamisliti, vidjeti, uti, osjetiti i izraziti svoje emocije i svoja vienja putem naracije ili pismenog sastava;

Bitno je u toku rada koristiti predmete iz djeje okoline;

Koristiti kompijuterske igre prilagoene sposobnostima uenika;

R/B 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

Naziv djela: Djeije nebo Za sretan put po dukat ut Jesen u gradu ae Papirnati brodovi Lisica i jarac ta to potok radi zimi Pahulja Tri leptira Bosna je vjena Pijevac i lisica Dva druga Iz proljea u ljeto Tiha tiha pjesma

110

2.3.

MATEMATIKA
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitva kao factor koji utie na formiranje pozitivnih crta i osobenosti svake linosti djeteta. Razvoj smisla za rad u paru, manjoj ili veoj skupini; Razvoj svijesti o potrebi raunanja, mjerenja, procjenjivanja i predvianja i znaenju tih radnji u svakodnevnom ivotu; Razvoj pozitivnog miljenja o ponaanju i sklonosti ka otkrivanju i istraivanju; Vrednovanje svojih i tuih miljenja adekvatno. Razvoj ekoloke svijesti i pozitivnog odnosa prema predmetima u okviru relacija i poloaja u prirodnom okruenju AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Planira nastavne sadraje; Prikuplja didaktiki material za rad, samostalno i sa uenicima; Podstie kako samostalan rad uenika, tako i rad u veim i manjim grupama; Tematski povezuje matemetike sadraje sa sadrajima drugih predmeta; Priprema zadatake i zaduenja za svakog uenika u skupini; Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore uenika i njegov rad; Podstie samostalan rad i zakljuivanje djeteta. Obezbjeuje rad u grupama paralelno sa individualiziranim radom i frontalnim radom. Omoguuje oiglednost, sistematinost i postupnost u uoavanju klasa i inkluzije klasa. Organizuje brigu o okruenju sa skladnim odnosom linija, boja i ploha. U ureenju

OKVIRNI SADRAJI ZA PREDMET MATEMATIKA ZA 5. RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ZA DJECU SA POTEKOAMA U UENJU I RAZVOJU SADRAJI 1. BROJEVI DO 100 Prirodni brojevi do 20 (ponavljenje geadiva iz IV raz). Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20 sa i bez zapisivanja. Usmeno sabiranje i oduzimanje brojeva u obimu 20 sa i bez zapisivanja, sa prelazom preko desetice. Dopunjavanje sa prelazom Usmeno mnoenje u obimu broja 20. Usmeno dijeljenje u obimu broja 20. Pojam cjelina, polovine, etvrtine, bez zapisivanja. Veza izmeu zbrajanja i oduzimanja; Prirodni niz brojeva do 100 i operacije u okviru brojeva do 100, za one uenike koji mogu usvojiti ZNANJE Rjeavanje jednostavnih raunskih problema, (kroz igru i zabavu potujui pravila). Zadaci se postupno uslonjavaju od operacija u okviru broja 5, zatim 10, ako to dijete savlada onda u okvitu 15 i konano u okviru skupa od 20 elemenata. Problemske situacije su postavljene u vidu jednostavnih raunskih igara. uoavanje SPOSOBNOSTI Koristiti mamtematiki jezik i simbole Razviti sposobnost komuniciranja, razmjene osnovnih matematikih simbola i obavijesti u iskustavu; Kritiki vrednovati vlastita postignua i usporeivati ih s rezultatima drugih (par, skupina, razred); Razviti sposobnost da pogreku shvaa kao poticaj za nove pokuaje; Razviti sposobnost uporabe jednostavnog matetamatikog pribora; Procijeniti duinu, masu, vrijednost i vrijeme. Vrednuju osobine i stavove drugih; Razvijaje pozitivnih stavova, ponaanja za rad i uenje kroz igru; AKTIVNOSTI UENIKA Sudjeluje u svim etapama rada na satu; Aktivno sudjeluje u matematikim igrama primjenjujui ranije steena znanja; Reira jednostavne matematike igre koristei zbrajanje i oduzimanje kroz drutvene igre (ovjee ne ljuti se, tombola, bacanje kockica, igra parnih i neparnih brojeva, igre sa kartama, zapisivanje rimskih brojeva pomou ibica, pronalaenje rednih i rimskih brojeva u novinama, asopisima i svakodnevnom ivotu); U matematiki m igrama primjenjuje steeno znanje (igre koncem, vunom, pronalaenje najkraeg puta); Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematikih pojmova; U bliem i irem okruju pronalaziti crte, take,

razumijevanje
Shvatanje pojma prirodnog niza do 100, ili prema mogunostima djeteta uz uoavanje i imenovanje prethodnika i sljedbenika. Rjeavanje jednostavnih zadataka

111

sadraje ovog nivoa. - usmeno sabiranje i oduzimanje u okviru 100. - usmeno mnoenje i tablica mnoenja sa 10, 5, 4, 3, 6, 8, 9 i 7. - usmeno dijeljenje bez ostatka u okviru broja 100. - tablica dijeljenja 2. MJERE I MJERENJA Mjere za duinu: - metar i decimentar, praktino mjerenje uz upotrebu pribora. Mjere za tenost: - litar i decilitar praktino - mjerenje predmeta u okolini - praktino mjerenje na vagi 3.GEOMETR. FIGURE Posmatranje i uoavanje na predmetima: pojmovi vodoravno, uspravno, koso kao poloaja predmeta. Ivica, vrh i ugao, uooavanje horizontalnog,

u okviru zadatih brojeva Uoavanje rezultata praktinog mjerenja i razuminevanje odnosa. Uoavanje odnosa i veliina. Shvatanje pojma klasa i inkluzije klasa. Usporeivanje dui. Podudarne dui; Zbrajanje dui. Oduzimanje dui; Crtanje trokuta, kvadrata, pravokutnika, krunice, kruga.likova oblika. Djeca koriste jednostavne grafikone i interpretiraju ih; Djeca sama sastavljaju i rjeavanju matematike zadataka iz svakodnevnog ivota u obimu svojih mogunosti.

djeteta. Razvijanje sposobnosti uoavanja prostornih odnosa oblika i veliina. Uoavanje relacija u skladu sa nivoima i mogunostima djeteta. Razvijanje sposobnosti grafomotorike. Razvijanje sposobnosti uoavanja veza i odnosa. Razvijanje sposobnosti za sklad odnosa u okruenju djeteta. Razvijanje osjeanja samopotovanja djeteta i zadovoljenja potrebe samoispunjenja kao vrhunske potrebe linosti.

povrine i oblike;

Pomou razliitih materijala Omoguava posjete izrauje oblike i povrine i stavljenje u skladan odnos za prodavnicama, trnici, i oko. drugim objektima za praktian rad djece. Koristi svakodnevne Vri procjenu djeteta radi situacije za primjenu steenih matematikih prilagoavanja programskih znanja (odlazak u trgovinu, sadraja. Procjenjuje jake i na trnicu itd.); slabe strane djeteta. Koristi jednostavne grafikone, pristupe i postupke kojima se uvaava stupanj razvoja djeteta; Pomae djeci da kritiki sagledaju ono to su nauili; Tematski povezuje nastavne sadraje unutar Nastavnog plana i programa; Ukljuuje u matematiku i druga nastavna podruja. Sadraj Nastavnog programa utvruje prema interesima i sposobnostima uenika, a zahtjeve prilagoava postavljenom programu a istovremeno potrebama i mogunostima djeteta, kako bi program bio uspjeno ostvaren; Priprema vjebe grafomotorike kroz nastavne listie koje individualizirano daje uenicima Nakon procjene i opservacije prilagoava sadraje individualnim mogunostima djeteta.

prostora uestvuju i sami uenici.

112

vertikalnog i kosog poloaja, posmatranje geometrijskih tijela, posmatranje kocke i kvadra 2. Geometrija Ravne i zakrivljene plohe (povrine), likovi i crte za one uenike koji mogu usvojiti sadraje ovih nivoa sloenosti Pravac, polupravac, du, kut, crtanje i obiljeavanje; Crtanje paralelnih i okomitih pravaca;

113

2.4.

PRIRODA

OKVIRNI SADRAJI ZA PREDMET PRIRODA ZA 5. RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ZA DJECU SA POTEKOAMA U UENJU I RAZVOJU CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA PODRUJA UENJA Uenici e stei znanje o: - ivotnim zajednicama, grai i funkciji b iljaka, cvijetu i cvatu, opraivanju i oplodnji biljaka. ZNANJE - Rasprostranjenju plodova i sjemenki. - Gajenim biljkama, uzgoju i zatiti biljaka. - Uzgoju i zatiti ivotinja. - Ouvanju ivotne sredine - Opisati grau i funkciju biljaka, praviti razliku izmeu cv ijeta i cvata, znati kako se vri oplodnja biljaka opraivanjem. - Da razliite biljke imaju razliite plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, znaaju biljaka za ovjeka. - Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i zatite biljaka. - Naine uzgoja zatite ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i njihovom ivotu. - Kako uenici mogu dati svoj doprinos ouvanju ivotne sredine. Uenici e: -razvijati kritiko razmiljanje. -sposobnost planiranja. -provoenje istraivanja. -izvoditi mjerenja -dobivati i prezentirati dokaze. -razmatrati dokaze i vriti procjene. -prenositi informacije putem individualnog i timskog rada. kroz: -provoenjem jednostavnih posmatr anja. -sistematiziranje znanja -prezentiranje postignutih rezultata CILJEVI OEKIVANI REZULTATI

SPOSOBNOSTI I VJETINE

- koristiti prethodna iskustva. - prikupljati i zapisivati podatke - pratiti redoslijed uputstava pri mjerenju - uz pomo nastavnika procjenjivati podatke. - pratiti jednostavna poreenja, te donositi zakljuke. - koristiti jednostavan jezik za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodi

114

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA PODRUJA UENJA CILJEVI Uenik e razviti pozitivne vrijednosti i stavove: VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE - pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti. - prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu. - potivati tue stavove. OEKIVANI REZULTATI

115

NASTAVNI SADRAJI / Teme

1. 2. 3.

ivotne zajednice Biljke proizvoai hrane i kisika Grae i funkcija biljaka: korijen; graa i funkcija izdanak; graa i funkcija stablo; graa i funkcija list; graa i funkcija

4. 5. 6. 7. 8. 9.

Cvijet i cvat Opraivanje biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Znaaj biljaka za ovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke

10. Uzgoj i zatita biljaka 11. Uzgoj i zatita ivotinja 12. ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja) 13. Ekologija; ouvanje ivotne sredine 14. tijelima

116

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Da bi se ti ciljevi u potpunosti ostvarili, neophodno je, kod djece sa posebnim potrebama to vie, prakticirati izvanuioniku nastavu gdje se posmatraju, prate i bil jee prirodne pojave i procesi. Nain realizacije izvanuionike nastave bi planirale kole u ovisnosti o svojim mogunostima. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati psihofizike karakteristike djeteta i interaktivno uenje, primjeri iz svak odnevnog ivota i okruenja u kojem uenik ivi. Gdje god je mogue nastavni sadraji koje planira nastavnik trebali bi se drati naela aktuelnosti u neposrednom okruenju uenika i lokalnoj zajednici radi oiglednosti. Potrebno je sistematino i postupn o malim koracima izlagati nastavne sadraje za ovaj predmet, posebno uenicima s tekoama u razvoju.

117

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE Planiranje, osmiljavanje igara i interakcijskog uenja, komuniciranje sa uenicima, diskutiranje, upuivanje uenika na razliite izvore znanja, ukljuivanje roditelja i drugih uposlenika u koli u realizaciju programskih sadraja, motiviranje uenika za rad. Posmatranje i procjenjivanje. Osmiljavanje igara u uionici. Organizacija praktinih vjebi. Saradnja sa roditeljima.

ivotne zajednice

Livade, povrtnjaci, vonjaci, ume, bare, mora, jezera i vazduh.

Prepoznaje ivotne zajednice, nabraja biljke i ivotinje, posmatra i zakljuuje.

Ne unitava biljke i ivotinje u ivotn im zajednicama.

Ispunjavanje domaih zadataka. Saradnja, posmatranje, dogovaranje, diskutiranje, sakupljanje materijala

Prepoznavanje u okruju

Posjeduje znanja o biljkama.

Prepoznaju razne biljke u okruenju, prikuplja razliite biljke i priprema ih za herbarijum. Razlikovanje biljnog od ivotinjskog svijeta, pravljenje jednostavnih klasifikacija biljaka. Opisivanje grae korijena, izdanaka, stabla i lista.

Pravilan odnos prema biljkama u okruenju.

Sakupljanje, sistematiziranje, zakljuivanje, izrada panoa.

GRAA I FUNKCIJA BILJAKA Korijen; graa i funkcija Izdanak; graa i funkcija Stablo; graa i funkcija List; graa i funkcija

Posjeduje znanja o dijelovima, grai i funkciji osnovnih dijelova biljke.

uvanje biljnog svijeta u okruenju, uestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u koli i kolskom dvoritu.

Sakupljanje biljaka, listova, izrada tematskih panoa, pomo drugima.

Saradnja sa zajednicom. Procjenjivanje napretka uenika.

118

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI STAVOVI, PONAANJE Uee u zajednikim radovima u koli na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE Planiranje, pripremanje i podsticanje uenika na prikupljanje cvjetova i cvatova.

Cvijet i cvat

Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu.

Razlikuje cvijet i cvat, znaju osnovne dijelove cvijeta. Prepoznavanje plodova i sjemenki razliitih biljaka, razlikovanje jestivih od nejestivih. Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta, prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova, pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i ivotinja.

Prikupljanje razliitih cvjetova i cvatova, pravljenje zbirki, izrada tematskih panoa.

Raznovrsnost plodova i sjemenki

Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki.

Izgraen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi u prirodi.

Rad na prikupljanju plodova i sjemenki, pravljenje zbirki i tematskih panoa.

Organizacija izleta u umu. Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. Motiviranje, praenje, procjenjivanje.

Znaaj biljaka za ovjeka

Posjeduju znanja o znaaju biljaka za ovjeka.

Ispravan stav prema biljkama i njhovom znaaju za ovjeka.

Koritenje dodatnih izvora znanja.

Razvijanje, interesovanja i poeljnih navika, uenika. Praenje zdravlja uenika. Motiviranje uenika na igre i sport u prirodi.

119

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI STAVOVI, PONAANJE Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i pomo u gajenju biljaka.

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE Organiziranje malih radnih akcija, motiviranje uenika.

Divlje (samonikle) i gajene biljke

Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi.

Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. Prepoznavanje znaaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu ivotinja, pravilna upotreba zatitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zatita prilikom upotrebe tih sredstava. Razlikovanje divljih od pitomih ivotinja, sistematizacija ivotinja prema stanitu, nainu ishrane, izgledu i drugim karakteristikama.

Prikupljanje, sistematiziranje, izrada panoa, pravljenje zbirki.

Uzgoj i zatita biljaka

Posjedovanje znanja o uzgoju i zatiti biljaka, nainu uzgoja i nainu zatite biljaka sa oiglednim posmatranjem.

Izgraen pravilan stav prema uzgoju i zatiti biljaka.

Praktian rad u uionici i izvan uionice.

Priprema materijala i cjelokupnog nastavnog procesa u prirodi.

Uzgoj i zatita ivotinja

Posjedovanje elementarnih znanja o ugoju i zatiti ivotinja.

Izgraen pravilan stav prema uzgoju i zatiti ivotinja.

Praktian rad u seoskom dvoritu ili farmi, prikupljanje slika ivotinja, pravljenje panoa.

Organizacija izlaska u prirodu za posmatranje ivotinja i njihovog ivota.

126

120

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE Pomaganje uenicima u izradi kalendara, plakata, i drugog obrazovnog materijala. Saradnja sa porodicom. Praenje, biljeenje, pomaganje. Omoguavanje posmatranja, prikupljanja materijala, pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu. Organizacija akcija ouvanja okolia Planiranje i pripremanje nastavnog procesa, upuivanje uenika na posmatranje praenje i vrednovanje rada uenika, pomo djeci sa posebnim potrebama u radu.

ivotinje i njihova potreba za hranom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja)

Posjedovanje znanja o razmnoavanju i ishrani ivotinja.

Nain ivota pojedinih ivotinja i njihovo razmnoavanje. Ouvanje ivotne sredine, uee u akcijama ureenja okolia. Posmatranje tijela u prirodi.

Pravilan odnos prema ivotinjskom svijetu.

Izrada tematskih panoa, praktini radovi u koli i izvan nje, prikupljanje materijala za nastavu.

Ouvanje ivotne sredine

Posjedovanje znanja o ouvanju ivotne sredine, uee u akcijama ureenja okolia. Usvojiti pojmove vrstih, tenih i gasovitih tijela, pravilnih i nepravilnih oblika.

Pravilan odnos prema ouvanju ivotne sredine.

Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vjetakim oblicima.

Aktivno uee, praktini radovi u koli i izvan nje, prikupljanje materijala za nastavu. Neposredno okruenje, donoenje sudova o pojedinim pojavama na nivou, psihofizikih mogunosti uenika.

O tijelima

121

2.5.

DRUTVO

OKVIRNI SA DRAJI ZA PREDMET DRUTVO ZA 5. RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ZA DJECU SA POTEKOAMA U UENJU I RAZVOJU
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: svojoj domovini, njezinom poloaju, stanovnitvu, okruenju i vanosti ouvan ja domovine. borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja. regionalnim obiljejima Bosne i Hercegovine.

Uenici znaju: obiljeja koja simboliziraju nau do movinu (grb, zastava i himna). geografski/zemljopisn i poloaj B osne i Hercegovine. narode i narodnos ti koji ive u naoj domovini. objasniti poloaj Bosne i Hercegovine kroz borbu njenih naroda za slobodom i nezavisnosti.

Sposobnosti i vjetine Uenici: samostalno ili u skupinama uenici promatraju, u e i dolaze do individualnih ili zajednikih zakljuaka koje mogu prezentirati na nivou psihofizikih mogunosti djeteta. - kroz uenje razvijaju spoznaje o okruenju u kojem ive i doprinose razvitku tolerancije i prava na razliita miljenja. Uenici znaju: - kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva uenici utvruju prethodno ste ena znanja. - izraditi lentu vremena i druga pomag ala za orijentaciju u vremenu. - izraditi mapu/kartu znamenitosti nae domovine. Vrijednosti, stavovi, ponaanje - Uenici razvijaju pozit ivne vrijednosti i stavove prema domovini, obitelji/porodici, prema sebi samima, prema drugima i drugaijima. - Ue sluati druge, potovati i uvaavati drugaije stavove. - Oblikuju moralne vrijednosti. - Utjeu na usvajanje i bogaenje vlastitog rijenika.

122

NASTAVNI SADRAJI / Teme 1. Moja domovina

1.1. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1.2. Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine. 2. Kulturno povijesne znamenitosti

2.1. Kulturno historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine. 2.2. Znaajni kulturno historijski objekti u uem zaviaju. 2.3. Vjerska slika zaviaja i naroda u Bosni i Hercegovini. 3. Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine

3.1. Prirodni resursi, geografske odlike obiljeja Bosne i Hercegovine. 3.2. Razvijenost Bosne i Hercegovine, privreda, poljoprivre da i turizam.

4.

Promet / saobraaj

4.1. Vrsta prometa / saobraaja u Bosni i Hercegovini. 4.2. Najvanije prometnice / saobraajnice i prometna saobraajna povezanost. 4.3. Prometna / saobraajna povezanost u naselju i uem zaviaju.

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Za djecu sa posebnim potrebama, shodno njihovim karakteristikama miljenja, treba prilagoditi sadraje predmeta drutvo. Za djecu sa smanjenim saznajnim sposobnostima sadraji ovog predmeta mogu biti apstraktni. Djeca sa smanjenim sposobnos tima teko formiraju pojmove vremenske i prostorne udaljenosti. Potrebno je posebno kroz predmet drutvo koristiti sve do sada date napomene, posebno one date uz 4 razred, radi izrade inidivualiziranog pristupa ovim uenicima. Sistematinost, postupnost i oiglednost u veoma sitnim koracima omoguit e djelomino usvajanje sadraja predmeta drutvo.

123

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE

-Uenici na 1.1.Moja domovina BiH

1.2. Geografska obiljeja BiH kartama/zemljovidima znaju poloaj Bi Hi granice sa susjednim dravama poloaj BiH -Prepoznaju obiljeja domovine. -Znaju o narodima u BiH.

-Prepoznaju na kartama granice svoje domovine te ih znaju pokazati. -Prepoznaju dravna obiljeja. -Na kartama pokazati teritorijalno ureenje BiH, granice entiteta i kantona / upanija.

-Izgradnja pozitivnog
stava o svojoj domovini i vrednovanje rtava u prolosti koje su postale zalog nezavisnosti i suverenosti. -Konstitutivni narodi u BiH.

-Pripremanje audiovizuelnih
maetrijala koji e pomoi u obradi gradiva i uenicima vjernije prikazati novo gradivo.

-Samostalna izrada dravnih

obiljeja. -Izrada mapa s granicama BiH.

-Pomaganje uenicima u izradi osobnih mapa BiH. -Pomaganje uenicima u izradi njihovih zadataka. -Pomaganje uenicima u izradi piramida koje e oigledno prikazati kretanje stanovnitva u BiH. Organizacija posjeta upanijskim sreditima.

1.3. Bosna i Hercegovina

i okruenje

-Izrada mapa s teritorijalnom

podjelom BiH, entiteti i upanije.

-Potovanje prema
drugim narodima koji ive u naem okruenju.

2. Iz prolosti domovine
2.1. Podruje dananje BiH u prehistoriji najznaajnija nalazita 2.2. Nastanak samostalne suverene i nezavisne BiH

-Uenici znaju o
prolosti svoje domovine od doseljenja do danas.

-Na geografskim kartama prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest od prvih poetaka do danas.

-Prikupljanje materijala o prolosti nae domovine. -Vrednovanje ispravne borbe za slobodu BiH. -Izrada panoa o prolosti nae domovine. -Organiziranje kolskih izlobi povodom vanijih dravnih praznika.

-Priprema potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prolost nae domovine. -Posjeta muzejima i izlobama koji govore o prolosti BiH.

124

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE

3. Kulturno-povijesne
znamenitosti 3.1. Kulturno-prosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3.2. Kulturno-povijesne znamenitosti BiH 3.3. Znaajni kulturno historijski spomenici u zaviaju.

-Uenici znaju o
kulturno povijesnim znamenitostima BiH. -Znanje o najvanijim spomenicima iz prolosti BiH. -Znanje o prolosti svog zaviaja.

-Moi objasniti to
simboliziraju odreeni spomenici u svom uem okruenju. Prepoznavanje obiljeja vjerskih svetita.

-Razvijanje pozitivnih
stavova o ouvanju kulturne batine iz prolosti domovine i naroda koji u njoj ive.

-Izraditi replike spomenika ili

ih nacrtati.

-Organiziranje posjeta kulturno

povijesnim znamenitostima. -Organiziranje posjeta muzejima. -Organiziranje akcija na ouvanju spomenika.

-Obilazak kulturno povijesnih

spomenika i rad na njihovoj zatiti i kroz ienje okolnih prostora.

-Razvijanje pozitivnog
stava vjerskim svetitima i njhovoj ulozi.

-Organiziranje posjeta vjerskim

svetitima.

-Vjerska svetita naroda

u BiH.

3.4. Religija-pojam,
vjerska slika zaviaja i naroda BiH

4. Geografska obiljeja
BiH 4.1. Prirodni resursi, geografska obiljeja BiH

-Uenici znaju
regionalnu podjelu BiH.

4.2. Razvijenost BiH,

poljoprivreda i turizam.

-Imaju znanja o privredi

i turizmu Bi Hi njihovoj povezanosti.

-Prepoznavanje i pokazivanja regionalne podjele BiH.

-Razvijanje pozitivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima.

-Pripremanje uenika prema individualnim i grupnim zadacima. -Posjeta lokalnim privrednim objektima. -Pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva. -Organiziranje posjeta.

125

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE

5. Promet/saobraaj
5.1. Vrste prometa u BiH 5.2. Najvanije prometnice i prometna povezanost. naselja u zaviaju.

-O vrstama prometa koji

je zastupljen u BiH. -Najvanije prometnice/saobraaj nice u BiH. svom kraju.

-Pokazati na karti gdje se

nalaze najvanije prometnice.

-Aktiviranje uenika na -Razvijanje kulturnih

navika i civiliziranog ponaanja u prometu.

-Na mapi ucrtati najvanije

prometnice u BiH.

civilizirano ponaanje u prometu.

-Objasniti vanost dobrih

prometnica za ivot ljudi i za razvoj gospodarstva.

-Priprema audiovizuelnih
sredstava za izvoenje nastave.

5.3. Prometna povezanost -Prometnu povezanost u

Uputstvo za izvoenje programa Nastavni sadraji iz predmeta Drutvo za osnovnu kolu odabrani su tako da se uenici upoznaju sa razvoje m drutva u bosanskohercegovakim okvirima. U realizaciji nastavnog sadraja treba teiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. Potrebno je voditi rauna da nivo interpretacije odgovara uzrastu uenika i psihofizikim karakteristikama uenika pa u tom cilj u ograniiti broj termina sa kojima se uenici susreu prvi put. Za plan i program na hrvatskom jeziku, takoer i za plan i program na bosanskom jeziku omoguuje se obrada jednog poglavlja s temama koje bi se odnosile na povijest / historiju jednog od konstitutivnih naroda BiH. Prijedlog tema uradili bi upanijski / kantonalni zavodi za kolstvo. Ovaj dio se takoe treba prilagoditi potrebama i mogunostima djetetu koje ima potekoe.

126

2.6.

MUZIKA/GLAZBENA KULTURA

OKVIRNI SADRAJI ZA V RAZRED DEVETOGODINJI OSNOVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA DJECU SA POTEKOAMAU UENJU PODRUJA UENJA CILJEVI PROCJENA OEKIVANI REZULTATI UENJA SADRAJ

Sticanje znanja -o postavljanju glasa i tana intonacija

-prepoznati instrument -izvoenje ritma bro jalice -partitura u slikama -Procjena se vri na osnovu testa ritmikih struktura -na koje oblasti se treba fokusirati kod uenika, npr. motorika, socijalizacija, verbalizacija -da li uenik uiva u ritmikim ili muzikim instrumentima -kakva je njegova motorika -kako izgleda uenikov spektar emocija (sretan, tuan, ozbiljan, uzbuen) -kako reagira na instrumente (brzo, sporo, glasno, tiho i dr.)

ZNANJE

Izbor
Pjesmice
-Maestral (Josip Stamac) -Proljetna pjesma (Stania Korunovi ) -Da li je sviranje na instrumentima potrebno vjebati kako bi muziciranje bilo skladno -o znaenju i potrebi muzike u ivotu -primjenjivati pravila muzike igre -najkvalitetniju izvedbu nagrauje pljeskom -potuje i cijeni miljenja i stavove drugih -sa zadovoljstvom se ukljuuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti, koncerti, priredbe) -odgovornost za kvalitet muziciranja -Kiobran za dvoje (elo Jusi) -Bumbari i pele (S. Raji) -Na kii (S. Korunovi) -Zeko i potoi (Branko M.) -Kad ja pooh na Bentbau (narodna) -Kad si sretan -aputanje (N. Hercigonja)

Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine

SPOSOBNOSTI I VJETINE -eksperimentisanj-em kao pojedinac i komuniciranje unutar timskog rada -prezentiranja interpretacije muzike memorije

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i miljenja -prema

sebi kao pjevau -prema porodici kao horu -razvijanje ljubavi prema muzikoj batini BiH razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici

Brojalice
-Eglen beglen -Igralica -Nini nini moj sine jedini

VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAANJE

Uspavanke
-Nina sine, ninala te majka

127

SLUANJE MUZIKE -Divlji jaha (R. Schumann) -arobna frula (W. A. Mozart) Magarac i pijanist iz karnevala ivotinja (C.Saint Saens) -enja za proljeem (W. A. Mozart) - Ptiija tuga (L.V. Beethoven) - Proljee (I stav) iz etiri godinja doba (Vivaldi)

DJEIJE STVARALATVO

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOST NASTAVNIKA

-Improvizacija pokreta u ritmu i plesu

-Literarno i likovno izraavanje doivljaja muzike - Plesna dramatizacija

-Kroz kreativne naine ritmikoga izraavanja jaa samosvijest -Razgovara o osjeaju ugode i oputanja -esto trai ponovno sluanje djela

-Doaravanje osjeaja kroz sluanje izvedbe -Dopuna zidnog panoa novim slikama -Pravljenje instrumenata od papira -Skupljaju slike instrumenata

-Priprema, vodi i razvija interes uenika prema muzici svojim odnosom i stavovima -Planira aktivnosti i muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima

128

2.7.

LIKOVNA KULTURA

OKVIRNI SADRAJI ZA V RAZRED DEVETOGODINJI OSNOVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA DJECU SA POTEKOAMA U UENJU

PROGRAMSKI SADRAJI LIKOVNOG ODGOJA TEMATSKE CJELINE / OBLASTI: 1. TAKA I LINIJA -Fokusirano istraivanje i uoavanje /registrovanje/ u okruenju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta, njihovih odnosa, kontrasta, ritma, smjerova i analiza uoenog i istraenog -Kombinovanje linije/crte sa plohom, takom i mrljom - Crtake teksture MOTIVI I TEHNIKE -Iz djetetove okoline: ljudi, ivotinje, biljke, pojave u prirodi, objekti, prostori -Iz sadraja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /pria, bajka, pjesma, poslovica../, prirode, drutva, matematike, muzike i tjelesne kulture ... -Iz narodnih obiaja: praznici, znaajni datumi, etnografsko nasljee -Taka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizuelno-likovnim sadrajima -Nevizuelni poticaji: emocije, ula, muzika -Olovka, tu i drvce, tu i kist, lavirani tu, flomasteri /crni ili tamni/

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Obrazovni ciljevi -Uoiti i uporediti na svojim i umjetnikim radovima; kontrast, ritam, prostiranje linija, i moi se izraavati linijama razliitog karaktera i toka. -Uoiti, razumijeti i moi predstaviti crtaku teksturu kroz kontrast skupljenih i rasprenih taaka i linija u razliitim odnosima. -Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtaka tekstura, povrina, tlocrt Odgojni i socijalizirajui ciljevi - Razvijanje kod uenika senzornih, manipulativnih, izraajnih i praktikih sposobnosti sa naglaskom na divergentno miljenje. -Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima, ou vanje kulturne batine i prirodne okoline. -Pozitivan odnos prema radu: inicijativa, samostalnost, angaovanost, spremnost za saradnju i timski rad. - Razvijanje humanosti, solidarnosti, drugarstva; jaanje i bogaenje emocija - Razvijanje sposobnosti posmatranja, uoavanja, zakljuivanja, snalaljivosti, kreativnog, konkretnog i apstraktnog miljenja i mate, orijentacija u vremenu i prostoru

129

2. BOJA -Usmjereno istraivanje i opaanje u okruenju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika /degradacija boja/, kontrasta kvantiteta /koliine/ i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraenog i uoenog -Mehaniko i optiko mijeanje boja -Tonsko i koloristiko slikanje -Slikarske teksture -Akvarel, gva, tempera, kola, pastel, fleomasteri u boji /za manje formate radova/

-Uoiti, razumijeti i moi predstaviti kontrast malih razlika obojenih povrina, velikih razlika /kontrast/ obojenih povrina; uoiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast -Razumijeti i moi predstaviti optiko mijeanje boja upotrebom obojenih taaka osnovnih boja -Razumijeti i moi predstaviti mehaniko mijeanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ -Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje, razreivanje boje, kvalitet boje, komplementarn kontrast, optiko mijeanje boja, tonsko i koloristiko slikanje, slikarska tekstura

Razvijanje sposobnosti dovoenja u sklad tonova boja, njihova praktina primjena u odjevanju, ureenje ivotnog prostora, izrada estitki, ukrasnih predmeta, nakita.... -Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadraja; pjesme, prie, dogaaja, pojava u prirodi, emocija i sl. kroz likovni izraz

3. PLOHA -Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu. -Izrada sloenije ablone za grafiki otisak - Crta i ploha, fundamentalni elemenat grafike -Viebojna papir grafika -Papir grafika /izrada ablona od papira -kartona/, matrica, grafika boja, tempera

-Uoiti, razumijeti i moi predstaviti grafike odnose, rad na izradi ablona za grafiki otisak /papir grafika jednobojna i viebojna/, razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu -Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: viebojna grafika, ablon /matrica za preslikavanje/, grafiki otisak, grafiar, tampanje

130

4. POVRINA -Koncentrisana paanja na istraivanje i uoavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa /simetrije, asimetrije/ u okolini i na umjetnikim djelima i predstavljanje istraenog i uoenog - crta/linija u prostoru /prostorni crte -Vizuelno opaanje kadra na fotografiji, stripu, TV-slici -Kadrovi u nizu - Crno bijeli film - Boja na filmu -Spot i njegovo znaenje -Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost -Scena i scenografija i scenska maska oblikovanje i razumijevanje -Zatitni znakovi -Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata, maski, lutki, estitki, opreme knjige, reklama /pismo kao elemenat vizuelnih poruka/ tehnike

Uoavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije, asimetrije/ u neposrednom okruenju i na umjetnikim djelima, sposobnost predstavljanja istraenog i zapaenog -Registrovati, razumijeti i moi predstavit: elemente scenografije, scene i scenske maske, spotove i zatitne znakove, koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma, bosanica, kaligrafija.../ -Uloga i znaaj vizuelnih medija; filma, TV -a, fotografije, znaaj boje u medijima -Usvojeni pojmovi za oblast povrina: grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film, video, kadar, strip

5. MASA I PROSTOR -Ploha u prostoru -Plastine teksture /teksture u prostoru/ -Karakter oblika i prostora je rezultat / to proizlazi iz njihovih funkcija -Puna plastika i reljef -Glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim, ica, papirna ambalaa, drven i otpadni materijal -Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija, kompozicija oblika i prostora, simetrija i asimetrija, prostorni crte, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef

131

TEMATSKE CJELINE / TEMATSKE OBLASTI

VRIJEME REALIZACIJE

LIKOVNI PROBLEM / LIKOVNI ZADATAK 1. Odnos slike i teksta, /kalendar godinjih doba/ 2. Odnos slike i teksta, kadar stripa 3. Ahromatski tonovi, kruni ritam 4. Ritam u izmijenjenoj formi, niz, konturne linije 5. Crtake teksture /hrapavo -glatko/ 6. Crte po toku, ritam 7. Simetrija u ogledalu /zrcaljenje likova/, ahromatski tonovi 8. Kruni ritam, komplementarni kontrast 1. Ritam ploha, boja i oblika, ornament 2. Kontrast boja, linija i ploha, ritam 3. Komplementarni kontrast 4. Modulacija tople i hladne boje, portret /valjkasta forma/ 5. Modulacija, koloristiko slikanje 6. Rekompozicija, redefinicija, /ploha/ 7. Kontrast zastupljenosti /koliine/ boje, toplo -hladno 8. Kontrast svijetlo-tamno 1. Omjer i proporcija 2. Reljef, udubljene i ispupene forme 3. Tlocrt omjer 4. Ravnotea, plono istanjena masa 5. Odnos, kontrast veliko-malo 6. Masa malog volumena, linija u prostoru 1. Ritam, maksimalna zasienost istih boja, /tonovi boje/ 2. Kruni ritam /rasprivanje, kontrast svijetlo -tamno 3. Kruni ritam /rasprivanje, kontrast svijetlo -tamno 4. Izmijenjeni ritam odnosa toplo-hladno

UKUPAN BROJ SATI /za prvo i drugo polugodite/

Septembar
1. LINIJA / TAKA

16 sati

Februar

Oktobar
2. BOJA

16 sati

Mart

Novembar
3. MASA I PROSTOR

12 sati

Juni

4. PLOHA

Decembar

16 sati

132

April Januar

5. Ritam likova 6. Transparentnost /prozirnost/ likova 7. Slikarska tekstura, ploha 8. Odnos slike i teksta 1. Odnos slike i teksta, dominirajui ritam 2. Trodimenzionalne /plastine/ teksture 3. Slikarska tekstura, kadar 4. Ritam u izmijenjenom obliku /u alternaciji/, vrste boja 5. Odnos slike i teksta, vizuelna poruka

5. POVRINA

10 sati

Maj

Ukupan fond sati 70

133

OEKIVANI REZULTATI Da uenici usvo je pojmove, da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: - da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jaini/, po prostiranju, smjerovi prostiranja linije, - da prepoznaju ritam kao princip komponovanja, - da znaju koristiti mrlju i tak u kao likovni elemenat u predstavljanju razliitih tekstura i osmiljavanju kompozicije, - da znaju da je povrina - da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta /neke graevine/ - da dalje usavravaju tehniku koritenja; olovke, tua i drvceta, tua i ki sta, da savladaju tehniku lavranog tua, za oblast slikarstva: - da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, kolau, pastelu, flomasterima u boji, - da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja /da se boja moe oslabiti/ - da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slau a nalaze se u suprotnosti/, - optiko mijeanje boja /takice dvije razliite boje na jednoj povrini daju treu boju/ - usvojit e da nain na koji je nanesena b oja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: - da usvoje pojam ablon /matrica/, grafiki otisak, grafiar, tampanje - da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za viebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast povrina, masa i prostor: - da shvate ta je proporcija, - da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru, - da znaju ta je simetrija i asimetrija, - da su u stanju izvesti prostorni crte /crte sa tankom mekom icom/ - da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ - da raspoznaju taje punaplastika /figura u prostoru/, a ta raljef - da rade na jednostavnim rjeenjima grafikog dizajna /naslovna strana za knjigu, prospekt../ - da kreativno izvedu masku, osmisle scenografiju te ksta /za predstavu u razredu, koli/, da kreiraju kadar stripa, - da usvoje pojmove, zatitni znak, strip, film, video, kadar DIDAKTIKO -METODIKE NAPOMENE Likovna kultura u V razredu, podrazumijeva angaovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa d o tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadraja i likovnih iskustava, usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. 2. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih formi

Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja/. Za oblikovanje na plohi k roz podruja: -CRTANJE -SLIKANJE -GRAFIKA

134

Oblikovanje u prostoru realizovalo bi se kroz podruja: -PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE -PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA
Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz form u TEMATSKIH CJELINA /TEMATSKIH OBLASTI/, koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1 -9. razreda. Ovakva forma obezbijeuje kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanen tno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje. Pet TEMATSKIH CJELINA /TEMATSKIH OBLASTI/, realizovalo bi se kroz Likovno kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske godine. Ov akav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu preglednost i sistematizovanje gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu. S obzirom na to da se T EMATSKE CJELINE /TEMATSKE OBLASTI/ kao matrica ili kostur PROGRAMA ponavljaju u svim razredima /1 -9 razreda/ ostvaruju cjelovitost koncepta usvajanja likovnog jezika i likovne kulture u osnovnoj koli. Ponavljanje Tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja. Strukturu programa za V razred ine TEMATSKE CJELINE /TEMATSKE OBLASTI/: 1. 2. 3. 4. 5. TAKA I LINIJA BOJA PLOHA MASA I PROSTOR POVRINA

Ovako postavljene Tematske cjelin e ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kroz Tematske cjeline bile bi zastupljene sve likovne oblasti, sve likovne tehnike predviene programom i odmjerenosti prema uzrastu. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizu eliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i razrijee putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih temelja koji e im pomoi u anali zi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrijeavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okru enja. Motivi teme /likovni sadraji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema svojo vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. 2. 3. Vizuelne motive Nevizuelne motive Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposredng okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objek ti, pojave u prirodi, biljke sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, bajka, poslovica, basna, pjesmica, matematike , moje okoline, glazbene kulture, tjelesne zdravstvene

135

kulture iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrijeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata - nevizuelni poticaji; emocij e /osjeanja/, ula, muzika Oblici rada Oblik rada odnosi se na nain organizovanja uenika u pristupu realizacije likovno kreativnog rada, to podrazumijeva: 1. 2. 3. 4. Frontalni oblik rada Individualni oblik rada Rad u parovima Grupni oblik rada

Nain rada Povezan je sa procesom ostvarene motivacije za likovno kreativni rad pa se odnosi na; 1. 2. 3. 4. 5. Rad po posmatranju Rad nakon posmatranja Rad po sjeanju Rad po zamiljanju Rad po izmiljanju

Rad po p osmatranju ne treba shvatati previe strogo jer na ovom uzrastu /faza intelektualnog realizma/ pristup okolini je spontan i djeca jo uvijek nisu u stanju koordinirati percipirano i ono to predstavljaju. Kod uenika je jo uvijek prisutna emotivna a ne objektivna proporcija, koriste simboliku a ne lokalnu boju. Zanimljivost ovih radova oituje se u kreativnoj interpretaciji. Metode rada U realizaciji asa Likovne kulture nastavnik se koristi sljedeim metodama; 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Analitiko posmatranje Demonstracija Razgovor Usmeno izlaganje Metoda scenarija Rad sa tekstom Kombinovanje Variranje Graenje

10. Razlaganje Nastavna sredstva i pomagala /didaktiki materijali/; Sve to je u funkciji oiglednosti i to doprinosi boljoj motivaciji djece moe se koristit i kao didaktiki materijal. 1. 2. 3. 4. Reprodukcije Originalno umjetniko djelo Prirodni oblici Vjetaki oblici /proizvod ljudskog rada/

136

5. 6. 7. 8. 9.

Dijapozitivi Fotografije Grafoskop TV Video rekorder /kasete/

10. Tabla /ploa/, kreda 11. Ostalo POJMOVE KOJE E UENICI US VOJITI za likovno podruje Crtanje: odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtaka tekstura, povrina, tlocrt intenzitet boje, razreivanje boje, akvalitet boje, komplementarni kontrast, optiko mijeanje boja, tonsko i k oloristiko slikanje, slikarska tekstura viebojna grafika, ablon /matrica za preslikavanje/, grafiki otisak, grafiar, tampanje proporcija, kompozicija oblika i pros tora, simetrija i asimetrija, prostorni crte, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film, video, kadar, strip za likovno podruje Slikanje: -

za likovno podruje Grafika: za likovno podruje Prostorno oblikovanje i graenje: -

za likovno podruje Vizuelnih komunikacija: -

KAKO OCJENJIVATI Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, obzirom da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navka, pozitivnog i negativnog ut icaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata; 1. 2. 3. estetskog, psiholokog i pedagokog.

Ako prihvatimo da se djeca likovno izraa vaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uen icima koji su nadareni i onima koji nisu, i postavlja se pitanje ta raditi u takvoj situaciji? Uenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti kanjeni slabim ocjenama zato to je priroda zaboravila da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izraav anje /ne posjeduju likovni talenat/. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta; 1 Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2 Likovnih sadraja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog k araktera i mogu se savladati i usvojiti. Dakle uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da usvajaju likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu i ndividualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji djete ulae u realizaciju zadatka da bi

137

postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja z a likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadaci ma koji se pred nju postavljaju.

138

2.8.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

OKVIRNI SADRAJI ZA NASTAVU TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA V RAZRED ZA DJECU S POTEKOAMA U RAZVOJU I UENJU Sadraj Ciljevi Sticane znanja o ouvanju i unapreenju zdravlja, kao i stvaranje higijenskih navika kod uenika. Didaktiki materijal i sredstva Upotrebljavati rekvizite kao to su: l opte, palice, krugovi, vijae, niska greda, vedska klupa

Osnovna znanja, metode ovrivanja, naini samoregulacije i samokontrole Upoznati uenike o osnovama zdravog ivota, o vanosti odravanja osobne higijene, o znaaju tjelesnog odgoja, o tetnosti puenja, alkohola i narkotika, o razvijanj u kontrole pokreta, pravilnom disanju, o promjenama u djeijem razvoju Opepripremni sadraji Gimnastike vjebe kao osnovni sadraj pripremnog dijela svakog sata. Tu ulaze vjebe postrojavanja i prestrojavanja, vjebe oblikovanja, vjebe pravilnog dranja tijela, vjebe sa spravama (loptice, palice, krugovi, lopte i kratke vijae), vjebe na spravama (niska greda, vedska klupa), vjebe u parovima, vjebe u obliku postavljanja motorikih zadataka, vjebe sa raznim estetskim sadrajima Hodanje i tranje Hodanje i tranje naprijed i nazad; Hodanje uz pjesmu i muziku, osnovne tehnike brzog tranja i start iz razliitih poloaja; brzo tranje na 30-50 metara; Tranje u prirodi sa savladavanjem prirodnih prepreka Skakanje Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom; Rjeavanje zadataka u fazi leta; skokovi preko niskih prirodnih prepreka; skokovi pomou odskone daske i preskoci preko niskih prepreka Bacanje, hvatanje i gaanje Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj, u dalj i u vis iz mjesta, iz hoda i zaleta Penjanje, puzanje i provlaenje Penjanje na razliite predmete (vedska klupa, vedski sanduk, uz kosinu,) i silaenje sa istih;provlaenje i puzanje ispod

Poticati uenika na pravilno izvoenje vjebi.

Poticati uenika na pravilno tranje uz usmjeravanje panje uenika na pravilno disanje

Koristiti muziku i pjesmu

Razvijanje jaine odraza i sposobnosti izvoenja skoka sa obje noge

Razvijanje tehnike skoka, razvijanje snage nogu i ravnotee tijela

Koristiti niske prepreke i odskonu dasku

139

razliitih predmeta (grede, razapete vijae, vedske klupe); kombiniranje penjanja, puzanja, provlaenja, hodanja i tranja Vuenje, potiskivanje i nadvlaenje Vuenje premeta po tlu, borba u parovima za predmete (lopta, palica, vijaa, medicinka); pojedinano i grupno potiskivanje, vuenje i nadvlaenje Kotrljanje i kolutanje Kolut naprijed i nazad; kolut naprijed sa zaletom; povezivanje vie kolutova nazad; Vienje i upiranje Njihanje, klim i ljuljanje u visu; zavjes za oba potkoljena, naskoci i saskoci u upor; iz upora prednjeg spust naprijed Plesne strukture Vjebe ritmikog kretanja uz upotrebu lopte, vijae, unjeva i drugih rekvizita; vjebe napetosti i oputanja, realizacija zadanog ritma; plesna struktura i plesni koraci Igre Elementarne, tafetne i timske igre; izmeu dvije i etiri vatre;uvjebavanje elemenata tehnike rukometa, koarke i nogometa Posebni sadraji Vjebe ravnotee; vjebe brzine i frekvencije pokreta; vjebe koordinacije; vjebe preciznosti Plivanje Plivanje u dubokoj vodi;ronjenje, pravolno disanje; plutanja klizanja po povrini vode, igre u void Skijanje Noenje i stavljanje skija; kretanje sa i bez tapova; penjanje i sputanje niz blagu padinu; padanje i ustajanje iz pada

Razvoj snage i spretnosti ruku Razvoj snage i spretnosti tijela, razvoj koordinacije ekstremiteta Jaanje tijela u cjelini Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvoj spsosobnosti odravanja ravnotee Jaanje tijela u cjelini Razvoj osjeaja za ritam i estetskih vrijednosti Razvoj pozitivnog stava prema sportu, razvoj socijalizacije djeteta, sticanje osnovnih znanja o sportovima, razvoj takmiarskog duha Razvijanje sposobnosti odravanja ravnotee, razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti Razvijanje pozitivnog stava prema vodi, jaanje i pravilan razvoj tijela u cjelini, jaanje zdravlja djeteta, Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu, jaanje tijela u cjelini Koristiti loptice i druge pogodne predmete Koristiti predmete kao to su vedska klupa, vedski sanduk, grede, vijae Koristiti lopte, palice, vijae, medicinke Koristiti muziku i pjesme iz programa nastave Muzike kulture, modernu muziku kao i muziku za narodne plesove Koristiti potrebne rekvizite za izvoenje igara Koristiti loptu, tap . Koristiti bazen sa vodom i rekvizite koji pospjeuju sigurnost djeteta u vodi Koristiti skije i tapove kao i ostalu skijaku opremu

140

ISLAMSKA VJERONAUKA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA V RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

(1 nastavni sat)
UVOD Program islamske vjeronauke za peti razred devetogodinje osnovne kole predstavlja konstrukciju jedne etape primjerene uzrastu djece u tom razredu, a koja je konceptualno dio jo u prvom razredu zapoetog procesa kreiranja okvirnog kurikuluma za osnovnu kolu u kojem se postupno, primjereno uzrasnoj potrebi, razvija odgojno-obrazovna vjeronana intencija. etvrti, peti i esti razred, zajedno, ine jednu programsku cjelinu, kojoj je bazina odgojna intencija to vre, stamenije i djelotvornije situirati mladu osobu u burni pubertetski period. Odgojna ambicija vjeronauke u ovom razredu biva potcrtana i utemeljena na egzaktno izdvojenim pokazateljima razvojnih tekoa i stranputica ove (desetogodinjaci) ivotne dobi. Naime, istraivaki rezultati ukazuju na snienu dobnu granicu "eksperimentisanja" sa alkoholom, cigaretom, drogom. Generalna sklonost za ovakvo "eksperimentisanje" obitava u prostoru socijalizacijskog kapaciteta mlade osobe. Kljuna hipoteza u pristupu problemu odnosi se na postojanje odgojno uvjetovanog s ocijalizacijskog deficita. Istraivanja su, upravo, pokazala da sklonost drogi egzistira u formi latentnog poriva, bez svjesnih asocijacija s drogom i bez artikuliranja interesa za nju (slino je i s cigaretom, alkoholom). Dro ga dobiva psiholoku vrijednos t ba u fazi 'eksperimentisanja', kad se instrumentalno povezuje s unutranjim potrebema. Klju pristupa problemu je u postojanju odgojne kreacije koja e dovesti do toga da mladi ovjek razvije zahtjevnije, konstruktivne obrasce svog i funkcioniranja u cjelini. U petom razredu se dio ove odgojne ambicije nastoji ostvariti uvr tavanjem programa razvijanja t emeljnih ivotnih vjetina, koje e podrati mladog ovjeka u umijeu graenja odnosa, podnoenju i rjeavanju interpersonalnih konfilata i izlaenju na kraj na konstruktivan nain sa svojim osjeanjima. Nedostatak ovih ivotnih vjetina je u osnovi pojave i emocionalnih i ponaajnih tekoa kod djece i mladih.

141

PROGRAMSKA STRUKTURA PREDMETNIH SADR AJA 1. SJETIMO SE NA POETKU Allah nam je dao odreene dunosti
Didaktike naznake: Ova cjelina ima za cilj da podsjeti uenike na njihove obaveze i radne navike na poetku kolske godine. Nastavnik kroz priu Allah nam je dao odreene dunosti (pria je uzeta iz Majko priaj mi o Allahu, S. YILDIRIM, Bookline, 2005.) treba da potakne uenike da savjesno i odgovorno pristupe radu u novoj kolskoj godini. Na poetku e kroz razgovor i razliite tehnike uvoenja u rad najaviti nastavnu jedinicu. Nakon metodikog interpretiranja prie, pitanjima ih usmjeriti da zakljue ta je Omer elio, da li se to ostvarilo i zato nije. Potaknuti uenike da oni kau ta ele u novoj godini, kako bi to mogli ostvariti i zato ba tako. Rukovodei se ajetom: ovjekovo je samo ono to sam uradi, i trud e se njegov sigurno iskazati! (En-Nedm, 39 -40.), usmjeriti djecu da urade individualne planove rada u novoj kolskoj godini. U tom cilju, nastavnik e na poetku dati instrukcije i iskazati svoja oekivanja ta treba da sadri individualni plan i stavit e se na raspolaganje u cijelom procesu u ulozi koordinatora, a insistirat e i na njihovom meusobnom konsultiranju. Parametri deskriptivne evaluacije Nastavnik e evaluirati ne samo produkt (individualni plan za kolsku godinu) nego i proces: kreativnost, trud i zalaganje, broj konsultiranih izvora, kolega uenika, partnerske i timske radove. Pratit e, zajedno sa uenicima, realizaciju plana i za tu svrhu uraditi listu za individualnu samoevaluaciju za uenike i zajedniku listu za evaluaciju realizacije plana. Doprinos nastavi kvalitetnim indivi dualnim stavovima i miljenjima. Pratit e i sljedee elemente: aktivno uee uenika, razvojno nastojanje uenika, elja za napredovanjem i novim saznanjima, prikazivanje neizvjesnog kao lagahan svakodnevni rad, dosljednost u provoenj u plana, razvijanje osjeaja odgovor nosti prema vlastitim obavezama. Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija.

2. SOCIJALNE VJETINE ao mi je, pogijeio sam Treba rei hvala Pismo mom prijatelju Suosjeam sa drugima i spreman sam da saraujem

Didaktike naznake: Ova tematska cjelina planirana je da se razbije na svoje dijelove, pojedine vjetine, i da se realizira tokom cijele kolske godine. Nastavnik ih kontinuirano prati i na kraju kolske godine zajedno evaluira. U tu svrhu nastavnik vodi dnevn ik biljeki za svakog uenika ponaosob, prati potekoe i ostvarenje vjetina. Za svaku vjetinu treba izraditi program njenog dosezanja

142

i tano utvrditi faze realizacije programa. Inicijalno mogu posluiti nastavne jedinice planirane u okviru ove tematske cjeline. Socijalne vjetine mogu se uiti samo u grupi, gdje su odnosi najvaniji dio cjelokupnog procesa (Kobolt, 1997) . Na poetku rada na nekoj vjetini nastavnik kreira relaksiranu atmosferu, koristei razgovor, igru s djecom, razliite projektivne te hnike uvoenja u rad. Nakon toga najavljuje kompetenciju o kojoj e se tog dana govoriti, ini to ukratko, kombiniranjem svoje informacije i razgovora s uenicima, potom "pokazuje" djeci vjetinu: prigodnim filmom, videoinsertom, priom, problemskom fotografijom, nizom fotografija, adekvatnom narodnom ili umjetnikom priom... Nakon toga se uenicima metodiki interpretira vieni edukativni materijal. Uenici se potiu pitanjima: ta su oni osjetili, ta su osjeali akteri prie ili filma, kako su akteri po stupili, je li se moglo drukije postupiti, da li uenici mogu zamisliti situaciju iz svakodnevnice gdje je ova vjetina primjenjiva i demonstrirati je u razredu. Potom se moe primijeniti tehnika igranja uloga: nastavnik instruira grupu uenika u simulaci ji odreene situacije u kojoj e socijalna vjetina biti primijenjena. Uenici dobivaju domau zadau da zabiljee u svojoj svakodnevnici u kojoj je odreena vjetina profunkcionirala ili situaciju kad su u tome uspjeli, i da o tome zajedno razgovaraju na satu vjeronauke. Razviti svijest kod uenika o znaaju uoavanja vlastitih greaka i razbijanje svijesti o sebi kao nepogreivoj osobi. Razviti misao da je ljudski grijeiti, ali da greku treba priznati i traiti oprost od onog kome je nenesena nepravda, srcem i rijeima. Na tragu kur'anskog ajeta u suri Ibrahim: Lijepa rije kao lijepo drvo, korijen mu je duboko u zemlji, a grane se u nebo uzdiu, inicirati razvijanje svijesti da jedna lijepa rije moe razviti niz lijepih osjeanja, npr. ljubav, povjer enje, sreu, ohrabrenje, uljudnost i sl. Pokuati izraditi mapu Lijepa rije. Nastavnik kreira situaciju sa izmiljenim pismom prijatelju u kome se iznosi problem. Uenike podstie da uoe taj problem, da se izjasne da li opravdavaju ili ne postupke navede ne u pismu i kako bi savjetovali o datom problemu. Radom u grupi uenici piu o problemu i opisuju trenutnu situaciju, a svi lanovi grupe krunim tokom upisuju svoj prijedlog rjeavanja problema. Slinim aktivnim radom u grupi i paru uraditi i ostale nast avne jedinice, vano je da se iskazivanje emocija, empatija, saradnja pokau kroz igrokaz na asu.

Parametri deskriptivne evaluacije Evalucijski slojevi: uee uenika, iskrenost, pounutra njeni efekti odgojnog rada na socijalnoj kompetenciji (naprimjer, elja za primjenom vjetine, razvojno nastojanje mlade osobe...). Gradacijski kontinuum usvojenih vjetina: Izvinjavanje (prepoznaje kad se treba izviniti, kae oprosti, svojim ponaanjem pokazuje kad mu je/joj, ao); Zahvaljivanje (prepoznaje da se treba zahvaliti, kae hvala, svojim ponaanjem pokazuje zahvalnost); Rjeavanje problema (prepoznaje i prihvata problem, vjeruje da je problem rjeiv, spreman je da rijei problem sam ili s drugima, ne odustaje dok problem ne rijei, prepoznaje da je problem rijeen); Prepoznavanje i iskazivanje emocija (prepoznaje vlastite osjeaje, izraava osjeaje ne ugroavajui druge, govori o tome kako se osjea, neverbalnim znakovima pokazuje kako se osjea, spreman je podijeliti svoje osjeaje s drugima); Empatija (pokazuje da prepoznaje osjeaje drugih, pokazuje da

143

razumije osjeaje drugih, uivljava se u osjeaje drugih i prikladno reagira, tolerantan je prema osjeajima drugih); Saradnja (potuje dogovorena pravila, prisutan je dok aktivnost traje, aktivno sudjeluje u radu grupe, obavlja svoj dio zajednikog zadatka, cijeni rad drugih).

3. BOIJI POSLANICI Allahov prijatelj Sauvajmo istou due i tijela Poslunost Bogu i roditeljima Plemeniti sin plemenitog poslanika

Didaktike naznake: Vjetim rukovoenjem nastavnika napraviti mapu prijateljstva, iskrenog, pravog i lanog. Primjereno kazivanje o Ibrahimu, a.s., smjestiti u mapu prijateljstva. Potaknuti uenike da uoe na mapi prijateljstva svoj nivo prijateljstva prema Allahu i drugima. Primjenom razliitih tehnika gr upnog rada i rada u paru definirati istou due i istou tijela. Primjerenim kazivanjem o Lutu, a.s., potaknuti uenike da proire saznanje o istoi due i tijela. Mogu se primijeniti grozdovi, itanje s pauzama, kolo uokolo i sl. Povezati prisutnost ne morala u vrijeme Luta, a.s., i u nae vrijeme, primjereno uzrastu. Nastavnik e u ovoj fazi eksperimentiranja preventivno djelovati kako razliiti oblici nemorala , promovirani putem medija, ne bi postali unutranja potreba djeteta. Nastavnik e paljivo ob likovati ponaanje uenika po ponaanju uzora, kako bi stekli razliite oblike socijalnog ponaanja, linih osobina i vrijednosti, kao to su poslunost, potivanje, predanost, plemenitost, portvovanost. Sve ovo uenici mogu stjecati po uzoru na sinove Ib rahimove, Ismaila i Ishaka, a.s. Kroz ivote spomenutih poslanika upoznati ih sa gradnjom Kabe. Sa ovo m jedinicom se moe povezati Isra i Mirad, povezanost ranijih poslanika i Muhameda, a.s., vrijednost i znaaj Kabe. Tematska cjelina se ne mora realizira ti u kontinuitetu, ali je vano da nastavnik aktivira to vie razliitih aktivnosti uenja, jezike, tjelesne, slune, emocionalne, vizuelne, voljne, spoznajne, interpersonalne, radi dugotrajnog cjeloivotnog uenja. Ove aktivnosti treba da osposobe lino sti na toleranciju i meukulturalno komuniciranje. Nastavnik moe uenicima predloiti da se kreativno izraze (literarno, likovno) na dijelove sadraja u kojima smatraju da njihov talenat moe doi do izraaja. Parametri deskriptivne evaluacije Usvojenost znanja o Boijim poslanicima; osobenostima Kabe. Napredovanje u jezikom (usmenom i pismenom) i likovnom izr aavanju. Uee u realizaciji projektnih zadataka. Doprinos nastavi kvalitetnim indivi dualnim stavovima i miljenjima. Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija. Vrednovanje literarnih i likovnih radova na izabrane teme.

144

4. IZ IVOTA POSLJEDNJEG BOIJEG POSLANIKA Najvei oslonac i podrka; Poziv je upuen Ilahija: Doi najdrai Krani su ohrabrili i podrali muslimane Blie se dani radosti

Didaktike naznake: Dogaajima iz ivota Muhameda, a.s., pristupiti s ciljem uzimanja pouka i njihovim povezivanjem sa ivotom u vremenu u kojem ivimo. Kroz primjer hzr. Hatide potaknuti ih da prepoznaju svoj oslonac i podrku, ali i da sami pokuaju to biti nekoj dragoj osobi. Javni poziv u vjeru treba da razvije svijest o tome da svaka ideja ima svoje vrijeme i da esto treba biti strpljiv, istrajan i uporan u ostvarivanju svojih ideja, ak i onda kada nam se ini potpuno nemogu om. Ilahijom probuditi najljepa osjaenja prema Poslaniku, a.s., njegovoj misiji i ivotu Prihvatanje muslimana i Abesiniji povezati sa suivotom, tolernacijom i meukulturalnim dijalogom. Kroz godinu tuge pomoi uenicima u skoranjim gubicima, razvijati poglede na smrt kao dio samog ivota i njenu neizbje nost i optimistian pogled na budunost. Razgovorom uoiti razliite oblike ispoljavanja tuge i potivanje osjeanja drugih. Rukovode i se narodnom da poslije kie doe sunce, povezati dogaaj oko Mirada sa nagovje tajem radosti i ostvarenja poslanike misije. Razvijanje svijesti da ovjek bitno utjee na svoju sreu i da je ne treba traiti spolja. Nastavnik moe uenicima predloiti da se kreativno izraze (literarno, likovno) na dijelove sadraja u kojima smatraju da njihov talenat moe doi do izraaja. Parametri deskriptivne evaluacije Nivo ukljuenosti i aktivnosti u individualne i grupne zadatke . Usvojenost novog znanja o Poslaniku, a.s., i dogaajima iz njegovog ivota , Miradu. Kvalitet melodijske interpretacije ilahije Doi najdrai . Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija. Vrednovanje literarnih i likovnih radova na izabrane teme.

5. OBJAVE SU MILOST LJUDIMA Od ropstva do moi Poinje nova era Sura Kafirun Milost je upotpunjena

Didaktike naznake: Kroz kazivanje o Tevrati i Zeburu, uenike upoznati sa histrijom Izraeliana. Istai univerzalne pouke svetih knjiga i vjeru u jednog Boga.

145

Putem kazivanja o Indilu i Isau, a.s., upoznati uenike sa kranstvom i njegovim dodirnim takama sa islamom. Predstavljanje Kurana kao knjige koja je upotpunila vjeru i milost Boiju prema ljudima, knjigu koja govori o suivotu, toleranciji, ljubavi, raznolikostima i uvaavanju. Uenjem sure Kafirun usmjeravati uenike da ive islam, ali da imaju tolerantan stav prema vjerovanjima i uvjerenjima. Uenjem sure Kafirun usmjeravati uenike da ive islam, ali da imaju tolerantan stav prema drugim vjerovanjima i uvjerenjima. U okviru nastavne jedinice Vjera nas ui da druge potujemo predstaviti osnovne elemente o tri velike religijske zajednice u Bosni i Hercegovini. Imati na umu ve date napomene o nainima rada sa djecom ovog uzrasta i razvijanje iste due koja e uoavati svijetle strane i voljeti ljude onakve kakvi su.

Parametri deskriptivne evaluacije Usvojenost znanja o Boijim objavama. Usvojenost sure Kafirun. Usvojenost znanja o osobenostima religijskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Nivo ukljuenosti i aktivnosti u individualne i grupne zadatke.

6. MOJ VJERSKI ODGOJ Allah voli da se volimo i pomaemo Mekteb izvor sree Allahu trebamo uvijek zahvaljivati Biramo vrijednosti

Didaktike naznake: Na osnovu prie Allah nas voli i titi iz knjige Majko priaj mi o Allahu, kreirati ciljano voeni razgovor koji e za cilj imati afirmaciju ljubavi kao univerzalne vrijednosti i bitne pretpostavke povoljne emocionalne klime u ivotu uope, u porodici, koli, mektebu i sl. Upuivanje uenika da uoe vie aspekata ljubavi, prema Bogu, ljudima, roditeljima, bratu i sestri, prijateljima i sl. Razvijanje svijesti da je prirodno da se meusobno pomaemo kao to nas Allah pomae svakodnevno bez prigovaranja. Podsticaj uenicima da otkriju svoje jake strane i njima da pomau porodicu, zajednicu i sl. Afirmacijom i samopotvrivanjem uenika razvijati njihove socijalne odnose, k valitet odgoja, demokratsku klimu i osjeanje da svako u neemu uspijeva. Nastavnik razvija bolje razumijevanje i prihvatanje uenika sa izraenim ivotnim tekoama kao to je nedostatak roditelja, bolest, siromatvo i sl., zatim uenika koji se tee socijalno prilag oavaju i iznalazi naine da im se prui adekvatna pomo. Podstie djecu na uspostavljanje boljeg razumijevanja sa roditeljima i da slobodno iskazuju svoja osjeanja . Nastavlja sa vjebanjem sposobnosti prepoznavanja osjeanja kod drugih i razumijevanja uz roka koji su ih uvjetovali. U spontanom razgovoru s uenicima ustanoviti gdje se stie vjerski odgoj (uraditi spisak svih miljenja uenika i posebno istaknuti: u porodici, sa drugovima, u koli i u mektebu. U okviru nastavne jedinice Mekteb izvor

146

sree nastavnik e kroz razgovor ustanoviti u kojoj mjeri i broju uenici idu u mekteb, provjerit e da li su stavili u svoj ovogodinji plan i posjetu mektebu. Nastavnik e afirmirati pohaanje mekteba metodom za one koji ele i mogu vie, konstatirati da e djeca o vjeri jo vie saznati u mektebu, a onaj ko vie zna o Allahovoj vjeri Allahu je i blii i drai. Nastavnik moe inicirati i pismeno izraavanje na temu Moj najljepi dan u mektebu . Pored itanja i analize prie Kuran govori o Allahu iz knjige M ajko priaj mi o Allahu, pripremiti djecu igrom i razgovorom na vjerovanje u ono to ne vidimo. Povezati sa Bogom i razgovarati o nainima Njegog spoznavanja. Samo aktivnim sudjelovanjem djece u ovom radu, mogu se podstai na pravilno razmiljanje o Bogu, pokuati argumentirano potisnuti njihova razliita praznovjerja, pojasniti im njihove nedoumice i sl. Obavezno dozvoliti djeci da iznesu svoja miljenja i stavove bez osuivanja i ismijavanja. Upoznati ih sa Ajetu-l-Kursijjom i pojasniti im vrijednost ovih ajeta. Uenike potaknuti ali im ostaviti u slobodan izbor njihovo memoriranje. itanjem i analizom prie Allahu trebamo uvijek zahvaljivati potaknuti uenike da esto izgovaraju rijei koje su nama lahke na jeziku, a teke kod Allaha, subhanallah , el-hamdulillah i Allahu ekber . Obraditi zikir poslije namaza. Ovim nastavnim jedinicama pokuati kod uenika potisnuti razne potapalice koje esto imaju i negativna znaenja i zamijeniti ih navedenim rijeima. Cilj ovog dijela je razvijanje svijesti o potrebi s talnog spominjanja i sjeanja na Allaha, d.. Nastavnik e bolje upoznati uenike kroz upoznavanje njihovog preferiranja odreenih vrijednosti. Nastavnik e na jedan list navesti vei broj vrijednosti (oko 20). Zadatak uenika moe biti da individualno od aberu pet vrijednosti, zatim od tih pet izaberu tri, a od te tri izaberu samo jednu. Nastavnik e aranirati ugodnu atmosferu za individualno prezentiranje rezultata rada. Uenici e govoriti zato su izabrali odreene vrijednosti, zato su se odreenih odricali kad su morali, zato su izabrali onu koja je ostala posljednja i kako su se osjeali kad su naputali odreene vrijednosti.

Parametri deskriptivne evaluacije Nastojanje uenika da se aktivno ukljue u planiranje, pripremanje i realiziranje nastave vjeronauke. Senzibiliziranost uenika za prepoznavanje situcija u kojima su pokazali vjerniko funkcioniranje i svijest o Allahovoj ljubavi prema stvorenjima, o Njegovoj svemoi, o Njemu kao Stvoritelju svega. Usvojenost salavata, Ajetul-Kursijje, tespiha (zikra poslije namaza). Senzibilitet za graduiranje vrijednosti. Razvijenost navike zahvaljivanja Allahu, d.. Nivo ukljuenosti u individualne, partnerske i grupne zadatke i aktivnosti.

7. NAMAZ I PLANIRANJE VREMENA Allah je stvorio dan i svjetlo U smiraj dana zahvaljujem Allahu Uljepajmo se za namaz

147

Didaktike naznake: Kroz razgovor i igru kreirati relaksiranu atmosferu. Nastavnik lagahno uvodi u nastavnu jedinicu ponavljaju i sabah-namaz, koji povezuje sa priom. Povezati namaz sa ajetom Allah je izvor svjetlosti nebesa i Zemlje! (Nur, 35.) Nastavnik e kroz razgovor s uenicima pobrojati blagodati koje postaju vidljive svitanjem dana u naem okruenju. Informirat e uenike da duina dana na razliitim dijelovima na Zemlji nije ista. Na primjeru poja ve dana nakon noi nastavnik e konstatirati da e doi vrijeme kada e biti poznato sve to skrivamo, kao to odlazak snijega otkrije sv e to nije u vrijeme njegovog prisustva bilo vidljivo. Inicirati pismeno izraavanje na temu: ta elim popraviti kod s ebe "dok nije svanulo"? Povezati naueno o smjeni dana i noi i sabahu, te obraditi klanjanje akam namaza. Nastavnik e razliitim tehnikama potaknuti uenike da uoe vanost i vrijednost ovog namaza. Nastavnik e svojim rukovoenjem da povee basnu sa na uenim o dematu, istai vezu ezana spasa demata. Podstaknuti uenike da uoe zajednitvo, jainu, slogu i jedinstvo demata. Spominjanjem prvog mu jezina u islamu naglasit e vanost i vrijednost mu jezina, istai osobine prvog mu jezina i povezati ih s a ivotom. Pokazati film o prvom mu jezinu i primijeniti tehniku igranja uloge mujezina. Ponovimo uvjete i sastavne dijelove namaza iz ugla uljepavanja svog izgleda i ukraavanja svog govora tijelom i rijeima. Nastavnik analizira pozicije tijela u namazu i uporeuje ih sa pozicijama stvorenja koja se slinom pozicijom zahvaljuju Gospodaru. Nastavnik potcrtava potrebu pravilnog i dosljednog izvoenja svih pokreta i pozicija tijela. Adekvatnim razgovorom nastavnik e istai da je najljepe sjeanje na Allaha i Poslanika. Koritenjem razliitih tehnika pouie uenike kako da ine ovo sjeanje. Primjereno je da se uz ovu nastavnu jedinicu ponovi salavat i da ga memoriraju oni koji nisu u prolom razredu. Uenike obavezno upoznati sa njegovom vrijednou i prij evodom. Ova tematska cjelina se moe realizirati tokom cijele godine i nije obavezna da bude u kontinuitetu. Uenjem sure Kafirun usmjeravati uenike da ive islam, ali da imaju tolerantan stav prema drugim vjerovanjima i uvjerenjima. Parametri deskriptivne evaluacije Razvijenost svijesti o razliitosti prirodnih procesa kao mudrosti u Allahovom stvaranju. Kreativno usmeno izraavanje, glumake sposobnosti kroz igranje uloga u dramatizaciji basne. Jeziki ispravno i pravilno artikulirano izraavanje. Pravilnost i melodinost u uenju ezana. Usvojenost naina i sadraja u klanjanju akam -namaza. Usvojenost salavata i njegovog prijevoda. Nivo ukljuenosti u individualne, partnersk e i grupne zadatke i aktivnosti.

148

8. U SUSRET RADOSTIMA RAMAZANA Perom, ilahijom i kasidom o ramazanu

Didaktike naznake: Nastavnik e iskoristiti injenicu da uenici vole pjesme i pjevanje da se i u koli osjeti njihova radost kroz uenje ilahije i kaside u horu. Pored uvjebavanja melodijske interpretacije ilahije, nastavnik e ovaj nastavni sat iskoristiti za razgovor o sadraju ilahije i uenikim iskustvima koja su vezana za sadraj ilahije. Nastavnik moe inicirati da uenici nacrtaju svoj doivljaj ilahije ili sadraje koji se u ilahiji spominju. Nastavnik e u okviru ove nastav ne jedinice inicirati pismeno izraavanje. Uenici e pisati o ramazanu i napisati ono to ele da porue ovim povodom. Ukoliko nastavnik vidi da nekim uenicima tee ide pisanje pisma, predloit e im da napiu pjesmu ili priu o ramazanu. Ovu nastavnu je dinicu bi bilo dobro planirati kao blok-sat, jer bi svi uenici napisano trebali i prezentirati i tako bolje i neposrednije iskazati svoja osjeanja. Nastavnik e odabrati i prikladan nain da obiljei bajrame sa uenicima i roditeljima u kolskom okruenj u, a dozvolit e i da se prenese porodina atmosfera obiljeavanja Bajrama. Parametri deskriptivne evaluacije Jeziki ispravno i pravilno artikulirano izraavanj e. Doprinos nastavi kvalitetnim indivi dualnim stavovima i miljenjima. Ukljuenost u planiranje i izvoenje bajramskih sveanosti. Uee u realizaciji projektnih zadataka. Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija. Vrednovanje literarnih i likovnih radova na zadane teme.

9. RAZLIITOSTI U MOM KOMILUKU Kranski i idovski blagdani

Didaktik e naznake: Primjenjuju i razliite metodske postupke (istraivanje, izlaganje, razgovor, prouavanje geografskih karata, itanje i interpretacija tekstova, izradu plakata) obraditi osnovne katolike, pravoslavne i idovske blagdane. U funkciji boljeg razumijevanja osobenosti kranstva i idovstva upriliiti gledanje izabranih dostupnih filmova uz krae informativno komentarisanje. U okviru tematske cjeline o kranstvu i idovstvu cilj je: usvojiti stav potovanja prema svim religijama izgraivati stav potovanja duhovnih vrijednosti razliitih kultura i civilizacija; razvijati sposobnosti uvaavanja tuih stajalita i miljenja; razviti sposobnost uoavanja elemenata/ponaanja koji ukazuju na osobe koje drukije vjeruju; uoiti vanost poznavanja i potivanja drugih kultura; razvijati potovanje prema drugim narodima i religijskim zajednicama u bliskom okruenju. Parametri deskriptivne evaluacije Usvojenost osnovnih informacija o kranskim i idovskim blagdanima.

149

Doprinos nastavi kvalitetnim indivi dualnim stavovima i miljenjima. Uee u realizaciji projektnih zadataka. Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija.

Literatura: 1. Lati, D. (1999): Svjetske religije , Sarajevo, Bosanica print i Bosanski kulturni centar 2. Stanojlovi, S. (2003) : Razumijevanje mladih unapreivanje socijalnih i emocionalnih kompetencija 3. Yildirim, S.(2005): Majko priaj mi o Allahu , Sarajevo, Bookline ________________________ Profil i struna sprema nastavnika: zavren: Fakultet islamskih nauka, Islamski pedagoki fakultet, Islamska pedagoka akademija VII stepen profesor islamske vjeronauke, V I stepen - nastavnik islamske vjeronauke Uvjet za zapoljavanje: saglasnost nadlenog organa/slube Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

150

BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

POVJERENSTVO BK BiH ZA VJERONAUK U KOLI
Kaptol 32, Sarajevo

PLAN I PROGRAM KATOLIKOGA VJERONAUKA ZA OSMOGODINJE I DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE U BiH

(NASTAVNE TEME PO GODITIMA DONESENE U TABELAMA PREMA KURIKULARNOM MODELU 1+8 ILI 1+4+4)

SEPARAT 5. RAZRED

OVAJ PLAN I PROGRAM DONOSI NASTAVNE TEME PRIKAZANE U TABELAMA, IZRAEN JE PREMA DOSADANJEM PLANU I PROGRAMU TO SU SLUBENO ODOBRILI I POTPISALI 2003.: BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I UPANIJSKA MINISTARSTVA PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I PORTA U FEDERACIJI BiH S NASLOVOM

PLAN I PROGRAM KATOLIKOGA VJERONAUKA

151

U OSNOVNOJ KOLI (2003.)

SARAJEVO, 2007.
5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i soc ijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu

KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZR ED OSNOVNE KOLE I. ZEMLJA JE NAA I BOJA KUA 1. Zajedno stvarati i uvati svijet Boja mudrost, Boja dobrota, ovjek -sustvaratelj, ekologija. Prve spoznaje i doivlja ji o Bogu Stvoritelju, o stvaranju neba, zemlje i ljepoti stvorenoga; zatita prirode i ivih stvorenja. Uoiti udesnost i ljepotu naega planeta zemlje i cijeloga svemira; poznavati biblijsko izvjeu o stvaranju svijeta; otkriti i shvatiti svemo Boga Stvoritelja koji sve stvara mudro i dobro; znati prepriati biblijski izvjetaj Stvaranja; razumjeti pojmove Stvoritelj i sustvaratelj; poznavati znaenje pojma ekologije; usvojiti nekoliko pravila uvanja okolia. Shvatiti i doivjeti da Bog ovjeku povjerava da bude gospodar i uvar prirode; razvijati i usvojiti osjeaj odgovornosti za zatitu naega planeta zemlje, doma i Domovine; Izmjena uenikih iskustava o shvaanju i doivljaju svijeta, prirode i ovjeka da se uoi ono dobro, ali i ono to ovjeka ini nesretnim i ogranienim; igra asocijacija; pripovijedanje, svestrana analiza i interpretacija literarnih tekstova i likovnih priloga (skupni rad i rad u parovima); usporedba prikupljenih informacija i poruka; razgovor; pismeno i likovno izraavanje; rad s fotografijama s prizorima iz udesnog svijeta prirode i svemira te ljudskog udjela u otkrivanju i daljnjoj izgradnji; izrada tematskog plak ata ili panoa. Dokumentarnim filmom prikazati tajnama svemira i prirode Hrvatski jezik: Opisivanje krajolika. Priroda i drutvo : Priroda nas okruuje, Uvjeti ivota (sunce, voda, zrak). Likovna kultura : Paul Klee, Vrt rua, 1920., ulje i tu na papiru. Boja mudrost, ovjek sustvaratelj s Bogom, ekologija.

152

9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Promatranje zemlje kao dijela svemira i ovjekovo mjesto i uloga u uvanju zemlje i njezinih ljepota; sudionitvo u raznim projektima ekologije. 1. Slabovidnim uenicima omoguiti da vide sliku izbliza i due je promotre; slijepim u enicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili ivotno iskustvo. 2. Kod apstraktnih pojmova koristiti pojednostavljene sadraje i perceptivna potkrepljenja. 3. Isto kao i kod oteenja sluha. 4. Ponuditi vie modela stvaralakog izraavanja, omoguit i izbor najprimjerenijeg modela. 5. Koristiti razne vrste potkrjepljenja, kao i uenje kroz igru: nadopunjavaljke, krialjke, osmomjerke, individualizirani listii KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE I. ZEMLJA JE NAA I BOJA KUA 2. Sklad prirode i svijeta susret s dobrim Bogom Bog je nevidljiv i svemogu, red u prirodi, Boja objava i tragovi u prirodi, dobri Otac, zahvalnost Bogu. Prve slike i spoznaje o divnom Bojem svijetu i udesnosti prirode; raznolikost i ljepoti Bojih stvorenja (biljnoga i ivotinjskoga svijeta). Uoiti i otkriti u prirodnim ljepotama red i sklad te povezanost svega u prirodi; razumjeti da je ovjek posebno stvorenje u odnosu na sva druga stvorenja po svome razmiljanju, osjeajima, slobodnom odluivanju to e initi; razumjeti i opisati pojmove vjerujem, svemogu, vidljiv i nevidljiv; uvidjeti da ovjek Boga ne moe vidjeti svojim l judskim oima; nauiti i navesti neka Boja svojstva (nevidljiv, svemogu, mudar, dobar). Razvijati sposobnost da u prirodnim zakonima, redu i skladu cijele prirode prepozna Boje tragove; stei sposobnos t divljenja Bogu i skladu svega to je Bog stvorio, osobito ovjeka koji je Boja slika; izraziti osjeaj molitvene i ivotne zahvalnosti Bogu. Promatranje i interpretacija slike, crtea ili fotografije s uivljavanjem u pojedine dogaaje i likove; prikupljanje podataka i igra naslova; izlaganje i tumaenje nepoznatih pojmova; analiza i interpretacija odabranih tekstova; gledanje kratkog obrazovnog programa o temi skladnosti prirode i prirodnih zakona; ralamba i tumaenj e pojmova kao vidljiv, nevidljiv, savren, povjeriti, darovati, vjerujem, vjerujem u Boga Oca svemoguega, stvoritelja neba i zemlje; voeni razgovor; izrada plakata; izrada umne mape.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija

153

7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Hrvatski jezik: Vidni i sluni doivljaj u pjesmi. Priroda i drutvo : ivot ivotinja, ivotna zajednica uma, ivot uz more i u moru, ivjeti u skladu s prirodom. Likovna kultura : Nijanse boja, harmonija (sklad) boja. Simetrije: zrcaljenje, translacija, rotacija. Proporcionalnost i kompozicija oblika. Kontrast, dominacija i jedinstvo boja, oblika i veliina. Matematika: kut, trokut, pravokutnik, kvadrat, kvadar, kocka. Bog je nevidljiv i svemogu, Bog je dobar, Boja objava i tragovi u prirodi, vjerovati, vjerujem u Boga, Oca svemoguega. Prie i pripovijesti o postanku svijeta drugih religija i svjetonazora. 1. Slabovidnim uenicima omoguiti da vide sliku izbliza i due je promotre; slijepim uenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili ivotno iskustvo. 2. Tekstove obogatiti slikama i jednostavnim reenicama. 3. Potpitanjima provjeravati usv ojenost nastavnog sadraja. 4. Ponuditi vie modela stvaralakog izraavanja, omoguiti izbor najprimjerenijeg modela. 5. Naglasiti bitno. Koristiti razne vizualne materijale: memori, plakate, fotogovor.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZR ED OSNOVNE KOLE I. ZEMLJA JE NAA I BOJA KUA 3. ovjek u Bojem zrcalu i njegova zahvala Bogu ovjek udesno bie, ovjek slika Boja, vjera u Boga, zahvala Bogu. Prve slike i spoznaje o stvaranju ovjeka; poznavanje izvjea o stvaranju privih ljudi; neke biblijske crtice o ovjekovu prijateljstvu s Bogom. Upoznati ovjeka kao posebno i udesno bie; opisati po emu je ovjek slian Bogu (mis li, govori, ljubi, odluuje, stvara); shvatiti da sve oko nas govori, osobito ovjek, da Bog postoji; nauiti Apostolsko vjerovanje kojim krani ispovijedaju glavne istine svoje vjere; upoznati i zapamtiti molitvu Hrvata katolika kojom ispovijedaju vjeru u Boga. ivotno vrednovati i prihvatiti spoznaju da su ovjek i sav stvoreni svijet dar Boji; razvijati osjeaj i spremnost zahvalnosti Bogu; gajiti osjeaj potovanja prema ovjeku kao slici Bojoj; pokaz ati kako se moe molitvom i pjesmom, po uzoru na psalme, zahvaljivati Bogu i slaviti Boga.

154

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Igra asocijacija i izmjena iskustava i razgovor meu uenicima; pripovijedanje i izdvajanje bitnih pojmova; stvaralako itanje b iblijskih tekstova i njihova pojedinana i skupna obrada (svestrana obrada psalma); promatranje, istraivanje i interpretacija crtea i likovnih priloga s povezivanjem biblijskih i likovnih poruka; meditacija uz poticajne fotografije i glazbu; pantomima i dramatizacija; izrada plakata; pisanje vlastite zahvalne molitve u obliku psalma; fotogovor. Prikazivanje sadraja uz pomo pripovijedanja, filmova, primjera i sl. Hrvatski jezi: Odnosi meu likovima. Priroda i drutvo : Organi za kretanje, disanje i probavu, Krvotok i izluivanje, Osjetila nas povezuju s prirodom, ovjek je prirodno, drutveno, misaono i duhovno bie. Likovna kultura : Georges Seurat, Lijepa ena se pudera, 1888., ulje na platnu. Engleski jezik: Ponavljanje i proirivanje naziva za dijelove tijela i osjeaje, opisivanje tijela i zdravstvenog stanja itd. ovjek udesno bie, ovjek Boja slika, ovjek vjernik i nevjernik, ispovijest vjere , Apostolsko vjerovanje. O Bogu govorimo u simbolima i znakovima; Slavljenja i zahvaljivanja Bogu kod idova i krana 1. Slabo vidnim uenicima omoguiti da vide sliku izbliza i due je promotre; slijepim uenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili ivotno iskustvo. 2. Razumijevanje, a ne memoriranje Apostolskog vjerovanja i molitve Hrvata katolika. Ograniena korelacija s engleskim jezikom. 3. Kao i kod oteenja sluha. 4. Ponuditi vie modela stvaralakog izraavanja, omoguiti izbor najprimjerenijeg modela. 5. Naglasiti bitno. Prilagoditi tekstove.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. S BOGOM NA PUTU IVOTA 1. Boje zapovijedi - pravila ivota Deset zapovijedi, Boji zakon, pravila ivota, Zapovijed ljubavi. Osnovne spoznaje i injenice: Mojsije i g orui grm, izlazak iz Egipta, davanje Deset zapovijedi na Sinaju (teme obraene u 3. razredu). Upoznati i opisati znaenje dviju ploa Zakona kojega Bog daje Mojsiju; otkriti i shvatiti Boje zapovijedi kao pravila ivota; uoiti posljedice krenja pravila u svakodnevnom ivotu; nauiti Deset zapovijedi i

155

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Zapovijed ljubavi; uoiti i spoznati da su Boje zapovijedi pravila za pravedan i sretan ivot svih ljudi na zemlji. Razumjeti, doivjeti i iskusiti vanost potivanja Bojega zakona u ivotu svakoga ovjeka i svih ljudi; spremnost uvanja i obdravanja Bojih zapovijedi u svakodnevnom ivotu. Izmjena iskustava i evociranje spoznaja o Bojim zapovijedima; itanje, sluanje i interpretacija biblijskih tekstova; pojedinani i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crteima i fotografijama; meditacija uz glazbu s prikazom umjetnikih reprodukcija; interaktivno pisanje ili pisanje dijaloga; likovno i pismeno izraavanje. Deset zapovijedi ili Mojsije (dijelovi igranoga ili animiranoga filma). Engleski jezik: Ponavljanje i proirivanje gradiva vezanog uz kolu, razred, kolske predmete, r aspored sati, izraavanje odnosa u prostoru, razumijevanje i izraavanje molbe, doputenja, zapovijedi. Ploe Saveza, Boji zakon, Boje zapovijedi pravila ivota, krenje zapovijedi i grijesi, pravedan i sretan ivot.

1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2 Razumijevanje bez memoriranja Deset zapovijedi i nemogunost korelacije s en gleskim jezikom. 3. Sustavno provjeravati razumijevanje i poticati na samostalno izraavanje. 4. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogunostima uenika (dra za olovku, fiksiranje p apira na podlozi, vei prostor za pisanje). 5. Saeto i jednostavno opisati Deset Bojih zapovijedi. Vizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. S BOGOM NA PUTU IVOTA 2. Bog je jedini Gospodin - ljubi ga i svetkuj dan Gospodnji! jedan Bog, klanjanje Bogu, psovka, dan Gospodnji. Poznavanje znaenja znaka kria, molitva Oenaa, sposobnost opisivanj a znaenja rijei: Bog Stvoritelj, svemogu, pravi Bog, pravedan, dobri Otac. Upoznati i razumjeti poruku prvih triju Bojih zapovijedi; uoiti kako se ljudi klanjaju krivim

156

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadr aji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija

7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s p osebnim odgojno-obrazovnim potrebama

bogovima i otkriti naine klanjanja pravome Bogu; uvidjeti da ljudi grijee kada psovkom, kletvama i runim rijeima vrijeaju Boga i ovjeka; otkriti poveznicu izmeu potivanja Bojeg imena i svetkovanja dana Gospodnjega; upoznati starozavjetni tekst Izl 20, 8-1. Upoznati i prihvatiti da je Bog najvee dobro kojemu se jedino treba klanjati; graditi stav odbojnosti prema rijeima kojima se vrijeaju Bog i ovjek; potovati Boje ime i odluiti nikada ne psovati ni najmanju psovku; graditi sposobnost slavljenja B oga u obiteljskoj i drutvenoj zajednici; shvatiti i doivjeti vanost kranskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega. Kritiko itanje i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova u poveznici s promatranjem i ana lizom crtea i fotografija (reprodukcija); identifikacijski razgovor; dramatizacija teksta; kolano prikazivanje zapovijedi s naglaskom na uenika iskustva i njihova svakodnevna pitanja; voeni razgovor o potovanju i krenju nedjeljne obveze slavljenja B oga (misa, molitva, druenje, izostanak s mise, rad nedjeljom); pismeno i likovno istraivanje; izrada plakata. Video filmovi koji tematiziraju Boga i njegovu opstojnost i prisutnost u ljudskom ivotu, kao i razliite naine slavlja Boga u razliitim narodima i kulturama svijeta. Engleski jezik: Blagdani opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i usporeivanje obiaja. jedan Bog, lani bogovi, klanjanje pravome Bogu, svetost Bojeg imena, psovka, kletva, Dan Gospodnji. Rad na zadatku: gdje se sve oko nas nalaze i kriju lani bogovi , tko su oni i kako ih moemo prepoznati. 1. Dati prednost usmenom izraavanju 2. Raditi na primjerima iz ivota. Umanjena korelacija s engleskim jezikom. 3. Kod prepriavanja uiti uenike da govore punom reenicom, te traiti da ponove pitanje. 4. Koristi ti mnogo konkretnih primjera po mogunosti povezanih s uenikovom ivotnom sredinom. 5. Saeto i jednostavno opisati prve tri zapovijedi. Vizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi

KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. S BOGOM NA PUTU IVOTA 3. Potuj roditelje i uvaj dar ivota! roditelji i stariji, potivanje, dar ivota, ne ubij

157

2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija

7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potr

Spoznaje o odnosu s roditeljima i o ivotu u obit eljima steenima iz neposrednoga iskustva i u koli; znaenje Majina dana; slike, iskustva i spoznaje steene posredstvom medija o nemirima, nasilju i ratovima u naoj okolini i svijetu. Upoznati i razumjeti poruku etvrte i pete Boje zapovijedi; otkriti znaenje rijei potivati roditelje; poznavati znakove i pravila potovanja roditelja u svakodnevnom ivotu i nauiti im zahvaliti; upoznati neke naine pomaganja u svojoj obitelji (obiteljski poslovi); prepoznati vanost brige za tjelesni ivot i znaenje Boje zapovijedi ne ubij!; poznavati kako se u djejoj dobi moe rijeima i djelima grijeiti protiv pete Boje zapovijedi (tunjava, nanoenje povreda, vrijeanje, osveta); nauiti pravila iskazivanja potovanja u ophoenju s drugima, osobito starijim osobama. Doivjeti i iskusiti potrebu potovanja i zahvalnosti roditeljima za dar ivota i njihovu skrb o nama; graditi stav i sposobnost opiranja svemu to drugima ugroav a ivot (tunjava, svaa, nasilje); nauiti i donijeti pravila izbjegavanja nasilja i sukoba meu svojim vrnjacima (strpljivost, razgovor, oprotenje). Razgovor meu uenicima i izmjena iskustava o odnosima roditelja i djece; itanje, analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova; promatranje i interpretacija slike, crtea ili fotografije; prikupljanje podataka i igra naslova; katalog pitanja i voeni razgovor o prikupljenim podatcima; izlaganje; pismeno iz raavanje; izrada kolaa na temu: tititi ivot - ugroziti ivot". Prikladni filmovi (igrani, video i animirani) i televizijske emisije za djecu na temu odnosa roditelja i djece, potivanja i zatite ovjekova ivota od zaea do prirodne smrti, filmovi protiv nasilja, osobito koji promiu mir itd. Hrvatski jezik: Zoran Pograi, Mama je kriva za sve. Priroda i drutvo : ovjeje zdravlje. Glazbena kultura : J. Kaplan, estitka majici (pjesma). Engleski je zik: Predstavljanje lanova ue i ire obitelji, rodbinski odnosi itd. Potovati i sluati roditelje, dar ivota, ne ubij!, ugroziti ivot, sukobi i nasilje, strpljivost. Moja odgovornost u obitelji, razredu, zajednici i drutvu; Narodi i drave sklapaju sporazume radi mira i pravednosti u svijetu 1. Dati prednost usmenom izraavanju. 2. Iskazivanje iskustava. Ograniena korelacija sa glazbenom kulturo i engleskim jezikom.

158

3. Poticati na samostalno izraavanje i bogatiti rjenik uenika. 4. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogunosti povezanih s uenikovom ivotnom sredinom. 5. Saeto i jednostavno opisati etvrtu i petu zapovijed. Vizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. S BOGOM NA PUTU IVOTA 4. Pravedno ivi - ne ukradi niti eli tue stvari! kraa, krtost, zavist, pravednost, dareljivost. Svakodnevna ivotna iskustva uenika, biblijske zgode (Zakej) i razne ivotne zgode koje tematiziraju pitanje pravde i nepravde, kra e i naknade; neka pitanja za ispiti savjesti u pripremi za ispovijed.. Razumjeti i poznavati poruku sedme i desete Boje zapovijedi; opisati znaenje pojma ne ukradi!; razumjeti pojmove zavist, krtost i kraa u poveznici s konkretnim ivotnim priama i iskustvima uenika; razumjeti znaenje poslovice: Boje oko uvijek gleda, nita mu se sakrit ne da; razumjeti i opisati na primjerima iz ivota Isusovu poruku: Doista, gdje ti je blago, ondje e ti biti i srce (Mt 6, 19 -21). Uoiti i prihvatiti vanost potivanja sedme zapovijedi ne ukradi u obitelji, koli, u trgovini i cijeloj zajednici; razvijati stav potovanja i brige za zajednika i tua dobra i vlasnitvo; otkriti, doivjeti i prihvatiti ine nesebinosti, dobrote i dareljivosti kao dragocjeno blago koje donosi pravu nutarnju sreu osobama koje tako postupaju. itanje, sluanje i interpretacija tekstova; pojedinani i skupni rad s biblijskim i literarnim te kstovima, crteima i fotografijama; voeni razgovor i tumaenje pojmova kraa, zavist, krtost, pravednost i dareljivost u poveznici sa ivotno bliskim primjerima; pisanje dijaloga; rad s autorskim tekstom Pravedno ivjeti; likovno i pismeno izraavanje ; osobito pisanje kratkog uenikog sastava na temu krtosti ili krae. Kratki filmovi i crtani filmovi s temama kraa, zavist, dareljivost Hrvatski jezik i likovna kultura s temama koje obrauju ili dotiu ljudske vrline i mane kao to su krtost, zavist, dareljivost i pravednost. Bog sve vidi i sve zna, zajednika dobra, kraa, krtost, sebinost, zavist, pravednost, dareljivost. Razliito ponaanje ljudi prema svojim i tuim stvarima i vlasnitvu, pa kako danas biti i ostati poten i pravedan ovjek.

4. Odgojni i socijalizi rajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji z a darovite uenike

159

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Dati prednost usmenom izraava nju. 2. Poslovice i izreke s porukama obraditi u viim razredima. Potreban je dodatni kontinuirani rad na slaganju reenica od zadanih rijei. 3. Potreban je dodatni kontinuirani rad na slaganju reenica od zadanih rijei. 4. Koristiti mnogo konkretnih pri mjera po mogunosti povezanih s uenikovom ivotnom sredinom. 5. Saeto i jednostavno opisati sedmu i desetu zapovijed. Vizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. S BOGOM NA PUTU IVOTA 5. Budi istinit u rijei i djelu! istina, iskrenost, la, krivo se zakleti, prijevara. Neposredna ivotna iskustva, slike i spoznaje o laima, prijevarama i spletk ama u obiteljskom ivotu, uoj okolini i u drutvu. Razumjeti znaenje i poruku zapovijedi ne reci lana svjedoanstva; otkriti i shvatiti da je vano i dobro uvijek govoriti istinu; uoiti i na ivotnim zgodama razumjeti kako la dovodi do raznih nevolja (la roditeljima radi loe ocjene u koli, la radi igre s prijateljima, zatajiti izostanak sa svete mise, krivo priati o drugima, na nekoga neto izmisliti, prevariti drugoga); razumjeti znaenje poruke: Mrske su Gospodinu usn e laljive, a mili su mu oni koji zbore istinu (Izr 12, 22); Razvijati stav iskrenosti prema sebi samu i drugima; doivjeti radost iskustva zbog istinoljubivosti; sposobnost ispravna postupanja kada se po grijei i neto slae: rei istinu, priznati pogrjeku, ispriati se, iskreno se ispovjediti za la i prijevaru. itanje, analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova; promatranje i interpretacija fotografi ja i crtea i usporedna analiza biblijskih i likovnih poruka; izdvajanje i pitanja i razgovor na temelju raznih ivotnih primjera o iskrenosti i lai; scensko ili pismeno izraavanje; sastavljanje novinskog lanka; sluanje Ode radosti. Video filmovi (igrani i animirani) koji na djejoj razini razumijevanja, i s pozitivnim poticajima, tematiziraju iskrenost, la i prijevaru. Hrvatski jezik : itanje i interpretacija pria i pjesama s tematikom iskrenosti, l ai, lanog svjedoenja itd. istina, iskrenost, la, krivo se zakleti, lano svjedoiti, prijevara, priznati grijeh.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija

7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu

160

9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Dati prednost usmenom izraavanju. 2. Pojednostaviti sadraje, a izreke s porukama obraditi u viim razredima. 3. Nema posebnosti. 4. Koristiti mnogo konkretnih primjera po mogunosti povezanih s uenikovom ivotnom sredi nom. 5. Saeto i jednostavno opisati osmu zapovijed. Vizualno potkrijepiti plakatima i umnim mapama. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE III. BOJI NAS GLASNICI ZOVU 1. Glas vie u pus tinji: Pripravite put Gospodinu! prorok, Ivan Krstitelj, pustinja, obraenje, pripraviti put Gospodinu. Poznavati Doae kao vrijeme iekivanje i priprave za Isusov roendan; prve spoznaje o nekim biblijskim injenicama: grijeh prvih ljudi i njihov izgon iz raja, ljudsko zlo, grijeh i smrt; obeanje Spasitelja; poznavanje nekih biblijskih likova koji su bili na Bojem putu (Abraham, Josip); Isus obeani Spasitelj i Mesija. Na karti Palestine pokazati rijeku Jordan; znati pripovjediti dogaaj na rijeci Jordanu i protumaiti glavne poruke o kojima govori Ivan Krstitelj; otkriti da je prorok ovjek koji govori u Boje ime i potie ovjekovo obraenje Bogu. U Ivanovoj poruci uoiti i iskusiti put i nain vlastite priprave u Doau za Isusov dolazak: rado drugima pomagati, ispraviti nepravdu, iriti mir, kajati se za grijehe i propuste, traiti oprotenje; pripremati se za boinu ispovijed i ispuniti Ivanov poziv na obraenje i dobra djela. itanje, pripovijedanje, analiza i interpretacija biblijskoga teksta; promatranje zemljovida; stvaranje kataloga pitanja; u radu po skupinama napraviti usporedbu biblij ske poruke s porukom crtea ili slike Ivana Krstitelja; voeni razgovor na temelju prikupljenih informacija; pripovijedanje; scenski prikaz na temu Svjedoci ljubavi; pisanje novinskoga izvjea o dogaaju na rijeci Jordanu; izrada plakata i izrada advent skoga kalendara s nakanom irenja kulture zajednitva i predboinoga slavlja u koli. Video-film o Ivanu Krstitelju (igrani ili crtani). Hrvatski jezik: Usporedba; Odnos meu likovima; Samostalno stvara nje prie. Likovna kultura : radovi na temu priprave za Boi.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

161

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Ivan Krstitelj Isusov pretea, prorok, pustinja, rijeka Jordan, obraenje, pripraviti put Gospodinu. Adventski i boini obiaji u drugih naroda i kultura; Sakrament krtenja u ivotu obitelji i upne zajednice. 1. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. 2. Izvedbeno prilagoavanje tekstova i pomo pri samostalnom stvaranju prie. 3. Provjeravati razumijevanje potpitanjima i voditi uenika k stvaralakom izraavanju. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti uenicima na klupu koji imaju potekoa u kontr oli pokreta ruku; svima u biljenicu. 5. Prilagoditi tekstove, iznijeti bitno.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija

KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE III. BOJI NAS GLASNICI ZOVU 2. Neka mi bude po rijei tvojoj navjetaj Isusova roenja, Isusovo zaee, Sin Boji, Duh Sveti. Prve i osnovne spoznaje o Mariji kao Isusovoj majci, o anelu Gabrijelu i navijetenju Isusova roenja; susret Marije s roakinjom Elizabetom. Otkriti i shvatiti da Bog ima plan sa svim ljudima, pa tako s Marijom koju izabire da bude Boja majka; poznavati biblijski izvjetaj o anelovu navjetenju Mariji; razumjeti da je Marija imala vrsta vjeru u Boga po kojoj je pristala da bude Isusova majka; otkrivati Duha Svetoga kao udesnu Boju silu po kojoj je Marija zaela Isusa; znati izmoliti molitvu Aneo Gospodnji. Otkriti i doivjeti snagu Marijine ponizne vjere; doivjeti radost Marijine spremnosti da prihvati Boji poziv i plan; iskusiti Boju i Marijinu blizinu u molitvi Aneo Gospodnji; rado moliti Marijin zagovor. Razgovor meu uenicima i prikupljanje ve steenih spoznaja; pojedinano i s kupno itanje, analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova; promatranje i interpretacija slike, crtea ili fotografije; prikupljanje podataka i igra naslova; pripovijedanje, izlaganje i tumaenje pojmova Boji plan spasenja, zaet po Duhu Svetom, Marijina vjera; sluanje meditativne glazbe uz projekcije prizora Navjetenja; pismeno izraavanje, scenski prikaz Marijina navjetenja prema molitvi Aneo Gospodnji Igrani ili animirani filmovi (isjeci) o Marijinu navjetenju; odlazak na likovnu izlobu s temom Boia.

162

7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Priroda i drutvo : Leonardo da Vinci, Bogorodica sa sv. Anom, 1510., ulje na drvenoj ploi. Glazbena i likovna kultura: sluanje glazbe, pjevanje pjesmica duhovnoga sadraja i iz iv ota hrvatskoga naroda koje su tematski vezane s pripravom za proslavu Boia. Boji plan spasenja, Isus Sin Boji, zaet po Duhu Svetom, Marijina vjera. Mjesto i uloga ene u Crkvi u svjetlu ulogu Blaene Djevice Marije u povijesti spasenja 1. Koristiti reljefnu kartu za slijepe i slabovidne osobe. 2. Izvedbeno prilagoavanje tekstova i pomo pri samostalnom stvaranju prie. 3. Provjeravati razumijevanje potpitanjima i voditi uenika k stvaralakom izraavanju. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti uenicima na klupu koji imaju potekoa u kontroli pokreta ruku; svima u bilje nicu. 5. Prilagoditi tekstove, iznijeti bitno. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE III. BOJI NAS GLASNICI ZOVU 3. Posvuda je Betlehem Isus je svjetlo naroda car August, grad Davidov, Emanuel, mir ljudima, svjetlo naroda Poznavanje glavnih likova i osnovnih injenica oko Isusova roenja u Betlehemu, pohod Kraljeva, kralj Herod, nevina djeica. Na karti Svete zemlje pokazati Betlehem; pripovjediti glavne injenice Isusova roenja prema Lukinu evanelju (Lk 2, 8-14); otkriti znaenje rijei Emanuel; u poruci pastirima otkriti vanost Isusova roenja za sve ljude; otkriti i spoznati da je Isus svojim roenjem don ijelo mir i svjetlo ljudima koji im samo Bog moe dati. Doivjeti poruku Boje ljubavi i mira kao uvjet za sretan i radostan osobni ivot i ivot u zajednici; pobuditi i iskusiti osjeaj radosti zbog Boje blizine i sudjelovati u slavlju Boia; povezati boinu poruku s narodnim obiajima i doivjeti radost slavljenja Badnjaka i Boia u svome zaviaju. Igra asocijacija i izmjena iskustava, itanje biblijskoga teksta po ul ogama te pojedinani i skupni rad u analizi i interpretaciji biblijskih i literarnih tekstova; usporedno promatranje i analiza sadraja umjetnikih reprodukcija; promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja iz kuta kraljeva, Josipova, pastira; dramatiza cija teksta; vjeba meditativne utnje i pisanje kratke meditacije; pisanje kratkog sastava na temu boinoga svjetla i mira; izrada boinoga panoa.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

163

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Filmovi koji uprizoruju Isusovo roenje (igrani i animirani). Hrvatski jezik : djeji literarni radovi na temu Boia, priprema boine priredbe uz zajedniki rad uitelja i vjerouitelja. Priroda i drutvo: Vincent Van Gogh, Zvjezdana no, 1889., trska i tinta. Likovna kultura: crtanje boinih motiva i izr ada figurica, ukrasa i dr. car August, Isus - potomak Davidov, roen od Djevice Marije, mir ljudima, Isus svjetlo naroda 24. prosinca - kod nas i u drugih naroda ; Hanukka Blagdan svjetla kod idova. 1. Slabovidnim uenicima omoguiti da vizualni materijal vide izbliza i due promatraju; igra svjetla i tame. 2. Posebna pomo pri snalae nju na karti Svete zemlje i potpitanjima pomoi pri stvaranju literarnog rada. 3. Pomoi ueniku sa stalnim potpitanjima. 4. Ponuditi vie modela stvaralakog izraavanja, omoguiti izbor najprimjerenijeg modela. 5. Ne zahtijevati znanje imena i zemljopisn ih pojmova. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. ISUS JE SIN BOJI NJEGA SLUAJTE! 1. Djeak Isus u kui Oca nebeskoga Isusova domovina, hodoae, Jeruzalems ki hram, Otac nebeski. Sposobnost uoavanja slinosti i razlika izmeu crkve, sinagoge i hrama; poznavanje nekih mjesta Isusove domovine koji su blisko vezani za njegov ivot: Betlehem, Nazaret i Jeruzalem; prve spoznaje o Isusovu ivotu u nazaretskoj obitelji Isusa, Marije i Josipa. Na karti pokazati Jeruzalem, mjesto u kojem je Isus prikazan u hramu, i Nazaret u kojem je odrastao; upoznati Isusov zaviaj i nain ivota idovskoga djeaka u to doba; prepr iati dogaaj Isusova prikazanja u hramu; razumjeti rijei starca imuna: oi moje vidjee spasenje tvoje; pripovjediti zgodu o dvanaestogodinjem Isusu u Jeruzalemskom hramu (Lk 2, 41-51); razumjeti i objasniti Isusove rijei: Niste li znali da mi je b iti u onome to je Oca mojega?; u Isusovoj poslunosti prema svojim roditeljima otkriti i doivjeti to znai sluati roditelje; razvijati sposobnost susreta, potovanja i razgovora sa roditeljima i odgojiteljima. Razgovor i pripovijedanje o steenim spoznajama; promatranje zemljovida Isusove domovine; itanje i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s promatranjem i interpretacijom slike i stripa;

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

164

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraj i za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

pripovij edanje i tumaenje Isusovih rijei da mu je biti u kui Oca mojega, terenska nastava (posjet ili hodoae do mjesne crkve ili svetita, ili po mogunosti i sinagoge) . Isjeci iz filmova o Isusovu djetinjstvu; pohod crkvi, svetitu, sinagogi. Glazbena kultura: J. Gotovac, Dom (pjesma). Jeruzalemski hram, prikazanje u hramu, starac imun, spasenje svijeta, Otac moj , Otac nebeski. Znaenje uenja Tore za idovskoga djeaka u Isusovo vrijeme. 1. Osigurati tekstove na brajici/uveanom tisku/pisai pribor za slabovidne. 2. Specifina kor elacija s glazbenom kulturom i prilagodba tekstualnih sadraja. 3. Davati jednostavne primjere koje uenici rade usmeno i potpitanjima pomo pri izraavanju. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti uenicima na klupu koji imaju potekoa u kontroli pokreta ruku. 5. Ne zahtijevati znanje zemljopisnih pojmova i Isusova zaviaja, nain ivota i vjerske obiaje. Objanjavati jednostavnim izrazima poznatim uenicima. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. ISUS JE SIN BOJI NJEGA SLUAJTE! 2. Ovo je moj ljubljeni Sin Isusovo krtenje, Sin Boji , golub, jedan Bog, Presveto Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti. Sposobnost prepoznavanja triju b oanskih osoba u znaku krianja; sposobnost opisivanja obreda krtenja djece; poznavanje znaenja rijei: Isus Spasitelj, Mesija, rijeka Jordan. Znati pripovjediti dogaaj Isusova krtenja na rijeci Jordanu; uoiti da se kod Isuso va krtenja objavilo Presveto Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti; upoznati i nauiti glavnu istinu kranske vjere koju ovjek nikada ne moe posve razumjeti: samo je jedan Bog, a tri su boanske osobe: Otac, Sin i Duh Sveti; nauiti i opisati kako smo kod kr tenja krteni u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. S povjerenjem prihvatiti tajnu trojedinoga Boga otkrivajui njegovo djelovanje i snagu u dogaajima povijesti spasenja i vlastitom ivotu; poznavati i iskusit i vanost molitve trojedinome Bogu Ocu, Sinu i Duhu Svetom. Igra asocijacija i izmjena iskustava na temu krtenja; itanje, analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova; promatranje i interpretacija slika, crtea ili

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

165

fotografija i usporedba njihovih poruka s biblijskim porukama; voeni razgovor o prikupljenim podatcima i spoznajama; izlaganje i tumaenje simbola goluba te pojmova Sin Boji, Presveto Trojstvo: Bog: Otac, Sin i Duh Sveti; meditacija sa sluan jem glazbe i projekcijom likovnih priloga (simboliki i likovni prikazi osoba Presvetoga Trojstva); promjena perspektive u pripovijedanju biblijskoga izvjea; pantomima i dramatizacija teksta; pismeno izraavanje; izrada mentalne mape. 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Hrvatski jezik : Razgovor verbalna i neverbalna komunikacija; Odnos meu likovima Isusovo krtenje, Isus je Boji Sin; jedan je Bog, a tri su boanske osobe: Otac, Sin i Du h Sveti; Presveto Trojstvo.

1. Slabovidnim uenicima omoguiti da vizualni materijal vide izbliza i due promatraju. 2. Sadraje po tkrijepiti jednostavnim tekstovima i vizualizirati. 3. Isto kao kod oteenja sluha. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadraja. 5. Koristiti jednostavne izraze, raditi uenicima poznate usporedbe.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. ISUS JE SIN BOJI NJEGA SLUAJTE! 3. Isus u Nazaretu Glasnik radosne vijesti sinagoga, svitak knjige, pomazanje, Radosna vijest, Boji siromasi. Razlikovanje knjiga Staroga i Novoga zavjeta; sposobnost opisivanja znaenja rijei prorok i Mesija; Isusov grad Nazaret. Upoznati idovsku sinagogu kao mjesto itanja i tumaenja svetih knjiga; poznavati i prepriati dogaaj s Isusom u nazaretskoj sinagogi; otkriti emu se ude Isusovi mjetani; protumaiti Isusovu poruku: Duh Gospodnji na meni je i on me posla blagovjesnikom biti siromasima; upoznati znakove posebne Boje brige za siromane, bolesne, grjene i sve potrebne ljude. Doivjeti potrebu brige za ugroene i graditi sposobnost razumijevanja i pomaganja potrebnima; iskusiti da prenositi Radosnu vijest znai spremnost zauzimanja i brige za siromane i potrebne.

166

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Kritiko itanje te pojedinani i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskoga teksta; promatranje i analiza ilustracija u poveznici s biblijskom porukom; interaktivno pisanje; prikupljanje informacija s identifikacijskim i voenim razgovorom; pismeno i likovno izraavanje. Dokumentarni film o idovskoj sinagogi i molitvenim obiajima idova. Hrvatski jezik, glazbena i likovna kultura teme o siromasima, bolesnima, potrebnima. Duh Gospodnji, pomazanje, blagovjesnik, Radosna vijest (dublje i ire znaenje od dotadanjih spoznaja), Boji siromasi.

1. Osigurati tekstove na brajici/uveanom tisku/pisai pribor za slabovidne. 2. Specifina korelacija s glazbenom kulturom i prilagodba tekstualnih sadraja. 3. Davati jednostavne primjere koje uenici rade usmeno i potpitanjima pomo pri izraavanju. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti uenicima na klupu koji imaju potekoa u kontroli pokreta ruku. 5. Ne zahtijevati znanje zemljopisnih pojmova i Isusova zaviaja, nain ivota i vjerske obiaje. Objanjavati jednostavnim izrazima poznatim uenicima. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. ISUS JE SIN BOJI NJEGA SLUAJTE! 4. Isusu je vaan ovjek subota sveti dan, udesno ozdravljenje, krenje propisa, djeja prava. Poznavanje znaenja idovske subote kao neradnoga dana i dana Gospodnjega; poznavanje dotad obraenih biblijskih zgoda o Isusu koji slijepcu Bartimeju vraa vid, hrani gladno mnotvo i oprata grijehe grjenicima. Upoznati i objasniti znaenje subote u ivotu idova, osobito odredbe ne radi; pripovjediti Isusov susret s uzetim ovjekom i njegovo ozdravljenje (Iv 5, 1 -16); uoiti i razum jeti da Isus ozdravlja bolesnika snagom svojih rijei: uzmi svoju postelju i hodi; doivjeti radost bolesnika nakon ozdravljenja; objasniti zato Isus kri idovske propise i ozdravlja bolesnika; upoznati i nabrojiti neka vanija djeja prava koja bi svi ljudi na svijetu trebali potivati. Otkriti i doivjeti Isusovu brigu za ljude i snagu njegove rijei i djela dok pomae bolesniku i ozdravlja ga; razvijati sposobnost uoavanja nevolje svojih

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

167

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

blinjih i spremnosti da im se pomogne; otkriti da u svijetu mnoga djeca trpe bolest, glad i razne nepravde i da im krani trebaju pomagati; nabrojiti neka temeljna djeja prava koja posebno treba potivati. itanje, stvaralako pripovijedanje, analiza i tumaenje biblijskih tekstova; usporedno itanje evaneoskih izvjea s promatranjem i analizom sadraja umjetnikih reprodukcija; dramska igra; promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja; pisanje nove prispodobe; razgovor na t emu: Subota je radi ovjeka; rad s crteima na temu: Da bi djeca mogla ivjeti, potrebno je; izrada panoa na temu: Djeja prava danas. Obrazovne emisije i poticajni filmovi o brizi za obespravljenu djecu. Hrvatski jezik i likovna kultura teme o raznim ivotnim situacijama u koje pokazuju brigu za potrebite ljude i pomaganje tim ljudima. Isusova boanska mo, udesno ozdravljenje, subota sveti dan, k renje idovskih propisa, ljudska i djeja prava. Neke poznate osobe u itavom svijetu koje su se borile za temeljna ljudska prava. 1. Osigurati tekstove na brajici/uveanom tisku/pisai pribor za slabovidne. 2. Pojaana vizualizacija sadraja i poticanje govorenja uz potpitanja. 3. Vjebati opisivanje punim reenicama. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Tumaiti jednostavnim, uenicima poznatim izrazima, koristiti vizualno potkrjepljenje i individualizirane listie. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. ISUS JE SIN BOJI NJEGA SLUAJTE! 5. Petrova ispovijest Isus je Sin Boga ivoga Petar, ispovijest vjere, Sin Boga ivoga. Razlikovati apostole od svih drugih Isusovih uenika i sljedbenika; poznavati imena nekoliko apost ola; uoavati i opisati razliku izmeu znaenja rijei vjerujem i ne vjerujem. Otkriti kako Isus trai od svojih uenika da za sebe kau i odlue tko je on za njih i da po tome ive; poznavati dogaaj Petrove ispovijesti vjere u Is usa Krista; razumjeti i opisati rijei o Isusu da je Sin Boga ivoga; upoznati kako Isus prihvaa Petrovu vjeru i to mu obeava; otkriti i naznaiti koliko je vana naa

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

168

4. Odgojni i socijali zirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

vjera u Isusa Bojega Sina; nauiti Apostolsko vjerovanje. Otkriti i doivjeti snagu Petrove vjere u Isusa Krista; razvijati spremnost da pred svima i da uvijek priznamo da vjerujemo u Isusa i da tu vjeru svjedoimo na svakome mjestu: u obitelji, u koli, na ulici i kamo god se kreemo. itanje, sluanje, pripovijedanje i interpretacija tekstova; pojedinani i skupni rad s tekstovima i fotografijama u analizi i interpretaciji Petrova lika i njegove vjere; voeni razgovor o dobivenim podatcima i tumaenje pojma Sin Boga ivoga; promjena perspektive u pripovijedanju biblijskoga dogaaja sa stajalita jednog od drugih apostola ili nekog prolaznika; pisanje dijaloga; igra uloga i dramatizacija teksta, likovno i pismeno izraavanje na temu: Tko je za mene Isus Krist. Film o sv. Petru, posjet crkvi ili svetitu gdje se slavi sv. Petar apostol. Hrvatski jezik: prianje doivljaja iz osobnog ivota; pripovijedanje i pisanje o zamiljenome dogaaju. Petar apostol, Isus - Sin Boga ivoga, ispovijest vjere, Petar Stijena. Uzorni svjedoci vjere u Isusa Krista danas (papin lik, .) 1. Osigurati tekstove na brajici/uveanom tisku/pisai pribor za slabovidne. 2. Razumijevanje, a ne memoriranje Apostolskog vjerovanja. 3. Isto kao i kod oteenja sluha. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, n alijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Jednostavno pripovijedanje teksta uz razna potkrjepljenja. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE V. NA ISUSOVU PUTU SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO! 1. Slijedimo Isusove rijei i djela korizma, post, djela milosra, snaga vjere. Poznavanje znaenja korizme kao vremena pripreme za Uskrs i vremena u kojem krani jo vie ine dobra djela; poznavanje nekih bib lijskih zgoda koje govore kako Isus ljudima pomae i spaava ih. Shvatiti i objasniti znaenje rijei korizma; prepoznati i navesti neka djeja iskustva patnje koja se dogaaju u svijetu i oko nas; upoznati biblijski tekst o Isus ovu postu u pustinji i kunjama; razumjeti pojmove post i

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

169

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija

7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

djela milosra; upoznati i nabrojiti tjelesna djela milosra; razumjeti i doivjeti snagu vjere u Isusa Krista koji pomae u raznim ivotnim patnjama, po primjeru ene tuinke (Mt 15, 21 -28). Razvijati sposobnost prihvaanja svih ljudi, osobito ugroenih, patnika i potrebnih, i spremnosti da im pomognemo radi vjere u Isusa Krista; razumjeti i doivjeti korizmu kao posebno vrijeme u kojem treba initi djela ljubavi i milosra. Evokacijski razgovor i igra asocijacija; itanje, stvaralako pripovijedanje i tumaenje biblijskih i literarnih tekstova s usporedbom poruka dobivenih promatranjem i analizom sadraja umjetniki h reprodukcija; igra uloga; promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja; razgovor na temu milosra i pomaganja: duhovna djela tjelesna djela milosra; fotogovor s temom duhovnih i tjelesnih djela milosra; sastavljanje novinskog izvjea ili lanka o neko dobru djelu i dobroinitelju. Razna iskustva patnje i pomoi koje ljudi pruaju jedni drugima u trenucima patnje, gladi, katastrofa i ratova (TV reportae i emisije). Hrvatski jezik, likovna i gl azbena kultura s tematikom i obiajima bliskima korizmenom vremenu i pripravi za proslavu Uskrsa. post, Isusova kunja, snaga vjere, duhovna djela milosra, tjelesna djela milosra. Obiaji u hrvatskom narodu u vrijeme korizme; Korizmena akcija odricanja za dobro potrebnih i siromanih. 1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Obogatiti sadraje specifinim katehetskim pomagalima i pojednostaviti biblijski tekst. 3. Raditi vie na komunikacijskoj, nego lingvistikoj kompetenciji. 4. U govornim aktivnostima nema posebnosti. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogunostima uenika. 5. Upoznati djela milosra, ne zahtijevati reproduciranje.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi

KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE V. NA ISUSOVU PUTU SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO! 2. Ii putem Kristova kri a Cvjetnica, Veliki tjedan, Maslinska gora, trpljenje, krini put.

170

2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija

7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Poznavanje osnovnih injenica Kristove muke i smrti, dogaaj Cvjetnice i Kalvarije; iskustva proslave dogaaja Velikoga tjedna u obitelji, up noj zajednici i u svom mjestu. Opisati i protumaiti dogaaje Cvjetnice i Velikoga etvrtka i petka; upoznati i ispripovjediti biblijsko izvjee o Isusovoj muci i smrti na kriu; upoznati i razumjeti Isusovu muku i krini put kao znak njegove boanske ljubavi i pratanja prema ovjeku; razumjeti i prihvatiti potekoe i kunje trpljenja u vlastitom ivotu kao put nasljedovanja Isusa patnika; otkriti i objasniti znaenje Isusove poruke: to god uiniste jednom od moje najmanje brae, meni uiniste (Mt 25, 40) Razumjeti i doivjeti Kristovu smrt kao vrhunac oitovanja Boje ljubavi i kao in pobjede nad grijehom i smru; razvijati sposobnost odupiranja zlu i grijehu; gajiti spremnost prihvaanja i rjeavanja potekoe po Isusovu primjeru; biti spreman pritei u pomo ljudima koji pate i umiru. Promatranje i interpretacija slike, crtea ili fotografije koje prikazuju Kristov kri i patnju; itanje i interpretacija biblijskih tekstova; prikupljanje podataka i igra naslova; pripovijedanje i izlaganje s tumaenjem pojmova uzeti grijehe svijeta i otkupiti; razgovor i pisanje kratkog sastava na temu patnje i smrti u perspektivi Kristova kria; meditacij a uz poticajne sladove i glazbu s temom kria i Kristove otkupiteljske patnje; izrada plakata; izrada uskrsnoga panoa (projektna nastava); zajedniko oblikovanje krinog puta crteima. Igrani ili animirani filmovi o Kristovoj muci i smrti; organizirati krini put na razini razreda ili se pridruiti upnoj zajednici. Hrvatski jezik: Pisanje literarnih radova na temu Kristove muke i uskrsnua. Priroda i drutvo : Michelangelo Bounarroti, Piet, 16. st., mramo r. Glazbena i likovna kultura: sluanje glazbe iz bogate hrvatske pasionske batine, likovni radovi na temu muke, smrti i uskrsnua Kristova (projektna i suradnika nastava - pravljenje uskrsnog panoa). krini put, Kristova muka, uzeti grijehe svijeta pobjeda nad grijehom i smru, otkupljenje, vjeno spasenje. Zajedniko oblikovanje i priprema krinog puta. 1. Osigurati tekstove na brajici/uveanom tisku/pisai pribor za slabovidne. 2. Primjena specifinih katehetskih pomagala, didaktika igra pridruivanja i specifinost korelacije s

171

glazbenom kulturom i hrvatskim jezikom. 3. Primjena spe cifinih katehetskih pomagala, didaktika igra pridruivanja i pomo pri pisanju literarnih radova. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Konkretno obiljeiti navedene dane. Dramatizacija tekstova. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE V. NA ISUSOVU PUTU SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO! 3. Svjedoiti pobjedu uskrsloga Krista smrt, ivot, uskrsnue, alom mir. Poznavanje glavnih osoba i injenica koje su povezane s dogaajem Kristove muke i uskrsnua i iskustva proslave Uskrsa u obitelji i upnoj zajednici. Shvatiti smrt kao dio ljudskog ivota; pripovjediti biblijsko izvjee o Kristovu uskrsnuu (Mt 28, 1 -10); otkriti, objasniti i doivjeti Isusovo uskrsnue kao pobjedu ivota nad smru; otkriti i pobuditi radost zbog vlastitog uskrsnua; razumjeti i protumaiti dio Apostolskog vjerovanja o Isusu Kristu koji je trei dan uskrsnuo od mrtvih; znati protumaiti rije alom. Stei ivotnu nadu i snagu za svakodnevni ivot na otajstvu Kristova uskrsnua i na vjeri u uskrsloga Krista; prepoznati mir kao dar pobjede ivota nad smru i kao mogunost za skladan ivot s Bogom i ljudima, osjetiti potrebu izgradnje mira danas i uvidjeti vlastite mogunosti doprinosa miru. Izraajno itanje te pojedinaan i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih i literarnih tekstova; usporedno promatranje i tumaenje crtea, slika i biblijskih poruka; pripovijedanje i tumaenje pojmova uskrsnuo od mrtvih i uzaao na nebesa, vjeno spasenje; pravljenje intervjua s roditeljima i susjedima o znaenju Isusova uskrsnua u svakodnevnom ivotu krana; igra uloga i scenska interpretacija Kristova uskrsnua; kola s temom: Radost Uskrs u svijetu; sluanje i izvoenje uskrsnih pjesma; ples i pantomima kao znak tuge i radosti s temom: Svjetlo uskrsnog jutra. Igrani i animirani filmovi o Kristovoj muci i uskrsnuu. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura pripovijedanje iskustava, crtanje i sluanje glazbe uskrsnoga vremena. uskrsnue od mrtvih, ukazanje Uskrsloga, mir uskrslog Krista, otkupljenje, vjeno spasenje. Znaenje uskrsnua u osobnom ivotu u svjetlu teme: uskrsnue Isusa Krista (umjetniki izriaj).

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike

172

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Slabovidnim uenicima omoguiti da vide sliku izbliza i due je promotre; slijepim uenicima kao poticaj koristiti taktilni materijal ili ivotno iskustvo. 2. Prilagodba biblijskoga teksta i konkretizirati kljune pojmove. 3. Dati jednostavnije tekstove i raditi na usmenim vjebama. 4. Poticati uenike na samostalno izraavanje. 4. Poticati uenike na samostalno izraavanje. 5. Omoguiti ueniku iskazivanje radosti uskrsnua, vie nego znanja o injenicama uskrsnua. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE VI. GRADIMO KRISTOVU CRKVU 1. Kristov Duh okuplja Crkvu Duh Sveti, plameni jezici, Crkva, bra a i sestre, jedno srce i jedna dua. Iskustva ivota u svojoj upnoj zajednici, okupljanje vjernika na svetu misu, primanje sakramenata i pobonosti; poznavati neke zajednike aktivnosti i oblike pomaganja vjernika u upnoj zaj ednici; sposobnost prepoznavanja Duha Svetoga kao tree boanske osobe. Razumjeti i pripovjediti biblijski izvjetaj o silasku Duha Svetoga nad apostole; otkriti i shvatiti vezu izmeu apostola, prvih krana i djelovanja Duha Svetoga u njihovu ivotu; uoiti i razumjeti da Duh Sveti okuplja Kristove uenike u zajednicu brae i sestara i pomae im da budu jedno srce i jedna dua. Shvatiti i osjetiti da Duh Sveti i danas Kristovu C rkvu vodi, posveuje i isti, da vjernicima daje svoje darove i snagu da mogu ivjeti i svjedoiti svoju vjeru; gajiti otvorenost poticajima i vodstvu Duha Svetoga u naem ivotu; znati zahvaliti za primljene darove. Igra asocijacija na temu braa i sestre; itanje, analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova; promatranje i interpretacija slike, crtea ili fotografije i usporedba njihovih poruka s biblijskim porukama; stvaranje kataloga pitanja; razgovor o p rikupljenim podatcima i porukama; izlaganje s tumaenjem simbola plameni jezici, i pojma roendan Crkve, darovi Duha Svetoga; pantomima i igra uloga; izrada umne mape; pisanje kratke molitve za jedinstvo meu svim kranima svijeta. Organiziranje molitvenog susreta s uenicima pripadnicima drugih kranskih zajednica u koli. Hrvatski jezik: slike iz ivota prisutne u djelima djeje knjievnosti i pjesnitva.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

173

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicim a s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Duhovi - silazak Duha Svetoga, plameni jezici, roenje Crkve, dar Duha Svetoga, jedno srce i jedna dua. Blagdan Duhova - roendan Crkve; Upoznajmo darove Duha Svetoga. 1. Provjeriti stoji li iza rijei iskustvo, odnosno predodba. 2. Pojednostaviti biblijske tekstove. 3. Prema potrebi provjeriti razumijevanje. Predvidjeti krae i lake odlomke za itanje. 4. Koristiti mnogo k onkretnih primjera po mogunosti povezanih s uenikovom ivotnom sredinom. 5. Pojednostavljeno pripovijedanje biblijskih tekstova. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE VI. GRADIMO KRISTOVU CRKVU 2. Crkva u arenim bojama i licima Katolika crkva, zajednica vjernika, papa, biskup, sveenik, vjernik laik. Sposobnost razlikovanja Crkve kao zajednice koju je Krist osnovao od crkve kao zgrade u koj oj se okupljaju vjernici; spoznaja da danas ima Kristovih vjernika (krana i katolika) u svim narodima i jezicima svijeta. Shvatiti i doivjeti Crkvu kao zajednicu u kojoj se okupljaju ljudi svih rasa, iz svih naroda, plemena i jezika na svijetu; uoiti i upoznati da su u Katolikoj crkvi svi vjernici pred Bogom jednaki, ali da, opet, svatko u njoj ima svoje mjesto i svoju slubu: papa, biskup, sveenik i vjernik laik; poznavati razliku izmeu biskupa i sveenika. Razvijati osjeaj pripadnosti Crkvi kao zajednici Kristovih vjernika po itavom svijetu; izgraditi osjeaj potovanja prema papi i svome biskupu kao nasljednicima apostola i crkvenim poglavarima; njegovati osjeaj brige za sve lanove Crkve u svijetu i s njima se povezati molitvom i dobrim djelima. Promatranje karte svijeta i razgovor o prisutnosti razliitih naroda i jezika u svijetu te spontani razgovor na temu: Jedna Crkva u arenim bojama i licima; izmjena iskustava o odnosima meu kranima u vlastitoj sredini; itanje, analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova s usporednim promatranjem i interpretacijom slika, crtea ili fotografija; prikupljanje podataka i igra naslova; katalog pitanja i voeni razgovor o prikupljenim podatcima; izlaganje s tumaenjem slube, jedinstva i razlika izmeu pape, biskupa, sveenika i vjernika laika u Crkvi; izrada kolaa s temom: Crkva je areni vrt Kristovih vjernika.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv katal oke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i so cijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

174

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Prikazati dijelove filmova ili Tv -emisija o papinu pohodu Hrvatskoj i BiH. Hrvatski jezik : dokumentarni film, pripovijest i pjesma. Katolika Crkva, biskupija, crkvene slube, papa, biskup, vjernik laik. Rad na zadatku: to povezuje sve krane u svijetu, a to povezuje razliite religije i vjeroispovijesti. 1. Osigurati didaktiki materijal na brajici i uveanom tisku. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Poticati uenike na samostalno izraavanje. 5. Prepoznavanje slubi u crkvi i povezivanje sa vizualnim materijalom. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE VI. GRADIMO KRISTOVU CRKVU 3. Moja upna zajednica i upna crkva upa, upna zajednica, upnik, upna crkva, zatitnik upe. Iskustva sudionitva u ivotu svoje upe i prepoznavanje nekih oblika sluenja u zajednici koje pripadaju samo sveeniku; poznavanje nekih oblika sluenja vjernika u zajednici, od ministranata do itaa, pjevaa Navesti ime svoje bi skupije, upe i upnika; otkriti svoju upu kao zajednicu brae i sestara koji se okupljaju na nedjeljnu sv. misu, primaju sakramente i slave upnoga zatitnika; shvatiti kako se u upi svaki njezin lan treba osjeati kao kod svoje kue i uzajamno se po tovati i pomagati; znati opisati svoju upnu crkvu i navesti to treba imati da se u njoj moe slaviti sveta misa i vjernici se okupljati na razne pobonosti. Razvijati osjeaj pripadnosti svojoj upn oj zajednici i spremnost aktivna ukljuivanja u ivot svoje upe; osjeati se aktivnim lanom svoje upe, odluiti redovito ii na nedjeljnu misu i vjeronauk, biti lan ministrantske ili neke druge skupine i rado pomagati potrebnima. Terenska nastava (upoznavanje svoje upne crkve i zajednice); razgovor; rad s fotografijama, izlaganje i pripovijedanje s tumaenjem pojmova upa, upna zajednica; metodom hit parada zajednitva prikazati vanost crkvenog i upnog zajednitv a; susret i razgovor sa upnikom te ministrantskom ili pjevakom skupinom; sluanje liturgijske glazbe; izrada kolaa s temom: Crkva je zajednica Isusovih vjernika.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za meto diku obradu

175

6. Dodatna ilustracija

7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Pohod uenika upnoj crkvi i pastoralnom centru i razgovor sa s veenikom te nekim aktivnim skupinama i lanovima vjernika u upi. Hrvatski jezik : dokumentarni film. naziv svoje biskupije, upa, upna zajednica, upnik. Duh Kristov nas vodi na nae, odmoru i na ljetnim praznicima. 1. Konkretizirati sadraj; omoguiti uenicima stjecanje iskustva u konkretnom sakralnom prosto ru. 2. Posjet upnoj crkvi, prepoznati, imenovati, razlikovati kljune pojmove i iskazivanje iskustva. 3. Nema posebnosti. 4. Omoguiti uenicima stjecanje iskustva; po potrebi osigurati prijevoz i pratnju druge osobe. 5. Konkretizacija u crkvenom prostoru te s katehetskim materijalom i pomagalima. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE IZBORNE TEME 1. Bog poziva ljude na put dobrote Doae, put dobrote, svetac svet ovjek, sv. Nikola, sv. Lucija. Spoznaje i iskustva o Doau kao vremenu priprave za proslavu Isusova roendana u svojoj sredini i u narodnoj tradiciji; poznavanje osnovnih podataka o sv. Nikoli i neke zgode iz njegova ivota; Otkriti kako je ljudima potreban Bog da bi istinski i radosno ivjeli; razumjeti dobrotu kao Boji dar i put svetosti; na primjeru sv. Nikole, koji vraa nesretnim roditeljima njihova zarobljena sina, otkriti Boju brigu i dobrotu pre ma ljudima, osobito ugroenima; razumjeti to za krane znai pomagati ljudima, osobito siromanima i potrebnima. Razvijati vlastiti dar dobrote po uzoru na sv. Nikolu; odluiti u Doau pomoi potrebnom u i odabrati neko dobro djelo; u iskrenoj ispovijedi oistiti i pripremiti svoje srce za Isusov dolazak. Razgovor i izmjena iskustava o vremenu priprave za Boi u obitelji i iroj zajednici; itanje, analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova u poveznici s promatranjem i interpretacijom slika i crtea te sluanjem prigodne glazbe; prikupljanje podataka i davanje naslova; pripovijedanje zgode iz ivota sv. Nikole; pismeno izraavanje s temom dobrote i priprave za proslavu Boia; likovno izraavanje i izrada plakata i panoa za Doae i Boi.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje

3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

176

6. Dodatna ilustracija

7. Preporuke za korelaciju

Prikazivanje razliitih hrvatskih narodnih obiaja u pripravi za Boi te vlastita izrada adventskoga vijenca, boinih ukrasa i estitki; kol ska boina priredba. Hrvatski jezik: razgovori i iskustva vezano uz pripremu djece u koli i obitelji za proslavu sv. Nikole, sv. Lucije, sv. Barbare. Likovna kultura: crtanje adventskih motiva, pravljenje adventskoga vijenc a i dr. Glazbena kultura: sluanje glazbe, pjevanje pjesmica iz narodne duhovne i folklorne batine povezanih s adventskim vremenom.

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Neki adventski i boini obiaji , pjesme i veselice iz razliitih hrvatskih krajeva. 1. Nema posebnosti. 2. Pojednostavljeni tekstovi i specifina korelacija s glazbenom kulturom. 3. Poticati samostalno izraa vanje uz sliku. 4. Nema posebnosti. 5. Zajedniko obiljeavanje Doaa i blagdana svetaca. 6. Omoguiti ueniku samostalan rad u obiljeavanju Doaa i blagdana.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE IZBORNE TEME 2. Boji Zakon u ivotu idovskog djeaka odgoj djece, obrezanje, bar micvah, slavljenje abata, Pesah. Abraham, Mojsije, Stari zavjet, sinagoga, Jeruzalem. Uoiti vanost obitelji u odgoju i ivotu idovske djece; poznavati vanije idovske vjerske obrede koji se odvijaju i sveano slave u obitelji; znati to znai obrezanje za idovskog djeaka; upoznati vjerski obred po kojem idovski djeak postaje vjersk i punoljetan i po prvi puta itati tekst iz Svetoga pisma; otkriti to idovima znai sveta knjiga Tora. Razvijati potrebu upoznavanja vjerskih i narodnih obiaja vrnjaka koji su druge vjere; s potovanjem se odnositi prema pripadnicima drugih vjera i njihovoj tradiciji i obiajima. Igra asocijacija s pribiranjem iskustava i spoznaja o poznavanju imena, dogaaja i obiaja idovskoga naroda; pripovijedanjem i razgovor; poj edinani i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crteima i fotografijama; pisanje dijaloga ili poticajnog pisma idovskom djeaku.

177

6. Dodatna ilustracija

7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Pohod idovskoj sinagogi ili gledati djeji dokumentarni film ili emisiju o ivotu i vjer skim obiajima idovskoga naroda. Hrvatski jezik i glazbena kultura. Pesah, bar micvah, Tora, abat.

1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Prezahtjevna tema za djecu s oteenjem sluha, individualno utvrivati prethodno gradivo. 3. Kao i kod djece s oteenjem sluha. 4. U govornim aktivnostima nema posebnos ti. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogunostima uenika (dra za olovku, fiksiranje papira na podlozi, vei prostor za pisanje). 5. Izdvojiti bitno, ne ulaziti u tumaenje ni opisivanje vjerskih obreda, naglasak staviti na vanost obitelji i slavlja u obitelji te vanost Svetog pisma. KATOLIKI VJERONAUK 5. (4.) RAZRED OSNOVNE KOLE IZBORNE TEME 3. Boja rije i krtenje hrvatski kranski korijeni Hrvati, pokrtavanje, narodna batina. Razumjeti simboliku rijei korijen; otkriti i doivjeti kako je lijepo imati miran dom i domovinu; upoznati kako su Hrvati kao narod primili krtenje i odlui li svoju domovinu graditi na Kristovu evanelju i zakonu ljubavi; prepoznati Vieslavovu krstionicu i zavjetni kri kao hrvatske simbole primanja krtenja i vjernosti Kristu i Crkvi. Razvijati stav zahvalno sti Bogu i svojim precima to imamo Domovinu i svoju bogatu duhovnu i kulturnu tradiciju; voljeti svoju Domovinu i sve njezine stanovnike, vlastitim ivotom svjedoiti stav da su evanelje i katolika vjera temelj izgradnje osobne sree te opeg dobra i na pretka hrvatskoga naroda; odluiti moliti Zavjetnu molitvu Hrvata katolika. Promatranje, analiza i interpretacija crtea i fotografija; analiza i interpretacija tekstova, razgovor, izrada plakata, panoa ili zidnih novina , pismeno i likovno izraavanje s temom Duboki su nai korijeni, terenska nastava (posjet zaviajnom muzeju ili zaviajnoj kui). Prikazati filmske i druge zapise vanijih kulturnih injenica iz hrvatske narodne batine koji isho de iz

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni p ojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija

178

7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama

kranskih temelja, vjere i duhovnosti hrvatskoga naroda. Priroda i drutvo : Dolazak Hrvata i stvaranje drave, Hrvatska u doba narodnih vladara, Hrvatska u europskom okruju, Simboli domovine. Pokrtavanje Hrvata, narodna batina, duhovna batina.

Upoznati neka mjesta, gradove i zemlje odakle dolaze nai preci. 1. Koristiti listie na brajici/uveanom tisku. 2. Smanjiti opseg povijesnih sadraja. 3. Isto kao kod djece oteena sluha. 4. Dati prednost usmenom izraavanju. 5. Izdvojiti bitno, ukratko opisati krtenje Hrvata, potkrijepiti vizualnim materijalom.

Nastavu katolikog vjeronauka u koli mogu izvoditi vjerouitelji s visokom strunom spremom (stupanj VII/1) kao to su: diplomirani teolozi diplomirani katehete i katehistice profesori vjeronauka-diplomirani teolozi profesori vjeronauka-diplomirani katehete i katehistice.

179

3. NASTAVNICI STRUNI PROFILI NASTAVNIKA KOJI MOGU REALIZIRATI NASTAVU U PETOM RAZREDU DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
1. Nastavu iz predmeta Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost u petom razredu devetogodinje osnovne kole mogu izvoditi uitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. 2.Nastavu iz predmeta Matematika u petom razredu devetogodinje osnovne kole mogu izvoditi uitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. 3.Nastavu iz predmeta Priroda u petom razredu devetogodinje osnovne kole mogu izvoditi uitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. 4.Nastavu iz predmeta Drutvo u petom razredu devetogodinje osnovne kole mogu izvoditi uitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. 5.Nastavu iz predmeta Muzika kultura u petom razredu devetogodinje osnovne kole mogu izvoditi uitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. 6.Nastavu iz predmeta Likovna kultura u petom razredu devetogodinje osnovne kole mogu izvodit i uitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. 7.Nastavu iz predmeta Tjelesni i zdravstveni odgoj u petom razredu devetogodinje osnovne kole mogu izvoditi uitelji* / nastavnici / profesori razredne nastave. Napomena: uitelji* U skladu sa Zakono m o osnovnom odgoju i obrazovanju 8.Nastavu stranih jezika u petom razredu devetogodinje osnovne kole izvode nastavnici profesori stranog jezika . 9.Nastavu kulture ivljenja u petom razredu devetogodinje osnovne kole izvode: - nastavnici/profesori kulture ivljenja . - nastavnici/profesori ekonomike domainstva i hemije . - nastavnici/profesori kulture ivljenja i tehnikog odgoja . 10. Nastavu vjeronauke izvode nastavnici/profesori vjeronauke . 11. Nastavu iz predmeta Osnove tehnike realiziraju nastavnici/profesori tehnikog odgoja i informatike , U sluaju da kola ne raspolae profilom nastavnog kadra koji je naveden u prethodnom stavu, nastavu iz predmeta Osnove tehnike mogu realizirati kombinovano, u zavisnosti od nastavnih sadraja, nastavnici/profesori t ehnikog odgoja i nastavnici/profesori informatike, ali i oni nastavnici koji imaju grupe informatika i tehniki odgoj sa nekim drugim predmetom (fizika, matematika .....). po pojedinim temama kako slijedi.

180

UVOD U NASTAVNI PREDMET (1 as) moe realizirati nastavnik/profesor tehnikog odgoja u saradnji sa nastavnikom /profesorom informatike. Sadraje iz oblasti TEHNIKA I INFORMATIKA (15 asova) moe realizirati nastavnik/profesor tehnikog odgoja, odnosno nastavnici /profesori tehnikog odgoja sa nek im drugim predmetom ili grupom predmeta Sadraje iz oblasti INFORMATIKA I TEHNIKA (13 asova) moe realizirati nastavnik/profesor informatike odnosno nastavnici/profesori informatike sa nekim drugim predmetom ili grupom predmeta. IZBORNI DIO NASTAVE (6 asova) moe realizirati nastavnik/profesor tehnikog odgoja, odnosno nastavnici /profesori tehnikog odgoja sa nekim drugim predmetom ili grupom predmeta

NAPOMENA: Uz posebno odobrenje Ministra obrazovanja i nauke nastavu u V razredu mogu realizirati i nastavnici/profesori predmetne nastave po nastavnim predmetima kako slijedi: Bosansk /Hrvatski/Srpski jezik i knjievnost u petom razredu devetogodinje osnovne kole nastavenici/profesori Bosanskog/Hrvatskog/Srpskog jezika i knjievnosti Matematika u petom razredu devetogodinje osnovne kole nastavnici/profesori matematike Priroda u petom razredu devetogodinje osnovne kole nastavnici/profesori biologije Drutvo u petom razredu devetogodinje osnovne kole nastavnici/profesori historije i geografije. Muzika kultura u petom razredu devetogodinje osnovne kole nastavnici/ profesori muzike kulture Likovna kultura u petom razredu devetogodinje osnovne kole nastavnici/profesori likovne kulture Tjelesni i zdravstveni odgoj u petom razredu devet ogodinje osnovne kole nastavnici/profesori tjelesnog i zdravstvenog odgoja

181